informatica museologica

INFORMATICA MUSEOLOGICA

muzejski dokumentacijski centar, zagreb 2001.

INFORMATICA MUSEOLOGICA

32 (3-4) 2001.

ISSN 0350-2325

Adresa uredniπtva / Editor’s Office

Muzejski dokumentacijski centar, MesniËka 5, Zagreb, Hrvatska

Museum Documentation Centre, MesniËka 5, Zagreb, Croatia

Tel: + 385 1 48 47 897

Faks: + 385 1 48 47 913

http://www.mdc.hr

Za izdavaËa / For the Publisher

Viπnja Zgaga

Urednica / Editor

Lada Draæin Trbuljak

Redakcijski odbor / Editorial Board

mr. Lucija Benyovsky, Nada Beroπ, Markita FranuliÊ, Vlasta Gracin, mr. Æeljka JelaviÊ, dr. Ljiljana Koleπnik, Æeljka Kolveshi,

mr. Dubravka PeiÊ »aldareviÊ, Nada Premerl, Jadranka Vinterhalter, dr. Æarka VujiÊ, Viπnja Zgaga, Lada Draæin Trbuljak

Redizajn Ëasopisa / Publication redesign

cavarpayer

Dizajn, prijelom i priprema za tisak / Design, layout and prepress

Igor Kuduz; Pinhead_Ured, Zagreb

Tisak / Printed by

Kerschoffset, Zagreb

Fotografija na naslovnici / Cover photograph

Boris CvjetanoviÊ

Lektor / Language Advisor

Snjeæana ©tefok

Prijevod saæetaka / Translation

Tomislav Pisk

Naklada / Printing run

600

Tekstovi predani u tisak / Texts handed in for printing

travanj 2002.

Za struËne podatke i miπljenja odgovaraju autori / The authors are responsible for their own data and opinions

Svezak izlazi za 2001. / Issue printed for year 2001

∂ Muzejski dokumentacijski centar & Muzeji & Autori / ∂ Museum Documentation Center, Zagreb & Museums & Authors

»asopis su financirali i njegov izlazak iz tiska omoguÊili / This publication has been financed by

Gradski ured za kulturu, Grad Zagreb i Ministarstvo kulture Republike Hrvatske / The City of Zagreb, Department of Culture

and the Ministry of Culture of the Republic of Croatia

SADRÆAJ Contents

Peter Cannon - Brookes

Ivo MaroeviÊ

Snjeæana Radovanlija

MileusniÊ

Viπnja Zgaga

Maja ©kiljan

Jadranka Vinterhalter

–uro Vanura

Fani Celio Cega

Jane Morris

Ambrus Gönczi

Jasna Horvat

Lada Draæin Trbuljak

Ante RendiÊ - MioËeviÊ

Josip BalabaniÊ, Darija

∆aleta, Marijana VukoviÊ

Ivan RuæiÊ

Draæen ErneËiÊ

TEMA BROJA Topic of This Volume / MUZEJSKA PUBLIKACIJA I NOVI MEDIJI (I. dio)

Museum publications and new media (I. dio)

Muzeoloπki pogledi na izdavaπtvo / Museological views of publishing

DugoroËna odgovornost muzejskih publikacija The long-term responsibility of museum publi-

cations

Muzejska publikacija kao oblik muzejske komunikacije The museum publication as a form of

museum communication

SpecifiËnosti i uloga muzejskih publikacija / The specific nature and role of museum publica-

tions

Pregled tipologija, formalnih i sadræajnih obiljeæja muzejskih publikacija A review of the

typology, the formal and content features of museum publications

IzdavaËka djelatnost Muzejskog dokumentacijskog centra The publishing activities of the

Museum Documentation Centre

IzdavaËka djelatnost Hrvatskoga povijesnog muzeja u Zagrebu The publishing activities of the

Croatian History Museum

Suvremena umjetnost u publikacijama i na CD-ROM-ovima Contemporary art in publications

and on CD-ROMs

Muzejsko - galerijska publikacija kao zaπtita spomenika kulture Museum publications as a

form of preservation of cultural monuments

IzdavaËka djelatnost Muzeja grada Trogira The publishing activities of the Trogir Town

Museum

Muzejski i muzeoloπki Ëasopisi / Museum and museological publications

Uloga muzejskih publikacija - uloga Ëasopisa “Museums Journal” u Velikoj Britaniji The role

of Museum Publications - the role of Museums Journal in the UK

Maarska muzeologija i Ëasopis “Maarski muzeji” Hungarian museology and the periodical

“Hungarian Museums”

Argo “Argo”

Trideset godina poslije... gdje smo danas? Thirthy years later...where are we today?

Vjesnik Arheoloπkog muzeja u Zagrebu Bulletin of the Archeological Museum in Zagreb

»asopis “Natura Croatica” i njegova uloga u promicanju muzejske djelatnosti The publica-

tion “Natura Croatica” and its role in the promotion of museum activities

KlasiËno obljetniËko glasilo Muzeja grada Zagreba i moguÊe transformacije klasiËnog

tiskanog medija The classic anniversary publication of the Zagreb City Museum and the possi-

ble trnasformation of classic printed media

Povijest, sadaπnjost i buduÊnost “Podravskog zbornika” The past, present and future of the

“Podravski zbornik”

6

10

14

19

23

27

30

33

37

42

44

48

53

57

61

63

Æelimir Laszlo

Æeljka SuπiÊ

Anica RibiËiÊ ÆupaniÊ

Mila ©kariÊ

Davor FulanoviÊ,

Boæica ©kulj

Danka RadiÊ

Igor MaroeviÊ

Vesna LovriÊ PlantiÊ

Daniela ÆivkoviÊ

Markita FranuliÊ

Zvjezdana Antoπ

Maja ©ojat-BikiÊ

Dubravka TomljanoviÊ,

Koraljka JurËec-Kos

Helena Puhara, Luko Piplica

Jerica Ziherl

–uro Vanura, Indira Cvek

Flaschar, Ljerka DulibiÊ, Ivan

Lukinac, Borivoj PopovËak

O “Vijestima muzealaca i konzervatora” The “Museum and Conservation Professionals

Bulletin”

Muzejske publikacije i publika / Museum publications and the public

Potrebe i moguÊnosti komuniciranja sa slijepim i slabovidnim osobama u muzeju The needs

and the possibilities for communicating with blind and visually impaired persons in a museum

Tehnika toplinskog napuhavanja: Nove moguÊnosti izrade publikacija za slijepe osobe The

technology of termal swelling: new possibilities for making publications for the blind

Uloga muzejskih publikacija u edukaciji djece The role of museum publications in children’s

education

IzdavaËka djelatnost u procesu obrazovne funkcije TehniËkog muzeja Publishing activities in

the process of the educational function of the Technical Museum

Trogirska muzejsko - galerijska izdavaËka djelatnost The museum and galleries publishing

activities of the town of Trogir

Vizualni identitet / Visual identity

Muzej Turopolja - novi vizualni identitet i kuÊni stil A new visual identity and house style

ZnaËenje vizualnog identiteta MUO The significance of visual identity of the Museum of Arts

and Crafts

Novi mediji / New Media

ElektroniËka knjiga i muzeji Electronic books and museums

“IzvjeπÊa zagrebaËkih muzeja” i “IzvjeπÊa hrvatskih muzeja” - tiskano i elektroniËko izdanje

“Reports by Zagreb’s Museums” and “Reports by Croatian Museums” - the printed and elec-

tronic edition

Multimedijska muzejska izdanja / Multimedia museum publications

Male kuÊne elektroniËke publikacije Muzeja grada Zagreba Lesser electronic publications of

the Zagreb City Museum

ElektroniËka publikacija najave izloæbe i prezentacija izloæbe: “Marija Braut - retrospektiva”

The electronic publication previewing the exhibition and the presentation of the exhibition

“Marija Braut - A Retrospective”

CD - ROM - Srednjovjekovna topografija Konavala Konavle - Mediaeval graveyards, presenta-

tion of the CD

Program Galerije Rigo na Internetu: www.galerija-rigo.hr The program of the Rigo Gallery on

the Internet

InformatiËki alat kustosa Computer tools for curators

65

68

72

73

76

81

84

86

89

95

99

104

107

109

110

114

Biserka RadanoviÊ - Guævica

Helena Bunijevac

Maja ©ojat BikiÊ

Mato Kukuljica

Æelimir Laszlo

Æelimir Laszlo

Irena SertiÊ

IZ MUZEJSKE TEORIJE I PRAKSE / Museum Theory and Practice

O nuænosti osnivanja zbirke znanstveno obraenih uzoraka minerala i stijena u Hrvatskome

prirodoslovnome muzeju Concerning the need for creating a Collection of scientifically cata-

logued specimens of minerals and rocks at the Croatian Natural Science Museum

ZnaËaj i muzeoloπka vrijednost tehniËke grae Muzeja BeliπÊe i Spomen - podruËja Jasenovac

The significance and the museological value of the technical holdings of the BeliπÊe Museum

and the Jasenovac Memorial Centre

KONGRESI, SIMPOZIJI, SEMINARI / Congresses, Simposia (Workshops)

IzvjeπÊe s godiπnje konferencije CIDOC-a 2001. Report from CIDOC’s annual conference in

2001

ZA©TITA / Conservation

Zaπtita filmskog i drugog audio-vizualnog gradiva The protection of film and other audiovisual

holdings

IZ DOKUMENTACIJSKIH FONDOVA MDC-a / From MDC’s Documentation Holdings

Muzeji, zbirke i riznice u vlasniπtvu vjerskih zajednica Museums, collections and treasuries

owned by religious communities

POGLEDI, DOGA–AJI, ISKUSTVA / Views, Experiences, Events

Meunarodni dan muzeja 18.5. 2001. International Museum Day 2001

(Prilozi: Fanica ©eper, Andreja KlobuËar, Jasminka ∆us - RukoniÊ, Ljubica RamuπËak, Tatjana

Kolak, Igor »ulig, Slavica Moslavac, Silvija LuËevnjak, Mladen RadiÊ, Dubravka SokaË - ©timac,

Nada SabljiÊ - Butorac, Mladen RadiÊ, Maja ©eparoviÊ, Anita PeriËiÊ, Stjepan JoziÊ)

“Muzej koji se sakrio” “The museum that is hiding”

OBAVIJESTI / Info

117

119

122

127

139

169

182

184

Duboko sam poËaπÊen pozivom da pridonesem kon-ferenciji Muzejske publikacije i novi mediji. RazmiπljajuÊio temi ove konferencije opet sam poËeo razmiπljati oodnosu “poruke” i “medija” i kako oni meusobnodjeluju. Jasno je da postoje stvari koje moæemo postiÊikoriπtenjem televizije i videa, a πto ne bi bilo moguÊekoriπtenjem samo izgovorene ili napisane rijeËi, i obrat-no. Pa neka je tako, ovdje su uostalom, prisutni mnogikoji su u pogledu medija veÊi struËnjaci od mene, nosmiju li zahtjevi “medija” pretjerano utjecati na sadræaj“poruke”? Pitanje je u velikoj mjeri prijeporno. Svi smosvjedoci nonπalantnog prezira prema povijesnoj istini(toËnosti) koju pokazuje Hollywood dok stvara novemitove, iako me tek moraju uvjeriti da istinit æivotWolfganga Amadeusa Mozarta ne bi bio jednako dobarpredloæak za film poput Amadeusa. Naπi kolege kojirade u arheoloπkim, antropoloπkim i povijesnim muzeji-ma neprestano nas podsjeÊaju da u svim muzejima, pai u prirodoslovnim i tehniËkim - i mi sami stalnostvaramo nove mitove, bez obzira na to koliko seobjektivnim stavovima rukovodili pri kupnji novih pred-meta ili organiziranja novih postava, a kamoli tek u dje-latnostima vezanima uz izdavaπtvo i obrazovanje. Meneosobno s pravom optuæuju da u svoje prouËavanjepredmeta kulturne baπtine unosim vrijednosti zapad-noeuropske, bijele, anglosaksonske, protestantskesrednje klase, i zaπto bih trebao smatrati ispravnim dasvoj skup vrijednosti nameÊem bilo kom drugom? Sveviπe æivimo u vremenu multikulturalnog relativizma, a tonije lako pomiriti s vrijednostima koje su veÊ davno prijeprihvaÊene kao “tradicionalne” i s neprestano drukËijimteænjama danaπnje zajednice muzeja.

UnatoË tome, ICOM-ova davna definicija muzeja inadalje, inter alia, tvrdi da je to institucija osnovana zaprikupljanje, oËuvanje i istraæivanje predmeta kojemora, zajedno sa znanjem skupljenim o njima, uËinitidostupnima javnosti na njezinu dobrobit. Doista, uvijeksmo imali obvezu “objavljivanja” u najπirem smislu, iakoje to u proπlosti bilo preËesto ograniËeno na izlaganjenekog predmeta na uvid javnosti uz popratni natpis Ëijije sadræaj pruæao minimum informacije (premda je to idanas primjereno za veÊinu izloæaka iz podruËja prirod-nih znanosti koji Ëine dio nekog velikog, sustavnogprikaza). Meutim, nedavne izmjene ICOM-ove definici-

je obvezuju na drukËije tumaËenje zbirki - koje sadavalja definirati u smislu njihove obrazovne uloge,dosega itd. Ovo nije niti mjesto niti vrijeme za ponovnerasprave o fundamentalnim pitanjima koja su u toukljuËena, ali tumaËenje pojma zbirke za dobrobitπiroke, raznolike publike za koju ne moæemo pret-postaviti da posjeduje prethodno znanje iz podruËjakoja zbirke pokrivaju, ili koju ta podruËja uopÊe ne zani-maju, predstavlja nemoguÊ problem za muzejske “pub-likacije” i njihovu percepciju u javnosti. ©toviπe, muzejkoji se temelji na predmetu obvezan je da osnuje forumu kojem Êe se razliËita tumaËenja materijalnih dokazane samo tolerirati nego i aktivno poticati. U praksi bi tomuzeju prijeËilo prihvaÊanje neke formalne, institucijskepozicije s obzirom na znaËenje pojedinaËnih predmetaiz zbirki, ako ne drugdje, a ono u njegovim sluæbenimpublikacijama i obrazovnim uslugama. Nema lakogodgovora na ovo teπko pitanje, a moje je osobnouvjerenje da bi se pri muzejima trebale osnivati obra-zovne sluæbe koje bi se koristile materijalima i intelektu-alnim resursima muzeja, ali im ne bi nikada pripadale.

Javnost oËekuje da su muzeji “istiniti” i dostojni pov-jerenja koje im je zajednica poklonila, ali πto je “istina”kada prevlada multikulturalni relativizam? U svakomsluËaju, barem sudeÊi po njezinoj sklonosti zaholivudske filmove, javnost oËito pretpostavlja novemitove starima, i to je u toj stvari istina. Paæljivo odmjerene tvrdnje opreznih kustosa-znanstvenika su“dosadne” i neprimjerene paænji mojih unuka koja trajeosamdeset sekundi. U iskuπenju sam da zakljuËimkako je bitka - ako je do nje ikada i doπlo - veÊizgubljena, i da bi muzej trebao odustati od pretenzijeda kontrolira sadræaj svojih publikacija. Posebno jetuæno πto ovdje nema kolega iz Berlina, gdje suznanstveni standardi Preussischer Kulturbesitzaodreeni statutom, ili iz Pariza, gdje kustosi Louvreamoraju osobno odobriti svaku publikaciju koja je pred-loæena za prodaju u knjiæarama muzeja.

Zbog uæe definiranih ciljeva ovog izlaganja, pojam“muzejska publikacija” po mom shvaÊanju pokriva πirokraspon sredstava pomoÊu kojih Êe se javnosti priopÊitiznanje koje posjedujemo o naπim zbirkama, te stogarazlikujem kratkoroËne publikacije kao πto su oznake i

DUGORO»NA ODGOVORNOST MUZEJSKIH PUBLIKACIJAIM 32 (3-4) 2001.

TEMA BROJA

TOPIC OF THIS VOLUME

PETER CANNON-BROOKES “Museum Management and Curatorship”, London, Velika Britanija

7

natpisi uz izloπke i materijal za marketing i propaganduπto ga muzej izdaje ili odobrava, i dugoroËne publikaci-je u koje ubrajam znanstvene radove ili priruËne materi-jale za buduÊu uporabu. Iako obje vrste publikacijapodlijeæu istim intelektualnim kriterijima, raspravu o prijespomenutom ostavljam buduÊim sudionicima. S drugestrane, na ovoj se raskrsnici mora priznati da, premdaje opÊa prevlast tiskane rijeËi oËito stvar proπlosti,glavni dugoroËni utjecaj muzejskih publikacija i daljeostaje kombinacija tiskane rijeËi i tiskanih slika, a takoÊe vjerojatno ostati u nekoj doglednoj buduÊnosti.©toviπe, dugoroËna odgovornost muzeja prema intelek-tualnom integritetu - ili istini - njegovih publikacijadaleko nadilazi okvire tiskanih tekstova njegovih katalo-ga, knjiga ili Ëasopisa.

Treba neprestano imati na umu da slike pruæaju golemekoliËine informacija, te se moraju “objavljivati” s jednakovelikom paænjom. Retuπirane ili djelomiËne slike,preokrenute slike, reprodukcije krivih boja, samo suneki od problema koje sam prije nekoliko godinaprouËavao u uvodnom Ëlanku The Lying Camera(Laæljiva kamera), objavljenom u Museum Management

and Curatorship, nakon πto sam doπao u kontakt snizom fotografskih instalacija umjetniËke izloæbe uParizu, a koje su bile krivotvorine. Poseban problempredstavljaju fotografije unutraπnjosti muzeja koje sni-maju arhitekti koji su muzeje projektirali i povremeneizloæbe tih fotografija, pri Ëemu se koriste golemekoliËine svjetla kako bi se prikrile uoËljive pogreπke kojeproizlaze iz nespretnih rjeπenja prilikom projektiranja.Naravno, takve su fotografije umjetniËki vrednije odfotografija poπtenih amatera poput vas ili mene i umjet-niËki ih urednici Ëasopisa radije koriste. Pravimo se dane primjeÊujemo laæljive fotografije i to je pogubno.

Meu znanstvenicima raste zabrinutost zbog vjerodos-tojnosti objavljenih izvora i zbog objektivnosti materijalakoji se objavljuje. Osobno, ja sam nereformiraniznanstvenik - kustos, odan i tradicionalnom modelumuzeja koji izvire iz struka (disciplina) renesansnogracionalizma i pun poπtovanja prema konvenciji meuznanstvenicima da se nikada ne objavljuju umjetniËkadjela u osobnom vlasniπtvu ili u kojima imate osobnifinancijski interes. To je, navodno, strahovito staromod-no i moæda nije sluËajnost da je IFAR - The

sl.1 Gospodin Peter Cannon-Brookes,

urednik Ëasopisa “Museum Management

and Curatorship” u auli Muzeja Mimara,

studeni 2002., Zagreb.

8 International Foundation for Art Research (Meunarod-na fondacija za istraæivanje umjetnosti) - nedavnonajavila odræavanje dvodnevne konferencije u NewYorku - Katalozi sa svrhom i proces utvrivanja auten-tiËnosti: Tamo gdje se kula od bjelokosti susreÊe strænicom, od 14. do 15. prosinca 2001. Objaπnjenja inavodi u katalozima su kljuËna sredstva za istraæivanjekoja utjeËu na svijet znanosti, trgovine, institucija i sku-pljaËa umjetnina. (Citat je uzet iz najave.) Nadalje tvrde:MuËe ih, meutim, nedoumice oko toga tko bi ih tre-bao izraivati (objavljivati), tko financirati, koji bi se stan-dardi trebali primjenjivati kako bi se izbjeglo prihvaÊanjenasumce donesenih proizvoljnih odluka ili kako bi seizbjegli sukobi interesa; kakva se zaπtita moæe pruæitiznanstvenicima upletenima u sudske sporove zbogtoga πto su iznijeli vlastita miπljenja.

Isto bi se moglo reÊi o podacima iz kataloga izloæaba,a niπta manje i o drugim predmetima koji nisu ukljuËeniu izloæbu, veÊ su, Ëesto nevidljivi, uvjerljivo odbaËenikao kopije, imitacije i sl. Doista, kako se to odgo-vornosti kustosa-znanstvenika razlikuju, ako uopÊe, odslobode djelovanja koju si prisvajaju sveuËiliπniznanstvenici i drugi koji nisu odgovorni za stalnezbirke? Postoji, pretpostavljam, iznad svega togamoralna, premda ne uvijek zakonska obveza da segovori ona istina koju spoznajemo u vrijeme pisanja ikoja je nuæna pretpostavka za moralni integritet svedok se ne dokaæe suprotno. Meutim, svi smo uvelikesvjesni Ëitavog niza “istina” koje s puno povjerenja prih-vaÊaju gotovo svi kao vjeËne u odreenom vremenu, akoje se kasnije pokaæu varavima. ReËeno je da ne pos-toji tako besmislena ideja koju filozof ne bi nikada bio ustanju izgovoriti. Nesumnjivo æivimo u intelektualno iza-zovnom svijetu u kojem se kritiËki pojmovi neprestancekreÊu i mijenjaju, no to nije isprika za danaπnjinedostatak intelektualne oπtrine. Bojim se da su pravineprijatelji puno prozaiËniji, a neki od najpodmuklijihkriju se u sve veÊoj komercijalizaciji muzejskih djelat-nosti i u potrebi da se “konkurira” na “træiπtu”.

Te komercijalne aktivnosti, kao i preusmjeravanje mu-zejskih prioriteta s obzirom na kriterije zapoπljavanja iraspodjelu ljudskih resursa ne mogu a da ne utjeËu naizdavanje muzejskih publikacija i na njihovu intelektual-nu nezavisnost. Doπlo je upozorenje od utjecaja πto gakomercijalno sponzoriranje istraæivaËkih projekata imanad sveuËiliπnim odsjecima i znanstvenim istraæivaËkiminstitutima Ëiji su projekti u sve veÊoj mjeri financijskiovisni o granama industrije koje zahtijevaju rezultate smomentalnom komercijalnom koristi. Nepovjerenjejavnosti u “nezavisna znanstvena istraæivanja” koja teustanove, pod takvim uvjetima, obavljaju u podruËjuzagaivanja hrane i okoliπa izrazito se pojaËalo zadnjihgodina. Nasuprot tome, istraæivanja Ëiji se rezultatitrenutaËno objavljuju u sponzoriranim katalozima muze-jskih izloæaba, πira javnost, osim æalosno rijetkih iznimki,joπ uvijek smatra “neovisnima”. U tom smislu svi æivimood posuenog vremena, jer da se, kao primjer, katalog

nedavno odræane umjetniËke izloæbe u SjedinjenimAmeriËkim Dræavama mogao pohvaliti doprinosima 69autora Ëija su djela prikazana u sitnom tisku, u Ëetiristupca na preko 628 stranica. Niti jedan muzej, bezobzira na veliËinu, nije u stanju objavljivati publikacijetakvog opsega samo vlastitim sredstavima.

Priprema znanstvenih kataloga jedna je od glavnihaktivnosti kustosa-znanstvenika, i to je jedino πtoopstaje dugoroËno, no to pretpostavlja da muzejzapoπljava dovoljan broj kustosa-znanstvenika i da immoæe dodijeliti odgovarajuÊa sredstva za obavljanje nji-hova posla, bez obzira na to odnosi li se on na kata-loge stalnih zbirki ili na povremene izloæbe. Katalogprivremene izloæbe postao je najvaænije pojedinaËnosredstvo za objavljivanje rezultata istraæivanja, barem ukontekstu muzeja umjetnosti, no u najveÊem brojumuzeja veÊ su gotovo nestali kustosi-znanstvenici koji-ma je dano na raspolaganje dovoljno vremena i sred-stava iskljuËivo za rad na katalozima. Danas seznanstveni rad ‘kupuje’ na drugom mjestu i rijetko senae vremena i znanja u samoj ustanovi za provjeruonoga πto Êe se objaviti u ime muzeja. Nije stogaËudno da su gotovo svi muzeji na Zapadu odustali odizdavanja kataloga svojih stalnih postava, a oËajnasituacija koja se moæe vidjeti u britanskim provincijskimmuzejima ponavlja se u ostalom dijelu Europe iSjeverne Amerike, iako je ono malo πto se objavljuje joπuvijek objektivno i bez materijalnog interesa.

Kao u mnogim drugim oblicima razvoja muzeja, i ovdjesu presudnu ulogu imale ambicije muzeja suvremeneumjetnosti. UnatoË makinacijama Berensona i njegovegrupe u korist Duveena i ostalih, pomalo bljeπtavi ka-talozi koji su sami sebi svrhom, s napuhanim uvodnimtekstovima i prepuni kvaziznanosti ili gole, medijskeagresivne reklame, uvijek su bili karakteristika træiπtaumjetninama, naroËito nakon 1960-ih; za trgovinu jesigurno opravdano da svoju robu predstavi potencijal-nim kupcima u najpovoljnijem svjetlu. Za razliku odtoga, kada sam ja bio mladi kustos, jednostavna, tip-kana obavijest, priËvrπÊena na uglovima, bila je dovolj-na za vaænu izloæbu poput Blakeovih akvarela u BritishMuseumu, ili za velike gostujuÊe izloæbe kao Bavarskaumjetnost rokokoa u Victoria & Albert Museumu 1954.No vremena su se promijenila i sve masivniji katalozikoje izdaju natjecateljski Kunstvereinen i Réunion desMusées Français postavljaju nove zahtjeve kojima svemanje i manje muzeja moæe udovoljiti zbog nedostatkavlastitih sredstava.

Problem nadzora nad sadræajem kataloga izloæbedodatno je pogorπan izmjenama u nadzoru nad materi-jalom koji se odabire za samu izloæbu i nad naËinomnjegova prikazivanja. U djelu Iskustvo interpretacije:Dilema muzeja moderne umjetnosti (Experience ofInterpretation: The Dilemma of Museums of ModernArt) objavljenom 1996., Sir Nicholas Serota je saæetokodificirao zamjenu neprijepornog autoriteta kustosa-znanstvenika triumviratom kustosa, umjetnika i

9potroπaËa rekavπi: U novome muzeju svaki od nas,kustosa i posjetioca podjednako, morat Êe pokazativiπe æelje za samostalnim osmiπljavanjem vlastitog puta,drukËijim ucrtavanjem mape moderne umjetnosti,umjesto da slijedi jedan jedini put πto ga je zacrtao kus-tos. To je postala ËinjeniËna izjava, ali saga izloæbeSensation i publiciranje prepiske izmeu BrooklynMuseum of Art i Charlesa Saatchia i drugih nakon πtoje iznesena na sudu, dokumentirano je, neugodnomjasnoÊom, posvjedoËila o komercijalnim interesima(realnostima) koji (koje) suvereno vladaju iznad svega,naroËito kada su u to ukljuËene dolarske megasume.Prestiæni katalozi za takve ogromne zabave zahtijevajugoleme dotacije, koje obiËno osiguravaju komercijalnisponzori, vlasnici ili trgovci, za koje je to vrlo uËinkovitnaËin da se odredi vrijednost njihovih usluga/inventara.Za institucije-domaÊine velike opasnosti proizlaze kakoiz onoga πto je izostavljeno, tako i iz onoga πto jeuvrπteno u te istaknute kataloge povremenih izloæaba,Ëemu su svjedokom katalozi antikviteta u GeorgeOrtizovoj zbirci.

S obzirom na danaπnji naglasak na originalnost, ako nenovinu, πto je relativno lako uoËljivo na povrπno objek-tivnim osnovama, teπko je odvojiti sve to od umjetniËkevrijednosti i radove koji bi trebali biti uvrπteni u izloæbupodvrgnuti rigoroznoj kvalitativnoj procjeni. Majstorskopoznavanje, struËnost, neprimjenjivi su na apstraktnukonceptualnu umjetnost Ëije je znaËenje oËito samozlatnom krugu posveÊenih koji njeguju ekskluzivnost.Kako bi muzej mogao provoditi bilo kakav nadzor nadtakvim materijalom koji se publicira u njegovo ime,kada, citirajmo opet Nicholasa Serotu, jedna temaonog πto je izloæeno ima za cilj izraziti kumulativnusnagu zbira radova pojedinog umjetnika, naroËito uprikazu πto ga je odredio sam stvaralac. Katalozi izloæa-ba moÊno su marketinπko sredstvo, za umjetnike itrgovce podjednako, a i jedni i drugi ne mogu se izdiÊiiznad mijenjanja Ëinjenica u pokuπaju da zadræe prven-stvo. Dignemo li jednostavno pred takvom manipu-lacijom nemoÊno ruke i priznamo li poraz u odnosu nasadræaj?

Muzeji nisu nikada bili ideali vrline, a bez sumnje nikadani neÊe to biti, no poput propovjednika na propov-jedaonici, nema isprike da ne budu neprestano svjesnirigoroznih intelektualnih standarda kojima moramo teæitiæelimo li zadræati povjerenje naπih korisnika. Napokon,©to, dakle, koristi Ëovjeku ako dobije cijeli svijet, a izgu-bi svoj æivot? (Evanelje po Marku, 8.36)

S engleskog jezika prevela: Darija Jurčić

THE LONG-TERM RESPONSIBILITY OF MUSEUM PUBLICATIONS

With the growing dependence of museums on sponsorshipand the profits to be derived from commercial activities,questions have to be asked about their intellectual inde-pendence and the extent to which their publications areinfluenced by non-museum considerations. These pres-sures, often insidious, are also felt by university depart-ments and research institutes increasingly dependent onproject funding by outside organisations and, for example,in the field of food and agricultural production a growingproportion of the community deeply distrusts the “inde-pendent” scientific advice offerd to reassure consumers.Museums are currently perceived still to be independentand it is desperately important that they do not indulge ininformation management wich might rupture the confi-dence they currently enjoy. A wide range of museum publi-cations address significant issues within the wider commu-nity and will be consulted as independent sources for manyyears to come. Museums are privileged to discharge thisresponsibility faithfully.

UVOD. Muzeji veÊ viπe od dva stoljeÊa izdaju vlastitepublikacije, bilo kao Ëasopise ili zbornike, bilo kao kata-loge vezane uz izloæbe ili pak posebna izdanja vezanauz problematiku kojom se dotiËni muzej bavi. Muzejskase publikacija u pravilu bavila znanstvenom interpretaci-jom odreene tematike koja se je radom u muzejustvarala, bilo kao rezultat muzejskih istraæivanja naterenu ili u muzeju, bilo kao rezultat odnosa muzeja injihovih struËnjaka prema okolini u kojoj su æivjeli i radili.Veliki broj muzejskih publikacija uvijek je iskazivaointeres muzeja da u javnosti ostave trag svojeg djelo-vanja, a slijedom klasifikacije i specijalizacije znanostikoja je dominirala 19. stoljeÊem, stoljeÊem raanjamuzeja kao institucije, specijalizirani muzeji ili pakspecijalizirane zbirke opÊih muzeja pokuπavali su timeiskazati svoju znanstvenu vaænost. Muzejska je pub-likacija u tom kontekstu imala nenadomjestivu ulogu.

Muzejske su publikacije imale znaËajnu ulogu i urazvitku muzeoloπke misli, jer su pratile slijed muzeo-loπkih napora da se muzeoloπka misao obznani i mak-simalno πiroko distribuira. U tom je kontekstu davnihπezdesetih godina proπlog stoljeÊa Zbynek Z. Stranskyu svojim razmatranjima opÊe muzeologije iznio tritemeljne muzeoloπke teorije, unutar kojih je teorijamuzejske komunikacije bila ona koja, pridodana teorija-ma dokumentacije i tezauracije, zaokruæuje muzeoloπkisustav. Ona ga zaokruæuje utoliko πto temeljnoj muzeo-loπkoj tezi da su muzejski predmeti dokumentistvarnosti iz koje su izdvojeni, koje valja istraæivati i okojima se muzejske institucije moraju brinuti, dodajeonu nuænu komponentu vraÊanja Ëitavog tog opleme-njenog znanja natrag Ëovjeku posredstvom raznih obli-ka komuniciranja (Stransky, 1970.). U okviru raznolikihnaËina komuniciranja muzeja s publikom, Stransky iovdje nudi tri temeljna oblika koje formulira kao prezen-tativnu komunikaciju, komunikaciju edicije i opÊukomunikaciju (Stransky, 1970:62). Komunikaciju smatra“vrhuncem procesa saznanja” (Stransky, 1970:61), ameu temeljnim oblicima komunikacije komunikacijuedicije uglavnom svodi na publiciranje sadræaja mu-zejskog zbirnog fonda putem znanstvenih muzeoloπkihpublikacija (Stransky, 1970:71).

Danas smo svjedoci enormnog rasta koliËine muzejskihpublikacija, ali i raznolikosti medija u kojima se pojavlju-

ju. Tiskani tekst, s iznimnim moguÊnostima sve kvalitet-nijeg tiska, i uz njega vezana produkcija dvodimenzio-nalnih likovnih tiskovina joπ uvijek su na prvome mjestu.Njima se ubrzano pribliæava produkcija nositelja digita-lizirane slike, teksta ili tona, pri Ëemu se integrira viπeklasiËnih oblika komuniciranja. Napokon, javljaju senositelji na kojima se prikazuje virtualna stvarnost, gdjese pokuπava na razliËite naËine i s razliËitim poticajimasimulirati stvarnost odreenog vremena, s pozivom ilibez poziva na stvarnost u kojoj æivimo. Tako se putemedicija na razliËitim medijima danas povezuju realni i vir-tualni svijet i polako stanjuju granice meu njima.

MUZEJSKA KOMUNIKACIJA. Poimo od termina komu-nicirati, πto znaËi priopÊiti ili uËiniti opÊim, osigurati dase postane dionikom neËega (MaroeviÊ, 1988:90).Komunikacija je proces prenoπenja poruka koji se odvi-ja u komunikacijskom vremenu, pri Ëemu je u konaËniciËovjek uvijek njihov primatelj. To je vrijeme gotovo uvi-jek vezano uz kronoloπki gledano sadaπnje vrijeme.

Muzejska komunikacija je naËin na koji muzej kaopoπiljatelj informacija i poruka uspostavlja vezu sa svije-tom u kojem æivi i djeluje. Ona je u pravilu jednosmjer-na, zato πto muzejska institucija, koja sabire, istraæuje iËuva muzejske predmete svrstane u zbirke kao doku-mente ljudskog interesa i djelovanja u proπlosti, imatemeljnu zadaÊu omoguÊiti ljudima da iz toga kumulira-nog bogatstva (“tezaurusa” po Stranskome, 1970:56)preuzmu dio znanja, iskustva, emocija ili poruka nasta-lih u kontekstu koji su kao nematerijalni dio materijalnekulture s njima Ëvrsto povezani. To poslanje muzejskeinstitucije da komunicira ili posreduje vrijednosti kojesabire i Ëuva, Ëesto postaje temeljni znak njezina pre-poznavanja u druπtvu i svijetu koji je okruæuje i u koje-mu æivi. Promjene svijeta i svjetonazora izazivaju prom-jene u strukturi i sadræaju muzejske komunikacije, alogiËno je vjerovati da i muzejska komunikacija na svojposeban naËin utjeËe na promjene u svijetu, i time naæivot ljudi.

Ne moæemo zanemariti Ëinjenicu da muzej kao institu-cija koja je direktno vezana uz predmete materijalnekulture, temeljni oblik komuniciranja nalazi na izloæba-ma, gdje se komunikacija ostvaruje u neposrednom

MUZEJSKA PUBLIKACIJA KAO OBLIK MUZEJSKE KOMUNIKACIJE

IVO MAROEVI∆ Filozofski fakultet, Katedra za muzeologiju, Odsjek za informacijske znanosti, Zagreb

IM 32 (3-4) 2001.

TEMA BROJA


11kontaktu publike s predmetima najrazliËitijih vrsta. No, sobzirom na vremenske ograniËenosti izlaganja u mu-zejskim prostorima, nuænost maksimalnog oËuvanjamuzejskih predmeta i specifiËnosti poruka koje seprenose putem izloæaba, muzeji nastoje i posredstvompisane rijeËi, ilustracije i drugih oblika publikacija elimini-rati ograniËenja, prvenstveno vremenska i ona vezanauz likovni govor, koja su imanentna izloæbenom mediju.

Na tim osnovama muzejska publikacija, kao elementkomunikacije edicije, postaje medij kojim muzej takoerprenosi svoje informacije i poruke. Taj medij postajeposrednik izmeu Ëovjeka i predmeta materijalnog svi-jeta koji se Ëuvaju u muzejskim zbirkama. On eliminirapotrebu neposredne veze izmeu Ëovjeka i predmeta ipokuπava izraæajnim sredstvima koja su mu na raspola-ganju prevladati i kompenzirati ograniËenja temeljnogmuzejskog medija - izloæbe. Medijima muzejske pub-likacije moæe se oËuvati niz saznanja, informacija imeuodnosa meu muzejskim predmetima u vizual-nom ili auditivnom obliku ili pak u njihovim kombinacija-ma. Na taj se naËin konstatira, biljeæi i Ëuva dosegjednog vremenskog trenutka i formalizira faktografski iinterpretativni raspon znanja i spoznaje o nekom pred-metu, zbirci ili izloæbenoj tematici. Muzejska publikacijaje u stvari “zamrznuti” doseg saznanja o muzejskojgrai ili nekoj tematici koja je s njom u vezi u trenutkukad se oblikuje kao publikacija. Ona Êe u buduÊnostunositi dosegnuta saznanja proπlosti. Drugim rijeËima,ona poËinje æivjeti u trenutku nastanka, s dozom ikvalitetom znanja i spoznaja o muzejskom fundusu idjelovanju muzeja, koje su u tom trenutku bile doseg-nute. Muzejske publikacije postupno stvaraju transpa-rentni sustav znanja o muzeju, njegovoj grai i djelo-vanju, kao i o njegovim pokuπajima aktualnogtumaËenja svijeta i okoline u kojoj djeluje.

MUZEJSKA PUBLIKACIJA. Termin publikacija oznaËavatiskano djelo ili knjigu, a dolazi od glagola publicirati iliobjaviti, objelodaniti, dati na znanje (KlaiÊ, 1974:1083).Muzejska bi publikacija tada trebala biti ona koju izdajemuzej ili neko od muzejskih udruæenja, ili pak publikaci-ja koja sadræajno pokriva muzejsku djelatnost. Pojavomi razvitkom neknjiænih publikacija, ovaj se termin proπiriona publiciranje video i audio materijala, a u novije vri-jeme i na elektronske publikacije koje su pohranjene nanovim nositeljima i koje koriste nove tehnologije za bi-ljeæenje zapisa. To znaËi da je publikacija s medijatiskanog djela ili knjige proπirena na magnetske trake ilidigitalne zapise na diskovima razliËitih znaËajki. Novatehnologija proπirila je pojam i znaËenje publiciranja.

Muzejska publikacija pratilac je temeljnog muzejskograda. Njezine su bitne znaËajke pokretljivost, πto Êe reÊineovisnost o muzejskom prostoru i statiËnom mehaniz-mu muzejske prezentacije, i moguÊnost izbora medijakojim Êe se posluæiti. Te dvije temeljne osobine otvarajuraspon od faktografske preciznosti objavljivanja razno-

like dokumentacije o muzejskim predmetima, do inter-pretativne slobode tumaËenja i rekonstruiranja æivota,vaænosti i znaËenja muzejskih predmeta ili sredina ukojima su æivjeli prije dolaska u muzej. Primjerice,simuliranje prostora ili ambijenata pomoÊu kojih sepredoËava potencijalni izvorni ambijent arheoloπkihnalaza. Sloboda koju rijeË, slika i zvuk, kao elementikreirane komunikacije predmetnog svijeta, u svim pred-vidivim i nepredvidivim kombinacijama mogu pruæiti,gotovo da je nezamisliva u ograniËenom prostorudrugih oblika muzejske komunikacije.

Muzejska publikacija omoguÊuje razliËito vrijeme imjesto komuniciranja s Ëovjekom, korisnikom. Njezinse “input” dogaa u zatvorenom krugu muzejskihstruËnjaka koji definiraju vrstu, oblik i sadræaj muzejskepublikacije. Tu se javljaju stroga pravila strukture isadræaja tekstova, odabira i interpretacije ilustracija,povezivanja rijeËi, slike i tona, ali i scenarija i dimenzijeinterpretacije dogaaja i zbivanja, ako se publikacijausmjeri prema filmu, videu ili pak digitalnoj simulaciji vir-tualne stvarnosti. Redatelji, scenografi, crtaËi i kreatorivirtualnog svijeta publikacije stvaraju prikaz neke temena naËin koji mora proÊi kroz odreene struËne iznanstvene filtre muzejskih struËnjaka. Odnos pret-postavljenog i realnog tu je uvijek najdelikatniji. Izborobjektivnog muzejskog materijala koji ulazi u muzejskupublikaciju uvijek je uvjetovan druπtvenim i povijesnimtrenutkom nastanka publikacije i istovremeno postajeodraz tog vremena u nekoj buduÊoj komunikaciji.“Output” muzejske publikacije nije uopÊe vremenskiodreen. On se moæe dogaati u svakom trenutkunakon πto je publikacija puπtena u opticaj i na svakomemjestu gdje je dotiËna publikacija dostupna korisniku.Vremensko i prostorno ograniËenje viπe ne postoji.Postoji tek tehnoloπko ograniËenje za one publikacijeËije je konzumiranje vezano uz uporabu ureaja kojinakon odreenog vremena mogu prestati biti dostupni(primjerice: video ureaji, filmski projektori, digitalni pro-jektori, raËunala i njihovi programi i sl.) i ograniËenjevezano uz trajnost materijala, kako nositelja tako i onogmaterijala ili tehnologije zapisa koji se aplicira nanositelja (kao πto su primjerice: papir i tiskarske boje,vrpce i magnetni slojevi, diskovi i zapisi na njima i sl.).

Ilustracije radi, spomenut Êu samo jednu tradicijuuporabe muzejskih publikacija. Joπ ranih 80-ih godinaproπlog stoljeÊa britanski muzejski priruËnik govori opublikacijama, iskljuËivo kao o knjigama i razlikuje:prospekte, vodiËe i kataloge stalnih postava i povre-menih izloæaba, ilustrirane vodiËe po muzejima i galeri-jama, godiπnja izvjeπÊa muzeja, muzejsku periodiku,bibliografije, adresare i monografije kao temeljne oblikemuzejskih publikacija (Basset, 1984:468). S drugestrane, publicistiËku djelatnost muzeja isti Êe priruËnikpodijeliti na pet odijeljenih podruËja. PodruËje publikaci-ja koje se tiËu stalnog postava i povremenih izloæaba, skatalozima i vodiËima, ukljuËujuÊi i znanstvenoobraene kataloge i podruËje reprodukcija umjetniËkih

12 slika u boji, smatra podruËjima koja su usmjerenaprema posjetiteljima i u kojima nije presudno ostvaritiprofit u prodaji. PodruËja pak opÊih knjiga koje seodnose na zbirke i podruËje darova, kalendara,adresara ili plakata, smatra podruËjima u kojima jepotrebno ostvariti zaradu i zbog toga se izdaju (Bain,1984:460-1). Upravo nam takav anglosaksonski pris-tup muzejskim publikacijama govori o Ëinjenici da setek polovicom 20. stoljeÊa u Sjedinjenim AmeriËkimDræavama, a u Velikoj Britaniji joπ znatno kasnije, mu-zejska publikacija poËinje smatrati robom koja se pro-daje u muzejima (Bain, 1984:460), a ranije je, u skladusa znanstvenom tradicijom 19. stoljeÊa, muzej svojepublikacije smatrao dijelom znanstvene literature koja jebila obvezni pratitelj svakog istraæivaËkog rada (pose-bice u prirodoslovnim, arheoloπkim i umjetniËkimmuzejima) i izvan toga nije bila predmet interesajavnosti. Ni stariji muzejski priruËnici iz anglosakson-skog svijeta, primjerice G. E. Burcaw Introduction toMuseum Work iz 1975., ni oni novi, poput G. Edson iD. Dean The Handbook for Museums iz 1994. godine,muzejskim publikacijama ne posveÊuju gotovo nikakvupozornost. Razlog je vjerojatno u tome πto muzejskepublikacije sudjeluju u muzejskom djelovanju i poslanju,ali vezane uz medij kojim se koriste, pa se promatrajukao knjige, filmovi, video materijal ili neki od drugih obli-ka medijskog djelovanja. Veza nije dovoljno jasnoiskazana niti teoretski domiπljena.

Danas, muzejska publikacija otvara niz moguÊnostikoje se pojavljuju kao prateÊi elementi temeljnog mu-zejskog rada, a istodobno i kao elementi jakog utjecajamuzejskog rada na opÊi razvitak znanosti i druπtva.PrateÊi su elementi muzejskog rada utoliko πto mu-zejske publikacije transferiraju jedan oblik znanstvenogznanja ukljuËujuÊi ga u publicirani korpus pojedineznanosti, Ëime se komunikacija izmeu muzeologije itemeljne znanstvene discipline bitno unapreuje. Sdruge strane, muzejske publikacije omoguÊuju eksten-ziju muzeoloπkog djelovanja muzejskog materijala izvanvremena i prostora njegova djelovanja u muzeju, ali uonoj dimenziji i uz potencijalnu ideoloπku ili interpreta-tivnu obojenost, u kojoj je mogu prenijeti. Tako muzej-ski katalozi postaju nezaobilazni izvor podataka omuzejskim predmetima i oblici disperzije precizne isofisticirane muzejske dokumentacije. Muzejski vodiËipo izloæbama svih vrsta i dimenzija temeljno su sred-stvo orijentiranja posjetitelja tijekom posjeta muzeju ielement memorije i osvjeæivanja znanja o muzejskommaterijalu nakon πto posjetitelj napusti muzejski pro-stor. Muzejski plakati i reklamni materijali svih vrstatemeljni su element muzejske promocije i vizualne iden-tifikacije pojedinog muzeja, πto u javnosti stvara pozi-tivnu medijsku sliku o muzejskom poslanju idogaajima koji se u muzeju zbivaju. Muzejski video iaudio materijal stvara sve ËvrπÊu vezu izmeu mu-zejskog i stvarnog ambijenta iz kojeg su ponikli mu-zejski predmeti. On na kreativni i dokumentarni naËinprenosi dio muzejskog ugoaja u privatni svijet pojedi-

naca ili drugih institucija. Virtualni svijet muzejskihinstruktivnih, pedagoπkih ili pak interaktivnih diskovaotvara nove spoznaje, ali istodobno formalizira i aktua-lizira naπe predodæbe o svijetu proπlosti iz kojeg suponikli muzejski predmeti. Muzejski zbornici, godiπnjaciili druga periodika πire spektar muzejskog interesa narazliËite sadræaje povijesti, okoline, umjetnosti i zbivanjas podruËja na kojima muzeji djeluju bilo ono odreenozemljopisnim, politiËkim ili prirodnim znaËajkama.Muzejske monografije predstavljaju osobe, razdoblja ilipojave, temeljeÊi ih na vlastitom materijalu i njegovojinterpretaciji ili pak na temama koje su komplementar-ne temeljnom muzejskom poslanju. I tako bismo mogliπiriti sadræaje i oblike muzejskih publikacija do neslu-Êenih razmjera.

Postoji realna opasnost, poput one koja se moæeoËitati u sintagmi virtualni muzej, da komunikacijaputem elektronskih medija dovede u pitanje opstanak isvrhu muzeja kao institucije. Drugim rijeËima, da me-dijske aplikacije zamijene predmete na izloæbama, a stime i komunikacijsku funkciju muzeja (MaroeviÊ,1993:242). Taj slijed razmiπljanja vodi prema namjerimaksimalnog Ëuvanja odabranih muzejskih predmetakoji se tada neÊe ili Êe se vrlo rijetko izlagati, s time dakomuniciranje s javnoπÊu preuzimaju njihovi virtualnioblici. MoguÊnost manipuliranja s proπloπÊu i sastvarnoπÊu koja se prikazuje i iskazuje u muzejima tadapoËinje rasti geometrijskom progresijom (MaroeviÊ,1993:242). Ostaje samo pitanje, vjerovati ili ne vjerovatitakvom obliku muzejske “publikacije”.

ZAKLJU»AK. Jedno je apsolutno sigurno. Muzejskakomunikacija nezamisliva je bez raznolikih oblika mu-zejskih publikacija. Muzejske publikacije afirmiraju dis-tribuiranje interesa i znanja koji se veæu uz poslanjepojedinog muzeja ili muzejske zajednice, a na temeljupotrebe za dostupnoπÊu i interpretacijom muzejskedokumentacije koja je rezultat u muzeju pohranjenaznanja i predmeta materijalnog svijeta iz kojih jecrpljeno dotiËno znanje. Komunikacija edicije komple-mentarna je muzejskoj prezentativnoj komunikaciji, ali jene moæe zamijeniti. Ona pokuπava registrirati i javnoobznaniti domete muzejskog rada, bez obzira naograniËeno vrijeme trajanja pojedinih oblika muzejskihizloæaba i biti svjedoËanstvo rezultata do kojih je doπlosvako pojedinaËno vrijeme koje se bavilo muzejskimpredmetnim svijetom kao dijelom kulturne baπtine i jed-nim od temeljnih izvora kulturnog identiteta pojedinihdruπtvenih grupa, slojeva i struktura. U tome je pravadimenzija njezinih vrijednosti. Ako je takvom shvatimo iprihvatimo i ako joj ne postavljamo zahtjeve niti ne pri-dodajemo znaËenja koja ona ne moæe prihvatiti, tadaÊe muzejska publikacija kao oblik muzejske komu-nikacije biti neizostavna sastavnica te vaæne i za mnogegotovo jedino poznate i spoznate muzejske funkcije.

13LITERATURA

1 Bain, I. Museum publishing and shops // Manual of Curatorship /ed. John M. A. Thompson, Butterworths. London : MuseumsAssociation, 1984. Str. 460-466.

2 Basset, D. A. Museum publications and museum publishing: a briefintroduction - with a note on museum libraries // Manual ofCuratorship / ed. John M. A. Thompson, Butterworths. London :Museums Association, 1984. Str. 467-475.

3 Burcaw, G. E. Introduction to Museum Work // The AmericanAssociation for State and Local History / Nashville, 1975.

4 Edson, G., Dean, D. The Handbook for Museums // Routledge.London, New York, 1994.

5 Klaić, B. Veliki rječnik stranih riječi // Zora. Zagreb, 1974.

6 Maroević, I. Komunikacijska uloga muzejske izložbe // InformaticaMuseologica (1-2) 1988., str. 90-91.

7 Maroević, I. Uvod u muzeologiju // Zavod za informacijske studi-je Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Zagreb, 1993.

8 Stransky, Z. Z. Temelji opće muzeologije // Muzeologija. 8 (1970),str. 40-73.

THE MUSEUM PUBLICATION AS A FORM OF MUSEUM

COMMUNICATION

The communication of an edition is, according to Stransky,the second basic form of museum communication. Museumpublications in all their forms represent the content of thecommunication of the edition.

This form of museum communication is linked with themedium in which it is realised, and it serves to transfermuseum content and the museum message into a verbal,written, visual, analogue or digital dimension.Communication is no longer achieved through the museumobject and museum holdings, but through media intermedi-aries, and in this process a part of man’s direct link withthe material world of museum objects is lost. On the otherhand, we gain a wealth of interpretational possibilities andthe chance to receive the message outside museums. Thetime and place for communication is thus significantlybroadened, while a part of the immediate nature of commu-nication is lost.

This form of museum communication promotes documenta-tion as a resource of stored knowledge and stimulates abroad range of the dispersion of knowledge linked withmuseum holdings and the activities of museum institutions.The communication of the edition is thus complementary tothe presentational communication of all forms of museumexhibitions.

Muzejski dokumentacijski centar (MDC) u 2001. godiniorganizira Dvadesetu izloæbu izdavaËke djelatnostihrvatskih muzeja i galerija. Ova jubilarna izloæba -izloæbe se odræavaju u kontinuitetu od 1982. godine -bila je povodom da se na prvom struËnom skupuposveÊenom muzejskom izdavaπtvu predstave neke odformalnih i sadræajnih osobina publikacija u izdanjuhrvatskih muzeja i galerija.

Muzejske publikacije definiraju se s obzirom na:muzej kao izdavaËa odnosno nakladnikasvrhu i zadaÊe koje obnaπaju unutar muzejskog

procesasadræaj koji je nuæno vezan uz muzejske fondove i

djelatnosti.

One obuhvaÊaju:tiskovine (knjige, broπure, skripta, posebne otiske,

Ëasopise, novine, biltene, zemljopisne i druge karte,reprodukcije slikovnih umjetniËkih djela, kataloge,kalendare, programe itd., njihove dodatke u tiskanom,audiovizualnom i elektroniËkom obliku, plakate, letke,kratke oglase i priopÊenja, razglednice)

zatim audiovizualnu grau (gramofonske ploËe, audioi videokasete, magnetofonske vrpce, snimljene mikrofil-move itd.)

elektroniËke publikacije (kompaktni diskovi, mag-netske vrpce, diskete, baze podataka i on-line publikacije)1.

U razdoblju pripreme izloæbe i zaprimanja te bibli-ografske obrade publikacija hrvatskih muzeja i galerija(od rujna do studenoga 2001. godine), MDC je proveopilot istraæivanje traæeÊi odgovore na pitanja:

kolika je godiπnja izdavaËka produkcija hrvatskihmuzeja i galerija,

koji je udio pojedinog tipa i vrste muzeja u obradi ipubliciranju pojedinih muzejskih tema i sadræaja,

koje su najzastupljenije vrste muzejskih publikacija,

koje su njihove osnovne formalne i sadræajneosobine.

Analizirane su publikacije hrvatskih muzeja i galerijapredstavljene na 20. godiπnjoj izloæbi izdavaËke djelat-nosti muzeja i galerija2

Pozivu poslanom na 133 adrese odazvalo se stotinumuzeja, galerija i muzejskih zbirki s ukupno 454 publikacije tiskane u periodu od 1. listopada 2000. do1. listopada 2001. godine. S obzirom na odaziv muzeja(75% od ukupnog broja), istraæivanjem je obuhvaÊenveÊi dio godiπnje izdavaËke produkcije hrvatskih mu-zejskih ustanova.

Istraæivane su najzastupljenije vrste muzejskih publikaci-ja, a izostavljeni su plakati, pozivnice, razglednice,kalendari i ostali promidæbeni ili sitni tisak koji takoerzasluæuje istraæivaËku pozornost.

BROJ PUBLIKACIJA PREMA TIPU I VRSTI MUZEJA. Priodreivanju udjela pojedinih tipova i vrsta muzeja uukupnom broju muzejskih publikacija, koriπtena jetipologija MDC-ova Registra hrvatskih muzeja i galerijaizraena na temelju tipologija P. van Menscha i I.MaroeviÊa.

Broj publikacija prema tipu muzeja - udio opÊihmuzeja. GRAFIKON br. 1 prikazuje raspodjelu ukupnogbroja publikacija (454 publikacije) prema tipu muzeja.Udio opÊih i specijalnih muzeja je podjednak - 206publikacija je u izdanju opÊih muzeja (45% od ukupnogbroja), a 192 publikacije u izdanju specijalnih muzeja(43%), dok je udio muzejskih zbirki sa 5 publikacijaodnosno 1%. Kategorijom “ostali” obuhvaÊeni su oniizdavaËi muzejskih publikacija koji nisu muzeji (npr.MDC, izloæbene galerije bez stalnog postava koje nisuobuhvaÊene u Registru, zatim grad, ogranci Maticehrvatske i sl.). Njihov udio u ukupnom broju je 51 publikacija odnosno 11%.

Na desnom dijelu grafikona br. 1 prikazan je broj pu-blikacija u izdanju pojedinih vrsta opÊih muzeja. OËitoje da su zaviËajni muzeji sa 110 jedinica, odnosno24%, imali najviπe udjela, a slijede gradski sa 78 jedini-ca (17%) te regionalni odnosno nacionalni muzeji sa 18jedinica ili 4% od ukupnog broja publikacija.

Broj publikacija prema tipu muzeja - udio specijalnihmuzeja. GRAFIKON br. 2 prikazuje udio pojedinih vrstaspecijalnih muzeja u ukupnom broju publikacija. NajveÊije udio umjetniËkih muzeja i galerija sa 126 publikacija(28%), πto je ujedno i najveÊi broj publikacija u izdanju

PREGLED TIPOLOGIJA FORMALIH I SADRÆAJNIH OBILJEÆJA MUZEJSKIH PUBLIKACIJA -REZULTATI ISTRAÆIVANJA HRVATSKOG MUZEJSKOG IZDAVA©TVA

SNJEÆANA RADOVANLIJA MILEUSNI∆ Muzejski dokumentacijski centar, Zagreb

1 Zakon o knjižnicama, Članak 38.// Narodne novine, 105 (1997.), str.3407.

2 20. izložba izdavačke djelatnostihrvatskih muzeja i galerija održanaje na Zagrebačkom velesajmu od13. do 17. studenoga 2001. u sklopuINTERLIBER-a međunarodneizložbe knjiga i učila.

IM 32 (3-4) 2001.

TEMA BROJA


15

pojedine vrste muzeja. Ostali specijalni muzeji publiciralisu znatno manji broj publikacija i zastupljeni su u ma-njem postotku (npr. arheoloπki muzeji 16 jedinica, povi-jesni 11 jedinica, prirodoslovni 7 jedinica itd.).

RASPODJELA UKUPNOG BROJA PUBLIKACIJA PREMAVRSTAMA. U muzeoloπkoj teoriji prisutno je viπe usta-ljenih tipologija muzejskih publikacija utemeljenih narazliËitim kriterijima (izdavaË, tematika, Ëitateljstvo koje-mu su namijenjene, funkcija itd.). Za potrebe istraæiva-nja, napravljen je njihov izbor i analizirane su tipologijerenomiranih muzeologa D. A. Bassetta3, F.Waidachera4 i I. Baina5, tipologija koju koristi AmeriËkoudruæenje muzeja (American Association of Museums)pri dodjeli godiπnje nagrade za grafiËki dizajn muzejskihpublikacija (Museum Publications DesignCompetition)6, tipologije na muzejskim web-stranicama,odnosno virtualnim muzejskim prodavaonicama knjiga isuvenira7 te tipologije koriπtene u publikaciji Standardi i

normativi muzejske djelatnosti8 iz 1989. godine.

Analizom i usporedbom navedenih tipologija doπlo sedo odreenja onih vrsta publikacija koje su specifiËneza hrvatsko muzejsko izdavaπtvo. To su:

Informativni muzejski leci, broπure i muzejski vodiËi(odnosno, publikacije kojima muzeji nastoje pruæitipomoÊ svojoj publici u prostornoj orijentaciji i upozna-vanju s muzejskim sadræajima i aktivnostima)

Katalozi stalnih postava (tj. publikacije koje (Ëesto)sadræavaju popis svih muzejskih predmeta izloæenih ustalnom postavu ili pojedinim muzejskim odjelima izbirkama)

Katalozi povremenih izloæaba (publikacije kojesadræavaju popis izloæaka povremene muzejske izloæbete preglednu i jasnu kontekstualizaciju odreeneliËnosti, dogaaja, pojave, umjetnika i drugih temaizloæbe).

Ne ulazeÊi ovom prilikom u detaljniji analizu formalnih i

3 Douglas A. Bassett. Museum pub-lications and museum publishing. //Manual of curatorship / edited byJohn M. A. Thompson. London ;Butterworths : The MuseumAssociation, 1984. str. 468-475.

4 Waidacher, Friedrich. Priručkavšeobecnej muzeologie. Bratislava :Slovenske narodne muzeum, 1999.,str. 310-312.

5 Bain, Iain. Museum publishing andshops. // Manual of curatorship /edited by John M. A. Thompson.London ; Butterworths : TheMuseum Association, 1984. Str.460-465. ; Bain, Iain. Publishingfor the museum shop and beyond.// Public view. / ed. CorinneBellow. Paris : ICOM, 1986., str.55-64.

6 Call for entries: AAM MuseumPublications Design Competition,2001. // Museum News. 80, 1(2001.), str. 32.

7 Neke od URL adresa:www.rijksmuseum.nl/asp/(Rijksmuseum, Amsterdam),http://www.thebritishmuseum.ac.uk/shop/ (The British Museum,London),http://www.metmuseum.org/store7(The Metropoliten Museum ofArt)

8 Standardi i normativi za mu-zejsku djelatnost. Beograd : Zavodza proučavanje kulturnog razvitka,1989., str. 74.

1. Broj publikacija prema tipu muzeja - udio opÊih muzeja

2. Broj publikacija prema tipu muzeja - udio specijalnih muzeja

16

sadræajnih osobina navedenih vrsta publikacija,GRAFIKONOM br. 3. prikazane su zastupljene vrstemuzejskih publikacija i njihov udio u ukupnom brojuanaliziranog uzorka.

Najzastupljenija vrsta su, kao πto se i oËekivalo, katalozi povremenih izloæaba koji su zastupljeni 351publikacijom, odnosno 78% od ukupnog broja.Informativnih muzejskih letaka (tzv. deplijana) je 29 ili6%, muzejskih vodiËa 8 ili 2%, dok je kataloga stalnihpostava 11 odnosno 2%. Veliki je udio i 17 periodiËnihpublikacija - uglavnom godiπnjaka kao znaËajne vrsteunutar muzejskog izdavaπtva kojom se πiroj Ëitateljskojpublici komuniciraju struËni i znanstveni doprinosi

muzejskih struËnjaka i suradnika na muzejskoj grai idokumentaciji. Tu su i godiπnja izvjeπÊa (2 jedinice),zbornici (3 jedinice), monografije (16 jedinica), bibli-ografije (2 jedinice) te ostale publikacije (radne biljeæniceili listovi, programi dogaanja i sliËno) sa 15 naslova.

KATALOZI POVREMENIH IZLOÆABA PREMA TEMATICI.U okviru istraæivanja, sadræajna analiza napravljena jesamo za kataloge povremenih izloæaba koji su najzas-tupljenijom vrstom muzejskih publikacija.GRAFIKONOM br. 4 (Katalozi prema temi izloæbe)prikazana je zastupljenost pojedinih tema u izloæbama,odnosno njihovim popratnim katalozima. Tipologija

4. Katalozi prema temi izloæbe

3. Vrste muzejskih publikacija

17

prema znanstvenim disciplinama preuzeta je iz MDC-ovih godiπnjih IzvjeπÊa zagrebaËkih muzeja i IzvjeπÊahrvatskih muzeja.

Iz grafiËkog prikaza, moæe se iπËitati da je izloæbena iizdavaËka djelatnost hrvatskih muzeja bila u najveÊempostotku posveÊena likovnim temama. »ak 249 publikacija, odnosno 71% izloæbenih kataloga obraujelikovnu tematiku. Kulturno-povijesnih, odnosno povijes-nih tematika prezentirano je u 57 publikacija πto ukup-no Ëini 16%. Slijede arheoloπka i etnografska tematikasa po 3% (12 odnosno 9 jedinica), prirodoslovna sa2% (6 jedinica) i tehniËka sa 1% (5 jedinica) odukupnog broja izloæbenih kataloga.

MEDIJ. S obzirom na sve prisutniju pojavu koriπtenjanovih medija u muzejskom izdavaπtvu, analizirali smo injihovu upotrebu.

Tablica br. 1: Medij muzejskih publikacija

Sa nova Ëetiri muzejska CD-ROM-a, koji su publiciraniusporedo uz tiskana izdanja izloæbenih kataloga, dosa-daπnji ukupni broj hrvatskih muzejskih CD-ROM-ovadosegao je brojku 13 i neprestano se poveÊava vrlo

kvalitetnim multimedijalnim viπejeziËnim izdanjima.9

Njihovi sadræaji mogu se pregledati u knjiænici MDC-akoja nastoji skupiti sva elektroniËka izdanja i adekvatnoih prezentirati korisnicima.

JEZIK PUBLIKACIJA. Muzeji su svim svojim djelatnosti-ma otvoreni πirokoj publici pa tako i svojim publikacija-ma. JeziËnu zapreku u posrednom komuniciranjuodreenih muzejskih sadræaja, nastoje prevladati ijezikom svojih publikacija kod kojih tekst moæe bitiusporedo na viπe jezika ili popraÊen saæecima na stran-im jezicima. »esta su i zasebna izdanja publikacija scjelovitim tekstom na viπe jezika.

GRAFIKONOM br. 5 prikazan je broj publikacija sobzirom na jezik. Iako je joπ uvijek najveÊi broj publikacija izdan samo na hrvatskom jeziku (257 pu-blikacija), ohrabruje Ëinjenica da je gotovo 50% publikacija Ëitko i za publiku drugih govornih podruËja.

PUBLICIRANJE LOGOTIPA MUZEJSKE USTANOVE. Kaoobavezne elemente za sve publikacije (kao πto sukratak i jasan naslov na koricama ovitka i naslovnojstranici, podatak o trajanju izloæbe), Standardi i norma-tivi za muzejsku djelatnost navode i publiciranje znakaradne organizacije, tj. logotipa muzejske ustanove. Oviobvezni elementi kod pojedinih muzeja bivaju dizajniranitako da pridonose njihovu ukupnom vizualnom identite-tu. Biti prepoznatljiv i upamÊen, ostati u svijesti svojepublike i dizajnom publikacija, cilj je sve veÊeg brojasuvremenih muzeja. Istraæivanjem smo ispitali na kolikoje publikacija sadræan i logotip muzejske ustanove.

9 O prvim hrvatskim muzejskimCD-ROM-ovima vidjeti u:Radovanlija Mileusnić, Snježana.CD-ROM-ovi u hrvatskom mu-zejskom izdavaštvu // Informaticamuseologica. 31, 1/2 (2000.), str. 54-57.

medij broj publikacija

tiskovine 448

AV-graa 2

elektroniËke publikacije (CD-ROM) 4

ukupno 454

5. Jezik publikacija

18

A REVIEW OF THE TYPOLOGY, THE FORMAL AND CONTENT FEATURES

OF MUSEUM PUBLICATIONS

Museum publications are defined with respect to themuseum as the publisher and include printed material(books, brochures, mimeographed notes, special prints,magazines, newspapers, bulletins, various maps, repro-ductions of works of art, catalogues, calendars, pro-grammes and so on, supplements in printed, audiovisualor electronic form, posters, short notices and announce-ments, postcards), audiovisual material (gramophonerecords, audiocassettes, videocassettes, tape recordings,microfilms and so on), as well as electronic publications(compact discs, magnetic tapes, diskettes, databases andonline publications). The paper gives a review of sometypologies of museum publications from museological lit-erature (D. A. Bassett, F. Waidacher, I. Bain and others)based on various criteria (type, subject, readers, market-ing and so on). We present the basic formal and content-related features of those types of publications that arespecific to museum publishing (catalogues of permanentexhibitions, guides to museum exhibitions and collec-tions, informative leaflets, catalogues of temporary exhi-bitions and so on), and are linked with museum holdingsand activities (professional and scholarly treatment ofmuseum holdings, museum documentation, communica-tion and presentation, public relations, marketing and soon).

After dealing with theoretical assumptions, the presenta-tion involves the aim and the conclusions of the pilot-study carried out at the MDC on a sample of publicationsthat museums sent in for the 20th exhibition of the pub-lishing activities of Croatian museums and galleries. Thestudy involved some of the formal and content-relatedspecific features of museum publications, as well as theshare of particular types and kinds of museum in the totalnumber of publications with respect to their type and themedium they were published in. Special attention wasdevoted to the themes of catalogues of temporary exhibi-tions as the most frequent type of museum publication.Comments concerning the results and the diagrams of thestudied elements will aim to show some of the specificfeatures of Croatian museum publications.

Tablica br. 2: Publiciranje logotipa muzejske ustanove

Dakle, na 278 publikacija, πto Ëini 61% od ukupnogbroja, publiciran je logotip muzeja. Na ostalim pu-blikacijama (39%) nema otisnutog logotipa jer gamuzejska ustanova najvjerojatnije i ne posjeduje.

Komentarom rezultata i grafiËkih prikaza istraæivanihelemenata, nastojalo se ukazati na pojedinespecifiËnosti hrvatskog muzejskog izdavaπtva. Izabranisu samo neki karakteristiËni elementi koji mogu pruæitipomoÊ u stvaranju cjelovite slike o muzejskojizdavaËkoj djelatnosti kao vrlo znaËajnom segmentumuzejskog rada.

Ovo istraæivanje provedeno je kao poticaj i uvod usveobuhvatniji istraæivaËki projekt kojim bi se istraæile ipublikacije onih muzejskih ustanova koje se nisu prija-vile svojim novim izdanjima na zajedniËkoj tradicionalnojizloæbi kao i ostali raspoloæivi bibliografski izvori infor-macija. ObuhvaÊanjem ostalih vrsta muzejskih pu-blikacija kao πto su plakati, razglednice itd., rezultati Êebiti potpuniji i omoguÊit Êe stvaranje osnova za stan-dardizaciju i podizanje kvalitete hrvatskog muzejskogizdavaπtva.

logo broj publikacija

da 278 (61%)

ne 176 (39%)

ukupno 454

Retrospektivni pregled izdavaπtva MDC-a ujedno je inajzornija slika razvoja naπe ustanove, njene transfor-macije i sposobnosti da na izazove odgovori ako nemoæda uvijek kreativno ono barem konstruktivno.

Centar kao mjesto dotoka, priljeva ili pak ciljanog priku-pljanja podataka iz πirokog raspona muzejske djelat-nosti, nastoji registrirati sve ono πto muzejski predmetznaËi, koje sve aktivnosti generira i ostvaruje kako bipotvrdio svoj smisao; smisao u daljnjem istraæivaËkomradu, u prikazivanju baπtine i njenoj interpretaciji ili paku motiviranju za daljnja uËenja i novu kreaciju.

I kako su muzeji pronaπli i stalno nalaze mnoge naËinepriopÊavanja svojih uistinu vrlo razliËitih sadræaja, odizloæaba, predavanja, radionica, specijaliziranih vodsta-va do veÊ vrlo razliËitih æanrova izdavaπtva, tako je iMDC brusio i preispitivao svoj smisao i granao i prila-goavao svoje aktivnosti, imajuÊi uvijek motivunapreenja muzejske djelatnosti i populariziranjemuzejske baπtine kao osnovnu zadaÊu ustanove.

U tom je izdavaπtvo uvijek zauzimalo kljuËnu ulogu jerne samo πto se godinama izdavaËka produkcija svihmuzeja mogla naÊi u ovom Centru veÊ je i MDC poprirodi stvari razliËite podatke obraivao i sistematiziraokako bi djelovao na razvoj i veÊu dinamiku unutarstruke i kako bi pomogao u recepciji muzejske baπtineu zajednici.

MDC je zapoËeo svoju djelatnost izdanjem zbornikaMuzeologija 1953. godine zamiπljenog kao zbornika zamuzeoloπku problematiku. Ta prva izdanja raena ukuÊi, oskudno opremljena, bila su namijenjena muzej-skim struËnjacima kako bi ih informirala i struËno obra-zovala. Prema uredniËkoj koncepciji dr. Antuna Bauerai Ëasopis Muzeologija i Ëasopis InformaticaMuseologica od 1970. godine razmatraju do danas sveaktualne probleme muzeja, prate sve teoretske i prak-tiËne rezultate muzeja, potiËu i objavljuju nova istraæi-vanja. Oni su istinski kroniËari muzeja i muzejskestruke, ali i osnova struËno-znanstvenog aparata

IZDAVA»KA DJELATNOST MUZEJSKOG DOKUMENTACIJSKOG CENTRA

VI©NJA ZGAGA Muzejski dokumentacijski centar, Zagreb

sl.1 Naslovnica “Muzeologije” iz 1994.

godine s fotografijom dr. Antuna Bauera,

osnivaËa MDC-a

Fototeka MDC-a; snimio: Boris KrstiniÊ

sl.2 “Informatica Museologica”


IM 32 (3-4) 2001.

TEMA BROJA


20

izvjeπÊa, programa, elaborata, projekata ali i mjestoodakle se πalju mnoge, razliËito strukturirane ankete -sve one imaju cilj da svi zainteresirani, a oni nisudakako samo iz svijeta muzeja, imaju aæurnu i relevant-nu informaciju. Iz svih tih podataka generiraju se pu-blikacije koje po odreenom konceptu predstavljajucjeloviti pregled pojedinog segmenta muzejske djelat-nosti: od vodiËa Muzeji, galerije i zbirke u SR Hrvatskoj(izdanje 1981.), vodiËa Muzeji i galerije Hrvatske (izda-nje 1992.) na hrvatskom i engleskom jeziku doposebnog izdanja pregleda Hrvatski muzeji 1 na CD-ROM-u pionirskog izdanja primjene novih tehnologija, usustavnom populariziranju hrvatske kulturne baπtineVodiËa kroz muzeje i galerije Zagreba i okolice(njemaËki, engleski i hrvatski) i veÊ zaboravljenogakvartalnoga kalendara izloæaba Zagreba Izloæbe &dogaanja, koji je izlazio od 1987. do 1991. godine doVodiËa muzeja i galerija Zagreba za nastavnikeosnovnih πkola.

Prije sedam godina zapoËeli smo izdavati IzvjeπÊazagrebaËkih muzeja, godiπnji pregled rezultata vrlosloæenog i raznovrsnog rada muzeja, a proπle smogodine proπirili temu i na sve hrvatske muzeje. Ta dvaprojekta jedinstveni su izvor svakog analitiËnijeg i stu-dioznijeg promiπljanja muzejske djelatnosti, njena kon-teksta unutar baπtine, kulturnog identiteta ovog prosto-ra. Ne postoji danas u Hrvatskoj niti jedna kulturna dje-latnost, kao πto je upravo muzejska, koja ovim izdanji-ma, faktografski i jasno prikazuje rezultate svoga rada.

Sve ove publikacije zahtijevaju veliki angaæman nesamo u smislu prikupljanja, obrade i redakcije veÊ jenjihov smisao, zbog kratkotrajnosti vrijednosti podata-

pomoÊu kojeg se obrazuje muzeologija kao znanstvenadisciplina.

Izdanja vezana uz knjiænicu, jedinu specijaliziranumuzeoloπku knjiænicu na puno πirim prostorima negoπto je to naπa zemlja - knjiænicu koja danas sadræava35.000 svezaka, 2.500 rukopisa, 211 magisterija i dok-torata, 340 naslova periodike, i Ëiji se fond svakegodine poveÊa za 800 do 1.000 naslova, govore opokuπajima uspostavljanja veza i izmeu tog vrijednogfonda i uæega, profesionalnoga kruga i πire publike.

Tematske bibliografije Prinove anotirane bibliografijenovih izdanja (koje je danas moguÊe pretraæivati i elek-troniËkim putem), 20 godina izlaganja cjelokupne izda-vaËke produkcije muzeja i galerija unutar smotre izda-vaπtva, Interliber, jasno govori o pokuπaju pribliæavanjaspecifiËnog muzejskog izdavaπtva muzejskimstruËnjacima a i πiroj ne-muzejskoj publici. Ta tradi-cionalna manifestacija, Ëija obljetnica je i povod za ovajskup, realna je osnova novih razvojnih programa koji sepripremaju u Centru. Æelimo uspostaviti trgovinu-knjiæaru-museum shop koji Êe u osnovi imati stalnuprodaju muzejskog izdavaπtva.

Inicijativa i prvi projekti uvoenja novih tehnologija umuzejski rad potaknuti su i realizirani u MDC-u; Ëasopiskoji je pratio tu aktivnost, usmjeravao je i nadopunjavaorelevantnim informacijama s tog podruËja prenoseÊi iaktualna svjetska iskustva bio je Bilten o informatizacijimuzejske djelatnosti (1990. god.). Zadnji broj koji jeizaπao 1998. godine objavljen je i u elektroniËkomizdanju.

MDC je mjesto prikupljanja razliËitih vrsta dokumenata:

sl.3 “Muzeji i galerije Hrvatske” iz 1992. i

englesko izdanje iz 1993. godine.


sl.4 Publikacija “Izloæbe&dogaanja”

izlazila je od 1987.-1991.


21

ka, ispunjen tek onda ako doe do zainteresiranogËitaoca.

Projekt registracije ratnih πteta na muzejskoj grai imuzejskim zgradama “pokrili smo” registrom πteta namuzejima objavljenom na engleskom jeziku tijekom rata- ta publikacija imala je veliku vaænost u obavjeπtavanjumeunarodne zajednice o ratnim πtetama. Sintezu radana πtetama objavili smo u knjizi Ratne πtete na muzeji-ma i galerijama u Hrvatskoj (hrvatska i engleska verzija),a u pripremi je opseæan projekt o ratnim πtetama namuzejskoj grai, koji radimo za UNESCO.

Vaænost fiziËke zaπtite muzejskog predmeta u muzeju,autentiËnog i po tome jedinstvenog, nikada nijedovoljno Ëesto naglaπavati. VeÊ 1974. objavljen jepriruËnik Konzerviranje i restauriranje muzejskih pred-meta, Upute za zaπtitu pokretne kulturne baπtine umuzejima i galerijama, uoËi rata, 1991. godine, a ovihdana promoviramo i poËetak, nadamo se serije izdanjanovih priruËnika preventivne zaπtite predmeta u muzeji-ma, PriruËnik za preventivnu zaπtitu slika.

Premda izloæbena djelatnost nije naπ izvorni medijkomunikacije s publikom, dvije godine zaredom usuradnji s Muzejem Mimara organizirana je izloæbaZbrda - zdola, koja je ukljuËivπi predmete iz mnogihzagrebaËkih muzeja problematizirala temu muzejskogpredmeta - i njegova konteksta, te je za tu priliku iizdan manji katalog.

Zavrπit Êu s izloæbom plakata naπeg centra, jedinemuzejske zbirke koje posjedujemo, koji Centar veÊ 21godinu izdaje u povodu Meunarodnog dana muzeja.Izloæba je odræana u Muzeju Mimara i Arhitekturnom

muzeju u Ljubljani, Slovenija - o tom jedinstvenom cik-lusu plakata mnogo je veÊ govoreno a podsjeÊam daje zadnjih deset plakata dobilo Ëetri velike meunaro-dne nagrade.

sl.5 Naslovnica publikacije “Prinove

knjiænice MDC-a”


sl.6 Naslovnica publikacije “Bilten o

informatizaciji muzejske djelatnosti”


sl.7 CD-ROM “Hrvatski muzeji I”


22

THE PUBLISHING OF THE MUSEUM DOCUMENTATION CENTRE

In its fifty-year history, the Museum Documentation Centrehas, through various drives and projects, and most notablythrough publishing activities, been the chronicler of muse-ums and the museum profession.

A multitude of various editions, as well as the fact thatpublishing is the most recognisable activity of the Centre,stems from the character of the institution, the role andmission of the MDC. Through the analysis of the entire pub-lishing output, from the permanent publication ofMuzeologija and Informatica Museologica, aimed especiallyat the professional readership, to occasional or specialprojects like the Guide to Croatian Museums, War Damageto Museums, that are aimed at a broader public both athome and abroad - we follow the development and trans-formation of museums and promote the profession andhigher work standards.

Many of MDC’s publications are also a means of continu-ously informing other countries about the museum scene inCroatia, as well as a means of comparing work within theCroatian museum network.

In our attempt to bring the world of museums closer to thepublic, namely to establish communications with new visi-tors, the MDC tries to publish as many editions as it can inelectronic form.

Hrvatski je povijesni muzej utemeljen joπ u zbirkamaNarodnog muzeja osnovanog 1846. godine u Zagrebu.To je vrijeme formiranja nacija i nacionalnih pokreta usrednjoj Evropi, a u Hrvatskoj, u druπtveno-politiËkomsmislu, to je razdoblje narodnog preporoda i vladavineBachova apsolutizma. Formiran u okviru JAZU 1951.godine i definitivno osamostaljen 1962. godine, tenapokon 1991. objedinjen s dotadaπnjim Muzejem re-volucije naroda Hrvatske, Hrvatski povijesni muzejdanas u Republici predstavlja srediπnju muzejsku insti-tuciju koja se bavi povijeπÊu ovog podruËja.

Usprkos tome πto zbog nedostatka adekvatnog pro-stora nema stalnog postava (a, moæda, djelomiËno iupravo zbog toga), Muzej je razvio vrlo bogatu izda-vaËku djelatnost. Ona prije svega obuhvaÊa publicira-nje kataloga Ëiji su autori kustosi Muzeja i brojni vanjskisuradnici: ti su katalozi najËeπÊe kolektivna djela, aponekad predstavljaju i autorske tekstove. Katalozi se

mogu podijeliti na kataloge muzejskih zbirki i na kata-loge izloæaba. BuduÊi da je muzejska graa, podijeljenau Ëetrnaest zbirki, veoma opseæna, u dosad objavljena33 kataloga zbirki publiciran je samo dio grae, takoda u ovoj domeni i sadaπnjoj i buduÊim generacijamakustosa predstoji joπ velik posao. Od 1968. do danasMuzej je izdao 42 kataloga izloæaba, bilo da su oneprezentirale muzejsku grau, bilo da su obuhvaÊalepredmete iz drugih muzeja ili bile rezultat gostovanjadrugih institucija u prostorima Muzeja.

PublicistiËka djelatnost Muzeja rezultirala je i s devetmonografija vrlo razliËite tematike i pristupa, odznanstvenog i struËnog do sasvim popularizatorskog.

Uz to, gotovo svaka izloæba Muzeja, od njegovaosamostaljenja do danas, bila je popraÊena posebnimvodiËem ili letkom. Muzej se posljednjih godina okre-nuo i objavljivanju u suvremenim medijima, tako da jeprireeno sedam video-kaseta, a na Internetu je

IZDAVA»KA DJELATNOST HRVATSKOGA POVIJESNOG MUZEJA*

MAJA ©KILJAN Hrvatski povijesni muzej, Zagreb

sl.1 i 2 Naslovnice kataloga muzejskih

zbirki i kataloga izloæaba u nakladi

Hrvatskoga povijesnog muzeja

IM 32 (3-4) 2001.

TEMA BROJA


24

prezentiran reprezentativni katalog Museum 1846-1996. u cijelosti; veÊina novijih izloæaba prikazana je uistom mediju s pomoÊu kraÊih tekstova i vizualnogmaterijala. Velik dio izdavaËke djelatnosti od poËetka jebio popraÊen saæetkom na nekom od svjetskih jezika,dok su pojedini katalozi u cjelini bili tiskani dvojeziËno.

Kako sam veÊ spomenula, muzejska je graa podijelje-na u 14 zbirki od koji svaka ima svojeg voditelja - ku-stosa. Uz sve ove zbirke potrebno je napomenuti daMuzej Ëuva vrijednu i bogatu biblioteku koja sadræavaviπe od 20.000 obraenih knjiga, a o njoj se brine ku-stos-bibliotekar Zora Gajski.

ZnaËajniji katalozi u kojima su muzejski predmetistruËno obraeni. Vratimo se stoga tridesetak godinaunatrag, toËnije u 1967., kada je ovu ustanovu poËelavoditi dr. Lelja DobroniÊ i otkada je Muzej doæivio svojpuni procvat. Otada, naime, zapoËinje izuzetno inten-zivna izdavaËka, istraæivaËka i opÊa muzejska djelat-nost.

I u ono su vrijeme, kao i danas, financijska sredstvabila mala, no usprkos tome kroz kataloge izloæaba izbirki objavili smo veliki dio muzejskog materijala. Kakobismo uπtedjeli na novcu, sve osim tiskanja obavljalismo sami. Od lekture i korekture, a Ëesto i prijevodateksta, do prijeloma kataloga, dizajna korica i fotografi-ranja muzejskih predmeta radili smo zajedno s LeljomDobroniÊ, a bez tehniËkih pomagala kakva su danasna raspolaganju. Zato su nam katalozi moæda bili neu-gledni, na jeftinom papiru i s crno-bijelim fotografijama,ali smo nastojali ubaciti πto viπe sadræaja, pa makar tobilo na πtetu estetskog izgleda. Tako smo u ovom ra-

zdoblju publicirali Ëak pet monografija, od kojih nekejoπ i danas, premda su veÊ davno rasprodane, sluæestudentima kao struËna literatura. To su DvoracGolubovec (1972.), PalaËa Povijesnog muzeja Hrvatske(1972.) i Po starom MoravËu (1979.), sve tri publikacijeautorice dr. Lelje DobroniÊ. Staro oruæje (1971.)autorice mr. Maje ©ercer popularizatorskog je sadræaja,dok je monografija Ivan Zasche iz 1975. godine dok-torska disertacija Marijane Schneider. Posebno mjestozauzima edicija Povijesni spomenici grada Zagreba, uredakciji Ivana TkalËiÊa i Emilija Laszowskog, te LeljeDobroniÊ, u kojoj su se objavljivali prijepisi originalniharhivskih dokumenata koji govore o æivotu grada svedo 18. stoljeÊa.

Uza sve to treba joπ spomenuti i Ëetrdesetak publici-ranih predavanja, koja su kustosi ili vanjski suradniciodræavali uz pojedine izloæbe, a umnoæavali su ih naπapirografima i uvezivali ih, u obiËan tanki papir Ëuvari,koji su za vrijeme posla lijepili i etikete s imenom autorai naslovom predavanja.

Meu najstarijim katalozima muzejskih zbirki su Vedute19. st. u grafici (M. Schneider, 1968.) i Kamenispomenici Hrvatske XIII-XIX stoljeÊa (M. ValentiÊ,1969.). Upravo se ove godine priprema proπirenoizdanje ovog posljednjeg kataloga u obradi LadePrister.

Dr. M. Schneider, koja je vodila likovnu zbirku Muzeja,objavila je joπ i sljedeÊe kataloge: Historijsko slikarstvou Hrvatskoj, 1969.; Narodne noπnje u slikarstvu i graficiXIX stoljeÊa, 1971.; Portreti 1800-1870, 1973.; Gradovii krajevi na slikama i crteæima od 1800-1940.; 1977.; te

sl.3 i 4 Naslovnice kataloga muzejskih

zbirki i kataloga izloæaba u nakladi

Hrvatskoga povijesnog muzeja

25Portreti 16-18. stoljeÊa, 1982. Kasnije je zbirkupreuzela M. Bregovac Pisk koja je 1995. godineobradila likovna djela Ferdinanda Quiquereza, a 2000.grafike na temu Zbivanja 1848.-1848. godine.

Bogatu i vrijednu zbirku oruæja vodila je joπ nedavnomr. Maja ©ercer, i iz te je zbirke objavila slijedeÊe kata-loge: Staro oruæje na motki, 1972.; Jatagani uPovijesnom muzeju Hrvatske, 1975.; MaËevi, bodeæi,noæevi, 1976. i Sablje, 1979. Tu su i katalozi izloæabaiste autorice unutar kojih je publiciran i velik dio muzej-skog oruæja: Oruæje u proπlosti, 1980.; Tursko oruæje,1983.; Zbirka Dragutina Schwarza, 1983.; Tursko oruæ-je od 16. do kraja 19. st., 1988. Njezini nasljednici naËelu zbirke su Janko JeliËiÊ, koji je objavio 1997.godine katalog vatrenog oruæja LovaËke puπke i pribor,i Dora BoπkoviÊ, Ëije je djelo Hladno lovaËko oruæjeHPM-a, 2000. U tiskari se ovog trenutka nalazi katalogdijela zbirke Orijentalne puπke Janka JeliËiÊa.

O velikoj zbirci odlikovanja izaπla su dosad Ëetiri katalo-ga u obradi Borisa Pristera: Odlikovanja, 1984. i tri ka-taloga zbirke dr. Veljka Malinara, 1991., 1997. i 2000.

SfragistiËka i heraldiËka zbirka objavljena je u dva kata-loga Vlaste BrajkoviÊ: PeËatnjaci, 1980. i Grbovi,grbovnice i rodoslovlja, 1976., dok je proπireno izdanjeovog posljednjeg kataloga izaπlo u suradnji sDubravkom PeiÊ-»aldaroviÊ, 1995. godine.

Karte i atlase Muzeja objavila je A. PandæiÊ 1987.godine, a zbirku zastava i zastavnih vrpci JelenaBoroπak-MarijanoviÊ 1996. godine. Snjeæana PaviËiÊobjavila je 1990., unutar kataloga izloæbe Hrvatski poli-tiËki plakat 1940-1950. i plakate nekadaπnjeg Muzejarevolucije naroda Hrvatske, a kao voditelj sakralnezbirke obradila je Kriæeve, 1994. i Crkveni tekstil, 1998.I, napokon, posljednja, zbirka predmeta iz svako-dnevnog æivota obraena je djelomiËno u katalozimaStare mjere, 1975. i Obiteljske ostavπtine, 1978. Velikidio te zbirke publiciran je u brojnim katalozima izloæbikao πto su Ivan MaæuraniÊ, ban puËanin; Slike mira,oæivljena Hrvatska u vrijeme KarlovaËkog mira 1699.godine; Stjepan RadiÊ; Znamenja vlasti i Ëasti uHrvatskoj u 19. st.; 1848. godina u Hrvatskoj; Hrvatskezemlje i francuska revolucija; StoljeÊe promjena te ukatalogu Museum 1846-1996, u kojem je svaka zbirkaprezentirana posebno uz odabir nekoliko desetakakarakteristiËnih eksponata.

Ovdje sam navela doista minimalan izbor katalogaizloæaba, ali zbog ograniËenog prostora i vremenanisam bila u moguÊnosti predstaviti ih viπe. Zbog togase ispriËavam, posebno svojim kolegama koji su uloæiliveliki napor u objavljivanje takvih kataloga koji su pratili iizloæbe, prireene ponekad s joπ veÊim marom i tru-dom.

Moram napomenuti i to da se naπ Muzej joπ 1962.godine integrirao s Muzejem Srba u Hrvatskoj, koji jeËuvao materijal iz srpskih manastira i crkava uHrvatskoj spaπen od stradanja u ratu i tako postao

odjelom Povijesnog muzeja. Iz tog su Odjela objavljenikatalozi V. Moπina Stari rukopisi Srba u Hrvatskoj odXIII do XX stoljeÊa, 1970. i R. Kusturice Zbirka srpskihknjiga od XV do sredine XIX stoljeÊa, 1972.Dugogodiπnji kustos Muzeja, Vera BorËiÊ, prikazala jezbirku umjetniËki obraenog metala, kao i zbirku ikonai slika Odjela Srba u Hrvatskoj, u tri kataloga iz 1971.,1974. i 1978. godine.

Nove tehnologije unijele su promjene i u naπu publi-cistiËku djelatnost. Pojavile su se, kao πto sam veÊnapomenula, najprije video-kasete sa snimljenimizloæbama, a zatim i prezentacija kataloga i muzejskihpredmeta na Internetu. Moæe se uËiniti paradoksalnim,ali kompjutor nas je na izvjestan naËin vratio napoËetak, jer sada opet, jednako kao i u ranim πezdese-tim godinama proπlog stoljeÊa i - uostalom - iz istograzloga, nedostatka sredstava, sami prireujemo svojepublikacije za objavu: od pripreme teksta do prijelomasve se odvija na ekranu. Time se bave, uz kustose,mladi ljudi, kompjutorski struËnjaci sa znanjima o koji-ma nekad nismo mogli ni sanjati, i oni Êe nam pomoÊida stvorimo baze podataka koje Êe omoguÊiti posto-janje naπeg Muzeja i u virtualnim prostorima. Ipak, vir-tualni muzej neÊe moÊi - vjerujem - zamijenitimoguÊnost izravnog dodira s muzejskim eksponatomili izloπkom, kao πto ni slova i slike na ekranu ne moguu potpunosti zamijeniti knjigu.

* Redakcija časopisa Informatica Museologica napominje da tekstne obuhvaća izdavačku djelatnost Muzeja revolucije narodaHrvatske.

O izdavačkoj djelatnosti Hrvatskog povijesnog muzeja može sekonzultirati i sljedeća litaratura:

Rhea, Ivanuš. Izdavačka djelatnost Hrvatskog povijesnog muzeja// Informatica Museologica. 27, 3/4 (1996.), str.100-104.

Rhea, Ivanuš. Izdavačka djelatnost Hrvatskoga povijesnog muzeja- osvrt na kataloge zbirki i izložbi od 1995. do 1997. godine //Hrvatski institut za povijest. Časopis za suvremenu povijest, god.29., br.3, 1997., str.579.-588., Zagreb

26

THE PUBLISHING ACTIVITIES OF THE CROATIAN HISTORY MUSEUM

The Croatian History Museum is one of the institutions thatgrew out of the oldest museum institution in Croatia, theNational Museum, which was founded in 1846, and incor-porated into the Yugoslav Academy of Science and Art in1951. It finally became an independent institution in 1962,and was merged with the former Museum of the Revolutionof the People of Croatia in 1991. The Croatian HistoryMuseum is now the central museum institution in Croatiadealing with the history of this region.

In spite of the fact that it does not have a permanent exhi-bition because of a lack of space (and perhaps preciselybecause of this), the Museum has developed comprehen-sive publishing activities. They primarily involve the publi-cation of catalogues by the curators of the Museum as wellas numerous associates. They can broadly be divided intocatalogues of museum collections and exhibition cata-logues. Since the Museum’s holdings are divided into four-teen collections, 33 catalogues have been published so farand they cover only a part of the holdings, so that presentand future curators still have a lot of work to do. From 1968to the present day, the Museum has published 42 cata-logues of exhibitions that presented museum holdings, cov-ered objects and exhibitions by other museums, or elseappeared as the result of hosting exhibitions by other insti-tutions.

The publishing activities of the Museum have also resultedin nine monograph editions that are characterised bydiverse themes and approaches, from the scholarly andexpert to a more popular approach. Also, almost everyMuseum exhibition from its independent operation to thepresent day has been accompanied by a special guide andleaflet. Over the past several years the Museum has direct-ed its attention to publications in modern media, so that wehave prepared seven videocassettes, while the representa-tive catalogue Museum 1846-1996 has in its entirety beenplaced on the Internet, and most of the exhibitions havebeen presented on the Internet through summary texts andvisual material. A large segment of the Museum’s publish-ing activities has from the outset been regularly accompa-nied by summaries in one of the major languages, andsome catalogues have been printed in two languages.

Promotrimo li odnos tiskanog kataloga i multimedijskogprojekta baziranog na realiziranoj izloæbi, u ovomsluËaju EXAT 51 (1951. - 1953) i NOVE TENDENCIJE(1961. - 1973.), doÊi Êemo do saznanja o sliËnostima irazlikama dvaju medija, oba namijenjena publici.

Nedvojbeno je da Êe tiskani katalog, nazovimo gatradicionalnim medijem, uvijek imati svoje mjesto iulogu kao informativni, edukativni i dokumentarni prati-lac izloæbe, ali i svoj znaËaj kao samostalno izdanje.Meutim, uvoenje elektronske tehnologije uizdavaπtvo i muzejsko-galerijsku djelatnost otvorilo jeπiroke moguÊnosti kreiranja i distribucije publikacija.Distribucija je slaba toËka izdavaπtva opÊenito, a zamuzejske institucije bez instrumenata distribucije i zamuzejske niske naklade joπ je viπe. Elektronskim putemdistribucija postaje moguÊa u svakom trenutku i nasvaku elektronsku adresu, preko web-siteova i elek-tronskih izdanja, πto omoguÊava dostupnost bezograniËenja.

CD-ROM-ovi postaju popularna muzejsko-galerijskaizdanja za prezentiranje pojedinih izloæaba. MoguÊnostimultimedije, dakle kombiniranja tekstualnih i slikovnihpodataka ukljuËujuÊi reprodukcije, video i filmskezapise te zvuËne segmente, omoguÊavaju da posred-stvom nove tehnologije publikacija oæivi i obogati seËinjenicama koje ne sadræava tiskani katalog - klasiËnadokumentacija o izloæbi. Ta kompleksnost, ulaæenje uslojevite planove koji nude obilje tekstualnih i slikovnihpodataka, moguÊnost nadogradnje i spremanja novih

podataka, jest osnovna kvaliteta novih, kompjutorskigeneriranih medija.

Tendencija je da nove tehnologije postaju sve jednos-tavnije za rukovanje i financijski sve povoljnije. Izloæbepostaju dostupne i nakon njihova zatvaranja, one semogu ponovno vidjeti a da se bitno ne gubi na kvalitetijer virtualna senzacija prostora pruæa visoki stupanjizvornosti i atraktivnosti. Kao medij, CD-ROM je uje-dinio dimenzije prostora i vremena u kojima se odvijakretanje, dakle uspio je proizvesti simulaciju realnostikoja se moæe repetirati, zaustaviti, pretraæivati:moguÊnosti su goleme. Za razliku od tradicionalnedokumentacije izloæbenog postava fotografijom, filmomi videom, CD-ROM gledatelju nudi ulazak u konkretniprostor i kretanje kroz njega, simulirajuÊi stvarne toËkegledanja posjetitelja na izloæbi, u radijusu od 360 stup-njeva, æeljenom brzinom, uz pribliæavanje i udaljavanjeod umjetnine. Pri tome je gledatelj u aktivnommeuodnosu s medijem, jer ga on pokreÊe u pravcimakoje æeli, istraæuje, vraÊa se i dakako izlazi iz njega.

Druga je karakteristika stupanj kvalitete tekstualnih ivizualnih informacija koje se nude multimedijalnim pro-jektima CD-ROM-ova. I ona daleko premaπuje klasiËniizloæbeni katalog. Pored svih tekstova objavljenih u ka-talogu, koji se mogu ispisati u neograniËenom broju,dokidajuÊi problem male naklade, CD-ROM-ovisadræavaju informacije koje su strukturirane po jednojdrugoj logici i nude pretraæivanje s viπestrukimmoguÊnostima: po autorima, djelima, kljuËnimdogaajima i drugim reperima.

SUVREMENA UMJETNOST U PUBLIKACIJAMA I NA CD-ROM-ovima

JADRANKA VINTERHALTER Muzej suvremene umjetnosti, Zagreb

sl.1 Zgrada Centro Cultural de Cascais

(Kulturnog centra) odnosno Fundação D.

Luís I, u Cascaisu - mjesto odræavanja

izloæbe EXAT 51 i Nove tendencije i

polaziπte za pretraæivanje CD-ROM-a.

sl.2 Prizemlje zgrade Centro Cultural de

Cascais s postavom izloæbe EXAT 51 i

Novih tendencija.

IM 32 (3-4) 2001.

TEMA BROJA


28

U ovom izlaganju razmotrit Êemo radnu verziju CD-ROM-a koji je joπ uvijek u pripremi, EXAT 51 (1951. -1953) i NOVE TENDENCIJE (1961. - 1973.), izdavaËaMuzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu a u produkcijiATANOR multimedijskog studija. To je prvi CD-ROMπto ga izdaje MSU, nakon vrlo uspjele izloæbe EXAT-a51 i Novih tendencija odræane u svibnju i lipnju ovegodine u Centro Cultural de Cascais (Kulturnom cen-tru), odnosno Fundação D. Luís I, u Cascaisu,nedaleko od Lisabona. Autor izloæbe, tekstova i posta-va je mr. Marijan Susovski, muzejski savjetnik MSU-a, aautor multimedijske koncepcije je Fjodor FatiËiÊ, artdirektor ATANOR-a. Katalog izloæbe u izdanju portugal-skog partnera tiskan je u nakladi od 500 primjeraka,πto veÊ sada ne pokriva potrebe MSU-a zabiblioteËnom razmjenom i distribucijom zainteresiranimstruËnjacima i potencijalnim suradnicima u moguÊojmeunarodnoj suradnji i preuzimanju izloæbe. To je bio ijedan od razloga da se poduzme projekt izrade CD-ROM-a.

U pregledavanju slojevitog i kompleksnog CD-ROM-a,polazi se od snimke zgrade Kulturnog centra uCascaisu, nedavno za izlagaËke potrebe adaptiranogsamostana i njezina okruæenja, te ulazi u virtualni pro-stor postava izloæbe kroz prizemlje i dva kata tog zdan-ja. Tlocrti prostora imaju oznaËene pozicijepojedinaËnih radova umjetnika, Ëime se vrlo preglednobiljeæi raspored djela i nudi moguÊnost direktnoga kon-takta gledatelja s odabranim radom.

PriËa koja se odvija pred gledateljima zapoËinje prika-zom EXAT-a 51 (πto je za sada dovrπeni dio CD-ROM-a), avangardnog pokreta nastalog 1951. godine uZagrebu kada se krug mladih likovnih umjetnika,arhitekata, dizajnera opredijelio za slobodan istvaralaËki umjetniËki izraz kako u svojoj umjetniËkojpraksi, tako i svojim teoretskim stavovima, kroz dvaManifesta Grupe, 1951. i 1953. Bio je to radikalan stavnasuprot soc-realizmu, koji je usmjerio hrvatsku umjet-nost pravcem otvorenosti, kreativnosti, i suradnje sasvjetskom umjetniËkom scenom. Izravan nastavak jestosnivanje meunarodnog pokreta Novih tendencija1961. u Zagrebu, koje uz likovne radove obuhvaÊajumuziku, eksperimentalni film i video, animirani film.

Niz portreta devetorice autora - sudionika EXAT-a 51:Bernardo Bernardi, Zdravko Bregovac, Vlado Kristl,Ivan Picelj, Zvonimir RadiÊ, Boæidar Raπica, VjenceslavRichter, Aleksandar Srnec i Vladimir ZaharoviÊ, polaznesu toËke za dalja pretraæivanja. Kako je ovaj CD-ROMna engleskom jeziku, svako se ime autora Ëita i Ëuje,kako bi se strancima pribliæio izvorni izgovor njihovihimena. Kod izbora autora moæe se pregledavati svakipojedinaËni rad s podacima, a za pojedine radovemoæe se izabrati ulazak u detalje: dvodimenzionalnapoveÊanja koja daju zorniji prikaz izvedbe geometri-jskog, op-artistiËkog crteæa u sluËaju Ivana Picelja ilimobilni detalj ubacivanjem video segmenta kod radovaVjenceslava Richtera i Aleksandra Srneca.

Na izloæbi u Cascaisu je video projekcijama bio pred-stavljen pregled ZagrebaËkog crtanog filma, koji se vre-

sl.3 Presjek kroz prostor zgrade Centro

Cultural de Cascais s postavom izloæbe

EXAT 51 i Novih tendencija koja je odræana

u svibnju i lipnju 2001.

29

menski poklapao s avangardnim zbivanjima u likovnimumjetnostima πezdesetih, s proslavljenim autorima ani-miranog filma. Na CD-ROM-u animiranom filmu je danposeban prostor te se uz svakog autora mogu pogle-dati segmenti ili cjeloviti filmovi. Meu autorima je iVlado Kristl, likovni umjetnik, te oskarovac DuπanVukotiÊ, Ëiji se film Surogat iz 1961., ponajviπe pribliæioestetici oblika i boja Novih tendencija.

ZagrebaËki muziËki biennale osnovan 1961., tijekomπezdesetih je promovirao avangardnu glazbu domaÊihautora Milka Kelemena, Ive Maleca, Rubena Radice idrugih, ali je bio i mjesto okupljanja najznaËajnijih svjet-skih autora avangardne muzike poput Johna Cagea.Na izloæbi u Portugalu ovaj je segment bio prikazanvideo-snimkama i reprodukcijom zvuka na CD-ima. Umultimedijskom izdanju moguÊe je aktivirati zvuËnezapise pojedinih izvedbi, a takoer se mogu pogledatidokumentarni video zapisi s Biennala i razgovori spojedinim autorima.

Napomenimo da je veÊina djela predstavljena na portu-galskoj izloæbi iz fundusa MSU-a, πto ovom CD-ROM-upridodaje na svrhovitosti. Kako Muzej zbognedostatnog prostora nema otvoren stalni postav, naovaj se naËin gledateljima prezentira virtualna izloæbanajznaËajnijih djela hrvatske avangardne umjetnostipedesetih i πezdesetih godina.

Svu multidisciplinarnost i slojevitost avangardne umjet-nosti bilo je moguÊe saæeti i prikazati iskljuËivo timskimradom autora izloæbe, autora multimedijskog projekta,zatim programera, grafiËkog dizajnera, fotografa i sav-jetnika za pojedine segmente kao πto su glazba i animi-rani film.

Kao zakljuËak, moæe se reÊi da su nove tehnologijetoliko inovirale izdavaπtvo, da smo iz Guttenbergovegalaksije preπli u digitalnu i virtualnu sferu, a time jezapravo stvoren novi medij, CD-ROM. Multimedijskiprojekt, odnosno CD-ROM koji je tematski vezan uzkonkretnu izloæbu, kao πto je ovdje sluËaj, toliko jeproπirio opseg vrstu i kvalitetu podataka koje pruæaËitatelju koji postaje i gledatelj, da se ne moæe viπegovoriti o elektronskoj publikaciji veÊ o autohtonommediju.

sl.4 Prikaz stranice posveÊene autoru

Vjenceslavu Richteru s biografskim

podacima i fotografijom Prostorne slike

21, 1997., koja je animirana

sl.5 Stranica sa prikazom ZagrebaËkog

muziËkog Biennala, s moguÊnoπÊu aktivi-

ranja zvuËnih zapisa kao i intervjuima s

autorima na videozapisima.

CONTEMPORARY ART IN PUBLICATIONS AND ON CD ROMs

Visual art in the 20th century moved outside the bounds oftraditional painterly and sculptural disciplines and broad-ened to new media and new technologies that will domi-nate artistic expression over the coming period.

The works of artists created on these assumptions arebeing exhibited, collected in museum collections, cata-logued and published.

This paper deals with aspects of the publication of exhibi-tion catalogues and reviews of contemporary art that alsoencompass media art, from traditional publications to CD ROMs.

Strossmayerova galerija starih majstora osnovana je sbiskupovom donacijom slika 1884. godine. U meuvre-menu su neke umjetnine nestajale, pa se pojavljivale,neke su zapadale u zaborav, pa su uskrsavale. Naprimjer. Biskup je poklonio dvije Bogorodice s djetetompripisane Giovanni Battisti Salviju, zvanomSassoferrato1 i cijelo su vrijeme njihove atribucije ismjeπtaj neupitni. Tek s elektronskom sistematizacijomotkriveno je kako se obje slike pozivaju na isti broj, na34 iz Strossmayerova popisa umjetnina 1868. godine.Kroz cijelu dosadaπnju povijest nikoga to nije smetalo,jer se obje slike referiraju na opus i πkolu Raffaellovu, aStrossmayerova razlika izmeu platna i drva samo jelapsus, jer je stvarno jedna na platnu, a druga na limu.

Meutim, s tom malom zabunom, pogreπkom ili pre-vidom, izgubila se treÊa umjetnina. To je klecalo koje je

oslikao Josip Franjo Mücke u –akovu, a na kojemu jeStrossmayer dræao svoju Bogorodicu s karanfilom. VeÊje dvadesetih godina, u njegovoj spomen-sobi, autor-stvo klecala zaboravljeno2. Petar Knoll je mislio kako jerijeË o Vjekoslavu Karasu, a ureenje i sreenje doku-mentacije obogatilo je Mückeov katalog.

Umjetnine i predmeti s kojima je biskup Strossmayeræivio nisu publicirani i objavljeni javnosti u svom pri-marnom, vizualnom obliku, pa su se mogli i zagubiti.Viπe od pola stoljeÊa kasnije, na tavanu Akademije3, umraku, pojavljuju se originali, ali ne iz Knollova spome-na Vjekoslavu Karasu, nego iz biskupova svjedoËenja oJosipu Franji Mückeu.

Pravi je primjer danaπnjoj temi slika koju je biskupStrossmayer nabavio za Galeriju poslije 1868. godine,pa je nema u njegovu rukopisu. Slika je bila u galerij-

MUZEJSKO-GALERIJSKA PUBLIKACIJA KAO ZA©TITA SPOMENIKA KULTURE

–URO VAN–URA Strossmayerova galerija starih majstora HAZU, Zagreb

IM 32 (3-4) 2001.

TEMA BROJA


sl.1. Franjo Mücke, Klecalo s Bogorodicom,

∆irilom i Metodom, 1858., drvo i ulje na

platnu 1,540 x 0,790 m (drveninu uradio

Ivan Tordinac) (SG 721)

1 SG 96 Giovanni Battista SalviSassoferrato, “Bogorodica s djetetom”, ulje na platnu 0,669 x0,584 mStrossmayerov popis, Ðakovo1868.:XXXIV.Majka Božja po Sassoferato.Slika na platnu visoka ... a široka ...predstavlja majku Božju s’ Isusomdjetetom. Slika je od prevelike umjet-ničke vrednosti. U licu majke Božjetolika čednost, ljubezljivost i sve ostalekreposti odsievaju u toliko, da se upra-vo idealom Majke Božje nazvati može.Ovo se kazati može i o djetetu. Slikusam na poklon dobio, al’ je dulje vreme-na pokrivena bila s’ staklom, pak jezato nješto trpjela, a ja sam ju popravi-ti dao u Beču po slikaru Kupelvieseru,te sam zato i na okvir do 400 for. pla-tio; u koliko se sjećam, Kupelvieser jetoga mienja, da je risarija ove slike odRafaela, po Marku Antoniu prerisana ina jednom novčanom spomenikuizrezana. Sliku je po toj risarijinaslikao Sassoferato. U Beču su juslikari kano čudovište gledali i divilijoj se. U koliko se sjećam pišeKupelvieser: Die Künstler Wiens sindprocesionaliter zu mir gekommen unddieses Wunderbare Bild zu bertachten.

SG 123 Sljedbenik: Raffaello diSanti (Sassoferrato ?), “Bogorodicas karanfilom”, ulje na limu 0,305 x0,245 mStrossmayerov popis, Ðakovo1868.:XXXVIII.Majka Božja s’ cvietom poSassoferato.Slika je na drvetu visoka ... a široka ...predstavlja Majku Božju s’ djetetomIsusom, koj u desnoj ruci drži cviet, iMajka Božja drži cviet. Kupljena je uKölnu iz ostavštine slikara Rambont-aza 100 talira. Autor joj je Sassoferato.Osim svojega pozlatjenoga okvira imasvoj posebni etui. Slika preliepa i prefi-na držim ju na svojih klecalih /:plexo-rium:/ koju je izradio stolar

skom, stalnom postavu4 sve do 1926. godine, odnos-no do restauriranja koje je proveo Gabriel Téréy. Svedo tada osnovu galerijskog inventara predstavljao jeKnollov katalog iz 1922. godine, a njegovu numeracijunastavit Êe Artur Schneider u posebnoj knjizi od 1936.godine. Na æalost, Schneider je umro 1946. godine i neznamo gdje se nalazila slika inventirana pod brojem160: Bolonjska πkola, UskrsnuÊe Lazarovo.Jednostavno, slika se potraæuje, slika nije u Akademiji.

Nova, sveobuhvatna inventura provedena je 1956.godine s razgraniËenjima izmeu Moderne galerije,Kabineta grafike i Gliptoteke. Izmeu neinventiranihslika, novi broj u knjizi dobiva i slika 281: Talijanskaπkola XVII. stoljeÊa, Isus iscjeljuje bolesnika. Na tojinventuri broj 160 ne prepoznaju ni Zdenko ©enoa, nitiLjubo BabiÊ,5 a novopronaena slika dobiva svoj noviinventarski broj.

Moæemo li na osnovi starijeg opisa: “Na desnom krajumlai muπkarac, koji se dræi za nos”, ne prepoznatisliku ispred sebe? RijeËi, oËito, nisu dovoljne. Jasno,atributivna distinkcija, pa joπ k tome pozivanje naCarraccija, vrlo su problematiËne odrednice.Ikonografiju dileme izmeu bolesnika i Lazara moæemorazumjeti. Ostaje nam tehnika, u oba sluËaja ista: uljena platnu, πto je jedina podudarnost s datacijom u XVII.st., a dimenzije su kod broja 160 precizirane 1,420 x2,000 m. Meutim, svu relativnost centimetara imilimetara pokazuju kasniji zapisi kod broja 281.Dimenziju naπega mjerenja od 1,445 x 2,016 m inven-tarski list biljeæi 1,440 x 2,014 m, a dokumentacijska

koπuljica 1,443 x 2,018 m. Uz sve relativnosti i pro-blematiËnosti, galerijska praksa nas uËi kako je rijeË ojednoj jedinoj, ili jednoj te istoj umjetnini, o predmetukoji je prisutan u Strossmayerovoj galeriji i u kojega semoæete svakodnevno osobno uvjeriti.6

Ovaj nam sluËaj pokazuje kako bi fotografija trebala bitiprimarni oblik dokumentacije u pinakoteci. BuduÊi dasliku primamo vizualno, u mediju za isti osjet recepcijetrebala bi biti i njezina minimalna dokumentacija.Objavljivanjem i publiciranjem, reprodukcijom muzejskihpredmeta poveÊavamo njihovu zaπtitu upravo onolikokolika je tiraæa publikacije. ©to je viπe ljudi sliku vidjelo,to je ona zaπtiÊenija. Pokazali smo kako su opisi, odatribucije, naslova, tehnike i dimenzija relativni, a samoje pribliæna recepcija s originalom adekvatna njegovazaπtita.7

Na koncu, Mona Lisu ne poznajemo zato πto se bavi-mo renesansnim slikarstvom, niti Leonardom slikarom,pa nismo niti muzeolozi u pariπkom Louvreu. MonaLisu poznajemo kao dio kolektivne svijesti po kvantitetisusreta u raznoraznim publikacijama, od znanstvenihstudija i monografija do dizajna i potroπaËkih reklama.

Meutim, publiciranje ima i svoju negativnu stranu, a toje zamjena reprodukcije s originalom. Sve ËeπÊesusreÊemo radove o nekim umjetninama, a na osnoviiskaza vidimo kako autori nisu vidjeli originalni predmet.Moæda je rijeË o pojavi novog, muzeoloπkog amateriz-ma, ali to je jedna nova tema.

sl.2. Nepoznati, bolonjski slikar 17. st.,

UskrsnuÊe Lazarovo, ulje na platnu 1,445 x

2,016 m (SG 281)

Djakovački Tordinac, na njih su trimalene sličice, u sredini Majka Božja,a sa strane su sv. Ćiril i sv. Metodslikane po Mucke-u. Na vršku klecalamje srebrno propelo. Ova klecala takod-jer poklanjam jugoslavenskoj akademi-ji na uspomenu prem u sebi umjetničkevrednosti neima.

2 Petar Knoll, Akademijska galerijaStrossmayerova, Zagreb 1922., str.202:U sobi biskupa Strossmayera. 14.Klecalo, načinjeno g. 1859. odđakovačkog stolara Ivana Tordinca.Slike blažene djevice Marije te sv.Ćirila i Metodija, umetnute u to kleca-lo, naslikao je Karlovčanin VjekoslavKaras (1821. - 1858.), koji je g. 1858.boravio kod biskupa u Ðakovu. Nanaslonjaču tog klecala stajali su negdaveliki biskupovi brevijari.

3 Zašto je klecalo završilo natavanu, tema je za povijest umjet-nosti i njezin odnos prema likovnojprodukciji XIX. stoljeća, osobitoprema tkz. neostilovima.

4 Mihovil Cepelić, Cepelićevpopis, Ðakovo 1883., rukopis:74. / vel. slika na platnu /Uskrsnuće Lazara / Caracci / 173N/ 232

Iso Kršnjavi / Ćiro Truhelka,Sbirka slika Strossmayerove galerijeJugoslavenske akademije znanosti iumjetnosti, Zagreb 1885.128.Uskrsnuće Lazarovo školeCarraccijeve.

Franjo Rački, Akademijska galerijaStrossmajerova, Zagreb 1891.:25. A. CARACCI (1560 - 1609),bolonjska eklektička škola.Uskrsnuće Lazara, izvorna slika.Obitelj Caracci (Lodovico, Agostino iAnibale) stoji u drugoj polovini XVI.v. u Italiji na čelu nove struje, kojapočima u Bolonji. Uče velike slikareminule dobe, te kušaju spojiti priednostiraznih škola u jednu cielinu (v. str. 66).Na rieč spasitelja Lazar diže se izgroba, pred njim sestra Marta a okoloIsusa njegovi učenici. Liepa slika.

Nikola Mašić / Milivoj Šrepl,Akademijska galerijaStrossmayerova, Zagreb 1895.:160. BOLONJSKAEKLEKTIČNA ŠKOLA PODDOJMOM A. CARACCIJA (1560 - 1609).

32

MUSEUM PUBLICATIONS AS A FORM OF PRESERVATION OF CULTURAL MONUMENTS

An example from museum practice shows how an unpub-lished work can be lost or overlooked. The author is infavour of protecting museum objects in the medium inwhich the original is perceived in the museum.

Uskrsnuće LazarevoObitelj Caracci (Lodovico, Agostino iAnnibale) stoji u drugoj polovini XVI.v. u Italiji na čelu nove struje, koja sepočima u Bolonji. Uče velike slikareminule dobe, te kušaju spojiti priednostiraznih škola u jednu cjelinu (v. str. 68).Na rieč spasiteljevu Lazar diže se izgroba, pred njime sestra Marta a okoIsusa njegovi učenici.

Josip Brunšmid, Akademijska galeri-ja Strossmayerova, Zagreb 1911.:160. BOLONJSKAEKLEKTIČNA ŠKOLA pod doj-mom Annibala Caraccija (1560 - 1609).Uskrsnuće Lazarevo.Isus s Marijom i Martom ičetvoricom učenika pred grobom,iz kojega se podigao Lazar. Nadesnom kraju mlađi muškarac, kojisi drži nos.Platno. Vis. 1,42, šir. 2,00. DarovaoJ. J. Strossmayer 1883.

Josip Brunšmid, Akademijska galeri-ja Strossmayerova, Zagreb 1917.:160. BOLONJSKAEKLEKTIČNA KOLA pod doj-mom Annibala Caraccija (1560 -1609).Uskrsnuće Lazarevo.Isus s Marijom i Martom i Četvoricomučenika pred grobom, iz kojega se podi-gao Lazar. Na desnom kraju mlađimuškarac, koji si drži nos.Platno. Vis. 1,42, šir. 2,00. DarovaoJ. J. Strossmayer 1883.

Petar Knoll, Akademijska galerijaStrossmayerova, Zagreb 1922.:160. BOLONJSKAEKLEKTIČNA ŠKOLA pod doj-mom Annibala Caraccija (1560. -1609.).Uskrsnuće Lazarovo. (Dvor. III).Isus s Marijom i Martom i četvoricomučenika pred grobom, iz kojega se podi-gao Lazar. Na desnom kraju mlađimuškarac, koji se drži za nos.Platno. Vis. 1,42, šir. 2,00.

5 Vidi: Zapisnik inventarne komisi-je od 5. V. 1956. godine je revizijaKnollovih brojeva i tada seodlučuje umjetninu broj 160potraživati, što je zaključeno nasastanku iste Komisije od 25. V.1956. godine.

6 Cjelokupni dokaz o identičnostiinventarskih brojeva 160 i 281možemo, ipak, apsolutno dokazatisamo arhivskim nalaskom mjestagdje je umjetnina bila pohranjenaizmeđu 1926. i 1956. godine.Sumnjamo na Rijeku i osnivanjetamošnje, današnje Moderne gale-rije.

7 Jedan mogući primjer pokrivanjaumjetnine iza relativnih opisa jekatalog Lempertz Antiquariat,403, Köln 1939. godine. Tu je AnteTopić Mimara kupio tri slike,danas SG-531; SG-571; SG-573, apoklanjajući ih Galeriji, promijenioje cjelokupne opise. Prepoznajemoih samo po reprodukcijama.Možda je tada kupio i četvrtusliku, koja nije reproducirana, alimi nemamo instrumente kojima biu tekstualnom katalogu pronašli tueventualnu nabavku.Drugi, suprotan, je primjer IgoraŽica, koji u šturom rukopisuzbirke Nugent pronalazi atribucijei vrijednosti za zatečene slike uRijeci.

Trogir je grad Ëiji su stanovnici od davnina spoznaliveliku ulogu pisane rijeËi pa su nastojali zabiljeæiti poli-tiËka i druπtvena zbivanja, dokazujuÊi time svoju kultur-nu razinu. Izdvajam samo nekoliko primjera kroz sto-ljeÊa. Benediktinci Samostana sv. Ivana Krstitelja u 13.stoljeÊu, njeguju beneventansko pismo,1 oko 1230.godine piπu Trogirski evanelistar okruglo-uglatom be-neventanom, ukraπen minijaturama za svako evaneljerazliËito izraenim poËetnim slovom.2 Godine 1322.grad dobiva Statut,3 kojim je reguliran pravni i javniæivot njegovih graana. Tijekom 15. stoljeÊa pojavljujuse matrikule brojnih bratovπtina koje su dragocjeni izvorza upoznavanje druπtvenog i socijalnog æivota. PetarLuciÊ u 16. stoljeÊu skuplja djela starih pisaca, stvara-juÊi dragocjeni rukopis kojemu daje naslov Vartal.4

Trogirski humanisti Ëitaju klasike osnivajuÊi u svojimpalaËama privatne knjiænice, primjerice Fantin de Valle,koji je svoju knjiænicu oporuËno ostavio Samostanu sv.

Kriæa na »iovu.5 Zasigurno su i ostali, primjerice,Koriolan Cipiko, Pavao Andreis, Ivan LuciÊ, koji su svo-jim djelima pridonijeli slavi rodnoga grada, a koji sudakako objavljivali djela tiskana u talijanskim i ostalimeuropskim tiskarama, imali u svojim palaËamaknjiænice, ali im na æalost danas nije poznata sudbina.Zato je prava sreÊa πto se jedna obiteljska knjiænicakakva je bila Garagninova, kasnije Garagnin -Fanfogna, uspjela saËuvati gotovo u cijelosti, preæivjevπigotovo tri stoljeÊa,6 predstavljajuÊi danas biblioteku imuzejsku zbirku.

Tijekom svih tih razdoblja Trogir nije biljeæio vlastituizdavaËku djelatnost, niti tiskaru sve do 20. stoljeÊa,kada se najprije pojavljuju proglasi, plakati, manjeknjiæice, primjerice VodiË Trogira, autora don IvanaDelallea.7 U drugoj polovici 20. stoljeÊa sve viπe jaËaizdavaπtvo pojedinih ustanova pa i udruga. Trogir je u

IZDAVA»KA DJELATNOST MUZEJA GRADA TROGIRA

FANI CELIO CEGA Muzej grada Trogira, Trogir

IM 32 (3-4) 2001.

TEMA BROJA


sl.1 Muzej grada Trogira (Lapidarij,

Galerija “Cate Dujπin Ribar”)

Fotografiju izradio Æivko BaËiÊ.

sl.2 Naslovnica knjige Nade KlaiÊ,

“Povijest grada Trogira. Javni æivot grada i

njegovih ljudi”, 1985.


1 Fani Cega, Povijest knjižniceobitelji Garagnin Fanfogna u Trogiru sposebnim osvrtom na namještaj i starekataloge, Radovi ZHP, vol. 29,Zagreb 1996., 129.

2 Enciklopedija hrvatske umjetnosti 2.,Zagreb 1996., 367.

3 Rukopis se čuva u privatnoj zbir-ci Slade Šilović. Književni krugSplita objavio je prijevod: Statutgrada Trogira, Split, 1988. g.

4 Zbirku je također objavioKnjiževni krug iz Splita - PetarLucić, Vartal, Split 1990.

5 Inge Šegvić Belamarić - JoškoBelamarić, Stare i rijetke knjižniceKlasične gimnazije u Splitu. Split,1995., 38-39. str.

6 Hrvoje Morović, O trogirskojknjižnici Garagnin-Fanfogna, Vjesnikbibliotekara Hrvatske g. X., br. 3-4/1964.

7 Trogir, Vodič po njegovoj historijii životu, Trogir 1936.

34 tom vremenu imao i manju tiskaru, koja joπ postoji, aliona objavljuje samo manje tiskovine. Danas ima privat-nih tiskara koje su usavrπile svoju djelatnost, ali su ipakmalih tiskarskih moguÊnosti.

Godine 1963. utemeljen je Muzej grada Trogira, zajavnost otvoren 1966. godine u prostorima palaËeGaragnin - Fanfogna.8 Gotovo od osnutka njegovi dje-latnici znali su vaænost tiskane rijeËi. Za prvog ravnateljaMirka Slade - ©iloviÊa, u suorganizaciji s Historijskiminstitutom JAZU (danas HAZU), upriliËeno je godine1966. obiljeæavanje 300. godiπnjice djela poznatoghrvatskog povjesnika, rodom Trogiranina, Ivana LuciÊa- Luciusa, De regno Dalmatiae et Croatiae (1666.).Kako u tom vremenu Muzej nije imao moguÊnostiobjave radova sa skupa, to je uËinila Akademija uposebnom Zborniku ali je sigurno velik udio Muzeja uorganizaciji.9

Skromno opremljenom knjiæicom, malih dimenzija alikvalitetnog sadræaja autora Vjeke OmaπiÊa - MletaËko -turska razgraniËenje na trogirskom podruËju nakonciparskog i kandijskog rata i njegove posljedice,pokrenuta je 1971. godine samostalna izdavaËka dje-latnost Muzeja.10

BuduÊi da je Muzej bio suorganizator meunarodnogznanstvenog skupa odræanog prigodom proslave 700.obljetnice spomena ljekarne u Trogiru, znatan je njegovdoprinos u izdavanju istoimenog zbornika radova Ëiji jeizdavaË bio Institut za povijest prirodnih, matematiËkih imedicinskih znanosti HAZU (tada JAZU) 1973. godine.Povod tom skupu je zbivanje 29. X. 1271. godineispred ljekarne ljekarnika Mucciusa,11 po Ëemu slijedida je trogirska ljekarna (koja, na æalost, nije saËuvana)bila jedna od najstarijih u Hrvatskoj.12

Godine 1974. dolaskom novog ravnatelja Ive BabiÊaMuzej nastavlja s izdavaπtvom. SuraujuÊi s“Knjiæevnim krugom” iz Splita, objavili su se prijevodistarijih djela iz trogirske proπlosti primjerice LuciÊeve13 iAndreiseve14 povijesti Trogira. Posebni broj ËasopisaMoguÊnosti15 posvetio se trogirskim temama itd.Suradnja s “Knjiæevnim krugom” iz Splita ostala je dodanas.

Nastavlja se samostalna izdavaËka aktivnost. Graa zabibliografiju Trogira, autorice Nevenke BeziÊ - BoæaniÊ,objavljena je 1978. godine.16 Za ono vrijeme jednatakva bibliografija olakπavala je pronalaæenje literature oTrogiru svima istraæiteljima njegove povijesti.

Za ravnatelja Josipa Miliπe 80-ih godina izdavaπtvo jevrlo raznoliko i plodno. ©ire se teme, izlazi se iz povijes-nih okvira te se objavljuje naslov Druπtveno ekonomskekomponente razvoja turizma na podruËju Trogira, auto-ra Stanka GeiÊa 1983. godine.

SljedeÊe, 1984. godine tiska se knjiga Prostor izmeuTrogira i Splita autora Ive BabiÊa, koja je doæivjela idrugo izdanje zaslugom Muzeja grada Kaπtela 1991.godine. To je kulturno povijesna studija koja obrauje

uglavnom kaπtelanske predjele od prapovijesti pa dovremena zavrπetka pisanja rukopisa.

Srednjovjekovna povijest grada obogaÊena je joπ jed-nim izdanjem autorice Nade KlaiÊ, pod naslovomPovijest grada Trogira. Javni æivot grada i njegovih ljudi,knjiga II., sv. 1., 1985. godine.17 Naslov je dio progra-ma u okviru kojega se trebalo razraditi srednjovjekovnoi antiËko doba u gradu. Drugi dio koji bi obraivaopovijest svakidaπnjice u srednjem vijeku, na æalost, nijenikada zavrπen, kao ni povijest Trogira u antici. Knjigaje uz LuciÊevu i Andreisevu povijest Trogira, nezamjenji-va za sve istraæitelje trogirskog srednjovjekovlja.

Cvitu FiskoviÊu, akademiku, koji je cijeli svoj radni vijek,meu ostalim, istraæivao povijest i umjetnost Trogira,Muzej je godine 1987. tiskao knjigu Arhitekt JosipSlade.18 Na temelju istraæivanja do tada nepoznatearhivske grae koju je Ëuvala obitelj Slade ©iloviÊ,19

rasvijetljeni su æivot i djelo tog arhitekta koji je djela svo-jih ruku ostavio u raznim dijelovima naπe domovinepotkraj 19. i poËetkom 20. stoljeÊa.

Prigodnim znanstvenim skupom u organizaciji Muzeja,Grada Trogira te Filozofskog fakulteta u Zadru obiljeæe-na je 1986. godine 100. obljetnica pobjede Hrvatskenarodne stranke na opÊinskim izborima, te postavljenau atriju Gradske vijeÊnice spomen ploËa. Rezultatiskupa na kojemu su svojim prilozima sudjelovali mnogidomaÊi povjesniËari, nastojeÊi opisati povijest gradadruge polovice 19. stoljeÊa, objavljeni su zaslugom“Knjiæevnog kruga” iz Splita 1988. godine u okviruËasopisa MoguÊnosti,20 a dio naklade ukoriËen uposebne korice predstavljao je poseban zbornik koje-mu je suizdavaË bio Muzej.21

Znanstvenim skupom pod naslovom Povijest zdravstvau Dalmaciji, obiljeæena je 1987. godine 180. obljetnicaosnivanja prvog medicinskog studija u Hrvatskoj uTrogiru, zaslugom Muzeja te niza medicinskih institucijaiz Splita i Zagreba. Kolegij sv. Lazara, koji je uspjeπnodjelovao od 1802. godine u prostorima samostana na»iovu, na Ëelu s Ivanom Skakocom, od 1806. godinedjeluje kao licej, dakle visokoπkolska ustanova, na kojojje trogirski lijeËnik Jakov MirkoviÊ predavao medicinskepredmete.22

U okviru simpozija obraena su kulturno-povijesna zbi-vanja u gradu tijekom prve polovice 19. stoljeÊa.Radovi su tiskani u Ëasopisu naslova Acta historiaemedicinae stomatologie pharmaciae medicinae veteri-nae 1-2/1987.; 1-2/1988. Separati iz Ëasopisa koji suse referirali na Skupu uvezeni su u posebnom zbornikuu maloj nakladi.

Glazbeni æivot Trogirana na svim poljima, daklezabavne, klasiËne, folklorne, crkvene, muzike, obraujeknjiga autora Nikole Buble - Glazbena kultura stanovni-ka trogirske opÊine, objavljena godine 1988.23

Devedesetih godina za vrijeme ravnateljice, autoriceovog Ëlanka, objavljuju se dva zbornika koja razrauju

8 30 godina otvorenja Muzeja gradaTrogira 1966. - 1996., Katalogizložbe. Muzej grada Trogira, 8.-22.srpnja 1996., 3.

9 Zbornik Historijskog institutaJugoslavenske akademije, Zagreb,1969.

10 Izdanje Muzeja grada Trogira,svezak 1.

11 Originalni dokument čuva se uprivatnoj zbirci, Don MihovilBarada, Trogirski spomenici I.Zagreb 1948., 261.

12 Hrvoje Tartalja, Naša najstarijaljekarna, Radovi međunarodnogsimpozija održanog prigodomproslave 700. obljetnice spomenaljekarne u Trogiru, Trogir, 27.X - 1.XI. 1971. Zagreb 1973., 12-14. str.

13 Ivan Lucić, Povijesna svjedočans-tva o Trogiru I.-II., Split, 1979.

14 Pavao Andreis, Povijest gradaTrogira I-II., Split 1977. - 78.

15 Mogućnosti 10 - 11 /1980.

16 Izdanja Muzeja grada Trogira,svezak 2.

17 Izdanja Muzeja grada Trogira,svezak 5. Prethodna dva naslovanisu imala oznake sveska.

18 Izdanja Muzeja grada Trogira.Svezak 6.

19 Veći dio arhivske zbirke SladeŠilović danas se nalazi u Državnomarhivu u Splitu.

20 Mogućnosti 9-10 /1987.

21 Znanstveni skup Trogir u narod-nom preporodu. Prigodom stoteobljetnice pobjede Narodnestranke na općinskim izborima1886.-1986., Trogir 1988., izdanjaMuzeja grada Trogira svezak 7.

22 Mirko Dražen Grmek, Prvamedicinska škola u Trogiru, Radovimeđunarodnog simpozija održanogprigodom proslave 700. obljetnicespomena ljekarne u Trogiru, Trogir,27.X - 1. XI. 1971. Zagreb 1973., 125 - 128.

23 Izdanja Muzeja grada Trogira,svezak 8.

35

æivot i djelo glasovitih umjetnika koji su prenijeli slavudomovine i grada u kojem su djelovali izvan hrvatskihgranica. Godine 1990. meunarodnim znanstvenimskupom24 pod naslovom Majstor Radovan i njegovodoba, obiljeæena je 750. obljetnica portala majstoraRadovana. Na skupu su sudjelovali mnogi domaÊi teinozemni znanstvenici, primjerice Jacques Le Goff,Xavier Barral i Alteta, Pino Belli d’ Elia i mnogi drugi.Zato zbornik radova u izdanju Muzeja 1994. godine,koji je objelodanio rezultate njihovih istraæivanja, pred-stavlja velik doprinos u rasvjetljavanju umjetniËke vrijed-nosti djela majstora Radovana. U njemu su se naπli iprilozi koji obrauju povijest te sve segmente trogirskog13. stoljeÊa.

Znanstvenim skupom pod naslovom Ivan DuknoviÊ injegovo doba obiljeæena je 550. obljetnica roenjaIvana DuknoviÊa, poznatoga hrvatskoga kipara porijek-lom iz Orihovice (ViniπÊa) nedaleko od Trogira.25

Zbornik radova, objavljen 1996. godine pod istimnaslovom kao i skup, objavio je ne samo prilogeznanstvenika koji su sudjelovali u radu, nego i onihinozemnih koji su izostali. Kvalitetnim fotografijama(glavnina fotografa Kreπimira TadiÊa) koje su prikazalesva DuknoviÊeva djela (u Hrvatskoj, Maarskoj i Italiji)zaokruæeno je sve njegovo stvaralaπtvo te æivot grada urazdoblju 15.-16. stoljeÊa.

Paralelno s Muzejem 90-ih godina javljaju se izdanjaMatice hrvatske Trogir te Radovana, druπtva za zaπtitukulturnih dobara Trogira, uvijek u suradnji s Muzejem,jer koriste njegove prostore i djelatnice. Prva udrugapokrenula je Vartal, Ëasopis koji obrauje pitanja kul-ture, jezika i knjiæevnosti od 1992. godine, te KnjiænicuMatice hrvatske 1997. godine, u okviru koje je do sada

objavljeno sedam naslova razliËitih tematika. Radovanse bavi problemima zaπtite kulturnih dobara te su od1997. godine do danas objavljena dva broja.

Muzej je gotovo od osnutka imao mali vodiË. Prvi(ponovno tiskan 1981. godine) bio je mali deplijan kojije dao kratak opis muzejskih zbirki. Godine 1998.tiskan je novi s opπirnijim tekstom,26 te fotografijama uboji pojedinih izloæaka. VodiËi su objavljeni nahrvatskom, engleskom, talijanskom i njemaËkom jeziku.

Godine 1999. iz tiska je izaπla bogato opremljenaMonografija - Matko MijiÊ, kojoj je predgovor napisaoIve ©imat Banov a fotografije snimio Ivo Pervan, koja jezaokruæila dotadaπnji skulptorski MijiÊev opus.Monografija je objavljena na hrvatskom i na engleskomjeziku.

U Muzeju je proteklih godina postavljen velik brojizloæaba. Jedan dio njih bez kataloga, dio katalogapogotovo onih slikarskih autori su sami tiskali, a jedanmali dio imao je tek skromne kataloge. Posljednjih 10-ak godina postavljaju se muzejske izloæbe s opπirni-jim katalozima, primjerice, 1996. godine prigodom obi-ljeæavanja 30 godina otvorenja Muzeja, iste godine upovodu izloæbe Zbirka grafika obitelji Garagnin uMuzeju grada Trogira,27 te 1997. godine, prigodomizloæbe naslova Izloæba pergamena zbirke GaragninFanfogna u Muzeju grada Trogira, Papinske bule28.

Muzej je potkraj 80-ih godina tiskao kalendare teboæiÊno-novogodiπnje Ëestitke, ali samo nekoliko godi-na za redom do poËetka Domovinskog rata. U Trogirudanas dosta privatnika objavljuje kalendare tako daMuzeju to viπe nije isplativo jer je træiπte zasiÊeno njima.

24 Skup su organizirali Sveučilišteu Splitu, tadašnja Skupština općineTrogir, Institut za povijest umjet-nosti Sveučilišta u Zagrebu, u suor-ganizaciji Muzeja grada Trogira, itadašnji Regionalni zavod zazaštitu spomenika kulture u Splitu.

25 Uz Muzej organizator je bioOdsjek za povijest umjetnostiFilozofskog fakulteta Sveučilišta uZagrebu.

26 Autorice F.Cega i D.Radić.

27 Autori Fani Cega i RadoslavTomić.

28 Autorica Fani Cega.

sl.3 Naslovnica zbornika, “Ivan DuknoviÊ i

njegovo doba”, 1994.


sl. 4 Naslovnica zbornika “Majstor

Radovan i njegovo doba”, Trogir, 1994.

Fotografiju izradio Æivko BaËiÊ

36 Plakate Muzej vrlo rijetko tiska, pa ih je samo nekoliko,onih velikih, kvalitetnijih (Radovanov, DuknoviÊev).Pozivnice za pojedine izloæbe su obiËno skromne,uglavnom se rade na raËunalu i tiskaju na obiËnompapiru. Usput se izradi par plakata na formatu A 3, kojise fotokopiraju u boji. Financijske prilike u ovomeMuzeju, na æalost, bolje nam ne omoguÊavaju.

Naslove koje je Muzej objavio, dobrim dijelom je finan-cijski potpomoglo Ministarstvo kulture, grad Trogir tedonatori.

IzdavaËka djelatnost zapoËeta 70-ih godina, premdaizgleda skromna ipak dokazuje kako ovaj Muzej vodibrigu ne samo stalnim postavom i izloæbama, nego iizdavaπtvom, te je tako pridonio rasvjetljavanju mnogihdo sada nepoznatih Ëinjenica iz kulturne baπtine ovogagrada.

THE PUBLISHING ACTIVITIES OF THE TROGIR TOWN MUSEUM

Over the past centuries, the town of Trogir cannot boast ofany publications, nor did it have its press, although individ-ual families, like the Garagnin, de Valle and others had largelibraries. The Garagnin library, with almost all of its holdingsof books, has been preserved to this day, not only as alibrary, but also as a museum collection.

The first publications in Trogir appeared in the 20th century.In 1963 the Trogir Town Museum was founded, and it pub-lished its first publications in the 70s. The booklet by VjekoOmaπiÊ The Venetian-Ottoman Border in the Trogir Regionafter the War for Cyprus and Crete and Its Consequences ini-tiated the Museum’s publishing activities that sometimestook the form of cooperation with other institutions. Therefollowed editions that dealt with cultural history, art, archae-ology and so on, which threw light on barely known areas ofthe rich history of Trogir.

Since the Museum was the organiser or co-organiser of indi-vidual scholarly conferences, papers by scholars that partici-pated at these events were published in special collections.

In parallel with the publishing activities of the Museum,there were also publications by the Central Croatian CulturalInstitution in Trogir and by Radovan, the society for the pro-tection of the cultural assets of Trogir, all in cooperationwith the Museum. The first of these societies initiated thejournal Vartal, which deals with issues relating to culture,language and literature, as well as the Booklet of theCroatian Cultural Institution, an edition that saw the publica-tion of works that do not deal with Trogir exclusively, butalso with neighbouring regions. The journal Radovan dealswith topics relating to the protection of cultural monuments.

Having these facts in mind, we conclude that the publishingactivities of the Museum, initiated in the 70s, have con-tributed to throwing light on many unknown facts from thehistory of the town of Trogir.

sl.5 i 6 Naslovnice VodiËa Muzeja grada

Trogira

UVOD. Zahvaljujem na pozivu da govorim preddanaπnjim skupom. Predmet mog izlaganja je ËasopisMuseums Journal, πto ga izdaje Britansko udruæenjemuzeja (Museums Association - MA). Nadam se daÊete tijekom mog izlaganja pronaÊi neke usporedbe svlastitim publikacijama i da se ono neÊe baviti samopitanjima koja su vam veÊ poznata. Predmet naπegzajedniËkog interesa je uloga Ëasopisa - kome je nami-jenjen i zaπto ga Udruæenje muzeja izdaje. Takoer bihse æeljela osvrnuti na neke poteπkoÊe koje neminovnoprate izdavanje Ëasopisa kojem je glavna namjenaobjavljivanje novosti i praÊenje dnevnih dogaanja. ToukljuËuje jednako tako loπe kao i dobre vijesti i potiËeosjeÊaj zajedniπtva meu muzejskim struËnjacima, alipretpostavlja i odreenu razinu kritiËnosti prema tojzajednici. To moæe donijeti probleme i uredniπtvu inaπem Udruæenju muzeja, no na to Êu se osvrnuti kas-nije.

POVIJESNI PRIKAZ. Osim podataka o MuseumsJournalu æeljela bih pruæiti uvid u neke Ëinjenice vezaneuz razvoj i povijest Ëasopisa:

izdaje se 12 puta godiπnjesvaki broj sadræava 60 do 68 stranicacijena: 56£ godiπnjenaklada: oko 6.500 primjeraka mjeseËnoprosjeËno tri Ëitatelja po broju.

Ove je godine Museums Journal proslavio sto godinaizlaæenja, πto ga Ëini najstarijim Ëasopisom za muzejskestruËnjake. Moram, meutim, naglasiti da Nijemci predsvima nama prednjaËe svojim Zeitschrift fur Museologieiz 1878. »asopis je objavljen u ukupno osam svezaka,nakon Ëega ga je 1905. zamijenio ËasopisMuseumskunde koji i danas izlazi.

Razlog da je Museums Journal osnovan pruæa oprav-danje njegovoj roditeljskoj (osnivaËkoj) udruzi.Udruæenje muzeja (Museums Association - MA) osno-vano je 1889. s ciljem poticanja suradnje izmeu direk-tora muzeja i opÊeg poveÊanja razine rada u muzeju.Jedan je struËnjak iz tog razdoblja vrlo nepovoljno oci-jenio rad britanskih muzeja u odnosu na drugeeuropske muzeje, tvrdnjom da “oni nalikuju sajmiπtu

jeftine robe ili spremiπtu jeftinih antikviteta neprikladnihza dræanje u privatnim kuÊama, ili da se sastoje odskupljenih predmeta koji sami po sebi imaju vrijednost,ali nemaju nikakve praktiËne svrhe, jer su nabacanizajedno i gurnuti u stranu zbog nedostatka prostora”.

Nije stoga Ëudno da je nekolicina direktora muzeja æe-ljela promijeniti takvu situaciju. Predloæili su osnivanjeudruæenja koje se trebalo baviti pitanjima poput finan-ciranja muzeja, njihovom edukativnom ulogom i obra-zovanjem kustosa. Kada je deset godina kasnije, 1901.napokon pokrenut Museums Journal je trebao poticatiπirenje tih istih informacija.

Udruæenje muzeja - MA je od samog poËetka odluËiloda Êe Museums Journal objavljivati:

novosti o radu muzeja i galerijailustrirane Ëlanakeizvjeπtaje i analize rada muzejaobavijesti i upitepisma Ëitatelja

ULOGA MUZEJSKIH PUBLIKACIJA - ULOGA »ASOPISA “MUSEUMS JOURNAL” U VELIKOJ BRITANIJI

JANE MORRIS “Museums Journal”, London, Velika Britanija

sl.1 Naslovnica Ëasopisa “Museums

Journal”, oæujak 2002.

IM 32 (3-4) 2001.

TEMA BROJA


38 prikaze knjigaponude za razmjenu i prodaju predmeta.

Premda je izgled Museums Journala od svog pokreta-nja doæivio znaËajne promjene, njegov se sadræaj osimrazdoblja u πezdesetim i sedamdesetim godinama 20.stoljeÊa, kada je izlazio Ëetiri puta godiπnje i bio viπeznanstveno, teorijski orijentiran, suprotno oËekivanomenije mnogo izmijenio, iako je pisan i predstavljen napuno suvremeniji naËin. To je stoga πto se svrhaizlaæenja Ëasopisa nije mnogo promijenila u odnosu naprije 100 godina. Ono πto ga danas Ëini neobiËnim jenjegovo osoblje koje se sastoji uglavnom od profesio-nalnih novinara i dizajnera koji teæe viπoj razinistruËnosti u smislu pisanja i objavljivanja Ëasopisa.

Pogledate li sadræaj Museums Journala za studeni2001., primijetit Êete da veÊina rubrika koje su posto-jale 1901. postoji i danas u ovom ili onom obliku:

vijesti: izvjeπtaj radne grupe regionalnih muzejaËlanci: uËenje pomoÊu kompjutora, prikaz zbirki,

buduÊnost projektiranja izloæabaposebni prikazi: Bass Museum, Burton on Trentpitanja i odgovori o eticipisma Ëitateljaprikazi muzeja i knjigaobavijesti, kalendar, dnevnik.

SVRHA MUSEUMS JOURNALA. Razlog zbog kojeg je- barem u odreenom smislu - bilo malo promjena ubitnim djelatnostima Ëasopisa je u tome πto se svrhaËasopisa, kao i svrha Udruæenja muzeja nije mnogopromijenila.

Ulogu Ëasopisa definirala bih na sljedeÊi naËin:stvaranje osjeÊaja zajednicepruæanje vjerodostojnih novosti i informacijaisticanje najbolje muzejske praksezastupanje muzejskog sektora u javnostipoticanje i ohrabrivanje raspravapruæanje potpore Udruæenju muzeja.

Ono o Ëemu bih naroËito æeljela govoriti je stvaranjeosjeÊaja zajednice, o uËincima poveÊane razine profe-sionalnosti Ëasopisa i pruæanje podrπke naπojroditeljskoj organizaciji.

KljuËni Ëinilac za uspjeh bilo kojeg Ëasopisa je razumi-jevanje ËitalaËke publike i njezinih potreba. To bi trebalobiti jednostavno, kada bi ljudi koji rade u muzejima igalerijama predstavljali homogenu grupu. No to nijesluËaj u muzejima u Velikoj Britaniji, gdje je Ëestoprisutna rascjepkanost, a ponekad i stvarna podije-ljenost i sumnjiËavost.

Svi smo svjesni razlika meu struËnjacima za odreenapodruËja, Ëak i unutar istog muzeja. Nije neobiËno dakustos prirodoslovnog muzeja nema mnogozajedniËkog s industrijskim arheologom ili struËnjakomza lijepe umjetnosti, iako bih se usudila tvrditi da posto-

je sliËnosti u mnogim podruËjima njihove profesionalnedjelatnosti.

Postoje, nadalje, znaËajne razlike izmeu nacionalnihmuzeja koje financira srediπnja vlada, kao πto je Victoriaand Albert Museum, onih koji pripadaju sveuËiliπtimapoput Ashmolean u Oxfordu, muzeja pod upravomlokalnih vlasti kao Birmingham City Museum and ArtGallery te nezavisnih fondacija kao πto je Weald andDownland Open Air Museum. Katkada struku moguuËiniti slijepom za njihove mnogobrojne zajedniËkeinterese. Na primjer, mnogi muzeji koje financirajulokalne uprave predvode u promiπljanju naËina na kojise muzeji mogu angaæirati unutar svoje lokalne zajed-nice. Meutim, ti isti muzeji su neuspjeπni u stvaranjuvlastitog prihoda, πto je u mnogo veÊim nacionalnimmuzejima i mnogo manjim nezavisnim muzejima posta-lo dijelom kulture muzeja.

Mijenja se uloga kustosa. Pritisak na muzeje da seaktivnije angaæiraju oko posjetilaca i da sami viπe pri-donesu stvaranju vlastitog prihoda mijenja naËin orga-nizacije muzeja, djelatnosti koje obavlja pojedinaËnoosoblje i profil osoblja koje Êe muzeji upoπljavati ubuduÊnosti. Doπlo je do prave eksplozije novih vrstaposlova unutar muzeja - sada tu nalazimo struËnjakeza marketing, za obrazovanje, za prikupljanje financija,osobe koje umiju projektirati i naËiniti online izloæbe.

Jedan od ciljeva Museums Journala je objavljivatiËlanke koji pokrivaju raznolikost struke, tako da su unaπa izdanja ukljuËeni materijali o marketingu, prikup-ljanju sredstava, prihodu od prodaje u muzejskimduÊanima, uz Ëlanke o zbirkama i postavima izloæaba.Mi ne piπemo o specijaliziranim temama ili, kada toËinimo, piπemo za πiru muzejsku zajednicu. OsvrnutÊemo se, na primjer, na prouËavanje prirodoslovnihzbirki, no pritom Êemo traæiti neπto πto je πiroko prih-vatljivo, kao rad na oËuvanju okoliπa ili bioloπka razno-likost. Drugi jedan Ëlanak, o ulozi suvremenih umjetnikau muzejima, pisan je uz manje razmiπljanja o kustosulikovnih umjetnosti, a viπe za πiru muzejsku publiku - aujedno je postavio pitanje sprijeËavamo li angaæiranjemljudi izvana, kustose iz matiËne kuÊe u vlastitomkreativnom radu i izraæavanju.

»asopis poput Museums Journala moæe relativno brzoi s razumijevanjem reagirati na dogaaje. Nama jemnogo lakπe nego strogo akademskoj publikaciji prih-vatiti i πiriti nove ideje u sektoru muzejske djelatnosti.No, s druge strane, naπ rad, naravno, nema dubinu, ikatkada zaista Ëinimo pogreπke - brzina omoguÊavapotkradanje pogreπaka.

Kako bismo se uvjerili da smo postigli pravu ravnoteæu,moramo ostati u dodiru s Ëitateljima.

U nedavnoj anketi meu Ëlanovima Udruæenja muzeja,dobili smo sljedeÊe procjene:

39

lako se koristi i Ëita 90%kvaliteta prikaza materijala 82%dubina informacije 81%raznolikost sadræaja 81%objektivnost 75%praktiËna vrijednost 70%teorijska vrijednost 56% (nije nas iznenadilo)

Da im je naπ Ëasopis osnovno πtivo svaki mjesec izjavi-lo je 88 posto Ëitatelja, a 69 posto njih je izjavilo da imje zanimljiv i zabavan. No opÊe, povrπne brojke prikri-vaju neka stvarna razmimoilaæenja u stavovima. Jedanstariji pripadnik struke opisao je Ëasopis kao neznatnobolji od britanskog æutog tiska. Ne znam koliko pozna-jete britanski æuti tisak, ali vas uvjeravam da jeMuseums Journal, kao i vi, daleko od njezinih priËa obeznaËajnim filmskim zvjezdicama i seksualnim skan-dalima.

UnatoË tome, naπ Ëitatelj misli da Ëasopisu nedostajeozbiljnosti i traæi sadræaj s viπe znanstvenog ianalitiËkog duha. Na suprotnom kraju vage imamo 31posto Ëitatelja koji misle da Ëasopis nije dovoljno æiv izabavan. Ta brojka priliËno zabrinjava i vjerojatnoizraæava poglede sve veÊeg broja mladih koji ËitajuËasopis - od kojih veÊina studira ili je tek poËela raditi. Isami moæete zakljuËiti da je raspon naπe Ëitateljskepublike u pogledu godina i poloæaja πirok.

»itateljstvo Visina primanja

Nacionalni muzeji - 10% Bez primanja - 25%

Muzeji pod upravom

lokalnih vlasti - 27% £ 10.400 - 14%

SveuËiliπni muzeji - 3% £ 15.000 - 13%

Nezavisni muzeji - 14% £ 21.000 - 17%

Studenti na magisterijskim ili

doktorskim studijama - 24% £ 35.000 - 17%

Oni koji traæe posao i volonteri - 13% £ 46.500 - 2%

£ 46.500 i viπe - 1%.

STRU»AN PRISTUP OBJAVLJIVANJU VIJESTI IPRUÆANJU INFORMACIJA. Pruæanje informacija iobjavljivanje vijesti je vaæan dio uloge MuseumsJournala. To je smatrano vaænim Ëak i tijekom 1960-ih i1970-ih kada je Ëasopis pretvoren u akademski tro-mjeseËnik. U to su vrijeme u dodatku objavljivanenovosti kao poseban prilog Newsletter, kako bi se bri-tanskim muzealcima pruæile informacije koje su impotrebne.

No tek je kasnih 1980-ih Udruæenje muzeja poËeloozbiljno razmatrati osnivanje redakcije koja bi se sasto-jala od profesionalnih novinara, umjesto od muzejskihradnika, za prikupljanje vijesti, informacija, pisanje iureivanje Ëlanaka. To je u velikoj mjeri bilo vezano uzopÊu profesionalizaciju sluæbi samog Udruæenja u tovrijeme, kao npr. upoπljavanje struËnjaka s komercijal-nim iskustvom za voenje godiπnjih konferencija;angaæiranje ljudi zaposlenih po Ëasopisima za reklami-ranje i za prodajni sajam Udruæenja muzeja. OdluËenoje da se unajme struËni urednici i novinari s iskustvompo drugim Ëasopisima. Danas velik broj Ëlanaka u

sl.2 “Museums Journal”, sijeËanj 2002.,

str.12 i 13.

40 Ëasopisu piπu novinari, iako se prilozi i dalje traæe odljudi koji rade u muzejima.

To je urodilo mnogim pozitivnim, ali i nekolicinom nega-tivnih uËinaka.

Pozitivne strane:bolje prikupljanje vijestiveÊa neovisnost i nepristranostorganiziraniji i uravnoteæeniji izbor tema iz podruËja

strukeviπa razina vrijednosti proizvodaveÊa vjerodostojnostveÊa naklada (prije deset godina 2.900, danas 6.500

plaÊenih primjeraka)

Jedna od najoËitijih razlika izmeu danaπnjegMuseums Journala i Ëasopisa od prije nekoliko godinaje puno viπa razina vrijednosti samog proizvoda. Usvom prilogu o stotoj obljetnici naπeg Ëasopisa, FrankGreenaway, bivπi predsjednik Udruæenja muzeja,napisao je da je duh Ëasopisa ostao isti, a da se nje-gov fiziËki izgled promijenio. Od metoda iz 19. stoljeÊado preokreta koji je nastao koriπtenjem milenijskihtehnika, on jasno oslikava stoljeÊe izdavanja Ëasopisakao i povijest jedinstvene struËne zajednice i njezinihdruπtvenih ciljeva.

Za sve one koji rade u Ëasopisima, opÊe træiπteËasopisa je vaæno mjerilo. VeÊina naπih Ëitatelja proc-jenjuje kvalitetu naπeg Ëasopisa u odnosu na drugeËasopise koje Ëitaju - bez obzira na to je li to VanityFair ili Formula One Racing. Imat Êe, doduπe, poneπtorazumijevanja, ali ne mnogo. Koriπtenje usluga dobrihdizajnera, prihvaÊanje veÊih troπkova tiskanja i duæe vri-jeme potrebno za dobar prijelom i korekturu slogavaæni su Ëimbenici pri planiranju Ëasopisa poputMuseums Journala. Na æalost, za nove izdavaËe topoveÊanje zapreka prilikom proizvodnje Ëasopisa znaËiteæi prodor na træiπte.

Nezavisnost i struËnost Ëasopisa ima i neke slabestrane. Najslabija je Ëinjenica da ovlasti nema urednikveÊ direktor Udruæenja muzeja, koji je stvarni izdavaËËasopisa. Ta osoba mora biti spremna Ëvrsto sesuprotstaviti povremenim prituæbama i jadikovkamaËlanova redakcije. Na primjer, proπlog smo mjeseca,objavili kritiËki osvrt o dræavnoj reviziji umjetniËkih zbirkiu ©kotskoj objavljujuÊi pritom miπljenja mnogih u ovojzemlji, da je revizija bila manjkava. Nije nas iznenadiloda se direktorica koja je vodila istraæivanje nije s timesloæila. Na æalost, gospoa svoje stavove nije iznijelameni, veÊ direktoru i predsjedniku Udruæenja muzeja, teËelniku ©kotske lokalne uprave grupacije muzeja(Scottish Local Authority Museums Group). Nezgodnoje kada imate Ëasopis Ëiji su Ëlanovi njegovi vlasnici, ana Ëijim se stranicama o njima piπe. To je jezgrovitoopisao jedan od mojih prethodnika: Ponekad imam

osjeÊaj da je urednik Journala zloËesti πkolarac i dapisma ne bi trebala biti naslovljena njemu, veÊ njegovimroditeljima.

Negativne strane:Ëitatelji su takoer Ëlanovi i prituæbe mogu uputiti

Udruæenju, a ne Ëasopisu Museums Journal.moguÊi nesporazumi izmeu “sluæbenog” stava

Museums Association i sadræaja/komentara u Journalu.To se dogaa najËeπÊe onda kada kodeks etiËnostiUdruæenja muzeja nije dovoljno jasan. Na primjer,objavili smo prikaz o koriπtenju usluga volontera pri-likom konzervacije poljoprivrednih alata. Dok o ovomegovorim, u tijeku je æuËljiva rasprava izmeu dvojiceutjecajnih konzervatora i etiËkog odbora Udruæenjamuzeja o toËnom znaËenju kodeksa - koji Êe utvrditi jeli, i u kojoj mjeri, Museum Journal prekoraËio granicu.Nije potrebno naglasiti da sjedim po strani i da uæivamsluπajuÊi raspravu.

manja dubina muzejskog znanja;profesionalni novinari odlaze, odnoseÊi sa sobom

znanje;poveÊani troπkovi.

Kako je 1995. Museums Journal postao viπe orijentiranprema vijestima, odluËeno je da se pokrene joπ jedanËasopis koji bi ispunio potrebu za praktiËnom i teorij-skom informacijom koja je izostala. Museum practice(Muzejska praksa) objavljen je godinu dana kasnije.Sada taj Ëasopis izlazi tri puta godiπnje, svaki broj imaoko 100 stranica, a donosi obilje praktiËnih i teorijskihinformacija.

POTPORA UDRUÆENJU MUZEJA. Glavna uloga muze-ja je udovoljiti posebnim potrebama muzejske zajed-nice. No svoju roditeljsku organizaciju, Udruæenjemuzeja, podupiremo na tri znaËajna naËina:unapreivanjem statusa organizacije, preuzimanjemuloge posrednika izmeu udruæenja i njegovih Ëlanova itreÊim, moæda najneobiËnijim - financiranjem.

U nedavnim træiπnim istraæivanjima Museums Journal jeuzastopno opisivan kao “dragulj u kruni Udruæenjamuzeja”. Udruæenje komunicira sa svojim Ëlanovima narazliËite naËine. Mnogi ljudi su Ëlanovi VijeÊa udruæenjaili su u razliËitim pododborima. Ljudi prisustvuju semi-narima i konferencijama. No, za mnoge Ëlanove,naroËito one obiËne, najveÊa korist koju imaju odËlanstva je mjeseËno izdanje Museums Journala.

Treba reÊi da Ëasopis nije glasnogovornik Udruæenjamuzeja - veÊ pokriva djelatnost mnogih drugihudruæenja i objavljuje miπljenja koja se razlikuju od“sluæbene” linije udruæenja. To pridonosi naπem ugledukao vodeÊem Ëasopisu za muzejsku struku, a ne samoza Udruæenje muzeja.

41Takoer podupiremo πirok raspon ciljeva Udruæenja injegovu angaæiranju prilikom zastupanja interesa muze-ja i ohrabrivanja rasprava. No Udruæenje takoer æelipoveÊati standarde i mislim da je istina da je MuseumsJournalu lakπe kritizirati - premda to moæe uzrokovatiprobleme - nego πto je ovom Udruæenju.

ProraËun Museums JournalaDirektni troπkovi osoblja: oko 200.000£Troπkovi objavljivanja: oko 240.000£Ukupno: oko 440.000£

Prihod od oglaπavanja radnih mjesta: oko 450.000£Prihod od reklama: oko 120.000£»lanarine za knjiænicu: oko 75.000£Ukupno: oko 645.000£Doprinosi: 205.000£

Kao πto ova tabela prikazuje, Udruæenje podupiremo ifinancijski. To je vaæno stoga πto udruæenje muzeja neprima dræavnu potporu - sav novac pritjeËe od Ëlanari-na i djelatnosti popot edukacije, konferencija iizdavaπtva.

No odmah moram reÊi da to nije novac koji Ëasopismoæe troπiti. Njime se financiraju neprofitne djelatnostikao politiËko lobiranje u ime muzeja, razvijanje struËnograda i istraæivanja, πto su osnovne aktivnosti Udruæenjamuzeja. Udruæenje podupiremo ne samo time πto smonajbolji izvor vijesti i informacija, πto je samo po sebivrijednost, veÊ i time da udruæenju omoguÊujemo razvi-janje drugih aktivnosti.

KRAJ. Nadam se da vam je moje izlaganje o ulozi isvrsi Museums Journala dalo mali uvid u ono πto radi-mo, kao i o koristi koju Ëasopis poput naπeg pruæamuzejskoj struci i naπem roditeljskom Udruæenju muzeja.

Moja zavrπna primjedba je da je tajna naπeg uspjeha ustvaranju vrste Ëasopisa koju veÊina struËnjaka danasæeli Ëitati. Neki ljudi tvrde da bi Ëasopis trebao bitidrukËiji, viπe akademski, no velika veÊina naπih Ëitateljane smatra tako.

Æelite li krenuti ovim putem, imajte na umu da to neznaËi davati ljudima ono πto pisci Ëlanaka u Ëasopisu,roditeljsko Udruæenje muzeja, odnosno posebneinteresne grupe ili dræavna tijela smatraju da bi trebaliËitati. To, naprotiv, znaËi shvatiti πto veÊina strukestvarno treba, za πto je zainteresirana, pa Ëasopisprema tome treba i urediti. Baπ kao πto se muzeji sveviπe bave posjetiteljima, vjerujem da i Udruæenje muze-ja, tijekom ovih godina, pokazuje sve viπe razumijevanjaza potrebe struke u Velikoj Britaniji, kojoj na kraju isluæimo.

THE ROLE OF MUSEUM PUBLICATIONS - THE ROLE OF “MUSEUMSJOURNAL” IN THE UK

Museums Journal exists to bring together a fragmentedmuseum scene, in which many people feel isolated or atodds with one another. Its purpose is to share news andinformation, and to encourage debate. It has been doing thisfor 100 years, but the way it does it has changed radically toadapt to changing times. As a result, it has a readership thathas a great sense of ‘ownership’ of the title which is excel-lent in many ways - but also brings problems too.

Prije dvjesto godina, 1802., grof Ferenc Széchényidarovao je svoju knjiænicu i privatnu zbirku maarsko-mu narodu. Ta se donacija smatra osnutkomMaarskog narodnog muzeja. Iako je izgradnja muzejadovrπena tek 1847., postao je jednim od srediπta re-volucije iz oæujka 1848. pa je sama zgrada postalanacionalnim simbolom.

Na poËetku se Narodni muzej sastojao od arheoloπke inumizmatiËke zbirke te zbirke umjetnina, kao i od veÊspomenute knjiænice, ali ubrzo su pridodane zbirke izdrugih podruËja kao, primjerice, iz prirodoslovlja i etno-grafije, a sve su one neprestance proπirivane. Godine1878. etnografska zbirka i zbirka primijenjene umjet-nosti izdvojene su iz muzeja, jednako kao i zbirkalikovne umjetnosti 1896. Te su zbirke postale temeljemtri zasebna muzeja. Prirodoslovni muzej, koji je nastaona temelju zbirke iz Narodnog muzeja, osnovan je1933. Na koncu 19. stoljeÊa, muzeji nisu nastajalisamo u glavnome gradu nego i u nekoliko drugihmaarskih gradova. Milenijska proslava 1896. posebnoje poticajno djelovala na daljnju izgradnju muzeja. Te suse ustanove bavile prikupljanjem, Ëuvanjem i izlaganjemgrae povezane s arheologijom i lokalnom povijeπÊu, aposlije su se nadopunjavale zbirkama likovne umjetnos-ti, etnografije i prirodoslovlja. U nekoliko su sluËajevaizgraene veliËanstvene reprezentativne zgrade koje subile namijenjene za muzeje, a ti su muzeji pruæalisloæene kulturne usluge, prireivali su izloæbe i posebnepriredbe. Te funkcije demonstrira natpis na proËeljuMuzeja Ferenca More u Szegedu Za naobrazbupuËanstva. Godine 1920., a u skladu s mirovnim spo-razumom iz Versaillesa, dvije treÊine muzeja izdvojenoje iz Maarske uprave muzeja pa su preinaËene funkci-je preostalih ustanova. Te su ustanove postale mjestaza znanstvena istraæivanja s razmjerno malobrojnimosobljem i ograniËenim proraËunom. I veÊi su muzeji uBudimpeπti trpjeli posljedice promjena, pa se Ëak isuzilo podruËje njihovih istraæivanja.

Nakon 1945., socijalistiËka kulturna politika smatrala jemuzeje sredstvom javne izobrazbe pa je zapoËelaprovedbu razvoja u velikim razmjerima. Takozvaninacionalni i æupanijski muzeji okupljeni su pod vlastMinistarstva kulture, a njihova je novËana potpora ovisi-

la iskljuËivo o ministarstvu i srediπnjem proraËunu.Godine 1954. prihvaÊen je prvi zakon o muzejima kojije regulirao djelatnost muzejskih ustanova i biljeæiopodruπtvljavanje kulturnih vrednota. Velika promjena zamaarske muzeje dogodila se 1962. Tad su æupanijskimuzeji stavljeni pod æupanijski nadzor, tako da su podministarstvom ostali samo nacionalni muzeji. Ta jepromjena dovela do vaænih promjena u strukturi muze-ja. Razvio se sustav æupanijskih muzeja. a muzeji kojisu uspostavljeni u æupanijskim srediπtima postali sumatiËne ustanove za sve muzeje u odreenoj æupaniji.Dogodile su se i druge vaæne promjene: broj muzejaneprestano se poveÊavao, jednako kao i financijskiizvori za muzeje, a izobrazba stanovniπtva postala jevaænija nego ikad. To se poboljπanje jednostavnodokazuje brojem muzeja - 1989. u Maarskoj je biloviπe od 700 muzeja.

Takozvana promjena sustava 1989.-1990. dosad nijeosjetno utjecala na muzejski sustav. Iako je novËanapotpora muzejima daleko od zadovoljavajuÊe, æupanij-ske vlasti uspijevale su podupirati svoje muzeje, aliprisutna je namjera da se muzeji predaju gradovimakako bi æupanije smanjile svoje izdatke. U proteklihdeset godina zatvoreno je stotinjak izloæbenih prostora izaviËajnih muzeja, ali istodobno je osnovan jednak brojnovih muzejskih ustanova, a meu njima je sve viπeonih koje podupiru zaklade i pojedinci. Nacionalnemuzeje i dalje podupire vlada zajedno s ministarstvima,a malo je vjerojatno da bi se to moglo promijeniti.

UnatoË tomu, postojeÊi muzeji u Maarskoj imajuveoma vaænu ulogu u πirenju znanja meu onima kojezanima znanstveni i kulturni æivot zemlje.

BuduÊi da je razmjena informacija izmeu muzejskihstruËnjaka iz svih znanstvenih podruËja smatrana jed-nako vaænom, 1995. je Udruga Pulszky - Maarskimuzejski savez pokrenuo Ëasopis Magyar Múzeumok.Ciljevi su Ëasopisa ostali nepromijenjeni od samogpoËetka: prouËavanje i analiza znanstvenih imetodoloπkih pitanja maarske muzeologije radiuspjeπnijeg djelovanja muzeja i valorizacije nacionalnekulturne baπtine u cijeloj zemlji. Urednici Ëasopisa sma-traju da je vaæno izaÊi izvan okvira maarske muzejskestruke i vjeruju da kvalitetan Ëasopis moæe podignuti

MA–ARSKA MUZEOLOGIJA I »ASOPIS “MAGYAR MÚZEUMOK”

AMBRUS GÖNCZI “Magyar Múzeumok” (Maarski muzeji) Budimpeπta, Maarska

IM 32 (3-4) 2001.

TEMA BROJA


43ugled maarske muzeologije kako na meunarodnomeplanu, tako i unutar maarskoga graanskog druπtva.

Tematski okviri sustava rubrika u pojedinaËnim brojevi-ma sluæe upravo tom cilju: prosjeËnom Ëitatelju i mu-zejskim djelatnicima pruæiti onoliko informacija koliko imtreba i to na πto zanimljiviji naËin. Rubrika Radionicapredstavlja stvarno djelovanje i ciljeve muzeja, Ëimepruæa punu i detaljnu sliku njihova svakodnevna rada ifunkcija. Rubrika Retrospektiva, koja je ujedno i najpo-pularnija, govori o maarskoj povijesti znanosti i zapra-vo je upotpunjuje druga rubrika nazvana Procjena srecenzijama muzejskih zbivanja i izloæaba. Urednicitakoer smatraju vaænima i razmiπljaju o proπirivanjurubrika Meunarodni odnosi i Pregled objavljene litera-ture i Ëasopisa koje su osnova πirenja obavijesti o rezul-tatima i dostignuÊima muzeologije u svijetu te ostvarnom stanju zaπtite nacionalne kulturne baπtine udrugim zemljama.

Zbog posebnih uvjeta u Maarskoj, uredniËke poslovedobrovoljno obavljaju muzejski struËnjaci. BuduÊi datroπkovi tiskanja i distribucije daleko premaπuju prihodod pretplata i Ëlanarina, od samog se poËetka potporaministarstva kulture i Nacionalne kulturne zakladepokazala nuænom. »asopis automatski primaju ËlanoviUdruge Pulszky - Maarskog muzejskog saveza. Njihje oko 600. »asopis ima i dvjestotinjak institucijskihpretplatnika, a jedna treÊina od njih je iz inozemstva.

©to se tiËe Udruge Pulszky i uredniπtva Ëasopisa,Magyar Múzeumok nastavit Êe i ubuduÊe obraivatisva podruËja i zbivanja u odnosu na muzeje premaizvornim, navedenim ciljevima.

HUNGARIYN MUSEOLOGY AND THE PERIODICAL “HUNGARIAN MUSEUMS”

Since spreading the information among the museum expertsof all scientific fields was regarded equally important in 1995the Pulszky Society - Hungarian Museum Association estab-lished its periodical Hungarian Museums. The aims of thejournal have been invariable since the beginning: to examineand analyze the scientific and methodical questions ofHungarian museology, so that the work of museums becomemore successful and national cultural heritage can beesteemed nationwide. The editors of the journal think itimportant to step over the borders of Hungarian museumexpertise and they believe that a quality periodical canincrease the prestige of Hungarian museology both on aninternational level and within the Hungarian civil society.

The thematic construction of the system of column structureof the issues serve this very aim: to give as much informa-tion to the so called average reader as they need, as well asto the workers of the museum world and do it an interestingway. The column Workshop presents the actual activitiesand tasks of the museums, giving a full and detailed pictureof their everyday life and functions. The columnRetrospective, which is the most popular column, deals withthe Hungarian history of science, and is actually completedwith another column, called Reckoning in which the activi-ties and exhibitions of the museums are evaluated. The edi-tors regard it important the existence and even the expand-ing of the column International Relations and that of theBook and Periodical review which is the basis of spreadingthe information about the results and achievements of inter-national museology, about the actual situation of protectingthe national cultural heritage worldwide.

Because of the special Hungarian circumstances the work ofediting is done by museum experts - on a voluntary basis.Since the expanses of publishing and distributing go beyondthe income from subscription and the membership fee, thefinancial support of the cultural ministry and the NationalCultural Fund proved to be indispensable from the verybeginning. The journal is delivered to the members of thePulszky Society - Hungarian Museum Association automati-cally. This amounts to about 600 people. There are some twohundred subscribers on an institutional level, one third ofthese are from abroad.

As far as the Pulszky Society and the journal’s editors areconcerned Hungarian Museums will continue covering everyfield and activity of the museum world and will do it soaccording to the original and above mentioned intentions inthe future as well.

Ime Argo preuzeto je prema brodu istoga imena kojiputovanje mitoloπkih junaka vezuje uz slovenski pros-tor. Tim su brodom, poznato je, Argonauti pod vod-stvom Jazona plovili od GrËke do Kolhide na istoËnojobali Crnoga mora po zlatno runo. Uz pomoÊ MedejeJazon je ukrao zlatno runo, a kraljevu potjeru izbjegaotako πto je zaplovio iz Crnoga mora u Dunav, Savu ipotom Ljubljanicom do Vrhnike (Nauportus). Ondje suArgonauti rastavili brod i prenijeli ga preko Krasa doJadranskoga mora, ponovo se ukrcali na Argo i nakonbrojnih peripetija doplovili natrag u GrËku.

Prvi broj Ëasopisa Argo, s podnaslovom Zeitschrift fürKrainische Landeskunde, izaπao je u srpnju 1892.godine. »asopis je izdavao i ureivao kustos Kranjskogzemaljskog muzeja, Alfons Müllner. Sadræaj Arga vezaose uz podruËje rada zemaljskog muzeja i donosioËlanke iz podruËja arheologije, povijesti, povijesti umjet-nosti i prirodoslovlja. Alfons Müllner Ëasopis je zamisliokao mjeseËnik, iako nije izlazio redovito. S desetimgodiπtem, 1903. godine, prestao je izlaziti.

Izlaæenje Arga zamrlo je πezdeset godina. Godine1962. Narodni muzej, kao svoje glasilo, poËeo je izda-vati novi Argo, s podnaslovom Informativno glasilo zaarheologiju, povijest umjetnosti i muzeologiju. U uvoduje ravnatelj Narodnog muzeja i glavni urednik, dr. JoæeKastelic, podruËje rada glasila joπ detaljnije objasnio izapisao kako Êe Argo obuhvaÊati podruËja koja suvaæna za Narodni muzej i slovensku muzeologiju, daklepodruËja arheologije, povijesti antike, epigrafike, numiz-matike, umjetniËkih obrta, povijesti umjetnosti, kulturnepovijesti, πto sve proizlazi iz predmetnosti slovenskihmuzejskih zbirki.1 Iz zapisanoga moæemo zakljuËiti dase spominjanje muzeologije vrlo skoro pridruæilo ostalimmuzejskim strukama.

Objavljena graa bila je od 1962. do 1967. podijeljenana tri sadræajne cjeline. U Polici knjiga bile su skupljenevijesti o stranoj struËnoj literaturi. U Bibliografiji je bilaobjavljena πto potpunija i u nekom smislu “sluæbena”bibliografija jugoslavenskog struËnog tiska, sa saæetci-ma na stranim jezicima. U rubrici Pogledi i vijesti autorisu pisali izvjeπtaje o domaÊim i stranim kongresima isimpozijima, o æivotu strukovnih druπtava, o raznimnovim muzejskim planovima i njihovim ostvarenjima, o

radu na terenu.2 Godine 1968. uvedena je novost kojaje do danas ostala konstantom Ëasopisa. Od tegodine, naime, Argo redovito objavljuje godiπnjestrukovne izvjeπtaje Narodnog muzeja, odnosnoNarodnog muzeja Slovenije.

Godine 1970. mjesto glavnog urednika preuzima rav-natelj Narodnog muzeja, dr. Peter Petru. U desetomgodiπtu, 1971. godine, Argo je postao i glasilomZajednice muzeja Slovenije, osnovane 1970. godine -odnosno glasilo svih slovenskih muzeja. Uveden je inovi podnaslov - Informativno glasilo za muzejske dje-latnosti. Godina 1971. bila je sveËana godinaslovenske muzejske djelatnosti jer je proπlo stotinu ipedeset godina od osnivanja prvog slovenskog muzeja- Kranjskog zemaljskog muzeja u Ljubljani, 1821.godine. Prvi tematski broj toga godiπta posveÊen jeradu njegova nasljednika, Narodnog muzeja, i poznat jepod nazivom “zlatni Argo”.3 U drugome broju pred-stavljen je rad drugog nasljednika Kranjskogzemaljskog muzeja - Prirodoslovnog muzeja Slovenije,od 1821. do 1971. godine.4

Narednih godina ustalila se koncepcija glasila sasljedeÊim rubrikama: Rasprave i izloæbe, Polica knjiga,Valvasorova nagrada i priznanja (od 1971. godinesvake se godine dodjeljuje za vaæna postignuÊa uslovenskoj muzejskoj djelatnosti), Susreti. U Argu su odtada svoje mjesto naπli izvjeπtaji, a ponekad i kritiËkeocjene izloæaba u slovenskim muzejima. »asopis se utom razdoblju susretao s financijskim poteπkoÊamakoje su proizlazile iz izmijenjenog naËina financiranja.Novim odnosima prilagodio se na taj naËin πto jesmanjio svoj opseg.

UnatoË tome, trudilo se da svi vaæniji dogaaji namuzejskom podruËju nau svoje mjesto na stranicamaArga. Meu njima je za razvoj muzejske djelatnosti imuzeologije u Sloveniji bilo izuzetno vaæno πto su ustudijskoj godini 1971./72., na ljubljanskomFilozofskom fakultetu, ponovno uveli predavanja izmuzeologije i konzervatorstva. Od 1950. do 1963.godine muzeologiju je predavao dr. Franjo Baπ, aobnovljena je predavanja preuzeo dr. Sergej Vriπer.Predavanja su, kao πto je u Ëlanku pod naslovomStudij muzeologije i konzervatorstva na Ljubljanskom

ARGO - »ASOPIS SLOVENSKIH MUZEJA

JASNA HORVAT Narodni muzej Slovenije, Ljubljana, Slovenija

1 Uredništvo, Uvod, Argo, I/1,1962., str. 3.

2 Jasna Horvat, Argo.Informativno glasilo za muzejskodejavnost, Narodni muzej vLjubljani, Društvo muzealcevSlovenije, Skupnost muzejevSlovenije, Ljubljana, I. (1962.) -XXV. (1986.), Zgodovinski časopis,41/2, 1987, str. 387-389.

3 Argo, X./1, 1971., str. 159.

4 Argo, X./2, 1971., str. 211.

IM 32 (3-4) 2001.

TEMA BROJA


45sveuËiliπtu zapisao dr. Sergej Vriπer, obuhvaÊalaosnovne pojmove muzeologije kao znanstvene disci-pline. Slijedio je opis povijesti muzejske djelatnosti usvijetu i kod kuÊe, potom tipologija muzeja s definira-njem pojmova zbirka i muzej. Studij se bavio osnovnimzadaÊama muzeja, muzejskom dokumentacijom,muzejskom arhitekturom i muzejskim izloæbama. Istotako, obuhvaÊao je obrazovnu i znanstveno-istraæivaËku djelatnost muzeja, muzejsku pedagogiju iandragogiju, naposljetku i muzejsku propagandu, sposebnim naglaskom na povezanost muzejske djelat-nosti s turizmom i muzejskim zakonodavstvom.5

U vezi s meunarodnim ugledom muzejskih struËnjakabilo je vaæno osnivanje Jugoslavenskog nacionalnogkomiteta za ICOM, koji je bio poseban organ Savezamuzejskih druπtava Jugoslavije. Pravilnik komiteta kojije 1974. godine objavljen u Argu navodio je kako je onosnovan zato da bi djelovao u duhu statuta ICOM-a i uskladu s interesima muzeja i muzejskih djelatnika SFRJ,a posebno kako bi povezao muzeje s ustanovama uinozemstvu.6

U Argu su obiljeæene takoer i vaæne obljetnice urazvoju muzejske djelatnosti u Sloveniji, kao πto je radDruπtva muzealaca Slovenije od 1839. godine, kad jepoËeo s radom njegov prethodnik Muzejsko druπtvo,do 1977. godine.7

Argu XVIII.-XIX., 1979.-1980. s godinom izdanja 1981.,kao treÊi izdavaË Ëasopisa pridruæuje se joπ i Druπtvomuzealaca Slovenije.

Godine 1981. Druπtvo muzealaca Slovenije, u povodu160-godiπnjeg jubileja muzejske djelatnosti u Sloveniji,organiziralo je u Breæicama okrugli stol na temu muzejiu suvremenom druπtvu, sa æeljom da se provjeremetodoloπka ishodiπta pri planiranju modernog pred-stavljanja kulturnog naslijea. Referati sa savjetovanjaobjavljeni su u Argu.8 U njima su autori traæili odgovorena pitanja o poloæaju muzejske djelatnosti u Sloveniji isvijetu danas, o druπtvu i muzeju, odgojno-obra-zovnom i estetskom odgoju u muzeju, znanstvenomradu u muzejima, muzejskom predstavljanju povijesti,izloæbi kao posredniku izmeu muzeja i javnosti, trgovi-ni umjetninama itd. U sljedeÊem broju Ëasopisa slijedioje ObraËun i odjek na okrugli stol u kojem je dr. PeterPetru dao ocjenu savjetovanja i zakljuËio rijeËima:Danas, kad je potreban znanstveni pristup, od porukeizloæbe, legendi do promiπljenog scenarija i zavrπnogtehniËkog predstavljanja, jasno je da bez istraæivaËkograda na podruËju muzeologije ne treba oËekivati nagliuspon kakav je potreban zbog svih spomenutih obvezau posljednje vrijeme. Ujedno su te zadaÊe saæetopokazale naπe zajedniËko poslanstvo kod reprezenta-tivnih izloæaba, posebno u planiranoj povijesnoj izloæbiNarodnog muzeja...9 Tome moæemo dodati kako tomoæemo potvrditi i danas, te da neke od zadaÊa joπuvijek nisu ostvarene.

Sliku o uvjetima u kojima su u to vrijeme djelovali

slovenski muzeji Ëitatelji Arga mogli su stvoriti na osnovipodataka iz ankete koju je napravila Zajednica muzejaSlovenije o muzejskim prostorima, broju muzejskihpredmeta, vrsti muzejskih predmeta, dokumentarnegrae, zauzetosti radnih mjesta. Podatke je kritiËkikomentirao dr. Peter Petru u Ëlanku pod naslovomStanje slovenskih muzeja.10

Osamdesetih godina 20. stoljeÊa u Ëasopisu se ustalilarubrika Iz rada muzeja, galerija i druπtava, odnosnoIzloæbena djelatnost i stalne zbirke. U njoj su, prijesvega, u obliku izvjeπtaja ostali zabiljeæeni dogaaji uslovenskim muzejima u tome razdoblju.

Godine 1985. organizirano je savjetovanje pod nazivomOdgojno-obrazovna uloga muzeja i galerija, na kojemsu osim slovenskih sudjelovali i hrvatski struËnjaci. Izgrae sa savjetovanja koja je objavljena u Argu moæe-mo zakljuËiti da je zajedniËki zadatak muzeja i πkolaprije svega u tome da pojedinca nauËe promatrati,povezivati, zakljuËivati, razumjeti i vrednovati prirodnu ikulturnu baπtinu.11

U drugoj polovici osamdesetih godina 20. stoljeÊaslovenske je muzealce, a s time i Argo (glavna i odgo-vorna urednica Ëasopisa bila je Vesna BuËiÊ), zaokup-ljao Prijedlog uspostavljanja i djelovanja mreæe muzeja uSloveniji, koji je pripremio Tomislav ©ola.12 StruËnisuradnici Narodnog muzeja pripremili su koncept stalneizloæbe o povijesti civilizacije i kulture u Sloveniji. Uzpoπtivanje naËela suvremene muzeologije i interdiscipli-narnu suradnju razliËitih struka, izloæba je trebalaprikazati æivot Ëovjeka u svim proπlim razdobljima, svedo danaπnjih dana, u tome malenom komadiÊu Europekoji zovemo slovenskim teritorijem. Trebala je zrcalitidogaaje u europskom i svjetskom odnosu i povezivatiih s dogaajima u Sloveniji. Trebao je biti predstavljenËovjek i njegov okoliπ u starijim, odnosno dræava idruπtva u mlaim razdobljima. Bio bi izloæen karakter

5 Sergej Vrišer, Študij muzeologije inkonservatorstva na ljubljanskiUniverzi, Argo, XII., br.3/4, 1974.,str.58.

6 Pravilnik Jugoslovenskega nacional-nega komiteja za ICOM, Argo,XII./3-4, 1974., str. 71-72.

7 Vesna Bučić, Društvo muzealcevSlovenije od leta 1839. do 1977., Argo,XV.-XVI.-XVII., 1976.-1977.-1978.-1979., str. 3-18.

8 Galerijstvo in muzejstvo denas,Gradivo posveta Muzeji v sodobnidružbi, Argo, XVIII.-XIX., 1979.-1980., 1981., str. 1-97.

9 Peter Petru, Muzej v sodobnidruđbi, Argo, XX.-XXI., 1981.-1982., 1982., str. 102-103.

10 Peter Petru, Stanje slovenskihmuzejev, Argo, XX.-XXI., 1981.-1982., 1982., str. 62-73.

11 Vzgojno izobraževalna vloga muze-jev in galerij denas, gradivo posveta,prosinac 1985., Argo, XXV., 1986.,str. 5-111.

12 Tomislav Šola, Prijedlogvzpostvitve in delovanja mreže muze-jev v Sloveniji, Argo, XXVI., 1987.,str. 5-37.

sl.1 Gospoa Jasna Horvat, urednica

“Arga” - Ëasopisa slovenskih muzeja sud-

jelovala je u radu struËnog meunarodnog

skupa “Muzejska publikacija i novi mediji”

Fototeka MDC-a; Snimila TonËika Cukrov

46 obitelji, odnosno svakodnevnog æivota pojedinih slojevastanovniπtva.13

Argo je 1991. godine svojim vanjskim izgledom, koji jedizajnirala Neva ©tembergar, oæivio stari vanjski izgledËasopisa. Urednica Mateja Kos je povodomstogodiπnjice prvog broja Arga o programskoj koncep-ciji Ëasopisa zapisala kako u njemu posebno trebajuizlaziti radovi koji predstavljaju dijelove muzejskih fon-dova koji se posveÊuju povijesti i teoriji primijenjeneumjetnosti, koji donose izvjeπtaje i nove spoznaje spodruËja muzeologije, muzejske dokumentacije i infor-matike. Osim toga, ostale su saËuvane neke stalnerubrike koje su povezane s radom i stanjem u muzeji-ma (godiπnji izvjeπtaji ustanova, izvjeπtaji o izloæbama,izvjeπtaji o izloæbama u pripremi, o kongresima idiskusijama i sliËno).14

SljedeÊih godina (godine 1994. -1995. uredniπtvo jepreuzeo Joæe PodpeËnik) ustalile su se sljedeÊerubrike: Graa, Dokumentacija, Izloæbe, Nagrade(Valvasorova nagrada), Vijesti, Knjige, koje su nizomtekstova iz æivota slovenskih muzeja zaokruæivale poje-dine teme. Ako se osvrnemo samo na rubriku Izloæbe,moæemo primijetiti kako su dogaanja bila priliËno æiva ikako su se u slovenskim muzejima redale zanimljiveizloæbe. Posezale su za razliËitim razdobljima ipodruËjima, a neke su od njih bile i nagraeneValvasorovim priznanjem.

Odjek toga bila je i afirmacija na meunarodnoj sceni.Godine 1993., naime, Muzej prvog svjetskog rata izKobarida, zajedno s Arheoloπkim muzejem uCarigradu, nagraen je posebnim priznanjem SavjetaEurope. U obrazloæenju komisije EMYA-e (EuropeanMuseum of the Year Award) kobariπki je muzej zasluæiopriznanje kao vojni muzej kakvog u Europi joπ nismoimali. To je muzej bez heroja, ideologije i pobjednika,muzej ærtava i straπne velike bitke godine 1917.15

Od 1996. godine obavljam posao glavne i odgovorneurednice Arga. Novi vanjski izgled Ëasopisa osmislio jeakademski slikar Borko Tepina.

U nastojanjima da se Ëasopis πto viπe bavi tekuÊim,raznolikim spektrom muzejskih dogaanja, uspjeli smoda od 1997. godine Argo izlazi dva puta godiπnje(potkraj srpnja i potkraj prosinca), svaki put u nakladiod 900 primjeraka. »lanovi Slovenskog muzejskogdruπtva plaÊanjem Ëlanarine druπtvu osiguravaju i prim-jerak Ëasopisa.

Kako æelimo da se s naπim nastojanjima upozna istruËna javnost u inozemstvu, poËeli smo objavljivatiduæe engleske saæetke Ëlanaka o istraæivanjima muzej-ske grae i autorskim izloæbama, prije svega onim stal-nima. Na taj smo naËin postigli i razmjenu s muzejskimustanovama i Ëasopisima diljem svijeta - svaki novi brojArga tako odlazi u razmjenu sa 213 naslova.

Miπljenja smo da naπ srediπnji muzejski Ëasopis moraodraæavati naπ rad oko Ëuvanja, istraæivanja i komu-

nikacije muzejskih predmeta i odraæavati spoznajesuvremene muzeologije.

U rubrikama Graa i Nove tekovine autori seposveÊuju, s jedne strane, temeljitim istraæivanjima ivrednovanju muzejskih zbirki, a s druge upozoravaju naponovno steËene predmete i zbirke koje su obogatileslovenske muzeje.

Za tekstove o izloæbama angaæiramo autore izloæaba,jer mislimo da su nedvojbeno zanimljiva njihovarazmiπljanja o problemima s kojima su se susretali pri-likom rada, od ideje do postavljanja izloæbe. Za surad-nju pokuπavamo animirati i kritiËare izloæaba kakve sukonaËno bile postavljene na ogled. Kako smo svjesnida je za uspjeπnu izloæbu nuæna plodna suradnjaizmeu kustosa izloæbe i oblikovatelja, objavljujemo itekstove onih koji su oblikovali muzejske izloæbe.

Zato se trudimo da svaka nova stalna i povremenamuzejska izloæba nae svoje mjesto na stranicamaArga.

Posebna je pozornost u Ëasopisu poklonjena onimmuzejskim suradnicima koji su zbog svog izuzetnovaænog æivotnog djela na podruËju muzejske djelatnostinagraeni najviπim priznanjem - Valvasorovomnagradom. Osim njih, u rubriku se svake godineuvrπtavaju i dobitnici Valvasorovih priznanja - odliËjakoja primaju autori onih muzejskih izloæaba kojima jemuzejsko znanje uspjelo kreativno prenijeti u porukuizloæbe.

Kao suradnike Ëasopisa uspjeli smo 1996. godineangaæirati restauratore-konzervatore u muzejima koji uËasopisu do tada nisu suraivali, iako je njihov rad prioËuvanju kulturne baπtine izuzetno vaæan.16 Od tadase u Ëasopisu redovito javljaju svojim tekstovima.

Godine 1997. uveli smo dvije nove rubrike. Prvu smonazvali Muzeji i posjetitelji. U njoj se svojim pogledimajavljaju oni muzejski struËnjaci koji u ustanovama skrbeza pedagoπki rad, uvode najrazliËitije nove metoderada s posjetiteljima, a u kontaktima s javnoπÊu trudese pobuditi zanimanje za muzej i u njega dovesti πtoπiri krug novih posjetitelja.

Druga je novost Muzeoforum. Predavanja priznatiheuropskih struËnjaka s podruËja muzeologije, koji su seod 1991. do 1996. izredali na Muzeoforumima, izlazilasu u samostalnim publikacijama. Od 1997. godineobjavljujemo ih u Argu i time omoguÊavamo suoËava-nje njihovih pogleda na muzejski posao sa slovenskimteoretskim i praktiËnim iskustvima.17

Naπe Ëitateljstvo æelimo upoznati i s dogaajima uinozemstvu, pa zato veÊ niz godina pratimo dogaajeoko godiπnje dodjele nagrada EMYA (EuropeanMuseum of the Year Award). Pokuπavamo pogledatitakoer i iza kulisa dogaaja, pa objavljujemo vienjapojedinih Ëlanova komisije Europskog muzejskog foru-ma (European Museum Forum) koji ocjenjuju novemuzejske stalne izloæbe i spoznati argumente koji ih

13 Jasna Horvat, Maja Žvanut instrokovni sodelcvi Narodnega muzeja,Stalna razstava o zgodovini civi-lizacije in kulture u Slovenskem,Argo, XXVI., 1987., str. 48-60.

14 Mateja Kos, Stoletnica prveštevilke muzejske revije Argo, Uvodnabeseda, Argo, XXXIII.-XXXIV.,1992., str.3.

15 Taja Čepič, Srečanje kandidatovza nagrado EMYA 1993., Argo,XXXV., 1993., str. 67.

16 Jasna Horvat, Beseda urednice,Argo, 39/1,2, 1996., str. 9.

17 Jasna Horvat, Beseda urednice,Argo, 40/2, 1997., str. 9.

47vode prema odluci koji su muzeji zasluæili nagrade ipriznanja. Pri tome smo, dakako, ponosni na oneslovenske muzeje koji su nominirani (to su 1997.godine bili Gradski muzej Idrija i Muzej na otvorenom uRogatcu; 1998. godine Muzej novije povijesti Celje, sasvojim DjeËjim muzejem Hermanov brlog i Muzej novijepovijesti iz Ljubljane; 1999. godine Pokrajinski muzejMurska Sobota i 2001. godine Muzej rudarstvaSlovenije iz Velenja) i one koji su nagraeni. Gradskimuzej Idrija 1997. je godine nagraen Michelettijevomnagradom kao najbolji tehniËki muzej, Pokrajinskimuzej Murska Sobota meu posebno spomenutemuzeje uvrstio se 1997. godine, a Muzej rudarstvaSlovenije iz Velenja 2001. godine.

U rubrici Izloæbe u inozemstvu objavljujemo kritikeizloæaba koje su obiπli naπi suradnici. Iako smo kaomuzealci svjesni kako je cjelovit doæivljaj muzejskeizloæbe moguÊ samo kada smo na izloæbi fiziËki prisut-ni, Ëini nam se da nas i njihove kritike mogu upozoritina razliËite pristupe i novosti kojima se sluæe muzeji usvijetu prilikom pripremanja svojih izloæaba.

Odjeci bi muzealce mogli potaknuti na promiπljanje osebi i drugima, o problemima s kojima se susreÊeslovenska muzejska djelatnost. KritiËki moæemo utvrditida je to rubrika za koju je najteæe naÊi suradnike, iakosmo prvotno ime Odjeci i kritika skratili samo naOdjeke.

Uvid u sadræaj Arga moæemo saæeti u tvrdnju kako tek-stovi koje Ëasopis objavljuje, zbog svoje specifiËneproblematike, nemaju moguÊnost objavljivanja udrugim struËnim Ëasopisima, ali su vaænog znaËenja zacjelovito predstavljanje razliËitih oblika rada u muzejima.

Tekst Êu zakljuËiti imenom Ëasopisa. Ime Argo nastaloje u proπlosti, æivi joπ danas i æivjet Êe u buduÊnosti.ZadaÊa muzeja je, meu ostalim, nedvojbeno u tomeda muzejske predmete, koje nam je proπlost ostavilana Ëuvanje, u sadaπnjosti Ëuva i oæivljava kako bismo ihkasnije mogli predati buduÊnosti i njezinim pogledima.Zato æelimo da i Ëasopis πto cjelovitije prati i odaziva sena dogaaje u svijetu muzeja. Put do ostvarenja tezamisli - oznaËavaju ga prvo (A-alfa) i zadnje (O-omega) slovo njegova imena - takoer je stvarbuduÊnosti.

Sa slovenskoga jezika prevela: Jagna Pogačnik

“ARGO”

Argo is the only central museum publication in Slovenia. Thefirst issue of the journal was published in 1892.

The articles printed in the journal offer insight into the prob-lems facing Slovenian museums and reflect their work in theprotection, study and communication of museum objects.The articles present museum holdings, developments fromthe field of museology, museum documentation, conserva-tion and restoration, international activities of Slovenianmuseum workers as well as reviews of museum exhibitionsat home and abroad.

The journal publishes article summaries in English in orderto present our work to the profession abroad.

Trideset godina neprekinutog izlaæenja sigurno je dug“æivotni put” jednog muzeoloπkog Ëasopisa. Moæda je iovo prilika da se prisjetimo kako je sve poËelo i pojed-nostavljeno kaæemo neπto o æeljama i nastojanjima kojisu pratili i prate izlaæenje ovoga Ëasopisa.

KRATKA POVIJEST IZLAÆENJA I URE–IVA»KIHKONCEPCIJA. Prvi broj Biltena Informatica museologi-ca pojavio se u veljaËi 1970. godine u izdanju tadaMuzejskog dokumentacionog centra. Ime glavnog iodgovornog urednika dr. Antuna Bauera nije bilo zabi-ljeæeno i pojavilo se tek u πestom broju koji je iziπaosljedeÊe, 1971. godine. Tada se pojavio i podatak daBilten ureuje: Radna zajednica.

VeÊ na prvoj stranici prvog broja nalazimo odgovore navaæna pitanja kao πto su: Koji je bio povod za pokre-tanje BIM-a?1; Koje su bile okolnosti u kojima jepokrenut Ëasopis?2; Koji je bio “zadatak” BIM-a?3

Vaæno je naglasiti da od samog poËetka BiltenInformatica museologica nije bio zamiπljen kao glasiloMuzejskog dokumentacijskog centra. Pa ipak, rekla bihda dr. Antun Bauer ovim skromnim izdanjem objavljuje ineke od programskih smjernica MDC-a u odnosu naπiru muzejsku zajednicu:

praÊenje rada muzeja sa æeljom da objedini i koor-dinira informativnu sluæbu za sve muzeje u SFRJ

orijentacija prema muzeoloπkim temama koje pratimosve do danas

pokretanje inicijativa za pomoÊ muzejima u rjeπavanjurazliËitih struËnih problema - pomoÊ pri izradi muzeo-loπkih elaborata, pravnoj problematici i dr.

daljnje obrazovanje muzealaca, npr. MDC se danaspojavljuje kao organizator struËnih kustoskih ispita

poticanje izdavaËke djelatnosti kao jednog od seg-menata struËne djelatnosti MDC-a - pojedine rubrikeBiltena prerast Êe i izdvojit Êe se u posebne stalnepublikacije u izdanju MDC-a (IzvjeπÊa zagrebaËkihmuzeja koja se objavljuju od 1994. godine i IzvjeπÊahrvatskih muzeja od 2000. godine, Prinove knjiæniceMDC-a 1993.)

upuÊenost na suradnju s ICOM-om te praÊenje nesamo domaÊe veÊ i svjetske muzeoloπke scene i litera-ture.

Kada je objavljen prvi broj Biltena Informatica museo-logica Muzejski dokumentacijski centar je iza sebeimao petnaestak respektabilnih godina postojanja iiskustvo u objavljivanju Ëasopisa Muzeologija. PremdaÊe nam πiroki raspon potaknutih aktivnosti, tema, sku-pljenih informacija moæda stvarati krivi dojam da je rijeËo ustanovi u kojoj je radila grupa ljudi, podsjetili bismoda je to razdoblje u kojem su u MDC-u bile zaposlenesamo dvije osobe.4 Dr. Antun Bauer nije bio samoglavni urednik nego gotovo i jedini autor. Sve do dese-toga broja tek povremeno nailazimo na tekstove drugihautora.

Prvi broj je sadræavao samo 12 stranica i u poËetku nijeimao korica. Povezivanjem grupe podataka ili kratkihtekstova u tematske cjeline oblikovane su rubrike.Planirano je da ih bude pet (1. NajznaËajniji evropskimeunarodni muzeoloπki seminari, simpoziji; 2.Informacije iz muzeja, galerija i zbirki (SFRJ); 3. GlavnistruËni muzeoloπki Ëasopisi u biblioteci MDC-a; 4.Informacije iz Muzejskog dokumentacionog centra; 5.Vijesti postdiplomskog studija Muzeologije naSveuËiliπtu u Zagrebu), ali to Ëesto nije poπtovano.Promjena naziva publikacije uslijedila je 1973. godine uInformatica Museologica.5

Te prve brojeve moæemo jednostavno opisati - tipkanistrojem za pisanje na grubom æuÊkastom papiru, ruËnoumnoæavani tehnikom πapirografiranja, uvezivani kla-manjem zatim ruËno ukoriËeni s naslovnicom plaveboje. Skromno i - danas bismo ustvrdili - jeftino, ali ucijelosti raeno unutar MDC-a. PoteπkoÊe oko finan-ciranja pratile su Ëasopis od prvog broja. U treÊembroju se pojavljuje kratka informacija, kojom se molepretplatnici da uplate pretplatu jer se oËito tako priskr-bljuju sredstva znaËajna za objavljivanje broja. »etvrtibroj Biltena izlazi u znatno veÊem opsegu πto je bilomoguÊe iskljuËivo uz pomoÊ nekoliko muzeja - broj jefinanciran dijelom zahvaljujuÊi novËanoj pomoÊiGradskog muzeja u Vukovaru. Pa ipak, Ëasopis je vrloredovito izlazio i to vjerujemo prije svega zahvaljujuÊivelikom trudu i angaæmanu njegova glavnog urednika.VeÊ u prvom broju najavljeno je da Êe Ëasopis izlaziti 4do 5 puta godiπnje: od 1970. - 1973. izlazi pet putagodiπnje, a od 1974. - 1976. godine πest puta.

TRIDESET GODINA POSLIJE ... GDJE SMO DANAS?

LADA DRAÆIN TRBULJAK Muzejski dokumentacijski centar, Zagreb

1 Na inicijativu šireg kruga ustanovakao rezultat konkretnih potreba zainformacijama iz muzejske služi svije-tu i kod nas - izdaje Muzejski doku-mentacioni centar (MDC), vidi:Bauer, Antun. Uvodna riječ // BiltenInformatica museologica, 1 (1970.),str.1.

2 U Jugoslaviji nema ni jednog listakoji bi pružao ove informacije unatočpotrebe svakog pojedinog muzeja da nabazi komparacija i djelovanja drugihusmjeri svoj rad.Vidi: Bauer, Antun. Uvodna riječ //Bilten Informatica museologica, 1(1970.), str.1.

3 Zadatak Biltena je - informiranjemuzejskih ustanova i muzejskih radni-ka o međunarodnim zbivanjima kojasu vezana za muzeje, o zbivanjima iaktivnostima u muzejima u zemlji, ostručnoj i naučnoj muzeološkoj litera-turi domaćoj i stranoj.Vidi: Bauer, Antun. Uvodna riječ //Bilten Informatica museologica, 1(1970.), str.1.

4 U Matičnoj knjizi radnikaMDC-a vode se podaci da su 1968.godine zaposleni Antun Bauer iMira Heim.

5 Promjena imena publikacijeobrazložena je činjenicom: Sadržajčasopisa premašio je sadržajuobičajenih “Biltena”. Osim toga iodnos prema časopisu pod naslovom“Bilten” već unaprijed degradira nje-govu vrijednost i deklarira ga u redinformativnih Biltena sekundarnogkaraktera i značenja. Ovogodišnji bro-jevi Biltena i po sadržaju i potehničkoj opremi daju nam opravdanjeza ovu korekturu naslova.Vidi: Informatica Museologica 21(1973.)

IM 32 (3-4) 2001.

TEMA BROJA


49Od kraja sedamdeset ih do kraja devedeset ih. Uova dva desetljeÊa Ëasopis je doæivio velike promjene uodnosu na prve brojeve. Od 1977. izlazi Ëetiri putagodiπnje, πto se nastavilo sve do danas, premda je unekim godiπtima izlazio kao dvobroj, trobroj ili Ëetvero-broj, πto je preteæito ovisilo o financijskim moguÊnosti-ma kao i moguÊnosti brze pripreme cijelog broja. Taj seritam, na æalost, Ëesto mijenjao te je Ëasopis posebnosredinom devedesetih sve viπe gubio moguÊnostpraÊenja aktualnih dogaanja kao i objavljivanja vijesti.Pojedini brojevi sadræavali su πezdesetak stranica dokse taj broj u devedesetima gotovo udvostruËio.Ilustracije moæemo pratiti od prvih fotokopija i lijepljenjarazglednica u prvim brojevima do najave sve veÊeginteresa za fotografiju. Tisak se od umnoæavanjaπapirografiranjem na ciklostilnom papiru veÊ sedamde-setih promijenio u najjednostavniji offset s tim da su sesa svakim desetljeÊem unosila poboljπanja koja su bilauglavnom vezana za financijska sredstva s kojima jepublikacija raspolagala. ©to se tiËe sadræajne orijentaci-je, moæemo reÊi da su se neke teme pratile od samihpoËetaka: najvaæniji dogaaji i informacije iz svijetamuzeja vezani uz muzeoloπku sluæbu, muzejska djelat-nost - stanje, problemi, prijedlozi, muzeoloπka literatu-ra, generalne konferencije i preporuke ICOM-a, infor-macije o muzejskom zakonu, problemi zaπtite pokretnihspomenika kulture protiv kraa, mreæa muzeja,meunarodna meumuzejska suradnja, informatizacijamuzejske djelatnosti, edukacija u muzejima.

Neke teme su obiljeæile samo pojedina razdoblja kaonpr. razvoj muzeja u Jugoslaviji, stalne izloæbe vezaneuz radniËki pokret, muzeji i galerije u ratu 1991./1992.te restitucija i sukcesija.

Krajem sedamdeset ih (1976./1-2) promjenomurednika (glavna i odgovorna urednica postajeDubravka Mladinov) Ëasopis je promijenio format i pri-daje se vaænost oblikovanju sada tvrdo koloriranih kori-ca. Uz veÊ poznate rubrike uvode se i nove, te ih jeukupno deset. OËigledno je da se i interes zapraÊenjem nekih tema proπirio. Nazivi rubrika (napisanena hrvatskom i engleskom jeziku) su: 1. Rad struËnihdruπtava, 2. Obljetnica, 3. Obavijesti, 4. Izloæbe, 5.Aktivnosti muzeja, galerija i zbirki, 6. Recenzije, 7. Publikacije, 8. StruËni i znanstveni skupovi, 9. Prikazi, 10. Studijska putovanja.

Prati se rad Muzejskog savjeta Hrvatske kao vaænogstruËnog organa i otvara se nova rubrika koja uvijekdonosi samo jedan tekst i to zakljuËke donesene nasjednici MSH-a. Aktivnosti muzeja, galerija i zbirkiprezentiraju se sve opseænije, objavljuju se cjelovitiizvjeπtaji o radu pojedinih muzeja i, πto je najvaænije, toje pridonijelo da se broj suradnika dosta poveÊao.Uvodi se na poËetku blok koji sadræava razliËite tek-stove - od teoretskih tekstova do prikaza izloæaba - kojiÊe se tek neπto kasnije poËeti objedinjavati podnazivom jedne tematske cjeline.

Javljaju se i neke nove teme kao odraz sedamdesetihgodina - poput organiziranja muzejskih izloæaba u rad-nim organizacijama. Do tada rijetke fotografije pokazatÊe u broju iz 1977./3-4 izloæbu radova I. MeπtroviÊa urestoranu PTT saobraÊaja kao i izloæbu Od realizma doapstrakcije u tvornici Prvomajska u organizaciji Galerijesuvremene umjetnosti.

U osamdesete od broja 1981./2-3, Ëasopis ulazi snovim glavnim urednikom (dr. Tomislav ©ola) i u novomredizajniranom ruhu. Glavni urednik se u RijeËima ured-niπtva obratio Ëitateljima da je namjera Ëasopisa koji sebori s poteπkoÊama suoËiti se s podizanjem struËnogstandarda i informiranja. Rezultat bi trebao biti redovit,s poduzetnim redakcijskim kolegijem i ambicijom dabude Ëitan i izvan usko struËnih krugova. Promjene ukoncepciji su bile sasvim jasno izraæene i znalo se πtose oËekuje od jednog muzeoloπkog tromjeseËnika.Rubrike su precizno odreene i dosljedno su sepoπtovale: 1. RijeË je o...; 2. Iskustva i pogledi; 3.Dogaaji; Zaπtita; 4. Prenosimo; 5. Izbor iz domaÊegtiska; 6. Vijesti; 7. Iz muzejske prakse.

To je vrijeme u kojem se Informatica Museologica profi-lirala u vrlo zanimljivu i dinamiËnu publikaciju koja jetromjeseËnim ritmom izlaæenja vrlo æivo pratila muzej-sku domaÊu i inozemnu scenu.

Krajem osamdeset ih i poËetkom devedeset ihInformatica Museologica je postala joπ sadræajnija ioblikovno bogatija. PoËetkom devedesetih mijenja seglavni i odgovorni urednik (urednica postaje mr. Branka©ulc). Nastavila je koncipirati sadræaj u rubrikama kojesu se veÊ ranije ustalile. Pored glavne i odgovorneurednice i urednice (Jadranka Vinterhalter) pojavljuje sepovremeno i gost urednik koji pomaæe oblikovanju te-matskog broja, Ëime se vaænost pojedine teme iliodreene problematike teorije i prakse muzejskog radanastoji joπ temeljitije istraæiti. GrafiËki dizajn Ëasopisapotpisuje Studio International i Boris LjubiËiÊ.

PoËetkom devedesetih prolazi razdoblje u kojemizlaæenje Ëasopisa, premda nije bilo dovedeno u pita-nje, postaje veoma oteæano, a razlog za to moæemotraæiti i u dramatiËnim politiËkim i druπtvenim promjena-ma koje smo proæivljavali.

Dok u prvim brojevima nema podataka o nakladi, onaÊe se kasnije kretati od 600, 800 do 1000 primjeraka1987./1-4, da bi u 1990. naklada s 800 pala 1990. na500 primjeraka (dvobroj 3-4).

Devedesete. U devedesetima su se izmijenile dvijeurednice (Jozefina DautbegoviÊ od 1996. do 2000. teLada Draæin Trbuljak od 1994. do 1996. i ponovno od2000. godine).

Nastojalo se zadræati veÊ ustaljenu koncepciju, kao ivisoku kvalitetu izrade. Uz veÊ ustaljene prate se i noveteme kao odraz novog vremena: prisutnostznanstvenog rada i istraæivanja u muzejskim i galerij-skim ustanovama, marketing, primjena novih tehnologi-

50

ja u muzejima, nova istraæivanja u muzejskoj edukaciji,definiranje profesije muzejskoga pedagoga, definiranjestatusa muzejskih knjiænica ili pak teme kao πto sufotografija u muzejima i æene i muzeji.

Devedesete su i dalje nosile veliki problem neredovitaobjavljivanja. Taj smo problem nastojali premostitiobjavljivanjem ponekad jednog Ëetverobroja a ponekaddvaju dvobroja, πto smo nastavili i do danas.Posljednjih godina se pokazalo da je Ëasopis postajaosve zahtjevniji. Posljednji brojevi sadræavaju oko 170stranica. Od osamdesetih fotografija je opet jakoprisutna u publikaciji i pored teksta iznimno je vaæanposrednik u prenoπenju informacija. U posljednjim bro-jevima uspjeli smo taj broj poveÊati na oko 120fotografija.

Danas u MDC-u pored ravnateljice, rade joπ Ëetiri kus-tosa, jedan konzervator savjetnik i jedna knjiæniËarka,koji svi svojim prilozima sudjeluju u formiranju publikaci-je. Urednica obavlja poslove od koncipiranja temebroja, poziva koje su upuÊuju autorima tekstova,suradnje s autorima, lektorom, prevoditeljima i profe-sionalnim dizajnerskim studijom, redakture, korekture (ado prije nekoliko godina i prijepis tekstova i unoπenjaispravaka) do izbora fotografija, pisanja legendi i saæe-taka. Takvom organizacijom nisu se mogli prevladatimnogobrojni problemi koji prate pripremu za tisak.TehniËko ureenje su u nekim razdobljima radili profe-sionalci, dok su posljednjih desetak godina i to moraliraditi urednici te je suradnja s profesionalnim dizajner-skim studijom postala upravo neophodna.

»asopis uspijevamo tiskati u nakladi od 600 primjera-

ka. Svjesni smo da je to priliËno mala naklada kada seuzme u obzir da u hrvatskim muzejima i galerijama radioko 700 djelatnika. Informatica Museologica se πalje naadrese muzeja i institucija s kojima imamo dogovorenurazmjenu te nam je stoga iznimno vaæan izvor novihpublikacija i domaÊe i inozemne struËne literature.Distribuira se gratis na velik broj adresa pojedinaca iinstitucija u Hrvatskoj i u svijetu a putem pretplate dos-tupna je zainteresiranim pojedincima i muzejima.

Postoji æelja da podignemo nakladu to viπe πto mislimoda bi Ëasopis trebao postati dostupniji πiremËitateljskom krugu. Na æalost, to danas nije moguÊezbog visoke cijene koπtanja, ali sigurno jednim dijelom izbog naπe loπe ponude, jer se ovaj Ëasopis moæenabaviti samo i jedino putem narudæbe u MDC-u.Premda se manji broj primjeraka pokuπavao ponuditi iu slobodnu prodaju, kako bi se bar ponudila informaci-ja o naπem izdanju, svjesni smo da bi takvo poslovanjezahtijevalo i neπto osvjeπteniji marketinπki pristup kojitrenutaËno, s obzirom na naπu organizaciju poslova,nismo u moguÊnosti ostvariti.

»asopis se financira sredstvima Gradskog ureda zakulturu Zagreba kao i Ministarstva kulture RepublikeHrvatske. Radi velikih troπkova tiskanja i pripreme pub-likacije, te priliËno visokih troπkova distribucije, trebamonaglasiti da se prilozi kao ni fotografije ne honoriraju.Posljednjih nekoliko godina smo nastojali - iako bezuspjeha - raditi na tome. Premda smo uspjeli zadræatiinteres velikog broja suradnika koje smo pozivali nasuradnju i za koje smo mislili da bi nam mogli u skloputeme broja dati zanimljiva iskustva i priloge (u naπimposljednjim brojevima imamo pedeset suradnika), æao

sl.1 “Bilten Informatica museologica”, 1970.

sl.2 “Informatica Museologica”, 1979.

51

nam je πto je nehonoriranje autora priliËno utjecalo i naodaziv, i mnogi su muzealci skloniji objavljivati tekstoveu Ëasopisima koji njihove priloge honoriraju. Vrijedno jeistaknuti da su najËeπÊe autori priloga i autori fotografi-ja, a Ëesto se koriste i materijali iz muzejskih fototeka.

ODNOS PREMA »ITATELJIMA I SURADNICIMA. Odsamog poËetka jasno je izraæena svijest o tome da bezsuradnje na relaciji publikacija - muzejska zajednicanema ni moguÊnosti oblikovanja publikacije koja bi bilakorisna.6

Potkraj 1997. godine uputili smo anketu na adrese svihmuzejskih djelatnika Hrvatske. OsjeÊali smo, naime,veliki nedostatak bilo kakve povratne informacije. Idobili smo 27 odgovora. Naravno, ne moæemo a da sene upitamo kolika je zapravo bila i jest Ëitanost naπepublikacije. Ovom prigodom istiËemo da smo neke odvaπih sugestija koje ste nam uputili (muzejska peda-gogija, nove akvizicije, marketing u muzejima) radoproËitali i u izboru tema i obradili.

S temom broja: Muzeji moderne umjetnosti - uvodi sesaæetak na engleskome jeziku kako bi se tekstovi bar usaæetom obliku predstavili i Ëitateljima u inozemstvu.Naime, uvijek se gotovo polovica naklade Ëasopisa dis-tribuirala u inozemstvo.7

©TO BISMO ÆELJELI PONUDITI SUTRA? Od 1996.godine kada je MDC izradio svoj web site i u sklopustruËnih djelatnosti predstavio svoju izdavaËku djelat-nost, tj. sve stalne i povremene publikacije kojima jenakladnik, zapoËeli smo intenzivno razmiπljati i omoguÊnosti izrade elektroniËkog izdanja InformaticaMuseologica.

Na Internetu je Ëasopis zasad predstavljen samo nanekoliko stranica, (URL: http://www.mdc.hr/www-MDC-hr/2-2informatica.html (2000.07.19) i to fotografi-jom posljednjeg broja s kratkim opisom teme i sadræa-jem (popis autora i naslova). ZapoËeli smo i izraduarhive koja je sadræavala iste podatke o starim brojevi-ma Ëasopisa, ali koja nije obuhvatila sve brojeve odprvog veÊ nekoliko zadnjih brojeva. Na æalost,razmiπljanja o elektroniËkom izdanju morali smo zaneko vrijeme odgoditi.

A do tada, æelja nam je i dalje raditi na publikaciji kojaÊe poticati diskusiju, bolju informiranost o svemu πto sezbiva u svijetu muzeja, odraæavati raznolikost pogleda ijoπ viπe poticati suradnju.

Bez sumnje, publikaciju koju bi Ëitao joπ πiri krugËitatelja, aktualniju, angaæiraniju i polemiËniju.

6 Molimo muzeje da nam redovnošalju materijale i informacije o svomradu… Kompletnost informacija našimmuzejima u ovom Biltenu ovisi oinformacijama koje primamo od samihmuzeja. Vidi: Bilten Informaticamuseologica 5 (1970.)

7 Bilten šaljemo svim muzejima, muze-jskim zbirkama u zemlji, muzejskimdruštvima i zajednicama muzeja,sekretarijatima za kulturu svih repub-lika. Veći broj Biltena šaljemo uinozemstvo centralnim muzejskimforumima, muzejskim institutima ikatedrama, stručnim časopisima iustanovama za informaciju o radu idjelovanju muzeja u Jugoslaviji. Ovosu i jedine redigirane informacije oradu naših muzeja za domaću i stranujavnost. Vidi: Bilten Informaticamuseologica 5 (1970.)



52

THIRTY YEARS LATER … WHERE ARE WE TODAY?

Thirty years of continuous publication is certainly a long timefor a museological journal. Whether we are dealing with thefirst issues of the “Bulletin Informatica Museologica”,mimeographed on rough yellowish paper and bound intoblue covers, or these latest issues that are laid out on a PCand printed with a full-colour cover, the “InformaticaMuseologica” has always tried to be a publication that istaken as a starting point and eagerly read by all museumprofessionals, students and all other interested readers.

From the first issues, that brought the latest informationfrom the world of museums and galleries in Croatia andabroad, information about the most important congresses,exhibitions, museological publications and literature, as wellas new from postgraduate studies, the “Informatica” hasalways tried to promote all aspects of museum activities,opening its pages for theoretical thinking and personalthoughts on the part of those that have the best knowledgeabout the situation in their own museums.

In those first issues we can already discover the roots ofother publications that have become a permanent aspect ofthe work of the MDC. In what way can a museum publicationpromote discussion, promote broader understanding, reflectdiverse views and continuously nurture cooperation? Theseare but a few of the questions whose answers would showus where we really are today. And this could also help us tosee what we want to do tomorrow.

Perhaps we would like to have a publication that would beread by a broader group of readers, a more current, engagedand polemical publication…

Inicijative za pokretanjem naπih prvih muzejskih glasilastare su, mogli bismo kazati, gotovo koliko su stare iprve hrvatske muzejske institucije. Premda su ciljevi, ajoπ viπe poticaji osnivanja pojedinih naπih muzejskihustanova najËeπÊe bili posve razliËiti te ih nikako nemoæemo pojednostavljeno izjednaËavati - osim,dakako, u univerzalnim zadacima sabiranja i ËuvanjaspomeniËke grae - zajedniËka im je ipak bila teænja zapokretanjem odgovarajuÊih struËno-znanstvenihËasopisa. Vjerojatno neÊemo pogrijeπiti pretpostavivπida je veÊ u mislima njihovih osnivaËa, ili barem onih kojisu u nastavku stvarali temelje struËnoga rada uhrvatskim muzejima, jasno bila izraæena æelja za posje-dovanjem vlastitoga glasila. Iz viπe razloga to nije bilouvijek jednostavno realizirati, ali je vaæno naglasiti dadobre volje nije nedostajalo, kao niti svijesti da Êe tektiskanjem vlastitog struËnog Ëasopisa muzeji dobitiznaËenje koje su im osnivaËi bili namijenili.

Kako ne bismo ostali iskljuËivo u sferi nagaanja, citiratÊemo rijeËi ©ime LjubiÊa, ondaπnjeg “muzealnog rav-natelja” Narodnoga zemaljskoga muzeja u Zagrebu,najstarije hrvatske nacionalne muzejske institucije,izreËene u njegovu preglednom prilogu posveÊenomustanovi kojoj je bio na Ëelu, objavljenom u 1. sveskuViestnika narodnoga zemaljskoga muzeja u Zagrebu zagod. 1870.1 LjubiÊ naime spomenuti iskaz zavrπavazakljuËkom kako Êe uz brigu za, kako on kaæe, ured-jenje i umnoæenje njegovih sbiraka, kao osnove daljegarazvitka Muzeja, osoblje Muzeja sbirke po laganoopisati u ovom viestniku (koji je tim sveskom oËiglednotrebao oznaËiti poËetak planirane i dugo priæeljkivaneserije!), da dodju do znanja i naπemu narodu i uËenusvietu. U istom svesku, u IzvieπÊu JAZU tadaπnjojZemaljskoj vladi o stanju Muzeja (“zavoda”) za 1870.godinu - Akademija je tada upravljala Narodnimzemaljskim muzejom - Franjo RaËki je, uz ostalo,tiskanje muzejskoga glasila najavio sljedeÊim rijeËima:Kako bi zbirke narodnoga muzeja doπle svietu na zna-nje poËe se uredjivati i “viestnik zem. nar. muzeja”,kojega Êe prva svezka skoro na svjetlo izaÊi. U tommuzejskom organu opisati Êe se polagano sbirke kakobudu uredjene, te Êe on sluæiti miesto muzealnoga ka-taloga.2 Zanimljivo je da je u istom IzvieπÊu bila pred-viena stavka o proraËunu koji bi, uz ostalo, osigurao

financijska sredstva za nabavu knjiænog fonda: tonesumnjivo pokazuje dalekovidnost predlagaËa, koji suspoznali znaËenje stalnog pritjecanja knjiga za ukupnodjelovanje Muzeja!

U tekstu πto su ga u ime Akademije potpisali F. RaËki iGj. DaniËiÊ - napisan je 1868. godine, a objavljen u veÊspominjanom I. svesku muzejskoga glasila iz 1870.godine - sagledane su prilike u kojima je djelovaoondaπnji Narodni muzej.3 Muzej je u to doba bioproglaπen Zemaljskim zavodom, dobivπi, uz ostalo,svoju Upravu. Na taj naËin osigurani su bili uvjeti zarazvoj Muzeja u buduÊnosti, a meu ostalim dani sunaputci o tome kakva bi trebala biti muzejska knjiænica iπto bi trebala skupljati.4 I LjubiÊ i RaËki smatrali su dabi Ëasopis trebao biti namijenjen domaÊim potrebama,odnosno da bi, meu ostalim, mogao posluæiti kaosvojevrsni katalog pojedinih muzejskih zbirki, ali biistodobno bio namijenjen i upoznavanju strane struËnei znanstvene javnosti sa spomenicima πto ih Muzejposjeduje.

U LjubiÊevu vrlo iscrpnom nekrologu naslovljenomÆivot i djela ©ime LjubiÊa, objavljenom u XII. sv.Ljetopisa JAZU5 iz 1898. godine, uz tvrdnju kako jeLjubiÊ mnoæinom prinosa nadmaπio sve svoje suvre-menike u Akademiji, Tadija SmiËiklas naglaπava isljedeÊe: »im je nastupio, otimao se, da si stvori muze-jalni organ. VeÊ godine 1870. dade na svijet: “ViestnikNarodnoga zemaljskoga muzeja u Zagrebu.”6 Nakonkratkog osvrta na sadræaj novopokrenutog glasilaSmiËiklas joπ zakljuËuje: Ovaj “Viestnik” zapne, jer nijebilo novaca da ga nastavi.7 Zanimljivo je istaknuti da jenakon viπegodiπnje stanke, 1876. godine, bio tiskan joπjedan, II. svezak, Viestnika. Zbog pomanjkanja novcaLjubiÊ nije uspio nastaviti zapoËetu seriju pa su stogadva navedena sveska prvog struËnog muzejskogËasopisa pokrenutog u Hrvatskoj ostala naæalostusamljena, a LjubiÊevi napori u tom trenutkunedoreËeni.

U prvom svesku Viestnika, u poglavlju s naslovomSbirke narodnoga zemaljskoga muzeja, ArkeologiËkirazdjel (u Ëasopisu su se, naime, pojavljivali i prilozi dru-gog, Prirodoslovnog razdjela), LjubiÊevim zalaganjemobjavljena je kataloπka obrada Egipatske (“Kollerove”)

IM 32 (3-4) 2001.

TEMA BROJA


VJESNIK ARHEOLO©KOG MUZEJA U ZAGREBU

ANTE RENDI∆ - MIO»EVI∆ Arheoloπki muzej u Zagrebu, Zagreb

1 Ljubić, S.: Narodni zemaljski muzeju Zagrebu, Viestnik Narodnogazemaljskoga muzeja u Zagrebu zagodinu 1870., sv. 1., Zagreb 1870.,str. 16.

2 Rački, F.: Izviešće od slavnejugoslavenske akademije znanosti iumjetnosti kao upraviteljice nar. zem.muzeja podnešeno vis. zem. vladi ostanju istoga zavoda za god 1870,Viestnik Narodnoga zemaljskogamuzeja u Zagrebu za godinu 1870.,sv. 1., Zagreb 1870., str. 227.

3 Daničić, Gj. - Rački, F.: Proglasjugosl. akademije u poslu nar. zemalj.muzeja, i muzealni povjerenici od njeimenovani, Viestnik Narodnogazemaljskoga muzeja u Zagrebu zagodinu 1870., sv. 1., Zagreb 1870.,str. 21-25.

4 Sp. djelo: str. 22: ciljevi će bitidostignuti …kada knjižnica osimučenih djela svih struka znanosti i osimdjela naše stare i nove književnostisadržavala bude rukopise važne zapovijest i paleografiju, pečate, grbove,zemljovide itd. odnoseće se na našudomovinu…

5 Smičiklas, T.: Život i djela ŠimeLjubića, Ljetopis JAZU za godinu1897., sv. XII., Zagreb, Zagreb1898., str. 150-243.

6 Sp. djelo: str. 232.

7 Vidi sp. mjesto.

54

zbirke, potom popis numizmatiËkih akvizicija (“keltiËki”pa “rimski, konsularni ili obiteljski” novci), a zanimljiv je iprilog o poznatoj trogirskoj olovnoj ploËici (Tabulaplumbea Traguriensis),8 o kojoj je takoer bilo rijeËi i usljedeÊem svesku.9 Od osobite je vaænosti, s naπihdanaπnjih muzeoloπkih polaziπta, bila rubrika snaslovom “Dopisi”, s tekstovima muzejskih povjerenikai popisom njihovih imena, a πto Êe biti prisutno i u kas-nijim “Vjesnikovim” svescima. U prvom je sveskutakoer naveden i popis aktualnih darova“Prirodoslovnog razdjela” te “Proglas” o odnosuizmeu Muzeja i Akademije, koja je njime tada uprav-ljala. Objavljena su i imena tadaπnjeg muzejskog oso-blja te Ëlanova Muzejskog Akademijina odbora, atakoer i muzejska “pravila”, iz kojih je vidljivo da jeNarodni muzej, odnosno njegov spomeniËki fundus sknjiænicom, u osnovi smatran Zemaljskim zavodomkraljevine Dalmacije, Hrvatske i Slavonije, koji je biopod zaπtitom Sabora i pod upravom Akademije.

U drugom, na æalost i posljednjem svesku (“knjiga II.”)tzv. nulte serije - tako je najËeπÊe nazivana, kako bi serazlikovala od kasnijih serija - objavljen je LjubiÊevPopis predmeta iz predhistoriËke dobe u nar. zem.muzeju u Zagrebu, opremljen s Ëetri tableodgovarajuÊih crteæa, zatim njegov popis muzejskihnatpisa, latinskih i grËkih, s naslovom Inscriptionesquae Zagrabiae in Museo nationali asservantur, kao iprilog πto ga je napisao na njemaËkom jeziku, a odnosise na muzejske primjerke rimskog zlatnog novca izranocarskog razdoblja. Prvi svesci LjubiÊeva “Viestnika”veÊinom dakle sadræe pionirske domaÊe pokuπaje ka-taloπke obrade pojedinih zbirki, πto je bilo u skladu s

proklamiranim, citiranim, naËelima.

SliËnu praksu LjubiÊ Êe nastaviti i u novoj seriji,pokrenutoj 1879. godine, u kojoj je do 1892. godinetiskano 14 svezaka. LjubiÊ ih je ne samo vrlo rigoroznoureivao, kako je to istaknuo i SmiËiklas, nego velikimdijelom i opskrbljivao svojim prilozima. Serija je tiskanapod naslovom Viestnik Hrvatskoga arkeologiËkogadruætva, πto je bila odluka tadaπnje Zemaljske vlade,koja je 1878. godine ozakonila postojanje HrvatskogarkeologiËkog druætva, udovoljivπi na taj naËin æeljamaranije formiranog Odbora (cilj je bio osnivanje udrugetakvog naziva, kojoj je, nakon osnivanja, prvi na Ëelu bioIvan KukuljeviÊ Sakcinski, dopredsjednik ©ime LjubiÊ, atajnik Isidor Krπnjavi).10 Bio je to rezultat prestankadjelovanja “Druætva za jugoslavensku povjestnicu istarine” i tiskanja njegova glasila “Arkiva za povjestnicujugoslavensku”. Na LjubiÊev poticaj bilo je tada osno-vano Hrvatsko arkeologiËko druætvo, koje je dalo imenovopokrenutom Ëasopisu. Zamrli “Arkiv” na taj je naËinzamijenio novi Ëasopis s imenom Druπtva. ZakljuËkomveÊ spominjanog Odbora Ëasopis je trebao izlaziti Ëetiriputa godiπnje, a ujedno je bilo sugerirano da novoosno-vano Druπtvo treba djelovati u uskoj svezi s Narodnimmuzejem. Takvom odlukom LjubiÊ je osigurao stabilnofinanciranje i tiskanje Ëasopisa. U njegovom prigodnomuvodnom tekstu u prvom svesku novopokrenute serije“Viestnika”, potpisanom od uredniπtva, nije propustionaglasiti da je …narodni muzej glavno vrielo, odkudnam je crpiti hranu za naπ list, kao πto samo hrv. arkeo-log. druætvo tako i sam Viestnik, njegov organ, svimnaporom nastojati Êe, da se ovaj naπ mili narodni zavod(Muzej), koji se je kroz ovo malo godina narodnimi ærtva-mi navlastito liepo razvio, Ëudno obogatio i Ëastno siime u tuzemstvu stekao, sve liepπe se okiti i razgrani.11

Naposljetku joπ naglaπava, potaknut primjerimaiskazanog nepovjerenja u struËno-znanstvenemoguÊnosti naπih struËnjaka, da nam je takav Ëasopispotreban i zbog toga da si i na ovom polju sve boljeprokrËimo put u znanstveni sviet. Inzistiranje naznanstvenom karakteru muzejskog Ëasopisa u to je vri-jeme svakako imalo puno opravdanje.

U svescima tzv. stare serije, u broju iz 1889. godine,objavljen je dopunjeni i ispravljeni Popis predmeta izprethistoriËke dobe, kao i popis spomenika Egipatskezbirke, s vrlo upotrebljivim tablama. Jedna tablaspomenutog “Popisa” s crteæima predmeta od stakla(Tab. XXIV.) sadræava ilustracije u boji, πto je za to vri-jeme doista bila velika rijetkost. U nizu dragocjenihLjubiÊevih “Popisa” je i onaj s naslovom NumizmatiËkasbirka od najstarije dobe do cara Dioklecijana, tiskan usvesku iz 1890. godine.

Serijom “Popisa” pojedinih muzejskih zbirki, objavlji-vanih u razdoblju od 1876. do zakljuËno 1890. godineLjubiÊ je obavio iznimno vaæan, mogli bismo kazati pio-nirski posao, bez kojega je gotovo nezamisliva svakakasnija inicijativa vezana uz obradu ili prezentiranjemuzejske grae. Nedostaje u tom nizu rad sliËnog

sl 1 Don ©ime LjubiÊ, pokretaË i urednik

prvih serija muzejskoga glasila

zagrebaËkog Arheoloπkog muzeja

“Viestnika Narodnoga zemaljskoga muzeja

u Zagrebu”.

8 Ljubić, S.: O jednom spomenikurimsko-kršćanske dobe skoro nadjenomu okolici trogirskoj u Dalmaciji,Viestnik Narodnoga zemaljskogamuzeja u Zagrebu za godinu 1870.,sv. 1., Zagreb 1870., str. 147-151 iDometak k izjašnjenju trogirske olovneploče, str. 228-230, Tab. I. i II.

9 Ljubić, S.: Inscriptiones quaeZagrabiae in Museo Nationali asser-vantur, Tabula plumbeaTraguriensis - Antica, Viestnik narodnoga zemaljskoga muzeja uZagrebu, knjiga II., Zagreb 1876.,str. 56-69., sl. 3 i 4.

10 U već spominjanomLjubićevom nekrologu Smičiklaszaključuje da Hrvatskoarkeologičko društvo …ima biti usavezu s arkeologičkim muzejom. Ovodruštvo ima izdavati časopis. Redaktormu bude ravnatelj muzeja ŠimeLjubić. Tako postade “Viestnik”hrvatskoga arkeologičkoga družtva,koji je Ljubić uredjivao od godine1879. - 1892., dakle kroz punih četr-naest godina.” (T. Smičiklas, sp.djelo, str. 232-233.)

11 Viestnik hrvatskogaarkeologičkoga družtva, god. 1.,Zagreb 1879., str. 4.

55karaktera i za AntiËku zbirku, ali je taj “nedostatak”kasnije djelomice nadoknadio njegov nasljednik JosipBrunπmid, objavljujuÊi na stranicama sljedeÊe serije“Vjesnika”, kataloge antiËkih kamenih i bronËanih pred-meta, koji su u to vrijeme bili pohranjeni u Muzeju.12

Svesci “stare” serije zadræavaju, grosso-modo, ranijustrukturu muzejskih Viestnika, ali je primjetna sve veÊaraznolikost objavljenih priloga i rubrika. Donose i popisepovjerenika Druπtva te izvjeπÊa o njegovu radu, aredovito i zapisnike odræanih sjednica Druπtva, objavlju-ju se i imena Ëlanova utemeljitelja i pomagajuÊih Ëlano-va. Uz rubriku “Razne viesti” pojavljuje se i popis insti-tucija s kojima je uspostavljena razmjena, zatim rubrikao darovima Muzeju, a takoer i rubrika s naslovom“Kritika”, koja donosi prikaze pojedinih Ëasopisa. Usvesku iz 1879. godine objavljen je, primjerice, osvrt naprvi broj novopokrenutog Ëasopisa splitskogArheoloπkog muzeja, πto ga je pod naslovom Bullettinodi Archeologia e Storia dalmata (Patria?) uredio M.GlaviniÊ.13

ZnaËenje novopokrenute serije Viestnika u javnosti nijeostalo nezapaæeno. U drugom od Ëetiri broja tiskana usvesku za 1879. godine, meu vijestima raznolikogsadræaja objavljeno je, primjerice, zanimljivo zapaæanjepreneseno iz zadarskog Narodnog lista, prema kojemuje Viestnik potreban kako bi otkrio arheoloπko blagoskriveno u Arheoloπkome muzeju u Zagrebu! O velikomzanimanju tadaπnje javnosti za to glasilo svjedoËetakoer i navodi iz istog izvora o Viestniku koji svojposao obavlja ozbilno i hrabro, te ako Ëlanci, koje nosiu svom prvom svezku, mogu mu proricati buduÊnost,njegov Êe æivot biti dugotrajan, Ëil i bujan. Koliko je toproroËanstvo bilo utemeljeno i vizionarsko, ostaje dasami procijenimo!

Od LjubiÊeva umirovljenja 1892. godine, pa do 1895.godine, uslijedila je kratka stanka, prekinuta ponovnimpokretanjem Vjesnika Hrvatskoga arheoloπkogadruπtva, nove serije. U toj je seriji ukupno tiskano 25svezaka, od kojih 23 cjelovita, dok je dvobroj iz ratne1943.-44. ostao nedovrπen. Meu svescima je i Ëetve-robroj Serta Hoffilleriana (sv. XVIII.-XXI., za godinu1937.-40.) te dvobroj XXII.-XXIII., tiskan za 1941.-42.godine.

»etrnaest prvih svezaka nove serije Vjesnika, zakljuËnos 1919. godine, uredio je Josip Brunπmid; nakon duæe,devetogodiπnje stanke, preostale sveske koji su potomslijedili uredio je njegov nasljednik na funkciji ravnateljaMuzeja, Viktor Hoffiller. Nova je serija tiskana upoveÊanom formatu, a prvi put se pojavljuje i fotograf-ska dokumentacija. Od promjena u sadræaju zanimljivoje istaknuti da je u njemu sve viπe povijesnih i folk-loristiËkih tema. U doba Brunπmidova ureivanjaVjesnik vjerojatno biljeæi najsjajnije trenutke, dosegavπiugled koji je nesumnjivo nadilazio uske lokalne granice.Osobito treba istaknuti Brunπmidov bogati autorski pri-nos svim svescima koje je ureivao te joπ jednom

istaknuti vaænost njegovih kataloga antiËkih kamenihspomenika, kao i antiËkih figuralnih bronËanih pred-meta pohranjenih u Muzeju. Oni su i danas nezaobilaz-na literatura u svakoj struËnoj i znanstvenoj obradi togdijela muzejskog fundusa.

Aktualna serija naπeg muzejskoga glasila, tzv. 3. serijaVjesnika Arheoloπkog muzeja u Zagrebu, pojavila senakon duæe stanke te znaËajnih dogaaja i druπtvenihpromjena πto su nastupile u meuvremenu (u poslije-ratnom razdoblju Muzej, uz ostalo, poËinje djelovati kaosamostalna institucija, a ne viπe u sklopu Narodnogmuzeja). Pokrenuta je tek 1958. godine, a posljednjisvezak u toj seriji tiskan je 2000. godine kao dvobrojXXXII.-XXXIII. Uskoro bi se trebao iz tiska pojaviti isvezak za 2001. godine.

Sukladno danaπnjem poloæaju Muzeja, karakteru nje-govih zbirki te nasljeenoj tradiciji, aktualni svesciovoga godiπnjaka tematski nisu orijentirani iskljuËivoprema uæoj regiji u kojoj ustanova djeluje, premda, πtoje i razumljivo, preteæu teme vezane uz danaπnjapodruËja djelovanja Muzeja, ili pak karakter zbirki πto ihMuzej posjeduje. U “Vjesnicima” nove serije povremenose, uz znanstvene i struËne priloge, pojavljuju i recenzi-je relevantnih publikacija, kao i rubrika s naslovom“Kronika”, s aktualijama o djelovanju Muzeja. Osimpromicanja znanstvenog rada, naËela koje je bilo i jed-nim od presudnih Ëimbenika pokretanja ranijih serijaistoga Ëasopisa, danas bismo iznimno vaænim istaknuliznaËenje razmjene publikacija. Tu Ëinjenicu, odnosnokljuËnu ulogu muzejskoga glasila u popunjavanjuknjiænog fonda, svojedobno je uoËio i naglaπavao i T.SmiËiklas, piπuÊi o tome u veÊ spominjanom tekstu

sl 2 Naslovnica I. sveska “Viestnika

Narodnoga zemaljskoga muzeja u

Zagrebu” za 1870. godinu.

12 Kameni spomenici Hrvatskoganarodnoga muzeja u Zagrebuobjavljeni su po takvim naslovom iu zasebnom svesku (dio 1., Antiknispomenici), Zagreb 1904.-1911., abrončani spomenici (Antikni figu-ralni bronsani predmeti u hrvatskomnarodnom muzeju u Zagrebu) usvesku XIII. Vjesnika hrvatskogaarheološkoga društva, n.s., za god. 1913. i 1914., str. 207-268.

13 Usp. Viestnik hrvatskoga arkeo-logičkoga družtva, god. I., Zagreb1879., s. v. Kritika, str. 30-31. i s. v.Bullettino di Archeologia e StoriaDalmata per cura di M. prof.Glavinić e cons. G. Alačević, str.128.

56 LjubiÊeva nekrologa. ZakljuËio je tada da muzejska bib-lioteka svoj ugled u prvom redu treba zahvaliti razmjenimuzejskih izdanja, u Ëemu je presudan bio doprinos“Vjesnika”14. Na taj je naËin Muzej pribavljao najvaænijuperiodiku, ali i druga relevantna arheoloπka izdanja, πtoje, kako smo veÊ naglaπavali, sine qua non svakogstruËnog i znanstvenog rada, kako u proπlosti, tako i usadaπnjosti, a tako Êe nesumnjivo biti i u buduÊnosti.

Muzejska knjiænica danas raspolaæe s viπe od 40.000svezaka, a razmjenu publikacija Muzej danas odræavasa 337 razliËitih institucija, od kojih su Ëak 259 izinozemstva. Priljev publikacija na temelju razmjene vari-ra godiπnje od 600-80015. PoteπkoÊe na koje danasMuzej nailazi u razmjeni svojih izdanja razliËite su na-ravi. One se, primjerice, manifestiraju u visokimtroπkovima poπtarine, πto znatno oteæava distribucijuËasopisa. Prepreke ipak nisu iskljuËivo financijske na-ravi, premda se izostankom tradicionalne podrπkeMinistarstva znanosti i tehnologije, u jednom trenutkubuduÊnost Ëasopisa Ëinila vrlo neizvjesnom.Ministarstvo kulture te zagrebaËki Gradski ured za kul-turu ostali su, na æalost, usamljeni u pomaganju iodræavanju Ëasopisa na æivotu. Problemi su danasvelikim dijelom i posljedica opÊe situacije u kojoj Muzejdjeluje, poglavito ograniËenih moguÊnosti terenskogdjelovanja te sukladno tomu i pomanjkanja odgovara-juÊih autorskih priloga. To je, meutim, tema koja izlaziiz okvira ovog priloga i koja bi zahtijevala zasebnuraspravu.

ZakljuËili bismo ipak u optimistiËkijem tonu. UnatoË tur-bulencijama kojih je uvijek bilo i kojih Êe sigurno biti i ubuduÊnosti, kontinutet izlaæenja“Vjesnika” ne bi smiobiti upitan. Moæe se jedino postavljati pitanje u kolikojÊe mjeri biti moguÊe udovoljavati zahtjevima novog vre-mena. Promjene koje Êe vjerojatno uslijediti veÊ unajskorijoj buduÊnosti odnosit Êe se prvenstveno natehniËke karakteristike Ëasopisa. OËekivati je, meutim,da Êe sve promjene do kojih Êe doÊi biti na tragupoboljπanja kvalitete i prilagoavanja suvremenim ten-dencijama u muzejskom izdavaπtvu.

Citirali bismo naposlijetku rijeËi Ëlanova redakcionogodbora “Vjesnika” posveÊenog stotoj godiπnjici njegovaizlaæenja. Moæda Êe se nekome Ëiniti neskromnim, alikonstatacija da “Vjesnik” ima istaknuto mjesto u dugojmuzejskoj i muzeoloπkoj tradiciji i djelatnosti uHrvatskoj, te kako pojava Viestnika, 1870. godine,predstavlja istodobno izuzetan kulturni dogaaj u naπojsredini…,16 sigurno ima duboko opravdanje. Treba senadati da Êe barem dio steËenog ugleda Ëasopiszadræati i u vremenima koja su pred nama.

THE “BULLETIN OF THE ARCHAELOGICAL MUSEUM IN ZAGREB”

The emergence of the oldest Croatian professional museumpublication, the “Bulletin of the National Museum in Zagreb”was linked with the name of don ©ime LjubiÊ, the curatorand long-time head of the National Museum and the firsttrained expert who recognised the significance of the profes-sional and scholarly assessment of monumental museumholdings. Although his intention in printing the first issue in1870 was to make it a regular museum journal, the lack ofunderstanding, and particularly the lack of financial supportprevented him from carrying it out in practice at that time. In1876 he succeeded in printing a second issue, the last to bepublished with that title under LjubiÊ’s leadership.

As a result of various circumstances, after the Society forSouth Slav History and Archaeology ceased to operate, andafter its publication the Archives for South Slav History wasstopped, LjubiÊ initiated the founding of the CroatianArchaeological Society, which began the systematic publica-tion the Bulletin of the Croatian Archaeological Society in1879. This first series of publications by Zagreb’s museumsincluded 14 issues up to 1892, and all of them were editedby LjubiÊ, who also wrote many of the articles. Regardless ofthe title of the publication, this was, in fact, basically amuseum publication in which LjubiÊ finally succeeded in hisambition for the continuous publication of a scholarly andprofessional journal, bringing together his office in theMuseum and the Society, which he helped found, becomingits chairman later on.

In 1895 there was a new series of the publication in analtered, greater format, with a new editor - Josip Brunπmid.Under Brunπmid’s editorial leadership, 14 issues were pub-lished, the last one dated 1919, and it was he who should becredited with the establishment of the renown of the publi-cation that became one of the most acclaimed professionaljournals, not only in Croatia, but also far abroad. Braunπmidwas succeeded by Viktor Hoffiller, who served as the editorof issues 15 through to the double issue 22-23, namely from1928 to 1942.

After the issue 24-25 that was published for 1943 and 1944,there was a long interregnum before the third series of themuseum publication, which was published in 1958, in linewith the changes that had occurred by that time, as the“Bulletin of the Archaeological Museum in Zagreb”. The lastin this current series is the double issue 32-33, published in2000. The issues of the third series were edited by five dif-ferent people who served at the head of the Museum.

The significance of this museum publication in the past andtoday is a subject that cannot be easily dealt with in con-densed form. Not only has this publication enabled the pub-lic, both at home and abroad, to learn about the achieve-ments of Croatian archaeology, but its regular publicationhas also provided a great contribution to the holdings of themuseum library, which is one of the richest archaeologicallibraries in Croatia. The exchange programme with hundredsof various institutions at home and abroad continues to bethe foundation on which the Museum is developing the pres-ent and the future of its scholarly and professional activities.

14 Smičiklas, T., sp. djelo: str. 234.(Biblioteka je najviše izmjenom za“Vjesnik”, a i kupnjom postala dostaznatna toliko, da se u muzeju možeznanstveno raditi; O tome usp.također Balen-Letunić, D., Rendić-Miočević, A.: Djelovanje don ŠimeLjubića u Arheološkom odjelu Nar.muzeja u Zagrebu, Zbornik radovaOsnivači i prvi kustosi muzeja uHrvatskoj, Osijek 1999., str. 251-256.

15 Navedeni podaci temelje se naposljednjem godišnjem izvješćumuzejske knjižnice: zanimljivo jeda je krajem 19. st. Muzej, odnos-no Društvo, prema podacima iz II.sv. nove serije “Vjesnika”, održava-lo razmjenu sa 155 institucija, odkojih čak 135 iz inozemstva! (usp.Marović, M.: Vjesnik arheološkogmuzeja u Zagrebu, 3. serije, vol.XXI., Zagreb 1988., str. 132.

16 1870-1970, Uz stotu obljetnicu“Viestnika” Narodnoga zemaljsko-ga muzeja u Zagrebu, VjesnikArheološkog muzeja u Zagrebu, 3.serija, sv. IV., 1970., str. 1.

»ASOPIS “NATURA CROATICA” I NJEGOVA ULOGA U PROMICANJU MUZEJSKE DJELATNOSTI

JOSIP BALABANI∆, DARIJA ∆ALETA, MARIJA VUKOVI∆ Hrvatski prirodoslovni muzej, Zagreb

IM 32 (3-4) 2001.

TEMA BROJA


O POKRETANJU »ASOPISA “NATURA CROATICA”.Godine 1990. rjeπenjem Ministarstva znanosti,tehnologije i informatike osnovana je Znanstveno-istraæivaËka jedinica Hrvatskoga prirodoslovnog muze-ja, a zatim je Muzej upisan u Upisnik znanstvenihpravnih osoba Republike Hrvatske (1996.). UzmoguÊnost pokretanja znanstvenih projekata, otvorenaje i moguÊnost pokretanja znanstvenoga i struËnogamuzejskoga glasila. Tako je 1992. godine svjetlo danaugledao prvi volumen Ëasopisa Natura Croatica. Trebapripomenuti da u 150 godina organizirane muzejskeprirodoslovne djelatnosti u Hrvatskoj (tu su ukljuËeni iprirodoslovni muzeji, odnosno odjeli, u Rijeci, Splitu,Zadru, Dubrovniku, Varaædinu) nikad nije bilo sliËnogËasopisa.

O svrsi i koncepciji Ëasopisa. »asopis NaturaCroatica zamiπljen je kao znanstveno i struËno glasilo ukojem bi se objavljivali rezultati prirodoslovnih(geoloπkih i bioloπkih) istraæivanja u Hrvatskoj, a koji suod interesa za rad prirodoslovaca muzealaca i mogupomoÊi pri razrjeπavanju raznih pitanja muzejske djelat-nosti (prikupljanje materijala, struËna i znanstvena obra-da zbirki, ureivanje i izlaganje muzejskih predmeta).Posebna æelja izdavaËa bila je i to da ovaj Ëasopisbude pristupaËan i poticajan πto veÊem broju mladihprirodoslovaca. Zamiπljeno je da Natura Croaticatakoer bude mjesto objavljivanja radova iz podruËjamuzeologije i muzeografije, kao i kritiËkih Ëlanaka orazvoju muzejskih prirodoslovnih struka, osvrta naizloæbe i skupove muzealaca, zatim osvrta i recenzijaknjiga iz podruËja prirodoslovlja, bibliografija preminulihprirodoslovaca i sl.

Sami radovi su podijeljeni u sljedeÊe kategorije: izvorniznanstveni rad, pregledni rad i kratko priopÊenje. Svakirad, prije objavljivanja, mora dobiti dvije pozitivnerecenzije od kojih je obavezno bar jedna inozemna.»asopis izlazi na engleskom jeziku da bi postigao πtoveÊu zastupljenost u svjetskim znanstvenim bazama, teda bi se mogla ostvariti razmjena Ëasopisa s inozem-nim institucijama.

Prvi volumen Ëasopisa Natura Croatica objavljen je1992. godine u jednom svesku koji je u bib-liotekarskom smislu zapravo bio dvobroj. Meutim, veÊ

u drugoj godini izlaæenja, zbog velike koliËine pristiglihradova i dobre prihvaÊenosti Ëasopisa, uredniπtvouvia nuænost izlaæenja u dva broja godiπnje unutarjednog volumena. Uz treÊi volumen Ëasopisa NaturaCroatica izaπli su i prvi suplementi unutar dva odvojenaniza nazvana Flora Croatica i Fauna Croatica. Oni pred-stavljaju poËetak izrade cjelovitog popisa hrvatske florei faune. Ubrzo su u sklopu Ëasopisa objavljeni i pro-brani i recenzirani radovi s tri meunarodna znanstvenaskupa.1

»asopis je sve bolje prihvaÊen; na adresu uredniπtvastiæe sve veÊi broj kvalitetnih radova. Uspostavljena jebogata razmjena s prirodoslovnim institucijama u zemlji iinozemstvu, pa se velika vrijednost Ëasopisa NaturaCroatica oËituje i u tome πto u razmjenu za njega uknjiænicu HPM-a redovito stiæe 218 naslova iz podruËjabiologije i geologije iz cijeloga svijeta. Sve navedenouvjetovalo je odluku uredniπtva da Natura Croatica od

1 Treća međunarodna konferencijao puhovima u Mošćeničkoj Dragi1996.; Treći međunarodni simpozijo lacertidama Mediteranskogbazena u Cresu 1998., i Četrnaestimeđunarodni simpozij o biospeleo-logiji u Makarskoj 1999.

sl.1 Naslovnica Ëasopisa “Natura Croatica”

58

Nizozemska (1), Litva (1), ©vedska (1), Rusija (1).

Natura Croatica je dobro prihvaÊena i meu priro-doslovcima-muzealcima, pa tako od ukupno 40 autoraiz muzeja (Graf. 3), 27 autora dolaze iz hrvatskih priro-doslovnih muzeja i muzejskih odjela, a 13 iz inozemnih.(Tab. 3)

O RAZMJENI »ASOPISA I ZASTUPLJENOSTI UZNANSTVENIM BAZAMA. BuduÊi da je zastupljenostnekog Ëasopisa u sekundarnim publikacijama jedan odpokazatelja vaænosti tog Ëasopisa za πiru znanstvenuzajednicu, glavni cilj uredniπtva i Savjeta ËasopisaNatura Croatica ulazak je u πto veÊi broj vodeÊih bazaiz bioznanosti i geoznanosti. Kako bi se pribliæilo æel-jenom cilju, uredniπtvo sve Ëlanke podvrgava meunar-odnom recenziranju i poπtuje vrlo stroge kriterije gledekontinuiteta izlaæenja pojedinih brojeva, kvalitetesadræaja i saæetaka radova, a od vol. 6 (1997.) svi seradovi objavljuju iskljuËivo na engleskom jeziku, dok ihje do tada povremeno bilo i na njemaËkom jeziku.Danas je Natura Croatica zastupljena u sljedeÊim svjet-skim bazama podataka: Biological Abstracts ®, BIOSIS Previews ®, Zoological Record, Aquatic Sci. &Fish. ABS, Cab ABS, Cab Health, Geobase(TM), LifeScience Coll., Pollution ABS, Water Resources ABS,Adriamed ASFA i Referativniy Æurnal.

Tijekom dosadaπnjeg izlaæenja Ëasopisa NaturaCroatica uspostavljena je vrlo znaËajna i bogata raz-mjena sa srodnim muzejskim i ostalim prirodoslovnim

1995. poËne izlaziti Ëetiri puta godiπnje. Tako je do sadaiziπlo 10 volumena ili godiπta, s ukupno 34 broja u koji-ma je objavljen 241 znanstveni rad domaÊih i inozemnihautora, te 9 dodataka ili suplemenata. (Tab. 1)

O SADRÆAJU RADOVA I SURADNICIMA. Iako je ËasopisNatura Croatica pokrenut s prvenstvenom namjeromda se u njemu objavljuju znanstveni i struËni radoviprirodoslovaca - muzealaca, a koji su vezani uz prikup-ljanje i obradu muzejskih zbirki, s vremenom je postaootvoren za sve radove koji donose rezultate priro-doslovnih (bioloπkih i geoloπkih) istraæivanja Hrvatske idrugih zemalja. Tematika radova obuhvaÊa podruËjabotanike, zoologije, geologije s paleontologijom, mine-ralogije s petrografijom s naglaskom na ekologiji, mor-fologiji, sistematici i stratigrafiji, a sve to u izravnoj ilineizravnoj vezi s radom na muzejskim zbirkama. (Tab.2) Natura Croatica je, dakle, multidisciplinaran priro-doslovni muzejski Ëasopis.

NajveÊi dio Ëine radovi iz podruËja zoologije, a slijederadovi iz botanike, geologije s paleontologijom, zatimradovi koji se bave odreenim muzejskim zbirkama, anajmanji je broj radova iz mineralogije i petrografije(Graf. 1). Suplementi donose popise vrsta hrvatskeflore i faune, Ëime se dokumentira bogatstvo bioloπkeraznolikosti naπe zemlje i priprema temelj za izraduFlore Hrvatske i Faune Hrvatske.

»asopis Natura Croatica je izuzetno dobro prihvaÊen odhrvatske sveuËiliπne i znanstvene zajednice (∆aleta &BalabaniÊ, 1998), a posebno vaænim dræimo da jeotvoren i poticajan mladim prirodoslovcima koji u njemuimaju prilike objaviti prve rezultate svog rada. Od 1992.do 2001. u Ëasopisu je svoje radove objavilo 257 autora,od toga 171 iz Hrvatske, a 86 iz inozemstva (Graf. 2).

Meu 20 zemalja svijeta, iz kojih su znanstvenici Ëiji suradovi do kraja 2001. godine objavljeni u ËasopisuNatura Croatica, najzastupljeniji su autori iz Slovenije(21), Italije (16) i NjemaËke (11). Iz ostalih zemalja zas-tupljeni su: Maarska (4), Franscuska (3), Bosna iHercegovina (3), ©panjolska (3), Poljska (3), Japan (3),Belgija (2), ©vicarska (2), Velika Britanija (2), Austrija (2),SAD (2), Australija (1), Novi Zeland (1), Portugal (1),

Graf. 1. Zastupljenost radova po podruËjima Graf. 2. Zastupljenost autora po zemljama

Graf. 3. Zastupljenost djelatnika prirodoslovnih muzeja / odjela iz Hrvatske i svijeta u ukupnom broju autora

59

institucijama u Hrvatskoj i svijetu, pa se NaturaCroatica πalje na 262 adrese u 42 zemlje svijeta(Europa, Azija, Sjeverna i Juæna Amerika, Australija,Afrika) te na 67 adresa u Hrvatskoj. »asopis primaju102 muzejske institucije u zemlji i inozemstvu. Kao πtosmo veÊ spomenuli, razmjenom u knjiænicu Hrvatskogaprirodoslovnog muzeja pristiæe 218 naslova Ëasopisa.

O »ASOPISU “NATURA CROATICA” I NOVIM MEDIJIMA.U vremenu sve veÊe zastupljenosti Interneta i e-publikacija u svakodnevnom znanstvenom istruËnom radu, ali i u skladu s moguÊnostima kojenam zasad stoje na raspolaganju, Ëasopis NaturaCroatica dostupan je i u elektroniËkom obliku, nastranicama Hrvatskoga prirodoslovnoga muzeja, i to uobliku saæetaka radova (www.hpm.hr/natura.htm).Kako u buduÊnosti uredniπtvo namjerava izdavati poje-dine volumene i suplemente Ëasopisa i u elektroniËkomobliku, napravljena je probna verzija Ëasopisa na CDROM-u. Baza podataka koju donose tri suplementaFlora Croatica te suplement “Kartiranje flore Hrvatske:moguÊnosti i standardi” dostupni su korisnicima imogu se pretraæivati putem Interneta.(URL:http://hirc.botanic.hr/croflora_hr/tax_default.asp)

Tab. 1: Prikaz periodiËnosti izlaæenja pojedinih volumena Ëasopisa Natura Croatica

Vol. Godina Brojevi Broj radova Suplementi

1992. dvobroj 11

2 1993. 1, 2 12

3 1994. 1, 2 12 1, 2

4 1995. 1, 2, 3, 4 17

5 1996. 1, 2, 3, 4 26 1

6 1997. 1, 2, 3, 4 36 1

7 1998. 1, 2, 3, 4 28 1, 2, 3

8 1999. 1, 2, 3, 4 43

9 2000. 1, 2, 3, 4 24 1, 2

10 2001. 1, 2, 3, 4 32

Ukupno: 10 34 241 9

LITERATURA

1 Balabanić, J. (1993): Prirodna znanost u istraživanjima, pothvatima iidejama prirodoslovca Spiridiona Brusine, Radovi Leksikografskogzavoda “Miroslav Krleža” 3, 187-201.

2 Balabanić, J. (1998): Prirodoslovni muzejski predmet - pokretno kul-turno dobro. U: Balabanić, J., Krizmanić, K. & Vuković, M. (ur.):Naš museum: zbornik radova sa znanstvenog skupa 150 godina odutemeljenja Hrvatskoga narodnog muzeja u Zagrebu, 1846.-1996.,Zagreb, 12.-14. studenog 1996., 321-326.

3 Balabanić, J., Ćaleta, D. & Vuković, M. (1998): Prirodoslovnimuzeji i znanstveni rad. Informatica Museologica 29(3-4), 47-54.

4 Ćaleta, D. (1998): Iz povijesti knjižnice Hrvatskoga prirodoslovnogmuzeja. Informatica Museologica 29(1-2), 45-50.

5 Ćaleta, D. & Balabanić, J. (1998): Natura Croatica - glasiloHrvatskoga prirodoslovnog muzeja. Sveučilišni vjesnik 44(2-3), 139-143.

Tab. 3: Broj autora po pojedinim muzejima iz Hrvatske i svijeta

Ime muzeja Broj autoraHPM, Zagreb 20 Prirodoslovni muzej Rijeka 4 Museum Alexander König, Bonn 3 Notranjski muzej Postojna 2 Prirodoslovni muzej Slovenije, Ljubljana 2 Prirodoslovni muzej, BeË 2 Narodni muzej Zadar 1 Prirodoslovni muzej Split 1 Gradski muzej Varaædin 1 Maarski prirodoslovni muzej, Budimpeπta 1 Prirodoslovni muzej Ferrara 1 Prirodoslovni muzej Trst 1 Regionalni prirodoslovni muzej u Torinu 1

Tab. 2: Analiza radova objavljenih u Ëasopisu Natura Croatica objavljenih po znanstvenim podruËjima

Znanstveno podruËje 1/1992. 2/1993. 3/1994. 4/1995. 5/1996. 6/1997. 7/1998. 8/1999. 9/2000. 10/2001.Zoologija 4 4 6 9 12 24 14 24 10 13 Botanika 2 3 3 6 10 11 12 16 11 16 Geologija s paleont. 3 3 2 2 3 1 1 1 2 1 Mineralogija s petrogr. 1 1 1 1 Muzeologija 1 1 1 1 2 2

60

THE PUBLICATION “NATURA CROATICA” AND ITS ROLE IN THE PROMOTION OF MUSEUM ACTIVITIES

The Natura Croatica is a scientific journal published by theCroatian Museum of Natural History. Its publication wasstarted in 1992, and a new issue is printed every threemonths. From the third volume onwards, two separate seriesare published along with the journal - Flora Croatica andFauna Croatica.

The journal was envisaged as a scientific and professionalmuseum bulletin, and its main aim was to publish scientificand professional articles by natural science museum work-ers who are involved in the collection and cataloguing ofmuseum collections. Over time it became open to all articlesthat deal with the results of natural science research (bio-logical and geological) from Croatia as well as from abroad.The scope of the articles that deal with the soil, the flora andfauna encompasses the disciplines of ecology, morphology,systematics, mineralogy, palaeontology, crystallography,stratigraphy and so on, all in a way that is, either directly orindirectly, linked with the museum collections. The supple-ments contain the lists of the types of flora and fauna. Thejournal has also been well received by the academic commu-nity in Croatian universities. We feel that it is especiallyimportant in that it is open to young natural scientists, forwho it is an incitement because it offers them the opportuni-ty of publishing the first results of their work.

We have also established an exchange programme with nat-ural science institutions at home and abroad, so that NaturaCroatica is sent to 320 addresses in 42 countries (in Europe,Asia, North and South America, Australia, Africa). The arti-cles must be written in English, and, before publication, haveto receive two positive reviews, at least one of them fromabroad. The journal is indexed in the following databases:Biological Abstracts ®, BIOSIS Previews ®, ZoologicalRecord, Aquatic Sea. & Fish. ABS, Cab ABS, Cab Health,Geobase TM, Life Science Coll., Pollution ABS, WaterResources ABS, Adriamed ASFA and Referativniy Æurnal.

Over the course of the ten years of its publication, the NaturaCroatica journal has established a full exchange programmewith similar institutions in Croatia and abroad, so that thelibrary of the Croatian Museum of Natural History receives225 publications from all over the world.

IM 32 (3-4) 2001.

TEMA BROJA


KLASI»NO OBLJETNI»KO GLASILO MUZEJA GRADA ZAGREBA I MOGU∆E TRANSFORMACIJE KLASI»NOGA TISKANOG MEDIJA

IVAN RUÆI∆ Muzej grada Zagreba, Zagreb

Godine 1957. prigodom obiljeæavanja 50. obljetniceosnutka Muzeja grada Zagreba, objavljen je I. svezakzbornika Iz starog i novog Zagreba, navoenog u litera-turi pod kraticom ISNZ. Zbornik je imao 325 stranica iuz mnoπtvo priloga u uvodniku objavio je dotadnajopseæniju povjesticu Muzeja grada Zagreba iz peratadaπnjeg ravnatelja dr. Franje Buntaka. Otada jeobjavljeno sedam svezaka zbornika, posljednji VII.svezak 1996. godine. LutajuÊi u koncepciji, prvotno seuredniπtvo u sastavu dr. Franjo Buntak, prof. Tomo»ubeliÊ, dr. Lelja DobroniÊ, prof. Maksimilijan Fischer iprof. Vladimir TkalËiÊ, nije dosljedno odluËilo na izda-vanje zbornika, nego je unijevπi tada zbrku u numeraci-ju, objavljivalo u seriji Izdanja Muzeja grada Zagrebapod rednim brojem 2, primjerice svima dobro znanodjelo Lelje DobroniÊ Stare numeracije kuÊa u Zagrebu(1959.). Dvojna se numeracija izgubila tek poslije 1984.godine, sa zbornikom Iz starog i novog Zagreba, sv.VI., odnosno 8. objavljenom knjigom serije. Tijekomvremena iskristalizirala se izdavaËka politika i profilglasila Muzeja grada Zagreba, zbornika Iz starog inovog Zagreba, no ostao je trajan problem neredovitaobjavljivanja, πto je posebice razvidno po nadnevkupojedinog zbornika (I. iz 1957. godine, II. iz 1960.godine, III. iz 1963. godine, IV. iz 1968. godine, V. iz1974. godine, VI. iz 1984. godine te posljednji VII. iz1996. godine). Neredovito objavljivanje, odmah struËnoi u znanstvenim krugovima priznata zbornika, ostalo jetrajnom znaËajkom toga glasila, poglavito zbognedostatnog broja tekstova a manje zbog financijskihpoteπkoÊa. Neznatna akribija inaËe marnih i vrijednihdjelatnika Muzeja grada Zagreba, kao i njihov upoËetnim godinama objavljivanja nevelik broj, uvjetovaoje rijetko objavljivanje tekstova s uvijek istim autorima,iako je razmak od objave do objave sveska znao biti ipo nekoliko godina, te naæalost na kraju Ëak i viπe oddesetljeÊa!

Isti taj problem je i danas prisutan usprkos tome πto jetrenutan broj struËnih djelatnika i znanstvenika uMuzeju grada Zagreba viπestruko porastao. To nijeuËinak samo Ëinjenice πto se prilozi u zborniku ne ho-noriraju (ta Êe se praksa uskoro promijeniti) nego istoga πto zbog neaæurnog objavljivanja mnogi tekstovizastarijevaju zbog novih otkriÊa ili promjene politiËke

klime u Hrvatskoj. To se posebice odnosilo na tekstoveobjavljivane od I. do VI. sveska zbornika Iz starog inovog Zagreba, u kojima je poËesto znao biti prisutanideoloπki segment potkrijepljen citatom. Taj je nemilisocijalistiËki obiËaj ostao dosljedan pratilac od I. pa svedo VI. sveska, gdje su tekstovi s velikom dozom i nabi-jenosti ideoloπkom vjernosti zauzimali znaËajan prostorunutar publikacije, a kulminirali su apologetikom tzv.narodnoj revoluciji i njezinim zagrebaËkim protagonisti-ma ili tekstovima politiËara (primjerice ing. BorisBakraË, general Ivan ©ibl itd.).

Sve bi se te nedaÊe mogle s lakoÊom prebroditi kadabi glasilo Muzeja grada Zagreba doseglo dva osnovnaËimbenika koja bi potaknula potencijalne autore izMuzeja kao i vanjske struËne i znanstvene suradnike naredovito objavljivanje tekstova koji unapreuju svekolikasaznanja o kulturoloπkoj proπlosti hrvatske prijestolnice.Prvi je Ëimbenik status samog zbornika Iz starog inovog Zagreba, koji, na æalost, nije dosegaoznanstvenu razinu, ne zbog razine veÊine objavljenihpriloga, nego zbog izrazite heterogenosti tekstova -meu kojima ima i memoarske beletristike bez komen-tara - kako znanstvenih, tako i struËnih. Drugi Ëimbenikposredno izvire iz prvog jer se neredovitost objaveiskazuje kao uËinak premalog broja i kakvoÊe tekstova.

SuoËeno s takvim problemima, uredniπtvo Iz starog inovog Zagreba nastoji izvrπiti transformaciju uklasiËnom tiskanom mediju Ëijim bi se koncepcijskimrazvitkom dosegla razina interaktivnog djelovanja uelektronskim medijima, primjerice na web-siteu.

Dosadaπnja objava opseænih zbornika od tristotinjakstranica s ilustracijama i saæecima na njemaËkom,engleskom, francuskom i drugim jezicima svakih neko-liko godina bi se za poËetak pretvorila u viπebrojnoobjavljivanje tijekom jedne godine (kvartalno, semestral-no…), kao primjerice Vijesti muzealaca i konzervatoraHrvatske. To bi omoguÊilo kvalitetniju obradu na æalostza sada nevelikog broja tekstova uz poveÊanjekakvoÊe recenzentskim djelovanjem te temeljem takvezamisli zatraæiti tijekom sljedeÊih planskih kratkoroËnihrazdoblja prijam u Ëlanstvo glasila i Ëasopisa kojimaMinistarstvo znanosti i tehnologije priznaje znanstvenistatus. Time bi se kao idealnim mamcem privuklo po-

62 pulaciju znanstvenika s akademskim statusom iznakovito uznapredovalo u pribavljanju poveÊanogbroja tekstova te omoguÊilo i redovito objavljivanje uzfinancijsku potporu ne samo Ureda za kulturu gradaZagreba nego i Ministarstva.

Taj oblik problema nije zanemariv, jer klasiËna muzejskaglasila u Hrvatskoj ne mogu se uzdræavati pretplatom iliprodajom na poglavito nikad posjeÊenom prodajnommjestu u muzeju, poπto naπa muzejska publika, poten-cijalni konzument muzeja, joπ nije dosegnula svijest opotrebi konzumiranja takvih proizvoda u ponudi muse-um shopa, gdje se uz razvidnost gospodarskih proble-ma oËituje joπ i slaba posjeÊenost muzejskih postava iizloæaba. Taj segment posjeÊenosti je, Ëini se, ne samorezultanta tuæne Ëinjenice πto je Hrvatska u proteklomstoljeÊu Ëak pet puta liπena svoje elite veÊ i loπe ustro-jenosti (osnovno) πkolskog sustava, koji sistematskizanemaruje posjete muzejima - galerijama, kazaliπtima iglazbenim ustanovama, te zasigurno i razvidnostimuzejske prakse koja obiluje dosadnim prezentacijamamuzejskih postava i predmeta (da nije struka zatvorenasama u sebe?!?), πto je uoËeno kako unutar sustavaod struËnjaka (vidi: Æelimir Laszlo, Zaπto su muzejidosadni? - rasprava o izloæbama u ËasopisuInformatica Museologica 31 (3-4), Zagreb 2000., str.98-99.) tako i izvan sustava, te, na æalost, Ëak i od nev-jeæa. Problem distribucije muzejskih glasila je problemisto tako neopredmeÊen i kod veÊine hrvatskih struËnihdjelatnika u muzejskom marketingu, πto joπ samopoveÊava financijski problem koji u marketinπkomesmislu postaje besmislen kada se uzmu u obzir zakon-ski ograniËene, mrπave ili nikakve koristi od sponzori-ranja ili rijetko Ëitateljstvo na koje bi se moglo djelovatipromidæbenim porukama objavljenim u muzejskomglasilu.

Potencijalni izlaz iz te teπke situacije - ne zavaravajmose, nije to samo problem zbornika Iz starog i novogZagreba - eventualno postoji u transformaciji tog itakvih muzejskih glasila kroz nove elektronske medije,Ëime bi se izbjegla produkcija glasila iskljuËivo zapotrebe razmjene struËnih knjiænica muzeja i obvezat-nih primjeraka za Nacionalnu i sveuËiliπnu knjiænicu iautore teksta/tekstova. Stari klasiËni naËin objavljivanjamuzejskih glasila s nakladom od nekoliko stotina pasve do 1500 primjeraka, ostavio nam je po muzejskimknjiænicama velike zalihe nedistribuiranih zbornika, vjes-nika, Ëasopisa, glasila… a ujedno nije omoguÊio πirokudostupnost temama i Ëlancima koji su potencijalnozanimljivi i πirem segmentu Ëitateljstva od struËnjaka iznanstvenika povezanih s muzejskom strukom.

Stoga smatram kako je potrebito izvrπiti transformacijutakvih muzejskih glasila, poglavito s tako πirokom te-matikom kao πto je Zagreb. Ta bi transformacijapodrazumijevala nekoliko faza kojima bi se dosegaoidealni oblik glasila koji bi uz visoku znanstvenu istruËnu razinu omoguÊavao i demokratiËnost dvo-smjernog pristupa tekstovima u glasilu. Uredniπtvo u

simbiozi s recenzentima bi e-mailom na stalnootvorenoj adresi primalo tekstove i ilustracije od svihzainteresiranih autora (s priloæenomstruËnim/znanstvenim ili poslovnim æivotopisom), filtri-ralo ih temeljem recenzija te ih po potrebi vraÊalo nadoradu, odnosno odbijalo zbog nemoguÊnosti objavezbog niske razine ili sl. PrihvaÊeni bi se tekstovi pre-vodili na engleski (PC-jezik Microsofta) i omoguÊavao bise uz minimalnu naknadu konzum ili koriπtenje objav-ljenih tekstova na Internetu, Ëime dostupnost postajegotovo univerzalna. Takav protok tekstova bi se fiksiraona odreenom opsegu, izvrπila bi se trajna pohrana naCD ROM ili DVD πto omoguÊuje i tiskanje u klasiËnomobliku knjige, πto bi tada zadovoljilo potrebe tradicio-nalne klasiËne razmjene struËnih muzejskih knjiænica.Ujedno tim bi se oblikom mogao razrijeπiti i neugodanproblem gordijskog Ëvora trijade autor-tekst-honorar,jer bi se autorima automatski isplaÊivao lavovski dionaknade za koriπtenje njihovih tekstova. Sukladnonavedenim postupcima provjere posjeÊenosti strani-ce/stranica na Internetu to bi bio i naËin provjereËitanosti, odnosno konzuma odreenih tekstova i kori-stan naputak uredniπtvu o vrsti potrebnih tekstova aujedno i afirmacija autora.

Smatram ujedno kako bi Gutenbergova galaksija ukojoj joπ uvijek æivi veÊina muzejskih struËnjaka i muzej-skog managementa time dobila poticaj kojim bi se pre-vladao problem neËitanja kod velike veÊine mlade po-pulacije Hrvatske, dostupnost i potvrda zanimljivostitekstova te ujedno i izlaz na træiπte intelektualnih uslu-ga, za koje se joπ uvijek u Hrvatskoj smatra kako tospada iskljuËivo u domenu proraËunskog rashoda, sËime se pristojan muzejski struËni i znanstveni svijet nezamara.

THE CLASIC ANNIVERSARY PUBLICATION OF THE ZAGREB CITYMUSEUM AND POSSIBLE TRANSFORMATIONS OF THE CLASSISPRINTING OF MEDIA

In 1957, on the 50th anniversary of its founding, the ZagrebCity Museum published the first issue of the collection ofarticles From Old and New Zagreb, whose publication contin-ues to this day. In 2001 the Zagreb City Museum will publishthe 8th issue of this publication. The contents of the collec-tion of articles are devoted to Zagreb themes, and thisincludes the treatment and publication of professional andscholarly articles about Zagreb, including memoir notesaccompanied by a scholarly approach.

The classic printed form of the publication would in the earlystage of transformation be published in parallel in the elec-tronic media, for example on the Museum’s web page. Thenext stage of development should be the transfer to an inter-active electronic medium. The interactive type of mediumwould, through the breadth of its approach speed up the col-lection of articles by potential authors whose contributionswould, after undergoing analysis and evaluation on the partof the editorial board, be presented in the electronic medium.

Podravski zbornik danas zauzima svoje mjesto meudvadesetak struËnih i kulturoloπkih publikacija (ljetopisa,godiπnjaka, zbornika) koji se u kontinuitetu ili povre-meno pojavljuju u struËnoj ili πiroj hrvatskoj javnosti.

Korijeni edicije Podravski zbornik seæu u 1926. godinukada je u Koprivnici s ciljem okupljanja akademskeomladine i svestranog druπtvenog rada osnovan KlubakademiËara. »lanovi kluba æeljeli su pokrenuti povijes-ni i kulturni Ëasopis pod nazivom KoprivniËki almanah.Meu ostalim za prvi broj Ëasopisa pristali su suraivatipovjesniËar dr. Rudolf Horvat, akademski slikar StjepanKukec i arhitekt Slavko Löwy. »asopis je bio vrlo ambi-ciozno zamiπljen, imao je izlaziti tri do Ëetiri putagodiπnje i donositi umjetniËke znanstvene i ekonomsketeme s umjetniËki izraenom naslovnicom, kao i umjet-niËkim prilozima na ukupno 80 stranica.

Razlozi nastanka ideje o pokretanju Almanaha naodreen naËin objaπnjava Ëinjenica da su upravo sredi-

nom dvadesetih godina u Koprivnicu Ëesto dolaziliMiroslav Krleæa radi tiskanja Knjiæevne Republike utiskari Vinka Voπickog, potom August Cesarec raditiskanja svojih romana Careva Kraljevina i Zlatni mladiÊ,te Emilij Laszowski, koji je iskustvo osnivaËa Muzejagrada Zagreba podijelio s angaæiranim dijelomkoprivniËkoga graanstva u stvaranju uvjeta za osni-vanje Muzeja grada Koprivnice. Zbog nepostojanjaπireg interesa u gradu ni jedan broj Almanaha nijeugledao svjetlo dana.

Pravi prethodnik Podravskog zbornika je struËno mu-zejsko glasilo Zbornik muzeja grada Koprivnice, koji jekao prva velika kulturna i izdavaËka akcija netom osno-vanog Muzeja grada Koprivnice izlazio u nakladi muze-ja izmeu 1946. i 1953. godine. (Muzej gradaKoprivnice osnovan je na 12. studenoga 1945. godine,o Ëemu izvjeπtava i prvi broj Vijesti muzejsko-konzerva-torskih nauËnih radnika iz 1952. godine). Zaslugom

IM 32 (3-4) 2001.

TEMA BROJA


sl.1 Pravi prethodnik “Podravskog zborni-

ka” je struËno muzejsko glasilo “Zbornik

muzeja grada Koprivnice”, koji je kao prva

velika kulturna i izdavaËka akcija netom

osnovanog Muzeja grada Koprivnice

izlazio u nakladi muzeja izmeu 1946. i

1953. godine.

sl.2 “Podravski zbornik” pokrenut je 1975.

zahvaljujuÊi Muzeju grada Koprivnice

POVIJEST, SADA©NJOST I BUDU∆NOST “PODRAVSKOG ZBORNIKA”

DRAÆEN ERNE»I∆ Muzej grada Koprivnice, Koprivnica

64 dr. Leandera BrozoviÊa, osnivaËa muzeja i urednikazbornika, u osam brojeva svojim su prilozima suraivalieminentni hrvatski povjesniËari, muzealci, kulturni iznanstveni radnici. To su Ivan Bach, A. E. BrliÊ, JulijeBeneπiÊ, Franjo BuËar, Kamilo DoËkal, Kreπimir FiliÊ,Milovan Gavazzi, Marko KostrenËiÊ, Emilij Laszowski,Milan Stahuljak, Adolf Wiesert, Vinko Æganec i BrankaVikiÊ.

I danas nakon pola stoljeÊa Zbornik Muzeja gradaKoprivnice predstavlja nezaobilazno djelo u pruËavanjukulturne povijesti i baπtine grada Koprivnice ikoprivniËke Podravine.

Podravski zbornik ulazi u 21. stoljeÊe saæimajuÊi u svo-joj koncepciji djeliÊe iskustva svojih preteËa. ProjektPodravski zbornik pokrenut je 1975. godine zahvaljujuÊiMuzeju grada Koprivnice, a okupio je kulturne i javneradnike Koprivnice, Ludbrega i –urevca. Pridruæila suse i brojna suradniËka eminentna imena muzealacaprvenstveno iz muzejskih ustanova sjeverozapadneHrvatske, muzejskih ustanova Grada Zagreba inacionalnih muzejskih ustanova i druπtava, kao i velikibroj znanstvenika iz viπe instituta i fakulteta. Od 1975.godine do danas u okviru ove svojevrsne Podravskeenciklopedije u 27 brojeva viπe od 150 autora objaviloje gotovo petstotinjak znanstvenih, struËnih i popularnihnaslova o prostoru srednje Podravine.

Urednik Podravskog zbornika od 1975. do 1995.godine bio je prof. Franjo HorvatiÊ, a sjediπteuredniπtva je Muzej grada Koprivnice u Ëijoj promje-njivoj nakladi od 1.000 do 3.000 primjeraka zbornikkontinuirano i izlazi. ZahvaljujuÊi Podravskom zbornikupokrenuta je i biblioteka Podravski zbornik u kojoj je od1977. do 1990. godine objavljeno petnaestak naslovakoji iz razliËitih disciplina obrauju prostor ludbreπke,koprivniËke i urevaËke Podravine. Potaknuta je izapaæena mala edicija ZaviËajnog muzeja Virje podnazivom Virje na razmei stoljeÊa. ZnaËajna je i Ëinjeni-ca da je upravo iz Muzeja grada Koprivnice krenuo prvibroj Muzejskog vjesnika Sjeverozapadne Hrvatske1978. godine.

Podravski zbornik danas je glavni nakladniËki projektMuzeja grada Koprivnice, a njegova je buduÊnost ukontinuiranom godiπnjem objavljivanju, honoriranjusuradnika, moguÊoj kategorizaciji i izradi separatanajvrjednijih priloga, objavljivanju saæetaka naengleskom/njemaËkom jeziku, stvaranju arhiva ifototeke Podravskog zbornika, razmjeni sa πto veÊimbrojem institucija te praÊenju koncepcijskih iureivaËkih trendova u hrvatskim i stranim edicijamasliËnog profila.

THE PAST, PRESENT AND FUTURE OF THE “PODRAVSKI ZBORNIK”

Today, “Podravski zbornik” is among some twenty scholarlyand culturological publications (annals, chronicles, collec-tions of papers) that either occasionally or regularly appearin print in Croatia.

The roots of the “Podravski zbornik” go back to 1926. It wasthen that the young students and graduates in Koprivnica atthe Academic Club came up with the idea of publishing the“Koprivnica Almanach”. The journal was ambitiouslyplanned, and three to four issues were planned every yeardealing with art, science and academic topics on eightypages with an artistically designed cover, as well as art con-tributions in colour. However, no issues of the “Almanac”were ever printed.

The real predecessor of the “Podravski zbornik” was theCollection of Papers of the Koprivnica Town Museum, whichwas the first major cultural and publishing project by thenewly founded Koprivnica Town Museum. It was publishedbetween 1946 and 1953. Through the efforts of Dr LeanderBrozoviÊ, the editor of the journal, the eight issues includedcontributions by many renowned Croatian historians, muse-um workers, as well as cultural workers and scholars.“Podravski zbornik” enters the 21st century crystallising inits concept segments of the experience of its predecessors.The “Podravski zbornik” project was initiated in 1976 as aresult of the efforts of the Koprivnica Town Museum, and itseditorial board includes cultural and public officials fromKoprivnica, Ludbreg and –urevac. From that time onwards,this encyclopaedia of sorts of the Drava valley region hasbeen published regularly, with 25 issues so far, with some500 articles (scholarly and popular) by more than one hun-dred authors.

The “Podravski zbornik” forms an essential part of the pub-lishing activities of the Koprivnica Town Museum, and wesee its future in the continuation of its annual publication, inthe categorisation of the articles, as well as in following thetrends of the concept and editorial approaches in Croatianand foreign editions of the same type.

1. Navodim imena suradnika koji suu zborniku u svojoj domeni dodanas objavili značajnije priloge;arheologija - dr. Zorko Marković,dr. Željko Demo, dr. Branka VikićBelanić, dr. Tajana Sekelj Ivančan,Marina Šimek, Ivan Šarić, etno-grafija / etnologija - Josip Turković,Josip Fluksi, Miroslav DolenecDravski, Nada Matijaško, EditaJanković Hapavel, Ivan Ivančan,povijest / kulturna povijest - dr.Mira Kolar Dimitrijević, dr. NadaKlaić, dr. Lelja Dobronić, dr.Zdravko Dizdar, Ivan Očak, FranjoHorvatić, Ela Jurdana, JelenaBorošak Marijanović, dr. LovorkaČoralić, Marija Winter, MirkoAndroić, povijest umjetnosti - dr.Anđela Horvat, Boris Kelemen,Vladimir Crnković, Juraj Baldani,akademik Milan Prelog, dr.Miljenka Fischer, dr. Marija PlanićLončarić, Ivo Lentić, Ivy LentićKugli, Lorand Klemenčić, OkaRičko, mr. Nela Tarbuk, VenijaBobnjarić Vučković, DraženkaJalšić Ernečić.

»asopis Vijesti muzealaca i konzervatora imaju dugutradiciju. PoËele su izlaziti 1952. godine kao glasilotadaπnjeg Druπtva muzealaca i konzervatora Hrvatske.Isprva su oprema i opseg bili viπe nego skromni. Radilose o desetak æutih πapirografiranih stranica. Kasnije suVijesti prerastale u respektabilni struËni Ëasopis koji jedonosio napise iz triju struka: muzejske, konzerva-torske i restauratorske.

Vijesti i danas, unatoË tome πto su se Muzejsko iKonzervatorsko druπtvo veÊ odavno razdvojili i djelujupotpuno samostalno, i nadalje objavljuju tekstove iz trijustruka i po tome su specifiËne, ne samo u nas negomoæda i u Europi. Kada je rijeË o heritologiji (heritology)koja postaje teorijski okvir ne samo muzeologije nego ikonzervatorstva i restauratorstva, onda se ovakva ori-jentacija Vijesti sve viπe pokazuje kao prednost.UstrajavajuÊi na tradiciji opet smo, kao u nekom zaËara-nom krugu, dospjeli u srediπte suvremenih kretanja.

Kako, na æalost Druπtvo konzervatora Hrvatske veÊdugo ne djeluje izlaæenje, financiranje i ureivanjeËasopisa iskljuËivo je zasluga Hrvatskog muzejskogdruπtva.

Vijesti su jedno vrijeme bile u dubokoj krizi. Nisu izlazilepunih πest godina. Nakon obnove Druπtva 1997.godine poËele su i one iznova izlaziti. Otada izlazemanje ili viπe redovito.

Vijesti nisu znanstveni Ëasopis, unatoË tome πto Êete unjemu Ëesto naÊi tekstove koji zasluæuju znanstvenuklasifikaciju, veÊ nastoje objavljivati priloge za koje semoæe pretpostaviti da bi mogli biti zanimljivi struËnjaci-ma triju struka. Nastojimo biti otvoreni svima, posebnoËlanstvu, a raduju nas i tekstovi zaljubljenika u baπtinukoji nisu iz struke. U svakom broju objavimo po kojitakav tekst. Takoer, nastojimo osigurati πto viπe tek-stova iz svih regija Hrvatske i ohrabriti tamoπnjemuzealce, konzervatore i restauratore da za nas piπu,

O “VIJESTIMA MUZEALACA I KONZERVATORA”

sl.1 “Vijesti muzealaca i konzervatora”

br. 3-4, 2000., naslovnica

sl.2 “Vijesti muzealaca i konzervatora”

br. 2-3, 2001., naslovnica

IM 32 (3-4) 2001.

TEMA BROJA


ÆELIMIR LASZLO “Vijesti muzealaca i konzervatora”, Zagreb

66

kako se Vijesti (kako je to jedno vrijeme bio sluËaj) ne bipretvorile u gotovo iskljuËivo zagrebaËko glasilo.

O temama, naslovima, autorima i koncepciji ureivanjanajbolje govore dvije bibliografije Vijesti koje smo tiskali.Iz njih se lako moæe zakljuËiti kako jedva da ima rele-vantnih muzejskih i konzervatorskih tema koje nisubarem dotaknute u njima.

Lista autora koji su pisali za naπ Ëasopis zorno pokazu-je kakvo su znaËenje naπem glasilu pridavali najveÊi inajdiËniji struËnjaci.

Naklada se ustalila na brojci od 600 primjeraka. Odtoga svaki Ëlan Hrvatskog muzejskog druπtva dobivaprimjerak Vijesti besplatno (oko 300 primjeraka), dio seproda poglavito konzervatorima i ustanovama (oko 150primjeraka), dok ostatak ide u inozemstvo, autorimaitd. S obzirom na broj muzejskih i konzervatorskih dje-latnika u Hrvatskoj nije realno oËekivati poveÊanjenaklade. VeÊ danas gotovo svaki drugi ili barem treÊimuzealac ili konzervator dobiva naπ Ëasopis, a pret-postavljamo da ga proËita ili barem prelista i veÊi broj.Tim se podacima, vjerujemo, s razlogom ponosimo.Svake godine nastojimo izdati Ëetiri broja, ali su Ëesti idvobroji.

Uz Ëasopis poËele su izlaziti i knjige kao posebnaizdanja Vijesti. Do sada smo tako objavili Zbornik AKMseminara koji sadræi izlaganja sa II. i III. seminara iknjigu Tomislava ©ole: Marketing u muzeju. Nadamo seda Êe to biti jezgra svojevrsne buduÊe biblioteke.

Noviji brojevi Vijesti muzealaca i konzervatora (od 1999.godine) dostupni su na web stranicama Hrvatskogmuzejskog druπtva (www.hrmud.hr). Tamo objavljujemokompletan sadræaj i sve tekstove ukljuËujuÊi i ilustracije.U engleskoj verziji donosimo samo saæetke.

Bibliografija Vijesti od 1977-2000. godine (Bibliografijuje saËinila Snjeæana Radovanlija MileusniÊ, br. 1, 2001.godine) sadræava: bibliografiju 1977-2000., autorskokazalo i predmetno kazalo. To smo iskoristili na webstranici i saËinili svojevrsni pretraænik. PoËevπi od 1999.godine Vijesti se na web stranici mogu pretraæivati pobrojevima, po autorima i po temama. Svi tekstovi i ilus-tracije svih Ëlanaka dostupni su tako brzo i potpuno pobilo kojem od tri kriterija.

sl.3 , “Vijesti muzealaca i konzervatora

online”, autorsko kazalo

67

THE “MUSEUM AND CONSERVATION PROFESSIONAL’S BULLETIN”

The first issue of the “Museum and ConservationProfessionals” Bulletin appeared in 1952, at a time when theMuseum and Conservation Professionals’ Society was activein the former state of Yugoslavia. Croatian museum and con-servation workers published their journal - The “Museumand Conservation Professionals’ Bulletin”. The “Bulletin” hasretained this traditional orientation to multiple professions -museum, conservation, restoration - to this day in spite ofthe fact that the Museum and Conservation Society has longsince split up into two separate societies. This fact hasshaped the basic editorial policy. The “Bulletin” is open toand publishes texts from all three disciplines. Unfortunately,since the Conservation Society is not operating, the financingand editing of the “Bulletin” is being secured exclusively bythe efforts of the Croatian Museum Society. The “Bulletin” isnot a scholarly publication but rather seeks to publish experttexts from all three disciplines that are deemed to be inter-esting for the profession.

The “Bulletin” is printed in 600 copies. Every member of theCroatian Museum Society receives a free copy (some 300copies), while 150 are sold to conservation professionals andto various institutions, while the rest is sent abroad, toauthors and so on. In view of the number of museum andconservation workers in Croatia, we cannot expect toincrease our printing run. Today, already every other or atleast every third museum or conservation professional readsour publication. We are especially proud of this fact, andwith good reason.

We try to publish four issues every year, but double issuesare frequent.

UVOD. Svako druπtvo koje sebe smatra humanim isocijalnim treba brinuti o naËinima na koji se moguzadovoljiti kulturne potrebe svakog pojedinca. Kako bikulturni sadræaji postali dostupni i populaciji slijepih islabovidnih, druπtvena zajednica treba biti svjesnavaænosti izjednaËavanja moguÊnosti primanja informa-cija za sve osobe, te mora poduzeti mjere koje Êe osi-gurati dostupnost informacija i njihovu komunikaciju,bilo pristupaËnoπÊu i moguÊnoπÊu koriπtenja prostoraza kulturne potrebe, bilo uporabom pomagala kojaomoguÊavaju bolje primanje informacija.

SLIJEPE I SLABOVIDNE OSOBE. Slabovidnost i sljepoÊasu oπteÊenja vida, a stupanj oπteÊenja odreen jeostatakom oπtrine vida i πirinom vidnog polja.

SljepoÊa se prema stupnju oπteÊenja vida dijeli na:

potpuni gubitak osjeta svjetla ili na osjet svjetla bez ilis projekcijom svjetla

ostatak vida na boljem oku uz najbolju moguÊukorekciju do 0,02 (brojenje prstiju na udaljenosti odjednog metra) ili manje

ostatak oπtrine vida na boljem oku uz najboljumoguÊu korekciju od 0,02 do 0,05

ostatak centralog vida na boljem oku uz naboljumoguÊu korekciju do 0,25 uz suæenje vidnog polja na20 stupnjeva ili ispod 20 stupnjeva

koncentriËno suæene vidnog polja oba oka s vidnimpoljem πirine 5 stupnjeva do 10 stupnjeva oko cen-tralne fiksacijske toËke

neodreeno ili nespecificirano.

SljepoÊom u smislu potrebne edukacije na Braillleovompismu smatra se nesposobnost Ëitanja slova ili znakovaveliËine Jaeger 8 na blizinu.

Slabovidnost se prema stupnju oπteÊenja vida dijeli na:

oπtrinu vida na boljem oku uz najbolju moguÊukorekciju od 0,1 do 0,3 i manje,

oπtrinu vida na boljem oku uz najbolju moguÊukorekciju od 0,3 do 0,4,

neodreeno ili nespecificirano.

Bitno je istaknuti kako gubitak vida postaje hendike-

pom na temelju druπtvene procjene stanja, a posljediceoπteÊenja vida odraæavaju se na nekim razinamapsihiËkog i psihosocijalnog funkcioniranja ovih osoba.Ako osoba s oπteÊenjem vida ne udovoljavapostojeÊim druπtvenim zahtjevima, to kod nje moæeizazvati poteπkoÊe u socijalnoj adaptaciji. BuduÊi da vidima najizraæeniju integrativnu funkciju povezivanjarazliËitih senzoriËkih podataka, da je vaæan u neposred-nom percipiranju stvarnosti i stjecanju iskustva,znaËajan je za pojmovni razvoj, za percepciju i organi-zaciju prostora, olakπava socijalne interakcije, cijeli nizneverbalnih komunikacija temelji se na vidu (mimika,gestikulacija…) i njime se olakπava identifikacija socijal-nih skupina, jasno je da su ove osobe prikraÊene zakomunikacijski kanal kojim drugi ljudi primaju najviπeinformacija. Zato slijepe i slabovidne osobe Ëestomoraju razvijati kompenzacijske mehanizme.

Zbog globalnog ustroja informatiËke galaksije koja jenajveÊim dijelom utemeljena na vizualnom, a neπtomanje auditivnom naËinu prijenosa informacija, slijepimi slabovidnim osobama nuæno je oteæan pristup, anegdje i potpuno uskraÊen, informacijama do kojihdrugi dolaze bez osobitih napora. Za primjer, moæemonavesti slikarstvo, grafike, crteæe ili filmsku umjetnost.Kao posljedica toga moæe doÊi (i dolazi) do njihove kul-turne segregacije u druπtvu.

Cilj razumijevanja specifiËnih potreba ovih osoba jest uuspostavljanju harmoniËnih, suuËesniËkih odnosa sli-jepih i slabovidnih s okolinom. Rezultati dakako ovise osvojstvima liËnosti (razliËite liËnosti razliËito reagiraju), alijoπ viπe o potpori okoline.

MOGU∆NOSTI UKLJU»IVANJA U KULTURNI ÆIVOTZAJEDNICE. Prema Meunarodnoj povelji o ljudskim ipolitiËkim pravima svatko ima pravo na traæenje i pri-manje informacija, stoga se nameÊe pitanje kako Êemuzejske institucije pruæiti informaciju (kulturnu) ovojpopulaciji osoba? ©to u okviru svojih moguÊnostimuzeji mogu i trebaju uËiniti kako bi se ove osobeukljuËile u kulturni æivot zajednice? Svaka muzejskainstitucija svojom politikom djelovanja treba teæiti uki-danju kulturnih privilegija, u ovom sluËaju osoba nor-malna vida prema osobama oπteÊena vida, jer svimljudima mora biti omoguÊeno primanje znanja i iskust-

POTREBE I MOGU∆NOSTI KOMUNICIRANJA SA SLIJEPIM I SLABOVIDNIM OSOBAMA UMUZEJU

ÆELJKA SU©I∆ Tifloloπki muzej, Zagreb

IM 32 (3-4) 2001.

TEMA BROJA


69va. Razmjena znanja i iskustva prisutna je, uz pohranji-vanje i Ëuvanje, u svakoj kulturnoj zajednici.

Kad se radi o slijepim i slabovidnim osobama, nijemoguÊe realizirati adekvatan komunikacijski lanac bezpotpore druπtva (u ovom sluËaju educiranih muzejskihstruËnjaka), to viπe ako znamo kako je Ëovjek odroenja upuÊen na socijalnu sredinu, te da je utjecajdruπtva neophodan za njegov razvoj. Naπe se druπtvo,kroz svoje zakonske akte, obvezalo uËiniti dodatnenapore kako bi olakπalo ukljuËivanje osoba s invalidite-tom u druπtveni æivot, a koje im je zbog invalidnostioteæano. Brojni meunarodni akti, kojih je i naπa dræavapotpisnik, upuÊuju na potrebu posebne zaπtite osoba sinvaliditetom.1 To konkretno znaËi da druπtvena zajed-nica treba stvoriti posebne programe koji su odznaËenja za osobe s invaliditetom, uvaæavajuÊi pri tomeodredbe UN-a.2

Za muzejsku instituciju, a πire za kulturu uopÊe, toznaËi da osim prilagodbe fiziËke okoline treba poduzetimjere kojima bi se osigurala dostupnost muzejskihinformacija. Time bi se poboljπala komunikacija s koris-nicima, u ovom sluËaju slijepima i slabovidnima, a pritome nemojmo zaboraviti - muzeji postoje zbog pub-like. Zadovoljavanje kulturnih potreba, a meu njima iposjet muzeju, rezervirano je za slobodno vrijemesvakog pojedinca, te se uloga slobodnog vremena uæivotu osoba s invaliditetom ne moæe zanemarivati, onoje kao i rad dio Ëovjekovih aktivnosti, te je njegovosmisleno i organizirano provoenje izuzetno vaæno zapodizanje kvalitete æivljenja.

MOGU∆NOSTI PRIJENOSA ZNANJA. Jedan od ciljevasvake muzejske institucije trebao bi biti usmjeren kakona stjecanje znanja tako i na komuniciranje znanja.Oblik transfera znanja mora postojati za sve, pa tako iza osobe s invaliditetom, a muzeji trebaju znati kakopribliæiti i pruæiti informaciju. Znanje koje je akumuliranou muzejima i koje je rezultat istraæivanja i biljeæenja biloznanstvenih bilo kulturnih informacija treba, nakonselekcije i kontekstualiziranja, posredovati kroz poruku.Takoer, slijepe i slabovidne osobe moraju imatimoguÊnost same birati koliËinu znanja koju Êe steÊi,imaju pravo biti u aktivnom odnosu korisnik - muzejskaporuka. Muzeografska, tekstualna, auditivna i taktilnapomagala trebaju im na primjeren naËin pruæiti konden-ziranu i kontekstualiziranu koliËinu znanja. Pokuπat Êudati konkretne smjernice koje bi trebale pomoÊi prioblikovanju informacija ovim osobama.

Pretpostavimo li da postoje oznake koje oznaËuju putod najbliæih autobusnih i tramvajskih postaja do muze-ja, te da muzej ima rampu kako bi se olakπao pristupsvima koji æele uÊi u “hram muza”, tada prvu i osnovnuuputu o muzeju, svaki posjetitelj pa tako i slijepi islabovidni, treba dobiti na informacijskom pultu. Tu ÊemoÊi prikupiti ali i selekcionirati materijal koji je dostu-pan i koji ga zanima npr.: informativni materijal o stal-nim i povremenim izloæbama, kojim sve dodatnim

sadræajima muzej raspolaæe, gdje se toËno nalaze ikako se do njih dolazi (garderoba, WC, telefon, kafe,muzejski duÊan)…. moguÊnost izlaza i opis vanjskogokruæenja zgrade. Osim kroz direktnu komunikaciju sdeæurnim sluæbenikom, ove informacije treba prezenti-rati putem tiskanog materijala (uveÊani tisak i tisak naBrailleovu pismu), svakako auditivno (snimljene trake), au danaπnje vrijeme napredne informatiËke tehnologije iu raËunalnom obliku.

OP∆I VODI»I. Tekstualni, auditivni i taktilni opÊi vodiËikoji bi bili dostupni posjetitelju trebali bi sadræavati:

informaciju o radnom vremenu, kako unaprijeddogovoriti posjet muzeju, kome se obratiti, telefonskebrojeve

informaciju postoji li u muzeju osoba koja zna npr.kako voditi slijepu osobu ako ova zatraæi vodiËa

informaciju o moguÊnosti samostalnog kretanja, pos-toje li oznake za slijepe koje se odnose na eksponate,kao i o dodatnim muzejskim sadræajima

informacije o opÊoj sigurnosti: broj stepenica, gdje suodmoriπta, vrste podnih obloga, postoje li rukohvati

informaciju o moguÊnosti podeπavanja osvjetljenja zaslabovidne osobe

informaciju o moguÊnosti kretanja kroz muzej uinvalidskim kolicima

informaciju o najbræem i najpristupaËnijem izlazu izmuzeja

Takve publikacije trebale bi biti dostupne putem:

posudbe za vrijeme boravka u muzeju

posudbe na nekoliko dana (za kuÊnu upotrebu)

kupnje

sl.1 Posjetitelj na izloæbi u Tifloloπkom

muzeju u Zagrebu

Snimio: Davor ©iftar

1 U Europskoj povelji o osnovnimsocijalnim pravima radnika, u točki26. navodi se: Svi invalidi, bez obzirana podrijetlo i prirodu njihova inva-liditeta moraju imati pravo nakonkretne dodatne mjere kojima sepoboljšava njihovo uključivanje udruštveni i profesionalni život.

2 Odredbe UN-a govore oStandardnim pravilima oizjednačavanju mogućnosti zaosobe s invaliditetom, i označavajuproces kojim različiti sustavi društva iokoline… postaju dostupni svima, pose-bice osobama s invaliditetom.

70 Kako bi se posjetitelji mogli kroz muzej kretatisamostalno, muzej bi takoer trebao imati izraenetlocrte samog muzeja, a oni trebaju biti otisnuti reljefnoili u uveÊanom tisku. Tlocrti omoguÊavaju sagledavanjecjelovitosti muzeja, jer su za samostalno kretanje vrlovaæne informacije o tome gdje se nalaze najvaænijieksponati, koliko katova ima muzej, postoji li lift, aujedno pruæaju i moguÊnost izbora ponuenih sadræajaprema vlastitom interesu, npr. razgledanje samo jednogdijela muzeja. VeÊ sam spomenula da je sve ove infor-macije moguÊe pruæiti u razliËitim oblicima, pa Êemo osvakome dati nekoliko sugestija.

PRI PRUÆANJU INFORMACIJA U TISKANOM OBLIKUBILO BI SE DOBRO PRIDRÆAVATI OP∆ENITOG POSTUPKA.

Tisak mora biti vizualno jasan, jer dobri standardiËitljivosti tiska pomaæu svim Ëitateljima, a problemi sËitanjem loπe dizajniranog tiska nisu ograniËeni samona slijepe i slabovidne osobe. »itljiv tisak je koristansvima, a produkcija informacija u Ëitljivom obliku nije niteπka ni skupa.

Za standardne tiskane dokumente veliËina slova nebi smjela biti manja od 12 toËaka. Treba koristiti jakikontrast izmeu teksta i podloge, izbjegavati kiÊenaslova, a uputno je koristiti arial ili helveticu.

Vaæno je upotrebljavati lijevo poravnanje i jednaki raz-mak izmeu rijeËi, te veliki razmak izmeu paragrafa i,ako je moguÊe, treba izbjegavati stupce.

Nije uputno koristiti velika slova za cijeli tekst, alivaæne informacije kao πto su naslovi, imena i sl. trebalebi biti istaknute i podebljane.

Treba koristiti papir dobre kvalitete koji se ne sjaji ikroz koji ne probijaju slova s druge strane.

Informacije se mogu pruæati i u alternativnim formati-ma kao πto su: uveÊani tisak, tisak na Brailleovompismu, audio vrpca, kompjutorski disk.

UveÊani tisak. To znaËi koriπtenje veÊeg fonta od stan-dardnog, najmanje 14, ali za neke slabovidne moæe bitifont veliËine i 20 toËaka. Kako se veÊina tiskanih infor-macija obrauje na raËunalima, moguÊe je ispisatikopije u veliËini koja Êe odgovarati individualnim potre-bama. Ako je rijeË o legendama pisanim uveÊanimtiskom ili o objaπnjenjima vezanim uz izloæbe i stalnepostave, vrlo vaænu ulogu ima osvjetljenje.

Nekoliko napomena vezanih uz osvjetljenje. »estoono ima znaËajniju ulogu od same veliËine tiska, stogaevo nekoliko napomena vezanih uz osvjetljenje, koje semogu primijeniti i na osvjetljavanje eksponata.

MoguÊnost podeπavanja jaËine svjetla jedna je odnajvaænijih karakteristika. OpÊenito, osobe soπteÊenjem vida trebaju dvostruku jaËinu svjetla odosoba koje normalno vide, ali takoer je moguÊe da suneki osjetljivi na jaËinu svjetlosti.

Refleksija i bljeπtavilo stvaraju vizualnu konfuziju i

neugodni su za svakog, a posebno za osobe soπteÊenjem vida. PreporuËa se upotrebanereflektirajuÊih povrπina i kontrola dnevnog svjetlarazliËitim sjenilima.

Bljeπtanje moæe biti uzrokovano loπe pozicioniranimizvorom umjetnog svjetla, stoga treba izbjegavati daizvor svjetla bude u istoj ravnini s linijom oka.

Ako je moguÊe, preporuËa se izvor svjetla postavititako da se stvaranje sjena svede na najmanju moguÊumjeru, jer sjene oteæavaju Ëitanje (osim toga, mogustvoriti “krivu” sliku ili sakriti zapreke - npr. stepenice,podne zapreke…)

Nastojati izbjeÊi nagle promjene osvjetljenja kada seprelazi iz jedne u drugu prostoriju.

Ukoliko legende osvjetljavamo iz neposredne blizine,treba izbjegavati izvore svjetla koji jako griju, jer osobeoπteÊena vida imaju tedenciju pribliæavanja izvoru svjet-la kako bi bolje vidjele.

Brailleovo pismo. Ovo pismo koriste i slijepe islabovidne osobe, pa se stoga sve informacije moguprebaciti na Brailleov tisak. U skladu s danaπnjomtehnologijom, potreban je program za prijenos naBrailleovo pismo, a on pretvara tekst u format kojimoæe biti prebaËen u Brailleov “πtampaË”. »injenica jeda su se slijepe osobe u veÊini sluËajeva opredijelile zasluπanje, a sve je manje prisutno Ëitanje opipom, noznaËenje koje ima toËkasto pismo u opismenjivanjuneÊe se joπ dugo moÊi niËim zamijeniti, to viπe πtomoderna tehnologija danas omoguÊuje brzu, jeftiniju ikvalitetniju izradu brajiËnih knjiga i drugih publikacija, naprimjer kataloga. Za tiskanje publikacija na brajicinajbolje je obratiti se tiskari koja se specijalizirala zatakvu vrstu tiska i koja posjeduje svu najmodernijutehnologiju. Smatram vaænim napomenuti kako le-gende tiskane na brajici ne smiju biti prekrivene nekimdrugim materijalom, te moraju biti dostupne i osobamau invalidskim kolicima.

INFORMACIJE NA AUDIO MEDIJU. Za posredovanjeinformacija u muzejima vrlo je prihvatljiv audio medij, panajobiËniji kazetofon moæe ispuniti ovu ulogu. ©to seopreme tiËe, dobro je znati sljedeÊe:

oprema mora biti lagana i jednostavna za manipuli-ranje, te otporna na udarce (pad na pod)

oprema mora biti ispravna (baterije)

oznake funkcija na opremi za sluπanje moraju biti jed-nostavne, jasno Ëitljive i oznaËene taktilno

poæeljno je da sluπalice budu obloæene gumenomspuævom

zbog higijenskih razloga nisu prihvatljive sluπalice kojese umeÊu direktno u uho i koje su izraene od tvrdeplastike

aparat za sluπanje treba imati dvije sluπalice, a nejednu, jer time se minimaliziraju zvukovi okoline koji

71mogu izazvati poremeÊaj koncentracije

Pri snimanju teksta, poruka i informacija napomenulabih:

jezik teksta mora biti jednostavan

najvaænije informacije stavljati na poËetak

izbjegavati mnogo zavisnih reËenica koje slijede jednaiza druge

izbjegavati staromodne, arhaiËne rijeËi i rijeËi kojenisu Ëesto u upotrebi

ako se snimaju upute o kretanju, one moraju biti vrloprecizne

brzina snimljenog govora treba biti neπto sporija odsvakodnevnog govora

kada se slijede nove i vaæne informacije, u tekstutreba upotrebljavati pauze kako bi korisnik imao vreme-na “obraditi” informaciju

glas koji je snimljen mora ispunjavati neke kvalitete:mora biti jasan, Ëist, bez jeziËnih i govornih pogreπaka.

INFORMACIJE NA DIGITALNOM ZAPISU. Do sada je pri-jenos informacija bio najzastupljeniji putem magnetskogzapisa, ali danas se vrlo intenzivno radi na digitalnom, anapori se usmjeravaju na poboljπanje kvalitete veÊ pos-tojeÊeg sintetskog govora. Kompjutorski disk moæepostati prioritetni format slijepih i slabovidnih koji imajupristup raËunalima. Ako se informacije pruæaju nadisku, trebaju biti u viπe od jednog tipa datoteke, kakobi se osiguralo da ih slijepa i slabovidna osoba moæeproËitati. Strukture poput hiperteksta (hiperveza) Ëestozahtijevaju intervenciju za pretvaranje (“konvertiranje”)“sirovog” teksta u optimalno strukturiranu datoteku.Takoer moramo zadovoljiti odreene standarde zaoblik podataka, koji mora biti takav da osobamaoπteÊena vida omoguÊava jednostavno pretraæivanje,pregledavanje (“browse”) i Ëitanje. To je omoguÊenorazliËitim izlaznim modalitetima, kao πto je brajev redakili sintetiËki govor.

ZAKLJU»AK. Poruke koje muzej emitira treba uËinitidostupnima svim ljudima. ZahvaljujuÊi napretkutehnologije i kompjutoriziranim sustavima informiranja,slijepim i slabovidnim osobama moæe biti omoguÊenpristup svim onim informacijama koje muzej pruæa iosobama normalna vida. Uz pomoÊ nove tehnologije,slijepe i slabovidne osobe imaju priliku realizirati svojekulturne potrebe i obogatiti svoje svakodnevno æivljenje.Od strane druπtva (muzeja) potrebno je uËiniti malennapor, πto je danas zahvaljujuÊi tehnologiji moguÊe idostupno, kako bi sve akumulirano znanje o baπtini isve informacije o kulturnom blagu koje muzeji Ëuvajupostale dostupne i ovom dijelu populacije.

LITERATURA

1 Zakon o hrvatskom registru o osobama s invaliditetom, Narodnenovine, službeni list Republike Hrvatske, Zagreb, 2001., br.64,str.1938.

2 Nacionalni program za poboljšanje kvalitete življenja osoba s inva-liditetom, Naš prijatelj, časopis za pitanja mentalne retardacije. -Zagreb, 2000., br. 3/4, str. 53.

3 Standardna pravila o izjednačavanju mogućnosti za osobe s invalidite-tom, Naš prijatelj, časopis za pitanja mentalne retardacije. -Zagreb, 1995., br. 1/2, str. 28.

4 Vlatko Previšić, Slobodno vrijeme između pedagoške teorije i odgojneprakse, Naš prijatelj, časopis za pitanja mentalne retardacije. -Zagreb, 2000., br. 3/4, str. 15.

5 Ivo Maroević, Muzejski predmet kao izvor znanja, Informacijskeznanosti i znanje, Zavod za informacijske studije, - Zagreb, 1990.

6 Vladimir Stančić, Oštećenje vida biopsihosocijalni aspekti, Školskaknjiga, - Zagreb, 1991.

7 Miroslav Tuđman, Teorija informacijskih znanosti, Informator, -Zagreb, 1990.

8 Culture for everybody, Visual Impairment Centre, Draft No. 04 -Hellerup, Danska, 1998.

THE NEEDS AND THE POSSIBILIES FOR COMMUNICATING WITH BLINDAND VISUALLY IMPAIRED PERSONS IN A MUSEUM

The group of handicapped persons includes the visuallyimpaired and the blind, and there are more and more ofthem in the world every day. Statistics show that thisprocess is ongoing in all societies and in all social classes.In view of this fact, every society needs to make additionaleffort at meeting the specific needs of its members who aredifferent from others in a particular segment. The aim ofthis paper is to draw the attention of the museum commu-nity not only to the definition of blindness but also to thatof visual impairment, as well as to draw attention to thespecific needs of these people that stem from the way theyfunction physically and mentally. Through a detaileddescription of free time we try to stress its role and signifi-cance in the rehabilitation of handicapped persons.

In order to make cultural events accessible for this seg-ment of the population, society seed to be aware of theimportance of equal opportunities for all and needs to doeverything in order to ensure the accessibility of informa-tion and communication, either through enabling the use ofspace for cultural needs or through the use of special tech-nical aids.

Blind and visually impaired people are a part of our envi-ronment, and all of us (in museums) should have knowl-edge about their abilities and the way they can accessinformation. This is what we will try to put across in ourpresentation. Through a brief historical overview of thedevelopment of the script for the blind, I will draw attentionto its significance for the integration of people with disabil-ities. I will present the way in which information for theblind and visually impaired can be structured with respectto the content, scope and medium of the message. I willpresent some ways of accessing information through theuse of “new and old” technology that helps the blind andthe visually impaired to become equal members of thecommunity.

Muzej “Mimara” od poËetka svog djelovanja u pro-grame za publiku ravnopravno je ukljuËivao i osobe sposebnim potrebama, za koje su se, ovisno o pojedi-nom sluËaju, prilagoavali programi, metode i inter-pretacija zbirki i pojedinih umjetniËkih djela.

To smo naËelo nastojali zadræati i s publikacijama, tesmo prigodno izraivali letke na Brailleovu pismu za sli-jepu publiku. Treba napomenuti da su polaznici dvajuπkolskih centara za slijepu i slabovidnu djecu izZagreba naπi redoviti posjetitelji.

Pri izradi publikacija za slijepe osobe bili smo vrloograniËeni tehniËkim moguÊnostima, naroËito u prikazi-vanju slikovnih predloæaka. Djelo koje smo æeljeli prib-liæiti slijepima obvezno se predstavljalo crteæom, i topojednostavnjenim. Original je na taj naËin trpiodvostruku interpretaciju: prevoenje na dvodimenzio-nalnu razinu, ako se radilo o trodimenzionalnom djelu iliarhitektonskom objektu i interpretaciju dizajnera, koji jeprema svom shvaÊanju pojednostavnio djelo stavljajuÊinaglasak na njegove osnovne odrednice i odbacujuÊinebitno. Pritom su se malokad poπtovali stvarni odnosii omjeri. Naglasak je uvijek bio na jednome ili dva ele-menta iz cjeline, nerijetko preuveliËanim. Na taj smonaËin prenosili iskrivljenu sliku.

Tehnologija izrade uvjetovala je sadræaj, ali i odnos tek-sta i slike, koji su se u tehnici termomodeliranja nuænomorali uspostavljati.

Dakle, osim dvostruke interpretacije originala, slijepaosoba nije mogla objediniti tekstovnu i slikovnu poruku,nego ih je dobivala odvojeno. Ono πto je nama koji vidi-mo samo po sebi razumljivo - da ispod slike imamoobjaπnjenje (legendu, opis...), slijepima je pruæano umnogo kompliciranijem obliku, odvojeno.

Tehnika toplinskog napuhavanja mnogo je jednostavnijai omoguÊuje preciznije likovne prezentacije i objedinja-vanje pismene i slikovne poruke na istom listu.Originalni crteæ ili fotografija predmeta obrauju sekompjutorski. StruËnjak (arhitekt, umjetnik, kustos,znanstvenik, inæenjer), u suradnji s dizajnerom, dogo-vara osnovne elemente slike ili crteæa koje Êe prezenti-rati slijepima. Da bismo ispravno postupili, moramouzeti u obzir teoriju percepcije, i to njezine osnovne

postavke kojima se dokazuje da cjelina percepcije nenastaje pukim zbrajanjem elementarnih osjeta i da pos-toji uzajamnost cjeline i dijelova nekog predmeta u ori-ginalnom obliku, πto je potpuno novo u usporedbi sdosadaπnjim tehnikama kojima smo se sluæili, i kojimasmo uglavnom interpretirali originalne oblike. Na inter-pretaciju i pojednostavnjenje prisiljeni smo i dalje, kadaprikazujemo cjelinu, ali smo u moguÊnosti prikazatipojedine dijelove u originalnom obliku i omjerima.

Daljnja Êemo istraæivanja usmjeriti na konkretnu prim-jenu tehnike pomoÊi psihologije oblika i optimalne per-cepcije koja se temelji na uzajamnosti cjeline dijelova.Glavni zadaÊa grupe struËnjaka koju smo okupili bit Êeπto razumljivija, ali vjerodostojna, uspostava uzajam-nosti odnosa cjeline i dijelova umjetniËkog dijela odstakla i tekstila, koje namjeravamo predstaviti slijepimosobama. Poznati su nam vrlo uspjeπni prikazi arhitek-ture i arhitektonskih elemenata i ukrasa koje je tlocrtomi crteæom presjeka ili samo crteæom izradio kolegaCyrille Gouyette iz Louvrea i oni su nam ishodiπte, ali sobzirom na sasvim drukËiju vrstu umjetnina i materijala,metodologiju prikaza moramo pronaÊi sami.

THE TECHNOLOGY OF THERMAL SWELLING: NEW POSSIBILITIES FORMAKING PUBLICATIONS FOR THE BLIND

From the outset of its operation, the Mimara Museum hasincluded in its programmes for the public the equal partici-pation of individuals with special needs.

In preparing publications for the blind we were greatly lim-ited by technical possibilities, particularly in the presenta-tion of pictures.

The technology of thermal swelling is simple and enablesthe much more precise visual presentation and integrationof the textual and visual message in one spot.

We know of very successful presentations that have beenmade by Cyrille Gouyette from the Louvre. They are ourstarting point, but, in view of the different form of artefactsand materials, we need to discover the methodology of thepresentation by ourselves.

TEHNIKA TOPLINSKOG NAPUHAVANJA: NOVE MOGU∆NOSTI IZRADE PUBLIKACIJA ZASLIJEPE OSOBE

ANICA RIBI»I∆-ÆUPANI∆ Muzej “Mimara”, Zagreb

IM 32 (3-4) 2001.

TEMA BROJA


ULOGA MUZEJSKIH PUBLIKACIJA U EDUKACIJI DJECE

MILA ©KARI∆ Arheoloπki muzej u Zagrebu, Zagreb

Institucija muzeja, uz ostale, ima i jasnu ulogu uedukaciji djece pri Ëemu su muzejske publikacije1

vaæan Ëimbenik. Pitanje je kako ponuditi djeci muzejskepublikacije ako ih nema ili ako se za njih ne zna?Svakako je potrebna propaganda, jer ni Harry Potter nebi bila najomiljenija knjiga djece da nije cijela jedna voj-ska marketinπkih struËnjaka stajala iza tog projekta.Danas moæemo reÊi da muzejskih publikacija za djecukod nas ima, premda ni blizu potrebama ove zemlje, alipoËele su se pojavljivati. No tko je Ëuo za njih, jeste livi?

Vaæno je odrediti na koje muzejske publikacije ovdjemislimo. To nisu struËni Ëasopisi, monografije ili kataloziraznih izloæaba koje redovito izdaju pojedine muzejskeustanove, nego povremene i rijetke djeËje publikacije,iskljuËivo pisane za djecu. Na tom se podruËju u zad-nje vrijeme u Hrvatskoj javljaju razne publikacije zah-valjujuÊi razvoju Sekcije za muzejsku pedagogiju i kul-turnu akciju pri Hrvatskome muzejskom druπtvu, ali iπestogodiπnjem intenzivnom radu na podruËju muzej-ske pedagogije, te zahvaljujuÊi Muzejskom doku-mentacijskom centru koji je 2000. godine izloæio iizdanja muzejskih publikacija za djecu na Interliberu.

EDUKATIVNA ULOGA MUZEJSKIH PUBLIKACIJA. Ima lisvaka muzejska publikacija i edukativnu ulogu? Svakamuzejska publikacija svakako je edukativna, naravno zaonoga kome je namijenjena. Tako je npr. Vjesnik AMZ-aedukativan za struËnjake, tj. u ovom sluËaju arheologe,dok su katalozi povremenih izloæaba edukativni za πiremase jer su popularnije pisani.

GovoreÊi o najmlaoj dobi muzejskih posjetitelja moæe-mo li reÊi da spomenute publikacije mogu imati eduka-tivnu ulogu kod djece? U izvjesnoj mjeri da.

Muzejski se pedagozi i kustosi snalaze na sve moguÊenaËine jer muzejskih publikacija za djecu nema ni blizupotrebama. Tako sami izrauju upitnike, radne listiÊe ibiljeænice, bojanke i dr. Pojedini muzejski pedagozisami smiπljaju priËe, sami se trude oko traæenja spon-zora ili donatora i sami osmiπljavaju dizajn.

Jasno je da u neËemu moraju i zakazati, jer nitko nemoæe biti struËnjak u svemu. Kad bi se ukljuËilo viπe

struËnjaka u kreiranje takvih materijala, njihov uËinakbio bi bolji, a svrha postignuta. Prije svega lakπe binaπli put do djeËjih ruku gdje ih i æelimo vidjeti. Takavmaterijal svakako je edukativan ali se postavlja pitanje:ako se mogu tiskati publikacije kao Ëasopisi, kataloziizloæaba, monografije, zaπto onda nedostaju publikacijekoje su iskljuËivo namijenjene djeci?

Radi li se o nerazumijevanju matiËnih i drugih institucijaili o nesagledavanju potreba za takvim publikacijama,pa nedostaju financijska sredstva, ili se jednostavnoradi o neznanju i nekvalificiranosti u pisanju tekstova zadjecu?

Da, nedostaje svega pomalo. Kako djecu upoznati smuzejem, kako im pribliæiti odreene predmete i izloæbeako se premalo i prestruËno piπe?

Velika je potreba za publikacijama koje bi na jednosta-van naËin prikazale muzejsku unutraπnjost, posao kus-tosa u muzeju i na terenu, depoe, laboratorije s konzer-vatorskim radom i biblioteke koje su riznice svihmoguÊih podataka.

Djeca dolaze u muzej opuπtena i time su moæda Ëakspremnija neπto nauËiti. U muzeju sluπaju vodstva prila-goena njihovoj dobi i tako ih prvo pridobijamo zasluπanje. Radni listiÊi sluæe pribliæavanju materiji, alipublikacije su one u kojima Êe posjetitelji naÊi odgovorena mnoga pitanja koja se stvaraju tijekom posjetamuzeju.

NEKE OD NOVIJIH PUBLIKACIJA NAMIJENJENIH DJECI.OhrabrujuÊe je da se u Hrvatskoj pojavilo dostakvalitetnih muzejskih publikacija namijenjenih djeci. Kaodokaz navela bih samo neke od publikacija koje sudoπle do mojih ruku kao koordinatorice Sekcije muzej-skih pedagoga Hrvatske:

Arheoloπki muzej Istre u Puli. Muzej je izdao nedavnopublikaciju pod nazivom Spomenici priËaju, koju jeosmislila Ljubica ©irec, muzejska pedagoginja. Ovapublikacija je priruËnik za muzejske radionice koji semoæe koristiti i kod kuÊe. Na pitanja je moguÊe odgo-voriti ako su se prethodno upoznali s muzejem.

Drugu publikaciju pod nazivom istoimene izloæbe

1 Za sve posjetitelje:Vodiči po muzejuKatalozi izložbiInformativne publikacije o

edukativnim projektimaCD- ROM i videosnimke o

muzeju, izložbi i stalnom postavu

Za djecu:Radne bilježnice koje prate

povremene izložbe ili stalnepostave

Priručnici za osnovne i srednješkole

Radni listići, stripovi i slikovnicei sl.

Za posjetitelje s posebnim potreba-ma:

Izdanja na brajici (vodiči poizložbi)

Zvučne kazete za slijepe islabovidne posjetitelje

Videosnimke za gluhe i nagluheposjetitelje

IM 32 (3-4) 2001.

TEMA BROJA


74

sl.1 i 2 Naslovnice publikacija

namijenjenih djeci koje su objavili hrvatski

muzeji

Mokodonja osmislile su Klara BursiÊ MatijaπiÊ, kustosi-ca tog muzeja, i Ljubica ©irec. Radi se o radnimlistiÊima koji prate izloæbu.

Muzej hrvatskih arheoloπkih spomenika u Splitu.Publikacija je takoer pratila veliku istoimenu izloæbuHrvati i Karolinzi pod nazivom Igrom i zabavom krozizloæbe u suradnji viπe autorica ali pod vodstvom LadeLaure, muzejske pedagoginje tog muzeja. Radna bilje-ænica bogato i lijepo je opremljena slikama rekonstruk-cija u boji te pouËnim tekstom i igrom.

Muzej Prigorja u Sesvetama. Ovaj muzej redovito tiskaprigodne kataloge za djecu koji su povezani sgodiπnjim edukativnim projektima svih muzeja gradaZagreba i ZagrebaËke æupanije. Publikaciju Si na bregeosmislila je Dubravka Habuπ SkendæiÊ, inaËe restaura-torica i muzejska pedagoginja istog muzeja. Ovaj malikatalog prati i CD ROM. Na prvi pogled, moæda “opas-na stvar”, koja Êe skrenuti paænju djeteta s knjige, aliispitivanje osnovaca u Arheoloπkome muzeju uZagrebu glede publikacije Si na brege pokazalo nam jeda djeca, iako postoji i CD ROM, rado uzimaju i knjiguu ruke.

“Staro selo” Kumrovec - Muzeji Hrvatskog zagorja.Publicirali su lijepe πarene radne biljeænice kojima djecuuËe pojedinim hrvatskim obiËajima uz vesele i nadasvepouËne zadatke, autorice Tatjane ÆupaniÊ.

Muzej grada Zagreba. MGZ je izdao informativni depli-jan i iskaznicu za djecu, kojom postaju mali prijateljiMuzeja. Ovdje imamo primjer odliËne suradnje muzej-

ske pedagoginje Vesne Leiner i akademskog slikaraMiljenka Gregla, djelatnika tog muzeja.

Arheoloπki muzej u Zagrebu. Imaju nekoliko publikacijaza djecu.

Publikacija Rimljani u Zagrebu, autora Zorana Gregla,kustosa Muzeja, moæe se koristiti i kao priruËnik uπkoli. Muzejska pedagoginja Mila ©kariÊ osmislila je irazradila nekoliko publikacija koristeÊi se maskotom poimenu Arhimir. To je crtani lik, koji se pojavljuje usvakom projektu Pedagoπkog odjela Arheoloπkogmuzeja u Zagrebu. Cilj maskote Arhimir je da djecapovezuju taj lik sa svime πto su vidjeli i nauËili u muzeju.Izraena je i radna biljeænica Pronai nacrtani predmet idovrπi crteæ koja je ujedno i ulaznica u muzej. Posjetiteljkoji kupi biljeænicu ima, pokazom biljeænice, slobodanulaz u Muzej. Tiskan je mali strip s Arhimirom koji djecuupoznaje s Arheoloπkim muzejem u Zagrebu te impokazuje πto ih Arhimir sve moæe nauËiti ako dou uMuzej. Tu je i mapa s likom Arhimira, koji se moæeizrezati i odijevati u razna povijesna odijela. Tako i planlapidarija, gdje djeca zajedno s Arhimirom morajupozorno promotriti sve izloæene kamene spomenike upotraænji za motivom cvijeta, koji je na njima uklesan.Takav spomenik trebaju obiljeæiti naljepnicom naponuenom planu.

Uz katalog izloæbe Dodirom u proπlost, gdje su 1996.godine prvi put bile izloæene replike iz proizvodnje labo-ratorija AMZ-a i u suradnji s Tifloloπkim muzejom, izdalismo i popratni tekst na brajici za slijepe i slabovidneosobe.

75Izloæbu Arhimir te vodi kroz proπlost osim deplijana nacrnom tisku i na brajici za slijepe i slabovidne posjetite-lje prati prvi put i video snimka na znakovnom jeziku zagluhe i nagluhe posjetitelje.

IPAK, ©TO NAJVI©E NEDOSTAJE NA©IM MUZEJIMA? Toje popularno pisana publikacija koja govori o cijelommuzeju. Ovdje bih kao izvrstan primjer ukazala na pub-likaciju Metropolitan muzeja u New Yorku, koji svojimprekrasnim izdanjem pod nazivom Inside of the muse-um, upoznaje djecu pa i odrasle s cijelim muzejem,raznim odjelima, stalnim postavom, radom kustosa ali idrugim djelatnostima unutar muzeja. Svaka razraenatema u ovom izdanju ima upitnik ili zadatak za djecu, ana kraju kviz.

Iako nije muzejska publikacija, vrijedna je spomenakrasno opremljena knjiæica pod naslovom VodiË krozSalonu koju je izdala O.©. “Don Lovre KatiÊ” Solin usuradnji s Konzervatorskim zavodom u Splitu podstruËnim vodstvom arheologa Jasne JeliËiÊ RadoniÊ iMiroslava KatiÊa.2 Takva izdanja su u nekim muzejimau planu, pa se nadamo da Êe i ona jednom ugledatisvjetlo dana i dospjeti u ruke malih posjetitelja, kako biih upoznali s muzejem i tako popularizirali vaænostnaπeg muzejskog rada.

2 U realizaciji izdanja pomogli sugđa Nada Stanović, nadzornica zapovijest Ministarstva prosvjete išporta - Podružna jedinica Split, igđa Alemka Vrcan, glavna tajnicaHrvatskog povjerenstva zaUNESCO u Zagrebu.

THE ROLE OF MUSEUM PUBLICATIONS IN CHILDREN’S EDUCATION

To what extent are museum publications educational? Whichmuseum publications are educational? It is important todefine which museum publications we are referring to. Dowe mean museum catalogues from various exhibitions, bul-letins or discussions that are regularly published by individ-ual museum institutions, or do we, perhaps, mean the fewoccasional children’s publications printed by individualmuseums?

What is education in museums? We certainly need to explainthe term education and define whom we wish to educate. Isit only children? If we are speaking about museum peda-gogy, it is clear that we primarily mean children, but if wespeak about museum education, then we certainly meanpeople of all age groups eager to learn and be educated. Ifeel that all museum publications need to be educational,regardless of the target readership. It is clear that ourresponsibility towards children is greater, since they stilllack sufficient education and experience to be able to makea positive judgement about a book or workbook they areoffered. However, the fact that children are excellent criticsand that they still love a good book in spite of computers isborne out by the popularity of the books about Harry Potter.

We have to make use of this! How to achieve quality inmuseum publications for children? To be sure, this has to bedone with the joint effort of all museum workers in coopera-tion with the museum educator as well as other experts. Ifsomeone is a good curator or a good educator and providesgood guidance to children through a museum, if he or shemakes good worksheets does not mean that he or she needsto have a gift for writing museum publications, particularlythose devoted to children. And it is precisely this that islacking in our museums!

UVOD. Ubrzo nakon formalnoga Ëina osnivanja (odlukaOdbora grada Zagreba od 21. prosinca 1954.) i dod-jele prostora na Savskoj cesti 18 (1959.), TehniËkimuzej otvara se za javnost 14. sijeËnja 1963. godine.Od samoga sveËanoga otvorenja u praksi se provodizamisao o primarnom znaËenju obrazovne funkcijeMuzeja sagledane u cjelovitom konceptu njegove dje-latnosti, πto je i izrijekom navedeno u prvom muzej-skom vodiËu ...uz nauËni i struËni rad muzeoloπkogkaraktera u toj ustanovi treba da dominiraju tri osnovnekomponente: izloæbena, nastavna i radioniËko - produk-tivna... (GrdeniÊ, 1966:9). Posljednja komponentaznaËila je odræavanje predavanja, seminara i praktiku-ma, izvoenje demonstracija i pokusa pred posjetitelji-ma razliËitih profila radi boljeg razumijevanja prirodnihznanosti i tehnike.

Stoga se o TehniËkome muzeju moæe govoriti kao oamalgamu klasiËnoga kompleksnog muzeja tehnike iznanstvenoga centra, πto je koncepcija koju je osmislio

profesor dr. Boæo Teæak.

Koliko je njegova ideja o muzeju koji, osim klasiËnogsadræaja izlaganja izvornih predmeta tehnike itehnologije, njeguje snaænu obrazovnu komponentubila ispred vremena pokazuje podatak da je u svijetuprvi znanstveni centar Exploratorium dr. FrankaOppenheimera otvoren u San Franciscu 1968.godine.1

TehniËki muzej odmah nakon otvorenja 1963. izazvaoje iznimno veliko zanimanje i imao neuobiËajeno velikbroj posjetitelja u odnosu na ostale muzeje u Zagrebu.Preteæno su to bili grupni posjeti πkolske mladeæi izZagreba i svih krajeva bivπe Jugoslavije, za koje suorganizirana vodstva kroz Muzej. Zanesenosttadaπnjega posjetitelja burnim razvojem tehnike i æeljomda se upozna s najnovijim izumima i dosezima industrij-skoga druπtva pogodovala je i afirmaciji obrazovnefunkcije Muzeja.

U razdoblju od 1993. do 1996. broj posjetitelja odËetrdeset tisuÊa ubrzano raste do sedamdesetaktisuÊa, a 1968. Muzej je posjetilo viπe od sto tisuÊaposjetitelja. Navedeni, a i veÊi broj posjetitelja (do120.000) iz Zagreba, Hrvatske i Jugoslavije (Ferle-RiloviÊ, 1992:21) odræava se sve do kraja osamdesetihgodina proπloga stoljeÊa, ali je u ratnim godinama brojposjetitelja opao. Tijekom ratnih godina broj posjetiteljaMuzeja kreÊe se u rasponu od 68.196 posjetitelja u1992. do 102.856 posjetitelja u 1993. Od ostale trigodine jednu (1991.) je Muzej bio zatvoren, a 1995. i1994. broj posjetitelja je izmeu sedamdesetak(69.959) i osamdesetak tisuÊa (83.234).2

Zbog smanjenja interesnog podruËja s kojega dolazepotencijalni posjetitelji (Hrvatska, neπto Slovenija iBosna i Hercegovina), ali joπ viπe zbog uvoenja novemetodologije obrade broja posjetitelja, njihov broj uposljednjih se πest godina smanjio u rasponu izmeuπezdeset tisuÊa (60.638) u 2000. i neπto viπe odsedamdeset i pet tisuÊa (76.869) posjetitelja u 1996.

IZDAVA»KA DJELATNOST MUZEJA. IzdavaËka djelat-nost vaæan je segment svakoga muzeja, a prema jed-noj od definicija (KoπËeviÊ,1988:74) cilj izdavaËke dje-

IZDAVA»KA DJELATNOST U PROCESU OBRAZOVNE FUNKCIJE TEHNI»KOG MUZEJA

DAVOR FULANOVI∆ TehniËki muzej, Zagreb

BOÆICA ©KULJ TehniËki muzej, Zagreb

IM 32 (3-4) 2001.

TEMA BROJA


sl.1 Plakat za predavanje odræano u

TehniËkom muzeju Zagreb

1 Citat preuzet s adresehttp//www.exploratorium.edu/about/index.htmlIzjava svjedoči o snažnom uvjerenjuza prosvjetiteljsku uloguTehničkoga muzeja, što je na traguaktualne izjave o poslanjuExploratoriuma, “misijaExploratoriuma je da inovativnomokolinom, različitim programima isadržajima stvori u posjetitelja kul-turu učenja kojom će se poticatiradoznalost o svijetu koji gaokružuje”.

2 Svi podaci koji se odnose na brojposjetitelja, preuzeti su iz Izvješćazagrebačkih muzeja, 1994. - 2000.,Muzejski dokumentacijski centar,Zagreb

77

nego skromna, za razliku od posljednjih desetak godi-na, kada je intenziviran rad na izdavanju kataloga.

U prethodnom razdoblju rijetko su objavljivani kataloziizloæaba postavljenih od kustosa Muzeja, ali je zato biloneπto viπe izvornih, Ëesto neprevedenih kataloga gos-tujuÊih izloæaba. Iz tog razdoblja kao dobar primjer ka-taloga povremenih izloæaba stvorenih u Muzeju moguse navesti ovi naslovi: INOVA 71 - izloæba pronalazaka itehniËkih unapreenja u Hrvatskoj (1971. i 1972),INOVA YU 74 - Savez pronalazaËa i autora tehniËkihunapreenja Jugoslavije (1974.), »ovjek i tehnika -Ogledna izloæba djeËjih likovnih radova uËenikaosnovnih πkola Jugoslavije i uËenika koji polaze dopun-sku nastavu u inozemstvu (1895., 1986. i 1898.) teÆeljeznica Zagreb - Samobor, 1901.-1979. (1986.).

latnosti muzeja i galerija jest distribucija struËnoznanstvenih informacija, informacija πire javnosti o dje-latnosti i radu muzeja i popularizacija muzejske grae,kulturne baπtine.3

IznatprosjeËno razvijenu obrazovnu komponentuTehniËkoga muzeja na æalost nije pratila snaæna izda-vaËka djelatnost. Premda svjesni znaËenja pisane rijeËikao oblika komuniciranja vlastite poruke koja ima vaænuulogu u cjelokupnom odnosu muzeja i publike(MaroeviÊ, 1993:242), mali broj kustosa i ostalihstruËnih suradnika Muzeja ne mogu udovoljiti zahtjevi-ma praÊenja postava, povremenih izloæaba i ostalihdogaanja s tiskanim materijalima.

Pored vodiËa stalnoga postava (GrdeniÊ, 1966.),objavljenog vrlo brzo nakon otvaranja Muzeja zajavnost, proteklo je dugo razdoblje od dvadeset godinado prvog tiskanog materijala u svezi sa stalnimpostavom. Bila je rijeË o deplijanu, informativnom listiÊuo Muzeju, izdanju skromna opsega, koje su 1988. i1998. slijedila dva nova izdanja.

Bez obzira na relativno velik broj razliËitih vrsta povre-menih izloæaba postavljenih u Muzeju, na πto uostalomupuÊuje broj od 132 izloæbe u razdoblju 1976.-1992.(FulanoviÊ, 1992.), TehniËki muzej nije posvetiodovoljno pozornosti pisanome materijalu koji je prationavedena dogaanja. Izuzmu li se osnovni elementinajava (pozivnica, plakat), uredno tiskanih za svakuizloæbu, ostala ponuda (kataloga, listiÊa i sl.) bila je viπe

sl.2-5 Naslovnice publikacija u nakladi

TehniËkog muzeja, Zagreb

3 Isti izvor razvrstava muzejskaizdanja kao: vodič stalnog postava,katalog stalnog postava, plakat,program, pozivnice, katalogizložbe, letak, periodične pub-likacije (časopisi i ostale periodičnepublikacije s različitim intervalomizlaženja), monografska izdanja(knjige, zbornici, bibliografije,adresari, vodiči, priručnici itd.),grafički listovi, kataložni listići,geografske karte, reprodukcijeumjetničkih slika i crteža,fotografije, film, mikrofilm i video-materijal.

78

Tiskani materijal prati i ostala dogaanja u Muzeju.IstiËe se serijal kataloga izdan povodom voænji starihautomobila organiziranih tijekom osamdesetih godina,πto potvruju naslovi kao Ocjenska voænja starih auto-mobila i motorkotaËa tmz ‘87. (1987.), 6. oldtimer rallyZagreb-LuËko (1991.) i sl.

Promjenom kadrovske strukture devedesetih godinaproπloga stoljeÊa u Muzeju bitno se popravlja strukturavisokoobrazovanoga profesionalnog osoblja. Ako seima na umu kako su prva dva kustosa u Muzejupostavljena tek 1980., ne iznenauje pozitivan uËinakosam kustosa, koliko ih je bilo 1995., kako na cjeloku-pan struËni rad, tako i na izdavaËku djelatnost Muzeja.Novi struËni suradnici zapoËinju vrlo ambiciozno u1992. poslove tzv. kuÊnog izdavaπtva. Pionirski rad nasuvremenom fotokopirnom laserskom stroju (u boji)omoguÊio je da se vlastitim snagama osim raznih infor-mativnih listiÊa, pozivnica i plakata manjega formatatiskaju i katalozi. Poneseni prvotnim uspjesima, kustosiMuzeja zakoraËuju u ambicioznija i opseænija izdanjakataloga povremenih izloæaba, kataloga stalnogapostava, knjiæica o hrvatskim izumiteljima iznanstvenicima i sl.

Izdavaπtvo muzeja 1992. - 2001.4 Izdanja Iz depoaTehniËkoga muzeja (1992.), OtkriÊe rentgenskih zraka1895.-1995. (1994.), Vatrogastvo, vodiË kroz odjel uTehniËkom muzeju (1996), PriËa iz pËelinjeg grada(1997.) i Ruer BoπkoviÊ, susret s genijem (1997.),istiËu se kao prvi katalog tiskan vlastitom tehnikom,prvi klasiËno oblikovan katalog povremene izloæbe

stvorene u Muzeju, zatim prvi cjeloviti vodiË odjelastalnoga postava, prva djeËja slikovnica i naposljetkuprvi dvojeziËni katalog - knjiæica.

U nove medije Muzej je zakoraËio 1994. izdavanjemgramofonske ploËe TehniËki muzej 1954.- 1994. (40.obljetnica TehniËkoga muzeja u Zagrebu). Zanimljiv jepodatak da je bila rijeË o posljednjoj vinilnoj (singl) ploËikoju je tiskala Croatia Records. U produkciji Muzejatvrtka Ingor izradila je 1999. kao integralni dionovootvorenog odjela videofilm Pokretna moÊ vatre.Nakon godinu dana, istovjetnom digitalnom tehnikom,s istim izvoaËem, izraen je promotivni videofilmBaπtina za buduÊnost.

IZDANJA MUZEJA I OBRAZOVNA DJELATNOST. Uposljednjem desetogodiπnjem razdoblju muzejskaizdanja sve viπe dobivaju na znaËenju u dijelu obra-zovne djelatnosti. Dijelom je rijeË o konvencionalnimkatalozima5 stalnoga postava i povremenih izloæabakoje tematikom i metodologijom obrade izravnoupuÊuju na snaænu vezu s obrazovnom funkcijomMuzeja. Katalozi stalnih postava Vatrogastvo i PokretnamoÊ vatre - tri stoljeÊa toplinskih motora, kao i povre-menih izloæaba OtkriÊe rentgenskih zraka 1895. - 1995,Fonografija u Hrvatskoj 1927. - 1997. i 10 kemijskihpokusa koji su promijenili svijet u izravnoj su svezi snastavnim programima pojedinih predmeta osnovnih isrednjih πkola.

Izdavanjem slikovnice PriËa iz pËelinjeg grada 1997.,

4 Izdavaštvo Tehničkog muzeja1992. - 2001. Kronološki popisizdanja:

1992./ I. publikacijeIz depoa Tehničkoga muzeja

(katalog izložbe - vlastiti tisak)Oprez, mine! (katalog izložbe -

vlastiti tisak)Iz vremena sjajnih balova (kata-

log izložbe - vlastiti tisak)Odjel Vatrogastvo (katalog

stalnoga postava - vlastiti tisak)100 godina zagrebačkoga

Glavnoga kolodvora (katalogizložbe - vlastiti tisak)

Tehnički muzej (deplijan stalno-ga postava Muzeja; hrv. i eng.izdanje)1992./ II. plakati

12 plakata dimenzija B3 u boji(vlastiti tisak)

1993./I. publikacijeOprez mine! Zaštita od neek-

splodiranih minsko-razornih napra-va i ubojitih sredstava, (katalogizložbe - vlastiti tisak; hrv. i njem.izdanje)

Ploviti se mora, živjeti se nemora (katalog izložbe - vlastititisak)

Dani Fausta Vrančića (otkrivanjebiste - vlastiti tisak)1993./II. plakati


plakat izložbe dimenzija B2

1994./I. publikacijeOprez mine! Zaštita od neek-

splodiranih minsko-razornih napra-va i ubojitih sredstava (katalogizložbe - vlastiti tisak)

Apisarij (Medni dani uTehničkom muzeju) (katalogstalnoga postava Odjela - vlastititisak)

Vivat academia! Vivant ingeniarii(katalog izložbe)

Zagreb nekad i danas (katalog -plakat izložbe)1994./II. plakati


2 plakata izložbi dimenzija B21994./III. audiovizualna izdanja:gramofonske ploče i videofilmovi

Tehnički muzej (40. obljetnicaTehničkoga muzeja u Zagrebu),(gramofonska ploča)

1995./I. publikacijeSvečano otvorenje obnovljenog

rudnika, (deplijan izložbe - vlastititisak)

Brodovi hrvatskog Jadrana (izlož-ba maketa jedrenjaka hrvatskogJadrana) (katalog izložbe)

79prve iz serijala Mala biblioteka TehniËkog muzeja, Muzejnastoji pribliæiti sadræaje svoga postava najmlaim pos-jetiteljima. RijeË je o knjiæici u kojoj je osim opisa stalno-ga postava Apisarija ispriËana i oslikana bajka o æivotupËela, prikladna acima niæih razreda osnovnih πkola.

U procesu πirenja znanja o poznatim i nepoznatimvelikanima hrvatskog prirodoslovlja i tehnike vaæna jeuloga izdanja (serijala) knjiæica koje Muzej objavljujeprigodom otkrivanja poprsja u Parku skulptura udvoriπtu TehniËkoga muzeja, kao πto su: RuerBoπkoviÊ - susret s genijem, Oton KuËera -znanstvenik, popularizator prirodoslovlja i tehnike iliFerdinand KovaËeviÊ - pionir hrvatske telegrafije, DavidSchwartz - izumitelj upravljivog aluminijskog zraËnogbroda.

TreÊi oblik izdavaπtva, tzv. kuÊno izdavaπtvo, komple-mentarno je ostalim vrstama tiskovina. ZahvaljujuÊiodgovarajuÊoj opremi i usvojenim novim znanjima, uMuzeju se proizvode razliËita izdanja deplijana, knjiæica iplakata, skromnijeg opsega, ali mnogobrojne i nemalihnaklada. Njihova niska troπkovna cijena uz ostvarenunezavisnost o vanjskim suradnicima omoguÊila jeMuzeju da osmisli strategiju kojom ostvaruje izrazitofleksibilno i brzo praÊenje prigodnih dogaanja.

Na kraju, ali ne i kao najmanje vaæno, tiskanje je uvlastitoj reæiji razliËitih anketnih listiÊa, testova, informa-tivno obrazovnih biltena i sliËnoga materijala. Onopomaæe u obrazovnim programima Muzeja osmiπljenimu suradnji s vanjskim ustanovama, Zavodom zaunapreenje πkolstva Ministarstva prosvjete i πporta6,HEP-om, Nuklearnom elektranom Krπko itd.

Iskustvo u izdavanju ostalih vrsta medija poput videofil-mova novijeg je datuma i skromnijeg opsega, πtoukljuËuje dva video filma, Pokretna moÊ vatre i Baπtinaza buduÊnost. U neposrednoj buduÊnosti TehniËkomemuzeju predstoji ulazak na podruËje ostalih elektron-skih zapisa u obliku CD-a i sliËno.

LITERATURA

1 Ferle-Rilović, E. (1992.), Statistička obrada frekvencije broja posje-titelja u Tehničkom muzeju od 1963. - 1991., stručni rad za stjecanje zvan-ja kustosa, Zagreb

2 Fulanović, D. (1992.), Prigodna izložba i izložbena djelatnost uTehničkom muzeju u Zagrebu, stručni rad za stjecanje zvanja kustosa,Zagreb

3 Grdenić, P. (1966.), Odjeli Tehničkog muzeja u Zagrebu, kratki vodič,Tehnički muzej, Zagreb

4 Koščević. Ž., Lapajne, D., Subotić, I., Šulc, B., (1988.), Kultura -planiranje, 7, Zavod za proučavanje kulturnog razvitka, 49-77,Beograd

5 Maroević, I. (1993.), Uvod u muzeologiju, Filozofski fakultetSveučilišta u Zagrebu, Zagreb

6 Mirković, M. (1994.), Razvitak i dostignuća tehničkih područjau Hrvatskoj, Zbornik radova, Sveučilište u Zagrebu, 301-323,Zagreb

Kineski zmajevi (katalog izložbe)Otkriće rentgenskih zraka 1895.-

1995. (katalog izložbe)Ivan Krstitelj Rabljanin - život i

djelo (katalog izložbe - otkrivanjepoprsja)1995./II. plakati


2 plakata izložbi dimenzija B2

1996./I. publikacijeU podmorju Jadrana (ronilaštvo u

Hrvatskoj) (katalog izložbe)Ljepote molekulskih struktura

(katalog izložbe; dvojezičnihrv./eng.)

Vatrogastvo, vodič kroz odjel uTehničkom muzeju (katalog stalno-ga postava Odjela)1996./II. plakati

31 plakat dimenzija B3 u boji(vlastiti tisak)


1997./I. publikacijeČunak i igla, Izložba šivaćih stro-

jeva Tehničkog muzeja Slovenije,(katalog izložbe; dvojezičnihrv./eng.)

Rudarska pučka umjetnostBanske Štiavnice (deplijan izložbe -vlastiti tisak)

Fonografija u Hrvatskoj (1927.-1997.) (katalog izložbe)

Ruđer Bošković, susret s genijem(katalog izložbe - otkrivanje biste;dvojezični hrv./eng.)

Priča iz pčelinjeg grada (dječjaslikovnica stalnoga postava odjela)1997./II.



1998./I. publikacijePadobran - Padobranstvo u

Hrvatskoj (katalog izložbe; dvo-jezični hrv./eng.)

Toplota in Gibanje - tri stoljetjaizumov toplotnih motorjev (katalogizložbe; dvojezični hrv./eng.)

Oton Kučera, znanstvenik, popu-larizator prirodoslovlja i tehnike,1856.-1931., (knjižica prigodomotkrivanja poprsja)

Tehnički muzej (deplijan stalno-ga postava Muzeja, hrv. eng. i njem.izdanje)1998./II. plakati


1 plakat izložbe dimenzija B2

1999./I. publikacijeRadioamatersko stvaralaštvo

Radiokluba Zagreb (katalogizložbe)

Pokretna moć vatre, tri stoljećatoplinskih strojeva (katalog stalno-ga postava Odjela; hrv. i eng. izda-nje)

80

PUBLISHING ACTIVITIES IN THE PROCESS OF THE EDUCATIONALFUNCTION OF THE TECHNICAL MUSEUM

Founded in 1954 as an amalgam of a classic complex muse-um of technology and a scientific centre, the TechnicalMuseum had immediately after its opening in 1963 attracteda great interest and drew an exceptionally large number ofvisitors. For the most part, the visitors were schoolchildrenthat were given guided tours of the Museum. The fascinationof visitors at that time with the explosive development oftechnology and the eagerness to learn about the newestinventions and achievements of industrial society wasfavourable for the promotion of the educational function ofthe Museum. All through the years the Technical Museumhas retained the traditionally high level of educational pres-entation, achieving enviable results in the education of

school groups, as well as individuals, and thus stands at thevery top in comparison with other museums in Zagreb and inCroatia. The Museum’s guides, demonstrators and curatorscarry out thousands of informative guided tours, directedlessons and popular lectures every year.

Apart from the spoken word, a major contribution to achiev-ing the educational task of the Technical Museum is provid-ed by its publishing activities. Furthermore, we can note thatthe share and importance of publishing activities by theMuseum has grown exponentially over the past ten years.There are several reasons for this. Apart from accepting thenecessity of the written word as a subjective factor in thesuccessful presentation of the Museum to the public, agreater number of professional workers and modern technol-ogy has greatly contributed to the sudden increase in thenumber and type of publications.

These are, in part, conventional catalogues of the permanentexhibition and occasional exhibitions whose themes andmethodology are strongly linked with the educational task ofthe Museum. Catalogues of permanent exhibitions Fire-Fighting and The Motive Power of Fire - Three Centuries ofCombustion Engines, as well as temporary exhibitions, TheDiscovery of X-Rays 1895-1995, Phonography in Croatia1927-1997 and 10 Chemical Experiments that Changed theWorld, are directly linked with the curriculum of individualsubjects in primary and secondary schools.

Another form of publication takes on the form of series ofbooklets about Croatian scientists and inventors that theMuseum publishes to mark the putting up of these peoplesbusts in the Park of Sculptures of the Great Names in NaturalScience and Technology in the courtyard of the TechnicalMuseum. These include: Ruer BoπkoviÊ - Meeting with aGenius, Oton KuËera - Scientist, Promoter of Natural Scienceand Technology, and Ferdinand KovaËeviÊ - Pioneer ofCroatian Telegraphy.

In the process of the educational task, a third form of pub-lishing is also important, and it is specific to the TechnicalMuseum. As a result of obtaining proper equipment, theMuseum has started its own publishing activities some tenyears ago. Various editions - from guides, booklets, postersand similar smaller publications - are wholly the result of thework of the Museum staff. The independence and the lowcost have enabled the Museum to draw up a strategy foraccompanying events with corresponding publications in aspeedy and flexible manner.

Last but not least, we need to mention the printing of varioussurvey sheets, tests and informative and educational bul-letins that aid the Museum in its educational programmesdrawn up in collaboration with other institutions like theInstitute for Education of the Ministry of Education andSport, the Croatian Electric Power Company, the KrπkoNuclear Power Plant and similar institutions.

Our experience with other forms of media like videocassettesor electronic publishing in the form of CDs is more recentand much more limited (two videocassettes), but theTechnical Museum plans to expand its publishing activitiesin this field in the near future.

Ferdinand Kovačević, pionirhrvatske telegrafije (knjižicaprigodom otkrivanja poprsja)1999./II. plakati


2 plakata izložbi dimenzija B21999./III. audiovizualna izdanja:gramofonske ploče i videofilmovi

Pokretna moć vatre (videofilmuz stalni postav Odjela)

2000./I. publikacijeOsvajanje neba (deplijan izložbe)10 kemijskih pokusa koji su

promijenili svijet (katalog izložbe)David Schwarz, izumitelj

upravljivog aluminijskog zračnogbroda (knjižica prigodom otkriva-nja poprsja)2000./II. plakati


1 plakat izložbe dimenzija B22000./III. audiovizualna izdanja:gramofonske ploče i videofilmovi

Baština za budućnost (videofilmo Tehničkome muzeju; hrvatska iengleska verzija)

2001. (do 30.9)/I. publikacijeBež'te ljudi, ide auto!,

100. obljetnica dolaska prvog auto-mobila u Zagreb (deplijan izložbe)

110. godina tramvaja u graduZagrebu (deplijan izložbe)

Demonstracijski kabinet NikoleTesle (deplijan stalnoga postavaOdjela - vlastiti tisak)2001./II. plakati


1 plakat izložbe dimenzija B2

5 Pod pojmom konvencionalni kat-alog podrazumijeva se izdanje kojeosim kataloške obrade građesadržava: uvod, predgovor, sažetaks prijevodom na strani jezik, studiju(jedan ili više tekstova) koja seodnosi na predmetne događaje,osobe, pojave i sl.

6 U organizaciji Tehničkog muzejai Zavoda za unapređenje školstvaMinistarstva prosvjete i športaodržavaju se seminari za profesoreosnovnih škola grada Zagreba iZagrebačke županije iz predmetatehnička kultura, fizika, biologija.Obrađuju se teme u svezi sa stal-nim postavom Muzeja, a komple-mentarne nastavnim programimanevedenih predmeta.

TROGIRSKA MUZEJSKO - GALERIJSKA IZDAVA»KA DJELATNOST

DANKA RADI∆ Muzej grada Trogira, Trogir

IM 32 (3-4) 2001.

TEMA BROJA


Pojavu muzejskih publikacija u Trogiru biljeæimo tekpoËetkom druge polovice XX. stoljeÊa. Razlog tomejest nepostojanje organizirane muzejske djelatnosti uXIX. stoljeÊu.1 No, veÊ se u to vrijeme u knjiæniciGaragnin Fanfogna u Muzeju grada Trogira nalazemuzejske publikacije, katalozi i vodiËi nekih europskihmuzeja, koji su tiskani u XVIII. i XIX. stoljeÊu.2

Prva organizirana muzejska djelatnost u TrogiruzapoËinje sluæbenim osnivanjem Zbirke starina (Gradskilapidarij) potkraj srpnja 1923. godine, ali ne biljeæimonikakvu muzejsku publikaciju u svezi s njom.3 Muzejgrada Trogira4 poËinje svoju muzejsku izdavaËku dje-latnost 1971. godine, a Ëine je vodiËi stalnog postava,katalozi povremenih izloæaba, informativni bilteni,plakati, razglednice, monografije, Ëasopisi i knjige,rjeËnici, ekonomske, kulturno-povijesne studije, biblio-grafije, te zbornici radova znanstvenih skupova ali imeunarodnih, koji rasvjetljavaju ekonomsku, kulturno-umjetniËku povijest muzeja i grada Trogira.5

Trogirsku muzejsku izdavaËku djelatnost obogaÊuje iizdavaπtvo ostalih muzeja i zbirki na podruËju gradaTrogira, u kojima je predstavljeno umjetniËko blago tro-girskih crkava i samostana: Zbirka umjetnina “Kairos”(Zbirka benediktinskog samostana u Trogiru); Sakristija(Riznica katedrale); Pinakoteka (Crkva sv. IvanaKrstitelja)6 i Galerija Svi Sveti.

Zbirka umjetnina “Kairos“ smjeπtena u prizemnimprostorijama samostana sv. Nikole otvorena je zajavnost 1970. godine. U prvom postavu po ideji IveBabiÊa7 uz Kairosa najznaËajniji spomenik iz dobaantike, prezentirana su djela slikarstva i kiparstva,liturgijski predmeti, obredno ruho i namjeπtaj. Nakonprovedenih arheoloπkih istraæivanja i obnovesamostana i crkve sv. Nikole, zbirka je obnovljena iproπirena 1990. godine novim postavom mr. VanjeKovaËiÊ i mr. Radoslava BuæanËiÊa, konzervatoraRegionalnog zavoda za zaπtitu spomenika kulture uSplitu.8 Benediktinski samostan sv. Nikole - Trogir izda-vaË je preklopnog vodiËa Zbirke umjetnina “Kairos“ usamostanu sv. Nikole - Trogir 1985. godine. Ovaj malivodiË - katalog donosi nam kratke podatke osamostanu sestara benediktinki, samostanskomdvoriπtu, crkvi sv. Nikole i samostanskoj zbirci tj. popisnavrednijih izloæaka i dvije fotografije, Mater dolorosa na

poleini i Kairos na naslovnoj stranici. Ovaj skromnivodiË zamijenjen je veÊim i slikovitijim vodiËem Muzej“Kairos“ Samostan Sv. Nikole Trogir, nakon obnove iproπirenja postava 1991. godine. Autorica teksta mr.Vanja KovaËiÊ donosi nam opπirnije podatke osamostanu i crkvi kao i o izloπcima zbirke nahrvatskom, engleskom, njemaËkom talijanskom i fran-cuskom jeziku. S.S. Benediktinke - Trogir izdavaË je irazglednica na kojima su predstavljene umjetnineizloæene u zbirci samostana benediktinki Trogir.

Zbirka umjetnina samostana sv. Dominika otvorena je25. X. 1984. godine. Stalni postav zbirke koji se sasto-jao od liturgijskih predmeta u zlatu i srebru, domaÊih alii stranih autora (kaleæa, relikvijara, raspela), zavjetnihdarova Gospi (ex vota), nakita, slika, vrijednih poliptiha iskulptura od XV. do XVIII. stoljeÊa, naËinio je konzerva-tor Davor DomanËiÊ, tadaπnji ravnatelj Regionalnogzavoda za zaπtitu spomenika kulture u Splitu. UDomovinskom ratu zbirka je zatvorena i do danas nijeponovo otvorena. Ne postoji katalog umjetniËke zbirke ito je primjer koji nam najbolje ilustrira da izloæba bezkataloga pada u zaborav, tj. izloæba bez kataloga kaoda se nije ni dogodila.9

Sakristija - Katedrala sv. Lovrijenca u kojoj su gotiËkiormari majstora Grgura Vidova Ëuva se i riznica kate-drale s moÊnicima, obrednim predmetima i dragocje-nim ruhom. Prvi kratki informativni vodiË kroz katedraludonosi nam povijesne podatke i opis crkve i njeneriznice koja je jednim dijelom smjeπtena u sakristijicrkve. Kratki tekst nadopunjen je jednom fotografijomportala katedrale. Iako je katedrala bila predstavljena usvim vodiËima i monografijama grada Trogira, prvusvoju samostalnu monografiju Trogirska katedrala (uokviru biblioteke: TuristiËke monografije) dobila je 1989.godine. Autor teksta je vrsni poznavalac trogirske kul-turno-umjetniËke baπtine dr. Ivo BabiÊ. Iste godineponovo je tiskana monografija Radovan dr. CviteFiskoviÊa, koja je svoje prvo izdanje doæivjela 1965.godine.

Pinakoteka - Crkva sv. Ivana Krstitelja otvorena je1975. godine. U ovoj jednobrodnoj romaniËkojgraevini smjeπtena je vrlo vrijedna zbirka crkvenihumjetnina (slike, staro crkveno ruho, evanelistari,bogati rukopisi, peËati). Tu su sabrane najvrednije

1 Danica Božić Bužančić, Počecizaštite spomenika i sabiranja umjetninau Dalmaciji, Prilozi povijesti umjet-nosti u Dalmaciji, 18/1970., str. 145-159.; Fani Cega, Počeci muzejske dje-latnosti u Trogiru, Zbornik radovaOsnivači i prvi kustosi muzeja uHrvatskoj, Osijek 1999., str. 175-180.; ista: Skupljačka i muzejska dje-latnost u Trogiru tijekom XIX. stoljeća,Muzeologija, 37., 2000., str. 32-42.

2 Josef Eckhel, Catalogus museic cae-sarei Vindobonensis numorum veterumdistributus in partes II, quarum priormonetam urbium, populorum, regum,altera Romanorum complectitur.Disposuit et descripsis JosephusEckhel, Vindobonae, I.P. Kraus,1779 (Muzej-Beč sign. XXII g 1/1-2); Meynet, bibliothècaire, Noticehistorique des tableaux qui se trouventau Musée d ’ Avignon... Avignon, J.J.Niol, 1783. (Muzej, sign. VI c 41);Catalogue des sculptures, inscriptions etmosaiques antiques et des antiquitesEgyptiennes,... Vienne, Imprim. A.Holzhausen, 1870. (Muzej-Beč,XYVIII b 177) ; Domenico Monaco,Guida novissima del Museo nazionaledi Napoli... Per Domenico Monako,Napoli, Proprietà letteraria, 1876.(Museo nazionale, sign. VI c 32);Der Museumsbau auf dem Karlsplatze,Wien und Leipzig, K.u.k. Hof-Buchdruckerei, 1910. ( Muzej-Beč,sign. XI a 39 ). O knjižnici vidi:Hrvoje Morović, O trogirskojknjižnici Garagnin Fanfogna, Vjesnikbibliotekara Hrvatske, g. X, br. 3-4/1964., str. 95-106; Fani Cega,Knjižnica Garagnin Fanfogna uMuzeju grada Trogira, InformaticaMuseologica, 29 (1-2), 1998., str.52-59; ista, Povijest knjižnice obiteljiGaragnin Fanfogna u Trogiru s posebn-im osvrtom na namještaj i stare kata-loge, Radovi Zavoda za hravatskupovijest Sveučilišta u Zagrebu,29/1996., str. 129-137.

3 Ova zbirka postaje dio Muzejagrada Trogira - lapidarij koji jeotvoren 1987. godine. Vidi:MirkoSlade Šilović, Kratki historijat lapi-darija u Trogiru, Muzeji 11/12/1956.-57., str. 223-226.; Fani Cega,Otvorenje lapidarija u Muzeju grada

82

umjetnine iz trogirskih crkava: nadgrobni spomenikobitelji ∆ipiko (reljef s prikazom Oplakivanja) od NikoleFirentinca, slikana raspela romaniËka i gotiËka, poliptisii slike Blaæa Jurjeva Trogiranina, platna PaolaVeneziana, Gentile Bellinija, Quirizija da Murana.10

Prvotni postav, kojeg je naËinio Ivo BabiÊ, tadaπnji rav-natelj Muzeja grada Trogira obnovljen je 1985. godine.Pinakoteka nije predstavljena samostalnom publikaci-jom, ali je neizostavna u svim vodiËima i monografijamagrada Trogira. Isto tako umjetniËko blago ostalih tro-girskih crkava i samostana predstavljeno je u svimvodiËima i monografijama grada Trogira.

Prema najavama splitskih konzervatora slijedi projektreorganizacije sakralnih zbirki vezanih za trogirski kate-dralu u okviru danaπnjeg æupnog dvora. Bila bi to svo-jevrsna Opera del Duomo - cjelovit muzejski sklop kojibi ukljuËivao posjet katedrali, zvoniku, crkvama sv.Martina (sv. Barbare), sv. Sebastijana, sv. IvanaKrstitelja i samog muzeja u æupnom dvoru. Pristup bi

bio kroz prezentirane ostatke πesterolisne crkve sv.Marije na gradskom trgu.

U Trogiru djeluju joπ dvije Galerije. Galerija M&M,koja je osnovana 1996. godine i nema nikakvu izda-vaËku djelatnost, osim pozivnice za otvorenje galerije,dok Galerija Svi Sveti, koja je otvorena 1989.godine biljeæi bogatu izdavaËku djelatnost, dva vodiËa i16 kataloga. Anka i Ivo KuzmaniÊ vlastitim sredstvima iuz mnogo ljubavi obnovili su crkvicu Svih Svetih i u njojotvorili istoimenu galeriju.

Iste godine tiskali su mali vodiË Art Gallery KuzmaniÊTrogir, u kojemu nam autor teksta Ivo Dellale donosipodatke o crkvi Svih Svetih i o galeriji. VodiË jepopraÊen fotografijama u boji kao i planom povijesnejezgre grada Trogira. Drugo, veÊe i opπirnije izdanjevodiËa galerije slijedi 1994. godine.

U Trogiru od 1988. godine djeluje i Radovan, Druπtvoza zaπtitu kulturnih dobara Trogira. Ono 1997. godinepokreÊe tiskanje Ëasopisa Radovan koji pridonosi rasv-jetljavanju mnogih pitanja Ëuvanja i vrednovanja kul-turnog naslijea, te omoguÊuje da struËni radovi, rezul-tati i iskustva struËnjaka i institucija koje rade na zaπtitikulturnih dobara Trogira budu dostupni πiroj javnosti.11

Tematski dio broja 1/1997. posveÊen je gradnji mostapreko jarka - Foπe izmeu povijesne jezgre i kopna.DotiËe se i pitanja izgradnje novog mosta ili pak tunelaizmeu kopna i otoka »iova, istoËno, podalje od povi-jesne jezgre grada Trogira. Broj 2/1998. tematski jeposveÊen Pantanu (Blatu).

Trogira, Informatica Museologica,1-4, 1987., str. 66-67.

4 Muzej grada Trogira osnovan je1963. a otvoren za javnost 1966.godine. Vidi: Mirko Slade Šilović,Muzej grada Trogira, Vjesnikmuzealaca i konzervatoraHrvatske, 3/1967., str. 43-48.

5 O svemu opširnije vidi u prilogukolegice sa istoga skupa: Fani CelioCega, Izdavačka djelatnost Muzejagrada Trogira.

6 Na području grada Trogiraimamo još 15 registriranih crkvenihzbirki, koje nisu otvorene zajavnost, već se otvaraju samo napoziv. To su zbirke umjetnina:crkve sv. Petra, Gospe od Karmena,župne crkve posvećene Gospi uSegetu Donjem, crkve Gospe delMunta, sv. Ante na Čiovu, sv.Jakova na Čiovu, sv. Josipa (Lazara)na Čiovu, Gospe kraj mora naČiovu, sv. Petra na Čiovu, sv.Andrije na Čiovu, crkve isamostana sv. Križa na Čiovu, sv.Ivana u Žednome na Čiovu, sv.Mavra na Čiovu, sv. Teodora(Tudora) u Okrugu Gornjem naČiovu i crkve sv. Jurja na Drveniku.U međuvremenu neke umjetnine izovih crkava premještene su uKatedralu, Pinakoteku i Zbirkudominikanskog samostana uTrogiru.

sl.1 Zbirka umjetnina “Kairos” (novi

proπireni postav)

sl.2. Pinakoteka - Crkva sv. Ivana

Krstitelja

sl.3 Crkva Svi Sveti u Trogiru

sl.4 Galerija Svi Sveti

83

7 Ivo Babić je u to vrijeme radiokao konzervator u Regionalnomzavodu za zaštitu spomenika kul-ture u Splitu.

8 Vanja Kovačić, Zbirka benediktin-skog samostana u Trogiru,Informatica Museologica, 1990 (1-2), str. 47-48.

9 Josip Miliša, Novootvorena Zbirkaumjetnina u okviru samostanas sv.Dominika u Trogiru, InformaticaMuseologica, 4, 1984. str. 26-27.

10 Zbirka je trenutačno zatvorenazbog restauriranja slika i uređenjaprostora., a i zbog posudbe umjet-nina za održavanje izložbe u Italiji.U srpnju 2001. u Veneciji je otvore-na izložba Hrvatsko umjetničko blagorestaurirano od zaklade VenetianHeritage Inc.: Trogir 1200.-1600.Izložba sadržava 94 umjetnine izriznice trogirske katedrale,pinakoteke i lapidarija Muzejagrada Trogira. Venecijanski postavproširen još nekim umjetninamaplanira se potkraj godine izložiti uZagrebu.

11 Danka Radić, “Radovan“ Društvoza zaštitu kulturnih dobara Trogira,Informatica Museologica, 27 (3-4),1996., str. 30-35.

12 Suizdavač je Umjetničkaakademija Sveučilišta u Splitu.

13 Suizdavač je Književni krugSplit.

14 Suizdavač je Hrvatska akademijaznanosti i umjetnosti, Zavod zapovijesne znanosti u Zadru,Zagreb-Zadar.

15 J. Spon-G. Wheler, Voyage deDalmatie, de Grece et du Levant,Lyon, 1678.; R. Eitelberger, DieMittelalterlichen KunstdenkmaleDalmatiens in Arbe, Zara, Trau,Spalato und Ragusa, Wien, 1861.;T.G. Jackson, Dalmatia the Quarneroand Istria with Cettigne in Montenegroand the Island of Grado, Oxford,1887.; A. Hauser, Die osterreichisch-ungarische Monarchie en Wort undBild, Wien, 1892. itd.

16 Drugo izdanje Delalleova vodičabilo je u Zagrebu 1953. godine, atreće u Splitu 1966. godine.

17 Isto izdanje Zagreb 1969.

18 Isto izdanje Zagreb 1983, Zagreb1986.

19 Isto izdanje Zagreb, 1990.

Matica hrvatska Trogir 1992. godine pokreÊe tiskanjeËasopisa Vartal, u kojemu obrauje teme iz jezika iknjiæevnosti ali i iz povijesne i kulturno-umjetniËkebaπtine grada Trogira i njegove okolice. »asopis izlazi iztiska dvaput godiπnje ili kao dvobroj.

U okviru Knjiænice Matice hrvatske Trogir tiskano jeukupno VII. svezaka: Mladen Andreis: StanovniπtvoViniπÊa-povijesna antroponimija do godine 1900., Trogir1998.; Duπko GeiÊ: Gramatika trogirskoga cakavskoggovora, Trogir, 1998.; Nikola Buble: Glazba kao dio æi-vota, Omiπ, 1997.;12 Æivot Sv. Ivana Trogirskog, Trogir-Split, 1998.;13 Ante ©kobalj: Obredne gomile, SvetiKriæ na »iovu, 1970. (pretisak 1999.); Mladen Andreis:Stanovniπtvo Drvenika i PloËe Povijesna antroponimijado godine 1900., Trogir, 2000.; Ivan Paæanin: ©kolstvotrogirskog kraja u XIX. i XX. stoljeÊu, Zagreb-Zadar-Trogir, 2001.;14 a VIII. svezak: Ivan Paæanin: Iz povijestiViniπÊa i Trogirskoga primorja, Trogir 2001. je u tisku.

Na kraju moramo spomenuti Povijesnu jezgruTrogira, koju s pravom zovemo grad muzej. Svojimbogatstvom i oËuvanoπÊu spomenika privlaËio je velikupozornost kako domaÊih tako i stranih struËnjaka, ali ipoznatih znanstvenih i politiËkih osoba koji se na svo-jim proputovanjima kroz Dalmaciju posebice zaustav-ljahu u Trogiru, o kojemu piπu razne priloge irasprave.15

Prvi vodiË Trogir i njegovi spomenici tiskala je opÊinaTrogir 1934. godine u obliku veÊeg preklopnog letka.Uz pet fotografija Trogira informativni vodiË donosi namkratak opis trogirskih spomenika: Gradski trg, OpÊinskidom, Toranj sa satom, Bazilika sv. Barbare, Katedrala,Zvonik, Portal, Propovijedaonica, Kapela sv. Ivana,Krstionica, Riznica katedrale, Druge crkve, PalaËe ikule, Kaπtel Kamerlengo i Okolica. Nakon njega prviopπiran vodiË dr. Ivana Delallea Trogir VodiË po njego-voj historiji umjetnosti i æivotu, izdalo je Druπtvo zaunapreenje turizma Trogir 1936. godine.16 Slijedili suostali vodiËi (Ivanka StojkoviÊ-NikolajeviÊ: Trogir,Beograd, 1963.; Ivo Delalle, Mirko Slade-©iloviÊ: Trogir,Zagreb 1964.;17 Ivo Delalle, Mirko Slade-©iloviÊ,Stanko GeiÊ: Trogir, Zagreb 1981.;18 Ivo BabiÊ, Trogir,Split, 1987.) i monografije grada Trogira (Ivo Delalle,Mirko Slade-©iloviÊ, Stanko GeiÊ: Trogir, Zagreb 1970.;Ivo BabiÊ, Kruno Prijatelj, Radovan IvanËeviÊ, SvetislavVuËenoviÊ, Stanko GeiÊ, Tomislav MarasoviÊ: Trogir,Kulturno blago Trogira, Zagreb, 1987.; Ivo Delale, MirkoSlade ©iloviÊ, Stanko GeiÊ: Trogir, mala turistiËkamonografija, Zagreb, 1999.).19

ZAKLJU»AK. Na æalost, grad Trogir, grad svjetskebaπtine UNESCO-a, deset godina nakon uspostavenove dræave Hrvatske i pet godina nakon upisa uUNESCO-v registar svjetskih spomenika nema svoj novireprezentativni vodiË, a niti monografiju grada Trogira.Promiæbeni i propagandni materijal je oskudan, a elek-troniËkih publikacija, CD-ROM-ova uopÊe nema.

THE MUSEUM AND GALLERIES PUBLISHING ACTIVITIES OF THE TOWN

OF TROGIR

Although the Garagin-Fanfogna Library at the Trogir TownMuseum holds a catalogue with museum publications thatdate from the 18th and 19th century, the first museum publi-cations from Trogir date from the second half of the 20thcentury. The reason for this is the lack of museum activitiesin the 19th century. After the founding of the Trogir TownMuseum (in 1923 the Town Collection of Stone Monumentswas founded, and this was later incorporated into the TrogirTown Museum, which was established in 1963), museumpublishing activities began in 1971 with the printing ofguides, exhibition catalogues, books and collections ofpapers from international scholarly congresses. All thesepublications at the same time throw light on the history ofculture and art in the Museum and in the town of Trogir.

Museum publishing activities in Trogir were enhanced by thepublications of the Kairos Museum and the monastery of St.Nicholas in the 1980s, a well as by the collection of themonastery of St. Dominic’s in 1983 and the All Saints Galleryin 1989.

In 1997, Radovan, the society for the protection of the cultur-al heritage of Trogir initiated the publication of the magazineRadovan, which contributed to throwing light on many ques-tions relating to the preservation and valorisation of the cul-tural heritage, the easier understanding of the process ofwork and the activities of the conservation services, andthus making the professional papers, the results and experi-ences of experts and institutions active in the protection ofcultural assets accessible to the broader public.

The role of museum publications in communicating with thepublic is a multiple one - it is informative, it promotes andeducates, and it is closely linked with the type and contentof the publications. Publications aimed at promotion activi-ties are linked with exhibition activities and therefore repre-sent a separate type altogether. Another separate categoryof publications are catalogues of museum holdings or cata-logues in which individual museum objects are exhaustivelytreated, from the standpoint of museological analysis to theirexpert and scholarly treatment. They have an informative,promotional and educational role. In educational activities,the most suitable means of presenting the exhibited holdingsis by means of a guided tour.

Nevertheless, the process of explaining also includes publi-cation in a strict scholarly sense. Museums need to bescholarly and educational institutions, and each museologi-cal achievement needs to be equally aimed at educationaland scholarly tasks. The professional segment cannot beseparated from scholarly work. It is clear that the best formand most permanent record of scholarly work in our muse-ums is a scholarly publication. Stressing the need for pub-lishing and qualifying scholarly work exclusively throughpublications, we in Croatia frequently forget and overlook thepractical consideration that some institutions have no provi-sion in their budget for publishing activities.

»INJENICE. Muzej Turopolja osnovan je 1960. godine.U fundusu se nalazi 3.627 predmeta, fototeka ima25.814 fotografija i negativa, a struËna biblioteka(zatvorenog tipa) 643 naslova. U stalnom postavuizloæeno je 350 predmeta etnografske, kulturno povi-jesne i arheoloπke zbirke.

ZADATAK. Novi i proπireni postav Muzeja Turopolja, uposve obnovljenom zdanju, zahtijevao je i novi cjelovitilik, prvenstveno usmjeren πkolskoj populaciji.

Temelj vizualnog identiteta je znak koji mora biti:

jednostavan

lako uoËljiv

lako pamtljiv - originalan

RJE©ENJE. Turopolje je kraj juæno od Zagreba, a dobiloje ime po divljem govedu Turu (Bos primigenius).Svoenjem glave Tura na jednostavan i lako prepoz-natljiv oblik stvoren je temelj za komuniciranje s ciljnomskupinom ZNAK, te logotip Muzeja.

PRIMJENA. Kod primjene zaπtitnog znaka MuzejaTuropolja pazi se da on bude prisutan na svim materi-jalima koji izlaze iz ustanove, tako da se on pojavljujena svakom predmetu iz muzejske produkcije, urazliËitim koloristiËkim varijantama.

Katalog stalnog postava. U okviru uobliËavanjavizualnog identiteta Muzeja Turopolja posebna je paænjaposveÊena oblikovanju kataloga stalnog postava. Onje, naime, zamiπljen na pomalo neuobiËajen naËin uodnosu na istovrsne tiskovine ostalih muzeja. Temeljkataloga stalnog postava Muzeja Turopolja Ëini “mapa”koja na unutarnjoj strani korica ima uvodni tekst kata-logu, a na “klapni” je otisnut tlocrt stalnog postava nakojem su u tri razliËite boje obojene prostorije koje pri-padaju pojedinoj zbirci (etnografija, kulturna povijest,arheologija). U mapu se ulaæu knjiæice koje obraujusvaku zbirku zasebno, a svaka od njih koloristiËkomobradom korica i piktogramskim ponavljanjem elemen-ta s naslovnice uz numeraciju stranica prati tlocrtstalnog postava na “klapni” mape.

Na Interliberu 1998., meu 545 tiskovina iz 93 hrvatska

MUZEJ TUROPOLJA - NOVI VIZUALNI IDENTITET I KU∆NI STIL

IGOR MAROEVI∆ Muzej Turopolja, Velika Gorica

IM 32 (3-4) 2001.

TEMA BROJA


sl.1 Katalog stalnog postava Muzeja

Turopolja.

sl.2 Svi katalozi povremenih izloæaba u

Muzeju Turopolja svojim formatom prate

format mape, pa time omoguÊavaju ula-

ganje u mapu.

muzeja katalog novog stalnog postava MuzejaTuropolja zapaæen je kao najoriginalnija muzejska publikacija.

Na ovaj naËin zamiπljen katalog stalnog postava pruæamoguÊnost nadograivanja, odnosno nadopunjavanjana naËin da svi katalozi povremenih izloæaba u MuzejuTuropolja svojim formatom prate format mape, pa timeomoguÊavaju ulaganje u mapu.

Pozivnice. Pozivnice za otvorenja izloæaba u MuzejuTuropolja rijeπene su trodimenzionalno. Naime, gornjatreÊina glave Tura s rogovima obraeni su “πtanca-njem” tako da pri presavijanju pozivnice “izlaze” u pros-tor i daju pozivnici novu dimenziju, pa ona, zbog naËinapresavijanja, moæe stajati na stolu kao objekt Ëitljiv uviπe planova.

Muzejske ulaznice. Motiv glave Tura i logotip imajutakoer i muzejske ulaznice, a izraene su u trikoloristiËke varijante sukladno cijeni od 5, 6 i 8 kuna.

Korespondencija Muzeja Turopolja. Sva koresponden-cija odvija se putem listovnog papira, omotnice i pos-jetnice uobliËenih u istom vizualnom identitetu. Izgledlistovnog papira rijeπen je u tri boje, tako da prijelaz izjedne boje u drugu istodobno predstavlja i oznaku savi-janja papira radi ulaganja u omotnicu, na kojoj je, ulijevom donjem kutu otisnut znak muzeja.

Blokovi namijenjeni najmlaim posjetiteljima. Zanajmlae posjetitelje muzeja oblikovali smo i maleblokove za pisanje (50x75mm) koji na svakom listuimaju otisnut motiv jednog predmeta iz stalnog posta-va. Ukupno je izraeno 20 vrsta blokova (tri serije s popet motiva iz svake pojedine zbirke, te jedna serija spet koloristiËkih varijanti znaka muzeja). Blokove djecadobivaju na poklon uz kupljenu ulaznicu.

©alice i didaktiËki suveniri. Posjetitelji Muzeja

Turopolja imaju moguÊnost ponijeti sa sobom kaouspomenu i πalice sa znakom muzeja koje se svakegodine izrauju u novoj koloristiËko oblikovnoj varijanti,a dosad ih je izraeno sedam.

Osim πalica, Muzej Turopolja je osmislio i proizveodidaktiËki suvenir “Archeo puzzle”. RijeË je o kopijirimske posudice (pronaene u ©Ëitarjevu) koja seruËno modelira na lonËarskom kolu i potom peËe pos-tupkom za keramiku. Nakon πto je peËena, posudicase kontrolirano razbija, pri Ëemu se dobije u prosjekupetnaestak ulomaka, koji se pakiraju u vreÊice na kojese aplicira traka s fotografijom izvorne posudice. Na tajje naËin osobi koja kupi suvenir omoguÊeno da uz mi-nimalni napor i malo ljepila rekonstruira svoju posudicu.Osim toga sastavljanjem posudice stjeËe se slika odijelu posla kojim se svakodnevno bave arheolozi.Archeo puzzle ujedno predstavlja i idealnu igraËku.Naime, veÊ kad je kupite ona je razbijena, pa nemarazloga za uzrujavanje kad je dijete razbije, nakon πtoste je vi mukotrpno sloæili. Ljepilo u ruke i....novaigraËka je tu!

Nagrade. Kvalitetu ideje i realizacije vizualnog identitetai kuÊnog stila Muzeja Turopolja prepoznala je i struka,te je Muzej Turopolja do sada dobio mnoga priznanja.1

sl.3 Muzej Turopolja osmislio je i proizveo

didaktiËki suvenir “Archeo puzzle”.

sl.4 ©alice sa znakom muzeja posjetitelji

mogu ponijeti za uspomenu. Svake se

godine izrauju u novoj koloristiËko

oblikovnoj varijanti, a dosad ih je izraeno

sedam.

sl.5 Pozivnice

1 Priznanja vizualnom identitetuMuzeja Turopolja:

Posebna nagrada za izuzetnokvalitetan pristup u oglašavanjukulturne institucije - 5. festivaltržišnih komunikacija u Opatiji1997.

Nominacija u 8 kategorija zanagradu na 4. festivalu oglašivačaNove Europe u Portorožu 1997.

“Certificate of DesignExcellence 1998.” te uvrštenje uGodišnjak europskog dizajnaameričkog časopisa “PRINT” za1998.

“1998. Good Design Award”,Chicago Athenaeum Museum ofArchitecture and Design

Nominacija za nagradu na 8.biennalu grafičkog dizajna u Brnu1998.

Nominacija za nagradu na“Golden Bee 1998” - 4. međunarod-nom biennalu grafičkog dizajna uMoskvi.

Uvrštenja u zbirke:

The Merril C. BermanCollection - kolekcija moderneumjetnosti i grafičkog dizajna 20.stoljeća u New Yorku,

U stalnom postavu ChicagoAthenaeum Museum ofArchitecture and Design

Moravska Galerie, Brno

Design Museum, London

Muzej za umjetnost i obrt,Zagreb

I na kraju, ali ne i najmanje važno,od srpnja 1997. Muzej Turopoljaima i svoje stranice na Internetu,koje možete pronaći na adresi:www.muzej-turopolja.hr

A NEW VISUAL IDENTITY AND HOUSE STYLE

The paper deals with the presentation of a new visual iden-tity of the Turopolje Museum, along with the explanationwhy it took on this project. It will show the way in whichwe arrived at the new trademark for the Museum, as wellas the reasons because of which it was officially registeredas the trademark of the Turopolje Museum. Apart from this,the paper will present the catalogue of the Museum’s per-manent exhibition and explain its appearance and concept,which is somewhat unusual for this type of publication. Itwill also mention the possibilities for the commercial use ofthe Museum’s trademark (this being one of the reasons forwhich the trademark was registered), and present theMuseum’s web page as one of the links between museumpublications and new media.

ZNA»ENJE VIZUALNOG IDENTITETA MUZEJA ZA UMJETNOST I OBRT

VESNA LOVRI∆ PLANTI∆ Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb

IM 32 (3-4) 2001.

TEMA BROJA


Stvaranje prepoznatljivog vizualnog identiteta udanaπnje je vrijeme zasigurno jedan od prioriteta svakekompanije i ustanove, pa tako i ustanova kulture. Kaorezultat nastojanja da se promovira identitet tvrtke, asve, dakako, u cilju πto uspjeπnijeg poslovanja, nastalaje nesmiljena utakmica promidæbenim porukama, city-light i jumbo plakatima, lecima, broπurama. Neke sufirme toliko agresivne da u naπoj svijesti stvaraju njimapoæeljne asocijacije veÊ i pri spomenu odreene rijeËi,sluπanju odreene pjesme ili gledanju neke boje.Trebalo bi, primjerice, ispitati kod kolikog brojastanovnika Hrvatske samo pojavljivanje naranËasteboje u nekoj reklami odmah priziva u svijest Hrvatskitelekom, ili koliko je sklop rijeËi Pozdrav iz Rovinjadostatan da se njime uspjeπno prevlada zabranareklamiranja duhanskih proizvoda.

Je li inzistiranje prvenstveno na kreiranju i posredovanjuonoga πto zovemo Corporate Identity najbolji i najusp-

jeπniji put za pridobivanje kupaca, odnosno publike,drugo je pitanje. Na kratke staze uspjeh je sigurnozagarantiran, meutim ako bljeπtavu fasadu nepodupire kvalitetan sadræaj, s vremenom nuæno dolazido sve slabijih poslovnih rezultata.

S tradicijom dugom viπe od 120 godina zagrebaËkiMuzej za umjetnost i obrt svakako pripada meu naj-starije, a kvalitetom, kvantitetom i kompleksnoπÊu fun-dusa, kao i ukorijenjenoπÊu u hrvatski kulturni prostor,meu najznaËajnije muzejske kuÊe u naπoj zemlji.

Danaπnjim svojim ustrojstvom kojim su pokriveni svisegmenti suvremene muzejske prakse (od kustoske,restauratorske, informatiËke, dokumentacijske sluæbepreko pedagoπke, PR i marketinπke do specifiËnih

sl.1 Plakat za stalni postav MUO, 1962.,

Ivan Picelj

Fotodokumentacija Muzeja za umjetnost i

obrt, Zagreb

sl.2 Prigodni logo povodom 100. godiπnjice

MUO, 1980., Ivan Picelj


obrt, Zagreb

sl.3 Logo Muzeja za umjetnost i obrt,

1995., Boris LjubiËiÊ


obrt, Zagreb

87pomoÊnih sluæbi kao πto su lektori i korektori) ovaj jemuzej razvio Ëitav niz aktivnosti: koncipiranje i reali-ziranje sloæenih kulturoloπkih projekata, meunarodnih,samostalnih izloæaba i izloæaba iz muzejskih zbirki,organiziranje promocija knjiga, koncerata, predavanja,radionica za djecu i velik broj marketinπkih dogaanja.

Okrenutost sredini u kojoj muzej djeluje te nuænostsuradnje s uspjeπnim tvrtkama radi realizacijeopseænog programa koji zahtijeva materijalnu podrπkuπto znatno nadmaπuje sredstva odobrena od Gradskogfonda i Ministarstva kulture uvjetovali su potrebuosmiπljavanja prepoznatljivog identiteta kuÊe.

Bez pretenzija da se daju relevantni vrijednosni sudovio kvaliteti i dosezima ostvarenja naπih vodeÊih dizajnerakoji su sudjelovali u kreiranju vizualnog identitetaMuzeja za umjetnost i obrt, æelja mi je istaknuti nekolikokljuËnih momenata koji su znaËili kvalitativni pomak upromiπljanju imagea ove istaknute kulturne ustanove.

PokuπavajuÊi definirati poËetke onoga πto bismo moglinazvati vizualnim identitetom muzeja, prvom mi sevaænom stepenicom Ëini serija plakata koju je za novi iizuzetno moderno koncipiran stalni postav iz 1962.godine izradio naπ tada vodeÊi autor na podruËju pri-mijenjene grafike Ivan Picelj. Autor je pojedine zbirke,odnosno predmete, izdvojio i prikazao kao zasebnesemantiËke cjeline i pridruæio im jasno koncipiran, kon-cizan tekst, postiæuÊi tako izuzetno uspjelu ravnoteæupiktografskih i tipografskih elemenata.

Osim spomenutih plakata, kao i dobro oblikovanih ikomunikacijski uspjeπnih radova istog autora, te plaka-ta Mihajla Arsovskog i Borisa BuÊana (ovog potonjegprvenstveno pamtimo po zanimljivom rjeπenju plakata upovodu stote obljetnice muzeja: Kada ste u posljednjihsto godina bili u Muzeju za umjetnost i obrt), vizualniidentitet Muzeja za umjetnost i obrt sljedeÊa je dvadesetljeÊa bio nedovoljno definiran i artikuliran.

Novi pomak u uspostavi prepoznatljivog imagea uËinioje ponovo Ivan Picelj, koji je 1980. u povodu stoteobljetnice muzeja kreirao prigodni logo - 100 godinaMUO. Njegovo rjeπenje Ëvrsto je ukorijenjeno u tradicijunovih tendencija; sastoji se od tri spojena kvadratnapolja u koja su upisana slova M, U i O, Ëiji je oblik bazi-ran na konstrukciji osnovnih geometrijskih formi.Prigodni se znak koristio samo u godini u kojoj jemuzej proslavio svoju obljetnicu, a uvidom u publikacijei promidæbeni materijal iz sljedeÊih godina jasno je dase nije rabio kao logo muzeja.

Moæemo, dakle, zakljuËiti da se razvoj vizualnog iden-titeta MUO-a odvijao korak po korak i da dugo nije bioosvijeπten. Elementi koji ga tvore koriπteni su viπe-manje sluËajno, od prigode do prigode, a ne kao rezul-tat spoznaje o nuænosti uspostave zajedniËkog nazivni-ka koji bi sve dijelove povezao u Ëvrsto koncipiranucjelinu.

Tek nekoliko godina kasnije, u vrijeme kada je na direk-

torsko mjesto (1983.) doπao sadaπnji ravnatelj VladimirMalekoviÊ, koji je veÊ sljedeÊe godine uspostavio novusluæbu veza s javnoπÊu, a nekoliko godina kasnije iodjel marketinga i koji je naglaπavao potrebu okrenu-tosti muzeja korisnicima, odnosno muzejskoj publici,poËinje kontinuirana primjena Piceljeva loga isprva napozivnici, a kasnije i na muzejskim publikacijama iplakatima. Na izloæbi RomaniËko slikarstvo u Hrvatskojodræanoj 1987. prvi je put sav tiskani materijal imaozajedniËki i prepoznatljivi znak Muzeja za umjetnost iobrt.

Kada govorimo o promiπljanju vizualnog identiteta oveustanove ne moæemo zaobiÊi total design izloæbeHrvatski narodni preporod, odræane 1985-86. u MUO-ukoji je izradio naπ ugledni dizajner Boris LjubiËiÊ. Iakonije rijeË o rjeπenju korporacijskog identiteta, negoidentiteta jednog izloæbenog projekta, on je za to vri-jeme bio toliko avangardan, anticipirajuÊi vizualni iden-titet hrvatskog dræavnog znakovlja znatno prijeosamostaljenja naπe zemlje, da ga je Ëak i u ovakokonciznom povijesnom pregledu nemoguÊe preskoËiti.BazirajuÊi svoje rjeπenje na promiπljanju kvadratnograstera, takozvane πahovnice, i pridodajuÊi mu ilirskesimbole zvijezde i polumjeseca LjubiËiÊ je osmisliokompletan tiskani materijal izloæbe: plakat, veliki i malikatalog, deplijan, kuvertu, memorandum, pozivnicu, paËak i suvenire - znaËke, bedæeve, privjeske za kljuËeve,kutije πibica, kao i ambalaæu, odnosno vreÊice.

Isti je dizajner gotovo deset godina kasnije oblikovaonovi logo Muzeja za umjetnost i obrt. Bilo je to vrijeme

sl.4 City-light plakat stalnog postava MUO,

1998., Ante RaπiÊ


obrt, Zagreb

88 kada se formirao danaπnji stalni postav pa se tomprigodom nastojao osuvremeniti i image muzeja.LjubiËiÊev je znak antipod ranijem Piceljevom rjeπenju:dok je Piceljev logo koncipiran strogo geometrijski sjednakim vrednovanjem svih slovnih elemenata, LjubiËiÊakcentira slovo O, kako veliËinom, tako i bojom. Æeljamu je bila, kako je sam rekao, istaknuti da je Muzej zaumjetnost i obrt prvenstveno muzej obrta, odnosnodizajna. Drugo πto je svojim dizajnom nastojao naglasitijesu kontinuitet djelovanja i tradicija muzeja. Stoga jesvako slovo oblikovao na drugaËiji naËin: slovo Mraeno je u fontu Times New Roman, U u Optimi, a Oje pretvorio u kruænicu. LjubiËiÊ je logo aplicirao nakuverte, memorandum, plakate, kataloge i drugemuzejske tiskovine.

Posljednjih godina Muzej za umjetnost i obrt ima sverazvijeniju razmjenu publikacija s muzejima i srodnimustanovama u zemlji i svijetu. Ova Ëinjenica zasigurno jepridonijela spoznaji o nuænosti oblikovanja kataloga kojibi unatoË razliËitim temama πto su u njima obraeneimali odreene zajedniËke karakteristike koje bi ihodmah identificirale kao publikacije ove ustanove. Natom su zadatku angaæirani Ante RaπiÊ i njegov dizajner-ski studio. Rezultat je katalog koji muzej kao tipskikoristi od 1998. za svoje izloæbe (izuzetak su samo kul-turoloπki projekti koji su toliko kompleksni da zahtijevajuvlastiti vizualni identitet). Ono πto je zajedniËko svimkatalozima jesu prvenstveno standardni format i dizajnovitka izraenog od fedrigoni aquarello papira avorio(bjelokosne) boje na kojem je u sivom rasteru duæ pred-nje i straænje strane apliciran logo muzeja. Na prednjojse strani, osim naziva izloæbe nalazi i ilustracija kojareprezentira sadræaj kataloga, odnosno izloæbe. Uunutraπnjem dijelu kataloga dopuπtene su varijacijeosnovne koncepcije s obzirom na profil izloæbe i æeljedizajnera kataloga.

Pored kataloga Ante RaπiÊ je dizajnirao i nove city lightplakate stalnog postava: na jednom izdvaja karakteri-stiËan izloæak i duhovito ga spaja s logom muzeja, dru-gog rjeπava prvenstveno tipografski, multiplicirajuÊi ivarirajuÊi logo i tekst s osnovnim informacijama omuzeju.

SumirajuÊi dosadaπnji razvoj vizualnog identitetaMuzeja za umjetnost i obrt moæemo zakljuËiti da se onosmiπljavao, definirao i upotpunjavao tijekom nekolikodesetljeÊa. Istodobno se modernizirao, prilagoavajuÊise novom senzibilitetu, novim tehnologijama, novimaktivnostima i ciljevima koji proizlaze iz interaktivnogdjelovanja muzeja i njegovih korisnika.

Ako tome pridodamo prezentaciju ustanove idogaanja koja se u njoj gotovo dnevno odvijaju putemInterneta, web siteova, CD-romova i ostalih suvremenihmedija, neosporno je da je danas znaËenje vizualnogidentiteta veÊe nego ikada. Meutim jednako je vaænoda se uz kvalitetan vizualni identitet uspostavi kvalitetanstruËni i znanstveni identitet muzejske ustanove (ili

obratno), jer se upravo postizanjem skladanog suod-nosa forme i sadræaja muzejskih tiskovina muzej nanajbolji naËin potvruje na nacionalnom i meunarod-nom planu.

THE SIGNIFICANCE OF THE VISUAL IDENTITY OF THE MUSEUM OFARTS AND CRAFTS

In today’s world, when we are “bombarded” by hugeamounts of information that we receive by means of print-ed and electronic media, leaflets, brochures and otherprinted materials, establishing a recognisable visual identi-ty becomes the sine qua non condition for success. Weshould note that the creation of a corporate identity isnothing new. Already at the beginning of the 20th century,companies in developed European states and in the USAwanted to present themselves to consumers in a new, mod-ern form. However, in Croatia, the awareness of the needfor creating a recognisable image has taken root only in thepast ten years.

The Museum of Arts and Crafts had used some elementsthat make up the visual identity of the institution as earlyas in the sixties. This is most evident in the series ofposters for the permanent exhibition that were designed byIvan Picelj. In the middle of the 90s, when the new perma-nent exhibition was opened, a new logo for the Museumwas designed by Boris LjubiËiÊ. From that time onwards,the Museum logo is always applied to all printed materials- from posters and catalogues to stationery and invitations.

Going a step further, Studio RaπiÊ was commissioned todesign the blueprint for the catalogue of occasional exhibi-tions at the Museum of Arts and Crafts. In this way theMuseum is gradually developing an integral visual identityof an institution necessary for achieving recognition amongthe fierce competition that is today present even in culture.

Rado se prisjeÊam razgovora s predstavnicima muzejau vrijeme pisanja moje knjige ElektroniËka knjiga. Ovase knjiga bavi teoretskim i praktiËnim pitanjima defini-ranja elektroniËke knjige i knjige opÊenito, koja samizloæila u doktorskom radu obranjenom na Katedri zabibliotekarstvo Filozofskog fakulteta u Zagrebu 2000.godine.

U poglavlju ElektroniËka knjiga u Hrvatskoj nastojalasam zabiljeæiti poËetke elektroniËkog nakladniπtva uHrvatskoj te ono uz opis donosi i slike elektroniËkihknjiga u nakladi naπih muzeja. IstiËem da su premamojim saznanjima muzeji u razdoblju od 1995. do2000. objavili Ëak devet od sveukupno 75 elektroniËkihknjiga objavljenih u Hrvatskoj, a svjesna sam da je broj ineπto veÊi.1

Uz veÊe i manje nakladniËke kuÊe, koje se primarnobave nakladniπtvom, brojne su u Hrvatskoj ustanovekojima nakladniπtvo nije osnovna djelatnost, veÊ njome

dokumentiraju svoj struËni i znanstveni rad. Od oæujka1993. godine do studenoga 2001. godine 3523nakladnika su se ukljuËila u sustav ISBN (InternationalStandard Book Number = Meunarodni standardniknjiæni broj). Primjenom naËela na kojem se temelji ovajsustav - “nakladnik je svaka pravna ili fiziËka osobakoja objavi knjigu” - postignut je sveobuhvatan uvid iregistrirani su svi profili nakladnika. Meu njima istaknu-to mjesto zauzimaju muzejske ustanove objavljujuÊiprvenstveno publikacije u tiskanom obliku ali i u elek-troniËkom. Godine 2000. muzejske su publikacije Ëinilegotovo 10 posto sveukupne knjiæne produkcije uHrvatskoj. UoËeno je da je elektroniËki medij ustanova-ma u podruËju kulture i znanosti olakπao dokumenti-ranje njihove djelatnosti. Zato ovdje posebnu paænjuposveÊujem identifikacijskim oznakama za elektroniËkugrau, pitanju πto oznaËiti kao elektroniËku knjigu, uloziCD-ROM-a u razvoju elektroniËkog nakladniπtva ipohrani takve publikacije kao dijela kulturne baπtine uNacionalnoj i sveuËiliπnoj knjiænici.

ElektroniËko nakladniπtvo razvija se veÊ trinaestak go-dina. No razdoblje od prvih desetak godina smatranoje pokusnom fazom. Toliko je vremena zapravo bilopotrebno da tiskana knjiga prijee iz tiskanog oblika uelektroniËki na Internetu. Na godiπnjoj konferenciji

ELEKTRONI»KA KNJIGA I MUZEJI

DANIELA ÆIVKOVI∆ Nacionalna i sveuËiliπna knjiænica, Hrvatski ured za ISBN i ISMN, Zagreb

IM 32 (3-4) 2001.

TEMA BROJA


sl.1 - 8 ElektroniËko muzejsko

nakladniπtvo.

1 Živković, D., Elektronička knjiga,Zagreb : Multigraf, 2001., str. 182-184.

90

AmeriËkog knjiæniËarskog druπtva u New Orleansu lip-nja 1999. godine ameriËki su nakladnici i knjiæniËariizjavili da nakon elektroniËkih Ëasopisa elektroniËka knji-ga nadolazi poput lavine. U Europi njezin je dolazakipak neπto sporiji, iako u posljednjih godinu dana zauzi-ma sve znaËajnije mjesto u nakladniπtvu. Tako nezaËuuje da se 1998. godine elektroniËki nakladnikThe online Originals pojavio u javnosti kao kontroverzansluËaj. Naime, na popisu kandidata za nagradu theBooker Prize naπlo se njegovo elektroniËko izdanjeknjige The angels of Russia autorice Patricie le Roy.BuduÊi da je ova knjiga postojala iskljuËivo u elek-troniËkom obliku, u javnosti su postavljana pitanja: Je lito uopÊe knjiga? Smije li elektroniËka knjiga uÊi u uæiizbor za dobitnika nagrade? To je potaknulo ovognakladnika da ubuduÊe svoje naslove tiska na zahtjev ida imaju opseg knjige.

Od 1998. godine dosta se toga promijenilo u tomekako ljudi shvaÊaju pojam elektroniËke knjige pa jedanas sa sigurnoπÊu moæemo definirati na sljedeÊinaËin: elektroniËka knjiga (e-knjiga) je jedna ili viπeraËunalnih datoteka omeenog sadræaja koje su dos-

tupne javnosti na mreæi (mreæna knjiga) ili u materijal-nom obliku (na CD-ROM-u, disketi). Uz tekst moæedonositi sliku i zvuk kao i veze sa srodnim mreænimstranicama te program za izmjene i dopune.2

Obvezatno treba biti oznaËena vlastitim meunarodnimstandardnim knjiænim brojem ISBN, bilo da je ISBN je-dina oznaka e-knjige ili tek sastavni dio oznaka DOI iURN specifiËnih za elektroniËku grau.3 E-knjiga semoæe Ëitati na zaslonu raËunala, no moæe se poslatielektroniËkom poπtom na ruËni ËitaË.4 E-knjiga semoæe ispisati na pisaË ili dati tiskati na zahtjev nanajbliæem stroju za digitalni tisak. Ona moæe biti interak-tivna dopuπtajuÊi izmjene i dopune Ëitatelja.

Razvoj elektroniËke knjige neophodno je vezan uzuspjeπnost poslovanja takvom graom. U tom je smisluosobitu pozornost privukao razvoj oznaËitelja digitalnegrae DOI (Digital Object Identifier). Tako AmeriËkaudruga nakladnika istiËe joπ 1997. godine: Uspjehprometa digitalnom graom u nakladniËkoj djelatnostiovisi o tome u kojoj je ona mjeri neprestano dostupnakupcima, kao i da je sa sigurnoπÊu vjerodostojna iponuena u raznim formatima. Sustav DOI bit Êe vaæandio tog uspjeha.5

Nakladnici su svjesni svojih potreba za jednoznaËnomidentifikacijom dokumenata na Internetu priπli razvojusustava DOI. No, ovim su se pitanjem 1998. godineintenzivno bavile i nacionalne knjiænice, naroËito onekoje pruæaju elektroniËke usluge. Na Konferenciji rav-natelja nacionalnih knjiænica (Conference of Directors ofNational Libraries - CDNL) odræanoj u Amsterdamukolovoza 1998. godine odluËeno je da se istraæi primje-na oznake URN (Uniform Resource Name) kao stalnogoznaËitelja dokumenata na elektronskoj mreæi. Ovaj jesustav razvijen u SveuËiliπnoj knjiænici u Helsinkiju te gaprvenstveno koriste nordijske zemlje.6

Informacijsko komunikacijska tehnologija izazvala jevelike promjene u sektoru knjige i to ponajprije u tristruke primarno vezane uz knjigu - knjiæniËarstvu,

2 Živković, D., Elektronička knjiga,str. 49.

3 Elektronička knjiga može bitidostupna u raznim formatima.Svaki format elektroničke knjigeoznačen je vlastitim brojem ISBN.Najčešće je to format PDF koji semože čitati pomoću besplatnogprograma Acrobat Reader, zatimexe.format što znači da je sama knji-ga računalni program za čije čitanjenije potreban nikakav poseban pro-gram ili format htm tako da seknjiga čita pomoću InternetExplorera. Formati elektroničkihpaketa su: EVB = Every Book, GLS= Glassbook, HTM = HTML, LBS= Librius, MLL = Millennium,MSR = Microsoft Reader, MP3 =MP3 spoken word files, OEB =Open Ebook, PDF = PortableDocument Format, PPT = PalmPilot, RKT = Rocket Book, RTF =Rich Text Format, SBK =SoftBook, TXT = ASCII Text,WAV = Wave (audio) files, WRD =MS Word.

4 Ručni čitači danas nalikuju lap-topu sa zaslonom formata A4.Neprestano se razvijaju i javljajupod raznim trgovačkim nazivimakao što su: Soft Book, koji možepohraniti 100 stranica teksta.Rocket Book je veličine džepneknjige, pohranjuje 4.000 stranica,moguće je čitati 20 sati s baterij-skim osvjetljenjem, a stoji 500$.Everybook u svojem kožnom uvezunajviše nalikuje knjizi, a prednost jemogućnost dodavanja osobnihbilješki i besplatan pristup elek-troničkoj knjižnici. MilleniumReader izgleda poput džepneknjige težine 500 grama.

5 Bakken, F., Digital object identifier.// Information Europe : EBLIDAmagazine 2,4 (December 1997), str.24. Svjestan zahtjevnosti elek-troničke trgovine Charles Clarke je1995. godine pod motom “Theanswer to the machine is in themachine” (Odgovor stroju leži ustroju) izumio Sustav za poslovanjeelektroničkim autorskim pravima(Electronic CopyrightManagement System - ECMS).Ovaj sustav podržava poslovanjepravno zaštičenom gradom na elek-troničkim mrežama, tako da se jed-noznačnom identifikacijom elek-troničkih dokumenata osigurazaštita autorskih prava i uporabasamih elektroničkih publikacija. Tuideju je 1995. godine preuzelaAmerička udruga nakladnika(American Association of

91nakladniπtvu i knjiæarstvu. Æelimo li utvrditi zadatke predkojima su se one naπle, neophodno je ustanoviti speci-fiËnost elektroniËke knjige u odnosu na tiskanu. To jenajjednostavnije razmotre li se osnovne sintagmevezane uz pojam knjige: izdati knjigu i Ëitati knjigu.

Izdati tiskanu knjigu znaËi umnoæiti i staviti u prometbroj primjeraka djela na raËun nakladnika. Reguliranipravni odnosi izmeu autora i nakladnika predstavljajutemelj tradicionalnog nakladniπtva, a uvoenjem infor-macijske tehnologije pokazala se potreba da se tiodnosi πto bræe reguliraju i u elektroniËkomnakladniπtvu. Korake u tom smislu poduzela je Svjetskaorganizacija za intelektualno vlasniπtvo (WIPO - WorldIntellectual Property Organisation) i 1996. godinedonijela Ugovor o autorskom pravu (WCT - WIPOCopyright Treaty).

Prema njemu izdati elektroniËku knjigu znaËielektroniËki je reproducirati i priopÊiti javnosti. Za elek-troniËko nakladniπtvo je uz pravo elektroniËkog repro-duciranja, kljuËno pravo objavljivanja u smislupriopÊavanja javnosti prema kojem autori knjiæevnih iumjetniËkih djela uæivaju iskljuËivo pravo davanjadopuπtenja za priopÊavanje javnosti njihovih djela,putem æica ili bez æica, ukljuËujuÊi stavljanje na raspola-ganje javnosti njihovih djela na naËin da svatko moæeimati pristup tim djelima s mjesta i u vrijeme koje poje-dinaËno odabere.7 To pravo ukljuËuje prijenos i Ëinponude. »itati elektroniËku knjigu znaËi imati pristup, auvjete ugovorno utvruje nakladnik ili distributer s koris-nikom. Tako nakladniËki ugovor u elektroniËkomnakladniπtvu treba sadræavati pravo elektroniËkogreproduciranja i pravo pristupa. Cilj nastojanja raznihmeunarodnih ustanova je uskladiti prava nakladnika islobodan pristup informacijama po uzoru na tiskanuknjigu.

Priprema elektroniËke knjige u svojem prvom dijeluobuhvaÊa postupke koji su jednaki onima pri izdavanjutiskane knjige. To su izbor teksta, lektura, korektura igrafiËko oblikovanje. Pri proizvodnji elektroniËke knjigeprijelom se knjige posebnim raËunalnim programimapretvara u datoteke spremne za objavljivanje na mreæi,snimanje na CD-ROM ili na disketu.

ElektroniËka se knjiga moæe izvorno objaviti u elek-troniËkom obliku. No ona moæe nastati i digitalizacijomtiskanih djela. U nakladniπtvu muzejskih ustanova Ëestose digitaliziraju vrijedni katalozi i zbornici ranije objavljeniu tiskanom obliku. Objavljivanjem ranije otisnutogsadræaja na CD-ROM-u ili Internetu stvara se novoizdanje takvog djela koje neophodno nosi novu identi-fikacijsku oznaku ISBN, a ona dodijeljena tiskanomizdanju se izostavlja.

U digitalizaciji tiskanih knjiga i njihovoj distribuciji putemInterneta projekti Gutenberg i netLibrary.com mogu sesmatrati meaπima, iako su kasnije mnogi slijedili njihovprimjer. Nastali su u vremenskom razmaku od punih 28godina i predstavljaju dva pristupa digitalizaciji tiskanih

knjiga. Dok Gutenberg funkcionira na dobrovoljnojosnovi i digitalizira naslove nezaπtiÊene autorskimpravom, netLibrary se upustio u digitalizaciju naslovazaπtiÊenih autorskim pravom, naπao rjeπenja za poslo-vanje digitalnom graom, osigurao autorima zaπtitu ipostavio poslovanje na komercijalnu osnovu.

Spoznaja da se tekst moæe Ëitati sa zaslona raËunala iprenositi Internetom ponukala je Michaela Harta da joπgodine 1971. pokrene projekt Gutenberg. Utemeljen jena entuzijazmu sudionika i osnovnom naËelu da digital-ni medij i Internet pruæaju neograniËenu moguÊnostdistribucije teksta. On danas nudi na Internetu revijuviπe od 2000 tekstova, koji nisu zaπtiÊeni autorskimpravom - sve od AmeriËke deklaracije o nezavisnostido Tarzana.8

Pionirski ali komercijalan pothvat u smislu prodora elek-troniËke knjige u sveuËiliπne knjiænice u SjedinjenimAmeriËkim Dræavama uËinila je skupina poduzetnika izKolorada pod imenom netLibrary9. Prema rijeËima nji-hova potpredsjednika “cilj im je tiskanu informacijuuËiniti dostupnu na Internetu”.10 net Library digitalizirasadræaje veÊ ranije objavljene u tiskanom obliku, kakobi primjenjujuÊi prednosti elektroniËkog medija oni biliπto bolje koriπteni. Pri tom istiËe da nije nakladnik,nego distributer sadræaja koje daje treÊa strana. Takonudi i distribuira u digitaliziranom obliku niz referentnih,znanstvenih i struËnih djela, koja su veÊ u tiskanomobliku objavila najuglednija ameriËka sveuËiliπta.

Sustav netLibrary.com proradio je 29. oæujka 1999.godine sa 2000 digitaliziranih knjiga na mreæi. U svojemnastojanju da stvori najveÊu zbirku elektroniËkih knjigana svijetu netLibrary sklopio je veÊ do srpnja istegodine ugovore s viπe od 60 nakladnika. Uz nizsveuËiliπnih nakladnika kao πto je Cambridge UniversityPress surauje s velikim nakladnicima kao Chadwyck-Healy, The McGraw-Hill Companies i The MIT Press,ABC-CLIO, O’Reilly & Associates i M. E. Sharpe.netLibrary tjedno uvrsti u svoju zbirku 150 knjiga. Takosu u srpnju 1999. imali na mreæi 2000 elektroniËkihknjiga zaπtiÊenih autorskim pravom i 1500 naslovanezaπtiÊenih autorskim pravom.11

Djela objavljena na mreæi mogu biti zaπtiÊenaUgovorom o autorskom pravu i Ugovorom o izvedba-ma i fonogramima Svjetske organizacije za intelektual-no vlasniπtvo koji su usvojeni na Diplomatskoj konfe-renciji 20. prosinca 1996. godine. No nakon prestankatrajanja autorskih imovinskih prava u pogleduodreenog djela ono postaje javno dobro (domain pub-lic), pa ga svatko moæe slobodno koristiti i bez plaÊanjanaknade, ako zakonom nije drukËije odreeno.12 Djelakoja su javno dobro pogodna su za digitalizaciju. Zbogtoga veÊ nekoliko desetaka godina postoji praksa digi-talizacije nezaπtiÊenih djela, bilo da se tekstovi prepisu-ju ili skeniraju. No, postavlja se pitanje jesu li ona pos-tupkom digitalizacije uopÊe objavljena. BuduÊi da seradi o sadræaju objavljenom na mediju koji se razlikuje

Publishers – AAP) i pokrenula pro-jekt stvaranja označitelja kao što jeDOI. Nakon što je Korporacija zanacionalnu istraživačku inicijativu(Corporation for NationalResearch Initiatives – CNRI) usuradnji s poduzećem R. R. Bowkerizradila nacrt označitelja DOI,osnovan je odbor koji će poticatirazvoj prototipa tog sustava nameđunarodnoj razini. Sustav DOIprvi je put službeno predstavljen na49. frankfurtskom sajmu knjiga 15.listopada 1997. godine. SustavomDOI upravlja neprofitna zakladapod imenom International DOIFoundation. Sustav danas koristenakladnici iz Europe i Amerike.Oznaka DOI sastoji se od prefiksai sufiksa. Budući da se za identi-fikaciju knjiga na raznim medijimaveć koristi medunarodni standardniknjižni broj ISBN, tako on u elek-troničkoj knjizi postaje stvarnioznačitelj sadržaja u okviru oznakeDOI, koja se zasada može sastojatiod najviše 128 mjesta. Na tiskanojknjizi omot i naslovna stranicadonose relevantne podatke. U elek-troničkoj knjizi te podatke sadržiupravo DOI i tako rješava osnovnapitanja poslovanja u vrlodinamičnom elektroničkomnakladništvu, gdje se češće mijenjapodatak o vlasništvu i lokacijisadržaja. Usp. URL: http://www.doi.org

6 Oznake URN su trajne jedin-stvene oznake izvora koje se ukla-paju u širu informacijsku arhitektu-ru Interneta, koja se dodatno sasto-ji od Uniform ResourceCharacteristics (URC) – jedin-stvenih svojstava izvora i UniformResource Locators (URL) – jedin-stvenih adresa izvora. URN služi zaidentifikaciju, URC za uključivanjemetapodataka, a URL za lociranjeizvora. URN označuje izvor iliinformaciju. Može označavati iintelektualni sadržaj, poseban oblikintelektualnog sadržaja, ili ono štotijelo koje dodjeljuje URN odredikao jedinicu koju treba posebnooznačiti. URL označuje mjesto ilispremnicu odredenog izvora, koji jeoznačen URN-om. Izvor označenURN-om može se u određeno vri-jeme nalaziti na jednom ili višemjesta, može se seliti ili biti nedos-tupan. URL označuje mjesto nakojem se izvor može nalaziti ili pakspremnicu koji se razlikuju odsamog izvora označenog URN-om.Ako dokument na mreži već nosioznačitelj kao što je ISBN, tada ćeon poslužiti kao označitelj sadržaja(NID – Namespace identifier). No

92

od papira, takva bi izdanja trebala predstavljati novoizdanje i nositi vlastitu ISBN oznaku. Za oznaËavanjeISBN-om ostaje kljuËno pitanje, tko je nakladniknezaπtiÊenih elektroniËkih knjiga nastalih digitalizacijomtiskanih knjiga? Nakladnik autorski nezaπtiÊenog djelaje onaj koji ga objavljuje i ima pravo ostvarivati dobit.Poznato je da veÊ dulje vrijeme veÊina elektroniËkihknjiæara i drugih ustanova nudi djela koja su digitali-zirana postupkom skeniranja i stavlja ih na raspolaganjeu veÊini sluËajeva bez naknade. Tako se postupkomdigitalizacije pravno nezaπtiÊenog djela daje na raspola-ganje javnosti djelo a da se ne istiËe nakladnik.NajËeπÊe onaj koji taj pothvat izvodi odnosno naruËujesebe naziva distributerom. U sluËaju autorski zaπtiÊenihdjela takav distributer tekstova sklapa ugovor s naklad-nikom koji kod distributera naruËuje postupak skeni-ranja i stavljanja u promet.

U poËecima digitalizacije tj. 1995./6. godine objavlji-vana su sabrana djela pojedinih autora na CD-ROM-u.Tako je sabrana djela Johanna Wolfganga Goetheaobjavio nakladnik Chadwyck Healy prvo na kompak-tom disku, a kasnije i na mreæi. »ini se da je pitanjekulturnog prestiæa postalo objaviti klasike knjiæevnosti uelektroniËkom obliku. Takav je vrlo skup projektLiterature Online13 nakladnika Chadwick Healy, koji jeobjedinio Ëak 18 baza podataka s izvornim djelimaengleskog i ameriËke knjiæevnosti ukljuËivπi bibliografiju,rjeËnik i Ëlanke iz knjiæevnih Ëasopisa. U okviru togsveobuhvatnog projekta objavljeno je 260.300knjiæevnih djela na engleskom nastalih u rasponu od1400 godina tj. od 600. godine. Tako donosi 256.000pjesama, 4000 dramskih djela i 300 romana. Odneprocjenjive su vrijednosti za istraæivaËe 1.500.000znanstvenih Ëlanaka i 13.200 bibliografskih referenci.»asopisi i knjige mogu se direktno naruËiti, a ponuenje i forum za raspravu. Ovdje dolazi do izraæaja joπjedna vrijednost elektroniËkog medija. Naime 75 postotekstova, koji su ovdje dostupni u elektroniËkom obliku,rasprodano je u tiskanom. Cijena pristupa kompletnoj

bazi Literature Online iznosi 7500 britanskih funti zaËetiri istovremena korisnika.

ElektroniËki medij mijenja pristup znanju donoseÊi nekeprednosti. Vrlo je pogodan za objavljivanje opseænihdjela, jer moæe sadræavati velik broj informacija koje sebrzo prenose. To su prvenstveno referentna djela kaonpr. enciklopedije, rjeËnici, bibliografije i leksikoni. Upovijesti nekih referentnih djela je objavljivanje na kom-paktnom disku Ëesto bila samo meufaza u prijelazu iztiskanog oblika na Internet.

Jedno od klasiËnih referentnih djela koje je veÊ u jesen1998. objavljeno na mreæi je The Grove Dictionary ofArt14 Objavljivanje ove enciklopedije na Internetu odvi-jalo se usporedo s velikim promjenama u elektroniËkomnakladniπtvu, a postupno se razvijala i sklonostknjiæniËara prema elektroniËkoj grai. Ranih osamde-setih godina The Grove Dictionary of Art bio jezamiπljen kao opseæno tiskano referentno djelo. Do1993. godine kada je zapoËeo tisak kompleta svezakarazmiπljalo se o objavljivanju na CD-ROM-u. No ta jemisao napuπtena, jer tadaπnja tehnologija nijeomoguÊavala pohranu 26 milijuna rijeËi i 15.000 ilus-tracija na jedan jedini disk. Uz to je i otkup prava zaelektroniËku reprodukciju bio vrlo skup. Konverzijatiskanog oblika ove enciklopedije u elektroniËki trajala jemanje od godinu dana, a mreæna verzija objavljena jedvije godine nakon tiskanog izdanja u 24 sveska. OvoelektroniËko izdanje na mreæi ima sve prednosti takvihpublikacija kao πto su lakoÊa pristupa, uporabe,povezivanje s ilustracijama i moguÊnost osuvremenji-vanja. Uspostava veza s ilustracijama pokazala senajuspjeπnijim svojstvom ove edicije, a da se pri tomnije poveÊala cijena pretplate. Zanimljivo je usporeditipodatke o ilustracijama u tiskanom i elektroniËkomizdanju. Tiskano izdanje donosi 20.000 ilustracija, odtoga 400 u bojama, πto je bila najveÊa stavka u cijenitiskanja. Kada se prije πest godina razmatralamoguÊnost izdavanja na CD-ROM-u, ustanovljeno jeda bi otkup elektroniËkih prava za ilustracije i njihova

osim standardnih oznaka kao štosu ISBN i ISSN kao osnova zaURN može poslužiti i nacionalnibibliografski broj NBN (NationalBibliographic Number), koji sezasad koristi kao interna oznaka.Zahvaljujući tom broju i digitalnaefemerna grada dobila bi svojuidenfikacijsku oznaku, a dodjelji-vale bi ga knjižnice. Usp. Hakala, J.;Koch, T. URN user guide. Created:23. 02. 1998. Last update: 03. 03.1998. URL: http://www.lub.lu.se/metadata/URN-help.html(2.2.1999.)

7 Ugovor o autorskom pravuSvjetske organizacije za intelektual-no vlasništvo, čl. 8.

8 Projekt Gutenberg bio je u vrijemepokretanja prva stranica naInternetu koja je donosila informa-cije. Godine 1969. Net je bioeksperimentalna mreža za četiriracunala u Kaliforniji. U vrijemepokretanja projekta Gutenberg naNetu nije bilo više od 100 korisnika.No bilo je očito da će Internetjednog dana povezivati cijeli svijet.U početku se upisivalo po jednuknjigu godišnje, a kasnije se javljalosve više dobrovoljaca. Zgodno jeusporediti mjesečne podatke o di-gitalizaciji knjiga (tj. unosu teksta)od 1991. do 1999. godine: 1 naslov1991., 2:1992., 4:1993., 8:1994.,16:1995., 32:1996., 32:1997., 36:1998.i 36:1999. Zanimljivo je promatratiovaj projekt sa sociološkog gledišta.U SAD-u je da bi se smanjilo kopi-ranje, Zakon o copyrightu 1976.godine produžen na 76 godina, a1998. godine na 95 godina. Napočetku ovog stoljeća većini djelaistekla je autorskopravna zaštita.Poznato je da je većina djelarasprodana već u prvih petnaestgodina trajanja autorsko pravnezaštite, koja kasnije nije obnovlje-na. Cilj projekta Gutenberg je digi-talizirati 10.000 tekstova, a krajem1999. godine tražena je minimalnafinancijska potpora, kako bi se ovohvale vrijedno djelo moglo nastavi-ti. Usp. Hart, M. S. Digital text :Project Gutenberg: breaking down thebarriers of ignorance andilliteracy.//Metamorphosis of thebook, str. 75-79

9 URL:http://www.netLibrary.com

10 Kiernan, V. An ambitious plan tosell electronic books?//The Chronicleof Higher Education (Apr 16,1999).URL:http://proquest.umi.com

93digitalizacija poveÊali cijenu ilustracija tri puta.ElektroniËka verzija ove enciklopedije na mreæiomoguÊuje vezu s viπe od 15.000 ilustracija. Ona osimtoga pruæa direktnu vezu s The Bridgman Art Library,koja trenutno nosi 30.000 slika, a do kraja 1999. na-mjerava imati 100.000 digitaliziranih slika. Postoji razli-ka izmeu slika s vanjskim vezama i slika iz The bridg-man Art Library. Vanjske veze su na Internetu pronaπliurednici enciklopedije, tako da uz natuknicu Ëitateljdobiva popis slika koje su vaæne za tekst pa ih moæepogledati. U veÊini sluËajeva slike su povuËene smreænih stranica muzeja, πto predstavlja dodatnuuslugu. Mreæne stranice muzeja su stabilne i slike sudobre kvalitete, a u mnogo se sluËajeva moæe dobitidodatna informacija ili graa o djelu ili umjetniku zastu-pljenom u enciklopediji kao i o postavu samog muzejaili galerije. U lipnju 1999. veze su bile uspostavljene sa180 razliËitih mreænih stranica. Jasno je da su i muzejizainteresirani da sa svojih mreænih stranica uspostaveveze s ovom enciklopedijom. Za razliku od spomenutihvanjskih veza The Bridgman Art Library omoguÊujekorisniku da neovisno o tekstu enciklopedije direktnopretraæuje slike po naslovu djela i umjetnikovom imenuili pak kombinaciji parametara kao πto su nacionalnost,stoljeÊe, tema, materijal ili lokacija. VeÊ ovo mnoπtvoilustracija, i to veÊina njih u boji, daleko nadmaπujemoguÊnosti tiskanog izdanja.

Druga prednost ove mreæne verzije pred tiskanimizdanjem je moguÊnost revizije Ëlanaka, dodavanjanovih i poveÊavanje funkcionalnosti cijelog proizvoda.Redakcijski odbor enciklopedije zapoËeo je reviziju41.000 Ëlanaka i 500.000 bibliografskih navoda. Zatosu kontaktirali 6.802 izvorna autora Ëlanaka diljem svi-jeta i zamolili ih da osuvremene svoje tekstove, tako daÊe rezultati najnovijih istraæivanja biti ukljuËeni u mreænuverziju. Ovako temeljito revidirani tekstovi pravi su kapi-tal za nakladnika. S vremenom namjerava objaviti utiskanom obliku pojedine tematske sveske kao spored-ni proizvod ove velike preradbe. Na taj se naËin odræa-vanje elektroniËkog izdanja i izdavaËki plan tiskanihnaslova meusobno nadopunjuju te se Ëak moæe gov-oriti i o nekoj vrsti simbioze elektroniËkog nakladniπtva itiskanih izdanja. Godiπnja pretplata na ovu enciklopedi-ju na mreæi iznosi 900 funti za 1-5 istovremenih korisni-ka. No 3900 funti iznosi jednogodiπnja pretplata naenciklopediju na mreæi i komplet od 24 tiskana sveska.

Ugledni ameriËki nakladnik biografija H. W. Wilsoniskoristio je svoja tiskana referentna izdanja CurrentBiography 1940-, World Authors/Artists/Musicians/FilmDirectors, Famous First Facts i Junior Authors &Translators za stvaranje novog izvora na Internetu podnazivom Wilson Biographies Plus Illustrated.Zapravo to nije bio prijenos podataka u omjeru 1:1, jerse nastojala postiÊi ujednaËenost cijelog izdanja. Vrlosu vaænu ulogu odigrali urednici, koji su pregledavalibiografije da bi odabrali 15.000 natuknica, osuvremeniliprofil izdanja, standardizirali imena i dodali polja s

oznakama. UkljuËili su podatke iz 100 Wilsonovihbiografskih izvora, 26.000 ilustracija i 31.000 cjelovitihËlanaka iz Ëasopisa.15

Skupina nakladnika pod nazivom The Gale Group16

takoer je iskoristila svoje tiskane i mreæne izvore upodruËju biografija i knjiæevnosti da bi nastali noviproizvodi na mreæi Biography Resource Center iLiterature Resource Center. Integrirali su razne izvorekao πto su cjeloviti tekstovi iz Ëasopisa i novinaukljuËivπi i rezultate istraæivanja primarnih izvora upodruËju knjiæevnosti i biografija. Nakladnik smatra dasu objavljivanjem na Internetu ta referentna djelaponovno otkrivena.

KnjiæniËari su svjesni da u elektroniËkom okruæenjumoraju intenzivno i neposredno suraivati s nakladnici-ma, kako bi πto prije dobili bibliografske podatke oelektroniËkim publikacijama i mogli struËno obavljatiposao.

Izvjeπtaj M. Ryynänen pod nazivom EuropeanParliament resolution on The role of libraries in modernsociety (No. A4-0248/98), 25 June 1998.(URL:http://www.kaapeli.fi /~eblida/role_lib.htm) istiËejedinstvenu ulogu knjiænica u informacijskom dobu.Smatra se da su upravo knjiæniËari nositelji promjena,jer su standardi i metapodaci dio njihove svakodnevice.Od njih se oËekuje da posreduju izmeu sadræaja, novetehnologije i korisnika. OËekuje se da knjiæniËari elek-troniËku knjigu prepoznaju, sekcioniraju i ukljuËe u pos-tojeÊu depozitarnu i bibliografsku funkciju knjiænica.Problem je u tome πto se cijela koncepcija obveznogprimjerka tj. zakonska obveza dostave publikacijanacionalnim bibliografskim centrima u svrhu pohrane ikoriπtenja pisane rijeËi odreene zemlje temelji namaterijalnom obliku, πto ne odgovara elektroniËkomokruæenju. Meunarodna konferencija o nacionalnojbibliografskoj kontroli odræana 25.-27. studenoga1998. u Kopenhagenu donijela je preporuke: “istaknulaje vaænost uvoenja i poπtivanja struËnih normi i zakon-

11 Taj broj se konstantno povećavaotako da je u veljači 2000. godinezbirka sadržavala 10.000 digitali-ziranih knjiga zaštićenih autorskimpravom i 3000 naslova nezaštićenihautorskim pravom. Total number ofe-books.//netLibrary e-book news,February 2000, str. 1-2. e-mail:ebooknewsnetlibrary.0mm.com

12 Henneberg, I. Autorsko pravo, str.134.

13 URL: http://www.lion.chadwyck.co.uk

14 Sutter, E. Grove electronic encyclo-pedia presentation (u sklopu okruglogstola) Reference Classics Go Online.American Library AssociationAnnual Conference, June 28, 1999.(usmeno priopćenje)

15: URL:http://www.hmwilson.com/ala/alarbb.ppt (22.07.1999.)

16 URL: http://www.galegroup.com

94 skih propisa, kao i vaænost pravodobna izlaæenjanacionalne tekuÊe bibliografije. Time je posrednopotvrdila i to da Êe nacionalne bibliografije, ta stara iveÊ dugo poznata bibliografska pomagala, sluæiti svrsi iu iduÊem stoljeÊu.”

17

OpÊenito prevladava miπljenje da se elektroniËke pub-likacije trebaju arhivirati na nacionalnoj razini i da za totrebaju biti odgovorne nacionalne knjiænice. Dok sujednoglasna miπljenja da propisima o obveznom prim-jerku treba obuhvatiti elektroniËku grau u materijalnomobliku (CD-ROM i diskete), uz arhiviranje onih na mreæipostavlja se viπe praktiËnih pitanja. Zanimljivo je da nekipredlaæu da ustanove odabrane za pohranu graeprovedu i selekciju.

Nacionalna i sveuËiliπna knjiænica u Zagrebu imazadatak sustavnog prikupljanja ne samo tiskanih nego ielektroniËkih publikacija objavljenih u Hrvatskoj.18

O pravilima koriπtenja arhivirane elektroniËke graerazliËita su miπljenja. Knjiænice u davanju grae nakoriπtenje do sada uglavnom nisu razlikovale je li onanabavljena kao obvezni primjerak ili kupljena pododreenim uvjetima. VeÊina se nakladnika i nekeknjiænice zalaæu za tu distinkciju. Zatim dok veÊinaknjiænica smatra da istu elektroniËku publikaciju moæeistodobno Ëitati viπe korisnika, miπljenja nakladnika surazliËita. Naime za razliku od jednog primjerka tiskaneknjige, elektroniËku knjigu moæe istodobno Ëitati viπeljudi. Zato nakladnici u ugovore unose ograniËenja,tako da su uvjeti viπe nalik onima za tiskanu knjigu.

Prednosti elektroniËke knjige su brz izvor informacija teekonomiËan oblik pohrane i distribucije sadræaja, aliona, na æalost, nije pogodna za dugotrajno Ëitanje. No,elektroniËkim je nakladniπtvom iz temelja izmijenjenostaro pravilo da se sadræaj prvo otisne a tek ondaraspaËa. ElektroniËka se knjiga prvo raspaËa mreæom atek onda prema potrebi otisne. U posljednjih je godinudana naroËito usavrπena tehnika tiska na zahtjev (engl.print-on-demand). Ta je tehnika tiskanja i raspaËavanjaknjige utemeljena na digitalnoj tehnologiji, a omoguÊujeda se kupcu na zahtjev otisne i dostavi odreena knjigatamo gdje i kada zatreba. U stroj se zapravo stavljadigitalizirani sadræaj, a iz njega u samo nekoliko minutaizlazi otisnuta knjiga. Stoga Êe Ëovjek, æeleÊi Ëitatiodreeni sadræaj posegnuti za oblikom knjige, koji jenajprimjereniji trenutku i njegovoj potrebi.

BuduÊnost je knjige upravo u komplementarnosti elek-troniËke i tiskane knjige.

LITERATURA

1 Bakken, F., Digital object identifier. // Information Europe : EBLIDA Magazine 2, 4 (December 1997).

2 Hakala, J.; Koch, T., URN user guide. Created: 23. 02. 1998. Lastupdate: 03. 03. 1998. URL: http://www.lub.lu.se/metadata/URN-help.html (2.2.1999.)

3 Hart, M. S., Digital text : Project Gutenberg: breaking down the barri-ers of ignorance and illiteracy.//Metamorphosis of the book, str. 75-79.

4 Henneberg, I., Autorsko pravo. Zagreb : Informator, 1996.

5 Horvat, A., Nacionalna tekuća bibliografija u službi Univerzalne bib-liografske kontrole. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 43,1/2(2000),str. 1-8.

6 Kiernan, V., An ambitious plan to sell electronic books?//TheChronicle of Higher Education (Apr 16, 1999).URL:http://proquest.umi.com (17.06.1999.)

7 Sutter, E. Grove electronic encyclopedia presentation (u okviru)Reference Classics Go Online. American Library Association AnnualConference, June 28, 1999. (usmeno priopćenje)

8 Total number of e-books.//netLibrary e-book news, February2000, str. 1-2. e-mail: [email protected]

9 Ugovor o autorskom pravu Svjetske organizacije za intelektual-no vlasništvo usvojen na diplomatskoj konferenciji 20. prosinca1996., Zagreb : Državni zavod za intelektualno vlasništvo, 1997.

10 Živković, D., Elektronička knjiga, Zagreb : Multigraf, 2001.

*Adresa:

Dr. sc. Daniela ÆivkoviÊ

Nacionalna i sveuËiliπna knjiænica

Hrvatski ured za ISBN i ISMN

Hrvatske bratske zajednice 4

10000 Zagreb

tel. 01/6164087, fax 01/6164371

e-poπta: [email protected]

ELECTRONIC BOOKS AND MUSEUMS

Electronic publishing has been developing for 13 yearsnow, but in publishers’ plans, e-books have been given amore prominent position only since 1998. The authoressgives a definition of e-books and explains their specificnature with respect to printed books. She draws attentionto the importance of the copyright contract by the WorldOrganisation for Intellectual Property, put forward in 1996.She provides the result of her research into the develop-ment of electronic publishing in Croatia, comparing it withtrends in other countries. These results provide an insightinto the future tasks of the professions that deal withbooks, and especially into the tasks of librarians as theagents of change brought about by the introduction ofinformation and communication technology. She mentionsthe advantages of modern printing technology on demandand, in conclusion, gives her view of the future of books.

17 Horvat, A. Nacionalna tekuća bib-liografija u službi Univerzalne bibli-ografske kontrole. // Vjesnik bib-liotekara Hrvatske 43, 1/2(2000),str. 8.

18 Imajući u vidu razvojelektroničkog nakladništva posljed-njih godina, Konferencija ravnateljaeuropskih nacionalnih knjižnica(CENL) i Udruženje europskihnakladnika (FEP) usvojili su Izjavuo depozitu elektroničkih publikacija nadobrovoljnoj osnovi. Izjava jeposlužila kao polazište za raspravukoju je Nacionalna i sveučilišnaknjižnica organizirala 23. travnja2001. godine u povodu Danahrvatske knjige pod nazivom“Elektroničke publikacije i obvezniprimjerak: pohrana i korištenje”.Zaključeno je da se pravilnikomkoji ima uporište u spomenutojizjavi odrede uvjeti isporuke elek-troničkih publikacija Nacionalnoj isveučilišnoj knjižnici. Pravilnik odostavi i depozitu elektroničkih pub-likacija na dobrovoljnoj osnoviNacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici,donesen u studenom 2001. godine,predviđa da nakladnici dostavedevet primjeraka elektroničkihpublikacija u materijalnom obliku.Za mrežne publikacije dostavlja severzija za najmanje dva korisničkamjesta. Dobrovoljnim potpisiva-njem ugovora s Nacionalnom isveučilišnom knjižnicom elek-tronički nakladnik preuzimaobvezu isporuke elektroničke gradena nacin određen pravilnikom. Usp.URL: http://www.nsk.hr

Muzejski dokumentacijski centar (MDC) od 1994.godine objavljuje godiπnja IzvjeπÊa zagrebaËkih muzeja,a od 1999. godine IzvjeπÊa hrvatskih muzeja.Publiciranje izvjeπÊa postala je redovita godiπnja djelat-nost MDC-a, ali ona se svake godine odobrava i finan-cira kao poseban program od Ministarstva kulture RH iGradskog ureda za kulturu Zagreba.

Iako zajedno Ëine jedinstven projekt s jedinstvenim ci-ljem: davanjem pregleda djelatnosti hrvatskih muzeja,IzvjeπÊa zagrebaËkih muzeja i IzvjeπÊa hrvatskih muzejaobjavljuju se kao zasebne publikacije, zbog razliËitogvremena pokretanja svake od njih, zbog razliËitognaËina financiranja te zbog tehniËkih i organizacijskihrazloga.

Kao πto im samo ime govori, IzvjeπÊa daju pregled radau muzejima u RH u razdoblju od jedne godine, struk-turiran prema administrativno-geografskoj podjeli(prema æupanijama) te struËnoj - prema 16 odrednica i

63 pododrednice.

Publiciranje izvjeπÊa o radu muzeja pokrenuto je kakobi se struci i javnosti dao pregled rada muzeja, u smisluπto cjelovitijeg predstavljanja svih segmenata muzej-skog rada. IzvjeπÊa takoer sluæe posredovanju ukomunikaciji meu muzejima jer se putem njih pred-stavlja vlastiti rad, stjeËe uvid u rad drugih, otvaraju semoguÊnosti za analiziranje, usporeivanje i suradnju.Ona su namijenjena i osnivaËima i financijerima muzeja,kako bi se opravdala uloæena sredstva, ali i predstaviorad na temelju kojeg se moæe dobiti novac za buduÊeprojekte. Uostalom, do njihova publiciranja, u ovakvomobliku, izvjeπÊa su iskljuËivo tome i sluæila. IzvjeπÊa su,takoer, pregled individualnog rada svakog struËnogdjelatnika u muzeju jer je izvjeπÊe muzeja ujednoizvjeπÊe svakog pojedinog struËnjaka koji u njemu radi.

Prilikom ureivanja, tekst dopunjujemo podacima izRegistra muzeja, galerija i zbirki u RH, baze podataka

“IZVJE©∆A ZAGREBA»KIH MUZEJA” I “IZVJE©∆A HRVATSKIH MUZEJA” - TISKANO IELEKTRONI»KO IZDANJE

MARKITA FRANULI∆ Muzejski dokumentacijski centar, Zagreb

IM 32 (3-4) 2001.

TEMA BROJA


1 U Godišnjaku muzealaca i galeristaIstre, dio publikacije namijenjen jeobjavljivanju izvješća muzeja. Ta seizvješća objavljuju u izvornomobliku kakav muzej pošalje.Zanimljivo je da su neki muzeji i utoj publikaciji (br. za 1999. godinu)strukturirali izvješće prema odred-nicama MDC-a. To su Povijesnimuzej Istre (str. 47-50.) i Zavičajnimuzej u Buzetu (str. 32-37.).Muzejski vjesnik, u osnovnim crta-ma, daje pregled djelatnosti muzejai muzealaca regije prema pojedinimdjelatnostima.Glasnik slavonskih muzeja objavljujeizvješća muzeja ili izvješća o poje-dinim djelatnostima muzeja (npr.izložbenoj) bez neke zadane struk-ture.

2 Narodne novine, 142 (1998.), čl. 2. i 3.

sl.1 Prva izvjeπÊa muzeja izaπla su 1994.

godine na inicijativu MDC-a kao “IzvjeπÊa

gradskih muzeja”

sl.2 Dizajn ovitka za “IzvjeπÊa zagrebaËkih

muzeja” 1995. i 1996. godine izradio je

Boris LjubiËiÊ.

96

koju vodimo u MDC-u, tako da svaki muzej predstav-ljamo svojevrsnom osobnom iskaznicom s izboromosnovnih podataka o njemu: tip muzeja, vrsta,djelokrug, godina osnutka, osnivaË, broj struËnih djelat-nika, ime ravnatelja, te popis svih struËnih djelatnika injihovo struËno zvanje. Naime, nije svejedno kolikimbrojem i kojom vrstom struËnih djelatnika, koji obavljajudjelatnost o kojoj izvjeπÊa govore, muzej raspolaæe jerje i to kriterij za procjenu rada.

U Hrvatskoj se muzejska izvjeπÊa, osim u IzvjeπÊima uizdanju MDC-a, publiciraju i u sklopu drugih muzejskihpublikacija: u godiπnjacima koje izdaju pojedini muzejite u glasilima regionalnih muzejskih udruga. U tim sepublikacijama ona ne objavljuju sustavno, niti postojizadana struktura za njihovo pisanje.1

“IZVJE©∆A” KAO DIO INFORMACIJSKOG SUSTAVA.Jedan od parametara koji bitno odreuju IzvjeπÊazagrebaËkih muzeja i IzvjeπÊa hrvatskih muzeja jestzakonski okvir koji definira muzejsku djelatnost kao dje-latnost od interesa za Republiku Hrvatsku koja seobavlja kao javna sluæba.2 Dakle, faktor javnosti djelo-vanja bitan je Ëimbenik djelatnosti muzeja, a on seoËituje i u objavljivanju izvjeπÊa o radu.

Drugi parametar je institucija koja ih izdaje: MDC kaoINDOK centar za muzejsku djelatnost Ëiji je zadatak nesamo prikupljanje podataka, nego i njihova obrada tepredoËavanje i publiciranje dobivenih informacija. UMDC-u izvjeπÊa muzeja postaju dijelom informacijskogsustava3, Ëak i svojevrstan informacijski sustav, koji sli-jedi procese koji karakteriziraju svaki informacijski sus-

tav, a to su: 1. prikupljanje podataka kao izvora infor-macija, 2. obrada podataka i njihovo prestrukturiranje,3. organiziranje i pohrana informacija, 4. pretraæivanje ipronalaæenje, te 5. diseminacija i davanje informacijskihusluga.4

Upravo stoga i postoje odrednice kao odreen oblikstandardizacije, ne toliko muzejske djelatnosti (tomesluæe zakonski akti5), nego ponajprije podataka kojiËine IzvjeπÊa i rezultata koji iz toga proizlaze. Pritom sevodimo definicijom standardizacije kao “procesastvaranja i primjene pravila za sistematski sreen pris-tup nekoj posebnoj djelatnosti radi dobrobiti svih zain-teresiranih i uz njihovu suradnju, a posebno radiunapreivanja opÊe ekonomiËnosti, funkcionalnosti isigurnosti”6.

Odrednice, najprije 12 njih, a danas 16 (1. Skupljanjegrae, 2. Zaπtita, 3. Dokumentacija, 4. Knjiænica, 5.Stalni postav, 6. StruËni rad, 7. Znanstveni rad, 8.StruËni i znanstveni skupovi u organizaciji i suorgani-zaciji muzeja, 9. Izloæbena djelatnost, 10. IzdavaËkadjelatnost, 11. Edukativna djelatnost, 12. Odnosi sjavnoπÊu, 13. Marketinπka djelatnost, 14. Ukupan brojposjetitelja, 15. Financije, 16. Ostale akcije) omoguÊujusustavnost i preglednost podataka.

Svjesni smo da se sva raznolikost rada u muzeju nemoæe svesti na obreeni broj odrednica, ma koliko ihbilo, i da uvijek postoje ustanove i pojedinci koji unutarcjelokupne djelatnosti ili pojedinih segmenata Ëine isko-rake. Odrednice svakako nisu sveobuhvatne i svi setipovi muzeja ne mogu na jednak naËin prepoznati unjima. Taj smo problem pokuπali rijeπiti dodavanjem

3 Informacijski sustavi kao vrstakomunikacijskih sustava koji odabiru,organiziraju, pohranjuju i diseminirajujavno znanje (s ciljem) da bi komunici-rali s korisnicima. Vidi u: Tuđman,Miroslav; Boras, Damir; Dovedan,Zdravko. Uvod u informacijskuznanost. Školska knjiga, Zagreb,1992., str. 48.

4 Isto, str. 49.

5 Pravilnik o stručnim i tehničkimstandardima za određivanje vrstemuzeja, te muzeja i galerija unutarustanova i drugih pravnih osoba, zanjihov rad, kao i za smještaj ičuvanje muzejske građe i muzejskedokumentacije (Stručna komisijaizradila je prijedlog Pravilnika, alion još nije donesen)

6 Tuđman, Miroslav. Obavijest iznanje. Zavod za informacijskestudije, Zagreb, 1990., str. 218.

7 Prijedlog Pravilnika o vođenjumuzejske dokumentacije, u skladu saZakonom o muzejima (1998.)

sl.3a i sl.3b “IzvjeπÊa zagrebaËkih muze-

ja” i “IzvjeπÊa hrvatskih muzeja”. Od 1997.

godine ovitak osmiπljava dizajnersko-

umjetniËki dvojac Greiner i Kropilak, a

crteæ radi Danijel Æeæelj.

97odreenog broja novih pododrednica, na temeljuiskustva u radu na publikaciji, na temelju sugestijamuzeja i na temelju nekih zakonskih akata.7 ©irenjemopsega rada u muzejima, u skladu s promjenamauloge muzeja u druπtvu, i odrednice bi se neprestanomogle dodavati, ali upravo zbog standardizacije, njihovbroj mora biti ograniËen.

ELEKTRONI»KO IZDANJE. To se osobito oËituje u elek-troniËkom izdanju IzvjeπÊa gdje postojanje odrednica upunom smislu dolazi do izraæaja. Ureivanje tiskanog ielektronskog izdanja razlikuju se najviπe u poznavanjusvakog pojedinog od medija u kojima se objavljuju.

Kad su izraene web-stranice MDC-a, 1996. godine,IzvjeπÊa zagrebaËkih muzeja predstavljena su u sklopuizdavaËke djelatnosti naslovnom stranicom publikacije,tj. samo informacijom o njihovu postojanju. Od 1998.godine IzvjeπÊa zagrebaËkih muzeja objavljuju se uelektroniËkom izdanju na web siteu MDC-a(http://www.mdc.hr/Izdavastvo/Izvjesca/index.htm). Utom izdanju IzvjeπÊa, odabirom muzeja s popisa, moglose Ëitati izvjeπÊe tog muzeja. Tiskana izvjeπÊa praktiËkisu samo prebaËena u drugi medij, Ëime su postaladostupnija πiroj publici. Od godine 1999. uvedena jemoguÊnost pretraæivanja i sortiranja, odabirom i kom-biniranjem muzeja i odrednica. Podaci se sada mogugrupirati prema pojedinim odrednicama, tj. djelatnosti-ma, πto olakπava analizu i usporeivanje podataka uokviru pojedine djelatnosti, kao i prema vrstama muze-ja, πto je i jedan od ciljeva ovog projekta.

Put je, dakle, iπao od statiËkog prezentiranja informaci-je na Internetu do interaktivnog izdanja. Danaπnje elek-troniËko izdanje IzvjeπÊa rezultat je, kako napretkatehnologije i njezina praÊenja, tako i promjena u naËinurazmiπljanja o predstavljanju grae kojom raspolaæemo,odnosno svijesti o potrebi da se korisnicima omoguÊiπto bolji pristup fondovima kojima raspolaæemo.

Za elektroniËko izdanje radi se posve novi prijelom tek-sta u HTML-u. Osim tehnoloπkih specifiËnosti, toizdanje nema fotografija kako bi pristup i pretraæivanjebili bræi i uËinkovitiji.

Planovi za buduÊnost, kada je rijeË o elektroniËkomizdanju, ovise izmeu ostalog, i o razvoju tehnologije,ali i o prisutnosti ostalih muzejskih resursa na Internetu.Ovisno o postavljanju ostalih fondova MDC-a naInternet, uspostavljat Êemo veze (linkove) izmeu njih iIzvjeπÊa. IzvjeπÊa pojedinih muzeja linkovima Êemopovezati s njihovim web-siteovima. Cilj je poveÊanjeinteraktivnosti i hipertekstualnih veza, kako bi se πtobolje iskoristile moguÊnosti medija.

S obzirom na koriπtenje informacijskih tehnologija uhrvatskim muzejima, tiskano izdanje IzvjeπÊa bit Êeneophodno joπ neko vrijeme. Prilikom prikupljanjaizvjeπÊa muzeja za 2000. godinu, putem e-maila priku-pljeno je 12 od 31 izvjeπÊa zagrebaËkih muzeja i 13 od

72 izvjeπÊa hrvatskih muzeja, dakle ukupno 25 izvjeπÊaod 103. Stoga je projekt izravnog unosa izvjeπÊa ubazu na webu, uz administriranje urednika, ipak projektza neku dalju buduÊnost.

“IZVJE©∆A” KAO IZVOR GRA–E. IzvjeπÊa treba shvatitikao prostor na kojemu se iz godine u godinu akumuli-raju podaci o pojedinome muzeju ili radu pojedinogstruËnjaka. Primjerice, ako je dobro predstavljena pub-licistiËka djelatnost nekog kustosa, taj kustos uIzvjeπÊima ima pripremljenu i objavljenu bibliografijukoju moæe koristiti u razliËite svrhe. Ako pogledamo ubuduÊnost, iz ovako strukturiranih IzvjeπÊa, mogu se(pro)izvesti razliËiti derivati u razliËitim medijima(tiskovine, web, CD ROM-ovi): bibliografije, preglediizloæaba u odreenom muzeju u stanovitom razdoblju,ili u muzejima odreenog podruËja; pregled skupljaËkedjelatnosti, uz npr. popratnu studiju o odnosu kupnjegrae i donacija i brojni drugi (praktiËki onoliko njihkoliko je odrednica i pododrednica). Ako IzvjeπÊa shva-timo i kao takav izvor grae za druge projekte, podatakpoput onog “kustosi su objavljivali tekstove u struËnimpublikacijama” malo znaËi ako ne daje konkretnepodatke, iako ga i takvog objavljujemo jer je izvor infor-macije da je takva djelatnost postojala.

Stoga, da bi podaci bili πto ujednaËeniji, te da bi seolakπalo stvaranje derivata o kojima sam govorila,uputama za pisanje izvjeπÊa, prilaæemo upute o pisanjubibliografskih jedinica, te upute o vrsti i opsegu podata-ka kojima se predstavljaju izloæbena i izdavaËka djelat-nost.

Iz muzejske zajednice dolaze prigovori da izvjeπÊaMDC-a previπe inzistiraju na vrsti i koliËini, a manje nakvaliteti rada.8 No, smatram da samokvalifikacija nekeizloæbe rijeËima “odræana je zanimljiva i atraktivna izloæ-ba” govori mnogo manje o zanimljivosti i kvalitetiizloæbe nego konkretan podatak o broju posjetitelja injezinoj medijskoj popraÊenosti.

Prostor za samoocjenjivanje muzeja i prezentiranjeimagea pojedinog muzeja trebala bi biti publikacija uizdanju samoga muzeja, πto nije uvijek i financijski zaht-jevno.

8 Kovačić, Goranka. Kvaliteta istandardi u muzejima. // Vijestimuzealaca i konzervatora. 2/3(2001.), str. 78-81.

sl.4 Od 1998. godine “IzvjeπÊa zagrebaËkih

muzeja” objavljuju se u elektroniËkom

izdanju na web siteu MDC-a

(http://www.mdc.hr/Izdavastvo/Izvjesca/

index.htm).

98 Ipak bih æeljela reÊi da, osim Ëinjenica koje govore sameza sebe, izvjeπÊa koja dou na uredniËki stol, svojimsadræajem, stilom, izgledom, pa Ëak i naËinom na kojasu doπla do tog stola, uredniku govore mnogo viπe negoπto se na prvi pogled moæe Ëiniti. Urednik, naime, iztakvoga Ëitanja izmeu redaka, moæe stvoriti svojevrstanpsihogram muzeja i odnosa u njemu.

IzvjeπÊa, kakva mi objavljujemo nisu namijenjenaprikazu tih nijansi, ali originali izvjeπÊa pohranjeni su uarhivi MDC-a i dostupni su korisnicima.

JO© NEKE »INJENICE I BROJKE.

Publiciranje izvjeπÊa o radu muzeja pokrenuto je1994. godine, u vremenu kada je Hrvatska joπ uvijekbila u ratu, kada je graa veÊine muzeja pohranjena dabi se uopÊe mogla saËuvati, a i sam opstanak mnogihmuzeja bio je upitan. Prva izvjeπÊa muzeja izaπla su nainicijativu MDC-a kao IzvjeπÊa gradskih muzeja. Kroz 12odrednica predstavljen je rad 11 muzeja Ëiji je osnivaËgrad Zagreb.

2000. godine u obje publikacije predoËen je rad 106muzeja na oko 1100 kartica teksta.

Urednice: Viπnja Zgaga - 1. godiπte; Lada DraæinTrbuljak - 2. i. 3.; od 1997. Markita FranuliÊ

Naklada je od poËetnih 100 primjeraka naraslanajprije na 200, potom na 500, a danas je ukupnanaklada obiju publikacija 1150 primjeraka IzvjeπÊa sebesplatno distribuiraju svim muzejima u Hrvatskoj isvakom struËnom djelatniku muzeja zastupljenom uIzvjeπÊima.

Priprema za tisak radila se u kuÊi do izdanja za 2000.godinu kada pripremu preuzima profesionalni grafiËkistudio. Napravljen je djelomiËni redizajn publikacije, kaoi tehniËka poboljπanja u pripremi fotografija.

Dizajn ovitka: ovitke za 1995. i 1996. izradio je BorisLjubiËiÊ, koriπtenjem tipiËnih zagrebaËkih motiva koji jegrad rabio i u druge svrhe.

Od 1997. godine ovitak osmiπljava dizajnersko-umjet-niËki dvojac Greiner i Kropilak, a crteæ radi DanijelÆeæelj, svjetski poznati strip autor. Izborom ovih autoranastojali smo uvesti dizajn koji Êe, upravo stripovskimimageom, publikaciju uËiniti vizualno privlaËnijom.

IzvjeπÊa hrvatskih muzeja pokrenuta su 1999. godinesa æeljom da se dade pregled rada svih hrvatskihmuzeja. Kao i prva IzvjeπÊa zagrebaËkih muzeja i ovu jepublikaciju financirao MDC, a tek naknadno jeodobreno njezino financiranje. Prvo godiπte dalo je pre-gled rada 65 muzeja. IzvjeπÊa hrvatskih muzeja za2000. godine donose izvjeπÊa o radu 72 muzeja iz svihhrvatskih æupanija, odnosno veÊine onih koji sudovoljno opremljeni i struËno ekipirani za obavljanjemuzejske djelatnosti. Ta Êe publikacija imati i svojeelektroniËko izdanje.

“REPORTS BY ZAGREB’ S MUSEUMS” AND “REPORTS BY CROATIANMUSEUMS” - THE PRINTED AND ELECTRONIC EDITION

For seven years in a row, the Museum Documentation Centrehas been publishing (printing) annual Reports by Zagreb’sMuseums, and for the second year in a row Reports byCroatian Museums. The publication of the reports dealingwith the work of museums was initiated in order to providethe profession and the public at large with an insight into thework of museums. By setting up guidelines for writingreports, we have tried to introduce certain standards into thework of museums and to promote greater professionalism.The reports also serve as a form of mediation in the commu-nication between museums since they present their ownwork, gain insight into the work of others, as well as provid-ing the possibility of analysis, comparison and cooperation.When MDC’s web pages were created, the Reports were pre-sented together with other publications, namely only with animage of their front page - in other words, only in the form ofa notice that they were published. From 1998, the Reports byZagreb’s Museums are presented in electronic form at MDC’swebsite (URL:http://www.mdc.hr/Izdavastvo/Izvjesca/index.htm). In this form the Reports could be browsed by selectinga particular museum. In 1999 we introduced the option ofsearching and sorting according to particular parameters andby a combination of parameters. From this year onwards, theReports by Croatian Museums will also be presented in elec-tronic form. At the presentation of the project we presentvarious forms of publishing Reports, from printed publica-tions, through static presentations on the Internet to the con-temporary interactive form of presentation. The new Reportsare the result of technological progress, as well as a changein thinking concerning the presentation of our holdings.

igrom. Prema tome, potrebno je odrediti tko su korisni-ci. Prema RuæiÊu, pravilno izraen i funkcionalan inter-aktivni dokument ispunjava nekoliko vaænih zahtjeva ukorisniËkom okruæju: razvija interes za odreenapodruËja, jaËa æelju za istraæivanjem svijeta i upozna-vanjem novih Ëinjenica, stvara podlogu za izradurazliËitih modela komuniciranja s multimedijskimsadræajima, pomaæe u usvajanu znanja i vjeπtinapotrebnih u odreenim podruËjima (F. RuæiÊ, 1994: 98).

S obzirom da multimedijski sistemi kombiniraju neko-liko vrsta informacija (tekst, zvuk, grafiku, video, ani-maciju i slike u pokretu) potrebno je okupiti interdiscipli-narni tim struËnjaka. U projekt su ukljuËeni struËnjaci sraznih podruËja (voditelj projekta, kustos(i), programer,umjetniËki direktor, pisac teksta, specijalist zavideo/zvuk, specijalist za hardver i fotograf i snimatelj).Cijeli tim nadgledat Êe direktor ustanove i financijeriprojekta. Svaki Ëlan tima nema iskljuËivo preciznodefinirane poslove, nego ih Ëesto mora dopunjavati iukljuËivati se i u druga podruËja rada kako bi dobili πtokvalitetniji proizvod. Takav tim mora biti otvoren za noveideje jer, Ëesto, tijekom izrade projekta, dolazi do otkri-vanja novih moguÊnosti.

Upravo zbog prednosti CD-ROM izdanja, poput muze-ja u svijetu u Hrvatskoj se postupno sve viπe muzejaodluËuje za objavljivanje elektroniËkih publikacija, biloda su pored njih objavili i tradicionalne publikacije ili dasu se opredijelili iskljuËivo za ovaj suvremeni oblik.Objavljivanje elektroniËke publikacije uglavnom jeopseæan projekt koji ukljuËuje dugotrajne pripreme kojeobuhvaÊaju planiranje, istraæivanje korisnika pa sve dovrednovanja multimedijskih izdanja, te osvrta na prak-tiËno iskustvo pri izradi elektroniËke publikacije. Uovome izlaganju namjera je prikazati jedan teorijskinaËin planiranja multimedijskog projekta uz osvrt naprednosti i moguÊnosti koje nude elektroniËka izdanja.

PLANIRANJE MULTIMEDIJSKOG PROJEKTA. Definiranjemultimedijskog projekta ovisi o tome za πto je i kome jenamijenjen. U muzejima u svijetu izdaju se CD-ROM-ovi s cjelovitim prikazom muzejskih zbirki, s prikazompojedinih izloæaba ili pojedinih zbirki. Takoer seobjavljuju i CD-ROM izdanja iskljuËivo obrazovnogkaraktera, zatim za zabavu i edukaciju djece, a nekimuzeji objavljuju i sadræaje s muzejskom raËunalnom

MULTIMEDIJSKA MUZEJSKA IZDANJA

ZVJEZDANA ANTO© Etnografski muzej, Zagreb

IM 32 (3-4) 2001.

TEMA BROJA


Shematski prikaz ekipe koja sudjeluje u realizaciji multimedijskog projekta (C. Goéminne, 1996:15).

100

Autori (realizacije scenarija, dizajner, fotografije,glazbe) odgovorni su za umjetniËki sadræaj. Oniosmiπljavaju multimedijski proizvod (toËno razraenplan, sadræaj, pojedine naËine prikazivanja), nadalje nje-govo interaktivno koriπtenje, odnosno putove i toËkekoje korisniku omoguÊavaju nesmetano kretanje doku-mentom. Njihov je zadatak i formiranje dokumenta kojeobuhvaÊa grafiËka i glazbena rjeπenja pojedinih multi-medijskih dijelova.

Programer (ekipa informatiËara) realiziraju autorovuideju. Odgovorni su za logiËnu povezanost i izvedbusvih dijelova multimedijskog proizvoda. Programer sud-jeluje u razradi koncepcije s autorima.

Producent omoguÊuje financijsku podrπku i realizaci-ju, izradu prve kopije mastera i daljnje umnoæavanje ilistavljanje u informatiËki kiosk.

Urednik (izdavaË) je osoba ili organizacija odgovornaza pripremu i umnoæavanje multimedijskog proizvodasa stajaliπta njegova intelektualnog sadræaja. Urednikmoæe, ali i ne mora, dati svoj prilog sadræaju.

Distributer omoguÊuje distribuciju multimedijskogproizvoda. Surauje s urednikom i producentom.

Projekt mora biti precizno definiran i mora imati jasnoizloæen plan s obzirom na to da li definira proces izrademultimedijske aplikacije. Plan projekta trebao bi, prematome, sadræavati neka osnovna polaziπta poput prelimi-narnih analiza, dizajnerskog prijedloga, razvojni put,odnosno produkcijski plan (vremenski rok, priËu,podatke o zbirci, fotografije, video i zvuk). Prigodomplaniranja projekta cijeli tim treba upoznati sa svimtehniËkim moguÊnostima. Ekipa koja, na temeljudetaljno razraenog scenarija (odreivanje ciljane grupekojoj je proizvod namijenjen, odreivanje naËinaprezentacije sadræaja, potrebne tehnoloπke opreme ipodrπke, digitalizacije i obrade izvornog materijala,odabira alata za izradu aplikacija) obavlja daljnji posaorealizacije multimedijskog proizvoda. Nakon utvrenevodeÊe ideje i osnovnog sadræaja pristupa se planiranjunjihovih logiËkih povezanosti. Utvruje se popis svihsadræaja i razvrstavanje sadræaja prema odreenimtemama. To je izrazito kreativan posao koji zahtijevatemeljno poznavanje multimedije i odreene sposob-

nosti i vjeπtinu oblikovanja multimedijskog proizvoda. Uovoj je fazi stvorena poËetna slika sadræaja, tema iorganizacija, πto daje temelje za slijed prikazivanjasadræaja i njihove veze. U izradi sloæenijih multimedijskihdokumenata koristi se interaktivni pristup u kojemkorisnik sam odreuje putove i interaktivne toËke udokumentu. Zato je potrebno izraditi dijagram koji Êeponuditi nekoliko rjeπenja, dok se u praksi ne potvrdinajcjelovitije i najbolje. Gotovo svi programi za izradumultimedijskih dokumenata imaju sklopove za planira-nje i dizajniranje strukture dokumenata.

Publikacija u elektroniËkom obliku Ëita se na zaslonukompjutora. BuduÊi da Ëitanje na zaslonu nije jednakoonom na papiru, stoga je dizajnersko rjeπenje multi-medijskih aplikacija jedan od vaænijih elemenata.

Dizajner mora biti upoznat s koncepcijom projekta odsamoga poËetka i s tim na koji je naËin organiziranoznanje. Produkcija je obiËno limitirana kapacitetomspremanja, primjerice, na CD-ROM-u je limitirana na650 Mb. Stoga je vaæno napraviti preliminarno dizajner-sko rjeπenje koje se, tijekom izrade projekta, razrauje inadograuje. KljuËni element je skica koja uvjetujeopÊu strukturu multimedijske aplikacije i definira smisaocijele priËe. Pri tome se mora misliti i na korisnika koje-mu dizajnerska rjeπenja moraju biti razumljiva ipobuivati mu znatiæelju. U multimedijskim interaktivnimrjeπenjima dizajner odluËuje o tome kako Êe se korisnikkretati kroz multimedijski sadræaj. Dizajn interaktivnihmultimedija ukljuËuje i selekciju opÊih informacija kojeÊe korisnik pretraæivati. Zbog toga je prigodom ugrad-nje sadræaja u izradi multimedijskih proizvoda vaænotoËno definirati i obrazovne veze izmeu odreenihsadræajnih jedinica. Nakon zavrπetka faze u kojoj seprovodi definiranje organizacije sadræajnih jedinica mul-timedijskog dokumentu, pristupa se izradi pojedinaËnihsadræajnih jedinica. Posebnu znaËajku interaktivnih mul-timedijskih dokumenata Ëini obiljeæje potpune interak-tivnosti korisnika i sadræaja koji se teπko mogu ostvarititradicionalnim medijima. OmoguÊeni su pogledi u infor-macijske sadræaje uz istodobno stvaranje novih kombi-nacija, poput sustava prividne stvarnosti (VR).

sl.1-4 Stranice CD-ROM-a “PokuÊstvo u

Hrvatskoj”

101

ANALIZIRANJE KORISNIKA I VREDNOVANJE MUZEJSKIH MULTIMEDIJSKIH IZDANJA. CIDOC-ovaradna grupa za multimediju je 1997. godine na konfe-renciji u Nürmbergu donijela Kriterije za vrednovanjemultimedije s podruËja baπtine (Critera, 1997.). Kriterijisu sastav-ljeni od skupine tema koje se bave sadræa-jem, funkcionalnoπÊu, multimedijalnim okruæenjem,primjenom, te sveukupnim dojmom multimedijskogproizvoda. Svaka od tih tema ima postavljenih petnaes-tak pitanja koji Êe pomoÊi muzejskim struËnjacima priplaniranju multimedijskog projekta i kako napravitizadovoljavajuÊi multimedijski proizvod. Upravo neka odpitanja iz Kriterije1 moguÊe je postaviti i korisnicimamultimedijskog proizvoda kako bismo dobili korisnepodatke pri izradi novog projekta. Analiziranje korisnikapotrebno je provesti veÊ u fazi planiranja multimedij-skog projekta, zatim tijekom izrade dobro je obavitinekoliko testiranja proizvoda kako bismo na vrijemeotklonili tehniËke ili neke druge nedostatke.

Jedno od vaænih pitanja je i koji je efekt odreeni pro-gram ostavio na posjetitelja? Je li πto nauËio? Taj Êemoodgovor pronaÊi ako kombiniramo viπe razliËitih meto-da anketiranja posjetitelja i odredimo kriterije premakojima Êemo vrednovati rezultate istraæivanja. U anglo-ameriËkim muzejima vrlo je razvijeno ispitivanjeponaπanja posjetitelja. Istraæivanje korisnika muzejskihpublikacija moguÊe je provesti unutar muzejskogaprostora ako je CD-ROM instaliran u informatiËkomkiosku. Tada je moguÊe koristiti metodu promatranja ilisnimati korisnike video-kamerom. Istraæivanje se moæeprovesti i metodom intervjua. Pri tome treba ostavitimoguÊnost rasprave s posjetiteljima. Intervjui se moguprovoditi tako da se ispituje grupa ljudi ili pojedinci.Otvorena je moguÊnost koriπtenja spomenute metodeprigodom ispitivanja korisnika, prije no πto krenemo srazvojem nekoga multimedijskog sistema i tijekomizrade multimedijskog proizvoda. Prije nego se korisniktestira o uporabi odreenog programa potrebno jeraspitati se o njegovu iskustvu. Pri provedenom istraæi-vanju dobit Êemo korisne podatke o pokretanjuodreenog programa, koji je pristup korisnika, koliko sedugo zadræavaju pred pojedinom informacijom, te koje“navigacijske” staze upotrebljavaju. Svi Êe ti podaci bitikorisni pri izradi novoga projekta. Za statistiËke analize

koriste se “on-screen” upitnici, kojima se jednostavnimnaËinom dolazi do vrijednih podataka. Oni su osmiπljenitako da se dobiju povratne informacije od korisnikakojemu je ponueno nekoliko pitanja i odgovora omoguÊnostima koriπtenja programa. NajjednostavnijinaËin ispitivanja posjetitelja je stavljanje knjige dojmovapored interaktivne multimedije. Tim Êemo naËinomdobiti jednostavne, ali korisne informacije. Korisno je damuzej saËuva knjigu dojmova, tako da te podatkemoæemo usporediti s dobivenim podacima tijekomprovoenja ankete korisnika multimedijskih aplikacija.Muzejsko je osoblje ponekad iznenaeno, nakonprovedene ankete, saznanjem o pravim korisnicimamultimedijskih sistema. Takav je sluËaj zabiljeæio Muséed’Orsay u Parizu. Za program koji je bio osmiπljen zaodrasle posjetitelje, u kojemu su bile prezentirane infor-macije o povijesnim zbivanjima u vremenu 1848. do1914. godine, nakon provedene ankete doπli su dospoznaje da je program viπe koristila mlaa publika svisokim stupnjem znanja.

ICOM-ov AVICOM (Komitet za audio-vizualne komu-nikacije i nove tehnologije) od 1996. godine je pokre-nuo Meunarodni festival pod nazivom F@IMP2 nakojemu muzejske institucije i srodne kulturne ustanovemogu predstaviti svoja multimedijalna izdanja. Izsveukupnog broja prikupljenih muzejskih izdanja spodruËja filma i videa, multimedije i Interneta iz svakeskupine odabiru tri najbolje. Zanimljivo je da se svakegodine prijavljuje na natjecanje u prosjeku oko 30 novihCD-ROM izdanja iz raznih muzeja u svijetu. Na F@IMP-u 2001. godine napravljena je retrospektiva svihnagraenih muzejskih izdanja izmeu kojih su odabralinajbolja iz vremena od 1996. do 2000. godine. Tako jeprimjerice, najbolje muzejsko CD-ROM izdanjeproglaπeno Biblijski prikazi u umjetniËkim djelima izzbirke Hermitaga u izdanju Ruskog MeunarodnogMultimedijalnog centra u Moskvi, druga nagrada dodi-jeljena je za CD-ROM Egipatske dragocjenosti uEuropi, 1000 najznaËajnih djela u izdanju CCERSveuËiliπtu u Utrechtu, te treÊu nagradu dobio jeNacionalni odbor za antikvitete iz Helsinkija za CD-ROM Dvorac Olavinlinna, tijek povijesnih zbivanja uOlavinlinn.

1 Svi podaci su dostupni na adresiURL:http://www.archimuse.com/cidoc.mmwg.eval.crit.html

2 Sve informacije mogu se dobiti naadresi URL:http://unesco.org/webworld/avicomfaimp.html

102

BuduÊa istraæivanja i vrednovanja muzejskih multimedij-skih izdanja pridonijeti Êe poveÊanju naπeg znanja odaljnjim moguÊnostima i naËinima koriπtenjainformatiËke tehnologije u muzejima.

OSVRT NA PRAKTI»NO ISKUSTVO. Godine 1998. jeEtnografski muzej u Zagrebu izdao CD-ROMPokuÊstvo u Hrvatskoj (Z. Antoπ, 1999), uz koji je biootisnut i katalog izloæbe. CD-ROM su za vrijeme traja-nja izloæbe posjetitelji mogli pregledati na informatiËkomkiosku. CD-ROM PokuÊstvo u Hrvatskoj kao elek-troniËki katalog izloæbe ima prednost pred tiskanim ka-talogom jer omoguÊuje interaktivno sudjelovanje koris-nika i omoguÊuje dokumentiranje oblika multimedijskeprezentacije koriπtenih na izloæbi (video-film i multime-dijski prikaz). Uporaba je multimedije na izloæbiPokuÊstvo u Hrvatskoj omoguÊila da izloæene pred-mete poveæemo s realnim prostornim i vremenskimkontekstom, te da ih iz statiËnosti stavimo u pokret.

Kao voditeljica projekta, te autorica teksta i scenarijaokupila sam interdisciplinaran tim struËnjaka (infor-matiËar, dizajner, fotograf, snimateljica, glazbenik).Osnovna je bila ideja da osmiπljena elektroniËka pub-likacija bude namijenjena korisnicima raznih interesa igeneracija, te osobama koje se nikada prije nisu sus-rele s takvim proizvodom. BuduÊi da Ëitanje na zaslonunije jednako onome na papiru, potrebno je bilo paæljivoprilagoditi dizajn. OdluËili smo se za viπejeziËnuprezentaciju (hrvatski, engleski, njemaËki) uz suvre-menu ambijentalnu glazbu Hrvoja CrniÊa Boxera koja jeposebno odabrana i prilagoena ovom projektu.

S kojima smo se problemima pri izradi CD-ROM-a sus-reli? Na samom poËetku, kako smo imali minimalnafinancijska sredstva, bilo je potrebno odluËiti tko Êenam izraditi CD-ROM. OdluËili smo se na kupnju pro-grama Macromedia director 6.0. i Adobe Premiere 4.0.,te da Êemo proizvod realizirati unutar Muzeja i uzpomoÊ vanjskih suradnika. Financijska sredstva za

sl.5 CD-ROM “PokuÊstvo u Hrvatskoj”

umnoæavanje CD-ROM-a osigurali smo sponzorstvomjedne tvrtke. Drugi problem pojavio se kod izrade CD-ROM-a pri komprimiranju video-filma i multimedijskogprikaza. Posljednje tri godine obiËno su mi korisnici ikolege postavljali pitanja zaπto je film i multimedijskiprikaz u tako malom prozorËiÊu. UnatoË komprimira-nju, odnosno saæimanju podataka na 250 Mb (multi-medijski prikaz) i 130 Mb (video-film) na CD-ROM-unije bilo slobodnog prostora za veÊi prikaz. S obziromna nastojanje da se dokumentiraju svi multimedijskisegmenti izloæbe, odluËili smo se za prikaz multimedij-skih segmenata izloæbe u malom prozorËiÊu.

Tijekom trajanja izloæbe provedeno je istraæivanje okoriπtenju interaktivnog sistema; zanimalo nas je kolikovremena se zadræavaju korisnici, te koja je njihova dob.

Pri istraæivanju koriπtena je metoda promatranja.ZakljuËeno je da su interaktivni sistem prigodom grup-nih posjeta paæljivo pregledali mlai korisnici (πkolskedobi). Prigodom obiteljskih i pojedinaËnih posjeta inter-aktivni je sistem bio jednako zanimljiv raznim dobnimskupinama, a za pretraæivanje su se lakπe odluËili ljudikoji se koriste kompjutorom u svakodnevnom æivotu.ProsjeËno vremensko zadræavanje korisnika ispred infor-matiËkog kioska je 5 minuta. Mlai korisnici su posebnohvalili glazbenu podlogu na CD-ROM-u (etno-tehno).

Pored navedenih prednosti izrada CD-ROM izdanjabitno je jeftinija od tiska klasiËnog kataloga. Ono πto Êesigurno poveÊati broj elektroniËkih publikacija je njihovakonaËna cijena. CD-ROM PokuÊstvo u Hrvatskojobjavljen je u nakladi od 1000 primjeraka, a prodaje seu pola cijene od cijene istoimenog tiskanog kataloga,πto je za kupovnu moÊ u Hrvatskoj vrlo povoljno.Nedostatak kod prodaje CD-ROM izdanja u muzejimau Hrvatskoj je da se jedino za vrijeme trajanja pojedineizloæbe moæe pregledati CD-ROM na informatiËkomkiosku, πto Êe ujedno potaknuti korisnika na kupnju.Jedan je od razloga da veÊina muzeja nema infor-matiËki kiosk u vlasniπtvu, nego ga najËeπÊe posuujuza trajanja izloæbe.

O samom træiπtu interaktivnih medija u europskimmuzejima nema pouzdanih podataka, no sudeÊi premabroju multimedijskih izdanja vjerojatno je u porastu(Francuska, Velika Britanija, Italija i NjemaËka). »injenicaje da u europskim zemljama velik broj ljudi - potencijal-nih korisnika koji posjeduju privatna raËunala. Sobzirom na iskustva u svijetu i porast potraænje za elek-troniËkim izdanjima nadajmo se da Êe se i u hrvatskimmuzejima poveÊati potraænja za elektroniËkim publikaci-jama πto Êe ujedno potaknuti muzeje na izdavanje elek-troniËkih kataloga.

LITERATURA

1 Antoš, Zvjezdana (1998.): CD-ROM Pokućstvo u Hrvatskoj,Etnografski muzej, Zagreb

2 Antoš, Zvjezdana (1999.): Realizacija multimedijalnog projekta CD-ROM-a Pokućstvo u Hrvatskoj, Informatički bilten, 9, (1-4),MDC, Zagreb, http:// www. mdc.hr/izdavaštvo/mdc-bilten

1033 Chadwick, John (1999.): A survey of characteristics and patterns ofbehavior in visitors to a museum Web site, Conference ProceedingsMuseum and Web, Archives &Museums Informatics, Pittsburg

4 Goèminee, Chantal (1998.): La production et l’ exploitation d ’ uneoeuvre multimedia, aspects juridiques, Study series AVICOM, 5,ICOM, 14.

5 McManus, Paulete (1994.): Procjena: Opisivanje i razumijevanjeposjetitelja muzeja, njihovih potreba i reakcija, u: InformaticaMuseologica, 25/1-4, 70-73.

6 Multimedia Evaluation Criteria. (1997.):ICOM/CIDOC/Multimedia Working Group, URL:http://www.archimuse.com/papers/cidoc/cidoc.mmwg.eval.3.html.

7 Trant, J.; Davis, B; Starre, J. (ed.) (1996.): Introduction toMultimedia in Museums, ICHIM, Den Haag

8 Živković, Daniela (2001.): Elektronička knjiga, Multigraf, Zagreb

9. Ružić, Fjodor (1994.): Multimedija, Mozaik knjiga, Zagreb

MULTIMEDIA MUSEUM PUBLICATIONS

In her paper, the authoress’ aim is to present a theoreticalmodel for planning a multimedia project, with special men-tion of the advantages and possibilities of electronic edi-tions.

The development of optical memory equipment like the laserdisc (CD) has brought about new possibilities for compilingand distributing various combinations of information media -text, image, moving image, video, animation and sound.Information media have a large capacity and longer lifespan; they are simply and quickly produced and enable theuser to communicate with the contents interactively.Precisely because of the many possibilities of computermedia, many museums all around the world publish CD edi-tions like digital catalogues on CD ROMs, encyclopaedias inCD-I format, as well as Photo CD, which is used by museumsfor images of the digital photographs of masterpieces. Theform of multimedia documents is also determined by theway in which they are to be used and by their prospectiveusers. A multimedia project is by its very nature interdiscipli-nary and is usually carried out by a team of experts. It isimportant for all contents of a multimedia project to beauthorised and for them to meet certain standards. The sys-tematic analysis of users, awareness about the needs ofmuseum visitors and future research will increase ourknowledge and help museums to make use of the advan-tages offered by the medium.

Muzej grada Zagreba zapoËeo je 2000. godine praksuizdavanja popratnih CD-ROM-ova uz izloæbe idogaanja u muzeju. Iste godine postavljen je i interak-tivni informacijski kiosk uz recepciju muzeja na kojemposjetitelji mogu pretraæivati razliËite sadræaje.ElektroniËke publikacije, bilo na CD-ROM-u, bilo nakiosku, sluæe u izloæbene, edukativne, promidæbene iistraæivaËke svrhe.

PUBLIKACIJE NA CD-ROM-u. Do sada su izdana tri CD-ROM-a uz monografske izloæbe i jedan vezan uzdogaanje u Muzeju.

Anka KrizmaniÊ - Mapa Zagreb. Uz izloæbu Slikanakronika iz Jurjevske ulice, Anka KrizmaniÊ - mapaZagreb (travanj-svibanj 2000. godine) Muzej gradaZagreba izdao je prvi put i popratni CD-ROM s

prezentacijom izloæbe. Prezentacija izloæbe je interaktiv-na i dvojeziËna (hrvatski/engleski). CD-ROM sadræavauvodni tekst o grafiËkoj mapi Zagreb, sve crteæe izmape (50 crteæa), kao i fotografije iz æivota slikarice iJurjevske ulice u kojoj je æivjela. Tako je grafiËka mapaZagreb, koju autorica nije uspjela za æivota tiskati,doæivjela svoje CD izdanje i postala dostupna javnosti inakon zatvaranja izloæbe i vraÊanja mape u muzejskuËuvaonicu.

Vladimir Guteπa - Prvi fotograf Muzeja gradaZagreba. U povodu monografske izloæbe VladimirGuteπa - prvi fotograf Muzeja grada Zagreba (lipanj-srpanj 2000. godine), posveÊene utemeljitelju stalnefoto-sluæbe Muzeja, izdan je prvi CD-ROM kojiobrauje dio bogate muzejske fototeke. Prezentirano je113 crno-bijelih i toniranih fotografija te 14 crteæa iakvarela Vladimira Guteπe. Fotografije i crteæi nastali suu vremenskom razdoblju od 1902. do 1959. godine iprikazuju zagrebaËke motive, tako da je ovaj CD-ROMujedno posveÊen i Zagrebu. Dio fotografija dokumentiratadaπnji stalni postav i povremene izloæbe u Muzejugrada Zagreba. Fotografije se mogu tematski birati(ZagrebaËke ulice, trgovi i zgrade; Dvoriπta i vrtovi;Parkovi i vile; Izgradnja grada; Æivot na ulici; Promet;Razglednice; Muzej grada Zagreba).

Ljerka Njerπ - Hommage Milki Trnini. CD-ROM donosicjelovit dvojeziËan (hrvatski/engleski) katalog izloæbeLjerke Njerπ Hommage Milki Trnini, raku keramika,glinotisci (svibanj 2001. god.). Prezentirani su glinotisci

MALE KU∆NE PUBLIKACIJE MUZEJA GRADA ZAGREBA

MAJA ©OJAT-BIKI∆ Muzej grada Zagreba, Zagreb

IM 32 (3-4) 2001.

TEMA BROJA


sl.1 Uz izloæbu “Slikana kronika iz

Jurjevske ulice, Anka KrizmaniÊ - mapa

Zagreb” Muzej grada Zagreba je izdao prvi

put i popratni CD-ROM s prezentacijom

izloæbe.

sl.2 Ako je izloæba namijenjena djeci

koriste se simboli i metafore bliske djeci

da pobude njihovo zanimanje (primjerice,

πaljivi likovi nalik onima iz crtanih

filmova).

sl.3 Na interaktivnom informacijskom

kiosku se mogu pogledati proπle izloæbe,

prezentacije dogaanja u Muzeju i

“ZagrebaËki ljetopis”.

105

inspirirani kostimima Milke Trnine koje Ëuva Muzejgrada Zagreba, glinotisci aktova i raku keramika.

Æive slike - Faπnik u Muzeju grada Zagreba 2000. g.Ovaj CD-ROM sluæi u informativne i promidæbene svrhei prezentira, sada veÊ tradicionalno faπniËko dogaanjeu Muzeju grada Zagreba, kada sve osoblje MuzejaoblaËi povijesne kostime i komunicira s posjetiteljimauæivljeno u svoje povijesne uloge (living history).Materijal s ovog CD-ROM-a prikazan je i na Internetuna stranici Hrvatskog muzejskog druπtva(www.hrmud.hr/fun).

KAKO NASTAJU PUBLIKACIJE. CD-ROM-ove u cijelostioblikujemo i produciramo u samome Muzeju.1 Na tajnaËin aæurno pratimo i dokumentiramo izloæbe idogaanja u Muzeju bez posebnih dodatnih troπkova.CD-ROM-ovi reproduciraju se u kuÊi prema potrebi,prodaju po popularnoj cijeni ili dijele u promidæbenesvrhe. Digitalizirani materijal koristimo i za drugepotrebe (muzejska baza podataka, tiskana izdanja, pre-davanja).

Koncipiranje i oblikovanje elektroniËke publikacijeshvaÊamo kao dio cjelokupnog procesa oblikovanjaizloæbe, a ne kao izolirani tehniËki zadatak. Ako je,primjerice, izloæba namijenjena djeci, koriste se simboli imetafore bliske djeci da pobude njihovo zanimanje(primjerice, πaljivi likovi nalik onima iz crtanih filmova).

Nema fiksnih pravila o primjeni metafora za objaπnjenjeizloæbe. Izbor metafore osniva se na svrsi, sadræaju ipublici.

Takoer je vaæno “pakiranje” proizvoda - naljepnicaCD-ROM-a i kutija. Sav materijal mora biti sliËnogvizualnog dizajna i usklaen s koncepcijom i likovnimoblikovanjem izloæbe (primjerice, prednja strana kutijeodgovara uvodnom, a straænja zakljuËnom izloπku naizloæbi).

PUBLIKACIJE NA INTERAKTIVNOM INFORMACIJSKOMKIOSKU. Na kiosku se mogu interaktivno pretraæivatirazliËiti sadræaji. Æelimo ostvariti interaktivnost u muzejui muzejskog posjetitelja pretvoriti u muzejskog korisni-ka, πto je posve u trendu osuvremenjivanja druπtveneuloge muzeja.

Na kiosku se mogu pogledati proπle izloæbe,prezentacije dogaanja u Muzeju i ZagrebaËki ljetopis.Uz edukativnu akciju JaËajmo se kojom je obiljeæenDan muzeja 2001. godine priredili smo za djecu jedanizbor fotografija koje prikazuju kako izgledaju ljudi kojise ne bave πportom, za razliku od πportaπa. Kaometafore koristimo πaljive likove natmurenog i vedrogdjeteta.

ZagrebaËki ljetopis nudi kronoloπki prikaz najznaËajnijihdogaaja iz gradske povijesti s izborom fotografija izmuzejske fototeke, abecedno pretraæiv indeksdogaaja i popis svih dosadaπnjih gradskih naËelnika.

Kiosk koristimo po potrebi i u izloæbenom prostoru kaodopunu izloæbi. Tada je on dio izloæbene cjeline koji naefektivan naËin pridonosi razumijevanju izloæbe,uoËavanju njenih cjelina i prostorne organizacije. Kiosk

sl.4 U tijeku je projekt izrade kataloga

stalnog postava Muzeja grada Zagreba na

CD-ROM-u. Radna verzija je veÊ instalirana

na interaktivnom informacijskom kiosku

na recepciji Muzeja.

1 O prednostima produkcije usamoj kući kao i kriterijima koji senastoje zadovoljiti vidi više u:Šojat-Bikić, Maja. CD-ROMVladimir Guteša - prvi fotografMuzeja grada Zagreba, InformaticaMuseologica 31 (3-4) /izd. Muzejskidokumentacijski centar, Zagreb,2000., str. 106-107. (op.ur.)

106 promatramo kao komplementaran, a ne alternativannaËin pruæanja informacija posjetitelju.

OD “MALIH” PREMA “VELIKIM” PUBLIKACIJAMA. Utijeku je projekt izrade kataloga stalnog postava Muzejagrada Zagreba na CD-ROM-u. Radna verzija je veÊinstalirana na kiosku na recepciji Muzeja.

Podlogu katalogu Ëini baza podataka s osnovnimpodacima i slikom svih predmeta izloæenih u stalnompostavu. Oko 2300 predmeta opisano je u bazisljedeÊim podacima: tema stalnog postava, zbirka,vrsta predmeta, naslov, autor, proizvoaË, mjesto nas-tanka/nalaza, vrijeme nastanka/nalaza, materijal, tehni-ka, veliËina, priËa o predmetu. Zato πto podlogu kata-logu Ëini baza podataka, on je potpuno nelinearan ipretraæiv po svim relevantnim kriterijima: po temama,zbirkama, vrsti predmeta, autorima, kronoloπki,abecedno. NaroËito nam se vaæno Ëini pretraæivanjekataloga jednog povijesnog muzeja po povijesnomkontekstu i omoguÊavanje navigacije izmeu muzejskihpredmeta, ljudi, institucija, dogaaja i mjestadogaanja. Slika svakog predmeta moæe se zumirati.Korisnik sam kontrolira sekvencu i prezentaciju infor-macija. Katalog je namijenjen πirokoj publici,istraæivaËima i muzejskom osoblju.

U tijeku je takoer izrada aplikacije kojom Êemo pred-staviti izbor fotografija iz muzejske fototeke s kraja 19. ipoËetka 20. stoljeÊa. Aplikacija Êe biti instalirana nakiosku u sklopu teme stalnog postava Iz fotografskogateliera, a moÊi Êe se pretraæivati tematski, kronoloπki ipo autorima.

LESSER ELECTRONIC PUBLICATIONS OF THE ZAGREB CITY MUSEUM

In 2000 the Zagreb City Museum initiated the practice ofissuing accompanying CD ROMs along with exhibitions andevents in the Museum. To date we have issued three CDROMs accompanying monograph exhibitions (AnkaKrizmaniÊ - The Zagreb Album, Vladimir Guteπa - The FirstPhotographer of the Zagreb City Museum, Ljerka Nerπ -Hommage to Milka Trnina) and one accompanying a specialevent (Living Pictures - The Carnival at the Zagreb CityMuseum). The CD ROMs are wholly designed and producedat the Museum without any special additional cost. In thisway we can keep up to date in following and documentingexhibitions and events in the Museum.

CD ROMs are reproduced in the Museum as required, theyare sold at popular prices or handed out for promotion pur-poses. The digital material can be used for other needs (as amuseum database, for printed publications, lectures). Thesesmall publications add to everything the Museum has tooffer and provide visitors with information about objects inthe Museum’s storerooms and photographic records thatthey would otherwise be unable to access. When an exhibi-tion is closed, its electronic record remains, and it can beviewed either in the Museum or at the information kiosk. Thekiosk also offers other forms of content linked with variousevents (for example, the educational drive Let us GrowStronger for Museum Day) or particular themes from the his-tory of the city of Zagreb (e.g., Zagreb Chronicles).

UVOD. MS Power Point 2000 prezentacija retrospek-tivne izloæbe fotografija Marije Braut na CD-ROM-uizraena je u cilju dodatnog i slikovnog predstavljanjaizloæbe novinarima, buduÊim posjetiteljima galerije, lju-biteljima fotografije, povjesniËarima umjetnosti, a prik-ladna je i kao medij kojim se potrebne obavijestidostavljaju moguÊim sponzorima.

Nastanak ovog CD-ROM-a vezan je uz rad na razvojusitea Galerije KloviÊevi dvori na adresi www.galerija.klovic.hr, a koji je nakon odreenog vremena dizajnira-nja, aæuriranja podataka i prilagoavanja programskim ipromidæbenim zahtjevima djelatnosti galerije pokazaoodreena ograniËenja.

Naime, kako je svaki site odreen veliËinom zakupljenedomene na serveru, pojedini zahtjevniji projekti (u smis-lu koliËine podataka i kvalitete reprodukcija), kao πto suto obrada i prezentacija zbirki u pohrani ili retrospek-tivne izloæbe, nisu mogli dobiti adekvatni prostor naweb stranicama. Zato smo izradile nekoliko CD-ROM-ova. Jedan od njih predstavljamo ovom prigodom,buduÊi da su izloæbe osnovna djelatnost Galerije

KloviÊevi dvori, a jedan Êe biti predstavljen u sklopuseminara Arhivi, knjiænice, muzeji - moguÊnosti suradnjeu okruæenju globalne informacijske infrastrukture uRovinju potkraj studenoga (CD-ROM Pozdrav sVidikovca/Kula LotrπËak), na radionici posveÊenojpromicanju kulturnog turizma. Osim prethodnospomenutih, Galerija KloviÊevi dvori izdala je joπ dvaCD-ROM-a, koji u potpunosti zamjenjuju katalogeizloæaba: Karina SladoviÊ Slike i crteæi i Nada FaloutZamiπljaji.

OSNOVNE I ZAJEDNI»KE KARAKTERISTIKE DOSADIZRA–ENIH CD-ROM-ova. CD ROM, kao muzejskapublikacija na novom mediju zapisom veliËine cca 700MB omoguÊava korisniku cijeli niz tekstualnih i slikovnihpodataka neograniËenih brojem stranica ili reprodukcijau katalogu, deplijanu ili sl. i koji omoguÊava njihovopovezivanje putem linkova kao na Internetu.

Takoer, CD ROM omoguÊava prilagodbu sliËnog iliistog sadræaja specifiËnim korisnicima:

ELEKTRONI»KA PUBLIKACIJA NAJAVE IZLOÆBE I PREZENTACIJA IZLOÆBE “MARIJA BRAUT - RETROSPEKTIVA”, CD-ROM

KORALJKA JUR»EC KOS Galerija KloviÊevi dvori, Zagreb

IM 32 (3-4) 2001.

TEMA BROJA


DUBRAVKA TOMLJANOVI∆ Galerija KloviÊevi dvori, Zagreb

sl.1 Prikaz stranice na CD-ROM-u

“Retrospektivna izloæba fotografija Marije

Braut”

108 diti cijeli niz grananja. Mala ikona koja daje osnovnuinformaciju o postojanju slikovnog zapisa putem linkaËini ulaz na pregledniji, slikovito reËeno veÊi i detaljnijizapis. On moæe ponuditi i video biljeπku o djelu, slikuskulpture ili Ëak kretanje mobila u prostoru i itd.

Na recepciju djela putem monitora najviπe utjeËepozadina koja (vrlo Ëesto popularna crna) daje prividdubine i neutralnog prostora πto je u stvarnostinemoguÊe, a najËeπÊe nije ni potrebno, te dimenzijesamog monitora koje su uvijek u suprotnosti s virtual-nom dubinom prostora unutar kojega se smjeπtaumjetniËko djelo, odnosno njegov defaultni kadar.

CD ROM kao ni site nikad neÊemo moÊi sagledati lis-tanjem kao neki izloæbeni katalog.

likovnoj publici mlae dobi, koja za viπe nego pristu-paËnu cijenu dobiva katalog izloæbe na disku jednos-tavnom za upotrebu i jednostavnom za distribuciju

moæe se poslati elektronskom poπtom na bilo kojuadresu, a na vlastitom PC-u moæe se printati ili koristitibilo koji dio slikovnog ili tekstualnog materijala

novinarima i svima koji Êe izloæbu popratiti slikom ilirijeËju prilikom najave, otvorenja ili u toku trajanja

sponzorima, kojima je u pravilu nemoguÊe unaprijeddostaviti obimniji slikovni i tekstualni materijal jer jesama izloæba joπ u pripremnoj fazi

na kraju, cijelu prezentaciju moæe se uËiniti dostup-nom i trajnom, u mjeri u kojoj to æeli web master, iputem Interneta.

Vezano uz navedeno treba spomenuti da je i izvedba inamjena prilagodljiva svakom pojedinom zahtjevu jer suovi CD-ROM-ovi izraeni prema naπim moguÊnostima,u okviru Galerije KloviÊevi dvori, koriπtenjem iskljuËivonaπih znanja, raËunalnih programa i raËunala.

SPECIFI»NOSTI CD ROM-a “RETROSPEKTIVNA IZLOÆBAFOTOGRAFIJA MARIJE BRAUT”. CD-ROM najave retro-spektivne izloæbe fotografija Marije Braut slijedi nekolikoosnovnih naËela:

ne previπe podataka, bez kompliciranih linkanjastranica na stranice

jednostavno linearno pregledavanje i ne previπestruËni podaci

ne previπe vizualnih efekata

Koriπten je jednostavan tekst o povijesti hrvatskefotografije i tek osnovne Ëinjenice iz æivotopisa MarijeBraut. Osnovni naglasak je na samim fotografijamakoje su prenesene na CD medij u tif.formatu kojiomoguÊava vrlo visoku rezoluciju pogodnu za daljnjugrafiËku obradu. Dakle, sama fotografija nije tretiranadokumentarno, niti samo informativno, veÊ uz nasto-janje da se korisniku omoguÊi doæivljaj njene umjetniËkevrijednosti i sloæenosti, iz Ëega je vidljiva nakana daelektronska publikacija ne zamijeni izloæbenuprezentaciju, veÊ da bude njena dopuna.

ZAKLJU»AK. SliËno kao i umjetniËko djelo na Internetu,umjetniËko djelo na CD-ROM-u (bila to slika, skulpturaili fotografija) ne moæemo tretirati kao zamjenu za raz-gledanje originala ili listanje kataloga. Listanje katalogazbiva se logiËnim linearnim slijedom, od poËetka dokraja, navigacija Internetom ili popularno surfanjedogaa se najËeπÊe spiralno uz puno grananja, a pre-gledavanje CD-ROM-a ovisi o sloæenosti prikaza iizboru samog korisnika, koji odluËuje koji tip podatakamu je potreban i zanimljiv, te ga u odreenom trenutkupo izboru aktivira. Samo jedan vizualni aspekt moæeputem programskih moguÊnosti za obradu slika ponu-

THE ELECTRONIC PUBLICATION PREVIEWING THE EXHIBITION AND THEPRESENTATION OF THE EXHIBITION MARIJA BRAUT - A RETROSPECTIVE

In April of 2000, senior computer systems administratorDubravka TomljanoviÊ and senior curator Koraljka JurËec-Kos activated the Gallery’s Internet site (www.galerijaklovic.hr) and, after a period of designing,bringing the information up to date and adapting the web tothe demands of the specific activities of the KloviÊevi dvoriGallery, they saw that it would be possible to prepare certaininformation, to make it complete and visually attractive forusers in a similar way (but not virtually or on-line) in a hardmedium.

The product can be distributed to the press instead of clas-sic press clippings at press conferences or to sponsors, andthe entire presentation can also be accessed via the Internet.

The presentation of the exhibition will take place in theGallery in November 2001 (Marija Braut - A Retrospective). Itwas developed experimentally in March 2001 in order to pro-vide additional information for the press and sponsors. TheCD as a medium has enabled the timely and practical pre-view along with an accompanying visual information (thenumber of images is not limited by the number of reproduc-tions and pages in the catalogue, but by the amount of spaceon the CD, which allows many more images or photographsas well as an abundance of various information).

In this way the exhibition was presented in advance and itwas additionally promoted, while the amount of informationwas adapted to the user and potential sponsors. This cannotbe achieved in promoting an exhibition by means of corre-spondence, catalogues or even monographs.

RadeÊi na ovom CD-ROM-u, teæiπte naπeg zanimanjausmjerili smo prema razdoblju srednjeg vijeka,saËuvanog uglavnom u sakralnoj arhitekturi, kao jed-nom od zagonetnih perioda u povijesti Konavala.Namjera nam nije bila prekapati po povijesnim Ëinjeni-cama, niti donositi neke pretpostavke ili konaËne teze,veÊ πiroj publici pokuπati predstaviti ozraËje i prostor ukojemu ti spomenici postoje.

Na podruËju Konavala materijalne tragove kontinuitetaæivota pratimo joπ od prapovijesnih vremena.

Crkvica u Konavlima ima osamdesetak i Ëine gustumreæu toËaka koje oplemenjuju pejzaæ. Smjeπtene narubovima brda, prijevojima, uza stare cestovne komu-nikacije, zauzimaju osamljeno, ali vaæno mjesto u uloziËuvara zajednice. Mnoge od tih graevina potjeËu izkasnijih perioda, ali kontinuitet sakralnog mjesta odsrednjeg vijeka ili ranije potvruju nadgrobni spomenici injihova reljefna plastika, ali i rijetka arheoloπka istraæi-vanja.

Konavle su graniËni prostor podloæan Ëestim stradanji-ma, naroËito ruπilaËkim pohodima susjeda, kao iprirodnim katastrofama - potresima, Ëega je i posljedi-ca i uniπtavanje sakralnih graevina. Mnoge od njih suu kasnijim periodima potpuno ili djelomiËnopregraivane πto je i jedan od razloga da se malombroju crkava pomoÊu karakteristiËne morfologije moæepotvrditi srednjovjekovno porijeklo.

CD-ROM - SREDNJOVJEKOVNA TOPOGRAFIJA KONAVALA

HELENA PUHARA Muzeji i galerije Konavala, Cavtat

IM 32 (3-4) 2001.

TEMA BROJA


sl.1 Sv. Ivan Vodovoa

KONAVLE - MEDIAEVAL GRAVEYARDS, PRESENTATION OF THE CD

Konavle, the southernmost part of Croatia, have beeninhabited since prehistoric times. Its archaeological topog-raphy has been partially explored, while the greater part ofthe area has not been surveyed in a comprehensive andexpert manner, nor have sites been registered or published.

This CD ROM covers some thirty mediaeval sites of grave-yards and churches in Konavle. It has a one-hour digitalrecording with the option of singling out individual images.This is a romantic walk through a landscape that showsthe current state of sites where excavations have takenplace as well as of sites where there have been no excava-tions done so far - from those that have been forgotten tothose that are still being used. Impressed by the hiddennature of original forms, and presenting only the scope ofour relationship towards these places, we do not aim atinterpreting them but only wish to draw attention to them.

LUKO PIPLICA Cavtat

PROGRAM GALERIJE NA INTERNETU - www.galerija-rigo.hr

JERICA ZIHERL Galerija Rigo, PuËko otvoreno uËiliπte Novigrad, Novigrad

IM 32 (3-4) 2001.

TEMA BROJA


UVOD. PripremajuÊi se za temu ovog izlaganja, a to jepredstavljanje web-sitea Galerije Rigo, koje bi trebalogovoriti o prijenosu jednog medija (kataloga) na drugimedij (Internet), naiπla sam na niz zapreka koje su medovele u priliËno kaotiËno stanje. Naime, za klasiËnoobrazovanog povjesniËara umjetnosti, kojemu je osno-va Wölfflinova interpretacija umjetnosti i “formalistiËka”artikulacija povijesti umjetnosti, popriliËno je zbunjujuÊesuoËiti se s terminologijom, a napose s teorijom novihmedija kao πto je Internet, odnosno www.

Usprkos mnogim proizvedenim web stranicama diljemsvijeta, relativno je malo teorijskih radova koji teæe kobjaπnjavanju novih fenomena suvremenih medija apli-cirajuÊi pritom neke od ideja i misli iz povijesti umjet-nosti. Jedan od tekstova koji mi se je uËinio relevant-nim za moju temu Ëlanak je Igora MarkoviÊa Periferijavs. provincija, U potrazi za starim/novim terminima. U

Ëlanku autor primjenjuje termine iz historiografijehrvatske povijesti umjetnosti kod opisivanja internetskihsadræaja i web-umjetnosti, a koji se mogu primijeniti ina multimedijalnu umjetnost opÊenito. Radi se o teza-ma Ljube Karamana o provincijskoj, perifernoj igraniËnoj umjetnosti, koje MarkoviÊ preuzima govoreÊio cyberspaceu u topoloπkom smislu. U naπem sluËajuprimijenit Êemo Karamanove termine u geografskomsmislu.

GALERIJA RIGO - PRMJER OPKORA»ENJA “PROVINCIJALNE, PERIFERNE I GRANI»NE SREDINE”.O Ëemu je rijeË? U istarskom Novigradu od 1995.godine djeluje Galerija Rigo, koja je svojom program-skom djelatnoπÊu usmjerena ka suvremenimumjetniËkim izriËajima. Ako uzmemo u obzir da jeNovigrad mala sredina (cca 3.800 stanovnika), udaljena

sl.1 URL:http://www.galerija-

rigo.hr/96/ivekovic.htm (5.3.2002)

111

kako od manjih tako i od veÊih kulturnih srediπta, asam prostor Galerije je samo 20 m2,1 tada Novigradspada u sredinu koju Karaman naziva perifernom.UzimajuÊi u obzir povijesne Ëinjenice (da se zaustavimosamo na nedavnoj proπlosti - Slobodan Teritorij Trsta,Zona A, Zona B itd.), ali i sadaπnje stanje (granica saSlovenijom i Italijom), onda je Novigrad svakako igraniËna sredina. Naposljetku, uzmimo li u obzirËinjenicu da je Novigrad bez ikakve likovne tradicije, dasu izloæbe u Galeriji Rigo razumljive uskom kruguNovigraana, tada on pripada i Karamanovoj provincij-skoj sredini. No u kontekstu djelatnosti novigradskeGalerije Rigo periferno, provincijsko i graniËno ne nosikonotacije rubnog (u smislu izoliranog), zaostalog,zatvorenog ili zaboravljenog. Upravoprimjenom/koriπtenjem elemenata, nazovimo to uvjet-no, medija literarne kulture (katalog) i medija digitalnekulture (Internet), djelatnost Galerije Rigo opkoraËujesvaku iskljuËivost. Periferno, provincijsko i graniËnostanje pomoÊu tih elemenata prerastaju u jedno πire,πareno i otvoreno stanje.

Polazne toËke opkoraËenja. »etiri su polazne toËkekojima Galerija Rigo opkoraËuje Karamanove teze, akoje su u meusobnom suodnosu. Najprije bismoistaknuli program Galerije. Osvrnemo li se na izloæbe idogaaje koji su se u ovih πest godina odræavali uGaleriji, vidimo da njezini izlagaËki i ostali programi pre-rastaju lokalne i regionalne okvire.2

Druga se toËka opkoraËenja odnosi na izradu i dis-tribuciju kataloga izloæaba Galerije Rigo. Od samihzaËetaka njezina djelovanja, gotovo svaka izloæba

popraÊena je katalogom ustaljenog formata (16x16cm). Takav, standardiziran katalog (od nekih 40-akstranica), koji sadræava logo galerije, dvojeziËni uvodnitekst, crno-bijele reprodukcije i one u boji te biblio-grafske podatke umjetnika, vrlo je brzo postao zaπtit-nim znakom Galerije. Katalozi nisu pristupaËni samoposjetiteljima Galerije, veÊ se πalju “ciljanoj grupi”(umjetnicima, likovnim kritiËarima, galerijama i muzejimasuvremene umjetnosti u Hrvatskoj i inozemstvu i sl.).

TreÊa toËka opkoraËenja, a koja je usko vezana uzprve dvije, galerijska je promotivna aktivnost. MedijskapriopÊenja uoËi same izloæbe, najave i osvrti izloæaba,kao i tematski Ëlanci nastali neposrednom prisutnoπÊulikovnog kritiËara ili posredno putem kataloga, ostvarujusolidnu medijsku popraÊenost, kako u nacionalnimtako sve ËeπÊe i u internacionalnim medijima (npr.Flash Art).

I naposljetku, Ëetvrta toËka koja definitivno opkoraËuje,zapravo ukida Karamanove termine jest prisutnostGalerije Rigo na Internetu.

VIRTUALNI MUZEJI I GALERIJE. Primjenom suvremenihtehnologija koje omoguÊuju nove moguÊnosti komu-nikacije brzim πirenjem digitalnih medija uzdrmani sutemelji “literarne kulture”. Internet i pojava www ost-varuju kako radikalne tranzicije s medija na medij tako iradikalne promjene informacijskog procesa. Sve viπemuzeja i galerija putem interaktivnih baza podatakapredstavljaju svoje zbirke ili izloæbe u obliku prikaza nazaslonu. Jednostavna kretnja - prst prislonjen na taktilni

1 Getulio Alviani nazvao ju je “naj-manjom galerijom na svijetu”.

2 Navest ćemo samo neka odimena koja su izlagala u galerijskomprostoru: Goran Trbuljak, SanjaIveković, Vlasta Delimar, ÐaninoBožić, Vlado Martek, ŽeljkoKipke, Julije Knifer, Ivan Picelj,Getulio Alviani, Silvo Šarić, VictorVasarely, Sonia Delaunay, KeiichiTahara, Kenneth Snelson, JanuszKapusta. Također su bili predstav-ljeni i neki od međunarodnihumjetničkih pokreta kao Artepovera ili Nove tendencije, aGalerija je Rigo bila i organizatormeđunarodnog skupa S koje stranegranice/Da che parte di confine.

sl.4 URL:http://www.galerija-

rigo.hr/97/tolj.htm (5.3.2002)

112 zaslon, klik miπem ili Ëak samo pokret oËijuomoguÊavaju nepomiËnom posjetitelju/gledatelju kre-tanje kroz prostorije muzeja ili galerije, od jednog djelado drugog, od jednog slikara do drugog. Taj novi pos-jetitelj/gledatelj moæe sam kadrirati slike, uveÊavati ih,umanjivati, usporeivati ili pozvati upomoÊ kritiËke tek-stove i podatke - on je sam sebi vodiËem u trodimen-zionalnom virtualnom muzeju ili galeriji. Niπta na takvimputovanjima nije unaprijed odreeno, jer posjetitelj/gle-datelj moæe slobodno birati svoj vizualni itinerar.

WEB-SITE GALERIJE RIGO. NadmoÊna prisutnostInterneta i opÊi trend globalizacije naveli su nas (da nekaæemo natjerali) na izradu web-sitea Galerije Rigo.Kako Galerija nema u osnovi ekonomsku podlogu, tj.stvaranje profita,3 glavni cilj galerijskog sitea bio jepredstaviti galerijsku programsku djelatnost. BuduÊi dase radi o umjetniËkoj djelatnosti, izradu sitea uvjetovalismo sadræajem, dok je forma bila prepuπtena grafiËkimdizajnerima.4 Kako im je zadatak bio predstaviti umjetnost, mladi dizajneri nisu pohrlili za najnovijim programima, veÊ su, dosljedni svom minimalistiËkomizrazu, koristili primarne aspekte web dizajna, a to jebalansiranje izmeu forme, funkcije, sadræaja i svrhe.Kako je izrada web dizajna multidisciplinarna te u sebisadræava utjecaje vizualnih umjetnosti i tehnologije, amora zadovoljavati i osnovne potrebe korisnika kao πtosu utility i usability, dizajnerski je dvojac uspjeπno rijeπioproblem prijenosa jednog medija u drugi, a da pritomnijedan medij nije niπta izgubio od svojih osnovnihkarakteristika.

Pregledom web-sitea Galerije Rigo vidimo da se on(relativno) brzo otvara. Uvodna stranica Home pagesadræava grafiËki i tekstualni dio. Stranicom diskretnodominira vertikalni logo Galerije koji u jednom trenutkuprelazi u animirani GIF, koji nam daje kratki presjeknekoliko radova koji su bili izloæeni u Galeriji (kao blitzkoji ostaje u memoriji gledatelja). Donji dio stranicepodijeljen je tankom bijelom linijom na horizontalno-ver-tikalni raster. Podloga stranica je crna. Tekstualni diosadræava saæet opis Galerije, brojeve od 95 do 01 (kojioznaËavaju godine od 1995. do 2001). Bijela inaranËasta boja slova i Ëitka tipografija u dobrom sukontrastu s crnom podlogom. Sistem navigacije vrlo jejednostavan te je za “surfanje” potrebno minimalnoiskustvo rada na kompjutoru. Klikom na odreenu brojku otvara se popis imena umjetnika koji su tegodine izlagali u Galeriji. Imena su ispisana bijelim slovi-ma, a kad se kursorom izabere odreeno ime, bojaslova pretvara se u naranËastu. Klikom se otvara stran-ica sa slikom ili slikama odabranog umjetnika koje supopraÊene legendama i kratkim tekstom kritiËara.PomoÊu osnovnih znakova navigacije < back, > next iO home, moæe se vratiti na uvodnu stranicu, iÊi napri-jed ili natrag. Na svakoj se stranici nalazi logo Galerije iadresa, tako da je na svim linkovima uvijek poznatizvor.

©to se tiËe koriπtenog jezika na siteu, mi smo odluËili,usprkos danaπnjem monopolu engleskog jezika (koji sepretvara i u kulturni monopol) da tekstualni dio budepisan na hrvatskom jeziku. Tome nije bio razlog samoËinjenica da Êe profesionalni korisnik sitea moÊiproËitati sadræaj putem slika, veÊ i uvjerenje da Êerazvojem umjetne inteligencije i simultanog kompju-torskog prevoenja jezik prestati biti barijera koriπtenjaraznih informacijskih sadræaja.

Iako mislimo da site Galerije Rigo zadovoljava sveuvjete dobrog web dizajna, svjesni smo da dobar dizajn nije i ne moæe biti svrhom galerijske prisutnostina Internetu. Bolje je o tome govoriti u smisludugoroËne prednosti Interneta, odnosno shvatiti i prih-vatiti Ëinjenicu da su multimedijska informacijska inte-gracija i sve razgranatija “svjetska pauËina” Internetatemelji radikalno novog pristupa doæivljavanju svijeta,pa tako i svijeta umjetnosti. Zato smo se i odluËili iziÊiiz Galerije Rigo, odnosno Galeriju dovesti u svaki dom,ne ËekajuÊi da posjetitelj/gledatelj doe k nama utoËno odreeno vrijeme, veÊ da nam u posjet doekad god to zaæeli.

ZAKLJU»AK. Da smo na dobrom putu, svjedoËi i pro-jekt na kojem se radi veÊ nekoliko godina. Jedno odpitanja svjetske informacijske znanosti i prakse jestpitanje kako Êe izgledati biblioteka buduÊnosti i koji Êebiti njezin utjecaj kako na pojedinca, odnosno na orga-nizaciju, tako i na druπtvo u cjelini. Digitalna biblioteka,kao centar svekolikog znanja i informacija, oslonjena jena ideju multikulturalnosti. Putem multikulturalne digi-talne biblioteke moÊi Êemo Ëitati informacije sa svihjezika i iz svih kultura koristeÊi se pritom vlastitimjezikom.

Digitalna biblioteka buduÊnosti mogla bi opet postationo πto je bila u dalekoj proπlosti - glavno rasadiπteznanja, pokretaË i nositelj obrazovanja te tvorac novihideja, znanstvenih, kulturnih i razvojnih proboja.Dodamo li tome e-mail i multimedijalne moguÊnosti teelektroniËne komunikacije unutar ekskluzivnih grupaljudi koje veæe neki profesionalni interes, dobivamoinfrastrukturu za “digitalna udruæenja i druæenja”. TakoÊe nam tehnologija napokon dati pretpostavke za ost-varenje opÊe renesanse duha. A u toj renesansi, sigurnismo, znaËajno mjesto, kao i u onoj proπloj, pripadaumjetnosti.

Pitanje je samo æelimo li moguÊnosti digitalne bibliotekepravodobno iskoristiti i to na naËin da postanemo sas-tavni dio njezina registra. Novigradska Galerija Rigo si-gurno to æeli. Portalom, koji smo vam ovom prilikompokazali, uËinili smo u tome smislu prvi, najteæi, aliodluËan korak.

LITERATURA

1 Marković, Igor: Periferija vs. provincija, U potrazi za starim/novimterminima, Život umjetnosti 61/62, god. XXXIII./1999., Institut zapovijest umjetnosti, Zagreb, 1999., str. 66-69.

3 Svakako moramo spomenuti daGalerija ne djeluje na tržišnojosnovi, ona je potpuno non-profit,a njezin rad sufinanciraju kako gradNovigrad tako i Istarska županija,Ministarstvo kulture i sponzori.

4 Oblikovanje www.galerija-rigo.hrbio je povjeren mladimzagrebačkim dizajnerima VanjiCuceliću i Kreši Ðuriću, koji su seveć profilirali svojim dizajnerskirukopisom na promo projektimakao što su Jamnica, Festival plesnogi neverbalnog teatra, ZeKaM,IstarLiveMusic i najnoviji FAKYU.

1132 Powel A., Thomas: Web Design: The Comlete Reference, Osborne/McGraw - Hill Companies, Berkeley (California), 2000.

3 Srića, Velimir: Digitalna knjižnica, BUG, br. 42, svibanj 1996.,BUG d.o.o, Zagreb, 1996., str. 20-21.

4 Woolley, Benjamin: Mondi virtuali, Bollati Boringhieri, Torino,1993.

THE PROGRAM OF THE RIGO GALLERY ON THE INTERNET

The Rigo Gallery, located in small rooms in the basement ofa Baroque palace in the old town centre in Novigrad, wasopened in 1995. It is aimed at contemporary art (from Istria,Croatia, Europe and the whole world) and attempts to find away of establishing communication in a town without a sig-nificant artistic tradition. Up to this year, information aboutthe activities of the Gallery was transmitted not only throughthe press and television programmes, but also through suc-cessfully thought out and designed exhibition catalogues.Starting out from the fact that the Internet (which Croatiajoined in 1991) has become an interesting form of communi-cation, we have decided to present the activities of the RigoGallery on our own web pages.

We have recognised that in formatting web pages it isessential to strike a balance between the form, function,content and aims. Since we are dealing with presenting visu-al art, we have devoted special attention to the design of theweb pages.

Osnovni inventar Strossmayerove galerije starih majsto-ra Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti bio je prvigalerijski sadræaj iz Hrvatske dostupan preko Interneta,odnosno od kraja 1995. godine preko Carneta. Od togdoba traje projekt proπirenja ponude preko elektron-skog medija i digitalnog objedinjavanja svih postojeÊihbaza podataka u Galeriji. Novi mediji i primjeri koji su umeuvremenu u svijetu realizirani postavili su opÊepitanje za koju dobnu i obrazovnu granicu se radesliËni projekti. Kolektiv se Strossmayerove galerijeopredijelio za starije srednjoπkolce, natprosjeËno zain-teresirane za slikarstvo i galeristiku, kao najniæu popu-lacijsku razinu konzumenata.1

Cjelokupan projekt bit Êe realiziran u obliku CD-ROM-a,na kojemu Êe biti osnovni podaci:

1. O utemeljitelju galerije biskupu Josipu JurjuStrossmayeru

2. O palaËi Akademije i njezinom projektantu FriedrichuSchmidtu

3. O BaπËanskoj ploËi koja se Ëuva u atriju

4. Ulazak u Biblioteku omoguÊit Êe pretraæivanje posto-jeÊe struËne literature

5. Obilazak Depoa*

6. Obilazak Galerije*

7. Katalog ili kustoski alat, zbirka baza podataka koja jesrediπnji i najkompleksniji dio projekta. (*Katalog jepovezan s obilaskom Depoa i Galerije)

Alat za kustosa u galeriji radni je naziv relacijske bazepodataka koja sintetizira i pokazuje sveukupnost svihfiziËkih baza kontinuiranih u Galeriji, sad veÊ 130 godi-

na. Kustos je srediπnje, sluæbeniËko mjesto u pinakote-ci, a alat mu sluæi za brzo pretraæivanje, sortiranje i opi-sivanje povjerenih mu umjetnina. Intencija za dizajnalata nije bila uvoenje elektronike u galeriju, negotraæenje oblika i sredstva koji Êe ubrzati struËnjaku pro-hodnost kroz postojeÊe baze i istovremeno zaπtititioriginalne dokumente. Drugi, sliËni projekti traæili sunovu primjenu novih, elektronskih medija u galeriji, a mismo uπli u silicijev svijet traæeÊi pomoÊ u manipulaciji isvladavanju fiziËki zateËenih baza oko slika u Galeriji.

Osnovni ciljevi postavljeni za organizaciju i uporabunovih radnih medija, bili su:

1. Zadræati vizualni identitet zateËenih baza, prven-stveno kartoteke

2. Prirediti takvu kartoteku za mikrofilmiranje i ostaleoblike trajnog, sigurnosnog zapisa

3. Uspostaviti relacije izmeu baza kartoteke, kataloga,izloæaba, autora, literature i restauriranja

4. Operirati s originalima u novostvorenim bazama, kojeÊe omoguÊiti dalju, jednostavnu realizaciju kustoskihzadataka: pretraæivanje, katalogizacija, izrada izloæbenihpregleda, kataloga ili znastvenih Ëlanaka.

Osnova danaπnjeg alata nastala je poËetkom 1995.godine na osnovi francuskog programa 4th Dimension.Taj je softver pruæao perfektne relacijske moguÊnosti irazliËite oblike pretraæivanja, slaganja izlaznih varijanti, ai izvanredno se ponaπao u manipuliranju s najveÊimmemorijskim problemom, s pohranom i daljim radom sfotografijama. Taj smo program napustili zbogograniËenog, pripadajuÊeg tekst-procesora, koji nijevolio module stilskih razliËitosti i paragrafe ispod vidljivemaske. Rjeπenje postavljenih zahtjeva pronaπli smo uFileMakeruPro. Rad u layoutu je nevjerojatno jednosta-van, a indeksacija polja je automatska. Tromost kodvelikih fotografija rijeπili smo izradom previewa, arelacije izmeu pojedinih baza sveli smo na primarnotraæenje i otvaranje. Njegov tekst-procesor podræavasve stilove i paragrafe, a jednakovrijedno manipulira svidljivim i zamaskiranim zapisima.

Izgled i raspored postojeÊe, stare kartoteke jednos-tavno smo preslikali u novi medij, samo s neπto pre-ciznijim, detaljnijim rubriciranjem. Naime, digitalnom

INFORMATI»KI ALAT KUSTOSA ILI CD-ROM STROSSMAYEROVE GALERIJE(PROJEKT)

–URO VAN–URA, INDIRA CVEK FLASCHAR, LJERKA DULIBI∆, IVAN LUKINAC, BORIVOJ POPOV»AK Stossmayerova galerija

starih majstora HAZU, Zagreb

IM 32 (3-4) 2001.

TEMA BROJA


sl.1 Struktura sadræaja na CD-ROMu

Strossmayerove galerije

1 Osim pregleda slika, niže obrazo-vana populacija teško će koristitiširoke mogućnosti zapisane na CD-ROM-u. S druge strane,povjesničarima slikarstva, osimoriginala, ništa više neće trebati odmaterijala iz Strossmayerove galeri-je. Pariški Louvre izdao je CD-ROM organiziran kao didaktičkipriručnik namijenjen populaciji dopočetka studiranja povijesti umjet-nosti, pa stručnjaci imaju malokoristi od njega. Ciljajući premavisoko obrazovanim korisnicima,naša želja je upravo obratna.

115mediju je primjerenije i operativnije, na primjer, razdva-janje imena i prezimena autora u zasebna polja zbogkasnijih, razliËitih moguÊnosti sortiranja. Isto tako odvo-jene su dimenzije na novoj kartici, pa lako moæemo izd-vojiti, na primjer, slike koje su viπe ili uæe od metra ilinekoliko centimetara.

Nuænost postojanja vidljivih i zamaskiranih zapisa ilustri-ra upravo polje predvieno za autore. Naime, atribucijesu se u Galeriji Ëesto mijenjale kroz stoljeÊe postojanja irada, a naπ alat omoguÊuje pronalazak slike pod kojomgod je atribucijom traæili ili iz kojeg god vam izvora jepoznata atributivna odrednica. Na primjer, traæenjeHansa Memlinga otvorit Êe Prijestolje mudrosti ipokazati danaπnju atribuciju Majstoru slike Virgo intervirgines. Dalje relacije Êe jednostavno otkriti kako taizmjena potjeËe iz The Burlington Magazinea 1927.godine.

Ostala polja u gornjem dijelu kartice su standardna, spregledom prostora i vremena nastanka, tehnike,smjeπtaja, ulaska u fundus, vrijednosti i fototeke. Prviproblem pri ispunjavanju novih kartica pokazao se kodnaslova djela. Trebalo je ujednaËiti portrete i pejzaæe, anajveÊe razlike su se pokazale u ikonografskom imeno-vanju Bogorodice, Madone, Marije, Majke...

Rubriku deskripcije razdijelili smo na polja s namjenomnastanka, na motiv i temu, a u klasiËnu deskripciju smonamijenili upis strukturalnih i formalnih karakteristika izosnova povijesti umjetnosti. Svrha takve razdiobe traæidetaljniju analizu i prezentaciju, a tiËe se prvenstvenoprimarne znanstvene discipline u galerijskoj ustanovi.2

Cilj nam je, ukratko, bio postaviti πto otvoreniju bazu,koja Êe bez krutosti sortirati i pretraæivati fundus, bezobzira na stupanj interpretativne obraenosti pojedinogdjela.3 Unutar kartice ne postoji hijerarhija podataka,odreenja ili razina opisa, nego svatko moæe na ulazupostaviti svoje kriterije, koji Êe se ponaπati jednakovri-jedno i sukladno. Na primjer, moæemo traæiti sva djelakoja u krËmi (motiv) prikazuju pet osjetila (tema) zamoralno prosvjetiteljstvo (namjena) u Nizozemskoj(prostor) poslije XV. st. (vrijeme), a potjeËu iz donacijeBalokoviÊa (ulaz). To je joπ jedna prednost naπe baze,jer su sva polja meusobno kompatibilna za pretraæi-vanje, izdvajanje i sortiranje.

Posebno treba istaknuti i pokazati automatsku indek-saciju svakog polja ponaosob. Ona omoguÊuje bazupregledati i pretraæivati po postojeÊim zapisima, beznuænih, prethodnih zahtjeva ili namjera. Jednostavno seoznaËi æeljeno polje i s komandom IND se otvaraabecedni popis svih dosadaπnjih unosa. Iz indeksa jemoguÊe traæiti odreeni podatak ili izabrati postojeÊustvar za novi unos. Isto tako indeks sluæi i za najjednos-tavniju korekturu postojeÊih unosa, jer su lako vidljivesve pisarske pogreπke, inverzije ili promjene bilo kojegslova. Na primjer, upisi Strossmayer i Strosmayer dvijesu razliËite rijeËi u indeksu.

Baza je apsolutno otvorena i pristupaËna, bez lozinki ili

zaporki. Kustos koji radi izmjenu podataka jednostavnose potpiπe, a polje s datumom je automatsko i svakaizmjena je odmah registrirana. Jasno, CD-ROM ili webverzija baze omoguÊit Êe pretraæivanje i sortiranje, ali nei izmjene podataka.

Druga strana kartice je njezina klasiËna poleina. Tu surubrike kataloga fundusa ili stalnog postava, zatim lite-ratura u kojoj se djelo citira, izloæbe na kojima je djeloizlagano i obavljeni restauratorski zahvati s trenutnim,fiziËkim stanjem. Rubrika za komparativni materijalpredvia pohranu reprodukcija replika i varijantipronaenih u svjetskim zbirkama, ali i foto zapiseinfracrvenih ili rentgenskih slojeva naπeg djela.

Ovako opisana i ispunjena kartica spremna je zaobostrani tisak i dalju obradu. Jednostavno ju je zami-jeniti u postojeÊoj, fiziËkoj kartoteci ili je mikrofilmirati zaarhiv.

U dnu ekranskog okvira kartice postavljene sukomande kretanja i rada u kartoteci, ali i sve relacijeprema drugim, podupiruÊim bazama podataka. Listanjekartoteke moæe iÊi naprijed i natrag po inventarskimbrojevima ili po programskoj kontroli, gore desno,odmah na æeljeni broj. Brojevi 1 ili 2 otvaraju prvu,odnosno drugu stranu kartice. Slijede komande F zatraæenje i A za vraÊanje u cjelokupnu kartoteku, teotvaranje relacijskih baza. Autorska baza su æivotopisiimena kojima je djelo pripisivano. Fototeka je bazapodataka o crno-bijelim, dija ili digitalno zabiljeæenimdjelima. Katalog je baza podataka svih dosadaπnjihkataloga Strossmayerove galerije, a u relaciji premaLiteraturi otvaraju se tekstovi iz monografija, knjiga i

sl.2 Kartica inventara Strossmayerove

2 Iskustva iz prakse nas upućuju naslučajeve u kojima treba razlikovati,na primjer raka u alegoriji proljećaod neke marine ili mrtve prirode.Nije svaka slika božice Dijanemimezis lova, ali nije niti simbolNoći ili samo Mjeseca. Zatim,često u Galeriji, osobito učenici,traže primjere različitih oblikakompozicije, perspektive ili načinapredočavanja volumena ili osvjet-ljenja. Stoga smo nastojali razdvojitisve formalne i ikonografske ele-mente u posebne rubrike, kako bisvaki tražitelj mogao postaviti svojevarijable izlučivanja i sortiranjaprimjera. Završetkom unosa svihpoznatih nam detalja dobit ćemo uindeksu strukturu općih i posebnihpojavnosti u galerijskom fundusu.Tek tada ćemo vidjeti moguću,kvalitetnu analizu vrsti imenica iglagola u deskripciji slika starihmajstora.

3 Pretraživanje baze slika, london-ska je National Gallery postavilakruto po šest tipova: Religiozneslike, Kompozicije, Alegorije i aktovi,Portreti, Svakodnevni život, Vizure iMrtve prirode. Bez obzira na daljegrananje pojedinih grupa, nekaslika sveca ili krčme sve se višeudaljuje od moguće alegorijsketeme.

116 za posjetitelje, ali isto tako otvorena i sa struËnjacima injihovim radom koji samo sluæi brizi za povjereni im fun-dus.

Ëasopisa koji citiraju predmet od kojega smo krenulitraæiti. U bazi Izloæaba mogu se naÊi katalozi povre-menih izloæaba na kojima je djelo izlagano. KomandaEXP namijenjena je izvozu svih æeljenih polja i rubrika uneki drugi program, za neki drugi posao, kao πto jepisanje Ëlanaka ili kataloga.4

Sve su relacije odreene izmeu polja upisa u karticu iinventarskog broja. Odabir relacije iz kartoteke otvararelacijsku bazu na prvoj stranici gdje se taj podatakspominje, a povratak u kartoteku ide na najniæi broj kojise citira na otvorenoj stranici baze. Prema tome, ulazaku kartoteku i pregled inventara moguÊ je i preko svihpodataka zapisanih u relacijskim bazama. Moæemotraæiti slike, na primjer, izlagane u atriju po katalogu iz1922. (baza Katalog), ili one o kojima je pisao GrgoGamulin 1962. godine (baza Literatura). Jasno, istotako moæemo pronaÊi i naπ prvi primjer, ako zatraæimou bazi Katalog ili Autor Hansa Memlinga, relacija Êenam otvoriti stranicu u kartoteci s danaπnjom atribucijom.

Odabrani nam softver ostavlja sve moguÊe, nove pot-programe otvorenima i lako dostupnima, tako da se nenaruπava osnovna ili veÊ zadana struktura, a kojemoguÊe zatrebamo tijekom vremena s iskustvom uunosu podataka i rada u danaπnjoj strukturi relacija ioperativnosti. Sa cjelokupnim unosom postojeÊihpodataka i baza u elektronski medij dobit Êemo apso-lutno otvoreni alat za sva individualna traæenja i sorti-ranja grae u Strossmayerovoj galeriji. DugoroËni namje cilj biti lako dostupna institucija, otvorena svim pita-njima i informacijama. Strossmayerova galerija bi tre-bala biti ustanova s otvorenom Ëuvaonicom ili depoom

CURATORS COMPUTER TOOLS

We have organised the electronic tools for curators at theStrossmayer Gallery of Old Masters of the CroatianAcademy of Science and Art in the relational database Filemaker.

The basic database is the gallery index file indexed accord-ing to all criteria that were required over the century-oldoperations of the Gallery. Special links were set up with thedatabase of the photographic records, the library, the col-lection of newspaper cuttings, the protection of works ofart and the database of the authors whose works form theGallery holdings.

All the databases work with originals. There are severalreasons for this. The first is the work of curators and thepossibility of an easy search, cataloguing and sending ofinformation from the holdings to other publications or doc-uments. The second reason is the summary nature of allinformation relating to the holdings for printing classiccard-files and transferring them to microfilm. The third isthe writing of all databases on CD ROMs and moving thetools to the Internet, so that everyone can access all dataand all documents.

sl.3 Struktura relacijskih baza s indeksom

4 Tu smo načinili jedini kompromisizmeđu originalnosti dokumenata ipraktične operativnosti. Publiciranise tekstovi o umjetninama unose ubaze kao čisti tekst, a ne kao slikaili neki drugi tip digitalnog zapisatiskane publikacije, jer citiranost jenajčešći oblik korištenja literature,pa je na ovaj način najlakšeodabrati i uzeti željeni detalj.

Znanstvenom djelatnoπÊu iz podruËja mineralogije ipetrografije bavili su se brojni muzejski djelatnici tijekom154 godine postojanja mineraloπko-petrografskih zbirkiu okviru Narodnog muzeja, potom Mineraloπko-petro-grafskog muzeja i u novije vrijeme Hrvatskoga priro-doslovnog muzeja. Prisjetimo se Gjure Pilara, MijeKiπpatiÊa, Frana TuÊana, Ljudevita BariÊa i drugih.Pored znanstvenih djela objavljenih u priznatim stranimi domaÊim znanstvenim Ëasopisima, u danaπnjemMineraloπko-petrografskom odjelu Hrvatskoga priro-doslovnog muzeja pohranjeni su znanstveno obraenimineraloπki i petrografski uzorci koji predstavljajuosnovu spomenutih znanstvenih djela. U novije vrijeme,osim navedenog, u fundus pristiæe i graa koju suobradili znanstvenici iz drugih institucija, dijelompotaknuti i objavljenim Ëlankom Tipovi uzoraka mineralai potreba trajnog Ëuvanja prouËavanih mineraloπko-pet-rografskih uzoraka (RadanoviÊ-Guævica & Zebec,1989.).

Tijekom inventarizacije mineraloπkih i petrografskih uzo-raka biljeæi se i podatak o objavljenim znanstvenim dje-lima vezanim uz pojedine uzorke. Na taj naËinuspostavljena je veza izmeu muzejskog predmeta iznanstvenog djela proizaπlog analizom tog uzoraka, teautora znanstvenog djela. Takvi muzejski predmetipostaju materijalni dokazi znanstvenih spoznaja, a to ihËini viπestruko vrednijima.

Za sada je jedan dio znanstveno obraene mineraloπkei petrografske muzejske grae rasporeen u razliËitimpostojeÊim zbirkama koje predstavljaju zasebne tem-atske cjeline, dok drugi dio spomenute grae joπ nijepodvrgnut reviziji i nije utvrena veza uzorak -znanstveno djelo - autor. U prvom sluËaju znanstvenoobraeni uzorci minerala i stijena nalaze se zajedno sostalom srodnom graom koja je determinirana samona razini jednostavnijih iskustvenih metoda. Znanstvenoobraeni uzorci uklopljeni u razliËite tematske zbirke

O NUÆNOSTI OSNIVANJA ZBIRKE ZNANSTVENO OBRA–ENIH UZORAKA MINERALA I STIJENA U HRVATSKOME PRIRODOSLOVNOME MUZEJU

BISERKA RADANOVI∆ - GUÆVICA Hrvatski prirodoslovni muzej, Zagreb

IM 32 (3-4) 2001.

IZ MUZEJSKE TEORIJE I PRAKSE

MUSEUM THEORY AND PRACTICE

sl.1 Naslovna stranica Ëasopisa “Rad

jugoslavenske akademije znanosti i umjet-

nosti” u kojem je 1878. godine objavljeno

znanstveno djelo “Prilozi poznavanju

geoloækih odnoπaja zemlje. Dvie crtice” i

znanstveno obraen uzorak granita iz

Zadra.

sl.2 Gjuro Pilar (1846.-1893.), prvi πkolo-

vani hrvatski geolog, mineralog i petrolog,

autor znanstvenog djela “Prilozi poznava-

nju geoloπkih odnoπaja zemlje. Dvie

crtice”.

118 nisu dovoljno istaknuti, te se ne moæe spoznati njihovpravi znaËaj i vrijednost. Zbog spomenutih nedostatakau dosadaπnjem sustavu razvrstavanja mineraloπke ipetrografske muzejske grae po zbirkama, nametnulase potreba za osnivanjem Zbirke znanstveno obraenihuzoraka minerala i stijena. Na taj naËin bi ovi izuzetnovrijedni muzejski predmeti bili objedinjeni u jedinstvenojzbirci, te povezani sa sveukupnom pripadajuÊom doku-mentacijom (od izvornih rezultata dobivenih analitiËkimmetodama do objavljenog znanstvenog djela).

Koriπtenjem kompjutorskog programa PC-INVENT zainventarizaciju mineraloπkih i petrografskih uzoraka(Bukovec & Glumac, 1991.; Bukovec et al., 1993.)otvorile su se brojne moguÊnosti pregleda podataka omineraloπkoj i petrografskoj muzejskoj grai premarazliËitim kriterijima, πto je rezultiralo cjelovitijim uvidomu stanje pojedinih zbirki. Prema sadaπnjem pregledustanja pojedinih zbirki utvreno je da je 636 inventiranihuzoraka minerala i stijena vezano uz 77 znanstvenihdjela. Preliminarnim pregledom bibliografskih podatakaiz podruËja mineralogije i petrografije vezanih uz autorekoji su bili djelatnici Muzeja utvren je znatno veÊi brojobjavljenih znanstvenih djela, ali za sada joπ nisu deter-minirani uzorci minerala i stijena koji su obraeni unjima. Revizijom starijih uzoraka moglo bi se utvrditi kojiod njih su obraeni u pojedinim znanstvenim djelima,te bi se na taj naËin poveÊao broj veza uzorak -znanstveno djelo - autor, odnosno proπirila Zbirkaznanstveno obraenih uzoraka minerala i stijena.

Proces znanstvene obrade mineraloπke i petrografskemuzejske grae i dalje traje, tako da Êe se brojznanstveno obraenih uzoraka poveÊavati i na tajnaËin. Osim toga, zbirka Êe se popunjavati iznanstveno obraenim uzorcima s pripadajuÊimpodacima o objavljenim znanstvenim djelima koje Êedonirati znanstvenici iz drugih institucija.

LITERATURA

1 Bukovec, D. & Glumac, B. (1991.). Primjena PC-a pri dokumentaci-ji prirodoslovne muzejske građe.- Geološki vjesnik, 44, 325, Zagreb.

2 Bukovec, D, Zebec, V. Igaly, G. & Perović, D. (1993.).Informatički projekt dokumentacije muzejsko galerijske građe.- NaturaCroatica, Vol. 2(2), 149-164, Zagreb.

3 Radanović-Gužvica, B. & Zebec, V. (1989.). Tipovi uzoraka miner-ala i potreba trajnog čuvanja proučavanih mineraloško-petrografskih uzo-raka.- Geološki vjesnik, 42, 383-384, Zagreb.

CONCERNING THE NEED FOR CREATING A COLLECTION OF SCIENTIFICALLY CATALOGUED SPECIMENS OF MINERALS AND ROCKSAT THE CROATIAN NATURAL SCIENCE MUSEUM

The Department of Mineralogy and Petrography at theCroatian Natural Science Museum contains, amongst oth-ers, the scientifically catalogued mineral and rock samplesthat represent the basis of scientific papers published onthe basis of the results of analyses of these specimens.One part of the scientifically catalogued rock and mineralsamples has been allotted to various collections that repre-sent individual thematic entities, while another part ofthese holdings has not as yet been revised and has notundergone study to determine the link between the sample,the scientific paper and the author. Scientifically treatedspecimens that are a part of various thematic collectionsare not given the prominence they deserve, so that theirreal significance and value go unregistered. Because ofthese shortcomings in the present system of classifyingmineral and rock specimens into collections, there is now aneed for creating a Collection of scientifically cataloguedspecimens of minerals and rocks. In this way these excep-tionally valuable museum objects would come together inone single collection and be linked with the correspondingdocumentation (from the original results obtained by ana-lytical methods to the published scientific paper).”.

VALORIZACIJA KAO OBNOVITELJSKI POTICAJ. Kao πtoznamo, tijekom trajanja Domovinskoga rata stradanja irazaranja nisu bili poπteeni ni kulturna baπtina, galerij-ske i muzejske ustanove zajedno sa svojim vrijednimzbirkama i graom.U sljedeÊem prikazu osvrnut Êu sena malen segment stradale tehniËke grae koja je biladio izloæbenih cjelina u Muzeju BeliπÊe i Spomen-podruËju Jasenovac. Svrha napisa je valorizacija muze-oloπke vrijednosti spomenute tehniËke grae, kojamoæe biti podloga za njezino obnavljanje i dovoenje uizvorno stanje.

Uspomena na Gutmannove æeljeznice. SpomeniËkacjelina BeliπÊa zaokruæena je godine 1976. postavlja-njem kompozicija vlaka popularne Slavonsko-podravske æeljeznice (SPÆ). Pod sintagmomSlavonsko-podravske æeljeznice razumijevamo æeljez-niËki sustav koji je obuvaÊao ukupno 182 kilometra æe-ljezniËke pruge πirine kolosijeka 1000 mm. Sustav sugodine 1884. poËela graditi Ëetvorica braÊe iz

maarske plemiÊke obitelji Gutmann i to od vlastitenovoizgraene pilane u BeliπÊu do mjesta Harkanovca iKoπke u okolici Naπica, gdje su eksploatirali drvnugrau iz bogatih πumskih kompleksa. Ta prva prugapopularno nazvana Gutmannove æeljeznice, ukupnodugaËka 16 kilometara, bila je iskljuËivo u funkcijiπumske æeljeznice. Daljnje πirenje æeljezniËke mreæe i naostala podruËja u istoËnoj Slavoniji bilo je uvjetovanopotrebom izgradnje pruga koje Êe biti otvorene zacjeloviti javni prijevoz. Takve pruge su prema ondaπnjimzakonskim odreenjima mogla graditi samo dioniËkadruπtva, pa su braÊa Gutmann godine 1889. osnovaladioniËko druπtvo Slavonsko-podravske æeljeznice sa80-postotnim vlasniËkim udjelom. Odmah potomotpoËeli su s intenzivnom gradnjom æeljezniËkih prugakoje su za promet otvarali etapno, sve do godine 1908.Sve su pruge bile graene s priliËno rijetkomkolosijeËnom πirinom 1000 mm, ostvarivale suprikljuËne veze s veÊ izgraenim gospodarskim (vicinal-

ZNA»AJ I MUZEOLO©KA VRIJEDNOST TEHNI»KE GRA–E MUZEJA BELI©∆E I SPOMEN-PODRU»JA JASENOVAC

HELENA BUNIJEVAC Hrvatski æeljezniËki muzej, Zagreb

sl.1 Spomen vlak Gutmannove æeljeznice

nakon ratnog oπteÊenja na novoj lokaciji u

tvorniËkom krugu

IM 32 (3-4) 2001.

IZ MUZEJSKE TEORIJE I PRAKSE

MUSEUM THEORY AND PRACTICE

120

nim) prugama u svojem okruæenju, s time πto su uOsijeku ostvarile i prikljuËak na ondaπnju dræavnu pruguBudimpeπta-Beli Manastir-Osijek-Dalj-Vinkovci-Slavonski Brod.

Izgradnja priliËno πiroke pruæne mreæe SPÆ-a poduprlaje intenzivan industrijski razvoj BeliπÊa i tako u zaËetkuutjecala na gospodarsko oblikovanje mjesta i njegoveπire okolice. Uz to, ta ista pruæna mreæa zadovoljavalaje prometne potrebe na tom podruËju sve do πezde-setih godina XX. stoljeÊa, kada je, optereÊena agre-sivnijim razvojem i konkurentskom sposobnoπÊu ces-tovnoga prijevoza, poËela iskazivati predznakenerentabilnosti. Stoga je u razdoblju izmeu 1966. i1970. godine slijedilo postupno obustavljanje prometana pojedinim pruænim dionicama nekadaπnjeSlavonsko-podravske æeljeznice, a 25. prosinca 1970.na tom je podruËju uspostavljena nova æeljezniËka vezaizmeu BeliπÊa i Bizovca prugom normalne πirinekolosijeka.

Lokomotiva SPÆ 50-58 jedini primjerak te serije.OËuvanje uspomena na SPÆ potaknulo je Druπtvo pri-

jatelja starina BeliπÊe i to poticanjem obnoveæeljezniËke kompozicije uskotraËne æeljeznice i njezinimpostavljanjem godine 1976. u spomen-podruËjeKombinata BeliπÊe. Za tu svrhu u æeljezniËkim jeradionicama restaurirana parna lokomotiva oznake SPÆ50-58, tender za drva oznake JÆ 17, sluæbeni vagon,dva putniËka vagona, jedan zatvoren teretni vagon iËetiri otvorena teretna vagona. Izloæena lokomotiva izserije je 50, ima Ëetiri vezane osovine, snagu od 100, au SPÆ vodila se pod brojem 58. Proizvedena je godine1913. u Tvornici lomotiva Krauss u Münchenu(NjemaËka). U vozni park SPÆ lokomotiva je zaprimlje-na godine 1919. kao osma lokomotiva iz navedeneserije. Poput ostalih lokomotiva serije 50, i lokomotiva soznakom 58 bila je jaka lokomotiva idealna za teretnipromet. OptereÊenje joj je bilo 360 tona pa je slakoÊom vukla teretne vlakove s 50 tovarenih vagona.Zanimljivo je napomenuti da su lokomotive navedeneserije bile posljednje koje su ispod trupa lokomotivaimale ugraen tender za vodu (zapremnine 2 kubiËnametra). Lokomotive iz sljedeÊe serije SPÆ 60 veÊ suimale posebne tendere za vodu i gorivo koji su bilivezani za lokomotivu.

Lokomotiva SPÆ 50-58 poznata je pod popularnimimenom Partizanka. Ime je dobila nakon Drugog svjet-skog rata zbog svojih “ratnih zasluga”. Naime, lokomo-tivu su godine 1942. na pruzi »aËinci-VoÊin zarobilipartizani, godine 1943. osposobili su je za promet te jeod 18. listopada 1944. pa sve do zavrπetka rata vuklatzv. partizanski vlak na relaciji Osijek-BeliπÊe-DonjiMiholjac.

Kompozicija spomen-vlaka koja je postavljena u povi-jesno obiljeæenom prostoru u BeliπÊu ima izuzetnu vri-

sl.2 i sl.3 Kompozicija vlaka, sastavljena

od parne lokomotive 20-184, tendera 26-

095 i pet dvoosovinskih teretnih vagona,

tzv. G vagona, postavljena je u Spomen-

podruËje Jasenovac poËetkom osamde-

setih godina XX. stoljeÊa.

121jednost kao jedini saËuvani segment æeljeznice kojeviπe nema, a koja je viπe od 80 godina pokrivalaprometne potrebe podruËja kojim je prolazila i posred-no utjecala na ukupni gospodarski razvoj tog dijelaSlavonije. Kao takva SPÆ je s vremenom postala sim-bol beliπÊanskog industrijskoga kompleksa. Navedenakompozicija jedini je saËuvan kompleksan izloæakrazvoja æeljeznice u sustavu SPÆ. Pritom, posebnu vri-jednost ima lokomotiva 50-58 jer je jedini saËuvanprimjerak lokomotive iz navedene serije, te jedna odukupno tri saËuvane lokomotive SPÆ-a (lokomotivaoznake SPÆ 33 Ëuva se u TehniËkom muzeju uZagrebu, a lokomotiva SPÆ 81 postavljena je uSlavonskoj Orahovici kao spomen-lokomotiva).

Posebna vrijednost lokomotive 20-184. Kompozicijavlaka, sastavljena od parne lokomotive 20-184, ten-dera 26-095 i pet dvoosovinskih teretnih vagona, tzv. Gvagona, postavljena je u Spomen-podruËje JasenovacpoËetkom osamdesetih godina XX. stoljeÊa. Sastavkompozicije odreen je prema pretpostavkama da suvlakovi identiËnoga sastava tijekom Drugog svjetskograta u jasenovaËki logor dovozili ljude nepoÊudne zaondaπnju vlast NDH.

Lokomotivu tender i vagone Spomen-podruËjuJasenovac donirala je uprava ondaπnjega JÆ-a, a ope-rativni dio posla vezan uz ureenje i postav na izloæbeniprostor odradilo je ondaπnje ÆeljezniËko poduzeÊeZagreb (ÆP Zagreb). Lokomotiva 20-184, izvorneoznake SHS 6184, proizvedena je godine 1922. uTvornici strojeva Düsseldorf-Derendorf (NjemaËka). UHrvatskoj je nakon 1924. godine prometovalo ukupno130 lokomotiva navedene serije. Vukle su teretne iputniËke vlakove na svim naπim prugama, a u prometusu se zadræale sve do godine 1974. Teretni vagoniuvrπteni u izloæbenu kompoziciju dvoosovinski su, sviimaju drvenu oplatu, a graeni su tridesetih godina XX.stoljeÊa.

Izloæena kompozicija ima neupitnu vrijednost zbogpovijesne konotacije jasenovaËkoga podruËja. Uz to,posebna vrijednost kompozicije sadræana je i u Ëinjeniciπto je lokomotiva 20-184, koja je u njezinu sastavu,jedini primjerak parne lokomotive serije 20 saËuvan uHrvatskoj.

THE SIGNIFICANCE AND THE MUSEOLOGICAL VALUE OF THE TECHNICAL HOLDINGS OF THE BELI©∆E MUSEUM AND THE JASENOVAC MEMORIAL CENTRE

During the Patriotic War, the cultural heritage, gallery andmuseum institutions and their valuable collections andholdings were not spared from damage and destruction.The author deals with the segment of damaged technicalholdings that were part of the exhibitions of the BeliπÊeMuseum and the Jasenovac Memorial Centre. The aim ofthe text is the valorisation of the museological value ofthese technical holdings that can serve as the basis fortheir restoration to their original form.

1. UVOD. Komitet za dokumentaciju (CIDOC) Meuna-rodnoga komiteta za muzeje (ICOM) odræao je redovnugodiπnju konferenciju u sklopu trijenalne 20. generalneskupπtine ICOM-a u Barceloni, 1.- 6. srpnja 2001.godine. Skupπtinu je pratio i sajam trgovine i institucijana kojem su izlagaËi ponudili niz novih tehniËkihrjeπenja namijenjenih muzejima i sliËnim institucijama zapotrebe organiziranja izloæaba, voenja dokumentacije,promocije, dizajna, sigurnosti, rasvjete itd.

Na uvodnoj plenarnoj sjednici 20. generalne skupπtineICOM-a jedan od govornika, prof. sociologije ManuelCastells sa sveuËiliπta u Barceloni, analizirao je ulogumuzeja u informatiËkoj eri, eri globalne komunikacije.Ne radi se viπe samo o tome je li muzej na Internetu ilinije. Stvari viπe nisu tako jednostavne. Nova komu-nikacija briπe granicu izmeu dodirljivog i nedodirljivog,fiziËkog i virtualnog i stvara novi koncept vremena iprostora. Vrijeme se dezintegrira, prostor se globalizira.Prekida se sekvencijalna struktura vremena. Imamotehnoloπke moguÊnosti komprimiranja vremena.Kulturno-povijesna sekvenca se prekida. Sami gradimopercepciju vremena. Nastaje novi tip kulture - stvarnavirtualnost (real virtuality). Kulturna praksa se mijenjaovisno o tehnoloπkim sustavima. Tehnologija utjeËe namuzeje. Muzeji su arhivi vremena koji Ëuvaju poruke ipostaju mauzoleji ako ne komuniciraju. Muzeji kojikomuniciraju s druπtvom postaju otvorena mjesta,mjesta kulturne inovacije. Javljaju se i dileme -tehnologija i globalna informacijska mreæa nasuprotindividualizaciji poruka, globalno nasuprot individual-nome, muzeji na mreæi nasuprot muzejima s identite-tom. Tehnoloπki alati omoguÊuju da muzej postaneotvoreno mjesto, a njegov posjetitelj korisnik. Kaodobar primjer otvorenih muzeja koji komuniciraju spublikom, muzeja kulturne inovacije navedeni suMuseo Guggenheim u Bilbaou (www.guggenheim-bilbao.es), Tate Gallery u Londonu (www.tate.org.uk) iThe Tech Museum u San Joseu, Kalifornija(www.thetech.org).

2. TEME PLENARNIH SJEDNICA CIDOC-a

2.1.Dokumentacija u πpanjolskim muzejima

2.1.1. Dokumentacija u katalonskim muzejima:Program DAC. Rosa Maria Montserrat, Servei deMuseus de la Generalitat de Catalunya

Predstavljen je program DAC (Documentación Asistidade Colecciones) za voenje muzejske dokumentacije:njegove razvojne etape, karakteristike i buduÊnost.Razvoj programa pokrenula je i financirala katalonskavlada.

PoËetak projekta datira u razdoblje 1980.-82. godine.Katalonski muzeji bili su tada u vrlo loπem stanju i bezdovoljno osoblja. Vlada je napravila studiju stanjamuzejske dokumentacije, a potom studiju informati-zacije koja je obuhvatila ispitivanje moguÊnostiuvoenja IT, normiranje rjeËnika radi pretraæivanja i pilotprogram.

U Kataloniji je 1991. godine bilo 246 muzeja, od kojihje veÊina djelovala kao “skladiπte”. Samo 102 muzejazadovoljavaju minimalne uvjete da uopÊe budu muzeji.Prema tipologiji, 54 muzeja su specijalizirana (23 arheo-loπka muzeja, 15 umjetniËkih, 14 prirodoslovnih, 2numizmatiËka), a 192 opÊa. Prema broju predmeta ufundusu veÊina muzeja su mali muzeji; samo 5 muzejaima viπe od 100.000 predmeta (najveÊi je Zooloπkimuzej).

Godine 1992. vlada je donijela uredbu po kojoj muzejimoraju inventirati grau.

Razvoj samog programa za muzejsku dokumentacijuDAC poËeo je 1993. godine. Program je neobvezatan ibesplatan. Program je morao biti πto jednostavniji izadovoljiti raznoliku tipologiju muzeja. Tehnoloπku plat-formu Ëine Windows, jezik C++, Btrieve baza podata-ka. U razdoblju 1993.-1996. godine prva verzija instali-rana je u 107 muzeja. Osposobljeno je 225 muzejskihdjelatnika. Kao pilot muzeji odabrani su raznorodnimuzeji kako bi se obuhvatile razliËite discipline, razliËitimodeli dokumentacije i razliËita terminologija:

Museu Nacional d’Art de Catalunya (MNAC) (www.gencat.es/mnac/)

Museu Nacional Arqueòlogic de Tarragona (MNAT)

IZVJE©∆E S GODI©NJE KONFERENCIJE CIDOC-A 2001.

MAJA ©OJAT-BIKI∆ Muzej grada Zagreba, Zagreb

IM 32 (3-4) 2001.

KONGRESI, SIMPOZIJI, SEMINARI

CONGRESSES, SIMPOSIA, WORKSHOPS

123(www.mnat.es)

Museu d’Art Contemporani de Barcelona (MACBA)(www.macba.es)

Museu de la Ciència i de la Tècnica de Catalunya(MNACTEC) (www.museu.mnactec.com)

Museu de Zoologia (MZB)(www.museuzoologia.bcn.es)

Museu d’Arts, Indústries i Tradicions Populars(MAITP)

Baza podataka podijeljena je na grupe podataka:humanistiËke, prirodoslovne i slika/zvuk. Pretraæivanjemoæe biti po bilo kojem polju. Program je adaptibilan ifleksibilan - muzeji sami biraju koja Êe polja popunja-vati.

Od 1997. godine kao tehnoloπka platforma programakoristi se Windows 95, provodi se standardizacijarjeËnika, klasifikacija (linearna i stablo). Svaki muzejmoæe dodavati termine u rjeËnik. Datoteke se po tipovi-ma dijele na dokumentacijske i komplementarne(izloæbe, restauratorsko-konzervatorski radovi, kretanjemuzejskog predmeta itd.). Eksploatacija baze podatakaobuhvaÊa diseminaciju, izdavaπtvo (katalozi, CD),Internet. U razvoju programa planira se prijelaz na SQLserver.

Broj korisnika programa DAC (verzija 3.0) popeo se2001. godine na 161, a meu njima su 102 muzeja.Od 4.300.000 predmeta u katalonskim muzejima,1.000.000 predmeta inventirano je u pisanoj, papirnatojdokumentaciji, 250.000 predmeta u programu DAC, a150.000 u drugim bazama podataka.

2.1.2. Dokumentacijski sustav Ministarstva kulture:Program DOMUS. Andrés Carretero, Ministerio deEducación y Cultura

DOMUS je program za muzejsku dokumentaciju, kata-loge i svakodnevno upravljanje zbirkama πpanjolskogMinistarstva kulture. Program je vlasniπtvo Ministarstva,koje ne oËekuje nikakve financijske efekte od njegovarazvoja. DOMUS nije jedini program i nije najbolji, alifunkcionira i dostupan je muzejskoj zajednici. Na njemurade veÊ 10 godina. Generalna pravila ne postoje nitise oËekuju. Svi su muzeji iznimke, za razliku od knjiæni-ca, koje su normirane. Primarna zadaÊa muzeja bilo jeistraæivanje. Danas bi to trebala biti diseminacija.Teæimo muzeju kao javnome servisu, a kakva je doku-mentacija? Knjiænica ima korisnike, a muzej posjetitelje.Posjetitelji nisu korisnici i to nije dobro. Knjiænice sudobro strukturirane i imaju dobro razvijenu komunikaci-ju s javnoπÊu. I muzeji moraju teæiti tome cilju.

Kad muzej kompjutorizira svoju djelatnost, u kompjutorunosi i loπe navike i naËin rada posljednjih 100 godina.S aspekta dokumentacije ne postoje “veliki” i “mali”muzeji. Primjerice, Prado ima samo 10.000 predmeta.U muzejima postoje i druge stvari koje treba dokumen-tirati - film, zvuk itd. - i koje se ne smiju zanemariti.

Osamdeset posto muzejskih zadaÊa u buduÊnostiodnosit Êe se na informiranje publike (cilj je posjetiteljapretvoriti u korisnika). Viπe pozornosti treba usmjeritimalim muzejima, jer nemaju dovoljno ljudi, pa jedandjelatnik radi viπe stvari, dok u velikim muzejima uvijekpostoji netko tko Êe napraviti odreeni posao.

Kompjutorski program nikada nije gotov. Kad se poËnekoristiti, veÊ je zastario. Ljudi sjede 10-15 godinaispred ekrana i unose podatke pomoÊu zastarjelogprograma. Zato uvijek treba omoguÊiti prijenos posto-jeÊih podataka u novi program.

Plan razvoja obuhvaÊa zajedniËki katalog svih muzeja,ujednaËavanje termina, formaliziranje strukture rjeËnika,pretraæivanje po svim zbirkama. U buduÊnosti bi semogao, primjerice, na taj naËin traæiti predmet za nekuizloæbu. Moæda Êe, jednom, u buduÊnosti postojatistandardizirani muzejski jezik.

2.1.3. Dokumentacijski sustav vojnih muzeja:Program Ministarstva obrane. Isabel Bravo, Ministeriode Defensa, Subdirección General de PatrimonioHistórico-Artistico

Godine 1994. zapoËela je kompjutorizacija zbirki vojnihmuzeja i institucija. Uvaæene su specifiËnosti zbirki:slikarstvo, skulptura, zastave, hladno oruæje, vatrenooruæje, uniforme itd. Napravljena je generiËka klasi-fikacija: oruæje, municija i eksplozivi, razna oprema,instrumenti, vozila, insignije, numizmatika, filatelija,industrijska oprema, arheoloπka zbirka.

Svaki predmet u zbirci ima svoj zapis (60 polja), sliku ipovijesne Ëinjenice. Osnovne grupe polja u bazipodataka su:

1. identifikacija predmeta

2. opis, materijal, ulaz u muzej

3. produkcija, povijesni kontekst - regimenta, geografi-ja, osoba.

Osim ovog osnovnog zapisa, baza podataka sadræava ifotografski zapis, zapis kretanja predmeta i tapis konz-ervatorsko-restauratorskih radova.

Programsku platformu Ëine Oracle DB, Win NT,klijent/server model.

Program se sada koristi u 35 muzeja i zbirki. Ukupno jeuneseno 47.143 zapisa o pokretnim spomenicima, odtoga 26.444 fotografskih zapisa. Podaci se iz vojnihmuzeja periodiËki slijevaju u centralnu bazuMinistarstva obrane, πto olakπava inspekciju fundusa.

2.1.4. Muzejska dokumentacija: Program autonomneuprave Valencije. Mónica Vázquez, GeneralitatValenciana, Dirección General del Patrimonio Artístico

Autonomna vlada pokrajine Valencia pokrenula je vlasti-ti projekt muzejske dokumentacije. Program se dis-tribuira besplatno. Kao baza podataka koristi seAccess 97. Ovo je samo jedan od programa koji sekoristi u πpanjolskim muzejima (ima ih 1400). Razvoj

124 svih tih raznih programa poËeo je kad nije ni bilonacionalnog standarda. Ni jedan program nije najbolji.Najbolji je onaj koji se koristi. Osim raznolikosti progra-ma za muzejsku dokumentaciju, problem u ©panjolskojËini i dvojeziËnost. Baze podataka za sada joπ uvijeknisu dvojeziËne. Automatizacija prijevoda tezaurusa jemoguÊa, ali slobodnog teksta za sada ne.

2.1.5. Dokumentacijski odjel Pomorskog muzeja uBarceloni (Museu Marítim de Barcelona)

Pomorski muzej u Barceloni ima oko 7.000 predmeta,1.500 nautiËkih karata, 25.000 fotografija te bogatuarhivu. Od 1995. godine koristi program DAC. Za jedanpredmet popunjava se 160 polja u zapisu bazepodataka. Za dio predmeta koriste i manji zapis.Dokumentacijski odjel otvoren je za korisnike, kojima suna raspolaganju i kopije fotografija. Muzej je ËlanUdruge pomorskih muzeja Mediterana i, meu ostalim,surauje s Pomorskim muzejem u Dubrovniku.Pomorski muzeji Mediterana surauju na izradi stan-darda za opis predmeta i tezaurusa. Internet adresamuzeja je www.diba.es/mmaritim/.

2.2. IzvjeπÊa CIDOC-ovih radnih grupa. Na plenarnojsjednici CIDOC-a radne grupe podnijele su svojaizvjeπÊa o radu u proteklom razdoblju:

Internet. Predstavljena je dotmuseum (.museum) do-mena, nova domena muzejske zajednice koja je nasta-la inicijativom ICOM-a (viπe informacija nawww.icom.org/release.museum.html i www.icann.org).Domenu Êe moÊi koristiti muzeji koji su to po ICOM-ovoj definiciji muzeja - za pristup Êe biti dovoljnoËlanstvo u ICOM-u. Treba razviti tezaurus i sustavimenovanja domena. Cilj je osigurati muzejima prisut-nost i identitet na mreæi.

Dokumentacijski standardi. Kao rezultati rada ovegrupe nastali su model podataka, terminologija,CIDOC-ove kategorije, konceptualni referentni model(CRM) koji Êe grupa predstaviti ISO-u kao potencijalnistandard.

Arheoloπka nalaziπta. Grupa je radila na standardu zaopis arheoloπkih nalaziπta, rjeËniku, ima svoju stranicuna Internetu, razvila je prototip baze podataka i publici-rala standarde.

Dokumentacijski i informacijski centri. Cilj ove grupeje napraviti popis svih muzejskih dokumentacijskih cen-tara na Internetu.

Multimedija. Grupa ima svoju stranicu na Internetu,povezanu sa CIDOC-ovom stranicom. Rad je zapoËela1993. godine na CIDOC-ovoj konferenciji u Ljubljani.Godine 1996. objavila je Uvod u multimediju za muzeje,koji se nalazi i na Internetu(www.rkd.nl/pblctns/mmwg/print.htm), a 1997. godineimala je radionicu u Nürnbergu. O radu MM grupe naovoj konferenciji vidi 3. CIDOC-ova radna grupa zamultimediju.

2.3. ©to je dokumentacija, danas i u buduÊnosti.RazliËiti pogledi.

2.3.1. Dokumentacija sa stanoviπta muzejske uprave.Torben Lundbaek, Nationalmuseet, Danska

Muzeji su u sluæbi druπtva, a zapravo su vrlo zatvoreneinstitucije. Posjetiteljima je otvoren samo mali dio zbirki.Dajemo li podatke istraæivaËima i drugim zainteresira-nim osobama? Nije to samo pitanje sredstava, negostava prema dokumentaciji. Kustos ima stavInformacija se ne moæe dati jer ja na tome radim ili Nedam informaciju jer Êe me onda pitati joπ viπe, pa Êumorati viπe raditi. Zamislite da vam knjiæniËari biraju πtoÊete Ëitati, a πto neÊete. Kustosi vam biraju πto Êetevidjeti i saznati.

S druge strane, pruæanje informacija moæe ugroziti,primjerice, arheoloπka nalaziπta i dovesti donedopuπtene trgovine. Zato neÊemo reÊi gdje se umuzejima nalaze izuzetno vrijedni predmeti. Primjerice,umjetniËki muzeji ne æele prikazati fotografije svojih slikana Internetu jer Êe onda pasti prodaja fotografija uduÊanu, kao i broj posjetitelja. Naprotiv, doÊi Êe viπeljudi u muzej.

BuduÊnost je otvorena za sve. Totalna dostupnostpodacima o zbirkama veÊ je moguÊa. U planiranju svihmuzejskih aktivnosti dokumentaciji se mora dati veÊapozornost.

2.3.2. Dokumentacija sa stanoviπta konzervatora.Jorgen Wadun, ICOM Conservation Committee,Nizozemska

Dokumentacija konzervatorsko-restauratorskih radovane smije biti ograniËena samo na fotografiju prije iposlije radova. Postoji problem rjeËnika, tehniËkogopisa stanja predmeta. Konzorcij muzejskih laboratorijapokrenuo je projekt u tom smislu. Postavljeno je pitanjetreba li se CIDOC baviti i takvom vrstom dokumentaci-je. ZakljuËak je da konzervatorsko-restauratorskadokumentacija treba biti integralni dio muzejskog infor-macijskog sustava.

2.3.3. Dokumentacija sa stanoviπta sigurnosti.Günther Dembski, ICOM Security Committee, Austrija

Sa stanoviπta sigurnosti u muzejima najvaænija je upra-vo dokumentacija - fotografija i opis predmeta (projektObject ID Fundacije Getty). Dokumentacija ima i svojudrugu stranu - pruæa informaciju o poæeljnom predmetueventualne krae. Navedeni su primjeri takvih loπihiskustava u Kabinetu numizmatike u BeËu(“znanstvenik” iz Belgije prouËavao je dokumentaciju iusput krao predmete) i Nacionalnom muzeju u Tirani(predmeti objavljeni u katalogu izloæbe ukradeni su ivjerojatno su zavrπili u Italiji).

Zbog sigurnosti negativi se moraju Ëuvati na poseb-nome mjestu, odvojeno od fotografija. U opisu pred-meta kako ga definira Object ID (10 polja) jedan od naj-vaænijih podataka je posebnost predmeta, svojstvo koje

125ga razlikuje od svih drugih predmeta (distinguishingfeature).

2.3.4. Dokumentacija sa stanoviπta komunikacije.Jordi Llompart, novinar i producent, ©panjolska

Vrijednost kulturne baπtine raste zadnjih godina, ali je sdruge strane masovna turistiËka eksploatacija degradi-ra. Muzejima bez inovacija dani su odbrojani. Muzejimoraju iskoriπtavati medije. Ako se sami ne brinu zaprisutnost u medijima, nitko se drugi neÊe brinuti.Kultura Ëini samo pet posto ukupnih informacija umedijima. Poticaji moraju dolaziti iz samih muzeja. Onimoraju viπe komunicirati, moraju iskoraËiti u druπtvo.Ima muzeja kojima sve nedostaje, u kojima su zbirkeprezentirane na zastarjeli naËin. Primjer jednog takvogtragiËnog muzeja je Arheoloπki muzej u Kartumu, kojiima vrlo veliku i znaËajnu kolekciju, ali nema sredstava iprofesionalnog osoblja.

2.3.5. Dokumentacija sa stanoviπta novih muzejaæivuÊe kulture (living culture). Doug Evelyn, NationalMuseum of the American Indian, SAD

Nacionalni muzej ameriËkih Indijanaca najveÊi je muzejte vrste u svijetu (www.nmai.edu). Ima 800.000 pred-meta i jedan je od 10 najposjeÊenijih muzeja u NewYorku. Od toga broja 10.000 predmeta ima bar-codekao identifikaciju i kompjutorski je obraeno. PomoÊ udokumentacijskom radu muzej traæi i dobiva od pred-stavnika indijanske zajednice u SAD, koji priËaju priËe iinterpretiraju muzejske predmete. Takvi komentariprikupljeni su od predstavnika indijanskih plemena za50.000 muzejskih predmeta.

2.3.6. Dokumentacija sa stanoviπta suvremene umjetnosti. Harald Krämer, Universität Köln

Godine 1999. pokrenut je projekt Metodologija doku-mentiranja suvremene umjetnost. Bit Êe objavljen uposebnoj publikaciji. Posebnosti dokumentiranjasuvremene umjetnosti proizlaze iz sljedeÊih zahtjeva iproblema:

instalacije i performansi postaju posebne jedinice udokumentaciji

treba dokumentirati i vlastitu interpretaciju umjetnika

kako dokumentirati koriπtenje interaktivnih umjetnina

kako dokumentirati virtualne umjetnine, primjerice,one koje postoje samo na Internetu.

2.4. SPECTRUM: Razvoj standarda. Matthew Stiff,MDA

MDA (www.mda.org.uk) radi na treÊem izdanjuSpectruma u suradnji s proizvoaËima softvera zavoenje muzejskih zbirki. Spectrum Factsheetsraspoloæivi su on-line. Spectrum 3 imat Êe niz novosti(prijelaz s objektno-orijentiranog na sve aspekte muze-jskog æivota - ljudi, izloæbe,...). MDA razvija i Spectrumfor Archivists (u muzejima ima puno arhivskog materi-jala).

Pokrenut je novi projekt - Spectrum Knowledge -smjernice za upravljanje informacijama u muzeju istrukturiranje informacija.

MDA je objavio i sljedeÊe publikacije:

Standards in Action

How to Use Spectrum

The Spectrum IT Guide

Working with Archaeology.

2.5. Virtualni muzej Kanade. Lyn Elliot Sherwood,CHIN, Kanada

Ciljevi projekta Virtualnog muzeja Kanade (www.virtualmuseum.ca) su:

angaæiranje publike svih æivotnih dobi u kulturnomnaslijeu Kanade

suradnja muzeja i CHIN-a

dvojeziËnost (engleski, francuski)

visoko kvalitetni sadræaji i moguÊnosti pretraæivanja.

Vizija koju je kanadska vlada imala prilikom pokretanjaprojekta:

Kanaani svih æivotnih dobi bit Êe svjesni svojeg kul-turnoga naslijea

kanadski muzeji doÊi Êe do πire publike u zemlji iinozemstvu

muzeji Êe biti prepoznati kao dio kanadske πkolskeinfrastrukture.

Projekt je vrijedan 19 milijuna kanadskih dolara,zapoËeo je 1999. godine i trajat Êe tri godine. Projektfinanciraju vlada i sponzori. Dvadeset posto proraËunaprojekta potroπeno je na odnose s javnoπÊu, πto jerezultiralo sa 6,5 milijuna dolara prikupljenih od sponzo-ra. Virtualni muzej Kanade lansiran je u oæujku 2001.godine. Fokusiraju se grupe korisnika (uËitelji, uËenici,roditelji, opÊi) i analizira povratna veza. U Ëetiri mjesecaod lansiranja bilo je 700.000 posjeta. Publiku najviπezanimaju priroda, druπtvo i povijest, a umjetnost manje.Izazov koji stoji pred uredniËkim odborom Virtualnogmuzeja je pretvoriti ovu suhoparnu statistiku u smislenoznanje te postiÊi ravnoteæu izmeu javnih i kustoskihprioriteta. Virtualni muzej za sada je uspjeπniji kao izvorinformacija, a manje kao druπtveni prostor.

2.6. Muzeji i razdoblje nacizma. Doug Evelyn,AAM/ICOM, SAD i Jesmond Calleja, Art Gallery of NewSouth Wales, Australija

American Association of Museums (AAM, www.aam-us.org) pokrenuo je istraæivanje pori-jekla muzejskih predmeta za koje postoji sumnja da suukradeni i premjeπteni iz Europe u doba nacizma.Nacisti su planski premjestili milijune umjetnina, odkojih se dio nalazi u muzejima diljem svijeta. AmeriËkimuzeji provode opseæno istraæivanje porijekla prob-lematiËnih umjetnina u svojim zbirkama. Prvenstveno

126 Civilization, The National Gallery of Australia i dr.

ADLiB Information Systems www.adlibsoft.com, e-mail: [email protected], korisnici: ADLiB sustava su viπe od 800 muzeja, knjiæni-ca i arhiva u 20 zemalja

Ifigenia Plus iz Madrida www.ifigenia.es, e-mail: [email protected]).

su to slike i judaica. Podaci o sumnjivim umjetninamastavljaju se na Internet. AAM Êe napraviti portal (Nazi-era Provenance Information Portal) s informacija-ma o ovoj problematici, smjernicama i proceduramapostupanja u sluËaju sumnje u porijeklo predmeta, telinkovima na stranice muzeja koji posjeduju takve pred-mete.

SliËan projekt pokrenula je i australska organizacijaAAMD (Association of Art Museum Directors). Svakiaustralski muzej mora napraviti reviziju zbirki. Za sadaje otkriveno oko 100 djela nepoznatog porijekla uumjetniËkim galerijama za koje se sumnja da supristigla u razdoblju 1933.-1945. godine. Kompletnoistraæivanje bit Êe gotovo do kraja 2001. godine.

3. CIDOC-ova RADNA GRUPA ZA MULTIMEDIJU.Godine 1997. u Nürnbergu je MM grupa izradila zaht-jeve za multimediju za muzeje sa stanoviπta korisnika,dok je ove godine radila na zahtjevima sa stanoviπtaprodukcije. Grupa traæi jeftin i jednostavan softver zaprodukciju MM muzejskih proizvoda. Na radionici jepredstavljen i testiran jedan takav software - Conveyor.Grupa je izradila i nacrt smjernica za proizvoaËetakvih softvera koji Êe objaviti na svojoj stranici,povezanoj sa CIDOC-ovom Internet stranicom.

Program Conveyor dolazi iz Velike Britanije, iz institucijeThe Regency Town House (www.rth.org.uk/conveyor),koja izrauje MM prezentacije za muzeje. IzradomConveyora htjeli su s muzeja skinuti teret programiranjai omoguÊiti i malim muzejima, koji nemaju ni dovoljnoljudi, niti dovoljno financijskih sredstava, da samiizrauju svoje prezentacije i na zabavan i edukativannaËin priËaju svoje muzejske priËe. Conveyor nudi kaokomponente prezentacije pozadinu, panoramu, sliku,zvuk, navigaciju. Razvijen je pomoÊu alataMacromedia. Nova verzija bit Êe u Javi. Program jeinstaliran u oko 1500 muzeja u svijetu.

4. SAJAM TRGOVINE I INSTITUCIJA. Uz ostaleproizvode namijenjene muzejima, prezentirani suraËunalni sustavi za voenje muzejske dokumentacije imultimedijskih projekata. Svoja rjeπenja ponudile su,meu ostalima, tvrtke:

Gallery Systems iz Londonawww.gallerysystems.com,e-mail: [email protected],korisnici: Smithsonian Institution, The MetropolitanMuseum of Art, The J. Paul Getty Museum, TheMuseum of Modern Art, National Gallery London, TheTate Gallery i dr.

Ke Software iz Carltona, Australija www.kesoftware.com, e-mail: [email protected], korisnici: The Smithsonian Institution’s NationalMuseum of Natural History, The Canadian Museum of

REPORT FROM CIDOC’S ANNUAL CONFERENCE IN 2001

The author provides an exhaustive review of the themesfrom the plenary sessions of the Committee forDocumentation (CIDOC) of the International Committee onMuseums (ICOM) that took place at the time of the regularannual conference within the framework of the triennial20th General Conference of ICOM in Barcelona on July 1stto 6th 2001.

Razmatranje problema zaπtite filmskog i audiovizualnoggradiva u cjelini pretpostavlja sagledavanje jedinstvenogpoloæaja kinematografskog medija u sadaπnjemtrenutku. U naπoj πiroj struËnoj javnosti ne postoji svi-jest o krhkosti i ugroæenosti kinematografskog medija,medija dvadesetog stoljeÊa, nad kojim se nadvila potko zna koji put opasnost od njegova uniπtenja bezmoguÊnosti restauracije i rekonstrukcije.

Dok zemlje Europske zajednice jedna za drugomotvaraju nove filmske arhivske institucije s najsofistici-ranijim sustavima dugotrajne pohrane i zaπtite svojihfilmskih zbirki (Italija, Portugal, ©panjolska, Norveπka,NjemaËka i dr.), nakon 21 godine postojanja Hrvatskekinoteke kao nacionalnog filmskog arhiva koji je i unepovoljnim uvjetima na temelju ostvarenih rezultata,posebno na podruËju zaπtite i restauracije Nacionalnefilmske zbirke, postao punopravnim Ëlanom Meuna-rodnog (svjetskog) udruæenja filmskih arhiva (FIAF1) iEuropskog udruæenja filmskih arhiva (ACE2), joπ uvijeknije rijeπeno pitanje trajne pohrane Nacionalne filmskezbirke. Hrvatska kinoteka jedini je nacionalni filmskiarhiv u Europi koji nema vlastitu kino dvoranu.

Svrha ovog napisa jest skrenuti pozornost, dati cjelovitiuvid u otvorene probleme zaπtite, restauracije i dugo-trajne pohrane filmskog i ostalog audiovizualnog gradi-va, analizirati pojedina struËna rjeπenja i prijedloge, izni-jeti vlastita stajaliπta utemeljena na europskoj praksi idugodiπnjem voenju projekta zaπtite, restauracije irekonstrukcije Nacionalne filmske zbirke. Stavljanje ufokus novonastale situacije u zaπtiti i pohrani filmskog i

drugog audiovizualnog gradiva ima za svrhu pomoÊi urjeπavanju konkretnih problema u zaπtiti i pohrani film-skog i audiovizualnog gradiva u naπim kulturnim institu-cijama koje pohranjuju arhivsko, knjiæno i muzejskogradivo. Nimalo bolja situacija nije ni s velikim dijelomelektronskih zapisa.3

SADA©NJI KONTEKST U KOJEM SE NALAZI SVJETSKAFILMSKA BA©TINA. Ni u jednoj drugoj umjetnosti nepostoji opasnost od uniπtenja najveÊeg dijelasaËuvanog kulturnog naslijea kao u mediju kine-matografskog filma koji je obiljeæio 20. stoljeÊe.ProizvoaË filmske vrpce, ameriËka kompanijaEastman Kodak, kad je rijeË o filmskom gradivu u boji -sve do prije dvije-tri godine kad poËinje intenzivnokoriπtenje4 poliester filmske vrpce u svrhu zaπtite,restauracije i trajne pohrane filmskog gradiva - jamËioje vijek trajanja slikovnih zapisa na filmskoj vrpci u bojido 15 godina. Poznato je da niti jedan filmski arhiv iliistraæivaËki centar u svijetu nije uspio ostvariti njihoveprojektirane “idealne” uvjete za dugotrajnu pohranufilmskog gradiva u boji (long term storage), a to znaËikonstantno Ëuvanje izvornog filmskog gradiva u boji na- 17 stupnjeva C i najviπe do 25% vlage. Po njihovimprocjenama ovi uvjeti trebali bi osigurati dugovjeËnostnestabilnijeg i osjetljivijeg filmskog gradiva u boji i zaus-tavljanje bilo kojih πtetnih kemijskih procesa u filmskojvrpci.

Najnovija istraæivanja koja je proveo Nacionalni centar

ZA©TITA FILMSKOG I DRUGOG AUDIOVIZUALNOG GRADIVA(analiza, mjere i prijedlozi)

MATO KUKULJICA Hrvatski dræavni arhiv, Hrvatska kinoteka, Zagreb

IM 32 (3-4) 2001.

ZA©TITA

CONSERVATION

sl.1 Laterna magica Gloria E.P. , NjemaËka,

1902.

sl.2 Dia projektor, Chicago, SAD, 1937.

1 Federation Internationale desArchives du Film

2 Associaton des CinemathequesEuropennes

3 Kad je riječ o elektronskimzapisima na starijim formatimavideo vrpce ili na VHS vrpci, čiji jevijek trajanja, sposobnost čuvanjazabilježenih informacija do 15 godi-na, Hrvatska televizija rješava pres-nimavanjem na mnogo kvalitetnijuprofesionalnu Betacam videovrpcu. Veliki dio gradiva snimljen jena ovu najjeftiniju i najdostupnijuvideo vrpcu za vrijemeDomovinskog rata. Postavlja sepitanje što je s drugim regionalnimtelevizijskim centrima, privatnimimateljima ovog često vrlo vri-jednog arhivskog gradiva? I ta videovrpca ima trajnost od samo 20 go-dina. Kako sačuvati ogromnekoličine snimljenih elektronskihzapisa? Gdje pronaći potrebnafinancijska sredstva, potreban brojstručnih djelatnika, opremu da bise ti zapisi komprimirali i takočuvali? Pravih odgovora još nema.Ista pitanja mogu se postaviti i zazvučne zapise. Provode li arhivistručni nadzor nad radom regional-nih, županijskih, gradskih i privat-nih radiostanica? Koliko znam ne.Ne postoje ni upute što trajnočuvati i presnimavati na sigurnijenosače za dugotrajnu pohranu.

4 Poliester filmska vrpca izumljenaje 1955. godine ali se sve do prijetri-četiri godine koristila samo zaizradbu filmskih kopija zbog svojerobustnosti i izdržljivosti. Pojavavinegar - syndroma (sindroma vin-skog octa - naziv nastao premakarakterističnom mirisu koji jeintenzivan pri razgradnji ipovećanoj kiselosti filmske vrpcena acetatnoj podlozi) uočena je iizazvala je pravu pometnju u europ-

128

za kinematografiju u Parizu5 (2000. godine) pokazujuda je od 100.000 filmskih djela koja su snimljena upovijesti francuske kinematografije saËuvano samo20.000 naslova ili 80%. Istovjetna iskustva, posebno zarazdoblje nijemog razdoblja kinematografije postoje i udrugim europskim kinematografijama, kao i u SAD-u.

KljuËni trenuci u povijesti kinematografskog medija kojisu dovodili do njegova uniπtenja jest pionirsko razdobljeod 1895. do 1910. godine (uniπteno 90% snimljenogfilmskog gradiva).6 Nakon pojave zvuka 1927. godineuniπteno je daljnjih 50% snimljenog filmskog gradiva, tenakon otkriÊa acetatne filmske podloge (po tadaπnjemmiπljenju sigurnosne vrpce u odnosu na nitratnu filmskuvrpcu) joπ 50% filmskog gradiva.7

UnatoË prihvaÊenim metodama i mjerama zaπtite film-skog gradiva, potrebno je stalno na temelju dugotrajnihi temeljitih znanstvenih istraæivanja otkrivati pravu priro-du filmske vrpce i njenog trajanja i izdræljivosti, uzevπi uobzir sve tehniËke i tehnoloπke promjene u proteklihstotinu godina. Svjetsko filmsko naslijee premaznanstvenim istraæivanjima i miπljenju struËnjaka izeuropskih filmskih arhiva nalazi se u opasnosti od pot-punog uniπtenja.

Prema istraæivanju Meunarodnog udruæenja filmskiharhiva (FIAF - Statistical Survey) iz 1995. godine, aproveo ga je Nacionalni centar za kinematografiju izPariza, filmski arhivi u svojim spremiπtima Ëuvaju ukup-no 2.102 milijuna metara filmskog gradiva ili1.594.365 naslova, od Ëega se na europske filmskearhive odnosi 1.300 milijuna metara filmskog gradiva ili870.000 naslova filmova.

Procjena je filmskih arhivista i filmskih restuatora,

voditelja filmskih zbirki iz Europe i SAD-a da Êe nakon2010. godine biti uniπteno viπe od 20%8 svjetskog film-skog naslijea i to prvenstveno filmskog gradiva nanitratnoj podlozi9 zbog nepridræavanja osnovnih stan-darda u zaπtiti filmskog gradiva. To su: primjereni uvjetidugotrajne pohrane filmskog gradiva (-5 stupnjeva C i25% vlage uz provjetravanje spremiπta svakih sat i pol),nedovoljan broj struËnih djelatnika za sustavan pregledi prematanje pohranjenog filmskog gradiva.

Druga procjena uglednih struËnjaka za zaπtitu filmskoggradiva predvia da Êe u ovom desetljeÊu nestati oko200 milijuna metara filmskog gradiva. Za usporedbu:najveÊa filmska zbirka na svijetu jest ona koju ËuvaKraljevska kinoteka u Bruxellesu (CinemathequeRoyale, Bruxelles) s 280 milijuna metara filmskog gradi-va, πto je viπe od 10% od ukupne svjetske filmskebaπtine.10 U opasnosti je i filmsko gradivo na acetatnojpodlozi zbog kisele podloge filmske vrpce jer napredujeproces razgradnje filmske vrpce a uzrok tome jeËuvanje filmskog gradiva na visokoj temperaturi i vlazi uspremiπtima niza europskih, ameriËkih i filmskih arhivas drugih kontinenata.

Ove se prosudbe pored Ëinjenice da nema dovoljnogbroja struËnih djelatnika u filmskim arhivskim institucija-ma koje rade na ovom zadatku temelje i na nedovolj-nim tehniËkim kapacitetima specijaliziranih laboratorijaza zaπtitno presnimavanje filmskog gradiva podjednakona nitratnoj i acetatnoj podlozi.11 Nema ni potrebnihfinancijskih sredstava (preko 5 milijardi kuna) zaprovoenja mjera zaπtite i sustavno presnimavanjesamo izabranog izvornog filmskog gradiva (oko 30%od ukupnog fonda filmskog gradiva na nitratnoj vrpci)na novu otporniju poliester filmsku vrpcu.

sl.3 Projektor PATHE BABY, 9,5 mm,

Francuska, Pariz, 1927., najpopularniji

projektor 20-ih i 30-ih godina

sl.4 Projektor 9,5 mm, PATMEX, NjemaËka

1931., iz ostavπtine dra Maksimilijana

Paspe

skim filmskim arhivima početkom90-ih godina. Američka kompanijaEastman Kodak, najveći proizvođačfilmske vrpce, prestala je sproizvodnjom filmske vrpce naacetatnoj podlozi polovicomdevedesetih godina i upravo zah-valjujući lošim iskustvima s film-skom vrpcom s acetatnom podlo-gom intenzivirala je proizvodnjumaterijala za kopiranje filmskevrpce u boji (interpozitiv iinternegativ) i na crno-bijeloj pod-lozi (dublpozitiv i dublnegativ) napoliester filmskoj vrpci.

5 Centre National de laCinematographie - Bois d’Arcy

6 Najvjerojatniji je razlog što sukratke filmske priče pune avantura,egzotičnih krajeva i čudesnih zbi-vanja dosadile gledateljima, proiz-vođači tih filmskih materijalapočeli su ih uništavati jer nisuzadovoljavali tadašnji ukus publike.Tome je pridonijela pojavala film-skih djela sa složenijom iosmišljenijom fabulom (pričom).

7 Nitratno filmsko gradivouništavalo se i iz sasvimpragmatičnih razloga: iz filmskevrpce vađeno je srebro, što se radi-lo i u našim laboratorijima. Još suživi filmski djelatnici koji moguposvjedočiti da su velike količinenitratne filmske vrpce potkrajčetrdesetih godina služile utadašnjem kombinatu Borovo zaizradbu češljeva i druge galanterije.

129Koliko je veliko zakaπnjenje u temeljitim znanstvenimistraæivanjima osnovnih karakteristika i prirode filmskoggradiva, pokazuje Ëinjenica da je tek na Simpoziju uMadridu u okviru Kongresa Meunarodnog udruæenjafilmskih arhiva (FIAF) 1999. godine odluËeno da ugledniznanstveni instituti za istraæivanje plastiËnih masa uMadridu, Manchesteru i Rochesteru prikupe podatke osvim sirovinama koje su se koristile u povijesti kine-matografskog medija i utvrde njihove osnovne karakte-ristike i ponaπanje u odreenim uvjetima pohrane.Takva baza podataka stvorena je samo nastojanjemNacionalnog filmskog arhiva (Filmoteca Espagnola) uMadridu za πpanjolsku kinematografiju.

Tek posljednjih godina razvija se znanstvena metodaidentifikacije filmske vrpce. Filmski arhivisti svaki dan priotvaranju svake kutije s filmskim gradivom nalaze se usituaciji da moraju identificirati gradivo i utvrditi mnogevaæne Ëinjenice: od vrste filmske vrpce, njene starosti,fiziËkog stanja, oblika oπteÊenja, zapaljivosti, o kojoj jegeneraciji filmske vrpce rijeË itd. Potpuno ovladavanjeovom metodom koja traæi temeljito povijesno obrazo-vanje o nastanku i razvitku filmskog medija, poznavanjefilmske tehnologije, karakteristika najvaænijih filmskihsirovina stvorenih u povijesti kinematografskog medija,omoguÊit Êe filmskim arhivistima nepogreπivo iπËitava-nje Ëesto skrivenih informacija koje se nalaze na film-skoj vrpci iz odreenog vremena. To je preduvjet zapoduzimanje bilo kojih mjera zaπtite i restauracije ali iodreivanja uvjeta dugotrajne pohrane.

Ni na jednom sveuËiliπtu u svijetu joπ se ne predajezaπtita i restauracija filmskog gradiva. Naziv filmskiarhivist za struËne djelatnike u filmskim arhivimautvren je tek Statutom Meunarodnog udruæenja film-skih arhiva 1993. godine. Pojam filmski restaurator rabise u struËnim i znanstvenim tekstovima tek posljednjih5-6 godina.

SUO»AVANJE FILMSKIH ARHIVISTA S VI©EGODI©NJOMZABLUDOM O DUGOTRAJNOSTI FILMSKE VRPCE.

neutemeljeno prihvaÊanje filmske vrpce s acetatnom podlogom kao sigurnosne filmske vrpce

Prema najnovijim znanstvenim istraæivanjima i iskustvi-ma posebno europskih filmskih arhiva (Kraljevskakinoteka u Bruxellesu, Filmoteca Espagnola u Madridu,Nederlands Filmmuseum u Amsterdamu, Cineteca delComune di Bologna s najvrsnijim filmskim laboratorijemza zaπtitu i restauraciju filmskog gradiva u Europi), teInstituta za stalnost slikovnog zapisa iz Rochestera(Image Permanence Institute) dokazano je da filmskogradivo na acetatnoj podlozi u sebi ima samorazaru-juÊe mehanizme koji potjeËu od kisele podloge filmskevrpce, kao i filmska vrpca s nitratnom podlogom zbogstalnog emitiranja duπiËnog dioksida.

U cijelosti su odbaËena davno prihvaÊena usvojenastajaliπta u dugovjeËnosti crno-bijele filmske vrpce naacetatnoj podlozi, od 200-300 godina, koja je u svojim

propagandnim i struËnim materijalima godinamauporno navodila najveÊa kompanija za proizvodnjufilmske vrpce na svijetu, moÊna ameriËka kompanijaEastman Kodak.

pojava razgradnje filmske vrpce s acetatnom podlogom (vinegar syndrome)

Pojava sindroma vinskog octa (vinegar syndrom)12 kojije u europskim filmskim arhivima prepoznat poËetkomdevedesetih godina - iako se joπ uvijek ne znaju svirazlozi zbog kojih dolazi do razgradnje filmske vrpce naacetatnoj podlozi - natjerala je europske filmske arhivena zajedniËku akciju i pokrenut je s ameriËkim instituci-jama i arhivima znanstveni projekt istraæivanjaponaπanja filmske vrpce u razliËitim uvjetimapohrane.13 AmeriËki filmski ekspert i viπegodiπnjivoditelj Filmskog arhiva AmeriËke filmske akademije naBeverly Hillsu, Michael Friend, za razliku od europskihstruËnjaka navodi da je pojava razgradnje filmske vrpces acetatnom podlogom (prepoznata kao vinegar syn-drome) spoznata deset godina nakon poËetkaproizvodnje filmske vrpce na acetatnoj podlozi. ZnaËiveÊ πezdeset godina.

Ako su svi struËnjaci u filmskim laboratorijima te samojproizvodnoj kompaniji Eastman Kodak znali da filmskavrpca koja je puπtena u koriπtenje 1951. godine imakiselu podlogu, postavlja se opravdano pitanje zaπtonisu poduzimali pravodobne mjere za njenu zaπtitu? Zatvrdnju Michaela Frienda dobili smo potvrdu i iz Muzejamoderne umjetnosti (Museum of Modern Art) i to joπ1958. godine. Jedan od neobjaπnjivih paradoksa uzaπtiti filmskog gradiva!

Znanstveni istraæivaËi okupljeni u Image PermanenceInstitute u Rochesteru posljednjih desetak godinaintenzivno istraæuju utjecaj vlage i viπih temperatura nafilmsku vrpcu s acetatnom podlogom. Svojimznanstvenim istraæivanjima i objavljenjim rezultatimaposebno se istiËu Jean-Louis Bigourdan14 i JamesReilly.15

sl.5 Projektor Ditmar 9,5 mm Austrija, BeË,

1937, iz ostavπtine Oktavijana MiletiÊa

8 Ovaj podatak zasigurno trebauvećati za najmanje 10-20% jernema preciznih podataka o stanjunacionalnih filmskih zbirki izUkrajine, Rusije, Bjelorusije,Moldavije i drugih zemalja bivšegIstočnog bloka.

9 Stalno ispušta dušični doksid kojirazara filmsku emulziju, u kontaktus povećanom vlagom nastajedušična kiselina, kontamininira svedrugo pohranjeno filmsko gradivo,zapaljiva je i gori već na tempera-turi od 120 stupnjeva C, imaeksplozivne karakteristike, tempe-ratura plamena doseže 1300-1500stupnjeva C. Spremišta za dugo-trajnu pohranu filmske vrpce nanitratnoj podlozi potrebno je gradi-ti pod zemljom, 300 m udaljena odostalih objekata ili filmskih spre-mišta.

10 Podaci preuzeti iz istraživanjaMeđunarodnog udruženja filmskiharhiva - FIAF (FederationInternationale des Archives duFilm) iz 1995. i 2001. godine.

11 Storage of Acetate FilmMaterials: A Discussion at theNational Archives and RecordsAdministration - New York University,Journal of Film Preservation, br.48, 1994., str. 51-53.

12 Robley, Les Paul: Attack of theVinegar Syndrome, AmericanCinematographer, lipanj 1996., str. 111.

13 Sa strane Europskog udruženjafilmskih arhiva (Association deCinematheques Europennes -ACE) sudjeluju stručnjaci iz 12filmskih laboratorija, centara zarestauraciju i znanstvenih institutaza istraživanje plastične mase oku-pljenih pod nazivom GAMMAgrupa. Njihov rad koordiniraKinoteka u Bologni.

130

Utvrdili su da su karakteristiËne manifestacije vinegarsindroma koji je zahvatio filmsko gradivo:

miris kiselog okusa koji podsjeÊa na vinski ocat,

skupljanje filmske vrpce,16

kristalizacija filmske vrpce,

omekπavanje filmske emulzije i odvajanje od filmskebaze,17

gubljenje, blijeenje boje,18

oksidacija srebra.

»injenica je da nema moguÊnosti zaustavljanja ovogprocesa kad zapoËne, i on ovisno o dosegnutojkiselosti filmske vrpce (izmeu veliËina 3 i 4) vodi dopotpune razgradnje i uniπtenja filmske vrpce. Na krajuprocesa razgradnje postaje amorfna masa koja sezbog poveÊane hidrolize pretvara u kaπasti oblik.

I pored znanstvenih objaπnjenja o πtetnom utjecajuvisoke temperature i vlage na filmsku vrpcu s acetat-nom podlogom filmski arhivisti u svom svakodnevnomradu na zaπtiti filmskog gradiva uoËili su i drugeËimbenike koji utjeËu na pokretanje odreenih procesau filmskoj vrpci, kao πto su:

nepoπtivanje procedura u laboratorijskoj obradi film-skog gradiva,

podnaslovljavanje filmskih kopija kemijskim putem,

utvreno je da je diacetatna podloga podloænijaovom procesu od triacetatne filmske vrpce,

posebno se spominju ËeπÊi sluËajevi ovog fenomenana filmskom gradivu koje je djelomiËno popravljanopostupkom plastificiranja, voskiranja, matiranja i sl.19

Nizozemski filmski muzej (Netherlands Film Museum) izAmsterdama20 potkraj listopada 1998. godine poslao

je filmskim arhivima, Ëlanovima Europskog udruæenjafilmskih arhiva (ACE) upozorenje da su primijetili da sevinegar sindrom pojavljuje u filmskim kutijama u kojimasu bile fotokopije s odreenim podacima. U prvoj faziproizvodnje fotokopije su imale u sebi odreene kemij-ske sastojke.

Postoji struËno miπljenje pojedinih filmskih arhiva dapojavi vinegar sindroma pogoduje i nazoËnost æeljeza,tj. hre u limenim kutijama u kojima se Ëuva filmskavrpca. Poznato je da takve iste kutije izazivaju oksidaci-ju magnetskih zvuËnih zapisa.21

Pojedini istraæivaËi, posebno iz Europskog udruæenjatelevizija - European Broadcasting Union (EBU), tvrdeda je kod filmske vrpce koja se Ëuva zajedno sazvuËnim zapisima, na primjer, magnetska vrpca i COM-MAG 16-mm filmska vrpca u boji,22 pojava vinegar sin-droma ËeπÊa nego kod ostalih formata i razdvojenognaËina Ëuvanja zvuËnih i slikovnih zapisa.

U Hrvatskoj kinoteci, u posljednje dvije godine, vinegarsindrom pojavljuje se na kopijama stranih filmova spodnaslovima, te na 16-mm kopijama iz zbirke filmovaFilmoteke 16, starim oko 30 godina, koje su Ëuvane uvrlo loπim uvjetima sa stalno visokom vlagom oko 80-90%.

NajËeπÊi oblici kontrole koju provode europski filmskiarhivi jesu:

otvaranje kutija i vizualni pregled materijala,

mali broj institucija rabi indikatore jer ih je nemoguÊefiziËki rasporediti u veÊi broj filmskih kutija u svim spre-miπtima zbog premalog broja struËnih djelatnika, nji-hove preoptereÊenosti, kao i zbog cijene indikatora,

inspekcija spremiπta provodi se sistemom pregledasluËajno izabranih uzoraka svakih mjesec dana,

filmsko gradivo na kojem je zapoËeo proces razgrad-nje odmah se izdvaja iz spremiπta u zasebne prostore.

Vrijedan podatak dobiven necjelovitim istraæivanjem ueuropskim filmskim arhivima govori da, kada je rijeË ovrsti filmske vrpce, najviπe sluËajeva vinegar sindromazabiljeæeno je na sljedeÊim filmskim sirovinama:

Agfa Geavert filmskoj vrpci (194 sluËaja) - to je i naj-starija vrpca u veÊini novijih filmskih arhivskih institucija- osnovanih nakon pedesetih godina,

filmskoj vrpci Eastman Kodak (58),

filmskoj vrpci Ferrania (5).23

Preporuka istraæivaËa jest: ako osjetite miris vinskogocta kad otvorite kutiju s filmskom vrpcom, fotograf-skim gradivom ili mikrofilmskim gradivom odmah jetreba dislocirati iz spremiπta i presnimiti. Bilo da je rijeËo originalnom negativu ili kopiji, treba ih uniπtiti da ne bikontaminirali obliænju filmsku vrpcu u spremiπtu.

Te preporuke moraju se s jednakom paænjom dræativoditelji filmskih, muzejskih, fotografskih ili mikro-filmskih zbirki jer sva filmska vrpca koriπtena u

sl.6 Kamera 35 mm, NjemaËka, model

Xinamo, 1925. iz ostavπtine Aleksandra

Gerasimova

14 Bigourdan, Jean Louis:Preservation of Acetate Base MotionPicture Film: From Stability to FilmPreservation in Practice i VinegarSyndrome: An Action Plan, prvi putjavno prezentirana dugogodišnjaznanstvena istraživanja s preciznimuputama filmskim arhivistima naSimpoziju o vinegar sindromu uBologni, srpanj 1999. godine, oviznanstveni radovi objavljeni su upriručniku za filmske arhiviste:Vinegar Syndrome - An Handbook,GAMMA Group - ACE, Bologna,srpanj 1999. , str. 11-46 i str 46-61.

15 Reilly, James: Preservation ofAcetate Base Motion Picture Film:Environmental Assessment and CostManegement, Image PermanenceInstitute, objavljeno u priručnikuVinegar Syndrome - An Handbook,GAMMA Group - ACE, Bologna,srpanj 1999., str. 61-75.

16 To iskustvo imali smo u restau-raciji originalnog negativa (koji jebio u kameri) dugometražnog igra-nog filma Vlak bez voznog reda,redatelja Veljka Bulajića iz 1959.godine, te dugometražnog igranogfilma Milijuni na otoku, redateljaBranka Bauera iz 1955. godine.Zbog loših uvjeta čuvanja ovogfilmskog gradiva u spremištimaJadran filma (ljetne temperaturepreko 30 a zimske ispod 10 stup-njeva C i konstantna vlaga od 80-90%), došlo je do skupljanjafilmske vrpce i smanjivanja per-foracija pa originalni negativ, koji usebi ima najviše informacija, nijeuporabljiv za provođenje mjerazaštite i izradbu novih zamjenskih

131naπoj zemlji u razdoblju izmeu 1951. godine do prijetri - Ëetiri godine bila je na acetatnoj podlozi.Europski filmski arhivi u svojim spremiπtima Ëuvaju 70-80% filmskog gradiva na acetatnoj podlozi.24

Iz znanstvenih istraæivanja Jean Louisa Bigourdana kojaje prezentirao najprije na simpoziju u Bologni u srpnju1999. godine, pa potom u sijeËnju 2000. godine naJoint Technical Symposiumu u Parizu i u neπtoproπirenom obliku na Simpoziju o zaπtiti i restauracijifilmskog gradiva u srpnju 2001. godine u Bologni uokviru Ëuvenog festivala novo pronaenih i restauriranihfilmova Il Cinema Ritrovato, mogu se izvuÊi zakljuËcikoji Êe uvelike pomoÊi filmskim arhivistima u preciznojorijentaciji u zaπtiti filmskog gradiva. Nakonviπegodiπnjeg provoenja znanstvenog istraæivanja utje-caja odreenih temperaturnih uvjeta i vlage na filmskuvrpcu, tj. poveÊane kiselosti u pohranjenoj filmskojvrpci u roli od 300 metara, rezultati su sljedeÊi:

filmska vrpca Ëuvana na21 stupnju C i 50% vlage 7 mjeseci kiselost 1

filmska vrpca Ëuvana na 21 stupnju C i 35% vlage 11,5 mjeseci kiselost 1,5

filmska vrpca Ëuvana na 21 stupnju C i 50% vlage 21 mjesec kiselost 325

Drugi dio njegova znanstvenog istraæivanja daje pre-cizne upute filmskim arhivistima i drugim imateljimafilmskog gradiva zaduæenim za trajnu pohranu filmskoggradiva (long term storage) i upozorava πto Êe sedogoditi neprovoenjem sustavnog poboljπanja uvjetapohrane filmskog gradiva (preporuka stalno sniæavanjetemperature i vlage):

postotak vlage 2 stupnja C 21 stupanj C

80% vlage 200 godina 17 godina





20% vlage 1250 godina 90 godina26

Podaci iz ove tabele precizno pokazuju odnos vlage itemperature i dugotrajnosti filmskog gradiva na acetat-noj podlozi. Sva istraæivanja raena su na novoj filmskojvrpci.

iskustva i nastojanja Hrvatske kinoteke kaoNacionalnog filmskog arhiva u poboljπanju uvjetapohrane filmskog gradiva27

Iskustva Hrvatske kinoteke u pohrani filmskog gradiva(dvadesetogodiπnje iskustvo) kreÊu se od ranih sazna-nja o utjecaju vlage i temperature posebno na filmskuvrpcu u boji. BuduÊi da je preuzela Nacionalnu filmskuzbirku od producenata tijekom osamdesetih godina,28

1983. godine izgraeno je novo spremiπte za dugotraj-nu pohranu izvornog filmskog gradiva u boji prvotno s15 stupnjeva C i 50% vlage, a zatim je 2000. godinedoradom klimatizacijskog sustava temperatura sniæenana 10 stupnjeva C a vlaga na 35-40%. Izvorno crnobi-jelo filmsko gradivo pohranjeno je na 15 stupnjeva C i40% vlage.

Ovi bitno poboljπani uvjeti pohrane filmskog gradivanakon πto je preuzeto gradivo preko dvadeset i viπegodina Ëuvano u neklimatiziranim spremiπtima Jadranfilma i Zagreb filma s oscilacijama temperature od ljet-nih oko 30 stupnjeva C i zimskih 10 stupnjeva C i kon-statne vlage od 80-90%, znatno produæuje vijek traja-nja filmske vrpce, poboljπava njeno stanje i smanjujekiselost filmske vrpce. Kad je rijeË o filmskom gradivu uboji, trajnost filmske vrpce s do sada saËuvanim infor-macijama produæuje se i do 100 godina a crno-bijelogfilmskog gradiva i za 150 godina.

Treba nastojati doseÊi stalne uvjete od 5 stupnjeva C i30% vlage za izvorno filmsko gradivo u boji i 10 stupn-jeva C i 35% vlage za izvorno crno-bijelo filmsko gradi-vo (filmska vrpca s acetatnom podlogom). ©to se tiËefilmskog gradiva na nitratnoj filmskoj vrpci priklanjam sepraksi europskih filmskih arhiva a ona se dræi trajnepohrane na 5 stupnjeva C i 30% vlage.

Ne predlaæem prihvaÊanje standarda preporuËenog odTehniËke komisije Meunardnog udruæenja filmskih

sl.7 Tonska kamera, ruËna izradba,

Aleksandar Gerasimov, 1931., na njoj je

snimljen prvi prvi ton film “Plitvice”

izvornih materijala (dublpozitiv idublnegativ) kopiranjem na novustabilniju filmsku vrpcu jer nemože proći ni kroz jedan stroj zakopiranje.

17 Taj teško rješiv problem urestauraciji filmskog gradiva naacetatnoj podlozi uspješno je riješiofilmski tehnolog Ernest Gregllijepeći pod mikroskopommilimetar po milimetar filmskeemulzije na filmsku bazu. Na tajnaoko jednostavan način popravl-jen je originalni negativ iomogućeno je kopiranje i izradbanovih dublpozitiva i dublnegativana novoj poliester filmskoj vrpcivrijednih djela hrvatskog filma:dugometražnih igranih filmovaRondo, redatelja ZvonimiraBerkovića iz 1966. godine, i filmaH-8, redatelja Nikole Tanhofera iz1958. godine.

18 Kad je riječ o gubitku iblijeđenju boje, u najtežem stanjubio je dugometražni igrani filmredatelja Vladimira Tadeja DružbaPere Kvržice, iako je taj procesprijetio uništenju klasičnih djelahrvatskog filma: Breza (A.Babaja), Imam dvije mame i dvatate i Tko pjeva zlo ne misli (K.Golik), Predstava Hamleta uselu Mrduša Donja (K. Papić) iniza drugih dugometražnih igranih,animiranih i dokumentarnih filmo-va snimljenih šezdesetih i sedamde-setih godina.Hrvatska kinoteka svojimProjektom zaštite i restauracijeNacionalne filmske zbirke uspjelaje pravodobno restaurirati nave-

132

arhiva (FIAF), koja predlaæe trajnu pohranu filmskoggradiva na nitratnoj filmskoj vrpci na -5 stupnjeva C i25% vlage. Razlog je πto Ëuvanje filmskog gradiva natako niskoj temperaturi dovodi do zamrzavanja filmskevrpce koje je vrlo opasno kad je posrijedi nitratna films-ka vrpca koja stalno emitira duπiËni dioksid u svojuokolinu i teπko je sprijeËiti kondenzaciju tj. nastanakduπiËne kiseline koja razara filmsku emulziju.

Treba naglasiti da se svi postupci zaπtite i restauracijefilmskog gradiva koji se sustavno provode od poËetkaosamdesetih godina odnose se na popravljanjeoπteÊenja na filmskoj vrpci, posebno filmova proizve-denih u razdoblju od pedesetih do sedamdesetih godi-na na kojima su zbog prevelike vlage i temperaturevidljive posljedice kao πto su: suæavanje filmske vrpce iperforacija, bubrenje filmske vrpce zbog pretjeranevlage, odvajanje emulzije od filmske podloge, pojavegljivica, gubitak boje29 i kontrasta i dr.

preporuka za koriπtenje dostupnih rjeπenja upoboljπanju uvjeta trajne pohrane filmskog i fotografskog gradiva

Treba naglasiti da u nedostatku financijskih sredstavaza ugradbu sofisticiranih sustava klimatizacije kojiomoguÊuju stalnu izmjenu zraka u spremiπtima svakihsat i pol, struËni djelatnici Hrvatske kinoteke odluËili suse za kombinaciju sustava za hlaenje i odvlaæivaËakoji mogu dati prihvatljive rezultate. Na æalost, za takvarjeπenja joπ uvijek se ne odluËuju arhivske30 a joπmanje muzejske institucije oËekujuÊi skupa i u finan-cijskom pogledu teπko dostupna rjeπenja a gradivopropada. Jedan odvlaæivaË s moguÊnoπÊu smanjivanjavlage od 70% na 40% u prostoru od 50 Ëetvornihmetara, za 24 sata iz zraka u spremiπtu izvuËe oko 12-25 litara tekuÊine a koπta samo 7000 kuna.

Konkretan primjer: sustav hlaenja za spremiπteveliËine 400 Ëetvornih metara, visine 4,5 metra, koπtaoje 210 000 kuna a tri odvlaæivaËa 21.000 kuna.Sadaπnji uvjeti u tom spremiπtu u kojem se Ëuvajufilmske kopije u boji je 14 stupnjeva C i 35-40% vlage.Prije spomenute intervencije u istom spremiπtu bilo je16-18 stupnjeva C i 60-70% vlage.

Svaki konzervator, kustos ili voditelj fotografske iliarhivske zbirke mora se upitati koliko Ëesto mjeri vlagui temperaturu u spremiπtima svoje institucije i πto jepoduzeo da bi ugroæeno bilo arhivsko, muzejsko, film-sko ili fotografsko gradivo zaπtitio dostupnim sredstvi-ma i na primjeren naËin koji Êe bitno poboljπati uvjetepohrane a time i vijek tih djela ili zapisa.

I za fotografske zbirke treba primijeniti ista iskustvafilmskih arhiva i preporuËa se odvojena pohrananitratnog od acetatnog filmskog gradiva, zatim izvornofilmsko gradivo u boji poptrebno je odvojeno Ëuvati odcrno-bijelog filmskog gradiva. U posebnim spremiπtimatreba Ëuvati filmske kopije, takoer odvojeno filmskekopije u boji od filmskog gradiva na crno-bijeloj filmskojvrpci.

sl. 8 Kamera 35 mm PARVO DEBRIE, 1933.,

iz ostvaπtine Oktavijana MiletiÊa,

snimljenifilmovi “©eπir”, “Æivjet Êe ovaj

narod” “Bakonja fra Brne” i dr.

sl.9 Kamera Bolex, 16 mm ©vicarska,

1935., iz zbirke filmskog amatera,

Ladislava Ilina

dene i niz drugih filmova značajnihza povijest hrvatske kinematografi-je presnimavajući njihove origi-nalne negative slikovnog i zvučnogzapisa na novu stabilniju i kvalitet-niju filmsku vrpcu. Njihovoslikovno stanje poboljšano je do30%.Filmski restauratori iz iskustva uzašiti i restauraciji filmskog gradivaspoznali su, ono što je zasigurnoproizvođač filmske vrpce znao, daje filmska vrpca u boji tvorniceEastman Kodak iz šezdesetih isedamdesetih bila nestabilna i ne-kvalitetna, posebno s aspekta dugo-trajne pohrane.

19 Prije otkrića laboratorijskog pos-tupka pri kopiranju tzv. “mokrogkopiranja” koje djelotvorno “pokri-va” mehanička oštećenja filmskevrpce, od pedesetih do početkaosamdesetih godina na taj načinpokrivane su ogrebotine imehanička oštećenja na filmskojvrpci.

20 Vidi: Winderckx, Marianne:Monitoring of the Collections andPrevention Methods at theCinematheque Royale de Belgique, TheVinegar Syndrome, An Handbook,GAMMA Group i ACE, Bologna,srpanj 1999.

21 Fossati, Giovanna i Polle, Ad:Archives Facing Vinegar SyndromeDecay: A Survey by The NetherlandsFilmmuseum, Answers and Analysis,The Vinegar Syndrome, An Handbook,GAMMA Group i ACE, Bologna,srpanj 1999.Novo znanstveno utemeljeno sta-jalište (gospodin Peter Z. Adelsteiniz Image Permanence Institute)

133Hrvatska kinoteka ima sedam zasebnih spremiπta:

za izvorno filmsko gradivo u boji,

za izvorno filmsko gradivo na crno-bijeloj vrpci,

posebno spremiπte za filmske kopije u boji,

posebno spremiπte za filmske kopije na crno-bijelojpodlozi,

zasebno spremiπte za pohranu tonskih zapisa naperfomagnetskim ili magnetskim vrpcama,

zasebno spremiπte za elektronske zapise (VHS videovrpce, U-matic video vrpce i Betacam video vrpce),

te dislocirano spremiπte za pohranu nitratnog film-skog gradiva koje ne smije biti u objektima u centrugrada.

Taj nuæan standard u primjerenom Ëuvanju nekonven-cionalnog arhivskog gradiva bilo je moguÊe ostvariti teknakon iseljenja arhivskih odjela iz objekta u kojem jesmjeπtena Hrvatska kinoteka.

Kad je rijeË o fotografskim zbirkama nedopustivo jezajedno Ëuvati gradivo na nitratnoj filmskoj vrpci sgradivom na acetatnoj filmskoj vrpci. Uzajamno konta-miniraju i oπteÊuju jedno drugo a rezultati su najuoËljivijina gradivu u boji. To πto se teæe vide na gradivu snim-ljenom na crno-bijeloj podlozi ne znaËi da to gradivosvaki dan postupno ne gubi svoja temeljna svojstva isaËuvane informacije od elastiËnosti, gustoÊe, oπtrine,kontrastnosti, posebno strada najosjetljiviji dio fotograf-skog i filmskog gradiva - emulzija.

radikalna promjena uvjeta dugotrajne pohranefilmskog gradiva

Na temelju navedenih znanstvenih stajaliπta i praktiËnihiskustava u radu europskih filmskih arhiva, te iskustavau pohrani filmskog gradiva Hrvatske kinoteke kojaposljednjih godina sudjeluje u radu mnogih ekspertnihgrupa koje se sustavno bave zaπtitom i restauracijomfilmskog gradiva, iz temelja se mijenjaju uvjeti dugotraj-ne pohrane (long term storage) izvornog filmskoggradiva na acetatnoj podlozi i to s nekadaπnjih 15 stup-njeva C i 50% vlage na -5 stupnjeva C i do 25-30%vlage.

AmeriËki znanstveni istraæivaËi iz Instituta za stalnostslikovnog zapisa u Rochesteru inzistiraju na dugotrajnojpohrani izvornog filmskog gradiva u boji na -16 stupn-jeva C i 20% vlage jer tada prestaju svi procesi u film-skoj vrpci. Niti jedan europski filmski arhiv nije prihvatiotaj predloæeni standard dugotrajne pohrane filmskoggradiva u boji. I pored niza eksperimenata (πvedski jenajpoznatiji ali joπ uvijek nije dovrπen i znanstvenoistraæen, naime kupljena je hladnjaËa za zamrzavanjemesa od 200 Ëetvornih metara i zamrznuta jeodreena koliËina filmske vrce na -20 stupnjeva C uvakumiranim spremnicima), nitko ne zna πto se uistinudogaa s filmskom vrpcom, posebno s osjetljivom film-

skom emulzijom æivotinjskog podrijetla, nakon dugo-trajnog zamrzavanja na niskim temperaturama. Koje sustvarne posljedice za Ëuvanje informacija, posebno nafilmskom gradivu u boji?

Takav pristup u dugotrajnoj pohrani filmskog gradivazahtijeva izgraivanje zasebnih komora za privoenjefilmskog gradiva do radne temperature. To su vrloskupa postrojenja πto joπ viπe poskupljuje ionakoskupu pohranu filmskog gradiva. U sluËaju potrebebrzog koriπtenja pohranjenog filmskog gradiva potreb-no je najmanje 3-4 dana da bi se ono moglo nakonzamrzavanja privesti radnoj temperaturi i koristiti.Novootvoreni filmski arhivi u Lisabonu, Madridu iBologni odluËili su Ëuvati izvorno filmsko gradivo u bojina 5 stupnjeva C i 25-30% vlage. To treba biti uputa iza druge europske filmske arhive.

Jedna od novih preporuka glasi: filmske kutije i kodnitratne i acetatne filmske vrpce moraju na rubovimaimati otvore da bi se stalnom izmjenom zraka (svakihsat i pol) mogao odvoditi zrak iz spremiπta s kiselimsastojcima ili duπiËnim dioksidom.

Druga je preporuka: potrebno je prematati i provje-travati izvorno i drugo pohranjeno filmsko gradivosvake dvije godine. U svakodnevnoj praksi filmskiharhiva, pogotovo onih s velikim brojem naslova, Ëinjeni-ca je da pojedine filmske kutije nisu otvarane i potrideset i viπe godina. Predstavnici jednog od najveÊihfilmskih arhiva u svijetu priznali su da, kad je rijeË okratkometraænim filmovima (dokumentarnim filmovima,æurnalima, propagandnim i obrazovnim filmovima),zapravo i ne znaju πto se sve nalazi pohranjeno u nji-hovoj filmskoj zbirci. Tu su u prednosti novije filmske

sl.10 Spremiπte Hrvatske kinoteke za

pohranu filmskih kopija u boji (temperatu-

ra 15 C i vlaga 40 %)

prezentirano na Simpoziju o zaštiti irestauraciji audiovizualnog gradiva uBologni u srpnju 2001. godine,ukazuje da je magnetofonskevrpce potrebno čuvati na 10stupnjeva C i njihov vijek trajanjaprodužava se na više od 50 godina.Do sada je u fonografskim zbirka-ma bilo ustaljeno mišljenje da jedovoljno čuvati magnetofonskevrpce na sobnoj temperaturi (22 - 23 stupnja C).

22 Storage of Magnetic Tape andCinefilms, EBU document, kolovoz1974.

23 Odgovor je poslalo 18 filmskiharhiva od 31 filmskog arhiva učla-njenog u Europsko udruženje film-skih arhiva. Hrvatska kinoteka usvojih 21 godinu rada, međutim,ima vrlo dobro iskustvo sa stabil-nošću filmske vrpce Agfa Geavert iprava je sreća da su svi prvi animi-rani filmovi u boji snimljeni na tojvrpci. Stručni djelatnici Hrvatskekinoteke imaju sasvim drukčijeiskustvo s filmskom vrpcomFerranija jer, na primjer, kopija 13reklamnih animiranih filmova(autori Nikola Kostelac i DušanVukotić) iz 1954. godine potpuno jeizblijedila a originalni negativ nafilmskoj vrpci Agfa Geavert uizvrsnom je stanju i početkomosamdesetih bilo je moguće zaštitii restaurirati ove značajne filmoveza početak reducirane animacije unašoj kinematografiji.

134

arhivske institucije, kao i institucije s manjim brojemnaslova filmova.

Iz iskustva u radu Hrvatske kinoteke zbog izuzetnovelikog broj koliËine godiπnjeg priljeva filmskog gradiva(oko 2 milijuna metara godiπnje) i nedovoljnog brojastruËnih djelatnika u tehniËkom odjelu, tek nakon 19godina bilo je moguÊe izvrπiti reviziju velikog dijelaNacionalne filmske zbirke te istodobno premotati, pre-gledati, provjetriti, oËistiti i preambalaæirati pohranjenofilmsko gradivo iz metalnih hravih kutija u plastiËnekutije (neutralna plastika).

Obadvije preporuke izuzetno su korisne i moraju bitiglavne smjernice u radu na adekvatnoj pohrani film-skog gradiva. Filmski arhivisti moraju biti svjesni dazbog stalne razgradnje kisele filmske podloge, nepoduzmu li se temeljite promjene u naËinu Ëuvanja ovefilmske vrpce, vijek trajanja se ograniËuje na Ëetrdese-tak godina.

Ovo saznanje kao i rezultati istraæivanja kada je rijeË ofilmskoj vrpci na nitratnoj podlozi, za koju je zbogvisokog stupnja zapaljivosti potrebno graditi spremiπtanajmanje 300 metara od najbliæih objekata bilo kojenamjene sa stalnom izmjenom zraka u spremiπtu sva-kih sat i pol i kontrolom fiziËkog stanja filmske vrpcesvakih πest mjeseci, pokazuje da su filmski arhivi di-ljem svijeta, zacijelo prekasno, shvatili da se film-ska baπtina nalazi pred uniπtenjem me bude liradikalnih promjena u odnosu filmskih arhiva uËuvanju filmskog gradiva ali i u sustavnomprovoenju mjera zaπtite i restauracije filmskoggradiva.

NOVI ELEKTRONSKI MEDIJI I ZA©TITA I RESTAURACIJAFILMSKOG GRADIVA31. Nada da Êe novi elektronskimediji, posebno digitalna tehnologija, pomoÊi uspaπavanju filmskog gradiva jalova je nada zbogsporosti prijenosa podataka s filmske vrpce na digitalnimedij, nedefiniranih sofvera prilagoenih a nastalih sprvotnom ulogom da rijeπe probleme za potrebe filmo-va s naglaπenim vizualnim efektima. Zaseban je prob-lem i brza promjena hardvera.32 Jedan dugometraæniigrani film ima oko 140 000 sliËica i svaku treba unijetiu raËunalnu radnu stanicu. Operater na raËunalnojstanici uz pomoÊ filmskog arhivista, filmskog restaura-tora, redatelja ili snimatelja filma treba izvrπiti na svakojsliËici korekcije oπtrine, gustoÊe odstraniti mehaniËkaoπteÊenja.

Pri digitalnoj restauraciji filmske vrpce u boji zadatak jemnogo sloæeniji jer treba korigirati nedostatakodreenih boja, ujednaËiti ih u svim sliËicama i sekven-cama filmskog djela, πto i najopremljenijim centrima zadigitalnu restauraciju s visoko obrazovanim struËnjaci-ma za raËunalnu tehnologiju u SAD-u omoguÊuje digi-talnu restauraciju oko tri dugometraæna igrana filmagodiπnje. Enormna cijena koπtanja provoenja postu-paka zaπtite i restauracije filmskog gradiva uz pomoÊdigitalne tehnologije joπ je uvijek Ëini nedostupnom film-skim arhivima, posebno u Europi.

Za usporedbu: digitalna restauracija jednog dugome-traænog igranog filma iznosi i do 1 milijun GBP.AmeriËki podaci, iako se javno ne objavljuju, govore o3-5 milijuna USD. Rijetko koji europski filmski arhiv,moæda jedino Britanski filmski institut (British Film

sl. 11 Kutije za trajnu pohranu filmske

vrpce

24 To se odnosi i na Nacionalnufilmsku zbirku koja se čuva uHrvatskoj kinoteci. Tek prije trigodine započeta je zaštita i restau-racija filmskog gradiva na poliesterfilmskoj vrpci.

25 Ovaj stupanj kiselosti filmskevrpce traži hitnu intervenciju, dis-lokaciju takvog filmskog gradiva izspremišta, brzo prenimavanje napoliester filmsku vrpcu i zatimuništenje da bi se spriječilo, konta-miniranje ostalog filmskog gradivau spremištu.

26 Podaci uzeti iz Reilly James: IPIStorage Guide for Acetate film,Rochester, N.Y., Image PermanenceInstitute, Rochester Institute ofTechnology, 1993.

27 Kukuljica, Mato: Projekt zaštite,restauracije i rekonstrukcije Nacionalnefilmske zbirke, Riječi, časopis zaknjiževnost, kulturu i znanost,Matica hrvatska, Sisak, broj 1-2,2001., str. 157-187.

28 Hrvatska kinoteka kaoNacionalni filmski arhiv utemeljenaje 1979. godine a početkomosamdesetih na temelju Zakona okinematografiji iz 1976. godinezapočinje preuzimati filmsko gradi-vo od producenata.

135

Institute), u sklopu kojeg djeluje National Film Archive,koji je aktivirao britansku javnost i pokrenuo 2000.godine zasebni program Nacionalne lutrije za zaπtitu irestauraciju filmskog gradiva na nitratnoj podlozi uzdodatnu pomoÊ Gettyjeve fondacije i BBC-ja, raspo-laæe tolikim ukupnim sredstvima u svomjednogodiπnjem programu rada.

Joπ ni jedan europski filmski arhiv nije uspio uporabomdigitalne tehnologije zaπtititi i restaurirati jedan dugome-traæni igrani film! Ovu tehnologiju mogu za sada koristitisamo velike ameriËke filmske kompanije koje nakonrestauracije klasiËna filmska djela daju u svjetsku dis-tribuciju i ponovno prikazivanje, te na taj naËin pokriva-ju troπak restauracije i ostvaruju enormnu zaradu.Najbolji primjeri su poznata filmska ostvarenja: Zameoih vjetar, Snjegulica i sedam patuljaka i Ratovi zvijezda.

Umjesto toga nuæno je radikalno mijenjati uvjete Ëuva-nja filmskog gradiva, sniæavati temperaturu i vlagu,33

sustavno provoditi mjere zaπtite izradbom zamjenskogizvornog filmskog gradiva i izradbom sigurnosnih kopijana poliester filmskoj vrpci fotografsko-kemijskommetodom34 a vrijeme Êe zbog svih gore iznesenihrazloga uËiniti svoje. Vrijeme je najveÊi neprijatelj film-skog medija.

Novi projekt ameriËke kinematografije koja do 2010.planira u cijelosti u snimanju i prikazivanju filmskih djelaprijeÊi na digitalnu tehnologiju (uz pomoÊ satelitaisodobno bit Êe moguÊa premijera odreenog filma usvih 15 000 kinodvorana u SAD-u) novi je udarac kine-matografskom mediju iako je oËekivati da Europa sa

svojim ekonomskim moguÊnostima takav projekt (kao iuvoenje digitalne televizije) moæe realizirati tek zadvadesetak godina. Razlozi za takav projekt suekonomske prirode jer uπteda po jednom filmu zbogËinjenice da nije potrebno izraivati filmske kopije(jedna kopija koπta 2000 USD), ne treba ih slati πiromSAD-a i svijeta, iznosi i do 30 milijuna USD po jednomfilmu.

Nestat Êe filmska vrpca iz produkcijske i postprodu-kcijske prakse, koristit Êe se samo u arhivske svrhe,Ëime Êe poskupjeti njena cijena a filmski arhivi postatÊe filmski muzeji koji Ëuvaju muzejske artefakte. Bit Êeto vrlo skoro. Filmski arhivi u Europi posljednjih 10 go-dina poËeli su æurno u sklopu svojih institucija osnivativlastite filmske laboratorije (do sada je osnovano 11filmskih laboratorija u okviru filmskih arhivskih institucija)jer Êe doÊi do zatvaranja filmskih laboratorija posebicekomercijalnih s kojima su u manjim zemljama prisiljenisuraivati i filmski arhivi na programu zaπtite filmskoggradiva.35

Skandinavske zemlje, koje su u projekciji kulturnihpotreba uvijek vizonarske, veÊ grade ili izrauju projek-te filmskih muzeja. Norveπka ga je je dovrπila 2000.godine, ©vedska je u razradbi projekta, Danska i Finskatakoer. Filmski arhivi postat Êe jedina mjesta na koji-ma Êe se moÊi doæivjeti filmska projekcija klasiËnih film-skih djela u istom ambijentu s filmskom vrpcom i film-skim projektorom kakav je bio u vrijeme njihovastvaranja. To Êe biti posljednji udarac mediju filma ipitanje je hoÊe li s danaπnjim financijskim moguÊnosti-ma, brojem struËnih djelatnika, brojem specijaliziranih

sl.12 Diploma dodijeljena Oktavijanu

MiletiÊu za drugu nagradu kojom je

nagraen na 3. meunarodnom festivalu

neprofesijskog filma za film “Poslovi

konzula Dorgena”, Pariz, 1933. Diplomu je

potpisao osobno predsjednik æirija, otac

filma, Louis Lumière.

29 Zanimljivo je američko iskustvou zaštiti i restauraciji filmskoggradiva čiji arhivi imaju veliki brojstručnjaka, izvanredno tehničkiopremljene laboratorije, sačuvanutehničku dokumentaciju o sniman-ju svakog pojedinog filma i punobolje uvjete pohrane a u situaciji suda kao i Hrvatska kinotekazaštićuju i restauriraju filmove izšezdesetih i sedamdesetih godinakoje je zahvatio proces gubljenjaboje (Goli u sedlu redateljaDennisa Hoppera iz 1969., Petlakih komada redatelja BobaRafelsona iz 1970., U vrelini noćiredatelja Normana Jewisona iz1970., Amadeus redatelja MilošaFormana čak iz 1984. godine).

30 Mr. sci. Tatjana Mušnjak,voditeljica Središnjeg laboratorijaza konzervaciju i restauracijuHrvatskog državnog arhiva, uposebnoj Preporuci predlažearhivskim institucijama koje čuvajuarhivsko gradivo na papiru i perga-meni da je za njihovu pohranupotrebno osigurati uvjete pohraneod 13 do 18 stupnjeva C i 55 do 65%vlage. Treba naglasiti da je potreb-no odvojeno čuvati arhivsko gradi-vo na papiru od arhivskog gradivana pergameni (koja je kao i emulzi-ja na filmskoj vrpci životinjskogpodrijetla) i traži strože uvjetedugotrajne pohrane (13 stupnjeva Ci do 55% vlage). Na to nas prisiljava

136 filmskih laboratorija uspjeti preæivjeti.

To je razlog viπe da svaki filmski arhiv mora imatidugoroËnu politiku zaπtite i restauracije filmskog gradi-va na temelju koje se utvruju godiπnji prioriteti ali ihitne intervencije na filmskom gradivu koje je posebnougroæeno bilo da je zapoËela razgradnja filmske vrpceili proces dekompozicije filmskog gradiva u boji.

Pred filmskim arhivistima je i novo podruËje elektron-skih medija i u sljedeÊih 10 godina zasigurno Êe sepronaÊi optimalna rjeπenja za dugotrajnu pohranu film-skog gradiva i drugih audiovizualnih zapisa. Ali u tih 10ili 20 godina u mnogim zemljama tranzicije zbog siro-maπtva i nedostatka financijskih sredstava zauvijek Êenestati 20-30% filmskog naslijea.

Medij filma koji je obiljeæio 20. stoljeÊe nije uspio izboritistatus koji imaju likovne umjetnosti s najsjajnijimgraevinama, sofisticiranim sustavima zaπtite i Ëuvanja itisuÊama struËnjaka koji bdiju nad najveÊim klasiËnimdjelima likovne umjetnosti. ©to Êe biti s arhivskim iknjiænim blagom koje je tiskano na papiru s kiselompodlogom, iako je na sreÊu taj proces razgradnje spori-ji, Ëini se da Êe iÊi putem koji prati i medij filma.

ZAKLJU»AK. U najteæim situacijama, u siromaπtvu, unemoguÊnosti osiguranja najnuænijih financijskih sred-stava za ureenje spremiπta u bilo kojoj od institucijakoje Ëuvaju arhivsko, knjiæno ili muzejsko gradivo trebase pridræavati usvojenih procedura i metodologije radau zaπtiti i pohrani gradiva. StruËne, prostorne i drugeprobleme moguÊe je nadvladati upornoπÊu, struËnoπÊui prikupljenim Ëinjenicama koje Êe snagom struËneargumentacije one koji odluËuju o kulturnoj politiciuvjeriti u potrebu ulaganja i neÊe dopustiti da depoi ilispremiπta, navodim poznate institucije samo kao prim-jer, Hrvatskoga povijesnog muzeja ili Muzeja suvremeneumjetnosti u Zagrebu, ili Muzeja Slavonije u Osijeku,Znanstvene knjiænice u Splitu, Dræavnog arhiva uOsijeku, budu tako vlaæna ili ruπevna da su u opasnostimuzejski eksponati, arhivsko ili knjiæno gradivoznaËajno za ukupnu kulturnu baπtinu RepublikeHrvatske.

Ponekad Êe trebati dugo Ëekati adekvatna rjeπenja.Bez struËnog rada, struËnih argumenata i nastojanjatreba pronalaziti parcijalna, jeftina rjeπenja koja Êe nampomoÊi da mirnije savjesti, kao struËnjaci odgovornisvaki u svom struËnom ili znanstvenom podruËju,Ëekamo optimalna rjeπenja. Istodobno nuæno je upornoi temeljito obavljati svoje svakodnevne zadatke nazaπtiti i restauraciji djela od posebne vaænosti za kul-turno naslijee u cjelini.

U svom struËnom radu preskoËiti barijere uæih struËnihpodruËja jer postoje zajedniËki Ëesto istovrsni problemii u arhivu, muzeju i knjiænici. »eπÊi zajedniËki struËniskupovi, stalna izmjena iskustava trebala bi nadomjesti-ti pojedinaËne probleme kada ne moæemo odmah iÊi

najboljim i najcjelovitijim rjeπenjima. Ako Hrvatskidræavni arhiv ima Srediπnji laboratorij za konzervaciju irestauraciju papira i Fotosluæbu (mikrografija, reprografi-ja) opremljene na razini europskih laboratorija, akoHrvatska kinoteka svojim htijenjem, angaæmanom iznanjem uspjeπno viπe od 20 godina rjeπava problemezaπtite filmskog gradiva a u posljednje vrijeme i zvuËnihzapisa, tada Êemo potraæiti pomoÊ od tih struËnih cen-tara, jer jedino putem specijalizacije i struËnog radamoæemo primjereno rjeπavati probleme u svojimpodruËjima. U takva stajaliπta uvjerava me iskustvo usuradnji s pojedinim muzejima, u Varaædinu, Osijeku,Splitu, Sisku, Zagrebu, Puli, Rijeci i dr. ZahvaljujuÊitakvoj suradnji trajno je zaπtiÊeno i restaurirano filmskogradivo velike vrijednosti koje nadilazi regionalnu pri-padnost. I ovaj struËni napis podrπka je takvom nasto-janju.

LITERATURA I IZVORI

1. Enciklopedije, knjige, priručnici, rukopisi

1 Archiving the Audiovisual Heritage, I and II, FIAF, FIAT, Berlin1987., Ottawa 1992.

2 Arhivistički standardi i postupci Državnog arhiva Quebec, Quebec,1993. (grupa autora), prijevod Hrvatskog državnog arhiva 1994.

3 Basic Principles of Preserving Colour Films Produced in Process whichUsed Colour Separations on Nitrate Film, Peter Williamson, RobertGitt i John Kuiper, FIAF Preservation Commission, svibanj 1993.

4 Bowser, Eilen-Kuiper, John: A Handbook for Film Archives, FIAF,Gerland Publishing, New York-London, 1991.

5 Brown, Harold: Physical Characteristics of Early Films as Aids toIdentification, FIAF, Preservation Commission, 1980.

6 Case, Dominic: Motion Picture Film Processing, London, FocalPress, 1987.

7 Eastman Kodak Company: Tinting and Toning of Eastman PositiveMotion Picture Film, New York, Rochester, 1916., ponovljena izdanja 1918., 1922., 1924. i 1927.

8 Filmska enciklopedija, Leksikografski zavod »Miroslav Krleža«,glavni urednik dr. Ante Peterlić, I i II dio, 1986. i 1990.

9 Gregor, Ulrich i Patalas, Enno: Istorija filmske umetnosti(Gescichte des Films), Institut za film, I-III, Beograd, 1977.

10 Handling, Storage and Transport of Cellulose Nitrate Film, FIAF,Preservation Comission 1992.

11 Honore, Paul: A Handbook of Sound Recording: A Text forMotion Picture and General Sound Recording, New York-London, A.S. Barnes-Thomas Yoseloff, 1980.

12 Kukuljica, Mato: Čuvanje, zaštita i vrednovanje hrvatske filmskebaštine, magistarski rad, Zagreb, prosinac 1996.

13 Kukuljica, Mato: Ciljevi i dosezi zaštite i restauracije filmskog gradi-va, doktorat, Zagreb, prosinac 2000.

činjenica da je oko 70-80%arhivskog ali i knjižnog gradiva natzv. “kiselom” papiru. Za sadaznam samo za jedno spremišteu našim arhivskim institucija-ma u kojem su osigurani oviuvjeti.Osim hitne potrebe neutralizacije“kiselog” papira bilo bi nužnoodvojiti arhivske dokumente nakiselom papiru u zasebne prostori-je, ali to je tako opsežan i složenizadatak (spremišta samo Hrvatskogdržavnog arhiva u centralnoj zgradičuvaju više od 35 kilometaraarhivskog gradiva) da ga je teško izviše razloga provesti.Ono što arhivi mogu uz mala finan-cijska sredstva odmah učiniti jestugraditi na staklene površine spre-mišta filtre-folije za zaštitu odultraljubičastih zraka koji štitepapir, a filtri s preko 50% zaštitesmanjuju i temperaturu koja nastajeizravnim utjecajem svjetla i sunca.To se odnosi i na zaštitu filmskog,fotografskog i ostalog gradiva.

31 Opširnije: Kukuljica, Mato: Noveelektronske tehnologije-pomoć u restau-riranju filmskog gradiva, Hrvatskifilmski ljetopis, godište 7, broj 26,Zagreb, srpanj 2001., str. 132-151.

32 Iskustvo Švedskog filmskoginstituta pokazuje da su uložili oko3-5 milijuna USD u računalnutehnologiju i softver, školovali 4stručnjaka u SAD-u, nakon povrat-ka uzele su ih druge bogatije kom-panije a nakon 3-4 godine eksperi-mentalnog rada računalna tehnogijai softver su postali zastarjeli ipotrebno je ulagati nova financijskasredstva u opremu i školovanjestručnjaka za rad na računalnimstanicama specijaliziranim zarestauraciju filmskog gradiva.

33 Europski filmski arhivi odlučilisu graditi nova spremišta i uposljednje tri godine otvoreni sunovi filmski arhivi u Lisabonu,Bologni i Madridu s primjerenimuvjetima dugotrajne pohrane film-skog gradiva umjesto da trošeenormna sredstva u još uvijeknedefiniranu digitalnu tehnologiju.

13714 Leksikon filmskih i televizijskih pojmova, Univerzitet umetnosti uBeogradu, glavni urednik: Marko Babac, Beograd, I dio 1993., IIdio 1997.

15 Neal, Steve: Cinema and Technology: Image, Sound, Color, London,Macmillan Education, The British Film Institute, 1985.

16. Peterlić, Ante: Osnove teorije filma, Filmoteka 16, Zagreb, 1982.,2001.

17 Preservation and Restoration of Moving Images and Sound, FIAF,Preservation Comission, 1986.

18 Sadoul, Georges: Povijest filmske umjetnosti, Naprijed, Zagreb,1962.

19 Škrabalo, Ivo: 101 godina filma u Hrvatskoj (1896.-1997.),Nakladni zavod Globus, 1998.

20 Tanhofer, Nikola: Filmska fotografija, Filmoteka 16, Zagreb,1981.

21 The Book of Film Care, Eastman Kodak, Rochester - New York,1992.

22 The Restoration of archive Motion Picture Film, Nizozemski filmskimuzej, neodvršeni radni materijal (rukopis), grupa autora, 1998.

23 Wasley, John: Black and White Photography, London-Boston,Focal Press, 1983.

24 Zagrebački krug crtanog filma (Građa za povijest hrvatske kul-ture), Zavod za kulturu, Zagreb I. - IV., glavni urednik ZlatkoSudović, 1978.-1986.

2. Znanstveni, stručni radovi i prethodna priopćenja

1 Babac, Marko: Perforacija, Leksikon filmskih i televizijskih pojmova,I dio, Univerzitet umetnosti u Beogradu, Beograd, 1993., str. 563-566.

2 Bigourdan, Jean-Louis: Preservation of Acetate Base Motion Picturefilm: From Stability Studies to Film Preservation in Practice, ImagePermanence Institute, Rochester Institute of Technology, TheVinegar Syndrome - An Handbook, GAMMA Group - ACE,Bologna, srpanj 1999., str. 11-46.

3 Bigourdan, Jean-Louis: Vinegar Syndrome: An Action Plan, ImagePermanence Institute, Rochester Institute of Technology, The VinegarSyndrome - An Handbook, GAMMA Group - ACE, str. 46-61.

4 Bigourdan, Jean-Louis i Reailly, James: Effectiveness of StorageConditions in Controlling The Vinegar Syndrome: Preservation Strategiesfor Acetate Base Motion Picture Film Collections, paper presented at the5th Joint Technical Symposium, Paris, january 20-22., 2000.

5 Borde, Raymond: Krhka umjetnost, UNESCO Glasnik, 1984.

6 Edmondson, Ray i Henning Schow : Nitratni ultimatum,UNESCO Glasnik, kolovoz 1984.

7 Handling, Preservation and Storage of Nitrate Film, H. Karnstadt, V.Opela, G. Pollakowski i D. Razgonyl, FIAF, PreservationCommission, travanj 1986., str. 1-18.

8 Heuer, Harry: Safe Handling of Nitrate-Based Motion Picture Film,Motion Picture and Television Enviromental Steering Committee,Eastman Kodak Company, Rochester, Camera, Eastman KodakNew York, Winter 1995., str. 1-30.

9 Jacobsen, Morten: Standards for the Long-Term Storage of Film,EBU, Review-Technical, broj 250, prosinac 1991., str. 251-256.

10 Katz, Ephraim: Step printing, The International FilmEncyclopedia, The Macmillan Press Ltd., str. 1088.

11 Kodak Vision Color Print Film 2383, posebna stručna edicija,veljača 1998., posvećena poliester filmskoj vrpci

12 Kukuljica, Mato: Metode, mjere i otvorena pitanja zaštite filmskegrađe, Hrvatski državni arhiv, Arhivski vjesnik, god. 36, Zagreb1993., str. 69-84.

13 Kukuljica, Mato: Vrednovanje i kriteriji za izlučivanje i trajnupohranu filmske građe, Hrvatski državni arhiv, Arhivski vjesnik, god. 37, Zagreb, 1994., str. 101-114.

14 Kukuljica, Mato: Novine u zaštiti audiovizualnog gradiva,Hrvatsko slovo, broj 26 i 27, 1995.

15 Kukuljica, Mato: Nove elektronske tehnologije-pomoć u restauriranjufilmskog gradiva, Hrvatski filmski ljetopis, Zagreb, god. 7. (2001),broj 26, str. 132-151.

16 Kukuljica, Mato: Projekt zaštite, restauracije i rekonstrukcijeNacionalne filmske zbirke, Riječi, Matica hrvatska, Sisak, broj 1-2,2001., str. 157-187.

17 Midžić, Enes: Proporcija slike, Filmska enciklopedija, II. dio,1990., str. 379-380.

18 Miletin, Milan: Ferrania, Leksikon filmskih i televizijskih pojmova,Univerzitet umetnosti u Beogradu, I dio, Beograd, 1993., str. 163.

19 Patalas, Enno: On »Wild« Restoration, or Running a MinorCinematheque, Journal of Film Preservation, broj 56, 1998.

20 Reilly, James: Image Permanence Institute, Rochester Institute ofTechnology, Vinegar Syndrome-An Handbook, GAMMA Group -ACE, Bologna, srpanj 1999., str. 61-75.

21 Reilly, James: IPI Storage Guide for Acetate film, Rochester, NY,Image Permanence Institute, Rochester Institute of Technology,1993.

22 Robley, Les Paul: Attack of the Vinegar Syndrome, AmericanCinematographer, lipanj 1996., str. 111,

23 Storage of Acetate Film Materials: A Discussion at the NationalArchives and Records Administration, Journal of Film Preservation,broj 48, 1994., str. 51-53.

24 Storage of Magnetic Tape and Cinefilms, EBU document, kolovoz1974.

25 The Effects and Prevention of Vinegar Syndrome, grupa autora,Journal of Imaging, Science and Technology, Volume 38, Number3, May/June 1994, str. 249-261.

26 Usai, Paolo Cherci: The Color of Nitrate, Image, broj 34, str. 29-38.

34 Cijena restauracije i izradbenovih zamjenskih izvornih materi-jala (interpozitiv, internegativ,“nulta” i korekcijska kopija) jednogdugometražnog igranog filma prim-jenom ove fotografsko-kemijskemetode iznosi oko 55.000 DEM.Toliko je koštala restauracijadugometražnog igranog filma Vlaku snijegu, redatelja Mate Relje,koji je restauriran u listopadu 2001.godine.

35 Primjer najopremljenijeg inovoizgrađenog filmskog arhiva uLisabonu pokazuje da se za oko 3milijuna USD može nabavitikvalitetna oprema filmskog labora-torija koji može kopirati filmskogradivo na crno-bijeloj i filmskojvrpci u boji.

138 27 Weinderickx, Marianne: A Study on the Collection of CinemathequeRoyale de Belgique, Vinegar Syndrome - An Handbook, GAMMAGroup - ACE, Bologna, srpanj 1999., str. 75-79.

3. Zakoni, preporuke, konvencije, izvješća, standardi

1 American National Standard for Imaging Media - Processed SafetyPhotographic Films-Storage (Proposed ANSI Standard), NationalAssociation of Photographic Manufacturers, February, 1994.,

2 Konvencija o zaštiti europskog audiovizualnog naslijeđa, Vijeće Europe(nacrt), 1996., 1999., 2000.

3 Recommendation for the Safeguarding and Preservation of MovingImages, General Conference of UNESCO, Beograd, 1980.

4 Statut Međunarodnog udruženja filmskih arhiva, FIAF,Bruxelles, 2001.

5 Statut Europskog udruženja filmskih arhiva, ACE, Amsterdam,1998.

6 Zakon o arhivskom gradivu i arhivima, Hrvatski državni arhiv,Zagreb, 1997.

4. Dokumentacijsko gradivo

1 Dokumentacija Hrvatske kinoteke 1979.-2001.; (godišnji programii izvještaji)

2 Dokumentacija Međunarodnog udruženja filmskih arhiva(FIAF), izvješća, stručne analize, dokumenti, 1993.-2001.

3 Dokumentacija Europskog udruženja filmskih arhiva (ACE),izvješća, stručne analize, dokumenti, 1997.-2001.

Sve kamere i projektori pohranjeni su u Muzejskoj zbirci projek-cijske i snimateljske tehnike Hrvatske kinoteke.

THE PROTECTION OF FILM AND OTHER AUDIOVISUAL HOLDINGS

(analysis, measures and proposals)

In dealing with the problem of protecting film and otheraudiovisual holdings as a whole presupposes an under-standing of the unique status of the cinematographic medi-um in our time. In our professional circles there is noawareness about the fragility and the endangered state ofthe cinematographic medium, the medium of the twentiethcentury that is being, once again, threatened - the dangerbeing its destruction without the possibility of restorationor reconstruction.

The aim of this paper is to draw attention to and provide acomprehensive insight into the unresolved problems of theprotection, restoration and long-term storage of film andother audiovisual holdings, to analyse individual profes-sional solutions and proposals, to expound the author’spersonal views that are based on European practice andlong-term implementation of the project of protecting,restoring and reconstructing the National Film Collection.The aim of placing into focus the newly developed situationwith respect to the protection and storage of film and otheraudiovisual holdings is in assisting in solutions of concreteproblems in the sphere of protecting and storing film andaudiovisual holdings in our cultural institutions that storearchival, library and museum holdings. The situation withrespect to a large part of electronic recordings is in no waymore optimistic.

Muzejski dokumentacijski centar (MDC) uspjeπno vodi Registar muzeja, galerija i zbirki u Republici Hrvatskoj kojisadræava relevantne podatke o muzejima. Meutim, znatan dio kulturne baπtine, koji je podjednako znaËajan i vri-jedan kao i muzejski, u vlasniπtvu je vjerskih zajednica. One pak dio tog blaga Ëuvaju i izlaæu u svojim muzejima,zbirkama i riznicama. U Registru muzeja, galerija i zbirki u RH vodilo se tek nekoliko muzeja u vlasniπtvu vjerskihzajednica, iako je svima jasno da “muzejskih Ëinjenica” (muzeja, stalnih izloæaba, zbirki) na terenu ima mnogostrukoviπe od sluæbeno zabiljeæenih.

Kako bi se kako tako ispunila praznina MDC je pokrenuo program Muzeji, zbirke i riznice u vlasniπtvu vjerskihzajednica. Program je zapoËeo 1997. godine kada smo uz pomoÊ Biskupske konferencije rimokatoliËke crkverazaslali prvu anketu. Upitnici su doprli do svake æupe i samostana. Ostalim vjerskim zajednicama upitnike smoposlali sami. Temeljem ankete koja se produæila i u 1998. godinu, saËinili smo prvi popis, koji smo dalje dopunjavalii korigirali u suradnji s Ministarstvom kulture, Upravom za zaπtitu kulturne baπtine i njihovim povjerenstvima naterenu, s promjenjivim uspjehom. Primjerice, s konzervatoricom Lukrecijom PaviËiÊ-Domijan iz Zadra uspostavilismo izvrsnu suradnju zahvaljujuÊi kojoj je podruËje nadleænosti Zadarskog povjerenstva dobro obraeno, dok zaπibensko podruËje nismo bili te sreÊe i nismo uspjeli ostvariti suradnju.

Suraivali smo, naravno, i s muzejima (primjerice izvrsno s kustosicom Gradskog muzeja Trogir - Dankom RadiÊ),a koristili smo i svaki izvor podataka do kojeg smo mogli doÊi.

Anketu smo ponovili 2001. godine.

Popis koji je pred vama rezultat je petogodiπnjeg napora. Svjesni smo da ni on nije dostatan ili dovoljnodobar, te ga zato ne nudimo kao vodiË, veÊ kao radni materijal namijenjen muzealcima i konzervatorima, snadom da Êemo s vremenom, uz njihovu pomoÊ, izraditi bolji i potpuniji. Stoga pozivamo sve koji nammogu pomoÊi da nam dostave dopune, ispravke i preinake podataka.

Svjesni smo i neujednaËenosti opisa zbirki. Ponegdje je on opseæan, a ponegdje πtur i nedostatan ovisno opodacima s kojima raspolaæemo.

Nazivlje, takoer nije ujednaËeno. Uvrstili smo sve inaËice i lokalne nazive onako kako su u anketama iskazani.Dakako, trebalo bi saËiniti rjeËnik nazivlja crkvenih predmeta, ali trenutaËno, koliko znamo, nitko na njemu ne radi.Ovako nemamo standardizirano nazivlje.

Problem su i nedovoljno definirani kriteriji po kojima se neka zbirka uvrπtava u naπ registar. Jedan od kriterija jefaktiËno postojanje izloæbene djelatnosti. Sve πto se izlaæe javnosti, pa bilo to doista minijaturno, kao primjerice, uBenediktinskom samostanu na ∆okovcu, uvrstili smo u popis, jer se radi o muzeoloπkoj Ëinjenici. Uvrstili smo i sveone zbirke koje postoje, ali nisu izloæene, ukoliko postoji namjera da se u buduÊnosti izloæe. Uvrstili smo i sveuvjetno reËeno bivπe muzeje ili bivπe stalne izloæbe, kao primjerice Dijecezanski muzej u Zagrebu ili zbirku æupe uTisnom, koji su u meuvremenu utrnuli, pa nemaju ni osoblja, ni izloæbe, ali imaju zbirke. Ima zbirki Ëije je stanjezbog ratnih okolnosti poËetkom devedesetih godina nepoznato. I njih smo uvrstili nadajuÊi se da Êe se kad tadone nanovo oformiti.

Naπ popis ne treba uzimati kao dovrπenu stvar. Iz njega Êe neke jedinice nestati, a druge Êemo dodavati. Treba gashvatiti kao Registar u nastajanju. No jedno je sigurno - bez rada na terenu, bez obilaska vjerskih zajednica, bezsuradnje s muzejima i konzervatorskim povjerenstvima, bez strpljivog i mukotrpnog skupljanja podataka neÊe sedaleko odmaknuti.

Popis moæe, a nadamo se da i hoÊe, imati neku ulogu u odreivanju odnosa dræave prema muzejima, zbirkama iriznicama u vlasniπtvu vjerskih zajednica. Njima naime treba pomoÊ.

Sve razvijene zemlje Europe planski na razliËite naËine pomaæu vjerskim zajednicama u muzejskim poslovima.Primjerice u Bavarskoj postoji sluæba od dvadeset struËnjaka koji unutar konzervatorske sluæbe pomaæu iskljuËivonevladinim muzejima, dakle privatnim, crkvenim i sliËnim. U Nizozemskoj sliËan posao raspodijeljen je na muzeje.Ima, dakle razliËitih rjeπenja. I nas, prije ili kasnije Ëeka neπto sliËno. Planska pomoÊ je nuæna, jer zbirke uvlasniπtvu vjerskih zajednica nisu samo zbirke pojedine konfesije, vjerske organizacije, nego su kulturno dobro svijunas. Radi se o opÊoj stvari i opÊem dobru. Popis moæe biti prvi korak u predstojeÊem poslu.

MUZEJI, ZBIRKE I RIZNICE U VLASNI©TVU VJERSKIH ZAJEDNICA

ÆELIMIR LASZLO Muzejski dokumentacijski centar, Zagreb

IM 32 (3-4) 2001.

IZ DOKUMENTACIJSKIH FONDOVA MDC-A

FROM MDC’s DOCUMENTATION HOLDINGS

140 Popis koji slijedi izbor je osnovnih podataka koje smo prikupili. Podataka imamo daleko viπe, ali πto zbog razlogasigurnosti od kraa, πto zbog za πiri krug nezanimljivih podataka, odluËili smo se za ovaj suæeni opseg, za koji senadamo da je dovoljan da se stekne dojam o muzeju, zbirci ili riznici.Jedinice u popisu su oznaËene pa donosimo znaËenje pojedinih oznaka:

jedinice bez oznaka - podaci se temelje na odgovorima na raspisane ankete ili su provjereni u konzervatorskimpovjerenstvima ili su utvreni oËevidom. Podatke treba uzeti kao vjerodostojne.

* - nije odgovoreno na zadnju anketu 2001. godine ali su podaci provjereni iz drugih izvora (prethodna anketa1997. godine, registracija, katalozi i sl.) no ipak mogu ponegdje biti neaæurirani.

** - nije odgovoreno na naπe ankete, ali postoje naznake u dokumentima (registraciji, ranijim popisima i sl.) o pos-tojanju zbirke. Podaci nisu provjereni oËevidom i trebalo bi ih provjeriti i dopuniti. Treba ih uzeti s malom rezervom.

(?) - podaci nisu pouzdani. Radi se ili o zbirkama koje su postojale a sada ih viπe nema, ili je stanje nepoznato ilisu podaci o njima kontradiktorni. Opravdanost uvrπtavanja u popis valja provjeriti.

Æupni ured Sv. Roka23205 BibinjeT: 023/261-031RimokatoliËka vjerska zajednicaZadarska nadbiskupija, Æupa Sv. RokaOsnovano 1999. g.

Zbirka je smjeπtena u obnovljenoj srednjovjekovnoj crkvici sv. Ivana sa zvonikom na preslicu, datiranim glagoljskimnatpisom iz 1760. g. U crkvi se nalazi drveni oltar baroknih oblika vjerojatno rad nekog domaÊeg majstora na πtoupuÊuje rustiËna obrada. Glavninu zbirke Ëini liturgijsko posue: procesijski kriæevi, kaleæi pokaznice, ciboriji, laice,svijeÊnjaci i kandila, slike od 15. do 19. stoljeÊa. Meu predmetima istiËu se tri kaleæa i dva procesijska kriæa kojase datiraju u kraj 15. ili poËetak 16. stoljeÊa. U zbirci su izloæena i zvona.Zbirka se moæe pogledati uz prethodni dogovor.

MihanoviÊeva 643000 BjelovarT: 043/243-407RimokatoliËka vjerska zajednicaVaraædinska biskupija, FranjevaËki samostan i æupa

U knjiænici se Ëuva oko 4.500 svezaka od kojih oko 55 svezaka Ëine knjige od 16. do 19. stoljeÊa. Ostale zbirkenisu registrirane niti popisane.

Æupni ured20271 BlatoOtok KorËulaT: 020/851-852RimokatoliËka vjerska zajednicaDubrovaËka biskupija, Æupa Svih Svetih

U zbirci se Ëuvaju, a veÊim dijelom i izlaæu crkveni predmeti i umjetnine. Meu njima ima slika, vrijednih knjiga,crkvenoga ruha i ponajviπe crkvenog srebra (svijeÊnjaka, relikvijara, kanonskih tablica s okvirima, kriæeva...)uglavnom iz doba baroka. Predmeti su smjeπteni u vitrine i u njima dostupni razgledanju.Zbirka se moæe pogledati uz prethodnu najavu i dogovor.

BIBINJE

ZBIRKA CRKVENIH PREDMETA -

RIZNICA

BJELOVAR

CRKVENE ZBIRKE FRANJEVA»KOG

SAMOSTANA I ÆUPE**

BLATO

ZBIRKA ÆUPE SVI SVETI*

Dominikanski samostan21420 BolOtok BraËT: 021/635-757RimokatoliËka vjerska zajednicaDominikanski samostanOsnovano 1967 g., novi postav 1975. g.

Arheoloπka zbirka samostana sadræava predmete iz prethistorije, podmorske arheologije, a u lapidariju su izloæeniantiËki i starokrπÊanski spomenici. NumizmatiËka zbirka sadræava novac Ilira, starih Grka i Rimljana, Bizantinaca, teonaj hrvatsko-ugarskih vladara, venecijanske republike, Turaka, kao i neπto novijih komada. Vrijedna je i arhivskagraa i to posebno ona od 1462. do 1690. godine.Srebrno liturgijsko posue potjeËe od 16. do 19. stoljeÊa. Od drvene plastike tu su oltarni i procesijski svijeÊnjaci iskupina anela svijeÊonoπa iz 18. i 19. stoljeÊa. Zbirka crkvenog ruha je takoer bogata i sadræava pluvijale, dal-matike, misnice, stole...Posebno su zanimljivi predmeti vezani s glagoljskim obiljeæjima murviËkih pustinjaka iz DraËeve luke - rimski misalpisan glagoljicom iz 1483. g. i sakristijski ormar s natpisima na ladicama. Od knjiga valja spomenuti misne i ostaleknjige (antifonari, graduali, te inkunabule) iz 14. i 15. stoljeÊa.U pinakoteci se Ëuvaju slike koje su nastale od 15. do 19. stoljeÊa.Dostupno uz prethodnu najavu i dogovor.

Blaca21420 BolOtok BraËRimokatoliËka vjerska zajednica

Stanje zbirke nije poznato. Sama Blaca su napuπtena.

52420 BuzetT: 052/662-340RimokatoliËka vjerska zajednicaPoreËko-pulska biskupija, Æupa UzaπaπÊa Marijina

Ul. Sv. Nikole 320210 CavtatT: 020/478-249RimokatoliËka vjerska zajednicaDubrovaËka biskupija, Æupa u CavtatuOsnovana 1952. g.

U Pinakoteci se Ëuvaju i izlaæu slike i skulpture od 15. stoljeÊa do recentnih djela.Tu su pohranjeni i izloæeni predmeti crkvenog srebra kao πto su kaleæi, pokaznice, plakete, kadionice, kriæevi,svijeÊnjaci, predoËnice (karteglorie) i svjetiljke.Otvoreno od 10 do 13 i od 16 do 19 sati.

PotoËna 435404 CernikT: 035/369-043RimokatoliËka vjerska zajednicaPoæeπka biskupija, Æupa sv. Petra ap., FranjevaËki samostan u CernikuOsnovana 1995. g.

U odnosu na najπiru publiku i bez obzira na religiozna uvjerenja izloæba æeli postiÊi snaæan uljudbeni uËinak i datiznaËajan doprinos opÊoj kulturi, i to ne samo na mjesnoj ili regionalnoj nego i na nacionalnoj razini. Ona Êe svakomposjetitelju omoguÊiti uvid u civilizaciju i kulturu Svete Zemlje, zemlje i naroda πto su posredstvom Biblije odigralibitnu ulogu u oblikovanju svjetske, posebno europske, pa tako i hrvatske uljudbe i kulture.Izloæba Êe sadræavati viπe cjelina: Biblijsko-arheoloπku zbirku T. Vuka; Zbirku biblijskih izdanja na originalnim jezici-ma T. Vuka; Zbirku biblijskih izdanja na hrvatskom jeziku (B. Duda, T. Vuk) i izbor biblijskih izdanja iz knjiænice

BOL

MUZEJSKA ZBIRKA

DOMINIKANSKOG SAMOSTANA*

BLACA

ZBIRKA EREMITORIJE (?)

BUZET

RIZNICA ÆUPNE CRKVE UZA©A©∆A

MARIJINA(?)

CAVTAT

PINAKOTEKA ÆUPE*

CERNIK

BIBLIJSKO-ARHEOLO©KA

MUZEJSKA IZLOÆBA U

FRANJEVA»KOM SAMOSTANU

142 FranjevaËkog samostana u Cerniku.Dostupno uz prethodnu najavu i dogovor.

PotoËna 435404 CernikT: 035/369-043RimokatoliËka vjerska zajednicaPoæeπka biskupija, FranjevaËki samostan u CernikuOsnovana 1991. g.

Dio zbirke izloæen je u samostanskom hodniku. U toku je priprava prostorije za stalni postav. Izloæena su djelabaroknih majstora iz crkvenog inventara, donacija Ferdinanda Kulmera (sva ulja, akrili i crteæi, te reprezentativanizbor sepija i litografija), izbor iz djela lokalnih umjetnika (kipovi, slike i duborezi) koji su sudjelovali u likovnim koloni-jama u samostanu. Tematika je opÊenita, s izrazitom zastupljenoπÊu religioznih motiva.Zbirka sadræava 455 umjetnina.Galeriju je moguÊe razgledati uz prethodnu najavu i dogovor.

Ante Tentora 1651557 CresOtok CresT: 051/571-255RimokatoliËka vjerska zajednicaKrËka biskupija, Æupa u Cresu

Trg sv. Frane 651557 CresOtok CresT: 051/571-217RimokatoliËka vjerska zajednicaSamostan sv. Frane franjevaca konventualacaOsnovan 1985. g.

Muzej sadræava sakralnu, etnografsku, arheoloπku, prirodoslovnu i kulturno-povijesnu zbirku, te zbirku arhivalija. Zajavnost je otvorena 1985. godine, a autor postava i izbor materijala saËinio je dr. Anelko Badurina.Zbirka sadræava slike od 15. do 20. stoljeÊa, a dio njih su portreti franjevaca ili franjevaËkih svetaca. IstiËe se i vri-jedna slika Bogorodica s djetetom, Andrea De Murana iz 15. stoljeÊa. Skulpture i crkveno posue su iz 14./15. st.pa sve do 20. stoljeÊa. Od knjiga treba istaknuti inkunabulu Senjski misal iz 1494., tiskan glagoljicom nahrvatskom jeziku.Naglasak zbirke je na eksponatima koji govore o franjevcima i njihovoj proπlosti, a popratni materijal je sve ono πtoih je pratilo u svakodnevnom æivotu i povezivalo s narodom.Otvoreno: svakodnevno (osim nedjeljom) od 10 do 14 sati - ljeti, a uz najavu - zimi.

FranjevaËki trg 140 000 »akovecT: 040/312-806RimokatoliËka vjerska zajednicaFranjevaËki samostan

Samostan posjeduje vrijednu zbirku srebra uglavnom liturgijskog posua iz 17. i 18. stoljeÊa. Vrijedna je i knjiænicas oko 60.000 svezaka s knjigama od 16. do 19. stoljeÊe.Dostupno uz prethodnu najavu i dogovor.

Liechtensteinova 1620 000 DubrovnikT: 020/332-557RimokatoliËka vjerska zajednicaKapucinski samostan Gospe od milosra

CERNIK

GALERIJA SUVREMENE

UMJETNOSTI U FRANJEVA»KOM

SAMOSTANU

CRES

ZBIRKA I PINAKOTEKA ÆUPNOG

UREDA (?)

CRES

MUZEJ SAMOSTANA SV. FRANJE

»AKOVEC

CRKVENE ZBIRKE FRANJEVA»KOG

SAMOSTANA I ÆUPE**

DUBROVNIK

GALERIJA ZAVJETNIH SLIKA

BRODOVA U KAPUCINSKOM

SAMOSTANU*

143Zbirka sadræava slike i makete brodova iz 18. i 19 stoljeÊa. Nastala je prikupljanjem zavjetnih darova.Dostupno uz prethodnu najavu i dogovor.

Ul. sv. Dominika 420 000 DubrovnikT: 020/321-427RimokatoliËka vjerska zajednicaDominikanski samostanOsnovan je 1969./70. godine, a 1986. godine proπiren i obogaÊen.

Zbirka sadræava slike, crkvene metalne predmete (liturgijsko posue, relikvijari), kiparske izloπke, te nakit od zlata,srebra i dragog kamenja. Biblioteka samostana sadræava knjige, od 11. stoljeÊa na dalje. U prvoj prostoriji, zapravocrkvi bratovπtine Rozarija, nalazi se dio crkvenog ruha, liturgijskih predmeta, relikvija te nekoliko umjetniËkih djelanaπih i stranih autora iz 17. i 18. stodljeÊa. U neposrednoj blizini je Galerija suvremene umjetnosti u kojoj su djelanaπih hrvatskih umjetnika. U treÊoj prostoriji (kapitulu) izloæene su brojne relikvije, vrijedni rukopisi, umjetniËke slike,a meu njima i jedan Tizian. U Ëetvrtoj muzejskoj prostoriji izloæena su kapitalna djela dubrovaËke slikarske πkole15. i 16. stoljeÊa; zbirka zavjetnih darova u zlatu, srebru i dragom kamenju. Od relikvija pozornost privlaËi prst sv. Dominika koji je donesen iz Bologne 1233. godine, te relikvija maarskog kralja sv. Stjepana i kriæ srpskog kra-lja Stjepana Uroπa II. U sredini prostorije nalazi se Biblija iz 11. stoljeÊa.Otvoreno: ljeti od 9 do 18, a zimi od 9 do 17 sati.

Poljana M. DræiÊa 220 000 DubrovnikT: 020/411-715RimokatoliËka vjerska zajednicaDubrovaËka biskupija, Gradski æupni ured Gospe velikeOsnovan 1721. g.

Zbirka sadræava zlatarske i srebrnarske crkvene predmete. Uvrπtava se meu najznaËajnije riznice u Hrvatskoj.IstiËu se mnogi vrlo stari relikvijari. Mnogi od dragocjenih predmeta nose æig DubrovaËke republike.Sadaπnji MoÊnik stolnice nastao je skupljanjem iz crkava, samostana, bratovπtina i privatnih posjeda tijekom pos-tojanja DubrovaËke republike, kako s teritorija same Republike, tako i iz Italije i zemalja Male Azije.Godine 1721. MoÊnik koji je privremeno bio u dominikanskom samostanu prenesen je u tada novu katedralu, tese ovaj datum moæe smatrati osnutkom danaπnjega.MoÊnik je moguÊe pogledati u vrijeme kada je crkva otvorena ili uz prethodnu najavu i dogovor.

Trg Marina DræiÊa 220 000 DubrovnikT: 020/332-566 (centrala biskupskog ordinarijata)RimokatoliËka vjerska zajednicaDubrovaËka biskupija

Pri ureenju starog biskupskog dvora pinakoteka je zatvorena. Sadaπnje stanje nije poznato.

Placa 220 000 DubrovnikT: 020/321-410F: 020/321-029e-mail: [email protected]Ëka vjerska zajednicaFranjevaËki samostan (OFM - Mala braÊa)Osnovana 1950. g.

Samostan obiluje vrijednim slikama i skulpturama. Od znaËajnih slika u zbirci treba spomenuti renesansnu slikuEcce Homo i sliku s prikazom Navjeπtenja iz 17. stoljeÊa. Od skulptura gotiËkog sv. Nikolu u polikromiranom drvu.Vrijedna je i predela Sv. Antuna Padovanskog rad Franje Matkova iz 15./16. stoljeÊa.Samostanska biblioteka sadræava 50.000 knjiga, a od njih Ëak 2.108 rukopisa. Posebnu cjelinu Ëini glazbeni arhivs oko 6.000 jedinica.

DUBROVNIK

MUZEJ DOMINIKANSKOG

SAMOSTANA SV. DOMINIKA

DUBROVNIK

MO∆NIK (RIZNICA) STOLNE

CRKVE*

DUBROVNIK

BISKUPSKA PINAKOTEKA**

DUBROVNIK

MUZEJSKA ZBIRKA I STARA

APOTEKA MALE BRA∆E

144 No samostan Male braÊe u Dubrovniku poznat je ponajviπe po doista izuzetnoj apoteci iz 1317. godine smnoπtvom oËuvanih predmeta.Otvoreno od 9 do 18 sati ljeti, dok je zimi otvoren povremeno i skraÊeno.

Æudioska 320 000 DubrovnikT: 020/321-028Æidovska vjerska zajednicaÆidovska opÊina Dubrovnik

Ulica od PuËa 2020 000 DubrovnikT: 020/426-260e-mail: srpska-pravoslavna-crkvena-opÊ[email protected] vjerska zajednicaCrkvena opÊina Dubrovnik

Zbirka sadræava ikone od 16. do 19. stoljeÊa, sve radovi na drvenim tablama raznih πkola: bokokotorske, dvijemajstora dubrovaËkih, dvije majstora iz sjeverne Dalmacije, ruske, grËke, italo-kretske, italo-bizantske i jednacrnogorsko-hercegovaËkog majstora. Tu su i portreti njih 18, a od toga 9 od Vlahe Bukovca.Otvoreno: od 9 do 13 sati.

Strossmayerov trg 631 400 –akovoT: 031/813-270F: 031/812-310RimokatoliËka vjerska zajednicaBiskupija –akovaËka i SrijemskaOsnovan 1952. g.

Izuzetno je vrijedna zbirka portreta u biskupskoj palaËi u autentiËnom ambijentu s namjeπtajem, svjetiljkama, por-culanom itd. Valja spomenuti i 4 kartona J. F. Overbecka, kao posebnu vrijednost i kuriozum u Dijecezanskommuzeju. Muzej sadræava zbirku slika, numizmatiËku zbirku, zbirku medalja, skulpture i crkveno ruho.Dio predmeta iz dijecezanske zbirke prenesen je u Muzej J. J. Strossmayer.Muzej nije otvoren za javnost. Dio se moæe pogledati uz prethodnu najavu i dogovor.

Luke BotiÊa 231400 –akovoT: 031/813-698RimokatoliËka vjerska zajednicaBiskupija –akovaËka i SrijemskaOsnovan 1991. g.

Muzej Ëuva i izlaæe predmete vezane uz æivot i djelovanje biskupa Josipa Jurja Strossmayera. U zbirci su skupljenidokumenti, predmeti i umjetnine. Muzej je dio Dijecezanskog muzeja Biskupije u –akovu. Sve je sloæenokronoloπkim redom. Izloæba poËinje s krsnim listom, te se kroz 6 prostorija posjetitelji mogu upoznati sa æivotombiskupa i njegovim djelovanjem. U posljednjoj prostoriji je slika biskupa na odru. Fundus sadræava 11 knjiga, 8 ori-ginalnih dokumenata, 18 slika, crteæa i skica, 12 raznih predmeta kojima se sluæio Strossmayer, te gipsanu bistu iposmrtnu masku - ukupno 126 predmeta.U potkrovlju muzeja je novi izloæbeni prostor i tamo se prireuju povremene izloæbe.Otvoreno: od 8 do 19 sati, subotom od 8 do 14 sati.

FranjevaËki samostan Hvar, pp. 1221450 HvarOtok HvarT: 021/741-193RimokatoliËka vjerska zajednicaFranjevaËki samostan - HvarOsnovana krajem 19 st.

DUBROVNIK

ZBIRKA ÆIDOVSKE BOGOV©TINE

OP∆INE DUBROVNIK**

DUBROVNIK

ZBIRKA IKONA SRPSKO-

PRAVOSLAVNE CRKVENE OP∆INE

–AKOVO

DIJECEZANSKI MUZEJ –AKOVA»KE

BISKUPIJE I GALERIJA PORTRETA

–AKOVO

SPOMEN MUZEJ BISKUPA JOSIPA

JURJA STROSSMAYERA

HVAR

ZBIRKA UMJETNINA

FRANJEVA»KOG SAMOSTANA*

145FranjevaËki samostan u Hvaru, skupa s crkvom, sagraen je polovicom 15. stoljeÊa. U negdaπnjoj blagavaonici jeglasovita Posljednja veËera s kraja 16. stoljeÊa, nepoznatog autora (moæda Ponconi - PonËun). U toj prostoriji suizloæene i druge vaænije slike iz raznih stoljeÊa. U drugoj izloæbenoj prostoriji su: vrijedna numizmatiËka zbirka,Ptolomejev atlas tiskan 1524. godine, zatim slike meu kojima i one Palme Mlaega, Blaæa Trogiranina i Bassana.Vrijedni su i korali i antifonarij kao i kaleæi, relikvijari i ruho.U dvoriπtu je poznati hvarski Ëempres, koji spada u prirodne raritete po svojoj razgranatoj kroπnji.Biblioteka ima desetak tisuÊa primjeraka s velikim brojem inkunabula (oko 70) i brojnim knjigama iz 17. i 18. sto-ljeÊa u Ëemu je valjda najbogatija meu samostanskim knjiænicama u Dalmaciji.Otvoreno: ljeti od 9 do 12 sati, a zimi od 11 do 12 sati.

Pjaca 121 450 HvarOtok HvarT: 021/742-160RimokatoliËka vjerska zajednicaHvarska biskupijaOsnovan 1963. g.

Muzej je smjeπten u palaËi Hvarske biskupije. Izloæene su ikone iz hvarskih crkava Gospe Anuncijate i GospeKruvenice iz 14. i 15. st., slike iz ostalih hvarskih crkava te vrijedni liturgijski srebrni i tekstilni predmeti poput mis-nice i kaleæa biskupa Tomasinija i pastorala biskupa PritiÊa.

21450 Hvarotok HvarT: 021/741-052RimokatoliËka vjerska zajednicaSamostan benediktinki Sv. Ivana Krstitelja i Sv. Antuna OpataOsnovana 1986. g.

Zbirka sadræava slike i to: tempere na drvu, meu kojima je najstarija Poklonstvo kraljeva iz 15/16. stoljeÊa, a tu sujoπ i ikona Bogorodice Dojilje iz 16. stoljeÊa, a Sv. Ivan Krstitelj, Sv. Josip vodi Isusa, Sv. Spiridon... su iz 17. sto-ljeÊa, a ima i nekoliko slika na drvu iz 18. stoljeÊa. UzaπaπÊe Marijino je iz 18. stoljeÊa i slikano je uljem na bakru.Od ulja na platnu istiËu se slike iz 17. i 18. stoljeÊa veÊinom venecijanskog podrijetla, a meu njima PosljednjaveËera i Aneli skidaju Krista sa kriæa iz 17. stoljeÊa. Iz 18. stoljeÊa potjeËu slike s prikazima: Abraham ærtvujeIzaka, Gospa s Raspetim, Pietà... Tu je i nekoliko slika iz 19. stoljeÊa.U zbirci se Ëuvaju skulpture raene u drvu, polikromirane kao πto su Sv. Ivan Kristitelj iz 17. stoljeÊa i Sv. AntunPadovanski i Gospa Snjeæna iz 18. stoljeÊa.Od srebra tu su svijeÊnjaci, ciboriji, kaleæi, pokaznice, kandila... uglavnom venecijanski radovi iz 17. i 18. stoljeÊa.Jedan kaleæ s pliticom je dubrovaËki rad.Od relikvijara treba spomenuti πest srebrnih iz 17./18. stoljeÊa i dva drvena iz 18. stoljeÊa. U jednoj vitrini izloæenoje 20 kutijica s moÊima svetaca iz 18. stoljeÊa.Benediktinke Ëuvaju i crkveno ruho i radove u svili. Interesantan je i zlatarski alat, vage, kriæiÊi i ukrasi majstoraPavloviÊa iz 18. i 19. stoljeÊa, kao i kuhinjski predmeti (28 komada) iz keramike i stakla.Otvoreno: od 10 do 12 i od 17 do 19 sati.

32236 IlokÆupni uredFranjevaËki samostanT: 032/590-073RimokatoliËka vjerska zajednicaFranjevaËki samostan Sv. Ivana Kapistrana

21260 ImotskiT: 021/842-165RimokatoliËka vjerska zajednicaFranjevaËki samostan i æupa sv. FraneOsnovana 1962. g.

HVAR

BISKUPIJSKI MUZEJ*

HVAR

ZBIRKA BENEDIKTINSKOG

SAMOSTANA SV. IVANA

KRSTITELJA I SV ANTUNA OPATA

ILOK

ZBIRKA FRANJEVA»KOG

SAMOSTANA (?)

IMOTSKI


SAMOSTANA

146 Muzej Ëuva predmete uglavnom prikupljene s podruËja Imotske krajine. Arheoloπka zbirka sadræava predmete izilirskih i rimskih vremena pronaenih na arheoloπkim lokalitetima u blizini Imotskog, naroËito s lokaliteta DikovaËakoji je otkrio fra Ivan TonkoviÊ. Uz zbirku sakralne umjetnosti postoji i zbirka graanskog æivota Imotskog u 19. stoljeÊu s nizom fotografija, predmeta umjetniËkog obrta, te zbirka biskupa VujËiÊa. Uz etnografske predmeteiz imotskih sela postoji i zbirka starog oruæja. Pinakoteka sadræava slike i grafike od 17. do 18. stoljeÊa, kolekcijuslika poznatih slikara (IvekoviÊa, ©imunoviÊa, CrnËiÊa, Uzelca...). Zanimljiva je i drvodjelska umjetniËka radionica -Rako. Samostan posjeduje bogati arhiv i biblioteku (primjerice kodeks iz 1422. godine).Otvoreno u svako doba dana uz prethodnu najavu u æupnom uredu.

23272 KaliOtok UgljanT: 023/281-450RimokatoliËka vjerska zajednicaZadarska nadbiskupija, Æupa u Kalima

Zbirka je bila u prostoru do æupne kuÊe. Posljednjih godina zbirka nije dostupna javnosti jer se prostor koristi zapotrebe æupe. U prostoru je ostao tek mali dio eksponata a ostatak se Ëuva u sakristiji æupne crkve i u æupnoj kuÊi.U ljeto godine 1999. u tom je prostoru bio izloæen dio grae u povodu 700. obljetnice spomena æupe Kali.Dio dostupan uz prethodni dogovor.

Kampor 7Kampor 51280RabOtok RabT: 051/724-957RimokatoliËka vjerska zajednicaFranjevaËki samostan - KamporOsnovan 1960. g.

Muzej Ëuva predmete crkvene umjetnosti, a meu njima i zbirku crkvenog srebra i zbirku knjiga meu kojimarukopise i misale iz 15 stoljeÊa. Vrijedna je i etnografska zbirka u kojoj se Ëuvaju predmeti iz 19. i 20. stoljeÊa, kao inumizmatiËka zbirka.

MaæuraniÊeva 247 000 KarlovacT: 047/615-951RimokatoliËka vjerska zajednicaFranjevaËki samostan (OFM)

Zbirka slika i skulptura sadræava slike franjevaËke provenijencije od 17. do 19 stoljeÊa. Meu slikama istiËu se oneautora kao πto su Metzinger i Layer, te slike kriænog puta sjevernjaËkog autora i slika anonimusa: MarokanskimuËenici iz prve polovice 18. stoljeÊa.Skulpture su iz razdoblja od 17. do 19. stoljeÊa. Poglavito se radi o skulpturama s oltara.Riznica sadræava liturgijsko posue, svijeÊnjake i sliËne predmete umjetnog obrta. Posebno su vrijedni srebrnapokaznica generala Herbertsteina iz 1684. g., rad H. J. Widta, augsburπkog majstora i kadionica, takoer augs-burπki rad s kraja 17. st.Porculan kao i namjeπtaj su uglavnom beËki radovi 19. st.Zbirka πkolstva sadræava dio franjevaËke knjiænice s raritetima vezanima uz πkolstvo (posebno za franjevaËku gim-naziju) u Karlovcu od 17. do 19. stoljeÊa.

Æupni dvor, BoπkoviÊeva 3647 000 KarlovacT: 047/417-031RimokatoliËka vjerska zajednicaZagrebaËka nadbiskupija, Æupa Sv. Josipa i Majke boæje - DubovacOsnovan 1978. g.

KALI

CRKVENA ZBIRKA ÆUPE

KAMPOR

MUZEJ FRANJEVA»KOG

SAMOSTANA**

KARLOVAC

MUZEJSKA ZBIRKA

FRANJEVA»KOG SAMOSTANA *

KARLOVAC

DIJECEZANSKI MUZEJ ZAGREB -

ODJEL U DUBOVCU **

147Muzej sadræava predmete od 17. do 19. stoljeÊa iz æupa HrnetiÊ, ReËica, PriliπÊe i Dubovac. Uglavnom se radi obaroknim predmetima.Predmeti su bili izloæeni od 1978. do 1991. godine kada su zbog ratne opasnosti sklonjeni.

MaæuraniÊeva 447 000 KarlovacSrpska pravoslavna crkvaEparhija u Karlovcu

Stanje zbirke nije poznato. U ratu je zgrada oπteÊena miniranjem u prosincu 1993. g., nakon Ëega je zbirka odmahevakuirana. Predmeti su pregledani, popisani 1994. godine i adekvatno pohranjeni.

Æupni ured21 215 Kaπtel LukπiÊT: 021/227-557RimokatoliËka vjerska zajednicaSplitsko-makarska nadbiskupija, Æupa Uznesenja Blaæene Djevice Marije - Kaπtel LukπiÊ

53405 KistanjeManastir KrkaSrpska pravoslavna crkva

Zbirka sadræava stare ikone i knjige.Sudbina zbirke poslije Domovinskog rata nije poznata.

Trg mira 1149290 KlanjecT: 049/550-074RimokatoliËka vjerska zajednicaZagrebaËka nadbiskupija, FranjevaËki samostan

Muzej u sklopu samostana bit Êe uskoro otvoren.

Ulica sv. Marije 410312 Kloπtar IvaniÊT. 01/28-92-611RimokatoliËka vjerska zajednicaFranjevaËki samostan Sv. Ivana Krstitelja i æupa u KloπtruOsnovana 1993. g.

Na stalnoj izloæbi prikazani su predmeti prikupljeni iz æupe i samostana, ali i iz starog samostana (sada su u njemuËasne sestre). Slike su uglavnom barokne, a mnoge od njih su s franjevaËkom tematikom. Izloæeno je i neπto malocrkvenog ruha isto tako baroknog. Meu mnogim predmetima crkvenog srebra posebno se istiËe gotiËka kadionica.Knjiænica sadræava oko 3.600 svezaka knjiga od 15. do 20. stoljeÊa. Ima knjiga s podruËja medicine, ljekarniπtva,teologije, filozofije i lingvistike. Tu su i tri inkunabule i oko 150 raritetnih knjiga na hrvatskom, slovenskom, latinskomi njemaËkom jeziku.Izloæba se moæe razgledati uz prethodnu najavu i dogovor.

Trg sv. Marka bb20260 KorËulaOtok KorËulaT: 020/711-049RimokatoliËka vjerska zajednicaDubrovaËka biskupija, Æupni ured sv. MarkaOsnovana 1962. g.

Zbirka sadræava pravilnik (matrikulu) bratovπtine i druge dokumente, odijela bratovπtine, zastave, procesijskerekvizite, crkveno srebro (svijeÊnjaci, relikvijari, pacifikali) radove venecijanskih i dubrovaËkih majstora iz 17. i 18.

KARLOVAC

MUZEJ PRAVOSLAVNE EPARHIJE

GORNJOKARLOVA»KE

KA©TEL LUK©I∆

ZBIRKA CRKVENE UMJETNOSTI **

KISTANJE

ZBIRKA MANASTIRA KRKA (?)

KLANJEC


SAMOSTANA (?)

KLO©TAR IVANI∆

RIZNICA I PINAKOTEKA

FRANJEVA»KOG SAMOSTANA I

ÆUPE *

KOR»ULA

ZBIRKA IKONA BRATOV©TINE SVIH

SVETIH *

148 st., svijeÊe torci iz 17. i 18. stoljeÊa i devet ikona iz doba kandijskog rata (1645.-1669.) s Krete.Otvoreno samo uz prethodnu najavu i dogovor.

Trg S. RadiÊa20260 KorËula, Stari gradT: 020/711-049RimokatoliËka vjerska zajednicaDubrovaËka biskupija, Æupni ured sv. MarkaOsnovana 1965. g.

Zbirka bratovπtine smjeπtena je u kuÊi bratovπtine u neposrednoj blizini crkve sv. Mihovila na prvom katu. Mjeπovi-tog je karaktera i sva je u jednoj dvorani. OsnivaËi zbirke su bratimi i pokojni don Ivo Matijaca.U zbirci se nalaze slike Chiozota, slika iz kapele Gospe od Sniga ili od PloËa, slike iz obiteljske kapele ©paniÊ idruge slike. Tu su i povelja i dokumenti o osnutku Bratovπtine iz 1603. godine. U zbirci je i jedina zavjetna slika stemom broda u oluji na otoku. Tu su i torci i cerefali, vosak i svijeÊe ove bratovπtine iz 17., 18. i 19. stoljeÊa.Bratovπtina Ëuva i najveÊu voπtanu svijeÊu tzv. zero na cijelom otoku.Otvoreno od 10 do 13 i od 18 do 22 sata ljeti, zimi zatvoreno.

Trg sv. Marka20260 KorËulaOtok KorËulaT: 020/711-049RimokatoliËka vjerska zajednicaDubrovaËka biskupija, Æupni ured sv. MarkaOsnovana 1957. g.

Opatska zbirka je najvrednija zbirka na otoku i jedna od najvrednijih u Dalmaciji. Sastoji se od zbirke liturgijskogposua, skulptura, originalnog namjeπtaja, numizmatike, zbirke suvremene umjetnosti itd. Zbirka se nalazi naprvom katu bivπe biskupske palaËe danas æupne kuÊe. Osnovana je zaslugom Don Iva Matijace i Ljube BabiÊa.Izloæena su takva djela kao πto su: poliptih Bogorodice s djetetom i svecima Blaæa Jurjeva Trogiranina iz 1431.godine; slike dubrovaËke slikarske πkole; srebrno crkveno posue katedrale sv. Marka; crkveno ruho (najstarija jemisnica iz 15. stoljeÊa); crkvene knjige od 12. do 18. stoljeÊa; zbirka grafika (s djelima Tiepola, Palme...) i slike tali-janskih renesansnih autora (uËenika Veronesea, Carpaccia i Tiziana). Tu je i numizmatiËka zbirka.U baroknoj dvorani su slike talijanskih baroknih slikara, zbirka medalja i zavjetnih ploËica.Zbirka Ëuva i slike suvremenih slikara i kipove KrπiniÊa, Palavicina.Otvoreno od 10 do 13 i od 17 do 19 sati u sezoni.

Stari grad20 260 KorËulaOtok KorËulaT: 020/711-049RimokatoliËka vjerska zajednicaDubrovaËka biskupija, Æupni ured sv. MarkaOsnovana 1965. g.

Zbirka se nalazi u kuÊi bratovπtine sv. Roka na prvome katu u jednoj dvorani.U zbirci se Ëuvaju slike dalmatinskih slikara, kip Uskrslog Krista Petra Palavicina, aneli kipara Marina Radice, nad-grobna ploËa obitelji RozanoviÊ, bratimska odijela, statut bratovπtine i torci svijeÊnjaci, cerefali i srebrni svijeÊnjacibratovπtine.Otvoreno samo uz prethodnu najavu i dogovor.

44430 Hrvatska KostajnicaT: 044/851-021RimokatoliËka vjerska zajednicaFranjevaËki samostan

Samostan je bio pod okupacijom. Prema pismu fra Antuna Hajmilera (od 31. sijeËnja 1998.) sve je u ratu“uniπteno, ukradeno, odneseno, popaljeno”.Spaπena je samo samostanska kronika i jedna pokaznica, te jedan kaleæ iz æupne crkve sv. Nikole.

KOR»ULA

ZBIRKA BRATOV©TINE BLAÆENE

DJEVICE MARIJE OD UTJEHE *

KOR»ULA

OPATSKA RIZNICA SV. MARKA *

KOR»ULA

ZBIRKA BRATOV©TINE SV. ROKA

KOSTAJNICA


SAMOSTANA I ÆUPE (?)

Koπljun51521 PunatOtok KrkT: 051/854-017RimokatoliËka vjerska zajednicaFranjevaËki samostan na KoπljunuOsnovan 1894. g.

Sakralna (muzejska) zbirka sadræava crkveno srebro (kriæeve, kaleæe, pokaznice...), slike i rukopisne i tiskane knjige,te dokumente od kojih mnoge na pergameni.Tu je i etnografska zbirka s narodnim noπnjama, zatim numizmatika, keramika i arheoloπka zbirka s iskopinama izdoba antike.Otvoreno od 9.30 do 12.30 i od 15 do 17 sati ljeti. Zimi po potrebi.

Samostanska 349000 KrapinaT: 049/371-455RimokatoliËka vjerska zajednicaFranjevaËki samostan

Samostan ima knjiænicu koja sadræava oko 4.000 svezaka. Datira od polovice 17. stoljeÊa kada franjevci dolaze uKrapinu. Posebno su vrijedne tri inkunabule, te knjige s podruËja teologije, filozofije, medicine i farmacije.Samostan posjeduje i slike, skulpture, ruho i posue, ali ono nije joπ u potpunosti popisano.

Obala I br. 422213 KrapanjT: 022/350-313RimokatoliËka vjerska zajednicaFranjevaËki samostan sv. KriæaOsnovan 1974. g.

Muzej sadræava vrlo znaËajne i zanimljive zbirke vezane uz spuæve, spuævarstvo, i koralje i koraljarstvo. DrugaspecifiËnost ovog muzeja je Trajna izloæba slika Ambroza Testena, brata franjevca koji se odlikovao specifiËnimekspresionistiËkim likovnim izrazom. Tu je, dakako, i zbirka sakralnih predmeta i umjetniËkih slika.Uz izloæbe moguÊe je razgledati i franjevaËku blagovaonicu (refektorij) i klaustar samostana.Otvoreno: od 10 do 12 i od 17 do 19 sati ljeti, a zimi uz prethodnu najavu i dogovor

10454 KraπiÊT: 01/6270-703RimokatoliËka vjerska zajednicaZagrebaËka nadbiskupija, Æupa Presvetog Trojstva Osnovana 1978. g.

Zbirka je posveÊena uspomeni na kardinala. Javnosti su dostupne dvije prostorije u kojima je zatoËeniËke godinekuÊnog pritvora provodio Blaæeni Alojzije kardinal Stepinac, nadbiskup zagrebaËki. Tu su namjeπtaj i predmeti kojeje koristio kardinal, fotografije (biskupska, majËina...), portret sa suenja, osobni predmeti, oltar za svetu misu,misno ruho i posue, i posmrtna maska.Otvoreno: u dogovoreno vrijeme uz prethodnu najavu.

Antuna MahniÊa 1851 500 KrkOtok KrkT: 051/221-341RimokatoliËka vjerska zajednicaKrËka biskupija

U zbirci se Ëuva mnogo vrijednih predmeta. Tu je riznica biskupije sa oko 71 predmetom, a posebno je vaænocrkveno srebro. Meu slikama treba istaknuti poliptih sv. Lucije, Paola Veneziana, iz 14. stoljeÊa.

KO©LJUN

MUZEJ, RIZNICA I SAKRALNA


SAMOSTANA *

KRAPINA


SAMOSTANA (?)

KRAPANJ

MUZEJ FRANJEVA»KOG

SAMOSTANA

KRA©I∆

SPOMEN SOBA BLAÆENOG

ALOJZIJE STEPINCA

KRK

ZBIRKA KR»KE BISKUPIJE**

Kuna bb20243 Kuna PeljeπkaT: 020/742-033RimokatoliËka vjerska zajednicaFranjevaËki samostan Gospe od Loreta (Delorite)Osnovan 2000. g.

U franjevaËkom muzeju Ëuvaju se i izlaæu slike, skulpture i crkveno srebro.Od slika treba spomenuti triptih sv. Vida rad domaÊeg majstora s prijelaza 16. u 17. stoljeÊe; triptih sv. Nikole radDubrovaËkog slikara iz 1732. godine; sv. Franju u ekstazi, talijanskog majstora iz 18. stoljeÊa; slike CelestinaMedoviÊa; te slike puËkih slikara iz 17. i 18. stoljeÊa.Posebnu zbirku Ëine radovi Ambroza Testena (1897.-1984.), samoukog slikara franjevca, te zbirka suvremenihdomaÊih autora. Od drugih predmeta veÊina ih je skupljena iz okolnih kapela. U zbirci crkvenog srebra posebnuvrijednost imaju predmeti s dubrovaËkom puncom. PotjeËu iz vremena od 15. do 19. stoljeÊa.Meu knjigama istiËe se primjerice inkunabula, Biblija iz 1545. godine.

Uspon A. Negrija b.b.52220 LabinT: 052/852-482RimokatoliËka vjerska zajednicaPoreËko-pulska biskupija, Æupa roenja Blaæene Djevice Marije u Labinu

Trg prvog hrvatskog sveuËiliπta 342250 LepoglavaT: 042/792-566RimokatoliËka vjerska zajednicaVaraædinska biskupija, Æupa Sv. Marije u Lepoglavi

Postoje kompletni popisi za predmete u æupi, bivπem samostanu i crkvi. Postojanje zbirke ili izloæbe - neizvjesno.

Zlatarska 120222 LopudOtok LopudT: 020/759-038RimokatoliËka vjerska zajednicaDubrovaËka biskupija, Æupa Blaæene Gospe od ©unjaOsnovan 1931. g. (1974. g. preureen)

U muzeju se Ëuva crkveno srebro meu kojem se istiËe relikvijar iz 8. ili 9. stoljeÊa, a tu su i srebrnarski radovi kojipotjeËu iz 15. do 19. stoljeÊa.Vrijedno je crkveno ruho i posebno lopudska Ëipka. Muzej posjeduje zbirku vrijednih umjetniËkih slika. U etnograf-skoj zbirci su predmeti iz 18. do 20. stoljeÊa. U lapidariju se Ëuvaju i izlaæu kameni fragmenti.Moæe se pogledati uz prethodnu najavu i dogovor.

Ante Tentora 1651557 CresOtok Cres, LubeniceT: 051/571-255RimokatoliËka vjerska zajednicaKrËka biskupija, Æupa sv. Marije Velike

Dvorac Batthyany42230 LudbregT: 042/811-116RimokatoliËka vjerska zajednicaVaraædinska biskupija, Æupa u LudbreguOsnovano 1998. godine

KUNA PELJE©KA

FRANJEVA»KI MUZEJ *

LABIN

ZBIRKA SAKRALNIH UMJETNINA

(?)

LEPOGLAVA

CRKVENA ZBIRKA U ÆUPI (?)

LOPUD

CRKVENI MUZEJ *

LUBENICE

ZBIRKA ÆUPNE CRKVE (?)

LUDBREG

STALNI POSTAV ZBIRKE

SAKRALNE UMJETNOSTI*

151Predmeti su prikupljeni iz okolnih æupa i samog Ludbrega upravo za namjenu njihova izlaganja u prostorijama uzkapelu sv. Kriæa u dvorcu Batthyanji. Zato osim izloæenih predmeta u zbirci i nema drugih. O stalnom postavu brinese PuËko otvoreno uËiliπte “Dragutin Novak” iz Ludbrega. Zbirka se sastoji od izloæenih originalnih arhivskih doku-menata i faksimila koji ilustriraju Ëudo Krvi Kristove. Od crkvenih predmeta izloæeno je uglavnom crkveno srebro iruho.Posjet je moguÊ uz prethodnu najavu.

FranjevaËki put 121300 MakarskaT: 021/611-256RimokatoliËka vjerska zajednicaFranjevaËki samostan

Muzej sadræava nekoliko zbirki:Zbirku ljuπtura morskih mekuπaca Jadranskog i svjetskih mora koja sadræava ljuπture vrsta. U stalnom

izloæbenom postavu je oko 3.000 primjeraka razvrstanih po geografskoj rasprostranjenosti.Paleontoloπku zbirku fosilnih avertebrata koja sadræava fosile veÊim dijelom s podruËja Dalmacije, a manjim dio

grae je iz inozemstva. Starost fosila je od trijasa do novijih perioda. Samo manji dio grae izloæen je u klaustrustarog samostana u atriju.

Malakoloπki muzej dio je Instituta “Planina i more”. Institut posjeduje i floristiËke zbirke: Herbarij biokovskogpodruËja i zbirku æivog autohtonog bilja (mali botaniËki vrt dostupan javnosti).Otvoreno: od 9 do 12 i od 17 do 19 sati u sezoni, a u predsezoni i posezoni od 11 do 12 sati.

FranjevaËki put 121300 MakarskaT: 021/612-259RimokatoliËka vjerska zajednicaFranjevaËki samostan

Zbirka sadræava predmete od 15. do 20. stoljeÊa i to slike, kipove i crkveno srebro. Slike su uglavnom baroknevenecijanskog podrijetla. IstiËe se slika Bogorodice sa svecima iz 16. stoljeÊa u maniri Bellinijeve πkole, te dvijeMadone slikane na drvenoj podlozi.Meu crkvenim srebrom istiËe se kaleæ iz 15. stoljeÊa.

Zagorska 221300 Makarska,T: 021/611-365RimokatoliËka vjerska zajednicaSplitsko-makarska nadbiskupija, Æupa sv. Marka

Kralja Tomislava 134500 NaπiceT: 031/613-396RimokatoliËka vjerska zajednicaFranjevaËki samostanOsnovano 2000. godine

Izloæeno je 125 predmeta skulptura, slika, liturgijskog posua, liturgijskog ruha, predmeta umjetniËkog obrta, zas-tava i obiljeæja druπtava, te knjiæno i arhivsko blago samostana.U prostoriji samostanske klauzure u koju se ulazi iz izloæbenih prostora rekonstruirano je okruæenje svakodnevnogæivota naπiËkih franjevaca.Posjet je moguÊ uz prethodnu najavu.

Æupni ured23232 NinT: 023/264-162RimokatoliËka vjerska zajednicaZadarska nadbiskupija, Æupa sv. AnselmaOsnovana 1983. g.

MAKARSKA

MALAKOLO©KI MUZEJ

MAKARSKA

ZBIRKA FRANJE»KOG

SAMOSTANA**

MAKARSKA

ZBIRKA ÆUPNE CRKVE SV. MARKA

(?)

NA©ICE

BLAGO FRANJEVA»KOG

SAMOSTANA

NIN

RIZNICA ÆUPNE CRKVE

SV. ANSELMA

152 Zbirka sadræava izuzetno vrijedne predmete od srebra i zlata i to Ëak iz 8. stoljeÊa pa do 14. stoljeÊa. Meu njimaje moÊnik u obliku ruke sv. Asela biskupa iz 13./14 stoljeÊa; moÊnik bursa sv. Marcele, Asela i Ambrozija iz 8. stol-jeÊa; ophodni kriæ zlatara Stjepana iz 14./15 stoljeÊa; ZeËevski kaleæ iz 17. stoljeÊa i ZeËevska kalvarija (ljevanozlato) iz 16. stoljeÊa. Zbirka se sastoji od relikvijara, crkvenog posua i neπto tekstila. Svi predmeti su vrlo velikevrijednosti. IstiËe se i gotiËki kip u polikromiranom drvu.Zbirka je dio Stalne izloæbe crkvene umjetnosti u Zadru.Od lipnja do rujna zbirka se moæe pogledati od 9 do 12 sati i od 16 do 21 sat. U ostale mjeseci uz prethodnidogovor.

23450 ObrovacSrpskopravoslavna crkva, Parohija

Ikone su dijelom saËuvane i Ëekaju restauriranje.

Krupa kod ObrovcaSrpskopravoslavna crkva, Manastir Vaznesenja Bogorodice

Crkvena zbirka sastojala se od crkvenog ruha (odeæde - 18. i 19. stoljeÊa), ikona (oko 50) i crkvenog posua.Zbirka je deponirana na sigurno.

A. StarËeviÊa 2135430 OkuËaniT: 035/378-888e-mail: [email protected]Ëka vjerska zajednicaFranjevci (provincije Bosne Srebrne)

Postav djela je promjenjiv. Radi se o prodajnoj izloæbi ulja, akvarela, kipova...Otvoreno od 9 do 13 sati, a po potrebi i poslije podne.

Put skalica 1621310 OmiπT: 021/863-355T. 021/862-400RimokatoliËka vjerska zajednicaFranjevaËki samostanOsnovana 1986. g.

U prizemlju samostana 1986. uspostavljena je Pinakoteka. U njoj su vrijedni predmeti koje su donijeli sa sobomfranjevci iz Proloπkoga blata. Kasnije skupljeni su joπ neki predmeti.U zbirci su dva barokna srebrna kaleæa vlasniπtvo utemeljitelja samostana fra Stjepana VrljiÊa. SaËuvan je i njegovMisal okovan srebrom. Od knjiga zanimljiva je: Pistule i Evangelya po sfegodischie horvatsckim yazickom stumace-na. Izdana je u Veneciji 1586. Tu su i priruËnici za obredno pjevanje (18. stoljeÊa), zavjetni darovi (18. i 19. stoljeÊa),kanonske barokne ploËe, jeruzalemski kriæevi (18. stoljeÊa), procesijski kriæ (18. stoljeÊa).Slike: Krist, Poklonstvo pastira, Gospa od Rozarija, Uznesenje Marijino, Sv. Jeronim, Navijeπtenje, Sv. I. Nepomuk,Sv. Karlo Boromejski, Pietà.... su iz 18. stoljeÊa. Meu arhivalijama istiËe se Arkivalna knjiga napisana bosanËicom- kronika bijega fratara iz Proloπkog blata (Imotski) 1715. godine. Arhiv nadalje sadræava zbirku rukopisa nabosanËici od 16. do 19. stoljeÊa. Tu je i 46 turskih dokumenata pisanih bosanËicom, a dijelom i arapskim pismomod kojih najstariji potjeËe iz 15. stoljeÊa. Arhiv sadræava i glazbeni fond i to psaltire i antifonar velikog formata iz 18.stoljeÊa kao i 397 partitura.U biblioteci se Ëuvaju knjige i rukopisi doneseni iz Proloπkog blata. Ima ukupno oko 10.000 knjiga.Otvoreno prema dogovoru.

Celestina MedoviÊa 620250 OrebiÊT:020/713-075RimokatoliËka vjerska zajednicaDubrovaËka biskupija, FranjevaËki samostan Vele Gospe

OBROVAC

ZBIRKA IKONA PRAVOSLAVNE

CRKVE SV. TROJICE (?)

OBROVAC

ZBIRKA MANASTIRA VAZNESENJA

BOGORODICE - KRUPA (?)

OKU»ANI

GALERIJA SV. VIDA

OMI©

PINAKOTEKA - MUZEJ

FRANJEVA»KOG SAMOSTANA U

OMI©U

OREBI∆

ZBIRKA UMJETNINA

FRANJEVA»KOG SAMOSTANA**

153Samostan posjeduje znaËajnu zbirku crkvene umjetnosti. Registrirano je 210 predmeta. Meu njima istiËe segotiËko-renesansno drveno raspelo iz 15. stoljeÊa i reljef, Madona s djetetom, kamen 15/16. stoljeÊa.Otvoreno uz prethodni dogovor.

Trg Vatroslava Lisinskog 331000 OsijekT: 031/208-177RimokatoliËka vjerska zajednicaFranjevaËki samostan sv. AntunaOsnovana 1989. g.

U muzejskoj zbirci franjevaËkog samostana Ëuvaju se slike iz 18. i 19. stoljeÊa, vrijedne drvene polikromiraneskulpture, crkveno posue i ruho. Posebno je vrijedna ostavπtina skopskog nadbiskupa Sume.Na poËetku Domovinskog rata dio eksponata je oπteÊen kao i prostor u kojem se zbirka nalazila. Nakon toga cijelazbirka premjeπtena je u Zagreb. Kako prostor joπ uvijek nije obnovljen, a svi oπteÊeni eksponati joπ nisu restaurirani(restauriran je dio), zbirka je potpuno nedostupna.

Kapucinska 4131000 OsijekT: 031/201-182RimokatoliËka vjerska zajednicaKapucinski samostanOsnovana 1967. g.

Zbirka se sastoji od crkvenog ruha, zastava, drvenih polikromiranih skulptura, desetak slika i drugoga. Bila jeizloæena prije Domovinskog rata, a za rata je evakuirana. TrenutaËno stanje nije poznato.

Trg J. KriæaniÊa 2, Osijek II31000 OsijekT: 031/208-990RimokatoliËka vjerska zajednica–akovaËka i Srijemska biskupija, Æupa sv. Mihaela Arkanela

Æupa posjeduje vrijedne kasnobarokne slike, polikromirane skulpture, vrlo vrijednu zbirku liturgijskog posua icrkvenog ruha. Graa je zbog rata evakuirana, a po povratku grae predvia se ureenje jedne ili dvije prostorijeza stalnu izloæbu.Velika i znaËajna je zbirka muzikalija.Nije dostupno.

Osor 51554 NerezineOtok CresT: 051/237-112RimokatoliËka vjerska zajednicaKrËka biskupija, Æupa u Osoru

FranjevaËki samostan Sv. Duje u Kraju23262 PaπmanT: 023/85-779RimokatoliËka vjerska zajednicaFranjevaËki samostan Sv. DujeOsnovana zbirka 1912./1915. g., a 1996. g. otvorena riznica.

FranjevaËki samostan Ëuva zbirku preteæno æenskih narodnih noπnji, zbirku tradicijskog lonËarstva, tradicijski nakit,neπto pokuÊstva i metalna orua.U prizemnom prostoru, nekadaπnjoj biblioteci izloæeni su najvredniji slikarski radovi, kvalitetno liturgijsko posue ivotivni predmeti uz nekoliko drvenih kipova iz 18. stoljÊa i tri πkrinje iz 18. i 19. stoljeÊa. Knjiænica je vrijedna, alinesreena.Zbirka se moæe pogledati uz prethodni dogovor.

OSIJEK

SAKRALNA ZBIRKA


OSIJEK

ZBIRKA KAPUCINSKOG

SAMOSTANA*

OSIJEK

ZBIRKA ÆUPE SV. MIHAELA U

TVR–I

OSOR

SAKRALNA ZBIRKA ÆUPNE CKVE

(?)

PA©MAN

ZBIRKA I RIZNICA FRANJEVA»KOG

SAMOSTANA SV. DUJE U KRAJU

52440 PoreË, katedralni kompleksT: 052/432-064 (biskupski ordinarijat u PoreËu, ul. J. Dobrile 3)RimokatoliËka vjerska zajednicaPoreËko-pulska biskupijaOsnovana 2000. g.

Zbirka se sastoji od rimskih mozaika (najstariji iz 3. st.), meu kojima je dio starokrπÊanski, koji su naeni u samojEufrazijani. Od skulptura istiËu se dva raspeÊa u polikromiranom drvu od kojih je jedan romaniËki, a drugom jegornji dio korpusa romaniËki, a donji gotiËki, te joπ nekoliko izvrsnih kasnogotiËkih skulptura. Od slika najvredniji jepoliptih Vivarinija. Od srebra tu su kriæevi (najstariji kriæ iz 13. st.) kaleæi, relikvijari...od kojih je samo dio izloæen.Vrijedna je i zbirka crkvenog ruha. Jedna prostorija u kojoj se saËuvala autentiËna oprema prikazana je ambijental-no s originalnim baroknim namjeπtajem.Otvoreno: ljeti u predsezoni od 10 do 13 i od 17 do 19 sati, u punoj sezoni od 10 do 19 sati, zimi uz prethodnunajavu.

Samostan sv. Marije Magdalene, Porat 28Porat 51 511Malinska otok KrkT: 051/865-048RimokatoliËka vjerska zajednicaSamostan sv. Marije MagdaleneOsnovana 1967. g.

Franjevci treÊoredci - glagoljaπi Ëuvaju stare knjige od kojih treba spomenuti LevakoviÊev brevijar, misal, Pravopisstaroslavenskog jezika i latinsko - staroslavenski prijevod psalma 50., te glagoljske rukopise: Datja i Prijatja (blagaj-niËki dnevnik) iz 1608. godine, Knjigu samostanskih livela, posudbi i dugova i Naπastar (inventarna samostanskaknjiga) od 17. do 19. stoljeÊa. Izloæene svetaËke slike uglavnom su iz 18. stoljeÊa (Sv. Franjo Paulski, Sv. Josip...),a iz 19. i 20. stoljeÊa su tri portreta otaca. Od skulptura tu su djela iz 16., 17. i 18. stoljeÊa u drvu. Interesantne sukanonske tablice tiskane 1760. godine glagoljicom. Od crkvenog srebra Ëuvaju se srebrni i mesingani svijeÊnjaci,kaleæi, ciborij, procesijski kriæevi.. koji datiraju od 17. do 19. stoljeÊa. Ima i neπto crkvenog ruha iz 18. i 19. stoljeÊa.Posebno je izloæena etnografska zbirka sa posudama, preslicama, πkrebetaljkama... SaËuvan je i toπ - postrojenjeza preradu maslina u ulje. Ispred samostana, na otvorenom je lapidarij odljevaka glagoljskih natpisa.Otvoreno po potrebi i prema dogovoru.

Trg sv. Trojstva 1834000 PoæegaT: 034/290-300RimokatoliËka vjerska zajednicaPoæeπka biskupijaOsnovan 1999. g.

Zbirke Dijecezanskog muzeja formiraju se preuzimanjem predmeta s podruËja nove Poæeπke biskupije izDijecezanskog muzeja ZagrebaËke nadbiskupije.

Trg sv. Trojstva 2134000 PoæegaT. 034/273 553e-mail: [email protected]Ëka vjerska zajednicaFranjevaËki samostan

Samostan posjeduje mnogo vrijednih predmeta crkvenog posua, relikvijara, ruha, namjeπtaja i drugih predmeta.No sve je to joπ nesreeno, nerazvrstano, dobrim dijelom neprouËeno i spremljeno po raznim ormarima i kutijama,ali saËuvano. Postoji plan ureenja prostora u kojem bi se izloæili predmeti koji to zasluæuju, dakle postoji namjerada se formira, obradi i izloæi zbirka, ali za sada pomanjkanje sredstava prijeËi ostvarenje ove namjere.Nije dostupno javnosti.

PORE»

ZBIRKA CRKVENE UMJETNOSTI U

BISKUPIJI EUFRAZIJANE

PORAT

SAMOSTANSKA ZBIRKA

SAMOSTANA FRANJEVACA

TRE∆OREDACA

POÆEGA

DIJECEZANSKI MUZEJ POÆE©KE

BISKUPIJE

POÆEGA


SAMOSTANA

Samostan Sv. Pavla na ©koljiÊu23273 PrekoOtok UgljanT: 023/286-455RimokatoliËka vjerska zajednicaSamostan sv. PavlaOsnovana 2000. g.

Zbirka je smjeπtena i izloæena u novoureenom prostoru stare tiskare. U zbirci su izloæene uglavnom stareglagoljske knjige i rukopisi, dio oltarne pregrade, jedan plutej, nadvratnik s glagoljskim natpisom, dio liturgijskihupotrebnih premeta, dvije slike, jedna indulgencija i kliπeji nekadaπnje tiskare.Otvoreno prema najavi i dogovoru.

Uspon sv. Franje Asiπkog 952100 PulaT: 052/222-919RimokatoliËka vjerska zajednicaFranjevaËki samostan sv. Franje u Puli (konventualci)Osnovana 1992. g.

Zbirka je nastala skupljanjem predmeta iz raznih crkava i kapela u Puli i u Istri. Postavljeno je oko 300 kamenihdijelova πto na proËelje crkve, πto u klaustru, πto u dvoriπtu (vrtu). Do sada, na æalost, zbirka nije sreena ni sistematizirana.Zgrada samostana je pred ureenjem pa sama zbirka nije konaËno definirana.Meu mnogobrojnim vrijednim predmetima zbirke posebno se istiËe Ëuveni gotiËki poliptih.Otvoreno od 9 do 17 sati.

Gornja ulica51280 RabOtok RabT: 051/724-805RimokatoliËka vjerska zajednicaPoreËko-pulska biskupija, Æupa Uznesenja MarijinaOsnovano 1991. godine

Zbirka se sastoji od dvije cjeline. U crkvi sv. Justine izloæeno je 29 predmeta, vrijednih slika, kipova, raspeÊa, knjigai drugih crkvenih predmeta.Drugu cjelinu Ëini riznica sa izloæenih 19 predmeta: relikvijara, crkvenog posua, zavjetnih darova i drugog.Od lipnja do rujna otvoreno od 19.30 do 22 sata, zimi po potrebi.

Trsat, Frankopanski trg 1251000 RijekaT: 051/217-018RimokatoliËka vjerska zajednicaRijeËka nadbiskupija, FranjevaËki samostan sv. Marije na Trsatu

Riznica Ëuva velik broj vrijednog crkvenog posua koje potjeËe od 13. pa sve do 19. stoljeÊa. U knjiænici istiËu seinkunabule, a arhiva je bogata pisanom graom. Vrijedna je i zbirka crkvenog ruha.

Frankopanski trg 1251000 Rijeka, TrsatT: 051/217-018RimokatoliËka vjerska zajednicaRijeËka nadbiskupija, FranjevaËki samostan sv. Marije na Trsatu

U zbirci se Ëuvaju makete brodova, fotografije, ruËni radovi i slike sa zahvalom usliπanih zavjetovatelja. Svi ovipredmeti prilagani su Majci Boæjoj Trsatskoj.

PREKO

ZBIRKA SAMOSTANA SV. PAVLA

NA ©KOLJI∆U

PULA


SAMOSTANA

RAB

ZBIRKA SAKRALNE UMJETNOSTI

ÆUPE RAB U CRKVI SV. JUSTINE*

RIJEKA

RIZNICA FRANJEVA»KOG

SAMOSTANA, TRSAT*

RIJEKA

STALNA IZLOÆBA ZAVJETNIH

DAROVA

Grivica 1151000 RijekaT: 051/226-627RimokatoliËka vjerska zajednicaRijeËka nadbiskupijaOsnovano 1995. g.

Od umjetnina u crkvi treba spomenuti: gotiËko raspelo, barokne mramorne oltare goriËkih majstora, Michelazzijevupropovjedaonicu iz 1731., Simonettijevu palu - kopiju Tizianove Assunte. Ipak veÊi dio vrijednih predmeta bio jenedostupan javnosti, te je stoga svrha izloæbe prikazati upravo te umjetnine.Vredniji dio izloæbe Ëine slike - oltarne pale koje potjeËu s drvenih oltara iz 17. stoljeÊa. To su djela talijanskogpoglavito venecijanskog baroka. Meu njima su: RaspeÊe sa sv. Magdalenom, raeno po ugledu na djelo PalmeMlaega; Sveta konverzacija s kraja 17. ili poË. 18. stoljeÊa; Bogorodica s isusovaËkim svecima (katedrala jenekad bila isusovaËka crkva); Posljednja veËera; te serija slika s isusovaËkim portretima. Interesantne su tri manjeslike Prikazanje u hramu, Navijeπtenje i Poklonstvo pastira koje su djelo istog moæda i domaÊeg majstora.Srebrna i pozlaÊena skulptura Bogorodice od sedam æalosti rad je J. Salera iz 1731. godine i remek je djelo augsburπkog baroknog zlatarstva.Velika je i vrijedna zbirka crkvenog ruha, a u zbirci su joπ i ograda od kovanog æeljeza, koæni antependij iz 17. sto-ljeÊa, brojni moÊnici, te knjige i arhivalije.Otvoreno utorkom i petkom do podne odnosno poslije podne.

Ul. De Amicis 3652210 RovinjT: 052/830-390RimokatoliËka vjerska zajednicaFranjevaËki samostan u Rovinju

Muzejska zbirka franjevaËkog samostana sadræava mnoge vrijedne predmete. Ljeti su oni dostupni javnosti, ali jezbirka svejedno u nastajanju i trebalo bi je struËno obraditi.Povremeno dostupno javnosti. Zimi je potrebna prethodna najava.

Roæat20236 MokoπicaT: 020/453-249RimokatoliËka vjerska zajednicaFranjevaËki samostan u Mokoπici

Muzej sadræava vrijedne zbirke: likovnu, arheoloπku i etnografsku. No sve je joπ u obradi, a muzej je u nastajanju.Joπ nije dostupno javnosti.

Milana Langa 1810430 Samobor, KotariT: 01/33-60-810RimokatoliËka vjerska zajednicaFranjevaËki samostan sv. Lenarda

Samostan posjeduje vrijedne predmete ali oni do sada nisu organizirani kao zbirka u muzeoloπkom smislu.

Cimiter 753270 SenjT:053/882-109RimokatoliËka vjerska zajednicaBiskupija GospiÊko-senjskaOsnovana 1986. g.

U okviru Sakralne baπtine nalazi se sve ono πto je pripadalo senjskoj biskupiji: arhiv, biblioteka i riznica. Tu jetakoer mnogo predmeta koji su pripadali drugim crkvenim ustanovama u Senju: Sjemeniπtu, Konviktu, crkvama isl. Riznica je otvorena 1986. godine, a sljedeÊe godine je otvorena i Stalna izloæba crkvene umjetnosti.

RIJEKA

ISUSOVA»KA BA©TINA -

KATEDRALE SV. VIDA

ROVINJ

MUZEJSKA ZBIRKA


ROÆAT

MUZEJ FRANJEVA»KOG

SAMOSTANA *

SAMOBOR


SAMOSTANA (?)

SENJ

STALNA IZLOÆBA CRKVENE

UMJETNOSTI - SAKRALNA

BA©TINA

157Na stalnoj izloæbi prikazani su portreti biskupa senjsko-modruπkih od 1617. do 1969., liturgijske i ostale vrijedne istare knjige, crkveno posue i ostali predmeti i to poËevπi od 14. stoljeÊa, najstarija arhivska graa i crkveno ruho.Otvoreno prema potrebi i uz najavu, a u turistiËkoj sezoni od 7 do 15 sati.

©etaliπte A. Stepinca 121230 SinjT: 021/824-300T. 021/825-218RimokatoliËka vjerska zajednicaFranjevaËki samostan Gospe sinjske

Arheoloπka zbirka sadræava 109 prethistorijskih predmeta, numizmatiku, zbirku predmeta iz rimskog doba, te lapi-darij rimskih i srednjovjekovnih spomenika.Etnografska zbirka Ëuva predmete vezane uz narodni æivot i obiËaje sinjskoga kraja.Od crkvenog srebra tu su mnogobrojni predmeti meu kojima se istiËu oni iz doba gotike, dok ih je veÊinabarokna.Vrijedne su i barokne slike, kao i crkveno ruho iz 17. i 18. stoljeÊa.U samostanu su joπ arhiv i stara biblioteka.Zbirke je moguÊe pogledati uz prethodni dogovor.

Trg Male Gospe 422222 SkradinT: 022/771-071RimokatoliËka vjerska zajednica©ibenska biskupija, Æupa Poroenja Blaæene Djevice Marije u SkradinuOtvorena 1985. g.

Jezgro zbirke Ëini nekadaπnja zbirka knjiga skradinskih biskupa (do 1830.) i kasnije skradinskih opata do danas, abila je sluæbeno otvorena 1939. godine. Bogati inventar nekadaπnje skradinske katedrale i opatske crkvePoroenja blaæene Djevice Marije izlagao se zainteresiranima i grupama turista od 1968. godine, ali je inventar sistematiziran i otvoren javnosti 1985. godine. U Domovinskom ratu sve se poremetilo. Otada zbirka viπe nijenanovo uspostavljena.Zbirka se sastoji od knjiænice, etnografske zbirke, namjeπtaja, ruha, numizmatike, rukopisa. IstiËe se sedam slikaportreta skradinske plemiÊke obitelji MarasoviÊ od A. Zuccara iz Trsta, 19. stoljeÊa.TrenutaËno nije dostupno javnosti.

SmokoviÊ kraj Zemunika 23222Srpska pravoslavna crkvaParohija u SmokoviÊu

Zbirka se sastoji od ikona, nakita (etnografskog) i anagrafa. Ikone od kojih su neke pravoslavne, a neke katoliËkepotjeËu iz 15. do 19. stoljeÊa.Od drugih predmeta istiËu se 2 vrijedna (raritetna) metalna venecijanska tanjura iz 11. stoljeÊa. Ineteresantni su ianagrafi (popis domaÊinstava od 18. st. do poË. 20. stoljeÊa). Tu je i zbirka nakita koji potjeËe iz 19. stoljeÊa.Nije dostupno javnosti.

Poljudsko πetaliπte 1721000 SplitT: 021/342-254RimokatoliËka vjerska zajednicaFranjevaËki samostan Uznesenja MarijinaOsnovana 1964. g.

I zbirka i inventar crkve sadræavaju izuzetno vrijedne umjetnine kao πto su poliptih Girolama da Santa Crocea,portret biskupa Tome Nigrisa, L. Lotta, iluminirani psaltir fra Bone RazmiliÊa, raspelo rad F. BakotiÊa, te srebrno ipozlaÊeno posue.Otvoreno uz prethodnu zamolbu od 10 do 12 sati.

SINJ

ARHEOLO©KA I DRUGE ZBIRKE


SKRADIN

SKRADINSKA CRKVENA ZBIRKA*

SMOKOVI∆


CRKVE*

SPLIT

MUZEJSKA ZBIRKA

FRANJEVA»KOG SAMOSTANA NA

POLJUDU

Kraj sv. Duje 321000 SplitT: 021/342-589RimokatoliËka vjerska zajednicaSplitska nadbiskupija

Riznica splitske katedrale sadræava doista bogatu i vrijednu zbirku predmeta, meu najznaËajnijima u Hrvatskoj.Najbrojniji su predmeti izraeni od metala. Meu njima najstarija su dva mala kriæa (enklopiona) koja datiramo u 8. stoljeÊe, slijede predmeti iz srednjeg vijeka, a najbrojniji su pak oni iz 17. i 18. stoljeÊa, a ima, dakako, i pred-meta iz novijeg doba. Riznica Ëuva i mnoπtvo relikvijara razliËitih oblika (poprsja, glave, pokaznice, πkrinjice...)poËevπi od 14. stoljeÊa nadalje.Jednako znaËajna je zbirka starih knjiga meu kojima su i takva djela kao πto su Evaelistar iz 18. stoljeÊa pisanpoluuncijalom i iluminiran ili Missale romanum i Evanelistar iz 12. stoljeÊa i cijeli niz drugih knjiga. Treba spomenutii crkveno ruho od kojeg neke misnice datiraju od 15. stoljeÊa, kao i nekoliko slika od kojih je najstarija iz 13. stoljeÊa.Otvoreno: ljeti od 9 do 18 sati, a u ostala godiπnja doba uz prethodnu najavu i dogovor.

Kod sv. Petra bb21460 Stari GradOtok HvarT: 021/765-442RimokatoliËka vjerska zajednicaDominikanski samostan sv. Petra MuËenika (iz Verone)Osnovana 1988. g.

Dominikanci Ëuvaju mnoge zbirke meu kojima i zoo-fosile riba, paleolitske kamene predmete, grËko-rimskekamene spomenike, keramiku, mozaike, staklo i predmete vezane uz rimsko pomorstvo. Vaæna je i zbirka hrvatskihkamenih spomenika. Od ostaloga vrijedi nabrojiti numizmatiku, rimsko-bizantske ukrasne predmete, kipove i slike.Vrijedni su i rukopisi i knjige meu kojima ima inkunabula, te peËati, predmeti u vezi s pjesnikom PetromHektoroviÊem.Treba spomenuti i zbirku zavjetnih darova.Ipak najpoznatija djela su slike: Oplakivanje J. Tintoretta i sv. Hijacint Palme Mlaega.Otvoreno od 10 do 12 i od 18 do 20 sati.

21426 SumartinOtok BraËT: 021/648-100RimokatoliËka vjerska zajednicaFranjevaËki samostanOsnovano 1974. godine.

Muzej ima relativno malo predmeta koji su u cijelosti izloæeni u jednoj prostoriji.Sadræava slike, kaleæe, arhivske dokumente o Sumartinu i nastanku samostana, stari atlas hrvatskih zemalja tiskanu Amsterdamu, slike suvremenog slikara iz Sumartina, Mateljana i nekoliko etnografskih predmeta.

RadniËka 621400 SupetarOtok BraËT: 021/630-355RimokatoliËka vjerska zajednicaSplitsko-makarska nadbiskupija, Æupa Navjeπtenja MarijinaOsnovan 1991. g.

Zbirka je smjeπtena u adaptirani prostor æupne kuÊe. Sadræava predmete od vrijednih primjeraka renesanse dozavjetnih slika lokalne produkcije s poËetka ovog stoljeÊa.Izloæbu su postavili konzervatori (tadaπnjeg) Regionalnog zavoda za zaπtitu spomenika kulture iz Splita (mr. VanjaKovaËiÊ i inæ. Radoslav BuæanËiÊ, fotograf Æivko BaËiÊ).Na fotopanoima prikazani su najstariji nalazi, mozaici i sarkofazi iz ranog krπÊanstva u Supetru; zatim fotografije

SPLIT

RIZNICA SPLITSKE KATEDRALE

STARI GRAD

MUZEJSKA ZBIRKA SAMOSTANA

DOMINIKANACA

SUMARTIN

MUZEJSKA ZBIRKA


SUPETAR

MUSEUM - SAKRALNA ZBIRKA

ÆUPE

159naselja, te slike i modeli brodova; zavjetni darovi, dokumenti vezani za gradnju nove æupne crkve u 18. stoljeÊu,staroslavenski misali iz 17. i 18. stoljeÊa, slike od 16. do 19. stoljeÊa, kasnobarokna drvena skulptura, liturgijskisrebrni predmeti, srebrne zavjetne ploËice lokane proizvodnje i drugi predmeti.Otvoreno: od 10 do 12 i od 19 do 23 sata (ljeti), izvan sezone uz dogovor.

TeæaËka 822000 ©ibenikT. 022/214-745Srpska pravoslavna crkvaParohija, Crkva Uspenja Bogomatere

Zbirka se sastojala od ikona (211 kom.), nakita, odjeÊe, kandila i drugih metalnih predmeta.

Fra Andrije KaËiÊa MioπiÊa 1122000 ©ibenikT: 022/217-020RimokatoliËka vjerska zajednicaSamostan sv. LovreOsnovana 1965. g.

U samostanu ima lijepi broj umjetniËkih slika. One su veÊinom veÊ u popisu iz 1711. godine. Fond se kasnijepoveÊavao. U pinakoteci je 38 slika. IstiËu se slike: sv. Jeronim iz radionice Tiziana, Oplakivanje Krista iz radioniceTintoretta, Madona s Djetetom Jurja »ulinoviÊa, Prizori iz æivota pravednog Josipa πibenskog slikara MihovilaParËiÊa, Slika sv. Franje, Sv. Pavale od kriæa radovi Strozzija, viπe radova madonera, te Napoleonov portret.Zbirka sadræava preteæno ulja na platnu, ima neπto ikona ulja na drvu i ulja na metalu.Pinakoteka se moæe pogledati uz prethodnu najavu.

Kralja Tomislava 1922000 ©ibenikT: 022/648-100 (biskupija)RimokatoliËka vjerska zajednica©ibenska biskupija

Trg Dr. ©ime Mazzure 8 (æupa)22240 TisnoT: 022/439-328RimokatoliËka vjerska zajednica©ibenska biskupija, Æupa Duha Svetoga u TisnomOsnovana 1988. g.

Zbirka sadræava sakralne srebrne predmete, procesijske kriæeve, slike, drvene kipove i knjige. Do Domovinskograta izloæba je bila dostupna svim zainteresiranim tijekom cijelog dana.Sadaπnja situacija nije poznata.

Benediktinski samostan Sv. Kuzme i Damjana na ∆okovcu23212 TkonOtok PaπmanT: 023/285-263RimokatoliËka vjerska zajednicaBenediktinski samostan Sv. Kuzme i DamjanaOsnovana 1999. g.

U samostanu i uokolo njega pronaeno je desetak kamenih ulomaka koji su bili ugraeni u zie (spolije). Ima ih odvremena ranog krπÊanstva do baroka. Izloæeni su u nevelikoj prostoriji unutar samostana.Otvoreno od 16 do 18 sati.

©IBENIK


PAROHIJE (?)

©IBENIK

ZBIRKA SLIKA FRANJEVA»KOG

SAMOSTANA SV. LOVRE*

©IBENIK

RIZNICA ©IBENSKE KATEDRALE U

CRKVI SV. BARBARE**

TISNO

ZBIRKA SAKRALNE UMJETNOSTI U

ÆUPI **

TKON

ZBIRKA - LAPIDARIJ

BENEDIKTINSKOG SAMOSTANA SV.

KUZME I DAMJANA NA ∆OKOVCU

Gradska 221220 TrogirT: 021/881-631RimokatoliËka vjerska zajednicaÆenski benediktinski samostan sv. NikoleOsnovana 1969. g.

Zbirka je smjeπtena u prizemlju dijela samostana s obnovljenim dvoriπtem iz 14. stoljeÊa.Muzejska zbirka se sastoji od viπe cjelina. Od arheoloπkih predmeta posebno mjesto ima reljef Kairosa u kamenu,koji je raen po uzoru na bronËanu skulpturu Kairosa grËkog kipara Lisipa koji se datira u 3. stoljeÊe prije Krista, atu su i dijelovi sarkofaga s prikazom Ahileja takoer iz 3. stoljeÊa prije Krista. »uvaju se takoer i dijelovi uresaranokrπÊanske crkve iz 6. stoljeÊa kao i neπto pleterne ornamentike.Od drugih djela valja istaknuti slikano raspelo iz 14. stoljeÊa iz kruga Paola Veneziana, drveni rezbareni i bojanipoliptih iz 15. stoljeÊa, sliku Bogorodice sa svecima iz kruga Blaæa Jurjeva Trogiranina iz 15. stoljeÊa i gotiËkuskulpturu madone. Tu su joπ i ikone kao i barokne slike meu kojima se istiËu ovalne slike N. Grassija. Bogata je izbirka srebrnih crkvenih predmeta uglavnom iz 17. i 18. stoljeÊa.Vrijedna je i zbirka Ëipki. UmijeÊe vezenja se stoljeÊima njegovalo u samostanu.Meu knjigama istiËu se antifone iz 14. stoljeÊa, hrvatska pjesmarica iz 18. stoljeÊa i posebno Vrtal Petra LuËiÊa(najstarija antologija hrvatske lirike iz 15. st.).Otvoreno: od 8 do 12 i od 16 do 9 sati ljeti, zimi na poziv.

Bl. A KaæotiÊ 121220 TrogirT: 021/881-968RimokatoliËka vjerska zajednicaSamostan Otaca dominikanacaOsnovano 1983. godine.

Zbirka slika sadræava djela od 15. do 18. stoljeÊa. Meu njima istiËu se: Poliptih Blaæa Jurja Trogiranina, gotiËkogstila, iz prve polovine 15. stoljeÊa; renesansna oltarna pala Gospe s djetetom i svecima iz kraja 16. stoljeÊa iPrikazanje u hramu, venecijanskog ranobaroknog slikara Palme Mlaeg iz 1607. godine. U Zbirci je popisano 11sve redom vrlo vrijednih slika. Od drvene plastike istiËe se Golgota, plitki duborez u renesansnom stilu iz 16. stoljeÊa, a od kamene gotiËka Pietà (Bogorodica suÊutna) iz 15. stoljeÊa, te uzidani triptih s likovima Sv. IvanaTrogirskog, Sv. Jere i Sv. Lovre iz kruga poznatog renesansnog kipara Nikole Firentinca. Meu liturgijskim metalnimpredmetima posebno su vrijedni srebrni pozlaÊeni relikvijari gotiËkog stila iz 15. st. koji su se prije nalazili u crkvi sv. Kriæa na »iovu. Tu su, dakako, i ostali vrijedni predmeti njih 77. Joπ treba spomenuti zbirku zavjetnih darovaGospi (ex vota).Otvoreno od 9 do 12 i od 15 do 18 sati.

Trg Pape Pavla II21220 TrogirT: 021 881 428RimokatoliËka vjerska zajednicaSplitsko-makarska nadbiskupija, Æupa sv. Lovre u TrogiruOsnovana 1965. g.

U sakristiji u kojoj su gotiËki rezbareni ormari majstora Grgura Vidova Ëuva se riznica katedrale s moÊnicima,crkvenim ruhom, crkvenim knjigama, slikama, obrednim predmetima...Kaptolska biblioteka sadræava vrlo vrijedne knjige od 13. stoljeÊa pa sve do naπih dana.Meu umjetninama istiËu se: gotiËko raspelo iz 15. stoljeÊa, bjelokosni kasnogotiËki triptihon 14./15. stoljeÊa, slikaSv. Andrija sa Ëetiri sveca iz 14. stoljeÊa djelo iz kruga P. Veneziana, slike Sv. Ivan Krstitelj i Sv. Jeronim GentileBellinija, slika Gospa u ruæiËnjaku Blaæa Jurjeva Trogiranina, ikona Madona s djetetom iz 14. stoljeÊa, te srebrnegotiËke pokaznice i kriæ iz 14./15. stoljeÊa, a tu je dakako i cijelo mnoπtvo drugih umjetniËki vrijednih predmeta.Otvoreno: ljeti od 8 do 12 i od 16 do 20 sati, u ostala doba uz prethodni dogovor.

Trg Pape Pavla II21220 TrogirT: 021/881-426

TROGIR

ZBIRKA UMJETNINA “KAIROS” U

ÆENSKOM BENEDIKTINSKOM

SAMOSTANU SV. NIKOLE

TROGIR

ZBIRKA SAMOSTANA OTACA

DOMINIKANACA

TROGIR

RIZNICA TROGIRSKE KATEDRALE

SV. LOVRIJENCA*

TROGIR

PINAKOTEKA CRKVE SV. IVANA

KRSTITELJA

161RimokatoliËka vjerska zajednicaSplitsko-makarska nadbiskupija, Æupa sv. Lovre u Trogiru

U jednobrodnoj romaniËkoj crkvi sv. Ivana Krstitelja smjeπtena je vrlo vrijedna zbirka crkvenih umjetnina (slike, starocrkveno ruho, evanelistari, bogati rukopisi, peËati...). Tu su djela: Nadgrobni spomenik obitelji Cipiko (reljef sprikazom oplakivanja) od Nikole Firentinca, slikana raspela romaniËka i gotiËka, poliptisi i slike Blaæa JurjevaTrogiranina, platna Gentile Bellinija, P. Veneziana... Tu su sabrane najvrednije umjetnine iz trogirskih crkava.Zbirka je trenutaËno zatvorena zbog restauriranja slika i ureenja prostora.

21220 Trogir»iovoT: 021/881-133RimokatoliËka vjerska zajednicaSamostan sv. Ante

Zbirka umjetnina i predmeta koja pripada crkvi sv. Ante na »iovu ima meu svojim primjercima umjetninu svjetskogznaËaja, a to je gotiËka dijadema iz poËetka 15. stoljeÊa. Druga vaæna umjetnina je oltarna pala sa likovima sv. Antuna i Pavla Pustinjaka, Palme Mlaeg. Djelo je najvjerojatnije nastalo poË. 17. stoljeÊa i spada meu njego-va najbolja djela.Od ostalih predmeta treba spomenuti zbirku kovinskih predmeta kao πto su svijeÊnjaci, kaleæi, moÊnici poglavito iz18. stoljeÊa. Tu je i nekoliko drvenih predmeta: okviri za kanonske ploËe i svijeÊnjaci takoer iz 18. stoljeÊa.Za posjetu je potreban prethodni dogovor.

Pavlinska 842 000 VaraædinT: 042/320-189RimokatoliËka vjerska zajednicaVaraædinska biskupija

Crkva (danas katedrala) i samostan su prvotno bili isusovaËki, potom pavlinski. Danas je u bivπem samostanufakultet. Crkva je osnivanjem biskupije postala katedrala. Zbirke koje su posvjedoËeno bogate nisu popisane inema dokumentacije.Nije dostupno javnosti.

FranjevaËki trg42000 VaraædinT: 042/213-166RimokatoliËka vjerska zajednicaFranjevaËki samostan

Zbirka crkvenog posua je registrirana, a popis uz registraciju sadræava 22 vrijedna predmeta.Ostale zbirke kojih posvjedoËeno ima nisu popisane.Knjiænica je bogata i sadræava 20.000 svezaka od 16. do 19. stoljeÊa. Sadræava i rijetke stare hrvatske knjige iinkunabule.Nije dostupno javnosti.

Urπulinska 3, p.p. 16242000 VaraædinT: 042/211-808RimokatoliËka vjerska zajednicaUrπulinski samostan

U samostanu se Ëuvaju vrijedne kasnobarokne slike kao primjerice Roenje Kristovo djelo Jührera iz 1739. g. iliVienje utemeljiteljice reda, RaspeÊe, Sv. Urπula i Bogorodica s Djetetom - sve slike nepoznatih autora. Od skulp-tura treba istaknuti dvije gotiËke Bogorodice, vrlo interesantan kipiÊ Malog Isusa, rad redovnica u vosku iz 18. stol-jeÊa i bogato barokno Raspelo s Bogorodicom iz sredine 18. stoljeÊa.Vrijedna je i bogata zbirka crkvenog ruha.Zbirka srebrnih predmeta sadræava svijeÊnjake, kaleæe, kandila i relikvijare sve uglavnom iz 18. stoljeÊa. Vrijedni su i

TROGIR

ZBIRKA SAMOSTANA SV. ANTE NA

»IOVU

VARAÆDIN

ZBIRKE KATEDRALE BLAÆENE

DJEVICE MARIJE U NEBO UZETE**

VARAÆDIN

ZBIRKE FRANJEVA»KOG

SAMOSTANA**

VARAÆDIN

CRKVENA ZBIRKA UR©ULINSKOG

SAMOSTANA

162 drveni polikromirani relikvijari.U samostanu je bogata knjiænica i zbirka uzornika i pojedinih uzoraka ruËnih radova, koja je preostala od vrlobogatih πkolskih zbirki, koje su nakon II. svjetskog rata uniπtene.U samostanu je postojao mali ali lijepo ureen muzej koji je sada suspendiran.»eka se povrat πkolske zgrade sestrama urπulinkama u koju Êe one smjestiti muzej.Nije dostupno javnosti.

Kapucinski trg42000 VaraædinT: 042/213-550RimokatoliËka vjerska zajednicaKapucinski samostan

Svakako se moæe govoriti o zbirci slika, liturgijskih predmeta i vrijednoj biblioteci.No, zbirke joπ nisu popisane a ni formirane kao zbirke u muzeoloπkom smislu rijeËi. Posebno je vrijedna bibliotekakoja sadræava knjige od 15. do 19. stoljeÊa.Nije dostupno javnosti.

Vladimira Gortana 4051551 Veli LoπinOtok LoπinjT: 051/236-132RimokatoliËka vjerska zajednicaÆupa sv. Antuna Opata u Velom Loπinju

Pinakoteka veÊ dulje vrijeme ne funkcionira. HoÊe li se iznova formirati i kada veliko je pitanje. U svakom sluËajuzbirka æupe sadræava mnogobrojne vrijedne predmete posebno slike, crkveno posue i ruho.Nije dostupno javnosti.

Trg sv. Augustina 934330 VelikaT: 034/233-098RimokatoliËka vjerska zajednicaPoæeπka biskupijaOsnovan 1974. g.

Zbirka se sastoji od etnografske zbirke, biblioteke, arheoloπkih predmeta, numizmatike, crkvenih predmeta, stakla ikeramike, te starih ura.Zbirka sadræava i predmete koji su pripadali bivπem franjevaËkom samostanu na istome mjestu.

Visovac bb22324 VisovacT: 022/775-416RimokatoliËka vjerska zajednicaFranjevaËki samostanOsnovano: 1968. godine.

Zbirka sadræava predmete: etnografske, numizmatiËke, crkvene predmete, knjige, nakit, medalje i pinakoteku.

Sv. Roka 452215 VodnjanT: 052/511-420MOB: 098/214-120RimokatoliËka vjerska zajednicaPoreËko-pulska biskupija, Æupa sv. Blaæa u VodnjanuOsnovana 1984. g.

Crkvena zbirka u Vodnjanu jedna je od veÊih i bogatijih zbirki u Hrvatskoj.

VARAÆDIN

CRKVENA ZBIRKA KAPUCINSKOG

SAMOSTANA (?)

VELI LO©INJ

PINAKOTEKA ÆUPNOG UREDA (?)

VELIKA

ODJEL DIJECEZANSKOG MUZEJA

POÆE©KE BISKUPIJE

VISOVAC

MUZEJSKA ZBIRKA


VODNJAN

ZBIRKA SAKRALNE UMJETNOSTI

ÆUPE SV. BLAÆA

163Sadræava kamene ulomke, skulpture meu kojima i neke gotiËke, slike mnogih majstora, a meu njima i PaolaVeneziana, velik broj vrlo vrijednog crkvenog posua svih vrsta (kaleæi, pokaznice, ciboriji, laice, svijeÊnjaci...) irelikvijara (moæda najveÊa takva zbirka u Hrvatskoj, prepuna srebrnih predmeta razliËitih oblika optoËenih dragimkamenjem), te crkvenog ruha, knjiga i rukopisa.Najvaæniji i najljepπi predmeti su pokazani na stalnoj izloæbi.Posebnu zbirku Ëine neraspadnuta tijela svetih, gdje se Ëuva 188 relikvija i nepoznato mnoπtvo predmeta, tkanina,stakla, metalnih ploËica, natpisa, peËata (autentica), relikvijara i drvenih sarkofaga.Otvoreno: od 9 do 19 sati ljeti, zimi uz prethodnu najavu i dogovor.

Vrboska bb21463 VrboskaOtok HvarT: 021/774-095RimokatoliËka vjerska zajednicaHvarska biskupija, Æupa sv. Lovre

Zbirka se sastoji od slika i skulptura od 14. do 20. stoljeÊa, te riznice u kojoj se Ëuva crkveno ruho, srebrnocrkveno posue, numizmatika i povelje bratovπtina.

Olajnica 17, pp.1632000 VukovarT: 032/442-641RimokatoliËka vjerska zajednicaFranjevaËki samostanOsnovana 1971. g.

Samostan je teπko stradao u Domovinskom ratu. Dio zbirke je opljaËkan, a dio se nalazi u Jugoslaviji. U tijeku jepostupak restitucije.Nije dostupno.

Zeleni trg 123000 ZadarT: 023/251-712RimokatoliËka vjerska zajednicaZadarska nadbiskupija

Riznica Zadarske nadbiskupije Ëuva izuzetno bogatu zbirku metalnih crkvenih predmeta od kojih su neki vrhunskeizrade. Najstariji potjeËu iz srednjeg vijeka, a noviji su izraeni nedavno. Od stilova posebno treba istaknuti gotiËkei barokne predmete. Neki od njih izraeni su od Ëistog zlata, ali ih je veÊina srebrna. »esto su ukraπeni emajlom,dragim i poludragim kamenjem. Riznica posjeduje sve vrste crkvenog posua i liturgijskog pribora: pokaznice,kaleæe, kandila, kadionice, kriæeve (procesijske, pektorale, oltarske...), svijeÊnjake... ZnaËajna je i zbirka relikvijara.Zbirka crkvenog ruha takoer je vrlo vrijedna i znaËajna. Tu su pluvijali, misnice, dijelovi biskupskog ornata, stole,manipuli i drugi predmeti izraeni iz tekstila.Riznica Zadarske nadbiskupije jedna je od nekoliko najznaËajnijih i najvrednijih u Hrvatskoj.Nije dostupno javnosti.

Mihe KlaiÊa 1123000 ZadarT: 023/213-262RimokatoliËka vjerska zajednicaSamostan sv. Mihovila, franjevaca treÊoredacaOsnovan 1983. g.

Muzej je za vrijeme rata bio premjeπten i joπ do danas nije postavljen zbog neprikladnih prostorija, tj. velike vlage.Sanacija je u tijeku.Zbirka sadræava vrijedne slike meu kojima istiËemo: Gospu od sniga, ulje na platnu, naknadno lijepljeno na dasku,oko 1600. godine; Sv. Luciju, nepoznatog majstora iz 16. stoljeÊa; Posljednju veËeru iz 16./17. stoljeÊa; PortretFranja PletikosiÊa iz 1698. godine i BiËevanje Krista iz 16. st.

VRBOSKA

ZBIRKA ÆUPE SV. LOVRINCA**

VUKOVAR


SAMOSTANA

ZADAR

RIZNICA NADBISKUPIJE

ZADAR

MUZEJ SAMOSTANA

SV. MIHOVILA, FRANJEVACA

TRE∆OREDACA

164 U Ëetiri ostakljene niπe izloæbenog prostora smjeπteni su: skulptura Bogorodice s djetetom i anelima, alabaster,17. st., te crkveno posue - ophodni kriæevi, okviri kanonskih tablica, kaleæi i kadionice iz 18. stoljeÊa.Trenutno nije dostupno javnosti.

Trg opatice »ike 123000 ZadarT: 023/254-820RimokatoliËka vjerska zajednicaÆenski benediktinski samostan u ZadruOsnovana 1967. g.

Benediktinke u Zadru posjeduju jednu od najvrednijih crkvenih zbirki u Hrvatskoj.Zbirka sadræava: kamene skulpture, slikarstvo, drvorezbarstvo, zlatarske radove, kriæeve, kaleæe, ciborije,pokaznice, relikvijare (u obliku ruke, poprsja, pokaznice, pacifikali, kanonske tablice, okove ikona i drugo, vez,crkveno ruho i Ëipke) - ukupno oko 200 predmeta.Naravno teπko je nabrojiti sve vrlo vrijedne predmete koji se Ëuvaju i izlaæu u SICU. Ipak, meu njima treba istaknu-ti KriæiÊ - relikvijar (enklopion) iz 7./8. stoljeÊa poznat (pogreπno) kao »ikin kriæiÊ, relikvijare sv. Aroncija i sv. Jakovaiz 9. stoljeÊa, srebrne relikvijare u obliku ruku optoËene dragim kamenjem od kojih je najstariji onaj iz 12. stoljeÊa,relikvijare u obliku poprsja od kojih najstariji potiËu iz 14. stoljeÊa, mnoπtvo kriæeva, ikone kojih ima od 13. stoljeÊa,kamenu krstionicu, dio ambona katedrale i druge kamene ulomke iz 12. i 13. stoljeÊa, gotiËke skulpture, te slikekoje su slikali majstori kao πto su Carpaccio ili Palma Mlai.Otvoreno: od 10 do 12.30 i od 16.30 do 18 sati.

Trg Petra ZoraniÊa 723000 ZadarT: 023/211-705RimokatoliËka vjerska zajednicaZadarska nadbiskupija, æupa sv. ©imuna

Zbirka sadræava slike, drvene i kamene skulpture i predmete, i dakako, zbirku crkvenog posua, relikvijara i drugihcrkvenih metalnih predmeta. Sve to u rasponu od 13. do 19. stoljeÊa.Posebno mjesto zauzima Ëuvena srebrna raka Sv. ©imuna iz 14. stoljeÊa, remekdjelo svekolike umjetnosti uHrvatskoj.No u zbirci je i mnogo drugih izuzetno vrijednih eksponata. Treba spomenuti Anæuvinski kaleæ, pozlaÊeno srebro iz1378. godine, srebrnu renesansnu laicu domaÊeg majstora iz 1537. godine i srebrnu oltarnu palu iz 1569. godineispod koje je drvena tabla s prikazom Gospe i 12 svetitelja. Tu je i raritetna Madona s djetetom iz polikromiranoggipsa (13.-16. st.?).Djelomice dostupno uz prethodnu najavu.

Trg sv. Frane 123000 ZadarT: 023/250-467RimokatoliËka vjerska zajednicaSamostan sv. Frane

Tijekom rata mnogobrojni vrijedni predmeti riznice su bili sklonjeni od rata. Sada treba organizirati novi postav.Riznicu je moguÊe pogledati uz prethodnu najavu.

Trg S. S. JankoviÊa 323000 ZadarT: 023/251-014Srpsko-pravoslavna vjerska zajednicaParohija Sv. proroka IlijeOsnovano 1984. godine.

Zbirka, uz ostalo, sadræava ikone od 15. do 20. stoljeÊa.Zbog ratnih dogaanja zbirka muzejskih predmeta iz crkve Sv. proroka Ilije, 1991. godine, sklonjena je na sigurnomjesto. Zbirka nije u potpunosti saËuvana ali veÊim dijelom jest.

ZADAR

STALNA IZLOÆBA CRKVENE

UMJETNOSTI (SICU)

ZADAR

ZBIRKA CRKVE SV. ©IMUNA

ZADAR

RIZNICA SAMOSTANA SV. FRANE

ZADAR

ZBIRKA CRKVE SV PROROKA ILIJE

165U ratu uniπteni su interijeri, porazbijana stakla i nanesene su i druge πtete koje do sada joπ nisu sanirane, tako daje zbirka nedostupna javnosti.Otvoreno: nije dostupno.

Kaptol 3110000 ZagrebT: 01/48-14-727, 48-12-032 RimokatoliËka vjerska zajednicaZagrebaËka nadbiskupijaOsnovana 1094. g. (osnivanjem ZagrebaËke biskupije).

Riznica zagrebaËke katedrale sadræava neprocjenjivo kulturno blago koje se u Zagrebu skupljalo i pomno Ëuvaloosam stoljeÊa. Ona je odraz, kulturnih, ekonomskih i drugih prilika ZagrebaËke nadbiskupije i Ëitave Hrvatske povi-jesti od 11. stoljeÊa do naπih dana. RizniËko blago sastoji se poglavito od zbirki crkvenog zlatarstva i srebrarstva icrkvenog ruha, no sadræava i zbirke liturgijskih knjiga i muzikalija, dokumenata i nacrta, te medalja. Posve jenemoguÊe u nekoliko rijeËi spomenuti sve znaËajne predmete riznice, ali ako bismo ipak htjeli poneπto izdvojiti,onda bi to bio popis koji bi mogao sadræavati sljedeÊe predmete: Od tekstila, misnicu sv. Ladislava osnivaËabiskupije iz 11. stoljeÊa; humeral biskupa KaæotiÊa iz 14. stoljeÊa; kapitalno djelo Stolla, tzv. “Boæji grob” iz 17. stoljeÊa, te cijeli niz misnica, dalmatika, pluvijala, πtola, manipula, mitri i drugog ruha od 15 stoljeÊa do naπihdana; od crkvenog zlatarstva i srebrnarstva, gotiËke i barokne, srebrne i zlatne, kaleæe, pokaznice, relikvijare,biskupske πtapove, radove zagrebaËkih, augsburπkih, beËkih, gradaËkih i drugih majstora; plenarij iz bjelokosti iz11. stoljeÊa; a od slikarstva, vjerojatni Dürerov oltarni triptih. U riznici se Ëuvaju i predmeti primijenjene umjetnostikoji su naËinjeni po nacrtima Bolléa obnovitelja katedrale. Riznici pripada i znaËajna numizmatiËka zbirka i zbirkamedalja.Posjeta je moguÊa samo uz prethodni dogovor.

Kaptol 3110000 ZagrebT: 01/48-94-846T: 01/46-66-897RimokatoliËka vjerska zajednicaZagrebaËka nadbiskupijaInicijativa za osnivanje pokrenuta 1935. g., osnovan 1939. godine.

Dijecezanski muzej ZagrebaËke nadbiskupije osnovao je dr. Alojzije Stepinac 1939. godine. Zbirke muzeja nastalesu prikupljanjem vrijednih predmeta iz cijele dijeceze. Svojedobno je muzej bio smjeπten u kaptolsku kuriju IvanaZnike, Kaptol 28, meutim, kurija je, prije nekoliko desetljeÊa, preureena u staraËki dom, a muzej je ostao bezzgrade i prostorija. Zato veÊ dulje vrijeme ne funkcionira, a njegove zbirke nisu dostupne javnosti. Tek povremenoneki od predmeta mogu se vidjeti na velikim izloæbama kao πto je bila ona Sveti trag i na mnogim drugim. Meu zbirkama posebno su vrijedne: zbirka slika iz 17., 18. i 19. stoljeÊa; zbirka skulptura, uglavnom saËinjenih oddrva i polikromiranih, i vrlo bogata zbirka crkvenog ruha. U muzeju se takoer Ëuva i zbirka grafika i manji brojmetalnih predmeta i devocionalija. Velika veÊina predmeta u fundusima Muzeja vezana je uz religioznu tematiku ilisu pak sluæili u liturgijske svrhe.U inventarnim knjigama Muzeja upisana su 2.303 predmeta.Muzej ima i svoje filijale u Dubovcu (Karlovac), Velikoj i na Sljemenu pri æupnom uredu Majke Boæje Sljemenske.Dijecezanski muzej sa skupinama svojih eksponata - ide u red najvrednijih takvih ustanova u cijeloj Hrvatskoj, apojedine skupine (slike, kipovi, ruho) su najvrednije takve zbirke u sjevernom dijelu Hrvatske.Nije otvoreno za javnost.

Kaptol 3110000 ZagrebT: 01/48-94-800RimokatoliËka vjerska zajednicaNadbiskupija zagrebaËkaOsnovana 1995. g.

Zbirka dokumentira æivot Alojzije Stepinca kardinala i nadbiskupa. Sastoji se od osobnih predmeta kardinala iukljuËuje njegovo crkveno ruho, liturgijsko posue, zlatninu dobivenu od pape i druge predmete. Æivot StepinËev

ZAGREB

RIZNICA ZAGREBA»KE KATEDRALE

ZAGREB

DIJECEZANSKI MUZEJ

ZAGREBA»KE NADBISKUPIJE

ZAGREB

SPOMEN ZBIRKA IZ OSTAV©TINE

SLUGE BOÆJEG ALOJZIJE

STEPINCA

166 ilustriran je arhivskim i faksimilskim dokumentima i fotodokumentacijom. Na izloæbi su i slike hrvatskih umjetnikakoji su portretirali kardinala.Otvoreno od 8.30 do 14 sati.

JandriÊeva 1110000 ZagrebT: 01/46-73-801RimokatoliËka vjerska zajednicaSamostan franjevaca treÊoredaca

U treÊem desetljeÊu proπlog stoljeÊa bivπi isusovaËki samostan i crkvu na Ksaveru preuzimaju franjevci treÊoredci -franjevci glagoljaπi. Ovdje se Ëuvaju dragocjenosti iz svih krajeva Hrvatske u kojima su æivjeli i radili hrvatskitreÊoredci. Uz arhiv provincije, biblioteku i glazbeni arhiv samostan posjeduje i vrijedan uglavnom noviji inventar.Blagovaonica samostana ukraπena je djelima Z. ©ulentiÊa. IstiËe se i zbirka liturgijskog posua: kaleæi iz 16 - 18.stoljeÊa, pacifikal i monstranca iz 19. stoljeÊa i drugo.Otvoreno: dio zbirke je dostupan uz prethodnu najavu.

Frankopanska 1710000 ZagrebT: 01/48-30-245RimokatoliËka vjerska zajednica.Samostan sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskog.

U okviru samostana djeluje od njegova nastanka radionica za tekstil. Od nje su ostala saËuvana vrijedna djelacrkvenog ruhotvorstva iz 19. stoljeÊa. U samostanu ima neπto vrijednog namjeπtaja, staronjemaËkog stila te vri-jedan portret biskupa Haulika. U sakristijskom ormaru Ëuva se i srebrno liturgijsko posue. Uz to samostan posje-duje dokumentaciju i fotografije koje ilustriraju æivot i aktivnosti sestara milosrdnica i povijest samostana.Godine 1995. povodom 150. godiπnjice dolaska sestara u Zagreb bila je otvorena izloæba dijela predmeta iz zbirke.Meutim nakon izloæbe ureenje zbirke u “muzej” Ëeka prostor.Pojedini predmeti mogu se pogledati uz prethodni dogovor.

∆irilometodska 110000 ZagrebT: 01/48-51-773GrkokatoliËka vjerska zajednicaGrkokatoliËko sjemeniπte i æupa sv. ∆irila i Metoda u Zagrebu

ZnaËajna je zbirka slika porterta biskupa i rektora sjemeniπta (od 1779. do danas) meu kojima su vrijedna djela,kao primjerice, portret G. SmiËiklasa djelo M. Stroya iz 1841. godine, slika sjemeniπta iz 1788. godine i portretprvog kriæevaËkog biskupa dr. Basilija. Tu se Ëuvaju i mnogobrojni predmeti koje sluæe u liturgiji kao πto su kriæevi,plaπÊanice, svijeÊnjaci, petohljebnice... sve uglavnom iz 19. stoljeÊa, a tu je i moÊnik sv. Honorata i Fulgencija. Ublagovaonici je barokna slika s prikazom Posljednje veËere. U zgradi se u jednoj sobi Ëuvaju predmetiæumberaËkog vikarijata. Ima tu svijeÊnjaka, lampi, pastirskih πtapova, raspela i jedna pietà tzv. ÆumberaËkaBogorodica. U sjemeniπtu su i ikone s ikonostasa sv. Marije u PeÊima (Æumberak) iz 19. stoljeÊa.Zbirke je moguÊe pogledati uz prethodnu najavu i dogovor.

PalmotiÊeva 1610000 ZagrebT: 01/49-22-692T: 01/49-22-693Æidovska vjerska zajednicaÆidovska opÊina Zagreb

Zbirka sadræava mnoge predmete koji se koriste ili koji se vezuju uz kult. Æidovska opÊina posjeduje, dakako tore,koje su od posebne umjetniËke vrijednosti. Uz tore Ëuvaju se predmeti koji su za nju vezani kao πto su plaπt tore,πtit tore, kruna tore, zvonËiÊi, drvene ruËke, jad (ruka) za praÊenje teksta. U zbirci ima i srebrnih predmeta meukojima su svijeÊnjaci razliËitih veliËina, sedmerokraki (menorah), sinagogalni i kuÊni svijeÊnjaci, kaleæi za vino,besamimi (perforirana metalna posuda za mirise)...Meu predmetima od tekstila su molitveni ogrtaËi (taliti), kape za

ZAGREB

ZBIRKA SAMOSTANA SV. FRANJE

KSAVERSKOG

ZAGREB

ZBIRKA SAMOSTANA SESTARA

MILOSRDNICA SV. VINKA

PAULSKOG

ZAGREB

ZBIRKE GRKOKATOLI»KOG

SJEMENI©TA I ÆUPE SJEMENI©TA I

ÆUPE SV. ∆IRILA I METODA

ZAGREB

ZBIRKA SAKRALNIH PREDMETA

ÆIDOVSKE OP∆INE*

167muπkarce, razna pokrivala i drugo. Od ostalih predmeta tu su πofar (lijevi rog Ëiste æivotinje), mezuze (zapis - kredo- rabina na koæi) i pribor za obreziva-nje. Dio spomenutih predmeta potjeËe iz 19. stoljeÊa, a neki srebrni predmetinose æigove iz 19. stoljeÊa meu njima i beËke. Zbirka je nesumnjivo vrlo znaËajna jer Ëuva preostalu sakralnubaπtinu Æidova u Zagrebu.

PalmotiÊeva 1610000 ZagrebT: 01/49-22-692T: 01/49-22-693Æidovska vjerska zajednicaÆidovska opÊina Zagreb

Galerija sadræava nekoliko desetaka slika poznatih autora bez kojih je nezamislivo moderno i suvremeno hrvatskoslikarstvo. Meu mnogima spomenut Êemo djela u prvome redu Milana i Ive Steinera po kojima je galerija nazvana.No, u zbirci se Ëuvaju djela i drugih autora kao πto su: Alfred Pal, Toni FranoviÊ, Ivo Rein, –uro Tiljak, OskarHerman, Rafael Talvi ili Vera Dajht Kralj...Od skulptura kojih ima manje treba navesti onu koja prikazuje Mojsija, a rad je Ivana MeπtroviÊa.

Ilica 710000 ZagrebT: 01/48-12-616Srpska pravoslavna crkvaEparhija zagrebaËko-ljubljanska, ZagrebaËka parohija

Muzej Srpske pravoslavne crkve u Zagrebu najznaËajnija je zbirka Srpske pravoslavne crkve Hrvatskoj. Muzej jebio smjeπten u zgradi u Ulici –. DeæeliÊa, ali su nakon oπteÊenja zgrade (1992. godine) svi predmeti evakuirani. Diofundusa muzeja Ëini graa koja se do 1983. godine Ëuvala u Hrvatskom povijesnom muzeju - Odjelu Srba uHrvatskoj. Muzej sadræava znaËajan fond ikona srpsko-bizantinskog i italo-kretskog stila, znaËajan fond starih knji-ga pa i inkunabula, kao i ostale predmete vezane uz kulturu Srba.Iako muzej posjeduje predmete veÊ od 13. stoljeÊa glavnina je iz razdoblja od 17. do 19. stoljeÊa.Nije dostupno javnosti.

Sljemenska cesta 410 000 ZagrebRimokatoliËka vjerska zajednicaZagrebaËka nadbiskupija, Æupa Majke Boæje Sljemenske

U odjelu Dijecezanskog muzeja na Sljemenu Ëuvaju se razliËiti predmeti meu kojima i zooloπka zbirka, 9 original-nih karata zagrebaËke biskupije iz 1922. i stilski namjeπtaj. Meutim, najviπe je, dakako, crkvenih predmeta. Odmisnog ruha istiËu se misnice od kojih je jedna dobivena na dar iz NjemaËke (19. st.), druga je opet sva izvezenanarodnim motivima i dar je markuπevaËkog æupnika, treÊa je tzv. zlatna misnica dar Milke Trnine. Sve ove misnicevisoke su vrijednosti.U æupnom uredu Ëuvaju se jaslice s likovima u naravnoj veliËini.Od drugih predmeta istiËe se kaleæ iz 1933.g., djelo Klinkoπa, koji je namjenski raen za ovu æupu.

Stenjevec 910090 ZagrebT: 01/373-2729e-mail: http: www.zupa-stenjevec1.hrRimokatoliËka vjerska zajednicaZagrebaËka nadbiskupija, Æupa Uznesenja Blaæene Djevice Marije, Stenjevec

Danaπnji izgled æupnog dvora datira iz 1847. godine, no dijelovi zgrade su znatno stariji. U njemu se Ëuva bogatiæupni arhiv sa spomenicama iz 18. i 19. stoljeÊa i drugi vrijedni dokumenti. Biblioteka sadræava nekoliko tisuÊanaslova, a meu njima ima i izuzetno vrijednih kao primjerice brevijar iz 1549. godine.Zbirka crkvenog posua takoer posjeduje nekoliko vrijednih primjeraka. Meu njima istiËu se kasnogotiËka srebr-na i pozlaÊena pokaznica, kaleæ iz druge polovice 17. stoljeÊa koji je dar æupnika Matije, dva ranobarokna kaleæa,

ZAGREB

GALERIJA “MILAN I IVO STEINER”

I ZBIRKA PROFANIH PREDMETA -

ÆIDOVSKA OP∆INA*

ZAGREB

MUZEJ PRAVOSLAVNE CRKVE,

EPARHIJE ZAGREBA»KO-

LJUBLJANSKE

ZAGREB

ODJEL DIJECEZANSKOG MUZEJA -

ÆUPA MAJKE BOÆJE

SLJEMENSKE*

ZAGREB

ZBIRKA U ÆUPNOM DVORU -

STENJEVEC

168 dva kasnobarokna kaleæa, kasnobarokni relikvijar Sv. Kriæa, niz svijeÊnjaka iz 1897., kandilo...SaËuvano je i neπtocrkvenog ruha i zastava.Zbirka nije izloæena i predmeti se mogu vidjeti samo nakon dogovora sa æupnikom.

21 270 Zagvozd (kod Imotskog)T: 021/847-029RimokatoliËka vjerska zajednicaSplitsko-makarska nadbiskupija, Æupa Gospe od Karmela u Zagvozdu

Zbirka posjeduje 66 etnografskih predmeta. Zbirka je registrirana kao spomenik kulture.

Hrvatskih rodoljuba 3621334 ZaostrogT: 021/629-048T: 021/629-200RimokatoliËka vjerska zajednicaFranjevaËki samostan u ZaostroguOsnovana 1968. g.

Zbirka posjeduje znaËajan fundus etnografskih predmeta (oko 300 kom.). Bogata je knjiænica s rukopisima i knjiga-ma od 1468. do 1929. godine i arhiv sa spisima od 15. do 20. stoljeÊa. 457 isprava je na turskom jeziku. Tu su,dakako, i ostali uobiËajeni crkveni predmeti.Otvoreno ljeti od 9 do 12 i od 17 do 19 sati, zimi po dogovoru.

MUSEUMS, COLLECTIONS AND TREASURIES OWNED BY RELIGIOUS COMMUNITIES

The Museum Documentation Centre (MDC) keeps the Register of Museums, Galleries and Collections in the Republic ofCroatia that holds relevant information concerning museums. However, a substantial part of the cultural heritage that isequally significant and valuable, as that held in museums is owned by religious communities. They keep and present a partof this heritage in their museums, collections and treasuries. The Register of Museums, Galleries and Collections in theRepublic of Croatia contained only several museums that are owned by religious communities, although it is clear to every-one that the number of “museum facts” (museums, permanent exhibitions, collections) greatly exceeds the number thathas been officially recorded. In order to fill the void, the MDC initiated the programme Museums, Collections and TreasuriesOwned by Religious Communities.

The programme was started in 1997 when we, with the assistance of the Bishops’ Conference of the Roman CatholicChurch, sent out our first survey forms. We sent the survey to other religious communities on our own. On the basis of thesurvey that extended into 1998 we made the first list that we subsequently made additions and corrections to in collabora-tion with the Ministry of Culture, the Administration for the Protection of the Cultural Heritage and their commissions. Thesurvey ended in a partial success. We cooperated, naturally, with museums as well, and we used all available sources ofinformation. We repeated the survey in 2001. The list is the result of five years of work. It contains a selection of the basicinformation that we collected from 127 museums, collections and treasuries owned by religious communities. We have alot more information in our database, but, in order to protect the heritage from theft and in order to leave out less interest-ing information, we decided to publish the data in a summarised form, which we hope will be sufficient for providing initialinformation. Since we concluded that at this stage it is not sufficient, we have not offered it as a guide, but only as a work-ing material intended for use by museum and conservations professionals in the hope that, with their help, we will overtime produce something better and more complete. We are aware of the uneven nature of the descriptions of the collec-tions. In some cases they are comprehensive, while elsewhere they are lacking, depending on the available data. The ter-minology is also not uniform. We have included all the synonyms and local terms as given in the forms. Naturally, weshould develop a dictionary of terms for ecclesiastical objects, but, as far as we know, no one in Croatia is working on thisproblem. And so we lack standard terminology.

The list can, and we hope that it will, have a role in defining the relationship of the state toward museums, collections andtreasuries owned by religious communities.

ZAGVOZD

ETNOGRAFSKA ZBIRKA U ÆUPNOM

UREDU**

ZAOSTROG

MUZEJSKA ZBIRKA


Tema ovogodiπnjeg Meunarodnog dana muzeja bila je: Museums: building community. Slogan ili geslo koje jepreporuËio sakretarijat ICOM-a teπko je prevodivo na hrvatski, a da se ne izgube sva znaËenja koja ono sadræava,no ipak smo nakon konzultacija s prevoditeljima ponudili prijevode: Muzeji: izgradnja zajednice ili Muzeji: stvaranjezajednice. Neki su skratili slogan i istakli sintagmu Gradimo zajednicu. Temeljna poruka ni tu nije izgubljena.

ICOM-ovu temu moæemo igrom rijeËi promijeniti pa reÊi: Community: building museums (Zajednica gradi muzeje),a da opet ne promaπimo smisao ovogodiπnje teme.

Svi u muzeju trebaju raditi za zajednicu i njen razvoj. Ova odgovornost je vaæna i u svezi je s temeljnim vrijednosti-ma i etikom muzeja i muzejskog posla. Tako Êe vjerojatno glasiti jedna od reËenica u novom izmijenjenom EtiËkomkodeksu ICOM-a koji se upravo priprema. Odgovornost muzeja u izgradnji zajednice nije upitna. No, da bi muzejlakπe, bræe i kvalitetnije obavljao svoje socijalne zadaÊe on prvo mora biti zamijeÊen. Zato su hrvatski muzeji naDan muzeja, potaknuti osmiπljenom akcijom Muzejskog dokumentacijskog centra, naËinili zajedniËku gestu, Ëin,djelo (performance).

Muzeji su bili pozvani da na proËelja svojih zgrada postave velike transparente (platna) s reprodukcijama ili natpisi-ma kao πto su: Dan muzeja, Ovo je muzej, Znate li da je u ovoj zgradi muzej?... Mnogi su angaæirali suvremeneumjetnike koji su im pomogli u koncipiranju i izvedbi.

ZajedniËki muzejski preformance diljem Hrvatske privukao je pozornost graana i javnih medija i bio je osobit ipamtljiv doprinos vjeËnoj temi odnosa zajednice i muzeja. O tome svjedoËe mnogobrojni Ëlanci u tisku, emisije naradio postajama i na televiziji.

Ove godine smo prvi put skromnim animiranim telopom (u trajanju od 9 sekundi) uspjeli prodrijeti u doista elitnetermine HRT-a. Emitiran je 4 dana za redom do 18. svibnja. Telop je sadræavao provokativnu poruku.

U povodu Meunarodnog dana muzeja MDC je kao i svake godine tiskao tradicionalni prigodni plakat koji je biodistribuiran svim muzejima u Hrvatskoj i mnogim ustanovama u inozemstvu. Za proπlogodiπnji dobili smo nizpohvala i nagrada, a nadamo se da Êe ovogodiπnji postiÊi sliËan uspjeh.

Muzejski dokumentacijski centar je u Ljubljani postavio izloæbu svojih plakata izdanih u povodu Meunarodnogdana muzeja i tako sudjelovao u njegovu obiljeæavanju u susjednoj dræavi.

Sekcija za edukaciju Hrvatskog muzejskog druπtva je u povodu Dana muzeja organizirala edukativnu igru u 30muzeja Zagreba i okolice pod nazivom JaËajmo se. Trajala je mjesec dana, a zavrπna sveËanost bila je 17. svibnjau dvorani 2 Doma sportova u Zagrebu.

Ulaz u gotovo sve muzeje je, veÊ tradicionalno, na Dan muzeja bio besplatan.

Slijedi pregled dogaanja u muzejima Hrvatske u povodu Meunarodnog dana muzeja.

ZAGREB

Galerija KloviÊevi dvori (VIDI POSEBAN TEKST)

Hrvatski πkolski muzej

Prireena je izloæba: JaËajmo se u πkolama, u okviru edukativne igre JaËajmo se.

U prostorima DjeËje knjiænice Marina DræiÊa predstavljen je novi stalni postav i djelatnost Hrvatskog πkolskogmuzeja.

Na proËelje zgrade postavljen je transparent s tekstom: HRVATSKI ©KOLSKI MUZEJ / 100 GODINA / STALNIPOSTAV.

Muzej suvremene umjetnosti

Muzej suvremene umjetnosti obiljeæio je Dan muzeja novim radom meunarodno priznatog umjetnika Brace

ME–UNARODNI DAN MUZEJA 2001. GODINE

ÆELIMIR LASZLO Muzejski dokumentacijski centar, Zagreb

IM 32 (3-4) 2001.

POGLEDI, DOGA–AJI, ISKUSTVA

VIEWS, EXPERIENCES, EVENTS

Doite u muzeju svijetu svi to Ëinezaπto ne biste i Vi?A i besplatno je.Meunarodni dan muzeja -mdc.

DimitrijeviÊa: Prolaznik kojeg sam sluËajno sreo 23. 3. 2001, proËelje MSU-a, travanj/svibanj 2001. Fotografirana jesluËajna prolaznica (23. 3. 2001.) i njen portret, na ceradnom platnu (3x4 m) je postavljen na proËelje zgradeMuzeja suvremene umjetnosti. Umjetnik je svoj rad donirao Muzeju.

Muzej za umjetnost i obrt (VIDI POSEBAN TEKST)

»AKOVEC

Muzej Meimurja (VIDI POSEBAN TEKST)

DUBROVNIK

DubrovaËki muzeji

Za Dan muzeja zbili su se ovi dogaaji:

Akcija: S.O.S. za Zelence. Zelenci su odbijali sate na zvoniku do 1905., a od tada su u posjedu Muzeja.Potrebno ih je restaurirati. Sredstva su se, meu ostalim, pokuπala pribaviti prodajom doniranih razglednica smotivom Zelenca, pred Dvorom na sam Meunarodni dan muzeja. DubrovaËki muzeji su tim Ëinom nastojali uzbrigu za svoj fundus, djelovati na svijest graana da barem malim prilogom sudjeluju u oËuvanju naπe kulturnebaπtine. Akcija je naiπla na odliËan prijam kod graana i posjetitelja Kneæeva dvora.

Prodano je viπe od 350 komada.

Uz to u atriju dvora bili su izloæeni panoi s fotografijama oπteÊenja.

Izloæba: Slikaj se u MaπkariÊa. Autorica je bila Vesna DeliÊ Gozze. Izloæba ovog domaÊeg fotografa s poËetka 20. st. bila je postavljena na Dan muzeja, 18. svibnja u Domu Marina DræiÊa.

Na proËelju zgrade Doma Marina DræiÊa, bili su ispisani tekstovi: I OVO JE MUZEJ, SVJETSKI DAN MUZEJA,ULAZ BESPLATAN.

Za DubrovaËke muzeje vrijedi istaknuti podatak da je za posjetitelje s podruËja Dubrovnika, dakle za domaÊestanovniπtvo, kao i za πkolsku djecu, ulaz tijekom cijele godine besplatan.

–UR–EVAC

Galerija Stari grad

Galerija nije registrirana kao muzejska ustanova, ali je unatoË tome obiljeæila Meunarodni dan muzeja. Æelja im jeda se uz galerijski postav nae i muzejski. Zato su na kulu utvrde Staroga grada izvjesili zelenu zastavu s natpi-som: I MI ÆELIMO MUZEJ U SVOM GRADU, te oslikanim kolovratom - koju su izradili uËenici.

Na istaknuta mjesta u gradu bili su postavljeni plakati koje je Galerija za ovu priliku tiskala. Voditelji akcije bili sunastavnik likovne kulture O© “Grgura KarlovËanina” iz –urevca, Tomislav FranjiÊ i kustosica Edita JankoviÊHapavel.

GOSPI∆

Muzej Like (VIDI POSEBAN TEKST)

KARLOVAC

Gradski muzej Karlovac (VIDI POSEBAN TEKST)

KLANJEC

Galerija Antuna AugustinËiÊa

Galerija se odluËila za konceptualistiËku interpretaciju zadane teme: Museums: building community, koja polazi odteze da bez gradnje individualiteta nije moguÊa niti gradnja zajedniπtva.

U prostoru stalnog postava Galerije, na sam Dan muzeja, bio je izloæen uradak kojim se nastojalo za muzeje priskr-

sl.1. Kula utvrde Staroga grada na koju je

bila izvjeπena zelena zastava s natpisom: I

mi æelimo muzej

sl.1 Rad Brace DimitrijeviÊa “Prolaznica

koju sam sluËajno sreo u 16.04”, Zagreb,

2001.

Foto: Nada Beroπ

171biti jednaku brigu kakvu poklanjamo djeci /djeca imaju pravo.../, kako bi postali punovrijedni Ëlanovi druπtva/muzej(i) ima(ju) pravo/. Stoga se formalnostilska obiljeæja ovog uratka /πkolska ploËa, uËeniËka biljeænica; πkolski idomaÊi rad/ oslanjaju na osnovnoπkolski izraz. (Kustos projekta bio je: Boæidar PejkoviÊ.)

KNIN

Kninski muzej

Na dræavnoj cesti D-1 postavljene su dvije table (200 x 150 cm) s natpisom Kninski muzej Kninska tvrava.

UoËi Dana muzeja otvorena je izloæba: LovaËke puπke i pribor, koja je ostvarena u suradnji s Hrvatskim povijesnimmuzejom. Na tvravu su postavljene dvije zastave, jedna na glavnom ulazu, a druga na zgradi.

KOPRIVNICA

Gradski muzej Koprivnice

18. svibnja otvorena je se izloæba: Keramika situacije. Izloæba je trajala do 18. lipnja.

Odabirom muzejskih predmeta iz pojedinih odjela: arheologije, povijesti, kulturne povijesti, etnologije, te unedostatku vlastitih predmeta suvremene umjetnosti, odabirom suvremenih autora - profesora ©kole primijenjeneumjetnosti i dizajna iz Zagreba, te radova u glini majmlaih majstora keramiËara iz DjeËjeg vrtiÊa “Smjeπak” uKoprivnici, Muzej grada Koprivnice uspjeπno je predstavio interdisciplinarni pristup muzejskih struËnjaka koji su jed-nostavnom, ali zato ne manje kompleksnom temom upravo na Meunarodni dan muzeja nastojali ukazati na nizvaænih pitanja koja se odnose na djelatnost Muzeja grada Koprivnice i njenog otvaranja najπirem sloju korisnika: oddjeËje do gerijatrijske dobi. (Iz deplijana izloæbe. Autorica: Draæenka JalπiÊ ErneËiÊ)

KRAPINA

Muzej krapinskog praËovjeka

Muzej je sudjelovao u muzejsko-edukativnoj nagradnoj igri JaËajmo se s izloæbom Pradavna tjelovjeæba i igromBacanje kamena s ramena. Ulaz Muzeja bio je oznaËen natpisom i plakatom Dan muzeja.

CRES

Creski muzej (VIDI POSEBAN TEKST)

NA©ICE

ZaviËajni muzej Naπice (VIDI POSEBAN TEKST)

OSIJEK

Galerija likovnih umjetnosti

17. svibnja: Izloæba akvarela austrijske slikarice Angele Kaisermayer. Izloæba je ostvarena u suradnji s Austrijskimkulturnim forumom u Zagrebu i Austrijskim druπtvom u Osijeku.

Postavljeni su plakati s obje izloæbe i natpis u duæini od 10 metara s natpisom Galerija likovnih umjetnosti VasoËekuje.

Muzej Slavonije (VIDI POSEBAN TEKST)

OTO»AC

Muzej Gacke

8. svibnja u povodu Dana grada postavljena je izloæba iz fundusa Etnografske zbirke Od vune i konoplje, nit doniti, do koπulje i πarenice.

18. svibnja predstavljen je VodiË kroz zbirke Muzeja Gacke OtoËac.

172 Na zgradi Muzeja koja se nalazi u srediπtu grada postavljen je transparent: Danas je Dan muzeja.

(kustosi akcija: Jadranka Prπa i Milan GomerËiÊ)

OZALJ

ZaviËajni muzej Ozalj

Uz Meunarodni dan muzeja povezana je 70. obljetnica Zrinsko-Frankopanskog muzeja Druæbe BraÊa Hrvatskogzmaja i 30. obljetnica osnutka ZaviËajnog muzeja u Ozlju. Obljetnice kao i Dan muzeja obiljeæene su otvorenjemZaviËajnog muzeja 17. svibnja 2001. godine.

POÆEGA

Gradski muzej Poæega (VIDI POSEBAN TEKST)

RIJEKA

Muzej grada Rijeke (VIDI POSEBAN TEKST)

SAMOBOR

Samoborski muzej

18. svibnja u 19 sati odræan je performance postavljanja platna oko muzeja. Na platnu su mladi iz Samoboracrtali grafite, te na taj naËin upozorili na nedostatak prostora za mlade, posebno galerijskog prostora.

Istog dana, takoer u 19 sati doπli su predstavnici stranaka koje su se u to vrijeme nalazile u izbornoj utrci zavlast u Samoboru.

Mladi su iz parka oko muzeja u Gradnu pustili stotinjak pastrva.

SENJ

Gradski muzej Senj

Otvorena je ZaviËajna zbirka Lukovo, koja je utemeljena na inicijativu mjeπtana Lukova na Ëelu s g. BrankomRogiÊem - Bajom. Mjeπtani su sami obnovili ribarsku nastambu i prikupili oko 200 eksponata, meu kojima je veÊibroj etnografskih predmeta, a manji arheoloπkih. Ova zbirka dokaz je postojanja zajednice i predstavlja znaËajnuakciju na okupljanju malobrojnog preostalog stanovniπtva. Danas Lukovo ima samo 17 stalnih stanovnika. Muzej jeobavio poslove struËne obrade predmeta i registracije zbirke. U sklopu ove akcije, Ministarstvo kulture, Uprava zazaπtitu kulturne baπtine iz Zagreba prezentiralo je rezultate svojih terenskih istraæivanja podgorskih sela izloæbom:Narodno graditeljstvo Senjskog kraja. Autor izloæbe Manda Horvat - etnolog.

SPLIT

Fundacija Ivana MeπtroviÊa, Galerija Ivana MeπtroviÊa (VIDI POSEBAN TEKST)

VARAÆDIN

Gradski muzej Varaædin (VIDI POSEBAN TEKST)

VINKOVCI

Gradski muzej Vinkovci (VIDI POSEBAN TEKST)

ZADAR

Arheoloπki muzej

18. svibnja odræana je (10 - 12 sati) Muzejska radionica (izrada prapovijesnog nakita).

17318. svibnja u 20.30 sati otvorena je izloæba: Kamenje govori (©andalja u svijetlu litiËke tehnologije) koju su zajed-niËki priredili arheoloπki muzeji iz Pule, Zagreba i Zadra.

Ovogodiπnji Meunarodni dan muzeja Galerija KloviÊevi dvori obiljeæila je intervencijom kiparice Nike RadiÊ naproËelju Galerije s ciljem da se, prema uputama MDC-a, odnosno ICOM-a i mi ukljuËimo u akciju, te podsjetimojavnost na znaËenje druπtvene uloge muzeja i galerija. Poznata po svojim ambijentalnim intervencijama Nika RadiÊse i za ovu prigodu odluËila za prepoznatljiv otklon od uobiËajene skulpture, naËinivπi instalaciju koja se sastojalaod crne vijugave, zapetljane trake s natpisom Muzej. Istoga dana, a u sklopu izloæbe Pljesak za pozornicu poz-natog talijanskog scenografa Ezia Frigeria, priredili smo video-projekciju muziËkog igrokaza Wolfganga AmadeusaMozarta Figarov pir - Le Nozze di Figaro izvedenog 1982. g. u Teatro alla Scala, Milano.

Na poziv Muzejskog dokumentacijskog centra, a u povodu Meunarodnog dana muzeja, zagrebaËki je Muzej zaumjetnost i obrt 18. svibnja 2001. na svojem glavnom proËelju predstavio instalaciju Zoltana Novaka podnaslovom Okupacija. Na raster fasade dimenzija 90x9 m aplicirano je Ëetrdesetak siluetnih figura “Ëovjeka u hodu”visine do tri metra. Sve figure dræe u ruci noæ; ovaj detalj dekodira temeljnu nakanu Zoltana Novaka da svojominstalacijom upozori na porast nasilja u druπtvenoj sredini, na opÊi razmah agresivnosti koje ugroæavaju vrijednostisvih oblika æivota. Implicitna je sugestija ove monumentalne instalacije da se i meu nama kreÊu ljudi kojuugroæavaju naπu fiziËku, politiËku i duhovnu okolinu. Grubijani i nasilnici, s Ëijim manifestacijama nasilja sesusreÊemo svakodnevno, predoËeni su orisnim likovima Ëije su ploπine obraene, uglavnom, smolastim premazomgrube reljefne strukture, te koriπtenjem kolaænih elemenata.

Opseg i znaËaj ove akcije Zoltan Novak dogovorio je s ravnateljem Muzeja za umjetnost i obrt VladimiromMalekoviÊem koji je smatrao da Êe njegova instalacija, koja predstavlja urbano oprostorenje ikonografije πto jeZoltana Novaka veÊ okarakteriziralo kao jednog od najoriginalnijih slikara u naπoj sredini, biti djelatno upozorenje nazabrinjavajuÊe razmjere suvremenih psihoza u druπtvu gdje nesnoπljivost i agresija prijete potisnuti meuljudskorazumijevanje. InstalirajuÊi takvu poruku na proËelju jednog muzeja i πkole htjelo se naglasiti da nasilnici posebicekane okupirati moralnu i civilizacijsku funkciju obrazovanja i obuzdati slobodni duh kulture.

Cresko-loπinjsko otoËje u administrativnom pogledu pokrivaju dvije lokalne uprave i to grad Cres i grad Mali Loπinjs odgovarajuÊim muzejskim ustanovama.

Na podruËju grada Cresa proslava Meunarodnog dana muzeja proπla je tiho, ali vrlo znakovito za Creski muzej jersu napokon zavrπili statiËki sanacijski radovi na palaËi Arsan te kamenarsko-klesarski radovi na proËeljima.Nekoliko dana nakon 18. svibnja skinute su i skele s proËelja palaËe Arsan, zgrade u kojoj je smjeπten Creskimuzej. Potrebno je joπ postaviti novu drveninu na palaËu te prionuti na unutraπnje ureenje, πto se nadamoneÊemo tako dugo Ëekati.

Proslava Dana muzeja u Malom Loπinju ove godine je bila iznimno sveËana, a popraÊena je Ëetirima izuzetnoznaËajnim muzeoloπkim akcijama.

sl.1. ProËelje KloviÊevih dvora s interven-

cijom kiparice Nike RadiÊ

Snimila: Lidija Japec

sl.1 Instalaciju Zoltana Novaka pod

naslovom “Okupacija” na glavnom

proËelju Muzej za umjetnost i obrt.

sl.1 Zavrπni radovi na palaËi Arsan u Cresu

(foto N. MavroviÊ)

INSTALACIJA ZOLTANA NOVAKA NA PRO»ELJU MUZEJA ZA UMJETNOST I OBRT

ANDREJA KLOBU»AR Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb

DAN MUZEJA NA PODRU»JU CRESKO - LO©INJSKOG OTO»JA

JASMINKA ∆US - RUKONI∆ Creski muzej, Loπinjski muzej u osnivanju, Cres

FANICA ©EPER Galerija KloviÊevi dvori, Zagreb

U Osoru su zavrπeni radovi na fasadi Arheoloπke zbirke, toËnije Gradske vijeÊnice s loggiom, zgradom gradskestraæe i gradskim zatvorom. Zavrπena je graevinska obnova studijske Ëuvaonice s preparatorskom radionicom, unekadaπnjem prostoru gradskog zatvora, koja je tom prigodom odgovarajuÊe opremljena. U meuvremenu jeotkupljena zgrada gradske straæe, a izraena je i idejna dokumentacija za taj prostor kako bi se proπirio stalnipostav te uredio prostor za ured kustosa i sanitarije. Lapide ugroæene posolicom izvaene su iz zida loggie i stav-ljene na desalinizaciju, a loggia je nanovo oæbukana i oliËena. Na sam Dan muzeja na proËelje je izvjeπena zastavas natpisom Dan muzeja 18. svibnja - na tamno plavoj podlozi ispisano æutim i bijelim slovima.

Za UmjetniËke zbirke u Malome Loπinju zavrπena je projektna dokumentacija za adaptaciju treÊeg kata i potkrovljapalaËe Fritzy, gdje se planira urediti prostor Ëuvaonice, priruËne restauratorske radionice i ureda kustosa spriruËnom struËnom knjiænicom i sanitarijama, te premjestiti i proπiriti stalni postav Zbirke MihiËiÊ, kako bi se oslo-bodio prizemni dio zgrade za Galeriju, koja je prijeko potrebna Malome Loπinju, a u suterenu bi se napravio Art -caffe. I na zgradu UmjetniËkih zbirki izvjeπena je istovjetna zastava s natpisom Dan muzeja 18. svibnja.

Hvale vrijedan potez lokalne uprave grada Maloga Loπinja je ureenje prvoga kata palaËe Kvarner za Ëuvaonicu iured kustosa, te zapoπljavanje u stalni radni odnos jednog vjeæbenika, povjesniËara umjetnosti. Uz otkup preosta-log dijela palaËe Kvarner, snimanjem postojeÊeg stanja zgrade, te isprobavanjem uzoraka optimalnog tipa æbukestvoreni su osnovni preduvjeti da se πto prije ostvari æelja grada Maloga Loπinja o ponovnom otvaranju Muzeja,gdje Êe prvi i ujedno najvredniji eksponat biti naπ Apoksiomen, sada na konzervaciji i restauraciji u Zagrebu.

Srediπnja proslava Meunarodnog dana muzeja 2001. godine za podruËje grada Maloga Loπinja odvijala se u Kuliu Velom Loπinju, a obiljeæila se sveËanim otvorenjem stalnog muzejskog postava. Stalni muzejski postav u Kulisastoji se od informativnog prostora u prizemlju, arheoloπko-povijesne i topogafske izloæbe o Velom Loπinju naprvom katu, veloselskoj povijesti pomorstva na drugom katu, te galerijskom prostoru na treÊem katu. Kako novagraa bude pristizala, poklonima ili otkupom, postupno Êe se mijenjati i ovaj stalni postav, kako bi slavna pomo-raËka povijest Velog Loπinja, jednog od najzanaËajnijih pomorskih srediπta na hrvatskom Jadranu bila dostojnopredstavljena stanovnicima veloloπinjanima i njihovim gostima.

Izloæba Akvizicije Muzeju Meimurja »akovec 1995 - 2000. zajedniËka je izloæba svih odjela Muzeja koja je prezen-tirala po izboru kustosa svakoga odjela, darovane predmete u proteklih 5 godina. U tom razdoblju Muzej je oboga-tio zbirke darom sa 812 predmeta, od Ëega je na izloæbi bilo izloæeno 133 predmeta. Koncepcija i postav: LjubicaRamuπÊak, u suradnji s kustosima pojedinih odjela.

Na otvorenju izloæbe podijeljene su zahvalnice od strane naπeg Muzeja svim donatorima.

Kustosica i slikarica Erika Na-JerkoviÊ koncipirala je akciju s porukama koja su se na Dan muzeja odvijale simul-tano na nekoliko razina:

porukama ispisanim na bijelom platnu veÊeg formata postavljenim na nekoliko mjesta po fasadi muzeja,

tiskanim izabranim porukama na starim muzejskim razglednicama koje su se uruËivale na nekoliko lokacija uraznim dijelovima grada,

i deplijanom s proslovom i porukama - zapravo dokumentom o odræanoj akciji.

Nakon svih odræanih akcija uz Meunarodni dan muzeja miπljenja smo da smo uspjeli skrenuti pozornost javnostina naπ Muzej. ZakljuËujemo to po velikom odazivu donatora (njih 70-ak) i po odjeku akcije u javnim medijima: TV»akovcu, radio HRZ 2, radio »akovcu i lokalnom tisku.

SagledavajuÊi ovogodiπnju temu o muzejima kao graditeljima zajednica, Muzej Like GospiÊ odluËio se za dvo-dnevni performance kako bi, muzejskoj publici, postojeÊoj, ali i onoj koja to tek treba postati, otvorio vrata.ZahvaljujuÊi medijskoj potpori Æupanijskog radija GospiÊ, ali i impresivnoj skulpturi od polivinila u ljudskom obliËju,

sl.2 ProËelje palaËe Fritzy u Malom Loπinju

sa zastavama: Dan muzeja 18. svibnja i

UmjetniËke zbirke Maloga Loπinja - Zbirka

Piperata - Zbirka MihiËiÊ

(foto N. MavroviÊ)

LJUBICA RAMU©»AK Muzej Meimurja, »akovec

TATJANA KOLAK Muzej Like, GospiÊ

sl.1 Postavljanje poruke na ulaznu kulu

akad. kipara Ratka PetriÊa, pod nazivom Ljuska, koja je brojnim prolaznicima plijenila paænju od svakodnevne uæur-banosti i gotovo ih natjerala da zastanu... upitaju... opipaju... - dio muzejskog performanca, osmiπljen kao sim-boliËna nagradna igra, zapoËeo je 17. travnja, u Ëetvrtak u prijepodnevnim satima ispred zgrade muzeja.

OsmiπljavajuÊi pitanja za nagradnu igru, vodili smo se miπlju: koliko, zapravo naπa publika zna o Muzeju LikeGospiÊ? πto zaista znaËi muzej? zapita li se graanska savjest i svijest koliko je Ëesto muzejski posjetitelj? provodili Muzej doista svoju povjerenu ulogu?

No, i upiti o povijesti, arheologiji i etnologiji, likovnim stvarateljima, znanstvenicima i kulturno-povijesnim obiljeæjimaGospiÊa i Like, skriveni u prapovijesnoj urni, izazvali su u poslijepodnevnim satima brojniji posjet korisnika Gradskeknjiænice GospiÊ. Provokativnim natpisom na platnu Znate li da je ovdje muzej, ovjeπenom na proËelju, uspjeπnosmo konkurirali politiËkim promidæbenim plakatima 2001. g., no i naπoj izloæbi politiËkog plakata izmeu dva svjet-ska rata, koja je organizirana u suradnji s Dræavnim arhivom u GospiÊu, te je vrijeme njezina trajanja biloograniËeno 18. svibnja. Odziv na zajedniËku igru Muzeja i njegove publike bio je zadivljujuÊi! Premda je isprva inedostajalo kartica s pitanjima (ispisano ih je 62), na sam Dan Muzeja u Lapidarij je s odgovorima doπao veÊi brojposjetitelja, te su djelatnici Muzeja s velikim osmijehom na licu podijelili 43 simboliËne nagrade.

A to smo i æeljeli saznati - ako smo danas mi iskoraËili iz muzejske zgrade, koliko Êe posjetitelja zakoraËiti u muzej iostati...

Gradski muzej Karlovac je obiljeæio Meunarodni dan muzeja uvodeÊi u javni æivot svoju novododijeljenu zgradu,veliku vojarnu na JelaËiÊevom trgu, i to prije bilo kakve investicije.

Malo je KarlovËana imalo priliku iznutra upoznati ovaj spomenik s polovice 18. stoljeÊa kojim je otpoËela monu-mentalna izgradnja karlovaËke zvijezde: veÊinu vremena bio je podloæan vojnim reæimima ograniËenog pristupa,potom utoËiπte izbjeglica, naposljetku napuπten i prazan.

Predstoji zacijelo zamaπan poduhvat njegova ureenja prema standardima muzejske kuÊe - no naπa je æelja bila daga od samog poËetka predstavimo u njegovoj svrsi unutar zajednice, a ne tek kao nekretninu u koju odlazi njennovac.

Stoga smo se odluËili organizirati izloæbu koja Êe u neku ruku imati i vrijednost zorne ankete, kojom se ispituju pre-dodæbe i oËekivanja najπireg graanstva vezana uz muzejsku djelatnost i ustanovljuje kakav bi to muzej KarlovËanihtjeli vidjeti, πto bi u njemu htjeli zateÊi. Predmeti u muzejima obiËno dokumentiraju kolektivnu stvarnost danog vre-mena i prostora, ili onu vezanu za glasovite ljude. Na ovaj Dan muzeja htjeli smo saznati poneπto i o onim osobnimstvarnostima koje se rijetko kada imaju priliku izraziti jezikom izloæbe.

Stoga je poziv na sudjelovanje na izloæbi bio upuÊen svim graanima; pozvani su da u muzej donesu bilo kojipredmet koji za njih ima povlaπteno znaËenje - vlastite rukotvorine, osobne memorabilije ili predmete koje vrednujuprema opÊenitijim mjerilima vrsnoÊe, rijetkosti... izloæba naËinjena od tih predmeta smjeπtena je u hodnicima i jed-noj sobi vojarne.

Oglaπavanje i prijam izloæaka trajali su dva tjedna, sama izloæba tek jedan dan. Pokazalo se da razmjerno skromanodaziv - 33 izlagaËa - stotinjak predmeta - nije razmjeran samom interesu za izloæbu. VeÊi broj posjetitelja osjetio jepotrebu u ovom okruæju prokomentirati svoje vlastite muzealije poæalivπi πto se nisu odvaæili donijeti ih - Ëini se dasu prvo morali doæivjeti opuπtenu atmosferu ovog dogaanja kako bi se pronaπli u njemu. Morali smo dapaËeodbiti veÊi broj naknadnih ponuda i to zato πto nam sam prostor nije pruæao nikakvu sigurnost Ëuvanja za pro-duæeno trajanje izloæbe. Ipak, nadamo se da smo i ovim dogaajem poËeli mijenjati njihovu percepciju muzeja, ukojem su i njihovi interesi povlaπteni interesi.

Stanovito raspoloæenje paradoksalnosti otpoËelo je zapravo veÊ opseænim pripremama i kratkotrajnoπÊu izloæbe -a nastavilo se i susretima razliËitih predmeta - od prepariranog pasanca do Valdecovog alegorijskog lika, od bider-majerske posudice u stoljetnom vlasniπtvu obitelji do Disneyeva lika kojeg je od æice naËinio neËiji tata, od veneci-janske Madone s kraja 16. st. (briæna je vlasnica ni na trenutak nije ispustila iz vida) do roendanske Ëestitke...

Dogaaj je zakljuËio koncert karlovaËkog alternativnog benda The Scarsouls u atriju, ispred kulise koju su naËinilipolaznici pedagoπke radionice i pokazali je za ovu prigodu, zvane 15 metara djeËjih snova.

sl.1 i 2 Obiljeæavanje Dana muzeja u

GospiÊu

sl.1 “Nova” zgrada muzeja s natpisom:

Ovo je Muzej

sl.2 Koncert “The Scarsoulsa” ispred “15

metara djeËjih snova”

IZ MOG PRIVATNOG MUZEJA

IGOR »ULIG Gradski muzej, Karlovac

Meunarodni dan muzeja Muzej je obiljeæio izloæbom Kutina na starim razglednicama te promocijom originalnogmuzejskog suvenira i to: vuËedolskom vazom, srednjovjekovnim peÊnjacima, preslicom, drvenom πkrinjicom zaruho, te setom razglednica stare Kutine 19. i poËetka 20. stoljeÊa.

Predstavljanje suvenira bilo je uoËi Dana muzeja 17. svibnja, a na sam Dan 18. svibnja na proËelje zgrade MuzejaMoslavine izvjesili smo transparent s tekstom: Ovo je muzej. U poslijepodnevnim satima te naveËer, u suradnji sKLIK-om (Kutinski likovni krug), odræana je likovna kolonija na kojoj su svoje savjete iz likovnog stvaralaπtva prisutniumjetnici davali sluËajnim prolaznicima i drugim znatiæeljnicima. Svaki pokuπaj likovnog stvaranja bio je darivan timznatiæeljnicima. Neπto glasnija glazba upozoravala je graane na dogaanja oko Muzeja. Performance je u mediji-ma izazvao veliku pozornost, a kod sluËajnih prolaznika veliku zainteresiranost i pohvalu.

U povodu Meunarodnog dana muzeja 18. svibnja 2001. u ZMN prireeno je niz aktivnosti kojima je cilj bio upo-zoriti okolinu u kojoj muzej djeluje na njegovo postojanje i poslanje. Cijeli dan zgrada muzeja (Dvorac PejaËeviÊ) bilaje oznaËena velikim transparentima koji su prolaznike upozoravali na Ëinjenicu da se ovdje nalazi muzej. Centralnije imao ispisanu rijeË MUZEJ, a dva manja postavljena boËno imali su po nekoliko rijeËi muzej ispisane na razliËitimjezicima (nazive su pronaπli putem Interneta uËenici 2.a razreda opÊe gimnazije S© “I. Krπnjavoga” Naπice, s koji-ma i inaËe suraujemo). Transparente su od platna izradile djelatnice ZaviËajnog muzeja.

Prijepodne je Muzej obiπla grupa djelatnika Policijske postaje Naπice (akcija U goste muzeju). Tijekom poslijepod-neva, bilo je niz sadræaja od 18 do 22 sata. U suradnji sa S© “I. Krπnjavoga” - uËenicima i voditeljima struËne nas-tave ugostiteljske struke organizirana je prodajna izloæba slastica u Izloæbenom salonu (torte i minjoni), uz promoci-ju njihova originalnog koktela nazvanog Crveni salon (prema povijesnom nazivu prostorije u kojoj su izlagali). ZauËenike i naπiËke ugostitelje je 17. svibnja u muzeju bilo organizirano predavanje dipl. inæ. Zorana JuriÊa iz Zagrebana temu Povijest prehrane u duhu tradicije i suvremenosti i predstavljena rukopisna kuharica iz Dvorca PejaËeviÊ(danas u privatnom posjedu). PoduzeÊe Feravino d.d. imalo je degustaciju i prodajnu izloæbu vina takoer u pros-toru Izloæbenog salona, a na jednom stolu bio je ovdje izloæen i dio porculanskog servisa (»eπka, oko 1930.) izposjeda naπiËke obitelji Schupich, kao podsjetnik na tradicionalnu gastronomiju i kulturu stola graanskog slojastanovniπtva ovoga kraja.

UËenici 2.a razreda opÊe gimnazije odjeveni u kostime s poËetka 20. stoljeÊa pozivali su πetajuÊi gradskimsrediπtem prolaznike na dolazak u muzej i dijelili im prigodne male pozivnice. Kostimi su pripremljeni u suradnji sHNK-om Osijek, neπto je posueno iz srednje πkole u Naπicama, dio u obiteljima uËenika, a ostalo je izradila JasnaJurkoviÊ (muzejska tehniËarka). Na tratini ispred dvorca prireeno je natjecanje u izradi crteæa dvorca (tehnikapastela), a crteæi su odmah i pokazani posjetiteljima na improviziranoj izloæbi (na konopcima izmeu svjetiljki uz tratinu ispred dvorca). Kasnije su izabrana tri najbolja rada i nagraena izdanjima ZaviËajnog muzeja, a ukupno ihje bilo 84. Na stazama oko dvorca Ëlanovi Oldtimer kluba Naπice postavili su svoje stare motorkotaËe, pa su mlaiposjetitelji mogli besplatno uæivati i u voænji prikolicom BMW motorkotaËa iz 1939. godine.

Glazbu sa starih gramofona (valcer, tango, evergrin i sl.) emitirao je iz improviziranog studija s prostora trijemadvorca djelatnik Radio Naπica. U prostoru predvorja dvorca postavljena je izloæba radova djece i odgojiteljicaDjeËjeg vrtiÊa ZvonËiÊ Naπice. Bile su to tzv. waldo-lutke u odjeÊi 19. stoljeÊa (Grofovska obitelj), nadahnutefotografijama obitelji PejaËeviÊ, koje Êe nakon izloæbe biti didaktiËki materijal u vrtiÊu. Izloæena su i dva modelaDvorca PejaËeviÊ koje su izradila djeca, jedan od tijesta i jedan od lego-kockica.

Na katu muzeja, u Spomen-sobi Isidora Krπnjavoga poznati naπiËki amaterski slikar SreÊko PerkoviÊ izraivao jeπtafelajnu sliku, u izloæbenom prostoru etnografije Ivica Majurac iz Vukojevaca radio je na tkalaËkom stanu, a upostavu LonËarstvo FeriËanaca radio je posue od gline na elektriËnom lonËarskom kolu Branko GreganiÊ, djelat-nik naπiËke tvornice opeka i graevnog materijala Slavonija d.d.. Posjetitelji su mogli navedene aktivnosti pratiti,postavljati pitanja i sami pokuπati raditi sa demonstratorima ovih vjeπtina.sl.3 Branko GreganiÊ pokazuje rad na

lonËarskom kolu

sl.2 Natjecanje u izradi crteæa Dvorca

PejaËeviÊ

ME–UNARODNI DAN MUZEJA U MUZEJU MOSLAVINE U KUTINI

SLAVICA MOSLAVAC Muzej Moslavine, Kutina

SILVIJA LU»EVNJAK ZaviËajni muzej Naπice, Naπice

sl.1 Muzej Slavonije Kutina, 18. svibnja

2001., snimila S. Moslavac

sl.1 Oldtimeri u akciji

177Uz navedeno, prireena je i prodajna izloæba naπiËkih i muzejskih suvenira. Aktivnosti su brojni posjetitelji ocijenilikao vrlo uspjeπne, a procjenjujemo da je u muzeju tijekom odvijanja programa Meunarodnog dana muzeja bilooko 500 posjetitelja. U organizaciju ovih aktivnosti ukljuËila su se brojna naπiËka poduzeÊa, udruge i ustanove kaosponzori i suradnici.

Predviamo ovakvu vrstu manifestacije uËiniti tradicionalnom i iduÊe godine ponovo organizirati sliËna dogaanja,jer smo u kontaktu s posjetiteljima osjetili da su ovakvi sadræaji izuzetno dobro primljeni, a posebno smo zadovoljniËinjenicom da su muzej posjetili brojni sugraani koji inaËe nisu posjetitelji drugih muzejskih sadræaja i aktivnosti.

Pored brojnih javljanja i osvrta u medijima koji su uglavnom obraivali stanje u Muzeju, probleme, planove, posto-jeÊe izloæbe i sl., Muzej je postavio sada veÊ tradicionalan prigodni postav restauriranih predmeta u razdobljuizmeu dva Meunarodna dana muzeja. Izloæene su tri drvene sakralne skulpture anela (18.st.), dvije drveneoslikane vaze izraene u tehnici chinoiserie (Dresden, 18.st.?) i tri oslikane drvene mete iz 1832. godine.

Promoviran je novi OsjeËki zbornik br. 24/25, a predstavljaË je bila prof. dr. Nives MajnariÊ-PandæiÊ s Filozofskogfakulteta u Zagrebu.

Glavni dogaaj trebao je biti umjetniËka akcija oslikavanja fasada muzejskih zgrada broj 5 i 6 na Trgu sv. Trojstva uosjeËkoj Tvri. Intencija nam je bila da se πto viπe pribliæimo temi ICOM-a: Muzeji - stvaranje zajednice, odnosnoprijedlogu MDC-a da hrvatski muzeji naËine zajedniËku gestu, djelo (performance) i da iskoriste proËelja zgrada zapostavljanje reprodukcija znaËajnih umjetnina ili predmeta iz fundusa.

Predloæen je i angaæman suvremenih umjetnika, te smo stoga u æelji da nastavimo suradnju s mladim, akademskiobrazovanim umjetnicima (Ëiju smo izloæbu pod nazivom: “GRADDONJI” prezentirali u dislociranom stalnompostavu rimske arhitekture), ponovno ih pozvali da u suradnji sa zagrebaËkim umjetnicima naprave koncept obi-ljeæavanja Meunarodnog dana muzeja. Nakon nekoliko radnih sastanaka dogovoreno je da se projekt realizira utri odvojena segmenta:

1. Oslikavanje glavne fasade zgrade br. 6 sa zajedniËkom temom,

2. Napad umjetnika u ranim veËernjim satima na fasadu zgrade br. 5, tzv. paintballom, odnosno puπkama kojekoriste kuglice s bojom,

3. Party u dvoriπtu zgrade broj 5 s umjetniËkim instalacijama i projekcijom slajdova (tema: UmjetniËki radovi i pred-meti iz fundusa Muzeja Slavonije i drugih muzeja).

Iako se na prvi pogled ideja o oslikavanju fasade Muzeja Ëini radikalnom, naroËito ako se uzme u obzir da se radio Muzeju i zaπtiÊenoj spomeniËkoj cjelini barokne Tvre, ovdje je posebice vaæno napomenuti da je cijela idejaproistekla iz Ëinjenice da je ugovorena vrlo skora obnova muzejskih fasada. Uostalom, sliËne akcije su veÊ poznateiz suvremene umjetniËke prakse u Europi, a vrlo sliËan primjer je oslikavanje u crveno tzv. zgrade Secesije u BeËu.

Muzej je osigurao sva potrebna materijalna sredstva i u cijelu akciju uloæeno je puno truda.

Prilikom realizacije projekta pokazalo se da 11 mladih umjetnika ipak nije pripremilo zajedniËki koncept, odnosnoda nije postojala zajedniËka ideja koja bi u cijelosti intervenciju oslikavanja povezala s predloæenom temom.

VeÊina umjetnika je na vrlo suvremeni i estetski prihvatljiv naËin realizirala svoje radove, odnosno intervencije, dokje nekoliko njih vrlo radikalno, neprihvatljivim rjeËnikom i simbolima iπaralo gotovo cijelu fasadu. Ovo je izazvalorazliËite, uglavnom burne i negativne reakcije graana, posjetitelja i djelatnika, iako je ravnatelj naloæio da se odmahsvi natpisi uklone.

Tzv. napad kuglicama u boji i party s projekcijom dijapozitiva protekli su prema planu, ali su loπe vremenske prilikeonemoguÊile znaËajniji posjet.

NajveÊi dio instalacija je do kraja dana uklonjen, no na æalost do obnove fasada ostaje trag uglavnom onog dijelaakcije s kojom ne moæemo biti zadovoljni.

Mediji su kontinuirano pratili obiljeæavanje Dana muzeja i cijelu akciju, a komentari su bili uglavnom senzaciolistiËkis rijetkim osvrtom na vaænost samog dogaaja, njegovu posebnost, estetsku dimenziju i sl.

sl.1-3 Obiljeæavanje Dana muzeja u Muzeju

Slavonije, Osijek

Snimio: Mladen RadiÊ

MLADEN RADI∆ Muzej Slavonije, Osijek

178

U povodu Meunarodnog dana muzeja 2001. godine Gradski muzej u Poæegi priredio je alternativnu i provoka-tivnu izloæbu pod nazivom Da li je Poæegi potreban muzej?

Tekst ispisan na velikom platnu postavljen je na fasadu zgrade Muzeja na glavnom baroknom Trgu sv. Trojstva.Ova izloæba izvrsno se je uklopila u cjelokupno stanje poæeπkog muzeja, jer od 1990. godine Muzej nema stalnipostav. BuduÊi da je Gradski muzej jedina muzejsko-galerijska ustanova u Poæeπko-slavonskoj æupaniji, a sve trimuzejske zgrade nalaze se u izrazito loπem graevinskom stanju, bogati fundus muzejske grae je ugroæen kao imuzejski djelatnici. Izloæba je postavljena na prvom katu barokne zgrade koja je spomenik kulture iz 18. stoljeÊa,potpuno neureena (ovdje je nekada bio stalni muzejski postav), a sada je bez stropa, bez æbuke i ureenog poda.U velikoj dvorani muzealci su osmislili izloæbu tako da su istaknuli prije svega teπke uvjete rada i ugroæeni smjeπtaj istanje muzejske grae. Izloæeni su originalni predmeti iz zbirki muzeja, fotografije, plakati i mnogi katalozi brojnihizloæbi, stara muzejska oprema i suveniri.

Dosadaπnje djelovanje Gradskog muzeja predstavljeno je muzejskim publikacijama, katalozima i plakatima mnogo-brojnih izloæaba.

Izloæba je imala popratni letak na kome su kronoloπki navedeni podaci vezani uz razvoj i djelovanje ove ustanoveod osnutka do danas. O izloæbi je govorila ravnateljica Muzeja i predsjednik Upravnog vijeÊa (mr. J. ZeliÊ) naglasivπiteπku situaciju u Muzeju i hitnost njegove obnove. Otvorenju izloæbe uz mnoπtvo graana prisustvovala je veÊinapredstavnika poæeπkih politiËkih stranaka.

Kao muzejski djelatnici Dan muzeja oduvijek smo doæivljavali kao prigodu da ukaæemo na ono πto smo tijekomgodine napravili (oËekujuÊi pohvalu), na ono πto nismo napravili, i razloge zbog Ëega je tako, ali i kao moguÊi danzahvale svima koji su nam pomogli da budemo uspjeπniji i kvalitetniji.

Ovogodiπnji Meunarodni dan muzeja, 18. svibnja, u muzeju grada Rijeke obiljeæen je susretom s donatorima iprigodnim aktualnim razgovorom na temu: Muzej grada Rijeke danas i sutra.

Susret s donatorima Muzeja uvijek je pomalo dirljiv, jer dvadesetak graana donatora je proteklih nekoliko godinapoklanjalo zanimljivu povijesnu i muzejsku grau, predmete i umjetniËka djela u fundus Muzeja, odazivajuÊi se nanaπ apel da je Muzej pravo mjesto trajne pohrane dragocjenih predmeta.

Zahvalnice u prigodi Dana muzeja najmanje je Ëime se moæemo oduæiti, ali i animirati ostale graane Rijeke da sepovedu za njihovim primjerom. Jednako vaæno i s istim pozitivnim odjekom odræan je prigodni razgovor obuduÊnosti Muzeja grada Rijeke, gdje je dana prilika svakom posjetitelju dogaanja da iznese svoj sud o uloziMuzeja danas u druπtvenom æivotu grada u kojem æive, kao i njihovo vienje njegove sutraπnjice.

Ravnatelj Muzeja grada Rijeke, mr. sc. Ervin DubroviÊ upozorio je na temeljne znaËajke muzeja: prikupljanje grae injihovo adekvatno deponiranje, naglaπavajuÊi æelju muzejskih djelatnika vezanu uz prostorno rjeπavanje problemarijeËkih muzeja pa i Muzeja grada Rijeke u sklopu nekadaπnje Rafinerije πeÊera (donedavno Rikarda BenËiÊa), iznimnog kompleksa, gdje bi muzeji in situ svjedoËili o gospodarskoj i politiËkoj povijesti grada. Ostaci RijeËkoglazareta u kojem je danas smjeπten Vatrogasni odred, takoer je potvrda posve neadekvatnog tretiranja gradskepovijesne baπtine.

Gosti razgovora Hrvoje Giaconi i Marijan BradanoviÊ djelatnici Konzervatorskog odjela Uprave za zaπtitu kulturnebaπtine govorili su o velikoj kulturno-povijesnoj vaænosti navedenih spomenika kulture i upozorili kako su bili tretiranikroz povijest, kako danas i πto bi trebalo napraviti da ih se trajno zaπtiti u buduÊnosti.

Na Dan muzeja otvoren je za javnost novoureeni prostor treÊeg kata Muzeja, gdje su izloæeni vrijedni primjercidonirane ili otkupljene muzejske grae. Prostor Êe s vremenom ugostiti razliËita dogaanja, pa Êe se u njemu okupljati prijatelji muzeja, u njemu Êe istraæivati znanstvenici, a sluæit Êe i za korisnike muzejske i knjiæniËne grae,te Êe se povremeno pregledavati i video zapisi i presnimke vrijedne filmske arhivske grae vezane uz povijest irazvoj grada Rijeke.

DUBRAVKA SOKA»-©TIMAC Gradski muzej Poæega

NADA SABLJI∆-BUTORAC Muzej grada Rijeke, Rijeka

sl.1 Zgrada gradskog muzeja Poæega

sl.1 Zahvalnica donatorima Muzeja grada

Rijeke

179

Galerija Ivana MeπtroviÊa obiljeæila je Meunarodni dan muzeja programom u trajanju od 15. do 21. svibnja. Naπimprojektom Muzeji zajednici- zajednica muzeju, æeljeli smo potaknuti interes, kreativnost i kritiËnost pojedinca,meusobnu suradnju i toleranciju zajednice, posjetitelje i publiku na dolazak, a one koji nas rijetko, ili uopÊe neposjeÊuju, podsjetiti na naπe postojanje i MeπtroviÊevu prisutnost u Splitu.

U naπe programske aktivnosti nastojali smo ukljuËiti razliËitu vrstu populacije.

Za likovno nadarene osnovnoπkolce organizirali smo likovnu radionicu, koju su vodili akademski kipari KaæimirHraste i Loren ÆivkoviÊ Kuljiπ. Pozivu se odazvalo 11 πkola, a sudjelovalo je 18 uËenika.

Projektom Glazbeni hommage MeπtroviÊu, 18. svibnja, okupili smo uËenike Srednje muziËke πkole Josip Hatze istudente glazbenog odsjeka UmjetniËke akademije SveuËiliπta u Splitu, koji su muzicirali na instrumentima prisut-nim kod MeπtroviÊevih skulptura s muziËkim temama. Odræana su i dva koncerta: Edite TopiÊ-Kopetzky (harfa) iSnjeæane Bosotina JelaviÊ (flauta), te fra Antuna MrzleËkog (lutnja).

Kako bismo i ove godine potaknuli na dolazak i na suradnju hendikepirane osobe, zamislili smo dva projekta. Prvije ostvaren u suradnji s centrom Juraj BonaËi iz Splita, Ëiji su polaznici - osobe s posebnim potrebama, uz vodstvoradnog terapeuta Saπe IvkoviÊ, prof. likovne kulture, modelirali glinene skulpture na temu MeπtroviÊevi javnispomenici u Splitu, a u ostvarenju drugog projekta, naziva Dotakni i prepoznaj MeπtroviÊevo djelo, sudjelovali suËlanovi Æupanijske udruge slijepih, Jasenka Splivalo, prof., te uËenici Prve splitske gimnazije iz grupe Baπtina -nama je stalo. Na temelju opisa i uz pomoÊ kustosa i uËenika, slijepe osobe nastojale su prepoznati jednoMeπtroviÊevo djelo. Doæivljaji sudionika zabiljeæeni su audio zapisom.

Realizaciji projekta prethodilo je uvodno predavanje odræano u prostorima Æupanijske udruge slijepih.

Voeni idejom o imenu i gradu kao poveznici Galerije MeπtroviÊ, Kaπteleta, spomenika Luki BotiÊu, MarkuMaruliÊu, Grguru Ninskom i Majci i djetetu, projektom intervervencija umjetnika Ante JerkoviÊa na tim prostorima ispomenicima, æeljeli smo preskoËiti zid muzejske zgrade i proπiriti stalni postav Galerije.

Takoer, ovo je bila prilika da konzervatori s kojima smo bili u dogovoru, izvrπe pregled MeπtroviÊevih skulptura ugradskom prostoru. Premda su svi uvjeti vezani uz organizaciju bili zadovoljeni, do realizacije projekta nije doπlo, jerje ravnatelj Fundacije Ivana MeπtroviÊa, Guido Quien, prof., u posljednji tren tako odluËio.

Prigodom Meunarodnog dana muzeja tiskana je i radna biljeænica koja ukljuËuje aspekt znanja o MeπtroviÊu, per-cepcije i prostornog snalaæenja u Galeriji.

U prostoru galerijske recepcije, 4. lipnja postavljena je izloæba odabranih radova sudionika likovnih radionica.

Autor i voditelj idenog projekta i urednik radne biljeænice bila je: Maja ©eparoviÊ, kustosica.

Suradnik na projektu Intervencije u javnim prostorima bio je: Dalibor PranËeviÊ, kustos.

Projekt su financirali i njegovo ostvarenje omoguÊili: Interlight, Hotel Marjan, HP, Autocommerce, Hfele, Bobis,McDonalds, EUROsho i Kadulja A.M.- Samobor.

Zahvaljujemo: Operi HNK- Split, MHAS-u, Grafisu, Branku »apinu i poduzeÊu Graevinar, Ani IlijiÊ i Rinu EfendiÊu.

Ovogodiπnji Meunarodni dan muzeja u Varaædinu obiljeæen je s dva prigodna programa, od kojih je prvi, podnaslovom Spasimo kulturnu baπtinu, zapravo joπ uvijek u tijeku.

Kao vjerojatno u veÊini hrvatskih muzeja, i u Gradskom muzeju Varaædin velik dio grae u loπem je stanju te zahti-jeva nuænu obnovu i prikladnu zaπtitu. Poznato je da su troπkovi restauriranja predmeta znatna financijska stavka usvakoj istovrsnoj hrvatskoj ustanovi, koja se uglavnom ne moæe podmiriti iz sve skromnijih proraËunskih dotacija. Upotrazi za novim moguÊnostima prikupljanja potrebnog novca za tu svrhu, varaædinski muzej 2001. godine pokre-nuo je akciju pod naslovom Spasimo kulturnu baπtinu. Ovakva inicijativa namijenjena je prvenstveno varaædinskimpoduzetnicima, obrtnicima i ostalim zainteresiranim graanima, koje se æeljelo potaknuti da, prema svojimmoguÊnostima, izdvoje financijski prilog dostatan, barem djelomiËno, za pokrivanje troπkova restauriranja i zaπtitepredmeta. U akciji je sudjelovalo pet muzejskih odjela: Kulturno-povijesni, Povijesni, Arheoloπki, Etnografski te

sl.1 Razglednica tiskana u povodu Dana

muzeja s malim reprodukcijama djela koja

su nastala tijekom akcija

sl.2 Projekt “Dotakni i prepoznaj

MeπtroviÊevo djelo”, 17. svibnja 2001.

sl.3 Likovna radionica za likovno nadarene

osnovnoπkolce

MAJA ©EPAROVI∆ Galerija Ivana MeπtroviÊa, Split

ANITA PERI»I∆ Gradski muzej Varaædin, Varaædin

180 Galerija starih i novih majstora. Iz njihovih fundusa izdvojeno je po 5-6 predmeta za Ëiju su se obnovu traæili spon-zori i donatori. Meu odabranim artefaktima bile su umjetnine, kulturoloπki i povijesni predmeti te predmeti tradi-cijske kulture, kao i lokalitet Paka, malo poznata utvrda nadomak Varaædinu. Ti su predmeti, odnosno lokalitet,predstavljeni i na izloæbi, prireenoj prigodom Meunarodnoga dana muzeja u prostoru Staroga grada, uz koju jetiskan i popratni katalog. Ovakva prezentacija muzeoloπke problematike naiπla je na dobar odaziv varaædinskih tvrt-ki, ali i graana, pa su dosad prikupljena sredstva za obnovu petnaestak predmeta. Kako se donatori, meutim, idalje javljaju, akcija se nastavlja. InaËe, Varaædinski muzej planira inicijative i izloæbe takve vrste prireivati ubuduÊejedanput godiπnje, Ëime bi, kao πto je to obiËaj u svijetu, uskoro mogao steÊi mecene za obnovu i zaπtitu muzej-skih predmeta i lokaliteta.

Osim spomenute akcije, u povodu Meunarodnoga dana muzeja na Entomoloπkom odjelu Gradskog muzejaVaraædin organizirana je prezentacija dviju muzejsko-pedagoπkih radionica: Tko si ti te Ose i pËele u muzeju i priro-di. Njih su predstavile autorice i voditeljice radionica viπa kustosica Antica BregoviÊ i prof. Mihaela Vrbnjak. Te seradionice temelje na stalnom entomoloπkom postavu Svijet kukaca, a namijenjene su djeci od predπkolske dobi do12. godine, odnosno uËenicima 5. razreda osnovne πkole. Prezentaciju su pratili odgajatelji, nastavnici prirode ibiologije te ostali pedagoπki struËnjaci iz varaædinskih osnovnih πkola.

Kao i ranijih godina na Meunarodni dan muzeja, ulaz za razgled postava Gradskog muzeja Varaædin u Staromegradu, Galeriji i Entomoloπkome odjelu po obiËaju je bio besplatan, a na njima je toga dana zabiljeæen i poveÊanbroj posjetitelja.

Gradski muzej Vinkovci obiljeæio je u Meunarodni dan muzeja u skladu sa svojim trenutaËnim moguÊnostima, ana osnovi preporuka i zadane teme.

Graani su mogli posjetiti arheoloπku izloæbu Vinkovci u svijetu arheologije koja je postavljena joπ 1999. godine.Izloæba daje pregled naseljavanja Vinkovaca od prapovijesti do srednjeg vijeka, te je postala privremeni stalni arheo-loπki postav. Na zgradi Muzeja bili su izvjeπeni platneni transparenti s informacijom o Meunarodnom danu muzeja,o pripremi stalnog etnoloπkog postava koji bi trebao biti zavrπen do kraja 2001. godine, te o trajanju arheoloπkeizloæbe Vinkovci u svijetu arheologije. Na proËelju hotela Slavonije, koji je sagraen na lokalitetu - hotel Trænica, bioje izvjeπen veliki transparent s natpisom na ovom mjestu naen je najstariji europski kalendar. U predvorju hotela nadva panoa postavljena je manja informativna izloæba o zaπtitnom arheoloπkom iskopavanju, provedenom 1977./78.godine na viπeslojnom lokalitetu Trænica, na kojem je ustanovljeno veliko vuËedolsko naselje. Upravo unutar tognaselja pronaena je posuda na kojoj se temelji teorija o najstarijem europskom kalendaru.

Uz struËne izloæbe i informacije Muzej je prigodnim akcijama ukazao na znaËaj i vrijednost kulturne baπtine. Naodnos graana prema muzejskim eksponatima upozorilo se postavljanjem æiËane ograde oko topa iz 18. stoljeÊakoji se nalazi pred ulazom u muzejsku zgradu. Na panou koji je za ovu priliku bio postavljen, dati su osnovni povi-jesni podaci o topu, te obavijest graanstvu! kako ovo nije kanta za smeÊe, ovo je muzejski izloæak!.

Postavljanjem plakata na prozore zgrade Galerije s tekstom Pozor prozor! Za ovo je potrebna snaga i drskost, a nevjeπtina ukazalo se na dugogodiπnji problem razbijanja Ëak i armiranih stakala na prozorima muzejskih zgrada.Kako bi se zadovoljile razbijaËke strasti, pred zgradom Galerije postavljeno je staro automobilsko staklo i ËekiÊ,kako bi svatko tko osjeti potrebu mogao bez straha udovoljiti svojim huliganskim potrebama. U galerijskom pros-toru trajala je izloæba studenata Akademije likovnih umjetnosti ©iroki Brijeg, realizirana u suradnji s Muzejom ©irokiBrijeg i FranjevaËkom galerijom.

Za javne medije i novinare napisan je tekst o akcijama kojima je Gradski muzej Vinkovci popratio Meunarodni danmuzeja.

sl.2 ProËelje zgrade Gradskog Muzeja u

Vinkovcima na Dan muzeja, snimili: I.

Gale, M. KrznariÊ ©krivanko

INTERNATIONAL MUSEUM DAY 2001

The theme of International Museum Day 2001 was Museums: building community. The slogan recommended by ICOM’s sec-retariat is difficult to translate into Croatian without losing all the meanings of the English original. Some museums usedthe slogan Building community. The basic message was not lost. Museums were called upon to place large placards with

STJEPAN JOZI∆ Gradski muzej, Vinkovci

sl.1 ProËelje zgrade Gradskog Muzeja u

Vinkovcima na Dan muzeja, snimili: I.

Gale, M. KrznariÊ ©krivanko

181reproductions or slogans like: Museum Day, This Is a Museum, Did You Know That This Building Holds a Museum? Manymuseums asked contemporary artists to help them design and execute the gesture.

The joint museum performance throughout Croatia attracted the attention of the public and the media and represented aspecial and memorable contribution to the eternal theme of the relationship between the community and museums. Thiswas borne out by numerous articles in the press, as well as radio and television shows.

Just like every year on the occasion of International Museum Day, the Museum Documentation Centre produced a posterthat was distributed to all museums in Croatia as well as to many institutions abroad. This year, for the first time, we useda modest jingle in prime time slots on national television.

The Museum Documentation Centre presented an exhibition of its posters marking International Museum Day in Ljubljanaand thus took part in marking this day in neighbouring Slovenia. The Education Section of the Croatian Museum Societyorganised an educational game in 30 museums in Zagreb and the surrounding region with the title Let’s Become Stronger.

The text provides a review of all the events in all Croatian museums that responded to our call.

INTERAKTIVNA MULTIMEDIJSKA IZLOÆBA “MUZEJ KOJI SE SAKRIO”

IRENA SERTI∆ udruga “Heureka”, Zagreb

UvaæavajuÊi Ëinjenicu da baπtina pripada svim dobnim skupinama i svim slojevima druπtva, muzejska se djelatnostu svijetu sve viπe okreÊe mladim generacijama, pa tako uz dinamiËne i privlaËne programe koje djeci i mladima kaoedukativnu nadopunu nude postojeÊi muzeji, koji su prije svega graeni za odrasle, velikom dinamikom niËu muzejiposebno oblikovani i posveÊeni djeci i mladima.

Institucija djeËjeg muzeja u svijetu je poznata veÊ Ëitavo jedno stoljeÊe. Prvi djeËji muzej osnovan je 1899. uBrooklynu. Od tada njegova popularnost sve viπe raste te je broj novootvorenih djeËjih muzeja u svijetu sve veÊi,osobito u posljednja dva desetljeÊa. Danas u SAD-u postoji viπe od 300 djeËjih muzeja, a u Europi viπe od 90.

HoÊe li i Hrvatska dobiti svoj prvi djeËji muzej?

Nizom kulturno-edukativnih akcija namijenjenih djeci i mladima, prije nepune Ëetiri godine udruga Heureka jezapoËela projekt osnivanja prvog djeËjeg muzeja u Hrvatskoj, ustanove koja bi, uz izuzetne moguÊnosti provoenjaslobodnog vremena djece i mladih u kvalitetnim kulturnim sadræajima, omoguÊila da se muzejska djelatnost pot-puno pribliæi djeci te omoguÊi prenoπenje kulture na djeci dostupan i prilagoen naËin. Kao sastavni dio projekta, ujesen 2001. godine je u oæivljenom dijelu zagrebaËkog Paromlina odræana prva interaktivna multimedijska izloæbaza djecu u Hrvatskoj “Muzej koji se sakrio”. Autorica izloæbe: Irena SertiÊ, postav: Irena SertiÊ, Dalibor Martinis,oblikovanje postava: Dragutin Broz, grafiËki dizajn: Dalibor Martinis, lutke: Dijana Moænik, makete: Tomislav Barb,Gordana Vresnik, fotografije: Boris CvjetanoviÊ.

Izloæba je imala edukativan karakter, a cilj joj je bio da se na jednostavniji i djeci pristupaËan naËin predstavi i pribliæimuzejska djelatnost najmlaim posjetiocima, a izloæba uËini ugodnim iskustvom uËenja o muzejima. Djeca su poprirodi aktivna i znatiæeljna, sa snaænim potrebama za novim doæivljajima i spoznajama. Stoga su u prikladnoureenom prostoru predmeti u sklopu postava stavljeni u djeci privlaËno kontekstualno okruæenje koje pobuujeemocionalne reakcije, nudi dramski mini svijet u koji mladi posjetioci mogu uroniti, koji mogu istraæivati, isprobavatite se njime slobodno kretati. Putem slika, posebno ureenih vitrina, fotografija, interaktivnih izloæaka - lutaka,maketa, mobila i slagalica te video filmova i kompjutorskih prezentacija na plazma ekranu koji su omoguÊavaliintervencije, i manipulacije posjetioca, te uz pomoÊ brojnih radionica, izloæba je mladom naraπtaju prikazala razvitakmuzeja i predoËila fenomen muzeja na nov i zanimljiv naËin te objasnila temeljne pojmove o muzejima i muzejskojarhitekturi.

Djeca su imala priliku graditi vlastito znanje o tome πto su to muzeji, o tome kako su nastali i kako su se mijenjalikroz povijest, o tome πto je muzejska kolekcija i muzejski predmet, o vrstama muzeja, arhitekturi, o radu kustosa isl. Muzeji su posjetiteljima postajali razumljivi i privlaËni time πto im je omoguÊeno da za vrijeme posjeta ovoj izloæbiu njima otkrivaju bezbroj zanimljivih stvari. Tako su uz raznovrsne i zanimljive predmete koje moæemo naÊi urazliËitim vrstama muzeja, posjetitelji mogli vidjeti naobiËan, gotovo muzejski primjer starog industrijskog pogonakroz film o proizvodnji Ëavala za potkivanje deva snimljen u staroj karlovaËkoj tvornici ili primjere neobiËnih muzejakao πto su muzej snijega i leda ili muzej pijeska.

Izloæbom su se nastojali potaknuti posjetitelji da potraæe odgovore na pitanja: zaπto uopÊe skupljamo predmete?Tko je prvi zapoËeo? Kako je doπlo do toga da ta navika ili moæda strast preraste u ozbiljan posao stvaranjamuzeja? I, πto su to muzeji, kako izgledaju te po Ëemu se razlikuju? Ona im je omoguÊavala uËenje kroz istraæiva-nje i iskustvo, ohrabrivala ih da predmete diraju, prouËavaju te ih na razliËite naËine koriste. Osnovno je gesloizloæbe bilo: ZNATI neπto znaËi KORISTITI to. Uz to πto vidimo i Ëujemo, potrebno je »INITI kako bismo razumjeli.

Izloæba promovira principe i metode rada buduÊeg djeËjeg muzeja koji izrastaju na najsuvremenijim pedagoπko-psiholoπkim naËelima te saznanjima iz razvojne psihologije i metodike pouËavanja djece i mladih. Umjesto jednos-mjerne komunikacije koju nude predmeti u vitrinama i natpisi na izloæbi, ostvaren je princip interaktivnosti - dvosmjeran aktivan odnos izmeu izloæaka, ambijenta i posjetioca koji je vaæan u formiranju paænje, percepcije idugotrajnog pamÊenja. Mladim se posjetiocima nudi moguÊnost izbora sadræaja, omoguÊava prilagoavanjerazliËitim stilovima uËenja i vrstama inteligencije. Posjetioci su mogli sami postaviti pop art izloæbu, sloæiti rasporedprostorija i postav izloæbe na maketi Pompidou centra ili postaviti natpise uz izloæene predmete povijesnog muzeja.Objekti, predmeti i natpisi su stavljeni na visinu koja odgovara vidnom polju djeteta te postavljeni na razliËitenaËine: vizualni (mnoπtvo slika koje objaπnjavaju sadræaj izloæbe), matematiËki (omoguÊavaju posjetiteljima upotrebu

sl 1- 6 Interaktivna multimedijska izloæba

“Muzej koji se sakrio”

IM 32 (3-4) 2001.

POGLEDI, DOGA–AJI, ISKUSTVA

VIEWS, EXPERIENCES, EVENTS

183matematiËkih operacija razvrstavanja objekata prema broju i veliËini), prostorni (mobilni dijelovi makete muzejaomoguÊavaju posjetiteljima da uz pomoÊ pomoÊnih pregrada kombiniraju razliËita prostorna rjeπenja izloæbe namaketi), kinetiËki (uz vremeplov je postavljena rampa s koje se moæe skakati na mekanu podlogu), interpersonalni(radeÊi na grupnim zadacima, izloæba omoguÊava intervenciju malih posjetitelja u prostoru) te intrapersonalni (pos-toje mjesta predviena za razmiπljanje i odmor).

Dodatna je zanimljivost bila i gostovanje izloæbe Brooklyn’s Childrens Museuma s izloæbom Global Shoes te izloæbafotografija Paromlin Borisa CvjetanoviÊa.

Uz izloæbu je tiskan i interaktivan priruËnik “Muzej koji se sakrio” koji prikazuje razvitak muzeja i u kojem se dajutemeljni pojmovi o muzejima - knjiga koja poziva ËitaËe da se ponaπaju kao posjetioci interaktivnog muzeja -umjesto na Ëitanje od poËetka do kraja poziva ih na razgledanje, prelistavanje (u)naprijed, (u)natrag ili bez smjera,na zaustavljanje kad uhvate neπto zanimljivo, na traæenje zanimljivih Ëinjenica i aktivnosti koje ih zabavljaju kao i naupotrebu maπte i kreativnosti.

Autorica priruËnika: Irena SertiÊ, predgovor: dr. Ivo MaroeviÊ, recenzenti: dr. Ivo MaroeviÊ i Branka StipanËiÊ.

“THE MUSEUM THAT IS HIDING”

With the aim of creating an institution in Croatia that would enable museum activities to be made accessible to childrenand to enable the transfer of culture to children in a way that is suited to them, “Heureka” had, three years ago, started aninitiative and began the realisation of the project for creating the first Children’s Museum in Croatia. As an integral part ofthe project, it presented an interactive multimedia exhibition for children and youths titled The museum that is hiding,which took place between October 24th and November 24th 2001 at the Paromlin.

In a suitably prepared space, through pictures, specially constructed cases and interactive exhibits - dolls, mobiles andscale models, jigsaws and video films and computer presentations that allow the visitors to intervene and manipulate theexhibit, as well as through numerous workshops, the exhibition showed the young generation the development of museumsand presented the phenomenon of museums in a new and interesting way.

The exhibition was accompanied by a handbook. This is the first exhibition of its kind in our country intended for the youngand we believe that it can serve as a model for future informal forms of their education.

NAGRADA PLAKATU “VOLIM KVADRAT IKRUG”

Design Zentrum Nordheim Westfalen (DZNW)u Essenu (NjemaËka) dodijelio je nagraduautoru Borisu LjubiËiÊu i izdavaËu Muzejskomdokumentacijskom centru za plakat Volim

kvadrat i krug (Love squere & circle). Plakat jeizdan u povodu Meunarodnog dana muzeja(2000.) i dvadeseti je u nizu koje je timpovodom izdao MDC. On je oblikovno rjeπenjeteme Muzeji za miran i skladan æivot koju jepreporuËio ICOM. Nagrada je uruËena 26. listopada 2001. u Essenu i to gospodinuBorisu LjubiËiÊu, oblikovatelju plakata igospoi Viπnji Zgaga ravnateljici MDC-a.

TON»IKA CUKROV Muzejsko dokumentacijski centar,

Zagreb

POVRAT GRA–E VUKOVARSKOG MUZEJA

Nakon mukotrpnih viπegodiπnjih pregovoraMinistarstva kulture Republike Hrvatske sjugoslavenskim Ministarstvom vanjskih poslo-va, poËetkom prosinca, toËnije 10., 11. i 12.prosinca 2001., realiziran je povratak grae idokumentacije vukovarskih muzejskih zbirki uGradski muzej Vukovar. U transportu jevraÊena arheoloπka i kulturno povijesna graavukovarskoga Gradskog muzeja te slike,crteæi, grafike i skulpture Zbirke Bauer i galerijeumjetnina. Zahtjevan posao revizijecjelokupnog fundusa koja Êe toËno ustanovitikoliko i koje grae nedostaje, veÊ je zapoËeo.Sigurno je da je dio grae uniπten u prostori-ma dvorca Eltz joπ tijekom razaranja Vukovara1991. Sigurno je takoer da nedostajestanoviti broj slika Zbirke Bauer i galerije umjet-nina. Etnografskoj grai i grai iz Spomenmuzeja nobelovca Lavoslava RuæiËke tePovijesnog odnosno Spomen muzeja II kon-gresa KPJ, zasad nema traga. S restauracijomgrae veÊ se zapoËelo kao i s pripremama zaprijave Interpolovom programu za traæenjeopljaËkanih svjetskih umjetnina.

StruËna skupina za popis i identifikaciju grae

Gradskog muzeja Vukovar i ostale grae izVukovara pohranjene u muzejima u NovomSadu (Ruæica MariÊ, ravnateljica Gradskogmuzeja Vukovar, Zdravko DvojkoviÊ, kustosZbirke Bauer i galerije umjetnina, Mirela DaliÊ,kustosica arheoloπke zbirke, Denis VokiÊ,restaurator iz Hrvatskog restauratorskog zavo-da, Kreπimir LendiÊ, fotograf izKonzervatorskog odjela u Osijeku i VladimiraPaviÊ, MDC) imenovana od Ministarstva kul-ture RH, boravila je u Novom Sadu od 5. do 9.studenoga 2001. pregledala je, popisala isnimila svu grau i dokumentaciju o grai uMuzeju Vojvodine i Muzeju grada Novog Sada,gdje je otuena graa bila deponirana desetgodina.

VLADIMIRA PAVI∆ Muzejsko dokumentacijski centar,

Zagreb

POVRAT GRA–E OTU–ENE IZ SPOMENPODRU»JA JASENOVAC

Posredstvom Memorijalnog muzeja holokaustaiz Washingtona, poËetkom prosinca 2001.vraÊena je opljaËkana muzejska graa uSpomen podruËje Jasenovac.

Graa koja je odnijeta iz zgrade jasenovaËkogmuzeja za vrijeme okupacije 1991. do 1995.godine, prema vijestima i dokumentaciji iz vre-mena i nakon okupacije selila se nekolikoputa. OËito je bila razdvojena na viπe lokacija(Muzej ærtava genocida u Beogradu), a takoeri zloupotrebljavana na “meunarodnim”izloæbama o “ustaπkim zloËinima”. Jedan diootuene grae zavrπio je svoje putovanje uArhivu Republike Srpske u Banjaluci, odaklesu je preuzeli struËnjaci Memorijalnog muzejaholokausta iz Washingtona, u listopadu 2000.godine. U godinu dana, koliko je bila pohranje-na u Washingtonu, popisana je i preventivnozaπtiÊena, a podaci i fotodokumentacija graeprezentirani su na Internet stranicamawww.ushmm.org/jasenovac te tako dostupniza istraæivanje.

U devet velikih sanduka vraÊen je samo diodokumentarne i predmetne grae. Ostatakgrae otuen iz jasenovaËkog muzeja, Ëiji ÊetoËan broj i popis utvrditi detaljna revizija(vraÊenog) fundusa koja se u muzeju veÊ radi,bit Êe predmetom daljnjih pregovora sJugoslavijom o vraÊanju svega otuenogtijekom agresije na Hrvatsku.

VLATKA PAVI∆ Muzejsko dokumentacijski centar,

Zagreb

Godiπnja konferencija Komiteta za regionalnemuzeje ICOM-a, Hrvatska, 23. rujna - 28.rujna 2002. / Annual Conference InternationalCommittee for Regional Museums, Croatia,23th - 28th Septembre 2002

Tema: MUZEJSKA KVALITETA I STANDARDIU PRAKTI»NOM RADUTheme: MUSEUM QUALITY AND STANDARDON A PRACTICAL LEVEL

Godiπnja konferencija ICOM ICR (Komiteta zaregionalne muzeje) odræat Êe se od 23. do 28.rujna 2002. godine u Hrvatskoj. Uz ICOM ICR iHrvatski nacionalni komitet ICOM-a organiza-tori konferencije su Muzeji Hrvatskog zagorja.

OBAVIJESTIINFO

sl.2 Ruæica MariÊ, ravnateljica Gradskog muzeja Vukovar i

Vladimira PaviÊ, MDC sudjelovale su u radu struËne skupine za

popis i identifikaciju grae Gradskog muzeja Vukovara.

sl 1 Denis VokiÊ, restaurator iz Hrvatskog restauratorskog zavoda

Komitet za regionalne muzeje veÊ nekolikogodina kao srediπnju temu rada ima pitanjekvalitete i standardizacije poslovanja u muzeji-ma, kao i pitanja akreditacije, πto pobuujeinteres struËnih djelatnika diljem svijeta. BaveÊise tim pitanjima sudionici ICR-ovih konferencijaslaæu se da standardi ne podrazumijevaju uni-formnost - kod svakog muzeja je u pitanjurazliËita misija, program, izvori financiranja i sl.,te je potrebno uvaæiti posebnost svakogpojedinog muzeja ali i pokuπati naÊi objektivnekriterije po kojima bi procjena kvalitetnog radabila moguÊa.Ovogodiπnja konferencija bavi se kvalitetompozivajuÊi se na neposredna iskustva muzej-skih profesionalaca. Konferencija Êe biti speci-fiËna po naËinu organizacije radionicapripremljenih u nekoliko muzeja u Hrvatskojkoji su odabrani prema zadanoj problematici.Pored Hrvatskog zagorja sudionici Êe obiÊi iVaraædinsku æupaniju, Zagreb, i Istru, πto Êe impruæiti dobar uvid u razliËitosti pojedinih regijakao i u specifiËnosti razliËitih vrsta muzeja.Konferencija se odræava na engleskom jeziku,a odabrani su sljedeÊi muzeji, radionice i temeza diskusije:

PREZENTACIJA I DIZAJN POSTAVA - Muzejgrada ZagrebaMARKETING I UPRAVLJANJE - Muzej zaumjetnost i obrtBRIGA O POSJETITELJIMA - MuzejiHrvatskog zagorjaSKUPLJA»KA POLITIKA - Gradski muzejVaraædinODRÆAVANJE POVIJESNE ZGRADE SOKOLI©EM - Muzej dvor TrakoπÊanKOMUNIKACIJA BA©TINE U MULTIKULTU-RALNOJ ZAJEDNICI - Etnografski muzej Istre»UVANJE I ZA©TITA - Eufrazijana.

U odabiru tema za radionice æelja nam je bilaistaknuti problematiku vezanu uz uspjeπan radmuzejskih ustanova obuhvaÊajuÊi neke odosnovnih segmenata rada muzeja - od priku-pljanja, Ëuvanja i obrade muzejskih predmetado prezentacije, komunikacije i upravljanjamuzejem i veÊim spomeniËkim kompleksom.U odabiru muzeja domaÊina nastojali smoukljuËiti vodeÊe muzejske kuÊe u Hrvatskoj,vrhunske spomenike kulture i muzeje pojedinihregija ili gradova.

Kontakt:Goranka KovaËiÊ

Muzeji Hrvatskog zagorjaSamci 6449 245 Gornja Stubica, Hrvatska

T: + 385 49 289 125F. + 385 49 500 165E-mail: [email protected]

Uredniπtvo Ëasopisa Informatica MuseologicaispriËava se autorici teksta gospoi SnjeæaniRadovanlija MileusniÊ zbog pogreπaka koje suse pojavile u tekstu Pogled unatrag uoËi 20.

obljetnice: uz MDC-ovu izloæbu izdavaËke dje-

latnosti hrvatskih muzeja objavljenom uposljednjem broju IM 32 (1-2) 2001.

U tablici br. 1, u Ëetvrtom stupcu treba pisati“321 publikacija” a ne “1 publikacija”;

Tablica br. 1Izloæba izdavaËke djelatnosti muzeja i galerija 1982.-2000.

U tablici br. 2 izostavljen je posljednji redak kojise odnosi na 2000. godinu.

Tablica br. 2Popratne akcije

ISPRIKAAPOLOGY

godina mjesto i vrijeme odræavanja broj muzeja i galerija broj naslova

1995. Knjiæica MDC-a, 73 321 publikacija

24.-27.10.1995. 172 plakata

22 razglednica

2 kalendara

godina popratne manifestacije

2000. Izloæba Muzejska izdanja za djecu i mlade (publikacije 24 muzejske ustanove iz Hrvatske)

informatica museologica

Documents