Centar za ženske studije, Dolac 8, Zagreb

www.zenstud.hr

IZVJEŠTAJ O RADU

CENTRA ZA ŽENSKE STUDIJE

ZA 2019. GODINU

Centar za ženske studije, Dolac 8, Zagreb

www.zenstud.hr

Izvještaj je strukturiran tako da opisuje aktivnosti koje je Centar za ženske studije proveo u

razdoblju od 1. siječnja do 31. prosinca 2019. godine i to kroz sljedeća programska područja:

1. Ženska kultura

2. Izvaninstitucionalno obrazovanje

3. Rodna jednakost

4. Podrška ženskim i civilnim inicijativama i feminističkom pokretu u Hrvatskoj i regiji

- umrežavanje i članstva

U 2019. godini do 23.8. u radu Centra sudjelovalo je 5 zaposlenica, od 23.8. nadalje 4, te 15

stalnih volonterki.

1. ŽENSKA KULTURA

I) PROGRAM ZAGORKA

Aktivnosti u Memorijalnom stanu Marije Jurić Zagorke

Memorijalni Marije Jurić Zagorke kojim upravlja Centar za ženske studije polivalentni je

prostor u kojemu se izvode informacijsko-dokumentacijske, kulturne i obrazovne aktivnosti

vezane uz promoviranje Marije Jurić Zagorke i općenito ženskog stvaralaštva. Ciljani

korisnici ovog programa su svi građani grada Zagreba i posjetitelji iz drugih gradova, posebno

učenici osnovnih i srednjih škola, studenti, građani treće životne dobi, umirovljenici i dr.

Prostor se povremeno ustupa na korištenje i drugim udrugama i pojedincima, npr. za program

Ruksak pun kulture „Čitajmo s piscem“,

Humanističke radionice za djecu Centra za

građansku hrabrost, za promocije knjiga

hrvatskih nakladnika, a koristio se i za

aktivnosti koje povezuju ženski aktivizam

odnosno javno i političko te kulturno

djelovanje.

Ukupan broj posjetitelja/ica Memorijalnog

stana Marije Jurić Zagorke i korisnica/ka

Centar za ženske studije, Dolac 8, Zagreb

www.zenstud.hr

aktivnosti u organizaciji Centra za ženske studije u okviru Programa Zagorka u 2019. godini:

2.476 osoba, što uključuje pojedinačne posjetitelje_ice, posjetitelje_ice manifestacija Noći

muzeja i Sretan rođendan Zagorka, sudionike_ice i posjetitelje_ice književno-znanstvenog

skupa i popratnih događanja u okviru Dana Marije Jurić Zagorke, grupnih posjeta i javnih

predavanja u Memorijalnom stanu, međunarodne suradnje i javnih predavanja, polaznika_ica

Programa Ruksak pun kulture i Humanizam za djecu, polaznika_ca obrazovnog programa kao

i korisnike_ice knjižnice Centra za ženske studije.

Memorijalni stan M. J. Zagorke za individualne i grupne posjetitelje bio je otvoren četvrtkom

od 11 do 16 sati (ulaz je besplatan), posjetiteljima za sve upite i prezentaciju predmeta i Zbirki

(namještaja i građe) na raspolaganju stoje stručne osobe, a u velikom broju slučajeva

dogovaramo grupne posjete i u drugim danima tjedna, kako bismo zadovoljile potrebe

korisnika.

1. Stručna vodstva i grupne posjete

U okviru grupnih posjeta posjetili su nas

učenici_e i nastavnici_e i profesori_ce

osnovnih škola, srednjih privatnih i državnih

škola i fakulteta, djeca iz vrtića, polaznici_e

Škole stranih jezika Sputnik, studenti_ice

povijesti Filozofskog fakulteta u Zagrebu,

studenti_ice kroatistike iz Pule i Udina,

Međunarodni klub žena, turistički vodiči,

članovi_ice različitih udruga. Pacijenti

dnevnih bolnica i osobe s posebnim potrebama stalni su posjetitelji/ce Memorijalnog stana,

dok je vođenje na engleskom jeziku izvedeno za mnogobrojne strane posjetitelje/ice (grupe i

individualne posjete iz Japana, SAD-a, Francuske, Argentine, Engleske, Nizozemske,

Karipskih otoka, Italije itd.). U sklopu posjeta učenika_ica osnovnih i srednjih škola po

potrebi se organizira i kratki interaktivni kviz o Zagorki.

Centar za ženske studije, Dolac 8, Zagreb

www.zenstud.hr

2. Ciklus javnih predavanja o Zagorki i ženskoj književnosti

Centar za ženske studije od 2009. godine u sklopu programa aktivnosti vezanih uz

promoviranje nasljeđa Marije Jurić Zagorke građanima nudi ciklus javnih predavanja o

Zagorki, njezinom djelu, ali i drugim književnicama, njezinim suvremenicama i sljednicama

te različitim aspektima ženske književnosti. Osobito se populariziraju novija istraživanja o

Zagorki i srodnim književnim temama.

U 2018. godini održana su tri

predavanja. Vesna Barilar „Ženski

likovi u Zagorkinim povijesnim

romansama“, Jelena Petrović „Politike

ljubavi i borbe“, Martina Findrik „1903.

iz Zagorkinog pera“ i Neda Novosel

„Zagorka i Matoš: „I prije nje su naše

ženske piskarale za novine“, kao i radionice vezane uz projekt #Za BITI+54_Na Zagorkinom

tragu: baština i inovativnost.

3. Dani Marije Jurić Zagorke 2018.

Manifestacija Dani Marije Jurić Zagorke ove je godine održana je 13. puta te je trajala od 21.

do 26. studenog 2019. godine. Organizirao ju je Centar za ženske studije, u suradnji s

Odsjekom za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu (književno-

znanstveni skup s međunarodnim

sudjelovanjem), i Omnes Artes d.o.o.

(konstimirana, edukativna šetnja Iz

Zagorkinog pera).

Tema ovogodišnjeg književno-

znanstvenog skupa i Dana „Emocija,

manipulacija, legitimacija“ okupila je 20

autora/ica koji su u okviru 19 izlaganja

Centar za ženske studije, Dolac 8, Zagreb

www.zenstud.hr

raspravljali/e i kritički promišljali/e emocije, (de)legitimaciju i manipulaciju potonjih, iz

rodne i feminističke perspektive.

U sklopu Dana, kao i ranijih godina, održana je i svečana dodjela Nagrade za studentski rad

na temu ženske i rodne problematike, s ciljem promicanja suvremenih rodno-osjetljivih tema

u obrazovnim, znanstvenim, umjetničkim i kulturnim praksama. Tijekom dana predstavljen je

e-zbornik radova Posebna soba: Žensko nasljeđe: roba, spektakl ili muzej za sve?, zbornik

tekstova s književno-znanstvenog skupa Dana MJZ 2018. godine. U skladu sa stalnom temom

Dana (Marija Jurić Zagorka) održana je kostimirana edukativna šetnja Iz Zagorkinog pera,

kao i tradicionalna šetnja Zagorkinim tragom po Zagrebu Slavice Jakobović Fribec.

U programu, koji se sastojao od 6 predviđenih aktivnosti ukupno je sudjelovalo oko 200

sudionika/ca, iz različitih skupina korisnika – akademska i umjetnička publika, mladi,

studenti/ce, osobe treće životne dobi, predstavnici/e medija i kulturne javnosti.

4. Noć muzeja u Memorijalnom stanu Marije Jurić Zagorke

Posjetitelji/ce su imali priliku osjetiti

duh vremena Zagorkinog životnog i

radnog prostora oživljenog kroz Stalni

postav Memorijalnog stana Marije

Jurić Zagorke koji je javnosti i

medijima predstavljen 2014. godine.

Organizirano stručno vodstvo

zaposlenica Centra za ženske studije,

stručnih suradnica i volonterki,

povjesničarki, omogućilo je javnosti

informacije o njezinom privatnom životu, spisateljskoj karijeri, aktivističkom i feminističkom

radu i svjetski priznatom angažmanu u političkom novinarstvu.

S obzirom na ovogodišnju temu Noći muzeja ‘Muzeji – inovacije i digitalna budućnost’, u

dijelu programa „Digitalna Zagorka“ Memorijalni je stan predstavio svoju digitalnu zbirku,

koja uključuje časopise „Ženski list“ i „Hrvatica“ u kojima je Zagorka objavljivala svoje

tekstove i koje je uređivala. Kroz „Igru sa Zagorkom“, posjetitelji_ce su mogli_e provjeriti

svoje znanje o Zagorkinim romani, junakinjama i junacima te njezinom životu.

Centar za ženske studije, Dolac 8, Zagreb

www.zenstud.hr

5. Obilježavanje Zagorkinog 146. rođendana

Zagorkin 146. rođendan obilježen je nizom aktivnosti od 28. veljače do 4. ožujka 2019.

Tijekom „Otvorenih vrata“ u četvrtak i nedjelju od 11-16 sati održana su stručna vodstva kroz

Stalni postav Memorijalnog stana. Posjetitelji/ce su imali priliku razgledati izložbu

Sportašice: moderne žene Zagorkina doba te izložbu plakata Centra za ženske studije od

1995.-2018. godine. U petak, 1. ožujka održan je kviz “Zagorkarium” za ljubitelje_ice

Zagorkinog rada, romana te junaka i junakinja, koji su vodile Martina Findrik i Ana Zbiljski.

Kviz se sastojao od dva dijela – u prvom dijelu sudionice su odgovarale na pitanja ispisana na

papiru, dok su u drugom pitanja i zagonetke projicirani.

Radionica čitanja “Zagorkin Crveni ocean” uz kviz organizirana je kao dio ove manifestacije,

ali i dio projekta #Za BITI+54_Na Zagorkinom tragu: baština i inovativnost, koju sufinancira

Europska unija iz Europskog socijalnog fonda. Radionicu je vodila Milena Benini, dok je

Vesna Barilar izložila biografske podatke o Mariji Jurić Zagorki, moderirala diskusiju nakon

prezentacije Milene Benini te na kraju provela kratki kviz među sudionicama. Kako je

„Crveni ocean“ manje poznat i široj javnosti slabije dostupan roman Marije Jurić Zagorke,

Milena Benini u zanimljivoj je prezentaciji sudionice uvela u žanr avanturističkih i

znanstvenofantastičnih romana te ih upoznala ih s glavnim pozitivnim i negativnim likovima

iz romana.

6. Dokumentacija Memorijalnog stana Marije Jurić Zagorke / Otkup građe o

Mariji Jurić Zagorki

Centar provodi aktivnosti inventarizacije postojeće građe iz Memorijalnog stana koja se

odnosi na život i rad Marije Jurić Zagorke u cilju njezine stručne obrade i prezentacije, te

projekt prikupljanja nove tekstualne i audiovizualne građe. Dio građe je digitaliziran te

postavljen kao Arhivski fond M.J. Zagorke na mrežne stranice Stana.

U knjižnici Centra za ženske studije popunjava se posebna knjižnična zbirka o Mariji Jurić

Zagorki. Riječ je o primarnoj literaturi o različitim aspektima života i rada Marije Jurić

Zagorke. Nabavljene su nove vrijedne knjige te nastavljena suradnja s antikvarijatima i

građanima koji često doniraju knjige ili drugu građu vezanu uz Zagorkino djelo.

Centar za ženske studije, Dolac 8, Zagreb

www.zenstud.hr

7. Odnosi s javnošću i promoviranje stana Marije Jurić Zagorke

Promoviranje Memorijalnog stana i predstavljanje života i rada Marije Jurić Zagorke u

Memorijalnom stanu M. J. Zagorke provodile smo kontinuirano, kao i paralelno uz program

obrazovnih i kulturnih aktivnosti i aktivnosti kojima se ti programi direktno ili indirektno

najavljuju i promoviraju.

Centar je vodio računa o predstavljanju (komunikacija s javnošću) i populariziranju života i

rada Marije Jurić Zagorke, te je na svojim stranicama, www.zagorka.net i www.zenstud.hr i

Facebook stranicama i Twitteru informirao o događanja vezana uz program Zagorka (javna

predavanja, objava newslettera, Dani MJZ, obilježavanje Zagorkinog rođendana). Društvene

mreže predstavljaju značajan medij kojim se promovira Marija Jurić Zagorka i što ona

predstavlja za (žensku) kulturu, povijest i turizam grada Zagreba.

Posebna mailing lista za posebna događanja, kao i za redovita javna predavanja o Zagorki,

sastavljena je za korisnike/ce koji su se predbilježili na primanja obavijesti (za stariju

generaciju korisnika obavijesti šaljemo poštom). Centar se od svoga osnutka proaktivno

odnosi spram promocije programa i aktivnosti. U ulozi osobe zadužene za odnose s javnošću

Memorijalnog stana Marije Jurić Zagorke, značajnu su ulogu u ovom izvještajnom razdoblju

imale Ana Zbiljski, voditeljica Programa Zagorka te izvršna direktorica Karolina Hrga.

I ove smo godine u javnim nastupima, intervjuima u različitim medijima i sl. isticale važnost

posebnog mjesta za provedbu kulturno-informativnih i edukacijskih programa za djevojke i

žene, a to je upravo prostor Memorijalnog stana Marije Jurić Zagorke, markiran životom i

radom naše prve profesionalne novinarke, književnice i borkinje za ženska prava.

U medijima je Stalni postav bio zastupljen s mnogobrojnim objavama u tisku, elektroničkim

medijima i nastupima u radijskim emisijama.

U 2019. godini objavljena su dva tiskana polugodišnja newslettera (naklada 150), te su u

suradnji s Institutom za etnologiju i folkloristiku tiskana dva Zbornika s Dana Marije Jurić

Zagorke 2016. i 2017. Također, za tisak je pripremljeno hrvatsko i englesko izdanje prvog

nastavka stripa o Zagorki „Zagorka – biografija“ autorice Lee Kralj Jager.

Ove se su se godine tiskale i tri vrste promotivnih magneta i tri vrste promotivnih šalica.

Centar za ženske studije, Dolac 8, Zagreb

www.zenstud.hr

8. Rad na stalnom postavu Memorijalne zbirke Zagorka

Javnosti i medijima 19. studenoga 2014. godine predstavljen je Stalni postav Memorijalnog

stana Marije Jurić Zagorke. Time su ostvareni postavljeni ciljevi: postignuta je potpunija

funkcionalnost memorijalno-muzejskog prostora, optimalna prezentacija prikupljene građe,

suvremeno oblikovan prostor, povećana funkcionalnost prostornih cjelina za adekvatan

prihvat posjetitelja i izvođenje aktivnosti, poboljšan vizualni identitet i informativne funkcije

prostora.

II) PROJEKT #ZA BITI+54_NA ZAGORKINOM TRAGU: BAŠTINA I

INOVATIVNOST

Od 23. 8. 2018. do 23. 8. 2019. Centar je koordinirao projekt #Za BITI+54_Na

Zagorkinom tragu: baština i inovativnost koji se provodio u mjestima Krapinsko-Zagorske

županije, Zagrebu i Korenici uz partnersku suradnju s Etnografskim muzejom i Lokalnom

akcijskom grupom Zagorje-Sutla te suradnju s Marijanom Nahod, članicom udruge Pokretač

iz Korenice. Projekt se odvijao u okviru Europskog socijalnog fonda, programa Učinkoviti

ljuski potencijali, natječaja Umjetnost i kultura 54+ sa svrhom doprinosa smanjenja rizika od

socijalne isključenosti žena starijih od 55 godina kroz njihovo uključivanje u čitalačke

aktivnosti, etnografske i likovne radionice, scensko sudjelovanje i izložbe, tijekom 13

mjeseci. Pri izvedbi sadržaja projektnih aktivnosti koji su imali ženskostudijsku i etnografsku

perspektivu, koristilo se elementima kulturnog nasljeđa Hrvatske, a emancipatorske ideje

Marije Jurić Zagorke su bile polazna točka za umjetničke intervencije kojima se u radu s 119

korisnica, inoviralo tradicijske elemente i uobličavalo ih u nove oblikovne proizvode a

žensko-studijska perspektiva interpretacijska u čitanja Zagorkinog djela.

Iz Centra za ženske studije u provedbi projekta su bile uključene Jasminka Pešut kao

koordinatorica projekta, Suzana Komušar kao financijska voditeljica projekta te Ana Zbiljski

u trovrsnoj ulozi, kao asistentica projekta, kao izvoditeljica projektnih aktivnosti te

koordinatorica promidžbe i vidljivosti projekta.

Centar za ženske studije, Dolac 8, Zagreb

www.zenstud.hr

U 2019. godini nastavilo se s provođenjem aktivnosti te su održane radionice čitanja u Humu

na Sutli, Krapinskim Toplicama, Zagrebu i Korenici, scenska izvedba u Velikom Taboru,

simulacija muzejsko-pedagoškog rada u Velikom Taboru, etnografske i likovne radionice u

Krapinskim Toplicama i Korenici, kao i otvorenja Putujuće izložbe u Korenici, Pregradi i

Zagrebu.

Radionice čitanja uz kviz i izvedbu sastojale su se od zajedničke interpretacije Zagorkinih

romana i kvizova znanja te diskusije o

rodnim ulogama, kao i scenske izvedbe

Zagorkina priča u Velikom Taboru te

simulacije muzejskog pedagoškog rada

Coprnice iz Tabora. Uz Jasminku Pešut, koja

je i koordinirala dio programskih aktivnosti

radionica čitanja i rodnih uloga,

radionice/izvedbe su osmislile su ih

/provodile Vesna Barilar, Ana Zbiljski, Željka Jelavić, Martina Findrik, Gorana Kramarić,

Neda Novosel, Martina Draganić, Ena Sanan Hdagha, Milena Benini i Tajana Broz.

Radionice čitanja su se održavale u Zagrebu, Humu na Sutli, Krapinskim Toplicama,

Korenici, a scenska izvedbai simulacija muzejsko-pedagoškog rada u Dvoru Veliki Tabor.

Etnografske i likovne radionice uključile su etnografske radionica filcanja i vezenja, a prototip

za predmete koji su se izrađivali na radionicama je

dizajnirala je Jadranka Hlupić Dujmušić, slobodna umjetnica

i polaznica prve generacije Ženskih studija, načinivši četiri

vrste prototipova predmeta. Ovim je aktivnostima

koordinirala je Anastazija Petrović uz pomoć Tajane Broz iz

Zagorja i Marijane Nahod iz Korenice. Radionice filcanja u

Korenici je izvodila Anamarija Lenard, a sastavni dio su bile

likovne radionice Jadranke Hlupić koja osmislila predmete

koji su se izrađivali. Ona je također je dala i likovnu ideju za

motive veza i zidnjaka za radionicu veza u Krapinskim

Toplicama.

Centar za ženske studije, Dolac 8, Zagreb

www.zenstud.hr

Na Putujućoj su izložbi na kojoj predstavljeni rezultati etnografskih i likovnih radionica činile

su je izlošci koje su izradile sudionice

programa - privjeske od filcane vune, male

Zagorkine kravate, vezeni radovi floralnih

motiva, te zidnjak sa sloganima polaznica u

kombiniranoj tehnici a na varijantama

izložbi mogli su se vidjeti izloženi i kviz –

upitnici koje su rješavale polaznice kao i

poneko Zagorkina djelo. Autorice izložbe su

Anastazija Petrović i Jadranka Hlupić Dujmušić. Prvo otvorenje izložbe unutar putujuće

trijade bilo je u Korenici 25. svibnja., slijedilo je ono u Pregradi 15. lipnja te završno u

Zagrebu 18. srpnja ove godine. U sklopu izložbi organizirane su pokazne radionice filcanja,

vezenja i čitanja.

Uz izložbu je tiskana brošura Umjesto kataloga, koja je distribuirana i u elektronskom obliku

a dostupna je na stranicama Centra za ženske studije http://zenstud.hr/2019/08/01/katalog-

putujuce-izlozbe/ te pozivnice /straničnici te plakati. Ove vizualne materijale, i sav vizualni

identitet projekta, kao i rokovnik i roll-up plakat i banner je osmislila Jadranka Hlupić.

Sve vrste aktivnosti, od početka projekta je fotografski bilježila fotografkinja Barbara Šarić,

također polaznica programa Ženskih studija prije nekoliko godina. Iako su izvoditeljice iz

Centra za ženske studije i drugih partnerskih organizacija imale iskustvo u radu sa starijim

osobama, ovo je bilo intenzivnije i dugotrajnije iskustvo, te su u svrhu proširivanja znanja i

vještina u radu sa osobama starije životne dobi, 7 izvoditeljica koje su radile u direktnom radu

s korisnicama (Ana Zbiljski, Anastazija Petrović, Jadranka Hlupić Dujmušić, Jasminka

Vujičić, Jasminka Pešut i Željka Jelavić) u okviru projekta sudjelovalo u petodnevnom

studijskom posjetu Sveučilištu za treću životnu dob u Ljubljani, kada su kroz edukaciju

proširile znanja i vještina iz kulturne medijacije u radu s ovom dobnom skupinom.

Ukupna vrijednost projekta je 695.319,00 kn, a projekt je sufinancirala Europska unija iz

Europskog socijalnog fonda u ukupnom iznosu od 591.021,00 kn.

Centar za ženske studije, Dolac 8, Zagreb

www.zenstud.hr

IV) IZDAVAČKI PROGRAM

Izdavački program Centra za ženske studije pokrenut je sa željom da se popuni

praznina u ponudi feminističke literature na hrvatskome jeziku i potakne objavljivanje

domaćih autora/ica koji se bave feminističkom teorijom i rodnim studijima. Dosad je

objavljeno pedesetak naslova iz područja feminističke teorije i znanosti, priručnika i

udžbenika, zbornika sa znanstvenih skupova te knjiga nastalih kao rezultat istraživanja i

projekata. U okviru nakladničkog programa osnovane su posebne tematske biblioteke. Tako je

u biblioteci Virginia Woolf objavljeno devet knjiga – romana i zbirki eseja. Biblioteka Žene

i… okuplja udžbenike koji donose uvod u problematiku rodnih aspekata u pojedinim

društveno-humanističkim disciplinama, a biblioteku Feminizmi u transnacionalnoj perspektivi

čine dvojezični zbornici tekstova nastali u okviru poslijediplomskih seminara pri

dubrovačkom IUC-u. Redovno objavljujemo i zbornike radova izlaganih na međunarodnom

znanstvenom skupu Marija Jurić Zagorka – život, djelo, naslijeđe. Osim knjiga, Centar izdaje

i časopis Treća.

U svibnju 2019. objavljena je knjiga Cinzije Arruzze, Tithi

Bhattacharya i Nancy Fraser: Feminizam za 99% - Manifest, u

prijevodu Karoline Hrge i Martina Beroša i u suizdavaštvu s

Udrugom Bijeli Val, Multimedijalnim institutom MaMa te

Institutom za političku ekologiju. Izdavanje knjige popraćeno je

gostovanjima dviju autorica (Arruzza i Bhattacharya) u Centru za

ženske studije, gdje su u svibnju i lipnju održale predavanja u

sklopu ženskostudijskog obrazovnog programa. Tithi Bhattacharya

je 15. svibnja u prostorima Centra za ženske studije održala javno

predavanje pod nazivom „Rodno, seksualno i ekonomsko nasilje u neoliberalizmu“, dok je

Cinzia Arruzza 6. lipnja u prostorima Centra za ženske studije održala javno predavanje pod

nazivom “Opiranje šarmu kapitalizma: od progresivnog neoliberalizma do univerzalnog

oslobođenja“. Osim predavanja u Centru, s autoricom je dogovoreno još jednom predavanje u

prostorima SKD Prosvjeta, naslovljeno „Onkraj logike paralelnih pokreta: treći feministički

val kao klasna formacija“. U predavanju je predstavila tezu po kojoj aktualni feministički val,

a osobito feministički štrajkovi, dovode u pitanje uvriježene distinkcije između feminističkih

Centar za ženske studije, Dolac 8, Zagreb

www.zenstud.hr

pokreta i klasne borbe te razvijaju u feminističku klasnu borbu. Predavanje je organizirano

kroz suradnju Centra za ženske studije i Multimedijalnog instituta MaMa. Sva navedena

predavanja bila su odlično posjećena, a sva predavanja bila su i video-dokumentirana, što smo

objavili i na društvenim mrežama kako bismo podigle vidljivost projektu.

U lipnju je na web stranice Centra za

ženske studije postavljen i 20. broj

interdisciplinarnog feminističkog

časopisa Treća u elektroničkom obliku

(poveznica za preuzimanje). Navedeni

temat naslovljen je „Re/vizije Treće“,

te je uređen isključivo volonterskim

naporima jer su izostale financijske

podrške javnih institucija koje su tradicionalno podržavale rad uredništva te tisak časopisa.

Nadalje, u kolovozu je objavljen poziv za dostavu radova za aktualni broj Treće i temat „Žene

i rad“. Ovaj 21. broj časopisa Treća kritički se bavi načinima na koje novi oblici neoliberalne i

neokolonijalne eksploatacije radništva, odnosno ekonomska kriza i financijalizacija posebno

pogađaju žene, te postavlja pitanje kako u kontekstu kapitalističkih ekonomskih odnosa

razmatrati eksploataciju i opresiju žena, biološko-reproduktivni rad, rad u domeni šire

socijalne reprodukcije, afektivni rad, rad brige i njege, ženski aktivistički rad, volonterski rad,

rad u kulturi i umjetnosti, te još uvijek dominantno ženski rad na „održavanju kućanstva i

obitelji“. Broj će izaći iz tiska do kraja godine.

U 2019. godini u suradnji s Institutom za etnologiju i folkloristiku, Centar priprema i prijevod

knjige Lilijane Burcar: „Restavracija kapitalizma: repatriarhalizacija družbe “, izdavača

Založba Sophia, zavod za Založniško dejavnost.

Također, u suradnji s Institutom za etnologiju i folkloristiku tiskani su: zbornik Dana Marije

Jurić Zagorke 2016. „Kamen na cesti: granice, opresija i imperativn solidarnosti“ te zbornik s

Dana Marije Jurić Zagorke 2017. „Plameni inkvizitori: Feminizam i kultura straha“. U

studenom je predstavljeno elektroničko izdanje zbornika znanstvenih radova Dana MJZ 2018.

Posebna soba: Žensko nasljeđe: roba spektakl ili muzej za sve?. Zbornik okuplja 11 radova.

Znanstvene tekstove recenzirale su dr. sc. Suzana Coha i dr. sc. Marina Protrka Štimec, a

Centar za ženske studije, Dolac 8, Zagreb

www.zenstud.hr

uredile dr.sc. Lidija Dujić, dr. sc. Renata Jambrešić Kirin, dr. sc. Anita Dremel, i dr. sc. Maša

Grdešić, dok je e-izdanje Zbornika uredila Ana Zbiljski. Za dizajn naslovnice zaslužan je

bilić_müller studio.

2. IZVANINSTITUCIONALNO OBRAZOVANJE

a) OBRAZOVNI PROGRAM ŽENSKIH STUDIJA

U 2019. Centar za ženske studije uspješno je

priveo kraju jednosemestralni obrazovni

program (50tak sati predavanja) generacije

2019., koji je upisalo 38 polaznica i 1 polaznik.

Program će prema trenutnoj procjeni završiti (u

tijeku je još završavanje pojedinih radova) 25

polaznica.

Program Ženskih studija 2019 započeo je

25.3.2019. i trajao je do 12.6.2019. Nastava se

odvijala dva puta tjedno (ponedjeljkom i

srijedom) u dva termina (od 17h-19h i 19h-21h)

u prostorima Centra za ženske studije.

Program studija bio je podijeljen u 11 modula (s prosječno 4 predavanja po modulu) u sklopu

kojih je svoja predavanja održalo 37 predavačica i 8 predavača:

1) Uvod u feminističku epistemologiju, terminologiju i ženske studije (Biljana Kašić, Iva

Grgić Maroević, Branka Šegvić, Maja Solar, Lilijana Burcar)

2) Analitički fokusi i konceptualna ograničenja feminističkih struja i pravaca (Lilijana

Burcar, Vlasta Jalušić, Silva Mežnarić, Miloš Urošević, Mario Kikaš, Ankica

Čakardić, Cinzia Arruzza)

3) Historija feminizma – lokalno i regionalno u globalnom kontekstu (Ida Ograjšek

Gorenjak, Renata Jambrešić Kirin, Chiara Bonfiglioli, Sandra Prlenda, Maja Solar)

Centar za ženske studije, Dolac 8, Zagreb

www.zenstud.hr

4) Reprodukcija, tijelo i režimi patrijarhata (Ana Vilenica, Marta Baradić, Mia Gonan)

5) Feministička kritika nasilja (Valentina Andrašek, Ivana Radačić, Maja Mamula, Tithi

Bhattacharya)

6) Žene i socijalna država (Toni Prug, Danijela Dolenec, Lea Horvat)

7) Socioekonomski kontekst suvremenih feminističkih borbi (Mislav Žitko, Ana

Vilenica, Karolina Leaković)

8) Lezbijski studiji (Nela Pamuković, Jelena Miloš, Olga Dimitrijević)

9) Queer studiji (Slaven Crnić, Dušan Maljković, Cinzia Arruzza, Lina Gonan)

10) Feministička optika kulturno-umjetničkih praksi (Nikolina Pristaš, Vesna Vuković,

Natalija Iva Stepanović, Katja Praznik)

11) Feminizam između nacionalne države i kapitalizma (Sara R. Farris, Jasmina

Husanović, Marina Gržinić, Šefik Tatlić, Luka Matić, Tihana Pupovac)

Obrazovni program izveden je

kroz jedan semestar zbog

izostanka financijske podrške za

provedbu programa. Predavanja

su se održala na volonterskoj

osnovi.

Voditeljica i koordinatorica

obrazovnog programa bila je

Karolina Hrga, a stručnu praksu

facilitacije odrađivala je Morana

Trenta.

Brošura i plakat Ženskih studija 2019 dostupni su na stranicama Centra.

https://zenstud.hr/2019/02/14/poziv-za-prijavu-na-upis-u-jednosemestralni-obrazovni-

program-2019/

Centar za ženske studije, Dolac 8, Zagreb

www.zenstud.hr

b) SURADNJA S AKADEMIJOM DRAMSKIH UMJETNOSTI U ZAGREBU

Centar za ženske studije i Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu započeli su suradnju

2016. godine s ciljem pronalaženja održivog obrazovnog modela koji bi omogućio bolju

integraciju ženskih/rodnih sadržaja u kurikulume visokog obrazovanja. Leonida Kovač,

izvanredna profesorica na ALU te dugogodišnja suradnica Centra, u suradnji s Biljanom

Kašić, redovitom profesoricom na Sveučilištu u Zadru, osmislila je obrazovni modul

Kreativni kritički laboratorij - feminističke teorije i prakse. Program je kombinacija

predavanja i radionica, a Povjerenstvo za dodjelu ECTS bodova pri Sveučilištu u Zagrebu

donijelo je odluku da polaznice_i programa ostvaruju pravo na upis dva 2 ECTS boda.

Ova suradnja nastavljen je i u

2019. godini kroz izvedbu

obrazovnog modula Kreativni

kritički laboratorij – Zašto

feminizam?, u suradnji s

Akademijom dramskih

umjetnosti. Program je bio

realiziran utorkom i

četvrtkom, u periodu od

18.4.2019. do 16.5.2019., u prostorima Centra za ženske studije (Dolac 8). Modul je upisalo

19 polaznica i 2 polaznika.

Program predstavlja nastavak modula Kreativni kritički laboratorij: Feminističke teorije i

prakse koji je prethodnih godina izvođen u suradnji Akademije likovne umjetnosti i Centra za

ženske studije te je bio usmjeren osnaživanju studentica i studenata za kritičku recepciju

kulturnih proizvoda u feminističkom ključu.

Fokusirajući se na primjere pozitivne reprezentacije ženskog identiteta u vizualnoj kulturi,

program se bavio problematikom ženske seksualnosti, neplaćenog kućanskog rada, majčinstva

i ženskog seksualnog rada. Program je bio realiziran u formi gledateljskog kružoka koje su

vodile teoretičarke i sveučilišne profesorice (Nataša Govedić, Una Bauer, Maša Grdešić) te

umjetnice koje su ujedno profesorice na Akademiji dramske umjetnosti (Hana Jušić i Jasna

Jasna Žmak) uz koordinaciju i koncept Jasne Jasne Žmak.

Centar za ženske studije, Dolac 8, Zagreb

www.zenstud.hr

Njegujući vlastite istraživačke interese i specifičan pedagoški pristup, svaka je od autorica

odabrala jedan do dva pop-kulturna proizvoda (film ili seriju) koje su povezale s odabranim

tekstovima feminističkog predznaka. Analizirajući popularne serije i filmove raspravljalo se o

perspektivama i izazovima uspostave feminističkog pogleda na pop kulturne proizvode te

modusima uspostave feminističkog autorstva u vlastitom istraživačkom i umjetničkom radu.

Brošura Kreativnog kritičkog laboratorija 2019 dostupna je na stranicama Centra.

http://zenstud.hr/2019/03/05/poziv-kreativni-kriticki-laboratorij-zasto-feminizam/

c) ISTRAŽIVANJE

Među polaznicama ovogodišnjeg ženskostudijskog obrazovnog programa, na samom početku

programa obavili smo kratku anonimnu anketu kako bismo stekli uvid u socioekonomski

status polaznica. Anketi je pristupilo 80% ukupno upisanih. Prosječna dob ispitanice je 32

godine. Među njima je bilo 61% visokoobrazovanih, dok je dodatnih 23% bilo u procesu

stjecanja visokog obrazovanja. Od svih ispitanih 71% je sudjelovalo u tržištu rada, dok je

samo njih 32% imalo zaposlenje na neodređeno i puno radno vrijeme. Od svih ispitanih 68%

je živjelo u podstanarstvu, dok je 42% bilo ovisno o obitelji kada je u pitanju podmirivanje

troškova stanovanja, a dodatnih 16% je troškove stanovanja dijelilo sa sadašnjim ili bivšim

partnerom_icom.

d) KNJIŽNIČNA DJELATNOST

Knjižnična građa knjižnice Centra za ženske studije obuhvaća knjige, časopise, video-kazete i

dijapozitive. Knjižnična djelatnost uključuje rad s korisnicima (posudba, pretraživanje,

stručna ekspertiza, savjetovanje), prikupljanje nove građe te suradnja sa sličnim knjižnicama

bilo iz javnog sektora ili civilnog društva, razmjena informacija i izdanja sa suradničkim

knjižnicama u cilju unapređivanja djelatnosti. Osnovni ciljevi ženskostudijske knjižnice jesu

razvoj specijalne, alternativne knjižnice Ženskih studija kao mjesta širenja znanja o ženama te

razvoj specijalne knjižnice kao mjesta širenja vrijednosti civilnoga društva.

Centar za ženske studije, Dolac 8, Zagreb

www.zenstud.hr

U radu knjižnice sudjelovale su

Jasminka Pešut te suradnica Iva

Šišak te nekoliko volonterki.

Manjak sredstava onemogućava da

se postojanije bavimo

promoviranjem knjižnice ali i

redovitijim aktivnostima

posvećenima katalogizaciji i

inventarzaciji (posebice novije

pristigle) građe.

Nastavljena je suradnja s neovisnim knjižnicama civilnog društva na zagovaračkoj inicijativi

usmjerenoj na prepoznavanje doprinosa ovog tipa knjižnica u dokumentiranju građe civilnoga

društva. U ovom izvještajnom razdoblju ostvareni su rezultati: mentoriranje studenata

različitih fakulteta koji pišu završne radove vezane uz žensku problematiku, razvijanje

knjižnične zbirke Zagorka, obnavljanje fundusa knjižnice kroz različite donacije, neformalno

umrežavanje s nezavisnim knjižnicama i arhivima organizacija civilnog društva.

e) POSLIJEDIPLOMSKI SEMINAR FEMINISMS IN A TRANSNATIONAL

PERSPECTIVE

Održan je 13. poslijediplomski seminar koji je nosio naslov “Shifting Realities – Media,

Communication, Sociability, a održao se u Dubrovnik, IUC, u periodu od 20. do 24.5. 2019.

Suorganizatorice seminara bile su Nadia Jones-Gailani, Department of Gender Studies, CEU,

Hungary/USA; Silvana Carotenuto (University of Napoli), Lada Čale Feldman (University of

Zagreb), Francesca Maria Gabrielli (University of Zagreb), Elissa Helms(Central European

University, Budapest), Renata Jambrešić Kirin (Institute for Ethnology and Folklore

Research, Zagreb), Sandra Prlenda (Centre for Women’s Studies, Zagreb) i Durre S. Ahmed

(Centre for the Study of Gender and Culture, Lahore).

Centar za ženske studije, Dolac 8, Zagreb

www.zenstud.hr

g) Ekspertni rad

Zaposlenice, članice i suradnice Centra posjeduju specifična znanja i iskustvo u obrazovanju,

istraživanju i zagovaranju ženskih ljudskih prava te dio tih znanja, prema upitima i

zahtjevima, daju u vidu pružanja ekspertnih usluga drugim organizacijama i/ili institucijama.

Na brojne upite diplomantica i doktorantica u vezi ženskostudijske literature, odgovarala su

Jasminka Pešut i Karolina Hrga pružajući tako svojevrsni mentorski rad na području rodne

jednakosti, zakonodavnog okvira, teorijskih feminističkih tekstova itd. Centar za ženske

studije redovito se odaziva pozivima drugih institucija, udruga, ženskih sekcija sindikata i

stranaka te medija i sudjeluje na predavanjima, seminarima na kojima članice govore o rodnoj

jednakosti, ženskim studijima i feminističkom obrazovanju, ljudskim pravima žena ili

komentiraju teme koje se tiču žena. Podupiremo i aktivnosti drugih srodnih organizacija

civilnoga društva; članice smo i nekoliko platformi, mreža itd.

Jasminka Pešut ispred Centra za ženske studije dio je radne skupine održane povodom izrade

nacrta prijedloga Nacionalne politike za ravnopravnost spolova, za razdoblje od 2019. do

2021. godine te je u tom svojstvu sudjelovala na sastanku Radne skupine 12.3.2019. godine.

Karolina Hrga je ispred Centra za ženske studije držala dva predavanja; jedno u sklopu Škole

društvene pravednosti fondacije Friedrich Ebert Stiftung (u ožujku) te predavanje na

feminističkom skupu „Nasilje, mikroagresije i granice“ u organizaciji Rose Luxemburg

Stiftung (u studenom). Također je sudjelovala na konferenciji koju je organizirala i provela

Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva, posvećene razvoju i budućnosti civilnog

društva u Hrvatskoj (listopad, Šibenik).

3. RODNA JEDNAKOST

Centar kao svoju trajnu opredijeljenost promiče vrijednosti rodne jednakosti, te je nastavio s

nizom obrazovnih i zagovaračkih aktivnosti i u 2019. godini.

Zagovaranje

Zagovaračke aktivnosti Centra isprepliću se s našim aktivnostima poput obrazovnog

programa (dijelile smo letke i plakatirale najavu ženskosudijskog programa i poziv na upise u

Centar za ženske studije, Dolac 8, Zagreb

www.zenstud.hr

okviru Noćnog marša, u svim javnim institucijama, knjižnicama i drugim javim površnima) te

završnih radova naših polaznica koji imaju više ili manje javno zagovarački karakter

(izdvajamo dvije javne tribine od koji je jedna od držana na Filozofskom fakultetu – tribinu

Solidarno organiziranje (u listopadu) organizirale su i osmislile Ines Siuc i Ana Šarić s

mentoricom Jelenom Miloš/predavačicom ŽS 2019 te tribinu posvećenu rodnoj dimenziji

stambenih borbi i socijalnoj reprodukciji; na kojoj će sudjelovati Ana Vilenica, predavačica

ovogodišnjeg ŽS programa i mentorica polaznice i sudionice tribine Antonije Komazlić).

Radile smo i na jačanje regionalne suradnje i promoviranju vrijednosti rodne jednakosti s

drugim feminističkim organizacijama u regiji kroz projektno i izvanprojektno planiranje. U

ovome razdoblju nastavile smo s projektom Nagrade za najbolji studentski rad na temu ženske

i rodne problematike kako bismo utjecale na promjene u izboru i vrednovanju tema u

institucionalnom obrazovanju.

Pokrenuta je i/ili reaktualizirana suradnja s Multimedijalnim institutom, Institutom za

političku ekologiju i Bijelim valom/Subversive festivalom – kroz koprodukciju javnih

predavanja i tribina te suzdavački program.

Pokrenule smo suradnju s knjižarom Bookara u Zagrebu, Klub - knjižarom "Giardini 2" u Puli

te Sa(n)jam knjige u Istri – kroz što također promoviramo i podižemo vidljivost rodnih,

ženskih i feminističkih tema.

a) Nagrada za studenski rad na temu ženske i rodne problematike

Centar za ženske studije od 2008. godine, uvjeren u važnost poticanja pisanja i promoviranja

radova na temu rodne tematike u okviru nastave na sveučilištima, raspisuje prvi Natječaj za

dodjelu Nagrade za studentski rad na temu ženske i rodne problematike. Natječaj je dio

programa Centra za ženske studije usmjerenog na poticanje rodno osjetljivog obrazovanja i

provedbu politike ravnopravnosti spolova u Republici Hrvatskoj. Studenti i studentice na

natječaj su prijavili radove nastale u akademskoj godini 2018./2019., koje su, kao sastavni dio

studentskih obveza, pozitivno ocijenili njihovi nastavnici_e odnosno mentori_ce na njihovim

matičnim fakultetima. Nagrada, koja se sastoji od povelje i prigodnih nagrada (izdanja

Centra) dodjeljuje se na prijedlog Prosudbene komisije.

Centar za ženske studije, Dolac 8, Zagreb

www.zenstud.hr

Ovogodišnji natječaj je trajao od 17. lipnja do 10. listopada 2019., a informacija o natječaju

objavljena je na mrežnoj stranici Centra za ženske studije, društvenim mrežama Centra te je

poslana na mnogobrojne fakultete u RH,

studentske organizacije i relevantne

medije.

Prosudbena komisija Centra za ženske

studije (u sastavu prof. dr.sc. Aleksandra

Čižmešija, prof. dr.sc. Nadežda

Čačinovič i dr. sc. Mirjana Adamović)

između 24 rada odlučila je dodijeliti

nagrade sljedećim studenticama_ma:

Prva nagrada

Dora Šustić, Desire in Duras: The Poetics of Desire in the Films by Marguerite Duras

diplomski rad (Master's Thesis) na studiju Cinema and Digital Media, Screenwriting na

Academy of Performing Arts in Prague, Film and TV Faculty, mentorica: prof. Bára Kopecká

Dora Šustić u svojem je radu uspješno obavila niz vrlo složenih zadataka: prvi, odrediti

žudnju kao razmjerno pregledan pojam a onda, kao drugi, interpretirati u tom ključu filmove

Marguerite Duras kao dio njezinog cjelokupnog odnosa, što pored ostaloga zahtijeva

sagledavanje odnosa riječi i slike, teksta i filma, ulaženje u potankosti i poznavanje materije.

Treće - i za povjerenstvo najvažnije - jest njezino smještanje rada Marguerite Duras u

feministički kontekst: ne da bi je tom kontekstu podredila pa ni izložila feminističkoj kritici,

nego da bi pokazala način na koji poetika žudnje Marguerite Duras, njezino povezivanje

senzualnosti i spoznaje, ima jasnu subverzivnu, emancipacijsku ulogu.

Druga nagrada

Ana Rukavina, Rodne uloge u romskim zajednicama: Iskustva Romkinja

diplomski rad na diplomskom sveučilišnom studiju socijalne pedagogije na Edukacijsko-

rehabilitacijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, mentorice: prof. dr. sc. Martina Ferić, izv.

prof. dr. sc. Ivana Borić

Centar za ženske studije, Dolac 8, Zagreb

www.zenstud.hr

Primjenjujući teorijski okvir intersekcionalnog feminizma, Ana Rukavina u svom

diplomskom radu odgovara na pitanje kako je biti Romkinja u bajaškoj romskoj zajednici u

Hrvatskoj. Kvalitativnim istraživanjem putem polustrukturiranih intervjua s četiri autentične

ispitanice, autorica pruža detaljan uvid u oblikovanje i održavanje vlastitih ženskih rodnih

uloga mladih Romkinja u kontekstu života u baranjskoj bajaškoj zajednici, a time i vrijedan

doprinos poznavanju i razumijevanju rodnih uloga u romskim zajednicama općenito. Uz

originalnost i aktualnost u izboru istraživačke teme i pristupu, rad odlikuje i iscrpan pregled

recentne literature na temu romske povijesti i kulturnog identiteta, kao i dostupnih literaturnih

izvora o Romima Bajašima u Hrvatskoj.

Rezultati istraživanja Ane Rukavine potvrđuju patrijarhalnost bajaške romske zajednice.

Podređeni položaj žena u usporedbi s muškarcima utvrđuje se tradicionalnom raspodjelom

rodnih uloga te specifičnim kulturnim odrednicama romske zajednice – isticanjem važnosti

majčinstva i zasnivanja braka te običaja „mahrime“ koda, tj. koda čistoće. Rezultati svjedoče i

o iskustvu diskriminacije u dodiru s većinskim društvom, osobito u području obrazovanja i

zapošljavanja. Analiza kroz prizmu intersekcionalnosti pokazuje da Romkinje doživljavaju

opresije unutar vlastite zajednice, ali i izvan nje, nalazeći se na raskrižju barem tri

istovremene diskriminacije koje se temelje na etnicitetu, klasi i rodu.

Treća nagrada

Pavao Parunov, Kritička etnografija obrazovnog iskustva queer osoba

diplomski rad na diplomskom sveučilišnom studiju sociologije (dvopredmetni) na Odjelu za

sociologiju Sveučilišta u Zadru, mentorica: doc. dr. sc. Valerija Barada

Diplomski rad Parunova pod nazivom Kritička etnografija obrazovnog iskustva queer osoba

istražuje obrazovne institucije kao mjesta posredovanja queer Drugosti s tezom da one pod

organizacijom svakodnevnice reproduciraju heteronormativni poredak seksualnih i rodnih

identiteta. Osim teorijski, koristeći se korpusom queer teorija kojima operacionalizira

povezanost roda i seksualnosti, kolega Parunov bavio se kritičkom i institucionalnom

etnografijom obrazovnog iskustva srednjoškolskih i sveučilišnih svakodnevnica u Zadru.

Analiza obrazovne svakodnevnice, kao javne sfere života, pokazala je kako se seksualnost i

rod označuju nepoželjnima te ih queer osobe, zbog osjećaja srama i marginaliziranosti

smještaju u privatnu i intimnu sferu. Ovo istraživanje obradilo je niz pitanja vezanih uz

Centar za ženske studije, Dolac 8, Zagreb

www.zenstud.hr

školsku i sveučilišnu klimu, verbalno i fizičko nasilje, procese „autanja“, odnose s roditeljima,

izbore prijatelja i emocionalne poteškoće gay i queer osoba. Obrazovne institucije, zaključuje

kolega Parunov, ne pružaju podršku zaštiti i sankcioniranju nasilja nad queer osobama, a

queer identitet smatra se u javnom prostoru nepoželjnim, čime se pokazuje kako su obrazovne

institucije mjesta moći koje stvaraju i reproduciraju queer Drugost.

Pohvala

Petra Šarin, Feminističke intervencije u hrvatsku umjetnost nakon 2000.: problematika i

kritičke pozicije

diplomski rad na diplomskom sveučilišnom studiju povijesti umjetnosti i portugalskog jezika

i književnosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, mentorica: prof. dr. sc. Jasna

Galjer, komentorica: dr. sc. Josipa Lulić

Rad Petre Šarin pod nazivom Feminističke intervencije u hrvatsku umjetnost nakon 2000.:

problematika i kritičke pozicije je djelo koje istražuje problematiku i strategije koje su

umjetnice i umjetnici koristili kao odgovor na pojedine teorijske probleme i društveno

političku stvarnost. Za pohvaliti je istraživanje konkretnih primjera feminističkih intervencija

i njihovu sistematizaciju te razmatranje pozicije feminističke kritike u suvremenoj hrvatskoj

umjetnosti s obzirom na njezinu marginaliziranu poziciju.

Pohvala

Matia Anna Pleše, Nymphomaniacs, gold-diggers and vixens: Aspects of the social status

of women in the 1st century Rome through the lens of satyrical stereotypes

diplomski rad na diplomskom sveučilišnom studiju povijesti na Filozofskom fakultetu

Sveučilišta u Zagrebu, mentorica: prof. dr. sc. Jelena Marohnić

Rad se pohvaljuje za originalno propitivanje načina na koje su dominantne kulturne

pretpostavke i diskursi o rodu artikulirani (potkopani ili ovjekovječeni) kroz humoristički

diskurs unutar klasične starorimske literature. Vrijedni izvor kulturnih informacija o rodu

autor crpi iz djela Saticricon, koje je napisao Petronius Arbiter, zbog njegovog žustrog i

duhovitog humora, raznolikosti grotesknih, ekscentrični,h skandaloznih i vulgarnih ženskih

likova i kulturnog konteksta u kojem je napisan.

Centar za ženske studije, Dolac 8, Zagreb

www.zenstud.hr

Pohvala – izvan konkurencije

Ivana Korpar, Macht und Gewalt in Christa Wolfs Medea. Stimmen am Beispiel der

Frauenstimme in Kolchis

seminarski rad na Književnom seminaru – Moć i nasilje (Kulturwissenschaftliches Seminar –

Macht und Gewalt) na dvopredmetnom sveučilišnom studiju germanistike i kroatistike na

Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, mentor prof. dr. sc. Marijan Bobinac

Ovaj seminarski rad po vremenu obrane izlazi iz propozicija Natječaja, no povjerenstvo želi

naglasiti kako je autorica u analizi djela Christe Wolf dala ujedno i upečatljivi pregled

promjena u interpretaciji toga lika kroz tisuće godina, a u ključu pojmovnoga para moći i

nasilja i načina kako se u pravilu poklapaju, a ponekad na kratko sudbonosno razilaze.

b) Podržale smo kampanje; Milijarda ustaje protiv nasilja nad ženama i djevojčicama –

One Billion Rising; #PrekinimoŠutnju, #Pravda za djevojčice

Centar za ženske studije od početaka djelovanja posebnu pozornost posvećuje temi nasilja nad

ženama. Uz teorijske i umjetničke projekte koji promišljaju muško nasilje nad ženama, ratno i

poratno nasilje, ekonomsko i strukturalno nasilje, Centar također organizira tribine,

umjetničke akcije, zagovara i sudjeluje u zagovaranju poboljšanja zakonodavnog sustava i

prakse.

4. PODRŠKA ŽENSKIM I CIVILNIM INICIJATIVAMA I FEMINISTIČKOM

POKRETU U HRVATSKOJ, REGIJI I SVIJETU

Centar za ženske studije nastavio je surađivati sa ženskim organizacijama i feminističkim

inicijativama u Hrvatskoj i regiji te podržavati jačanje ženskih grupa i organizacija te pružati

svoja ekspertna znanja unutar različitih mreža i nevladinih udruga, ali i kroz ženskostudijski

program regionalnog karaktera. Članice smo Ženske mreže Hrvatske, Lige antifašista

Hrvatske, CROSOL-a, Inicijative dobrodošli, Platforme 112 i GOOD Inicijative.

Uključene smo u rad Platforme za ženska reproduktivna prava koja je organizirala niz akcija

oko prava na abortus i ratifikaciju Istambulske konvencije.

Centar za ženske studije, Dolac 8, Zagreb

www.zenstud.hr

Centar za ženske studije u ovom je izvještajnom razdoblju surađivao i s drugim

organizacijama civilnog društva: Multimedijalni klub MaMa, K-zonom/Foxfeminae

festivalom, Bijelim valom, Institutom za političku ekologiju itd. Dale smo podršku različitim

projektima i udrugama omogućavanjem korištenja prostora i opreme (Centru za građansku

hrabrost – radionice za mlade iz razumijevanja humanizma, projektima Ministarstva kulture

RH Ruksak (pun) kulture, K-zoni.

Nekoliko se aktivnosti Voxfeminae festivala odvijalo u prostorijama Centra.

U suradnji s udrugom UIII / AIIR ugostile smo predavanje Jelene Petrović pod naslovom

“Politike ljubavi i borbe”.

ALTER – Alternativna ekonomija za drugačiju suradnju

U partnerstvu s Udrugom Bijeli

Val, u sklopu 12. Subversive

Festivala, od 13. do 14. svibnja,

organiziran je međunarodni

aktivistički skup „ALTER –

Alternativna ekonomija za

drugačiju suradnju“. Program je

okupio 27 sudionica_ka, poglavito

iz regije i Latinske Amerike.

Prvog dana u sklopu programa održan je uvodni panel „Politička ekonomija regije: Iza kulise

radničkih borbi“, na kojem je bilo riječi o modelima političke ekonomije kojima su u

različitim intenzitetima izložena društva na području bivše Jugoslavije. Sudionici rasprave

osvrnuli su se na koji se način taj model manifestira u navedenim društvima, koliko je

(ne)održiv i na koji način djeluje protiv dobrobiti ljudi (radnika) i/ili okoliša (prirode) te

produbljuje društvene (rasne, etničke, klasne i rodne) nejednakosti. Kroz raspravu se došlo do

zaključka da iako se razvijaju nove inicijative koje nude alternativne modele, kao i borbe

radnika i aktivista oko zaštite radničkih prava, javnih ili prirodnih resursa, nerijetko se

pokazuje da se ovim manifestacijama otpora prema dominantnom modelu političke

ekonomije u regiji, u široj javnosti i izvan znanstveno-stručnih uskih krugova nedovoljno

otvoreno i kritički raspravlja.

Centar za ženske studije, Dolac 8, Zagreb

www.zenstud.hr

U sklopu drugog panela istoga dana, pod naslovom „Priče iz borbi aktivista_kinja diljem

Balkanskih zemalja“, sudionici i sudionice su predstavili niz specifičnih i konkretnih

radničkih borbi iz različitih društava na području Balkana. Cilj rasprave bio je da se

predstavljanjem spektra različitih iskustava aktualnih i minulih borbi, koja ujedno djeluju i

formativno na aktivističke i novije sindikalne krugove, napravi korak prema boljem

razumijevanju i prepoznavanju zajedničkog polja iskustva koje može voditi boljem

povezivanju i suradnji.

Drugog dana održana su dva panela i jedna radionica. Prvi panel naslovljen „Politička

ekonomija regije: Perspektive s periferije“ za osnovnu je zadaću imao otvoriti raspravu o

konvergenciji lokalnih te globalnih i europskih iskustava. Rasprava je poslužila kao prostor

razmjene između europskih, latinoameričkih i aktivista iz regije. Pokazalo se da i kod

radničkih i kod ekoloških aktivističkih borbi, ideja internacionalizacije stoji u središtu

rasprave, kao i to da konkretni načini povezivanja predstavljeni na panelu mogu biti od velike

koristi za lokalne borbe. Drugi panel istoga dana, zamišljen kao završna sesija, bio je

naslovljen „Prepoznavanje konvergencija – kako dalje?!“. Osnovna namjera ovog panela bila

je da se na bazi prethodnih razgovora i rasprava zajednički dođe do ideja koje mogu voditi

čvršćem povezivanju inicijativa i civilnog društva te borbi u regiji. Kroz raspravu

sudionici_ce osvrnuli su se i na različite formate prikladne za daljnju i dublju suradnju između

svih grupacija koje djeluju protiv štetnih financijskih i ekonomskih projekata u regiji,

pogotovo između onih koji se bore za radnička i ekološka prava.

Voditeljica projekta: Karolina Hrga

Projekt je financijski podržala fondacija FundAction iznosom od 5.000 eura.

12. Subversive Festival – Europa na rubu

Osim prethodno navedenog projekta Alter, naša izvršna direktorica, Karolina Hrga, bila je dio

užeg organizacijskog tima Subversive Foruma – dijela festivala koji sad već tradicionalno u

svibnju svake godine za zagrebačku publiku organizira gostovanje niza aktualnih i

progresivnih predavača koji progovaraju o gorućim društvenim neuralgijama lokalno i

globalnog karaktera.

Centar za ženske studije, Dolac 8, Zagreb

www.zenstud.hr

Tako je Tithi Bhattacharya, osim već spomenutog predavanja održanog u prostorima Centra

za ženske studije, i u prostorima Kina Europe, gdje se odvijao najveći dio Subversive

Festivala, održala još jedno predavanje naslovljeno „Mariti dovoljno da se pobunimo:

Feminizam za 99 posto i feminizam nove klasne borbe“. Predavanje je tematiziralo ženske

štrajkove u Argentini i Španjolskoj te učiteljske štrajkove u SAD-u i Alžiru, naznačujući da

trenutno svjedočimo globalnom valu pokreta i štrajkova predvođenih ženama. Razlog ovome,

napomenula je Bhattacharya, upravo je manjak resursa zbog rezova u javnim servisima ili

izostanak socijalnih usluga. Poručila je kako u kontekstu aktualne krize, feministkinje moraju

moći objasniti zašto su se navedeni pokreti pojavili u ovome trenutku, kao i osmisliti načine

da ih se proširi, a što je moguće učiniti jedino ako je naš feminizam antikapitalistički

usmjeren.

Osim toga, još je važno za spomenuti da je u sklopu javnih predavanja koja su bila sastavni

dio ovogodišnjeg ŽS programa na Festivalu gostovala i Sara R. Farris, koja je 7. svibnja u

Kino Europi održala predavanje naslovljeno „U ime ženskih prava: uspon femonacionalizma“.

U svom predavanju bavila se nekima od tema koje je obrađivala u svojoj istoimenoj knjizi (In

the Name of Women’s Rights. The Rise of Femonationalism). Predstavila je svoja istraživanja

koja govore da prakse anti-islamističkih i ksenofobnih inicijativa nerijetko instrumentaliziraju

feminističke ideje i prakse. U skladu s istraživanjima komentirala je uvođenje termina

„femonacionalizam“, koji opisuje prakse i zagovaračke kampanje u sklopu kojih se,

prikazivanjem muslimanskih muškaraca kao ugnjetavača, te naglašavanjem potrebe za

spašavanjem muslimanskih žena, ove anti-islamističke skupine koriste rodnom jednakošću ne

bi li opravdale svoje predrasude.

Kuća Seka

Koordinacija ženskih grupa SEKA nastavila je raditi u kooperaciji 4 ženske organizacije:

Autonomna ženska kuća Zagreb, Centar za ženske studije, Centar za žene žrtve rata - ROSA i

Ženska grupa Split. Ove godine u kući je boravilo sedam grupa u kojima se okupilo 109 žena

na terapijskom odmoru ili različitim edukacijama.

Centar za ženske studije, Dolac 8, Zagreb

www.zenstud.hr

Centar za ženske studije u 2019. financijski su podržali:

Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva, Grad Zagreb, Ministarstvo kulture RH,

Zaklada Kultura nova, Hear t& Hand Fund, Vaughan Fund i FundAction.