izvjeŠtaj o monitoringu kvaliteta zraka u kantonu … · bi se znali pokazatelji kvaliteta zraka i...
TRANSCRIPT
J.U. ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO KANTONA
P.I. INSTITUTE FOR PUBLIC HEALTH OF CANTON
S A R A J E V O
Direktorica: Dr med. sci. Balta Snježana. primarius
Adresa: dr. Mustafe Pintola br.1. 71210 Ilidža
Tel/fax: 627-889; 624-470 Identifikacioni broj: 4200329950003
Transakcijski račun: 3389002208131096
Kod UniCredit Bank d.d. Sarajevo
S A R A J E V O Bosna i Hercegovina
Federacija Bosna i Hercegovina
Kanton Sarajevo
Ministarstvo prostornog
uređenja, građenja i zaštite okoliša
IZVJEŠTAJ O MONITORINGU KVALITETA ZRAKA U KANTONU SARAJEVO
ZA 2015. GODINU
D I R E K T O R I C A
Dr.sci.med.Snježana Balta, primarius
2
Sadržaj
1 UVODNE NAPOMENE................................................................................................................ 3 2 FAKTORI KOJI UTIČU NA KVALITET ZRAKA ..................................................................... 4
2.1. Prirodne karakteristike .......................................................................................................... 4
2.2 . Lokalna emisija ..................................................................................................................... 4 2.3. Daljinski transport .................................................................................................................. 4
3 SISTEM PRAĆENJA KVALITETA ZRAKA U KANTONU SARAJEVO ............................... 5 3.1. Opis projekta .......................................................................................................................... 5 3.2. Projektne aktivnosti............................................................................................................... 5
3.3. Monitoring kvaliteta zraka obuhvata .................................................................................... 5
3.4. Zahtjevi kvaliteta zraka su ..................................................................................................... 6
3.5. Značenje izraza ...................................................................................................................... 6 4 METODE .......................................................................................................................................... 8
4.1. Lokacije i oprema za monitoring: .......................................................................................... 9 4.1.1. Automatska stanica za praćenje kvaliteta zraka Vjećnica bivša stanica Alipašina –
Skenderija.............................................................................................................................. 9
4.1.2. Automatska stanica za praćenje kvaliteta zraka Otoka - Referentna stanica .............. 9
4.1.3. Mobilna stanica za praćenje kvaliteta zraka - Referentna stanica .......................... 10 5 ZAKONSKA REGULATIVA: ........................................................................................................ 11 6 REZULTATI MJERENJA za 2015. godinu: .................................................................................. 13
6.1. Manuelne stanice................................................................................................................. 13 6.2. Automatske stanice ............................................................................................................. 14
6.2.1 Alipašina .................................................................................................................... 14 6.2.2 Otoka ......................................................................................................................... 15
6.2.4. Mobilna stanica ......................................................................................................... 16 7 ANALIZA .................................................................................................................................... 18
7.1. Prema godinama i različitim lokacijama za određeni polutant ............................................ 18
7.2. Prema godinama i istoj lokaciji za određeni polutant ......................................................... 22 7.3. Prema različitim lokacijama za određeni polutant tokom 2015. ......................................... 29
7.4. Pregled broja prekoračenja tolerantnih vrijednosti tokom 2015. ........................................ 30 7.5 Gornja i donja granica ocjenjivanja ...................................................................................... 32 7.6 Pregled rezultata svih analiza praćenih polutanata tokom 2015. ......................................... 33
8 ANALIZA DOSADAŠNJIH AKTIVNOSTI ................................................................................. 36
9 PRIJEDLOZI ZA UNAPREĐENJE ISPITIVANJA I UPRAVLJANJA KVALITETOM ZRAKA
U KANTONU SARAJEVO ................................................................................................................ 37
Izrada izvještaja: Odjeljenje sanitarne hemije Datum izrade: april – maj 2015.
3
1 UVODNE NAPOMENE
Zaštita okoliša, u prvom redu, ostvaruje se smislenim upravljanjem prostorom za što je nužno dobro poznavanje tog prostora, njegovih obilježja, vrednota, osjetljivosti i ugroženosti. Tek tada moguće je objektivizirati probleme, utvrditi uzroke te pronaći najdjelotvornija rješenja u cilju unapređivanja stanja okoliša. Neupitna je potreba inkorporiranja elemenata okoliša, a time i kontrole kvalitete zraka u prostorno planiranje Kantona Sarajevo. Jedan od vrlo bitnih elemenata na polju kvalitete zraka je sistematsko praćenje, odnosno mjerenje u cilju dobivanja temeljnih pokazatelja za urbanistička saobraćajna i javnozdravstvena planiranja i mjere. To je posebno bitno za područje Kantona Sarajevo, gdje je u proteklih dvadeset godina došlo do značajnije promjene socioloških, energetskih i saobraćajnih indikatora.
Sistem jedinica praćenja i metoda praćenja, uključujući organizaciju dobivanja i korištenja datih podataka koji se odnose na zrak naziva se Sistem praćenja kvaliteta zraka (Monitoring kvaliteta zraka). Monitoring kvaliteta zraka je osnovni alat za osiguranje potrebnog kvaliteta zraka.
Historijski gledano, u praksi postoje tri pristupa monitoringu: Prvi, najstariji je praćenje zagađenosti kako bi se znali parametri zraka i mogle
ocjeniti štetne posljedice, te donijela odluka da je potrebno nešto poduzeti. Drugi savremeniji način je praćenje ne samo zagađenosti, nego i zagađivanja kako
bi se znali pokazatelji kvaliteta zraka i mogle ocijeniti štetne posljedice, te donijela odluka šta treba poduzeti.
Treći, savremeni je planiranje i prognoziranje kvaliteta zraka, kako bi se osigurali parametri zraka koji ne bi dovodili do štetnih posljedica, kako ne bi bilo potrebno da se naknadno poduzimaju korektivne akcije. Razlika je očita. Prvi pristup daje saznanje i pokazuje se građanima da se o njima vodi briga, ali ne slijede akcije. Drugi pristup omogućuje da se briga zaista vodi i sprovode (nekada i skupe) sanacione mjere. Treći pristup traži više odgovornosti i znanja, a rezultat je da se briga i ne pojavljuje. Ukoliko se sve moguće štetne posljedice adekvatno vrednuju, onda je on i finansijsko efikasniji i daje najbolje rezultate.
4
2 FAKTORI KOJI UTIČU NA KVALITET ZRAKA
Kvalitet zraka nekog područja tj. vremenska, kvantitativna i kvalitativna promjenjivost sastava zraka u nekom prostoru, ovisan je o mnogim faktorima, no ipak neke treba izdvojiti: 2.1. PRIRODNE KARAKTERISTIKE
orografske karakterisitike posebno u smjerovima sjever- jug i istok- zapad, klimatske karakterisitike, prostorne i vremenske manifestacije bazičnih sistema, lokalnu cirkulaciju i vremenske promjene.
2.2 . LOKALNA EMISIJA
neujednačena prostorna raspodjela plošnih, linijskih i tačkastih izvora, relativno mala heterogenost tih izvora vezano za vrste emisije, neujednačena kontinuiranost emisije pojedinih izvora, postojanje (ili saniranje) starih ili novih ''crnih tačaka''.
2.3. DALJINSKI TRANSPORT
transport prirodnom emisijom onečišćene mase zraka, transport antropogenom emisijom onečišćene mase zraka, složenost cirkulacijskih sistema u kotlinama., superpozicija s lokalnim emisijama, problem definiranja objektivnih pokazatelja, promjena koncentracija po visini, prostorno- vremenske razlike učinaka, specifični lokalni transport, moguće sinergističke učinke.
Ako prihvatimo tumačenja prema definiciji Međunarodne organizacije za standardizaciju (ISO), ''Zrak je onečišćen ako sadrži tvari koje potječu od ljudske aktivnosti ili prirodnih procesa,u koncentraciji, trajanju i/ili uvjetima da može narušiti kvalitet življenja, zdravlje i dobrobit ljudi i okoliša''. Uvaživši ove definicije, jasno je da su navedeni faktori od gotovo isključivog značaja, općenito, ali i posebno u slučaju Kantona Sarajevo.
5
3 SISTEM PRAĆENJA KVALITETA ZRAKA U KANTONU SARAJEVO
3.1. OPIS PROJEKTA
Prikupljanje podataka sa mjernih stanica i mjernih uređaja, izrada dnevnih informacija i
prezentacija na Web-stranici, komentar informacija, izrada preporuka i uputstava za pojedine kategorije stanovništva, izrada mjesečnih i godišnjih izvještaja o kvalitetu zraka na osnovu mjerenih vrijednosti praćenih parametara sa komentarom.
3.2. PROJEKTNE AKTIVNOSTI
1. Kontinuirani rad na prikupljanju podataka sa mjernih stanica i mjernih uređaja.
2. Svakodnevna validacija prikupljenih podataka i procjena stanja kvaliteta zraka.
3. Komentar informacija, izrada preporuka i uputstava za pojedine kategorije
stanovništva.
4. Obaveza obavještavanja stanovništva putem sredstava javnog informisanja u
slučajevima povećanog zagađenja s preporukama o načinu ponašanja u takvim
izvanrednim okolnostima.
5. Davanje sugestija za unaprijeđenje internog plana interventnih mjera za slučajeve
prekomjernog zagađenja u Kantonu Sarajevo.
6. Učestvovanje u provedbi Plana interventnih mjera za slučajeve prekomjernog
zagađenja u Kantonu Sarajevo putem učešća u radu Stručnog tijela i Operativnog
štaba.
7. Analiza dobivenih trenutnih vrijednosti s vrijednostima predhodnih godina uz preporuke
za naredni period u cilju boljeg upravljanja kvalitetom zraka na području kantona.
8. Planiranje nabavke, priprema i provođenje nabavke rezervnih dijelova, potrošnog
materijala, analizatora i stanica za potrebe monitoringa.
9. Učešće u formiranju zakonske regulative u smislu davanja mišljenja, preporuka.
10. Planiranje i provođenje svih aktivnosti u cilju obezbjeđenja kontinuiranog monitoringa
kvaliteta zraka (premještanje stanica, kalibracije analizatora..).
3.3. MONITORING KVALITETA ZRAKA OBUHVATA
1) kriterije za određivanje minimalnog broja mjernih mjesta i lokacija za uzimanje uzoraka u
slučaju fiksnih mjerenja i u slučaju kada su fiksna mjerenja dopunjena indikativnim
mjerenjima ili postupcima modeliranja, a sve u zavisnosti od namjene površine, sadržaja i
kapaciteta;
2) metodologiju mjerenja i ocjenjivanja kvaliteta zraka (referentne metode mjerenja i kriteriji
za ocjenjivanje koncentracija);
3) zahtjeve u pogledu podataka koji se koriste za ocjenjivanje kvaliteta zraka;
4) način obezbjeđenja kvaliteta podataka za ocjenjivanje kvaliteta zraka (prema zahtjevu
standarda BAS EN ISO/IEC17025);
5) obim i sadržaj informacija o ocjenjivanju kvaliteta zraka.
6
3.4. ZAHTJEVI KVALITETA ZRAKA SU
1) granične vrijednosti zagađujućih materija u zraku;
2) gornje i donje granice ocjenjivanja zagađujućih materija u zraku;
3) granice tolerancije i tolerantne vrijednosti;
4) koncentracije opasne po zdravlje ljudi i koncentracije o kojima se izvještava javnost
(pragovi upozorenja i prag uzbune);
5) kritični nivoi zagađujućih materija u zraku;
6) ciljne vrijednosti, nacionalni i dugoročni ciljevi zagađujućih materija u zraku;
7) rokovi za postizanje graničnih i/ili ciljnih vrijednosti, u slučajevima kada su one
prekoračene.
Vrijednosti iz stava 1. ovog člana se utvrđuju za pojedina područja pri izradi prostornih i urbanističkih planova, izrade programa toplifikacije i prometa, mogućeg unošenja zagađujućih materija u prostor, izbora lokacije izvora zagađivanja i određivanje parametara ispusta (dimnjaka), a da prirodni sadržaji (ljudi, biljke i životinje) i izgrađena dobra ne budu ugroženi djelovanjem zagađujućih materija, kao i kod poduzimanja sanacionih mjera čiji je cilj zaštita zdravlja ljudi, ekosistema i izgrađenih sadržaja od djelovanja zagađujućih materija u ambijentalnom zraku. 3.5. ZNAČENJE IZRAZA
"mjerenje" - je skup postupaka kojima se određuje vrijednost neke veličine; "period mjerenja" - je vremenski razmak između prvog i posljednjeg mjerenja; "mjerni postupak" - je skup postupaka. opisanih prema vrsti, koji se upotrebljavaju za
vršenje pojedinih mjerenja u skladu sa određenom metodom; "mreža" - je skup dvije ili više mjernih stanica i/ili mjernih mjesta za monitoring kvaliteta
zraka; "stanica" - je stacionaran i/ili mobilni objekat opremljen za mjerenje/uzimanje uzoraka,
obradu i prenos podataka i za zapažanje pojava značajnih za monitoring kvaliteta zraka;
"procjena" - označava svaku prihvatljivu metodu koja se koristi za mjerenje, izračunavanje, predviđanje ili procjenjivanje nivoa;
"granična vrijednost" - označava nivo određen na osnovu naučnog znanja s ciljem izbjegavanja, sprečavanja ili smanjivanja štetnih uticaja na ljudsko zdravlje i/ili okoliš u cjelini. ovaj nivo se mora dostići u određenom periodu i kasnije ne smije biti prekoračen;
"ciljna vrijednost" - označava nivo određenu s ciljem izbjegavanja više dugotrajnih štetnih uticaja na ljudsko zdravlje i/ili okoliš u cjelini; ovaj nivo se mora dostići u određenom periodu gdje je to moguće;
"planovi za kvalitet zraka" - označavaju planove u kojima su utvrđene mjere za dostizanje graničnih i ciljnih vrijednosti;
"dugoročni cilj" - je nivo koji treba postići tokom određenog dužeg perioda. radi otklanjanja mogućnosti nastupanja štetnih posljedica po zdravlje ljudi i/ili okoliš u cjelini, osim u slučajevima kada to nije moguće ostvariti kroz proporcionalno ekonomične mjere;
"prag uzbune" - znači nivo iznad kojeg postoji rizik po ljudsko zdravlje prilikom kratkog izlaganja i na kojem će biti preduzeti direktni koraci;
"prag upozorenja" - znači nivo iznad koga postoji rizik po ljudsko zdravlje usljed kratkog izlaganja za izuzetno osjetljive dijelove stanovništva i o kome je potrebno dati najnovije informacije.
"kritični nivo" - je nivo utvrđen na osnovu naučnih saznanja iznad kojeg mogu nastupiti direktni štetni uticaji na pojedine receptore, kao što su vegetacija i prirodni ekosistemi ali ne na ljude;
7
"PM10" - je frakcija lebdećih čestica (particulate matter) koja prolazi kroz ulaz uzorkivača sa 50% uspješnosti u odstranjivanju čestica aerodinamičkog dijametra 10 μm prema referentnoj metodi za uzimanje uzoraka propisanoj standardom BAS EN 12341;
"azotni oksidi" - su zbir zapreminskih udjela azot monoksida i azot dioksida izraženih u jedinicama masene koncentracije azot-dioksida (NO2) u mikrogramima po kubnom metru (μg/m3);
"granica tolerancije" znači postotak dozvoljenog prekoračenja granične vrijednosti pod propisanim uslovima;
"tolerantna vrijednost" - znači graničnu vrijednost uvećanu za granicu tolerancije; "EMEP (European Monitoring and Evaluation Programme)" - je Program saradnje za
praćenje i procjenu prekograničnog prenosa zagađujućih materija u zraku na velikim udaljenostima u Evropi;
"maksimalno dozvoljena koncentracija" - je maksimalna koncentracija zagađujuće materije u zraku koja se ne smije prekoračiti u cilju izbjegavanja ozbiljnih kratkoročnih posljedica po ekosisteme i zdravlje ljudi;
"čađ" - je masena koncentracija suspendiranih čestica ekvivalentna smanjenju refleksije filter papira zbog skupljanja crnih čestica i mjeri se samo u aglomeracijama gdje prevladavaju crne čestice;
"nacionalni cilj" - za smanjenje izloženosti je postotak smanjenja prosječne izloženosti stanovništva u Federaciji Bosne i Hercegovine ustanovljen za referentnu godinu, sa ciljem smanjenja štetnih efekata po zdravlje ljudi, koji će se ukoliko je moguće dostići u određenom periodu.
Dugi niz godina Zavod za javno zdravstvo Kantona Sarajevo, na 5 (pet). a od
polovice 2008. godine na 3 (tri) mjerna mjesta, u toku 24h, svih 365 dana, određuje koncentracije sumpornog dioksida i čađi.
Mjerenja se vrše standardnim i referentnim metodama, koje nisu automatizirane i informatički podržane. Uzorci se skupljaju 24h i zatim dostavljaju u laboratoriju na analizu. Rezultati su porsječni za predhodna 24h. Također, Zavod od polovine 2008. godine prati i zagađenje zraka pomoću jedne stacionarne, jedne polumobilne stanice i jedne mobilne stanice. Stanice su stacionirane u :
-Alipašinoj ulici i ta stanica posjeduje displej koji građanima pokazuje aktuelne vrijednosti izmjerene na datoj stanici. Stanica zbog neprilagođenosti zakonskoj regulativi je prebačena u decembru mjesecu na novu lokaciju Vijećnica. - Polumobilna stanica na Otoci koja nema svoj displej i koja je sredinom 2015.
prebačena na novu lokaciju koja se nalazi uz rijeku Miljacku u neposrednoj blizini predhodne lokacije.
-Mobilna stanica koja je veći period u godini stacionirana na lokalitetu Doma zdravlja Ilidža. Stanice su uvezane informatički i centar za praćenje njihovog rada je u Zavodu. Putem web servera koji je u funkciji od 2011. godine vrši se prikupljanje podataka sa automatskih stanica. Planom je predviđeno da se podaci sa manuelnih stanica unose ručno kao i sva aktuelna događanja (analizator u kvaru, obavještenje građanima o posebnim mjerama ili stepenu zagađenosti, mjerama predostrožnosti u cilju zaštite zdravlja ljudi, naročito ugroženih populacija itd.). Stanice mjere, osim meteoroloških parametara (vlage, temperature, smjera i brzine vjetra), koncentracije lebdećih čestica - PM10, sumpor dioksid, ozon, nitrogenove okside (NO,NO2, NOX), ugljen monoksid te koncentracije VOC jedinjenja (benzen, toluen, etil benzen, m&p ksilen i o- ksilen).
8
4 METODE Analizator koncentracije azotnih oksida (NO-NO2-NOX) Standard: Referentna metoda za analizu azotnog dioksida i oksida azota je naznačena u EN 14211- Ambient Air - Determination of the mass concentration of nitrogen oxides – Chemiluminescence Method). Princip mjerenja: modulacioni tip unakrsnog toka, reducirani pritisak kemiluniscencija (CLD) Primjena: praćenje koncentracije azotnih oksida u ambijentalnom zraku. Analizator koncentracije sumpor dioksida Standard: BAS EN 14212 Princip mjerenja: ultravioletna fluorescencija UVF Primjena: praćenje koncentracije sumpordioksida u ambijentalnom zraku. Analizator koncentracije ugljen monoksida Standard: BAS EN 14626 Princip mjerenja: modulacija unakrsnog toka, tehnologija ne-disperzivne infracrvene apsorpcije (NDIR-CFM) Primjena: praćenje koncentracije ugljen monoksida u ambijentalnom zraku. Analizator koncentracija BTEX spojeva Princip mjerenja: gasni hromatograf s jednom komorom visokih performansi s jonizacijskim detektorom plamena (FID) Primjena: praćenje koncentracije VOC jedinjenja (benzen, toluen, etil benzen, m&p ksilen i o- ksilen). Analizator za čestice PM10 Standard: BAS EN 12341-1 Princip mjerenja: apsorpcija beta zračenja Primjena: praćenje koncentracije čestica prašine veličine do 10 μm. Analizator za ozon Standard: BAS EN 14625 Princip mjerenja: nedispezivna ultraljubičaste apsorpcija (NDUV) Primjena: praćenje koncentracije ozona u ambijentalnom zraku.
9
4.1. LOKACIJE I OPREMA ZA MONITORING:
4.1.1. Automatska stanica za praćenje kvaliteta zraka Vjećnica bivša stanica Alipašina – Skenderija Opšti podaci Lokacija : Stanica za praćenje kvaliteta zraka nalazila se na Skenderiji, na tramvajskom stajalištu. Zemljopisna dužina (longituda) i zemljopisna širina (latituda) lokacije: E 18° 24' 44.5''. N
43 51' 28.04'' do 31.11.2015. kada je stanica isključena radi premještanja na novu lokaciju. nova lokacija je Vijećnica (N: 43°51'32'' i E: 18°26'5'') nakon višemjesečnih pregovora sa nadležnim općinom Centar. Nije se mogao postići dogovor za predložene lokacije kod Druge gimanazije i preko puta Doma zdravlja ¨Vrazova¨. Parametri mjerenja: Mjerenja kvaliteta zraka koja se vrše na predmetnoj lokaciji obuhvataju mjerenje meteoroloških i ambijentalnih parametara kvaliteta zraka. Meteorološki parametri: brzina i smjer vjetra, temperatura, relativna vlažnost, atmosferski pritisak, globalno sunčevo zračenje,
Imisijska (ambijentalna mjerenja) obuhvataju praćenje koncentracija slijedećih parametara: azotni oksidi (NO, NO2, NOx), sumpordioksid (SO2), lebdeće čestice prečnika ispod 10 µm (PM10), ozon (O3), karbon monoksid (CO).
Mjerna oprema za kvalitet zraka
Analizator Mjereni polutant
HORIBA APSA – 370 SO2
HORIBA APNA – 370 NO/NO2/NOX
HORIBA APOA – 370 O3
HORIBA APMA – 370 CO
HORIBA APDA- 371 Lebdeće čestice PM10
Sistem za uzorkovanje --
Kalibraciona jedinica --
4.1.2. Automatska stanica za praćenje kvaliteta zraka Otoka - Referentna stanica Opšti podaci Lokacija : Stanica za praćenje kvaliteta zraka nalazi se na Otoci, nedaleko od Doma zdravlja
Kumrovec. Zemljopisna dužina (longituda) i zemljopisna širina (latituda) lokacije: N:43°50'52''iE:18°21'49''. Parametri mjerenja: Mjerenja kvaliteta zraka koja se vrše na predmetnoj lokaciji obuhvataju mjerenje meteoroloških i ambijentalnih parametara kvaliteta zraka.
10
Meteorološki parametri: brzina i smjer vjetra
Imisijska (ambijentalna mjerenja) obuhvataju praćenje koncentracija slijedećih parametara: azotni oksidi (NO, NO2, NOx), sumpordioksid (SO2), lebdeće čestice prečnika ispod 10 µm (PM10), BTEX (benzen, toluen, etil benzen, ksilen), trenutno van funkcije karbon monoksid (CO).
Mjerna oprema za kvalitet zraka
Analizator Mjereni polutant
SO2 100E Analyser SO2
HORIBA APNA-370 NO/NO2/NOX
Chromatotec BTEX benzene/toulene/ethilbenzen/xylen
CO 300E Analyser CO
HORIBA APDA-371 BAM1020 Lebdeće čestice PM10
Sistem za uzorkovanje --
4.1.3. Mobilna stanica za praćenje kvaliteta zraka - Referentna stanica Opšti podaci Parametri mjerenja Imisijska (ambijentalna mjerenja) obuhvataju praćenje koncentracija slijedećih parametara: azotni oksidi (NO, NO2, NOx), sumpordioksid (SO2), lebdeće čestice prečnika ispod 10 µm (PM10).
Meteorološki parametri: brzina i smjer vjetra, temperatura, relativna vlažnost, atmosferski pritisak.
Oprema za mjerenje kvaliteta zraka
Analizator Mjereni polutant
HORIBA APSA – 370 SO2
HORIBA APNA – 370 NO/NO2/NOX
Verewa F710-10 Dust analyser Lebdeće čestice PM10
Sistem za uzorkovanje --
Kalibraciona jedinica --
Na stanicu je tokom godine prebačen i analizator za praćenje koncentracije ozona za koji je predviđen servis. Reprezentativnija lokacija za praćenje koncentracije ozona nego što je to bio slučaj na stanici Alipašina.
11
5 ZAKONSKA REGULATIVA Granične vrijednosti, gornja i donja granica ocjenjivanja, tolerantne vrijednosti i pragovi upozorenja / uzbune propisane Pravilnikom o načinu vršenja monitoringa kvaliteta zraka i definiranju vrsta zagađujućih materija, graničnih vrijednosti i drugih standarda kvaliteta zraka (Sl. novine FBiH 1/12). Tabela 1:
Polutant Vrijeme prosječenja
Granična vrijednost
Gornja granica ocjenjivanja(1)
Donja granica ocjenjivanja(1)
Granica tolerancije
Tolerantna vrijednost
Prag uzbune / upozorenja
Minimalna raspoloživost podataka
SO2 Jedan sat 350(6) µg/m3
- - 105(7) µg/m3
440(7) µg/m3
500(11) µg/m3
75 %
SO2 Jedan dan 125(8) µg/m3
75(2) µg/m3 50(2) µg/m3 - 125 µg/m3 - 75 %
SO2 Godina 50 µg/m3 - - - 50 µg/m3 - 90 %
NO2 Jedan sat 200(9) µg/m3
105(3) µg/m3 75(3) µg/m3 70(7)
µg/m3 260(7) µg/m3
400(11) µg/m3
75 %
NO2 Jedan dan 85 µg/m3 - - 28(7)
µg/m3 109(7) µg/m3
- 75 %
NO2 Godina 40 µg/m3 32 µg/m3 26 µg/m3 14(7)
µg/m3 48(7)
µg/m3 - 90 %
CO 8-časovno 10 mg/m3
7(4) mg/m3 5(4) mg/m3 3(7)
mg/m3 11,27) mg/m3
- 75 %
CO Jedan dan 5 mg/m3 - - 9(7)
mg/m3 10(7)
mg/m3 - 75 %
CO Godina 3 mg/m3 - - - 3 mg/m3 - 90 %
PM10
(LČ10) Jedan dan
50(5) µg/m3
35(5) µg/m3 25(5) µg/m3 18(7)
µg/m3 65(7)
µg/m3 - 75 %
PM10 (LČ10)
Godina 40 µg/m3 28 µg/m3 20 µg/m3 6(7) µg/m3 44,8(7) µg/m3
- 90 %
O3 8-časovno 120(10) µg/m3
- - - - 240 / 180(11)
75 %
Benzen Godina 5 µg/m3 3.5 µg/m3 2 µg/m3 2.7 µg/m3 5,6 µg/m3 - 90 %
1 Gornja i donja granica ocjenjivanja za zaštitu zdravlja ljudi. Prilog VIII odjeljak B definira načine utvrđivanja prekoračenja gornje i donje granice ocjenjivanja 2 Vrijednosti propisane za dnevne prosjeke i ne smije se prekoračiti više od 3 puta u toku godine za SO2. 3 Vrijednosti propisane za jednočasovne prosjeke i ne smiju biti prekoračene više od 18 puta u toku godine za NO2. 4 Vrijednosti propisane za 8-časovne srednje vrijednosti i ne smiju biti prekoračene više od 18 puta u toku godine za CO. 5 Vrijednosti propisane za dnevne srednje vrijednosti i ne smiju biti prekoračene više od 35 puta u toku godine za PM10. 6 Vrijednost je propisana za jedno-časovne srednje vrijednosti i ne smiju biti prekoračene više od 24 puta u jednoj kalendarskoj godini za SO2. 7 Vrijednosti su propisane u Prilogu X odjeljak B i umanjene su za 10 % za 2015. godinu, a kako je propisano važećim Pravilnikom. 8 Vrijednosti su propisane za jednodnevne prosjeke i ne smiju biti prekoračene više od 3 puta u jednoj kalendarskoj godini 9 Vrijednost je propisana za jedno-časovne srednje vrijednosti i ne smiju biti prekoračene više od 18 puta u jednoj kalendarskoj godini za NO2. 10 Granična vrijednost je prema važećem Pravilniku data kao dugoročni cilj izražena kao maksimalna dnevna osmočasovna vrijednost
12
11 Koncentracije moraju biti prekoračene u najmanje tri uzastopna sata na lokacijama reprezentativnim za kvalitet zraka na području čija površina nije manja od 100 km2, ili u zonama ili aglomeracijama, ako je njihova površina manja. Relevantna zakonska regulativa čini i :
1. Zakon o zaštiti zraka ( 'Službene novine FBiH' broj 33/03' )
2. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti zraka ( 'Službene novine FBiH' broj
br. 04/10' ).
3. Odluka o donošenju Plana interventnih mjera u slučajevima prekomjernog
zagađenja zraka u Kantonu Sarajevo ('Službene novine Kantona Sarajevo' br. 3/14).
4. Izmjene i dopune plana interventnih mjera u slučajevima prekomjernog zagađenja
zraka u Kantonu Sarajevo ('Službene novine Kantona Sarajevo' br. 51/15).
5. Odluka o donošenju Akcionog plana za smanjenje čestične tvari u zrak na području
Kantona Sarajevo ('Službene novine Kantona Sarajevo' br.16/13).
6. Odluka o zaštiti i poboljšanju kvaliteta zraka u Kantonu Sarajevo ('Službene novine
Kantona Sarajevo' br.1/13).
13
6 REZULTATI MJERENJA za 2015. godinu:
6.1. MANUELNE STANICE
Tabela 1. Prikaz prosječnih mjesečnih vrijednosti parametara mjerenih manuelnim stanicama
2015. HIGIJENSKI ZAVOD VOGOŠĆA ILIDŽA
SO2* ČAĐ* SO2
* ČAĐ* SO2* ČAĐ*
Januar 21 127 22 28 51 131
Februar 13 13 17 16 42 n1 58n1
Mart 18 46 12 10 / /
April 8 31 6 7 7 n1 17 n1
Maj 8 14 5 5 10 12
Juni 10 28 5 4 8 12
Juli 9 27 6 3 9 11
August 9 32 6 4 9 16
Septembar 9 28 7 8 16 19
Oktobar 11 48 8 13 20 36
Novembar 12 38 14 30 27 n1 63 n1
Decembar 37 362 26 36 54 118
Prosjek 14 66 11 14 23 45
*jedinica mjere je mikrogram po metru kubnom (μg/m3)
n1- nije ostvaren dovoljan broj validnih podataka
SUMPOR DIOKSID
Dijagram 1. Prosječne mjesečne vrijednosti koncentracije sumpor dioksida sa manuelnih stanica tokom 2015.
14
ČAĐ
Dijagram 2. Prosječne mjesečne vrijednosti koncentracije čađi sa manuelnih stanica tokom 2015.
6.2. AUTOMATSKE STANICE
6.2.1 Alipašina
Tabela 2. Pregled prosječnih mjesečnih vrijednosti praćenih parametara tokom 2015. godine
2015 CO NO NO2 NOx O3 PM10 SO2
[mg/m3] [µg/m3] [µg/m3] [µg/m3] [µg/m3] [µg/m3] [µg/m3]
Januar 2 103 35 139 15 110 27
Februar 1 81 35 117 19 / 41
Mart / 60 34 94 43 / 28
April 1 56 36 91 40 36 26
Maj 0 53 28 81 32 37 35
Juni 0 44 23 67 32 34 40
Juli 0 41 34 75 54 43 /
August / 45 34 79 45 42 /
Septembar 1 57 28 84 28 33 /
Oktobar 1 94 25 119 * 39 /
Novembar 2 140 36 178 * 59 /
Decembar * * * * * * *
PROSJEK 1 70 32 102 34 48 33
95% percentil 45 58 46
98% percentil 51 68 66
Napomena: *- analizator isključen radi premještanja na novu lokaciju /- analizator isključen radi kvara
15
Dijagram 3. Prikaz kretanja koncentracije polutanata tokom 2015. godine praćenih automatskom stanicom Alipašina
6.2.2 Otoka
Tabela 3. Pregled prosječnih mjesečnih vrijednosti praćenih parametara tokom 2015. godine
2015 PM10 NO NO2 NOx SO2
[µg/m3] [mg/m3] [µg/m3] [µg/m3] [µg/m3]
Januar 141 64 58 122 85
Februar 76 50 46 95 67
Mart 48 34 38 73 47
April 34 26 31 56 30
Maj * * * * *
Juni * * * * *
Juli * * * * *
August * * * * *
Septembar 16 / / / 37
Oktobar 44 47 40 88 12
Novembar 125 103 61 164 26
Decembar 177 83 83 166 46
PROSJEK 83 58 51 109 44
95% percentil 237 100 106
98% percentil 308 111 170
Napomena: * - analizator isključen radi premještanja na novu lokaciju / - analizator isključen radi kvara Analizator BTEX van funkcije tokom čitave godine
16
Dijagram 4. Prikaz kretanja koncentracije polutanata tokom 2015. godine praćenih automatskom stanicom Otoka
6.2.4. Mobilna stanica
Tabela 5. Pregled prosječnih mjesečnih vrijednosti praćenih parametara tokom 2015. godine
2015
PM10 NO NO2 NOx SO2 O3
[µg/m3] [µg/m3] [µg/m3] [µg/m3] [µg/m3] [µg/m3]
Januar 138 43 56 98 79 * *
Februar 84 28 40 68 52 * *
Mart 52 15 35 50 38 * *
April 29 11 29 40 23 * *
Maj 22 9 24 32 20 * *
Juni 23 7 23 30 23 * *
Juli 26 6 31 38 25 * *
August 15 8 54 62 10 * *
Septembar 23 10 66 76 14 * *
Oktobar 30 16 42 57 13 21
Novembar 120 / / / 23 /
Decembar 161 53 57 91 45 /
PROSJEK 60 18 41 58 30
95% percentil 210
72 77
98% percentil 258
95 119
Napomena: * * - analizator vršio mjerenja na drugoj lokaciji / - analizator isključen radi kvara
17
Dijagram 5. Prikaz kretanja koncentracije polutanata tokom 2015. godine praćenih automatskom mobilnom stanicom
18
7 ANALIZA
7.1. PREMA GODINAMA I RAZLIČITIM LOKACIJAMA ZA ODREĐENI POLUTANT
Sumpor dioksid Tabela 6. Pregled prosječnih godišnjih vrijednosti sumpordioksida mjerenih manuelnim stanicama
VIJEĆNICA HIG. ZAVOD OTOKA ILIDŽA VOGOŠĆA
2001 12 28 35 15 17
2002 7 11 15 8 5
2003 6 8 10 7 5
2004 6 7 10 7 9
2005 8 10 14 8 9
2006 13 15 18 15 13
2007 12 17 18 14 13
2008 9 13 15 11 11
2009 - 35 40 37 -
2010 - 20 19 31 -
2011 - 14 14 25 -
2012 - 19 23 30 -
2013 - 18 19 29 -
2014 - 15 - 18 9
2015 - 14 - 23 11
Dijagram 6. Prikaz kretanja koncentracije sumpor dioksida tokom svih godina praćenja manuelnim stanicama
Iz dijagrama 6. je vidljivo da sve stanice imaju do 2009. godine iste trendove. Od 2009. godine kada su zabilježene i najviše vrijednosti sumpordioksida, što se objašnjava kao posljedica nestanka gasa u Kantonu, primjetan je veći rast koncentracija ovog polutanta na teritoriji opštine Ilidža u odnosu na druga praćena područja. Na svim manuelnim stanicama tokom godina parćenja nije zabilježeno prekoračenje godišnje vrijednosti od 50 µg/m3. Stanica na Otoci je od 2014. godine prebačena na lokaciju Vogošće (Dom zdravlja) da bi se mjerenjima manuelnom stanicom obuhvatila i ta opština. Primjetan je od 2014. lagani rast koncentracije sumpordioksida praćene na lokalitetu općine Ilidža.
19
Čađ
Tabela 7. Pregled prosječnih godišnjih vrijednosti čađi mjerenih manuelnim stanicama VIJEĆNICA HIG.ZAVOD OTOKA ILIDŽA VOGOŠĆA
2001 21 67 75 23 20
2002 28 72 96 28 21
2003 36 42 74 28 33
2004 35 61 94 34 45
2005 36 48 85 26 34
2006 42 66 96 35 41
2007 34 70 94 36 33
2008 24 38 49 28 27
2009 - 59 49 96 -
2010 - 53 88 57 -
2011 - 38 73 39 -
2012 - 60 51 43 -
2013 - 56 25 42 -
2014 - 13 - 46 16
2015 - 66 - 45 14
Dijagram 7. Prikaz kretanja koncentracije čađi tokom svih godina praćenja manuelnim stanicama
Iz grafičkog prikaza na dijagramu 7. može se primjetiti kako vrijednosti za čađ variraju iz godine u godinu. Pad koji je zabilježen u izmjerenim vrijednostima u proteklih pet godina je usporen osim na stanici Higijenski zavod koja pokriva općinu Centar i koja od prošle godine bilježi nagli rast koji se javlja najvjerovatnije kao posljedica nagle promjene energenata što je naročito izraženo u zimskom periodu. Promjena energenata u općini Ilidža je započela puno ranije jer su većina objekata privatni stambeni objekti koji imaju individualna manja ložišta.
20
NO2
Tabela 8. Pregled prosječnih godišnjih vrijednosti za azot dioksid na automatskim stanicama
Alipašina Otoka Mobilna
2009 37 44
2010 33 41
2011 36 27
2012 35 51 24
2013 46 57 25
2014 63 44 29
2015 32* 51* 41
*nije ostvaren dovoljan broj validnih podataka
Dijagram 8. Prikaz kretanja koncentracije azot dioksida tokom svih godina praćenja automatskim stanicama
Iz dijagrama 8. može se zaključiti da je tokom godina praćenja, uticaj saobraćaja sve veći i da se bilježi nagli rast koncentracija azot dioksida. Na lokaciji mjernog mjesta Alipašina se uzimaju podaci okvirno, stanica je isključena u zimskom periodu kada su koncentracije azot dioksida najviše kao posljedica nakupljanja ispod inverzionog sloja.
SO2
Tabela 9. Pregled prosječnih godišnjih vrijednosti sumpor dioksida mjerenih automatskim stanicama
Alipašina Otoka Mobilna
2009 34 59
2010 35 21
2011 42 31
2012 51 33 69
2013 70 72
2014 24 28 53
2015 33* 44* 30
21
Dijagram 9. Prikaz kretanja koncentracije sumpor dioksida tokom svih godina praćenja automatskim stanicama
Iz dijagrama 9. može se zaključiti da je 2015. došlo do rasta u prosječnoj godišnjoj vrijednosti koncentracija za sumpor dioksid. Prekoračenje godišnje granične vrijednosti nije zabilježeno niti na jednoj praćenoj lokaciji.
PM10
Tabela 10. Pregled prosječnih godišnjih vrijednosti čestica prašine PM10 mjerenih automatskim stanicama
Alipašina Otoka Mobilna
2009 58 61
2010 48 57
2011 85 88 33
2012 76 81 35
2013 72 79 63
2014 57 59 54
2015 48* 83 60
Dijagram 10. Prikaz kretanja koncentracije PM10 tokom svih godina praćenja automatskim stanicama
Iz dijagrama 10. je jasno vidljivo da Kanton Sarajevo najveći problem ima s koncentracijom prašine mjerene frakcije PM10 i da je to već niz godina prekoračenje godišnje granične
22
vrijednosti od 40 µg/m3 na svim stanicama. Napomena važna za tumačenje dobivenih rezultata sa stanica je da je stanica Otoka premještana u toku godine u periodu najnižih koncentracija što je uticalo na prosjek. Također, stanica Alipašina je isključena radi premještanja u decembru što se odrazilo na prosjek na nivou godine koji bi prema dosadašnjim praćenjima trebao biti veći da su vršena mjerenja za decembar. 7.2. PREMA GODINAMA I ISTOJ LOKACIJI ZA ODREĐENI POLUTANT
SUMPOR DIOKSID
HIGIJENSKI ZAVOD
Dijagram 11. Prikaz kretanja koncentracije sumpor dioksid tokom posljednjih pet godina praćenja manuelnom stanicom prema mjesecima
VOGOŠĆA
Dijagram 12. Prikaz kretanja koncentracije sumpor dioksid tokom posljednjih pet godina praćenja manuelnom stanicom prema mjesecima
23
ILIDŽA
Dijagram 13. Prikaz kretanja koncentracije sumpor dioksid tokom posljednjih pet godina praćenja manuelnom stanicom prema mjesecima
Prikazani dijagrami br. 11, 12, 13 pokazuju da maksimumi za sumpor dioksid se dostižu tokom sezone grijanja ali oni zavise i od temperature. Zabilježene vrijednosti se kreću u granicama ili ispod mjesečnih prosjeka predhodnih godina. Uticaj na prosječne vrijednosti za sumpordioksid svakako ima i daljinski transport.
ČAĐ
HIGIJENSKI ZAVOD
Dijagram 14. Prikaz kretanja koncentracije čađi tokom posljednjih pet godina praćenja manuelnom stanicom prema mjesecima
24
VOGOŠĆA
Dijagram 15. Prikaz kretanja koncentracije čađi tokom posljednjih godina praćenja manuelnom stanicom prema mjesecima
ILIDŽA
Dijagram 16. Prikaz kretanja koncentracije čađi tokom posljednjih pet godina praćenja manuelnom stanicom prema mjesecima
25
PM10 AUTOMATSKE STANICE
OTOKA
Dijagram 17. Prikaz kretanja koncentracije PM10 tokom posljednjih sedam godina praćenja automatskom stanicom prema mjesecima
ALIPAŠINA
Dijagram 18. Prikaz kretanja koncentracije PM10 tokom posljednjih sedam godina praćenja automatskom stanicom prema mjesecima
26
MOBILNA STANICA NA ILIDŽI
Dijagram 19. Prikaz kretanja koncentracije PM10 tokom posljednjih pet godina praćenja automatskom stanicom prema mjesecima
Dijagrami 17,18,19 pokazuju jasno da su koncentracije PM10 tokom čitave godine su jako blizu graničnoj godišnjoj vrijednosti. Izuzetak čini mjerno mjesto Ilidže. Za čitav period praćenja na svim stanicama najteži mjeseci, odnosno mjeseci s najvišim izmjerenim koncentracijama ovog polutanta su decembar i januar. Primjetno je da se situacija u odnosu na predhodnu 2014. ponovo komplikuje kada je u pitanju ovaj polutanat. Rast koncentracija je zabilježen na svim stanicama.
SUMPOR DIOKSID AUTOMATSKE STANICE
OTOKA
Dijagram 20. Prikaz kretanja koncentracije sumpor dioksida tokom posljednjih sedam godina praćenja automatskom stanicom prema mjesecima
27
ALIPAŠINA
Dijagram 21. Prikaz kretanja koncentracije sumpor dioksida tokom posljednjih sedam godina praćenja automatskom stanicom prema mjesecima
MOBILNA
Dijagram 22. Prikaz kretanja koncentracije sumpor dioksida tokom posljednjih pet godina praćenja automatskom stanicom prema mjesecima
Analizom dijagrama 20.,21.,22. može se zaključiti da nema povećanja koncentracije sumpordioksida u odnosu na predhodne godine i da se bilježi značajan pad naročito ako se poredi sa 2013. godinom koja je zabilježena kao godina sa najvećim brojem prekoračenja.
28
AZOT DIOKSID AUTOMATSKE STANICE
ALIPAŠINA
Dijagram 23. Prikaz kretanja koncentracije azot dioksida tokom posljednjih sedam godina praćenja automatskom stanicom prema mjesecima
OTOKA
Dijagram 24. Prikaz kretanja koncentracije azot dioksida tokom posljednjih šest godina praćenja automatskom stanicom prema mjesecima
29
MOBILNA STANICA NA ILIDŽI
Dijagram 24. Prikaz kretanja koncentracije azot dioksida tokom posljednjih pet godina praćenja automatskom stanicom prema mjesecima
7.3. PREMA RAZLIČITIM LOKACIJAMA ZA ODREĐENI POLUTANT TOKOM 2015.
SUMPOR DIOKSID
Dijagram 25. Prosječne mjesečne vrijednosti sumpordioksida na automatskim stanicama za 2015. godinu
PM10
Dijagram 26. Prosječne mjesečne vrijednosti PM10 na automatskim stanicama za 2015.godinu
30
NO2
Dijagram 27. Prosječne mjesečne vrijednosti azot dioksida na automatskim stanicama za 2015. godinu
7.4. PREGLED BROJA PREKORAČENJA TOLERANTNIH VRIJEDNOSTI TOKOM 2015.
Tabela 11.
SO2 NO2 PM10
Satne vrijednosti Dnevne vrijednosti Satne vrijednosti Dnevne vrijednosti Dnevne vrijednosti
uku
pan
bro
j mje
ren
ja
bro
j pre
kora
čen
ja
pro
cen
at p
reko
rače
nja
pro
cen
at v
alid
nih
mje
ren
ja u
od
no
su n
a
teo
rets
ki
uku
pan
bro
j mje
ren
ja
bro
j pre
kora
čen
ja
pro
cen
at p
reko
rače
nja
pro
cen
at v
alid
nih
mje
ren
ja u
od
no
su n
a
teo
rets
ki
uku
pan
bro
j mje
ren
ja
bro
j pre
kora
čen
ja
pro
cen
at p
reko
rače
nja
pro
cen
at v
alid
nih
mje
ren
ja u
od
no
su n
a
teo
rets
ki
uku
pan
bro
j mje
ren
ja
bro
j pre
kora
čen
ja
pro
cen
at p
reko
rače
nja
pro
cen
at v
alid
nih
mje
ren
ja u
od
no
su n
a te
ore
tski
uku
pan
bro
j mje
ren
ja
bro
j pre
kora
čen
ja
pro
cen
at p
reko
rače
nja
pro
cen
at v
alid
nih
mje
ren
ja u
od
no
su n
a
teo
rets
ki
Alipašina 4365 0 0.0 50 182 0 0.0 50 7383 0 0.0 84 311 0 0.0 85 217 5 2.3 59
Otoka 5448 0 0.0 62 233 7 3.0 64 5277 0 0.0 60 226 6 2.6 62 220 92 41.8 60
Mobilna 7927 0 0.0 90 348 6 1.7 95 6114 0 0.0 70 269 2 0.7 74 306 89 29.1 84
Tabela 12. 2014. godina
Alipašina 7187 0 0.0 82 301 0 0.0 81 7742 0 0.0 88 327 2 0.6 88 305 56 18 81
Otoka 8648 0 0.0 99 360 0 0.0 63 8372 0 0.0 96 350 0 0.0 96 314 69 22 82
Mobilna 6569 1 0.01 75 285 20 7.0 78 7813 0 0.0 89 339 0 0.0 92 263 66 25 70
Tabela 13. 2013. godina
Alipašina 3698 0 0.0 42 154 4 2.6 42 8733 14 0.2 100 365 6 1.6 100 356 89 25 98
Otoka 8045 0 0.0 92 336 29 8.6 92 8710 5 0.1 99 365 4 1.1 100 353 133 38 97
Mobilna 6442 86 1.3 74 267 44 16.5 73 6564 0 0.0 75 273 0 0.0 75 193 117 61 53
31
Iz tabele može se zaključiti slijedeće:
1. nije zabilježeno prekoračenje satnih vrijednosti za sumpor dioksid propisanih
Pravilnikom. Indikativno je, da nije zabilježeno prekoračenje vrijednosti za satna
mjerenja za sumpor dioksid ali da su zabilježena prekoračenja za prosječne dnevne
vrijednosti što ukazuje da glavni uzrok nije u daljinskom transportu već u periodima
temperaturnih inverzija nakupljanja koncentracija sumpordioksida kao posljedica
stalne emisije iz ložišta u tom periodu.
2. kada su u pitanju dnevne vrijednosti koncentracija sumpor dioksida, stanica na
Otoci i mobilna na Ilidži bilježe veći broj prekoračenja od onih dozvoljenih
Pravilnikom (dozvoljeno 3 puta tokom kalendarske godine).
3. nije bilo prekoračenja satnih vrijednosti za azot dioksid ni na jednom mjernom
mjestu u toku godine. Isti slučaj kao i za sumpor dioksid zabilježeno je za
koncentraciju azot dioksida gdje nisu zabilježena kao u predhodnim godinama satna
prekoračenja ali su zabilježena prosječna dnevna prekoračenja čak i na mobilnoj
stanici koja inače pokriva dio općine Ilidža koja do sada nije imala u toj mjeri
problema sa zagušenjima u saobraćaju kao najvećem doprinosu ukupnoj
koncentraciji azot dioksida.
4. broj prekoračenja dnevnih vrijednosti za azot dioksid ne prelaze broj dozvoljen
Pravilnikom.
5. broj prosječnih dnevnih vrijednosti za PM10 prelaze na Otoci i Ilidži dozvoljeni broj
(35 puta dozvoljeno prekoračenje tokom kalendarske godine) i prema broju
prekoračenja identificira se kao najozbiljniji problem kada je u pitanju zagađenost
zraka u Kantonu Sarajevo. Obzirom da stanica Alipašina je bila isključena u periodu
najvećih koncentracija ovog polutanata može se predpostaviti da u slučaju da je
stanica radila u ovom periodu imali bi i veliki broj prekoračenja i na ovom lokalitetu.
Kada su u pitanju prekoračenja koncentracija PM10 evidentno je da se broj povećao
u odnosu na predhodne godine.
6. poredeći generalno, broj prekoračenja tokom 2015. sa predhodnim godinama
primjetno je da osim prekoračenja koncentracija prašine PM10 svi ostali polutanti
nemaju veliki broj prekoračenja
7. broj validnih mjerenja tokom godine, propisano Pravilnikom o minimalnoj
raspoloživosti podataka, za praćene polutanate na stanicama Otoka i Alipašina je
nezadovoljavajući za većinu parametara. Razlog je jako dug vremenski period od
momenta premještanja koji je obavljen u rekordnom roku do pribavljanja svih
saglasnosti i konačnog priključenja u mrežu stanica. Olakšavajuća okolnost je da
nije bilo većih kvarova analizatora.
32
7.5 GORNJA I DONJA GRANICA OCJENJIVANJA
Alipašina
Tabela 14.
Otoka Tabela 15.
Mobilna
Tabela 16.
1 Gornja i donja granica ocjenjivanja za zaštitu zdravlja ljudi. Prilog VIII odjeljak B definira načine utvrđivanja
prekoračenja gornje i donje granice ocjenjivanja 2 Vrijednosti propisane za dnevne prosjeke i ne smije se prekoračiti više od 3 puta u toku godine za SO2.
3 Vrijednosti propisane za jednočasovne prosjeke i ne smiju biti prekoračene više od 18 puta u toku godine za
NO2. 5 Vrijednosti propisane za dnevne srednje vrijednosti i ne smiju biti prekoračene više od 35 puta u toku
godine za PM10. n1- nije dostignut zahtjev za dostupnim validnim podacima
Polutant Vrijeme prosječenja
Gornja granica ocjenjivanja
1
Broj prekoračenja
Donja granica
ocjenjivanja1
Broj prekoračen
ja
Srednja godišnja vrijednost µg/m
3
Minimalna raspoloživost
podataka
SO2 Jedan dan 752 µg/m
3 2 50
2 µg/m
3 5 - 75 % n1
SO2 Godina - - 33 90 %
NO2 Jedan sat 1053 µg/m
3 1 75
3 µg/m
3 114 75 %
NO2 Godina 32 µg/m3 26 µg/m
3 32 90 %
PM10 Jedan dan 355 µg/m
3 126 25
5 µg/m
3 200 - 75 % n1
PM10 Godina 28 µg/m3 20 µg/m
3 48 90 %
Polutant Vrijeme
prosječenja
Gornja granica
ocjenjivanja1
Broj prekoračenja
Donja granica
ocjenjivanja1
Broj prekoračenja
Srednja godišnja
vrijednost µg/m
3
Minimalna raspoloživost
podataka
SO2 Jedan dan 752 µg/m
3 24 50
2 µg/m
3 69 - 75 % n1
SO2 Godina - - - - 44 90 %
NO2 Jedan sat 1053 µg/m
3 360 75
3 µg/m
3 954 - 75 %
NO2 Godina 32 µg/m3 26 µg/m
3 51 90 %
PM10 Jedan dan 355 µg/m
3 156 25
5 µg/m
3 193 - 75 % n1
PM10 Godina 28 µg/m3 20 µg/m
3 83 90 %
Polutant Vrijeme
prosječenja
Gornja granica
ocjenjivanja1
Broj prekoračenja
Donja granica
ocjenjivanja1
Broj prekoračenja
Srednja godišnja
vrijednost µg/m
3
Minimalna raspoloživost
podataka
SO2 Jedan dan 752 µg/m
3 18 50
2 µg/m
3 51 - 75 %
SO2 Godina - - 30 90 %
NO2 Jedan sat 1053 µg/m
3 142 75
3 µg/m
3 491 - 75 % n1
NO2 Godina 32 µg/m3 26 µg/m
3 41 90 %
PM10 Jedan dan 355 µg/m
3 133 25
5 µg/m
3 192 - 75 %
PM10 Godina 28 µg/m3 20 µg/m
3 60 90 %
33
Analiza dobivenih rezultata za gornju i donju granicu ocjenjivanja pokazuje slijedeće: 1. Na svim stanicama koncentracije PM 10 prekoračuju gornju granicu ocjenjivanja. 2. Sve satne vrijednosti za azot dioksid prekoračuju broj dozvoljenih prekoračenja za
satne vrijednosti. 3. Za prosječne dnevne vrijednosti koncentracije sumpor dioksida prekoračuju na
stanicama Otoka i Mobilna dozvoljeni broj u toku godine. Zaključak je da je zdravlje ljudi ugroženo tokom čitave godine jer broj prekoračenja je puno veći od dozvoljenog.
7.6 PREGLED REZULTATA SVIH ANALIZA PRAĆENIH POLUTANATA TOKOM 2015.
1. Analiza mjerenja na manuelnim stanicama pokazuju da izmjerene koncentracije za
sumpor dioksid pokazuju najveće vrijednosti na lokalitetu Ilidže što je isti trend kao i
predhodnih godina. Periodi s najvišim izmjerenim koncentracijama su januar, februar i
decembar za sve tri manuelne stanice. Od 2009. godine bilježi se rast koncentracija
sumpor dioksida na svim stanicama ali godišnji prosjek ne prelazi 50 mikrograma po
metru kubnom.
2. Praćenje koncentracija čađi na tri manuelne stanice ukazuje da su koncentracije na
lokalitetima Vogošća i Ilidža u rangu predhodne godine ali je koncentracija na
lokalitetu Higijenskog zavoda znatno povećana. Mjeseci bilježenja najvećih izmjerenih
koncentracija poklapaju se sa sezonom grijanja. Ako se posmatraju prosječne
godišnje vrijednosti za čađ, može se zaključiti da je bilo prekoračenja granične
vrijednosti od 50 mikrograma po metru kubnom na godišnjem nivou samo na
lokalitetu Higijenskog zavoda.
3. Analizirajući izmjerene vrijednosti sa automatske stanice Alipašina vidimo da srednje
mjesečne vrijednosti za PM10 u u rangu predhodne godine. Mjeseci tokom 2015. su u
nivou ili nešto malo ispod prosjeka ostalih praćenih godina. Prosječna godišnja
vrijednost iznosi 48 mikrograma po metru kubnom što prelazi godišnju graničnu
vrijednost od 40 mikrograma po metru kubnom i tolerantnu vrijednost od 44,8
mikrograma po metru kubnom. Broj prekoračenja dnevnih vrijednosti mogu se vidjeti
iz tabele u dijelu 7.4., 5 puta su prekoračene tolerantne vrijednosti (dozvoljeno 35
puta tokom godine) što samo za sebe ne bi bilo zabrinjavajuće ali mora se uzeti u
obzir da stanica nije radila u decembru koji je ¨tradicionalno¨ najteži kada su u pitanju
prekoračenja tolerantnih vrijednosti.
4. Tokom 2015 godine izvršena je nabavka novog analizatora za sumpor dioksid jer je
došlo do ozbiljnog kvara. Stanica je dobila novu lokaciju iza sarajevske Vijećnice kao
jedine lokacije koja je dozvoljena od strane nadležnih tijela a koja zadovoljava uslove
Pravilnika.
5. Azot dioksid bilježi godišnji prosjek od 32 mikrograma po metru kubnom, dozvoljeno
graničnom vrijednosti 40 mikrograma po metru kubnom. Iz dijagrama kretanja
koncentracija azot dioksida tokom predhodnih pet godina vidi se pad tokom svih
mjeseci 2015. u odnosu na predhodne godine. Iz tabele u tački 7.4 vidi se da nije bilo
prekoračenja ni satnih ni prosječnih dnevnih vrijednosti za ovaj polutant.
34
6. Ostali praćeni parametri kao ozon i ugljen monoksid su tokom godine stavljeni u
funkciju s tim da je analizator za ozon prebačen u mobilnu stanicu kao pogodniju
lokaciju za njegovo praćenje.
7. Na lokalitetu poluautomatske stanice Otoka prosječna godišnja koncentracija
sumpordioksida iznosi 44 mikrograma po metru kubnom. Nisu zabilježena
prekoračenja niti satnih ali dnevne tolerantnih vrijednosti su prekoračene sedam puta
(dozvoljeno 3 puta u toku kalendarske godine).
8. Koncentracije PM10 na lokalitetu Otoke prelaze 92 puta tolerantnu vrijednost koja ne
bi smjela biti prekoračena više od 35 puta u kalendarskoj godini. Prosječna godišnja
vrijednost iznosi 83 mikrograma po metru kubnom i prelazi i graničnu i tolerantnu
godišnju vrijednost. Najveće izmjerene koncentracije su u periodu grijanja. Broj
validnih podataka je niži, u odnosu na predhodne godine radi perioda premještanja.
9. Azot dioksid bilježi godišnji prosjek od 51 mikrograma po metru kubnom što
prekoračuje dozvoljenu graničnom vrijednosti 40 ali ne i i tolerantnu vrijednost od 48
mikrograma po metru kubnom. Iz dijagrama kretanja koncentracija azot dioksida
tokom predhodnih pet godina vidi se blagi pad na lokalitetu Otoke u odnosu na
predhodne godine. Iz tabele u tački 7.4 vidi se da nije bilo prekoračenja satnih ali je
zabilježeno šest puta prekoračenje dnevnih prosjeka.
10. Analizator BTEX van funkcije od jula mjeseca 2013., za popravak i kalibraciju
potrebna značajna sredstva.
11. Analizator ugljen monoksida je nakon više bezuspješnih popravki stavljen van
funkcije.
12. Prosječna godišnja vrijednost za PM10 mobilne stanice za podatke koje koristimo
kada mobilnu stanicu posmatramo kao stacionarnu za područje Ilidže iznosi 60
mikrograma po metru kubnom. Za decembar, kao najkritičniji tokom godine prosječna
vrijednost iznosi 161 mikrograma po metru kubnom što prati i ostala mjerna mjesta.
Broj prekoračenja tolerantne vrijednosti iznosi 89 (dozvoljeno 35 puta).
13. Prosječna godišnja vrijednost za azot dioksid za mobilnu stanicu iznosi 41
mikrograma po metru kubnom i u porastu je u odnosu na 2014.. Nije zabilježeno
prekoračenje satnih ali su zabilježena dva prekoračenja prosječnih dnevnih
vrijednosti.
14. Prosječna godišnja vrijednosti za sumpor dioksid za mobilnu stanicu iznosi 44
mikrograma po metru kubnom što ne prekoračuje graničnu i tolerantnu godišnju
vrijednost za ovaj polutant. Ilidža kao općina ima ozbiljan problem kada je u pitanju
ovaj polutant. To se može vrlo jasno vidjeti iz tabele prekoračenja tolerantne
vrijednosti iz tačke 7.4. zabilježeno je 7 puta prekoračenje dnevne tolerantne
vrijednosti (dozvoljeno 3 puta u toku kalendarske godine).
35
15. Urađena je analiza trendova sa automatskih stanica pri čemu su se koristili podaci
mjerenja unazad sedam godina od kada stanice rade. Pri tome nije rađena
pojedinačna analiza polutanata ugljen monoksida i drugih za koje znamo da nisu
povećane u mjeri koja može predstavljati opasnost po zdravlje građana i stanje
okoliša ili za koje nemamo predviđene granične vrijednosti važećim pravilnikom. Za
praćene koncentracije PM10 možemo zaključiti da su najveće izmjerene vrijednosti
tokom čitave godine na lokalitetu Otoke i Ilidže gdje je evidentno povećanje
koncentracije ovog polutanta.
16. Koncentracije azot dioksida također bilježe kontinuiran rast tokom svih mjeseci na
mjerenim lokalitetetima u odnosu na iste periode predhodnih godina. Najveći rast je
zabilježen na Ilidži ali blagi rast je vidljiv i na Otoci. Specifičnost koja je primjećena je
da koncentracija azot dioksida je tokom ove kao i predhodnih godina u konstantnom
blagom porastu i da nema ¨epizoda¨ samo pojedinih dana u godini.
17. Sumpor dioksid na svim stanicama je u padu u odnosu na predhodnu 2014. godinu.
i ne prelaze godišnju graničnu vrijednost. Najveće izmjerene vrijednosti su na
lokalitetu Otoke.
18. Kada se pogledaju tabele 14., 15., 16. Može se zaključiti da za azot dioksid su
prekoračene vrijednosti za godišnju gornju granicu ocjenjivanja na stanicama Mobilna
i Otoka a na stanici Alipašina je vrijednost jednaka godišnjoj gornjoj granici
ocjenjivanja
19. Za godišnje vrijednosti koncentracija PM10 može se zaključiti iz table 14., 15., 16. da
su prekoračile gornju godišnju granicu ocjenjivanja.
20. Za proteklu 2015. prema provedbi plana interventnih mjera za slučajeve
prekomjernog zagađenja u Kantonu Sarajevo pet puta su proglašavane epizode sa
prekoračenjima za mjere Pripravnosti i Upozorenja (Tabela 17.).
Tabela 17.
Period Mjera
14.01. Proglašenje epizode ¨Pripravnosti¨
16.01. Proglašenje epizode ¨Upozorenja¨
18.01. Ukidanje epizoda¨Pripravnosti¨ i ¨Upozorenja¨
03.12. Proglašenje epizode ¨Pripravnosti¨
17.12. Proglašenje epizode ¨Upozorenja¨
18.12. Ukidanje epizoda¨Pripravnosti¨ i ¨Upozorenja¨
21.12. Proglašenje epizode ¨Pripravnosti¨
31.12. Ukidanje epizode¨Pripravnosti¨
36
8 ANALIZA DOSADAŠNJIH AKTIVNOSTI
Zavod primjenjuje stalnu proceduru za svakodnevnu validaciju podataka sa svih stanica ali još uvijek nije omogućen prikaz validiranih podataka na web stranici.
Finansijska situacija tokom 2015. godine se značajno popravila u odnosu na predhodnu godinu. Sredstva su uplaćivana redovno i korištena maksimalno da se obezbjedi kontinuirani monitoring i poprave analizatori koji su procjenjeni kao urgentni. Problem je predstavljalo neadekvatno održavanje koje se javlalo kao posljedica nedostatka sredstava iz predhodne godine. Međutim, može se zaključiti da je 2015. bila u mnogo čemu uspješnija od predhodne godine.
Veliki dio energije i vremena je utrošen tokom čitave godine za nabavku i izmještanje stanica. Saradnja sa Ministarstvom prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša je rezultirala i pokretanjem postupaka izrade revizije Studije automatskih stanica i Projekta analize čestične tvari. Postupci odabira najpovoljnijeg dobavljača su u ime ministarstva tehnički pripremljeni, pokrenuti i izabrani su napovoljniji ponuđači.
Nabavljeni su analizator za praćenje koncentracije sumpor dioksida kao i uzorkovač za čestice prašine koji može biti korišten u postupku analize čestične tvari. Mora se spomenuti da svi postupci javne nabavke koji su za potrebe ministarstva provedeni su realizirani uspješno iako je bilo ozbiljnih problema zbog nelojalne konkurencije.
Pripremljen je i potpisan Ugovor između Ministarstva i Zavoda koji je sadržajniji od predhodnog u cilju što kvalitetnije provedbe monitoringa.
Jedna od važnih aktivnosti je, učešće u pripremi i provođenju Plana interventnih mjera za slučajeve prekomjerne zagađenosti u KS. U periodu grijne sezone nadzor nad radom analizatora je povećan tako da su se procjene stanja kvaliteta zraka vršile i više puta dnevno ovisno o mjerenim vrijednostima i vremenskim uslovima. Sinhronizovana je podrška Federalnog hidrometerološkog zavoda u pravovremenim vremenskim prognozama na osnovu čega se vršila procjena stepena ugroženosti i potreba za proglašenjem određene epizode. Stručno tijelo je formirano i tokom čitavog perioda je funkcionisalo kao i danima vikenda i praznicima u cilju pravovremenog izvještavanja prema Operativnom štabu i javnosti. Ustanovljen je protokol o načinima izvještavanja kao i sadržaju izvještaja o stanju kvaliteta zraka s preporukama Operativnom štabu. Radi što brže komunikacije ostvarivani su kontakti telefonski i elektronski. U toku objavljivanja epizoda ”Pripravnosti” i ”Upozorenja”, Zavod je i putem svoje web stranice i putem elektronskih medija izdavao svakodnevne izvještaje prema javnosti i preporuke za građane. Također, uz saglasnost kantonalnih ministarstava zdravstva i prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Zavod je podijelio putem kantonalnih štabova Civilne zaštite više hiljada letaka sa preporukama građana o postupanju u cilju zaštite zdravlja ljudi u periodima visokih koncentracija praćenih polutanata.
37
9 PRIJEDLOZI ZA UNAPREĐENJE ISPITIVANJA I UPRAVLJANJA KVALITETOM ZRAKA U KANTONU SARAJEVO 1. Kada se analizira realizacija prijedloga iz 2014. može se zaključiti da je ostvaren
značajan napredak, koji bi bio još veći da nije bilo administrativnih problema i nepredviđenog izmještanja stanice Otoka.
2. Stučno tijelo za provedbu Plana interventnih mjera na području KS vrši redovno obavještavanje Operativnog štaba i što se tiče koordinacije prilikom epizoda prekomjerne zagađenosti, može se reći da je na zadovoljavajućem nivou. Prijedlog je da Federalni Hidrometerološki zavod dodatan napor uloži da bi se pravovremeno imala pouzdana vremenska prognoza koja je do sada često bila neprecizna i postojali su tokom godine neusklađenosti u stanju na terenu i dostavljene vremenske prognoze za Kanton Sarajevo. Plan interventnih mjera iako je u toku godine dorađivan potrebno je još nadograditi mjerama koje su provodive. Potrebno je da se sve institucije uključe na federalnom nivou da bi se izmjenila zakonska regulativa vezana za emitere iz saobraćaja. Neophodna je veća zainteresovanost nadležnih institucija koje su uključene u provedbu Plana. Do kraja godine nisu sve institucije dostavile svoje interne planove interventnih mjera što je neophodno za efikasniju koordinaciju i realizaciju u cilju zaustavljanja daljnjeg zagađenja u Kantonu.
3. Prema preporukama iz Akcionog plana za smanjenje čestične tvari potrebno je nastaviti za započetim planom i provođenjem analiza sastava čestične tvari koje bi dale analizu realne ugroženosti stanovništva i ekosistema u KS, kada je u pitanju ovaj polutant.
4. Bilo bi poželjno razmotriti promjenu metode analize koncentracije sumpor dioksida na
manuelnim stanicama ili ukinuti tu vrstu određivanja za manuelne stanice. Osnovni razlog je što jedina standardna metoda koja ima dovoljnu selektivnost i radno područje koristi soli žive koje su izrazito štetne po zdravlje operatera ali i po okoliš.
5. Uspostaviti bolji plan kretanja i praćenja zagađenja zraka putem mobilne stanice.
Prijedlog je više regija u toku grejne sezone i nakon. Problemi koji se javljaju oko dozvola za izmještanje (dokumentacija i vrijeme) trebalo bi smanjiti na najmanju moguću mjeru sporazumom između relevantnih institucija.
6. Mobilna stanica je na neki način ¨blokirana¨ na teritoriji Ilidže jer analizatori bilježe
izrazit porast zagađenja u ovom dijelu grada koji nije pokriven automatskim stanicama. Općine Novi Grad i Ilidža nemaju stanice a imaju veliki broj stanovnika i veliki broj prekoračenja praćenih polutanata. Neophodno je planirati nabavke stanica i u ovim opštinama i time ¨osloboditi¨ mobilnu stanicu da bi mogla pokriti prigradske opštine.
7. Poželjno bi bilo i instaliranje displey-a i na području Otoke koja prema pokazateljima bilježi najveće zagađenje već godinama u gradu;
8. Većim brojem sastanaka rukovodioca svih relevantnih institucija koje mogu svojim
angažmanom doprinijeti smanjenju zagađenja naročito u zimskom periodu a na osnovu prioriteta koji su postavljeni u Akcionom planu smanjenja čestične tvari na području Kantona Sarajevo. Sastanci bi se trebali praviti naročito na početku godine kada se vrše nabavke i pred samu grijnu sezonu.
38
9. Izmjena postojeće web stranice koja nije prilagođena svojoj namjeni.
10. Nabavka rezervnih dijelova i potrošnog materijala koji bi zadovoljio potrebe za
redovnim održavanjem stanica za minimalno jednu kalendarsku godinu prema preporukama proizvođača opreme, a ne kao što je to slučaj do sada bio da se mijenjaju samo dijelovi kada analizator prestane sa radom, što se javljalo kao posljedica manjka sredstava. Preventivno održavanje bi omogućilo veći broj validnih mjerenja i duži vijek analizatora.
11. Studija o mreži automatskih stanica koja je u fazi revizije treba uzeti kao dokument koji
će predstavljati plan djelovanja i obezbjeđivanje sredstava za monitoring. Vrlo važno je da takav dokument posjeduje sve smjernice za provedbu što uspješnijeg monitoringa u budućnosti.
12. J.U. Zavod za javno zdravstvo Kantona Sarajevo treba početi sa pripremama za
samostalnu analizu čestične tvari. Potrebno je da se uključe svi kapaciteti koji bi omogućili u budućnosti kontinuirani monitoring sadržaja čestične tvari što je gorući problem. Za ovakav poduhvat potrebna su značajna sredstva ali u interesu zaštite zdravlja ljudi u Kantonu je neophodno znati sastav čestica prašine koji može nepovoljno uticati na zdravlje ljudi.
13. Zavod za javno zdravstvo Kantona Sarajevo već posjeduje standard BAS ISO 9001:2008 i akreditaciju laboratorija prema zahtjevima standarda BAS EN ISO 17025:2006 za hemijske i mikrobiološke analize vode i hrane. Zavod ima tradiciju i stručan kadar svih profila za analizu stanja okoliša. Veliki napredak bi se ostvario kada bi Zavod na postojeći temelj dobio podršku da se u toku narednih par godina akreditira i za praćenje imisije zraka čime bi građani dobivali još kvalitetnije analize stanja zagađenosti zraka na području Kantona Sarajevo.
14. Jedan od prijedloga bi svakako bio i taj da se u saradnji sa Ministarstvom prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo upriliči posjeta i edukacija u nekom od europskih centara koji su bili u sličnoj situaciji kao i naš Kanton te time stekli uvid u načine da što bolje i brže postignemo europski nivo razvijenih zemalja kada je u pitanju monitoring kvaliteta zraka a samim tim i smjernice kako kvalitet zraka unaprijediti.
Izradila _______________________ Sanela Salihagić dipl.ing.hem Sarajevo, 12.05.2016.