ŽELJKO JUKIĆ, univ.spec.oec

Direktor Sektora za životna osiguranja Croatia osiguranja d.d.

Životno osiguranje i treća životna dob: tržišni potencijali i prilike

• do 2060. prosječni građanin EU-a imat će 47,2 god., a osobe starije od 65 god. činit će

skoro 30% stanovništva EU-a (16% u 2010. godini)

•broj ljudi starijih od 60 godina u sljedećih 40 god. premašiti će broj djece mlađe od 15 god. • za 10 godina u svijetu će biti milijarda starijih ljudi

Izvor: UN report „Ageing in the 21st Century: a celebration and a challenge”,2012.

POPULACIJA EUROPSKE UNIJE STARI

NUŽNO JE REFORMIRATI MIROVINSKI SUSTAV EU

• visoko na listi prioriteta vlada zemalja Europske unije •“Ususret primjerenim, održivim i sigurnim mirovinskim sustavima u Europi”

NAJVAŽNIJI IZAZOVI EUROPSKOG MIROVINSKOG OSIGURANJA

Financijska pismenost !

3

• od 1953. do 2011. - prosječna starost ukupnog stanovništva Hrvatske povećala se za punih 11 godina (sa 30,7 na 41,7)

• neravnoteža radne populacije i broja umirovljenika (2013. god.- 1:1,18)

• najveći udio umirovljeničke populacije prema broju zaposlenih u Europi

ODNOS BROJA ZAPOSLENIH I UMIROVLJENIH U REPUBLICI HRVATSKOJ -SVE LOŠIJI!

BROJ ZAPOSLENIH I BROJ UMIROVLJENIKA U RH, 1980.-VI.2014.

Izvor: DZS, HZMO

4

MIROVINSKI SUSTAV REPUBLIKE HRVATSKE - NEODRŽIV!

• sve duži životni vijek (muškarci 75 god., žene 79 god.- 2013. god.)

• rast broja umirovljenika (1.218.777-listopad 2014. god.)

• porast broja nezaposlenih (306.267-listopad 2014. god.)

• niske mirovine - iznos mirovina u odnosu na prosječnu plaću 30-40% (prosječna mirovina 2.327,32 kn-rujan 2014. god.)

• ograničena uključenost države u financiranje mirovinskog sustava

“Starenje populacije više ne možemo ignorirati. Udio starijih raste brže nego opća populacija što znači da države moraju promijeniti svoj zdravstveni i mirovinski sustav te ga prilagoditi potrebama.”

Glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon

Izvor: HZMO

• povećanje razine financijske pismenosti individualna odgovornost pojedinca i privatna štednja za mirovinu

• podizanje razine povjerenja u financijske institucije sigurnost i očuvanje realne

vrijednosti uloženog kapitala

• Individualizirana mirovinska štednja kroz:

– životno osiguranje – mirovinsko osiguranje

5

KAKO POBIJEDITI KRIZU MIROVINSKOG SUSTAVA?

6

Iz perspektive osiguranja: Mlađe generacije morale bi dobiti opću informaciju o: • rizicima s kojima se susreću u svakodnevnom životu (npr. nesreće, bolesti) • rizicima s kojima će se susresti dugoročno (npr. starenje, umirovljenje, mirovina) • o vrstama proizvoda koji mogu pomoći umanjiti te rizike

Projekte financijske pismenosti u Europi potiču:

• Europska komisija • OECD • Europska osigurateljna industrija (CEA)

Projekt “FINANCIJSKA PISMENOST U REPUBLICI HRVATSKOJ”

• u Hrvatskoj se ova tema počela nadzirati tek s dolaskom financijske krize i sve težim održavanjem javnog mirovinskog sustava

FINANCIJSKA PISMENOST-BITAN PREDUVJET DOBROVOLJNE ŠTEDNJE ZA

TREĆU ŽIVOTNU DOB

Istraživanje GfK o primanjima u mirovini

Izvor: istraživanje GfK CATIbus; srpanj 2010.g

• 66% ispitanih iskazuje VEĆU /VELIKU zabrinutost za svoja primanja nakon umirovljenja

“SMATRATE LI DA VAM MIROVINA SADA ILI ONA KOJU OČEKUJETE UMIROVLJENJEM, MOŽE OSIGURATI PRISTOJAN ŽIVOT?”

8

Istraživanje EIZ: Dodatna štednja za starost

• 38,4% (14,3% aktivnih, 24,1% umirovljenih) ispitanika ne štedi niti u jednom obliku

• najprimjerenijim oblicima štednje za ugodan život u mirovini ispitanici smatraju: – gotovinu – bankarske depozite – životna osiguranja – nekretnine

KOJI SU VAŠI DOSADAŠNJI OBLICI ŠTEDNJE ZA MIROVINU?

Izvor: Ekon.institut Zagreb, Starenje stanovništva i održavanje primjerenog živ. standarda, 2010. god.

9

U KOJIM OBLICIMA PLANIRATE ŠTEDJETI ZA MIROVINU U IDUĆIH PET GODINA?

Izvor: Ekon.institut Zagreb, Starenje stanovništva i održavanje primjerenog živ. standarda, 2010. god.

Istraživanje EIZ: Dodatna štednja za starost

• Ispitanici ocjenjuju životna osiguranja kao: – treći najpoželjniji oblik dosadašnje štednje za stariju dob – prvi najpoželjniji oblik planirane štednje u budućnosti (5 godina).

• aktivni ispitanici planiraju štedjeti u osiguravajućim društvima (životno osiguranje) • umirovljenici planiraju štednju u bankama (depoziti)

STRUKTURA ŠTEDNJE SEKTORA STANOVNIŠTVA U RH 2002. - III/2014. god.

• 18,1% - dobrovoljna namjenska štednja stanovništva (10,7% obv. mirovinski fondovi + 0,5% DMF te 6,9% u osig. života), 2013. god.

• nužan je daljnji razvoj dugoročne dobrovoljne namjenske štednje stanovništva

• dominira kratkoročno planiranje na rok od 3-5 godina opća nesigurnost (ekonomska, politička, osobna)

Izvor: HNB, SKDD, HANFA

NAJVAŽNIJE VRSTE OSIGURANJA (HANFA), 30.09.2014.

Izvor: HUO, 30.09.2014.

KRETANJE PREMIJE ŽIVOTNIH I NEŽIVOTNIH OSIGURANJA U RH 2003.-2013.

12

Izvor: HUO

Izvor: HUO

STRUKTURA PREMIJE OSIGURANJA ŽIVOTA U RH PO VRSTAMA - XII/2013. GOD

VAŽNA ULOGA OSIGURATELJA U MIROVINSKOJ ŠTEDNJI

Osiguratelji nude široku paletu proizvoda:

14

Štedni proizvodi: 1.Klasično životno osiguranje 2. Rentno osiguranje 2.1. Osobna doživotna renta 2.2. Osobna renta s određenim trajanjem 3. Investicijsko životno osiguranje 4.” Skrojena “rješenja ovisno o dobi i

preferencijama ulagača

Proizvodi koji štite od “rizika” dugovječnosti i pada vrijednosti imovine: 1. Rentno osiguranje 2. Investicijsko rentno osiguranje 3. Zdravstveno osiguranje i skrb (LTCI) 4. “unovčavanje imovine”-obrnuta hipoteka

FAZA ŠTEDNJE

AKUMULACIJA

FAZA ISPLATE

DEKUMULACIJA

ŽIVOTNO OSIGURANJE ZA SLUČAJ SMRTI I DOŽIVLJENJA (MJEŠOVITO)

• Jedini osigurateljno financijski proizvod koji: – daje kvalitetnu nadogradnju mirovinskog sustava kod isteka police – čini obitelj zbrinutom u slučaju najtežeg

• oblik dobrovoljne mirovinske štednje

Sve veći značaj: – dopunskog osiguranja teško bolesnih stanja (kritične bolesti) – dopunskog zdravstvenog osiguranja

UNIT LINKED

• sve značajniji potencijal razvoja i rasta solventnost II i kretanje kamatnih stopa na financijskom tržištu

15

RENTNA OSIGURANJA

• sve značajnija uloga u smislu kvalitetne nadogradnje mirovine • osobna renta s određenim trajanjem • osobna doživotna renta • investicijske rente

16

Izvor: HUO

17

ZAKLJUČAK • sve manje mogućnosti države sve veća odgovornost pojedinca u smislu vlastite štednje za

starost

• važnost poticajne klime i sustavne edukacije u smislu nužnosti štednje i vlastite odgovornosti za treću životnu dob

• Društva za osiguranje u EU prepoznata su kao ravnopravni nositelj dobrovoljne mirovinske štednje i povlaštene državne porezne i poticajne politike

• životna osiguranja su institucionalni investitor i pokretač rasta i razvoja u gospodarstvu

• građani nisu dovoljno informirani o životnim osiguranjima kao obliku štednje i osiguranja

• veliki potencijal za rast i razvoj životnih osiguranja u RH

• rast životnih osiguranja u 2013. i 2014. godini temelji se na prodaji kratkoročnih mješovitih osiguranja s jednokratnom uplatom premije i garancijom

• gospodarski razvoj i oporavak makroekonomskih pokazatelja ključni faktor razvoja i rasta životnih osiguranja

POSTOJEĆI MIROVINSKI SUSTAV DUGOROČNO JE NEODRŽIV, A OSIGURATELJNA INDUSTRIJA MOŽE

ODIGRATI VRLO VAŽNU ULOGU U NJEGOVOJ TRANZICIJI U ODRŽIVO STANJE

ŽELJKO JUKIĆ, univ.spec.oec

Direktor Sektora za životna osiguranja zeljko.jukic@crosig.hr

HVALA NA PAŽNJI!