izvjeŠtaj o radu centra za Ženske...
TRANSCRIPT
![Page 1: IZVJEŠTAJ O RADU CENTRA ZA ŽENSKE STUDIJEzenstud.hr/wp-content/uploads/2016/12/Izvjestaj-o-radu_2019_fin_1.… · 2. Izvaninstitucionalno obrazovanje 3. Rodna jednakost 4. Podrška](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022050502/5f94af0c9ba3b15c4c389607/html5/thumbnails/1.jpg)
Centar za ženske studije, Dolac 8, Zagreb
www.zenstud.hr
IZVJEŠTAJ O RADU
CENTRA ZA ŽENSKE STUDIJE
ZA 2019. GODINU
![Page 2: IZVJEŠTAJ O RADU CENTRA ZA ŽENSKE STUDIJEzenstud.hr/wp-content/uploads/2016/12/Izvjestaj-o-radu_2019_fin_1.… · 2. Izvaninstitucionalno obrazovanje 3. Rodna jednakost 4. Podrška](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022050502/5f94af0c9ba3b15c4c389607/html5/thumbnails/2.jpg)
Centar za ženske studije, Dolac 8, Zagreb
www.zenstud.hr
Izvještaj je strukturiran tako da opisuje aktivnosti koje je Centar za ženske studije proveo u
razdoblju od 1. siječnja do 31. prosinca 2019. godine i to kroz sljedeća programska područja:
1. Ženska kultura
2. Izvaninstitucionalno obrazovanje
3. Rodna jednakost
4. Podrška ženskim i civilnim inicijativama i feminističkom pokretu u Hrvatskoj i regiji
- umrežavanje i članstva
U 2019. godini do 23.8. u radu Centra sudjelovalo je 5 zaposlenica, od 23.8. nadalje 4, te 15
stalnih volonterki.
1. ŽENSKA KULTURA
I) PROGRAM ZAGORKA
Aktivnosti u Memorijalnom stanu Marije Jurić Zagorke
Memorijalni Marije Jurić Zagorke kojim upravlja Centar za ženske studije polivalentni je
prostor u kojemu se izvode informacijsko-dokumentacijske, kulturne i obrazovne aktivnosti
vezane uz promoviranje Marije Jurić Zagorke i općenito ženskog stvaralaštva. Ciljani
korisnici ovog programa su svi građani grada Zagreba i posjetitelji iz drugih gradova, posebno
učenici osnovnih i srednjih škola, studenti, građani treće životne dobi, umirovljenici i dr.
Prostor se povremeno ustupa na korištenje i drugim udrugama i pojedincima, npr. za program
Ruksak pun kulture „Čitajmo s piscem“,
Humanističke radionice za djecu Centra za
građansku hrabrost, za promocije knjiga
hrvatskih nakladnika, a koristio se i za
aktivnosti koje povezuju ženski aktivizam
odnosno javno i političko te kulturno
djelovanje.
Ukupan broj posjetitelja/ica Memorijalnog
stana Marije Jurić Zagorke i korisnica/ka
![Page 3: IZVJEŠTAJ O RADU CENTRA ZA ŽENSKE STUDIJEzenstud.hr/wp-content/uploads/2016/12/Izvjestaj-o-radu_2019_fin_1.… · 2. Izvaninstitucionalno obrazovanje 3. Rodna jednakost 4. Podrška](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022050502/5f94af0c9ba3b15c4c389607/html5/thumbnails/3.jpg)
Centar za ženske studije, Dolac 8, Zagreb
www.zenstud.hr
aktivnosti u organizaciji Centra za ženske studije u okviru Programa Zagorka u 2019. godini:
2.476 osoba, što uključuje pojedinačne posjetitelje_ice, posjetitelje_ice manifestacija Noći
muzeja i Sretan rođendan Zagorka, sudionike_ice i posjetitelje_ice književno-znanstvenog
skupa i popratnih događanja u okviru Dana Marije Jurić Zagorke, grupnih posjeta i javnih
predavanja u Memorijalnom stanu, međunarodne suradnje i javnih predavanja, polaznika_ica
Programa Ruksak pun kulture i Humanizam za djecu, polaznika_ca obrazovnog programa kao
i korisnike_ice knjižnice Centra za ženske studije.
Memorijalni stan M. J. Zagorke za individualne i grupne posjetitelje bio je otvoren četvrtkom
od 11 do 16 sati (ulaz je besplatan), posjetiteljima za sve upite i prezentaciju predmeta i Zbirki
(namještaja i građe) na raspolaganju stoje stručne osobe, a u velikom broju slučajeva
dogovaramo grupne posjete i u drugim danima tjedna, kako bismo zadovoljile potrebe
korisnika.
1. Stručna vodstva i grupne posjete
U okviru grupnih posjeta posjetili su nas
učenici_e i nastavnici_e i profesori_ce
osnovnih škola, srednjih privatnih i državnih
škola i fakulteta, djeca iz vrtića, polaznici_e
Škole stranih jezika Sputnik, studenti_ice
povijesti Filozofskog fakulteta u Zagrebu,
studenti_ice kroatistike iz Pule i Udina,
Međunarodni klub žena, turistički vodiči,
članovi_ice različitih udruga. Pacijenti
dnevnih bolnica i osobe s posebnim potrebama stalni su posjetitelji/ce Memorijalnog stana,
dok je vođenje na engleskom jeziku izvedeno za mnogobrojne strane posjetitelje/ice (grupe i
individualne posjete iz Japana, SAD-a, Francuske, Argentine, Engleske, Nizozemske,
Karipskih otoka, Italije itd.). U sklopu posjeta učenika_ica osnovnih i srednjih škola po
potrebi se organizira i kratki interaktivni kviz o Zagorki.
![Page 4: IZVJEŠTAJ O RADU CENTRA ZA ŽENSKE STUDIJEzenstud.hr/wp-content/uploads/2016/12/Izvjestaj-o-radu_2019_fin_1.… · 2. Izvaninstitucionalno obrazovanje 3. Rodna jednakost 4. Podrška](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022050502/5f94af0c9ba3b15c4c389607/html5/thumbnails/4.jpg)
Centar za ženske studije, Dolac 8, Zagreb
www.zenstud.hr
2. Ciklus javnih predavanja o Zagorki i ženskoj književnosti
Centar za ženske studije od 2009. godine u sklopu programa aktivnosti vezanih uz
promoviranje nasljeđa Marije Jurić Zagorke građanima nudi ciklus javnih predavanja o
Zagorki, njezinom djelu, ali i drugim književnicama, njezinim suvremenicama i sljednicama
te različitim aspektima ženske književnosti. Osobito se populariziraju novija istraživanja o
Zagorki i srodnim književnim temama.
U 2018. godini održana su tri
predavanja. Vesna Barilar „Ženski
likovi u Zagorkinim povijesnim
romansama“, Jelena Petrović „Politike
ljubavi i borbe“, Martina Findrik „1903.
iz Zagorkinog pera“ i Neda Novosel
„Zagorka i Matoš: „I prije nje su naše
ženske piskarale za novine“, kao i radionice vezane uz projekt #Za BITI+54_Na Zagorkinom
tragu: baština i inovativnost.
3. Dani Marije Jurić Zagorke 2018.
Manifestacija Dani Marije Jurić Zagorke ove je godine održana je 13. puta te je trajala od 21.
do 26. studenog 2019. godine. Organizirao ju je Centar za ženske studije, u suradnji s
Odsjekom za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu (književno-
znanstveni skup s međunarodnim
sudjelovanjem), i Omnes Artes d.o.o.
(konstimirana, edukativna šetnja Iz
Zagorkinog pera).
Tema ovogodišnjeg književno-
znanstvenog skupa i Dana „Emocija,
manipulacija, legitimacija“ okupila je 20
autora/ica koji su u okviru 19 izlaganja
![Page 5: IZVJEŠTAJ O RADU CENTRA ZA ŽENSKE STUDIJEzenstud.hr/wp-content/uploads/2016/12/Izvjestaj-o-radu_2019_fin_1.… · 2. Izvaninstitucionalno obrazovanje 3. Rodna jednakost 4. Podrška](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022050502/5f94af0c9ba3b15c4c389607/html5/thumbnails/5.jpg)
Centar za ženske studije, Dolac 8, Zagreb
www.zenstud.hr
raspravljali/e i kritički promišljali/e emocije, (de)legitimaciju i manipulaciju potonjih, iz
rodne i feminističke perspektive.
U sklopu Dana, kao i ranijih godina, održana je i svečana dodjela Nagrade za studentski rad
na temu ženske i rodne problematike, s ciljem promicanja suvremenih rodno-osjetljivih tema
u obrazovnim, znanstvenim, umjetničkim i kulturnim praksama. Tijekom dana predstavljen je
e-zbornik radova Posebna soba: Žensko nasljeđe: roba, spektakl ili muzej za sve?, zbornik
tekstova s književno-znanstvenog skupa Dana MJZ 2018. godine. U skladu sa stalnom temom
Dana (Marija Jurić Zagorka) održana je kostimirana edukativna šetnja Iz Zagorkinog pera,
kao i tradicionalna šetnja Zagorkinim tragom po Zagrebu Slavice Jakobović Fribec.
U programu, koji se sastojao od 6 predviđenih aktivnosti ukupno je sudjelovalo oko 200
sudionika/ca, iz različitih skupina korisnika – akademska i umjetnička publika, mladi,
studenti/ce, osobe treće životne dobi, predstavnici/e medija i kulturne javnosti.
4. Noć muzeja u Memorijalnom stanu Marije Jurić Zagorke
Posjetitelji/ce su imali priliku osjetiti
duh vremena Zagorkinog životnog i
radnog prostora oživljenog kroz Stalni
postav Memorijalnog stana Marije
Jurić Zagorke koji je javnosti i
medijima predstavljen 2014. godine.
Organizirano stručno vodstvo
zaposlenica Centra za ženske studije,
stručnih suradnica i volonterki,
povjesničarki, omogućilo je javnosti
informacije o njezinom privatnom životu, spisateljskoj karijeri, aktivističkom i feminističkom
radu i svjetski priznatom angažmanu u političkom novinarstvu.
S obzirom na ovogodišnju temu Noći muzeja ‘Muzeji – inovacije i digitalna budućnost’, u
dijelu programa „Digitalna Zagorka“ Memorijalni je stan predstavio svoju digitalnu zbirku,
koja uključuje časopise „Ženski list“ i „Hrvatica“ u kojima je Zagorka objavljivala svoje
tekstove i koje je uređivala. Kroz „Igru sa Zagorkom“, posjetitelji_ce su mogli_e provjeriti
svoje znanje o Zagorkinim romani, junakinjama i junacima te njezinom životu.
![Page 6: IZVJEŠTAJ O RADU CENTRA ZA ŽENSKE STUDIJEzenstud.hr/wp-content/uploads/2016/12/Izvjestaj-o-radu_2019_fin_1.… · 2. Izvaninstitucionalno obrazovanje 3. Rodna jednakost 4. Podrška](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022050502/5f94af0c9ba3b15c4c389607/html5/thumbnails/6.jpg)
Centar za ženske studije, Dolac 8, Zagreb
www.zenstud.hr
5. Obilježavanje Zagorkinog 146. rođendana
Zagorkin 146. rođendan obilježen je nizom aktivnosti od 28. veljače do 4. ožujka 2019.
Tijekom „Otvorenih vrata“ u četvrtak i nedjelju od 11-16 sati održana su stručna vodstva kroz
Stalni postav Memorijalnog stana. Posjetitelji/ce su imali priliku razgledati izložbu
Sportašice: moderne žene Zagorkina doba te izložbu plakata Centra za ženske studije od
1995.-2018. godine. U petak, 1. ožujka održan je kviz “Zagorkarium” za ljubitelje_ice
Zagorkinog rada, romana te junaka i junakinja, koji su vodile Martina Findrik i Ana Zbiljski.
Kviz se sastojao od dva dijela – u prvom dijelu sudionice su odgovarale na pitanja ispisana na
papiru, dok su u drugom pitanja i zagonetke projicirani.
Radionica čitanja “Zagorkin Crveni ocean” uz kviz organizirana je kao dio ove manifestacije,
ali i dio projekta #Za BITI+54_Na Zagorkinom tragu: baština i inovativnost, koju sufinancira
Europska unija iz Europskog socijalnog fonda. Radionicu je vodila Milena Benini, dok je
Vesna Barilar izložila biografske podatke o Mariji Jurić Zagorki, moderirala diskusiju nakon
prezentacije Milene Benini te na kraju provela kratki kviz među sudionicama. Kako je
„Crveni ocean“ manje poznat i široj javnosti slabije dostupan roman Marije Jurić Zagorke,
Milena Benini u zanimljivoj je prezentaciji sudionice uvela u žanr avanturističkih i
znanstvenofantastičnih romana te ih upoznala ih s glavnim pozitivnim i negativnim likovima
iz romana.
6. Dokumentacija Memorijalnog stana Marije Jurić Zagorke / Otkup građe o
Mariji Jurić Zagorki
Centar provodi aktivnosti inventarizacije postojeće građe iz Memorijalnog stana koja se
odnosi na život i rad Marije Jurić Zagorke u cilju njezine stručne obrade i prezentacije, te
projekt prikupljanja nove tekstualne i audiovizualne građe. Dio građe je digitaliziran te
postavljen kao Arhivski fond M.J. Zagorke na mrežne stranice Stana.
U knjižnici Centra za ženske studije popunjava se posebna knjižnična zbirka o Mariji Jurić
Zagorki. Riječ je o primarnoj literaturi o različitim aspektima života i rada Marije Jurić
Zagorke. Nabavljene su nove vrijedne knjige te nastavljena suradnja s antikvarijatima i
građanima koji često doniraju knjige ili drugu građu vezanu uz Zagorkino djelo.
![Page 7: IZVJEŠTAJ O RADU CENTRA ZA ŽENSKE STUDIJEzenstud.hr/wp-content/uploads/2016/12/Izvjestaj-o-radu_2019_fin_1.… · 2. Izvaninstitucionalno obrazovanje 3. Rodna jednakost 4. Podrška](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022050502/5f94af0c9ba3b15c4c389607/html5/thumbnails/7.jpg)
Centar za ženske studije, Dolac 8, Zagreb
www.zenstud.hr
7. Odnosi s javnošću i promoviranje stana Marije Jurić Zagorke
Promoviranje Memorijalnog stana i predstavljanje života i rada Marije Jurić Zagorke u
Memorijalnom stanu M. J. Zagorke provodile smo kontinuirano, kao i paralelno uz program
obrazovnih i kulturnih aktivnosti i aktivnosti kojima se ti programi direktno ili indirektno
najavljuju i promoviraju.
Centar je vodio računa o predstavljanju (komunikacija s javnošću) i populariziranju života i
rada Marije Jurić Zagorke, te je na svojim stranicama, www.zagorka.net i www.zenstud.hr i
Facebook stranicama i Twitteru informirao o događanja vezana uz program Zagorka (javna
predavanja, objava newslettera, Dani MJZ, obilježavanje Zagorkinog rođendana). Društvene
mreže predstavljaju značajan medij kojim se promovira Marija Jurić Zagorka i što ona
predstavlja za (žensku) kulturu, povijest i turizam grada Zagreba.
Posebna mailing lista za posebna događanja, kao i za redovita javna predavanja o Zagorki,
sastavljena je za korisnike/ce koji su se predbilježili na primanja obavijesti (za stariju
generaciju korisnika obavijesti šaljemo poštom). Centar se od svoga osnutka proaktivno
odnosi spram promocije programa i aktivnosti. U ulozi osobe zadužene za odnose s javnošću
Memorijalnog stana Marije Jurić Zagorke, značajnu su ulogu u ovom izvještajnom razdoblju
imale Ana Zbiljski, voditeljica Programa Zagorka te izvršna direktorica Karolina Hrga.
I ove smo godine u javnim nastupima, intervjuima u različitim medijima i sl. isticale važnost
posebnog mjesta za provedbu kulturno-informativnih i edukacijskih programa za djevojke i
žene, a to je upravo prostor Memorijalnog stana Marije Jurić Zagorke, markiran životom i
radom naše prve profesionalne novinarke, književnice i borkinje za ženska prava.
U medijima je Stalni postav bio zastupljen s mnogobrojnim objavama u tisku, elektroničkim
medijima i nastupima u radijskim emisijama.
U 2019. godini objavljena su dva tiskana polugodišnja newslettera (naklada 150), te su u
suradnji s Institutom za etnologiju i folkloristiku tiskana dva Zbornika s Dana Marije Jurić
Zagorke 2016. i 2017. Također, za tisak je pripremljeno hrvatsko i englesko izdanje prvog
nastavka stripa o Zagorki „Zagorka – biografija“ autorice Lee Kralj Jager.
Ove se su se godine tiskale i tri vrste promotivnih magneta i tri vrste promotivnih šalica.
![Page 8: IZVJEŠTAJ O RADU CENTRA ZA ŽENSKE STUDIJEzenstud.hr/wp-content/uploads/2016/12/Izvjestaj-o-radu_2019_fin_1.… · 2. Izvaninstitucionalno obrazovanje 3. Rodna jednakost 4. Podrška](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022050502/5f94af0c9ba3b15c4c389607/html5/thumbnails/8.jpg)
Centar za ženske studije, Dolac 8, Zagreb
www.zenstud.hr
8. Rad na stalnom postavu Memorijalne zbirke Zagorka
Javnosti i medijima 19. studenoga 2014. godine predstavljen je Stalni postav Memorijalnog
stana Marije Jurić Zagorke. Time su ostvareni postavljeni ciljevi: postignuta je potpunija
funkcionalnost memorijalno-muzejskog prostora, optimalna prezentacija prikupljene građe,
suvremeno oblikovan prostor, povećana funkcionalnost prostornih cjelina za adekvatan
prihvat posjetitelja i izvođenje aktivnosti, poboljšan vizualni identitet i informativne funkcije
prostora.
II) PROJEKT #ZA BITI+54_NA ZAGORKINOM TRAGU: BAŠTINA I
INOVATIVNOST
Od 23. 8. 2018. do 23. 8. 2019. Centar je koordinirao projekt #Za BITI+54_Na
Zagorkinom tragu: baština i inovativnost koji se provodio u mjestima Krapinsko-Zagorske
županije, Zagrebu i Korenici uz partnersku suradnju s Etnografskim muzejom i Lokalnom
akcijskom grupom Zagorje-Sutla te suradnju s Marijanom Nahod, članicom udruge Pokretač
iz Korenice. Projekt se odvijao u okviru Europskog socijalnog fonda, programa Učinkoviti
ljuski potencijali, natječaja Umjetnost i kultura 54+ sa svrhom doprinosa smanjenja rizika od
socijalne isključenosti žena starijih od 55 godina kroz njihovo uključivanje u čitalačke
aktivnosti, etnografske i likovne radionice, scensko sudjelovanje i izložbe, tijekom 13
mjeseci. Pri izvedbi sadržaja projektnih aktivnosti koji su imali ženskostudijsku i etnografsku
perspektivu, koristilo se elementima kulturnog nasljeđa Hrvatske, a emancipatorske ideje
Marije Jurić Zagorke su bile polazna točka za umjetničke intervencije kojima se u radu s 119
korisnica, inoviralo tradicijske elemente i uobličavalo ih u nove oblikovne proizvode a
žensko-studijska perspektiva interpretacijska u čitanja Zagorkinog djela.
Iz Centra za ženske studije u provedbi projekta su bile uključene Jasminka Pešut kao
koordinatorica projekta, Suzana Komušar kao financijska voditeljica projekta te Ana Zbiljski
u trovrsnoj ulozi, kao asistentica projekta, kao izvoditeljica projektnih aktivnosti te
koordinatorica promidžbe i vidljivosti projekta.
![Page 9: IZVJEŠTAJ O RADU CENTRA ZA ŽENSKE STUDIJEzenstud.hr/wp-content/uploads/2016/12/Izvjestaj-o-radu_2019_fin_1.… · 2. Izvaninstitucionalno obrazovanje 3. Rodna jednakost 4. Podrška](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022050502/5f94af0c9ba3b15c4c389607/html5/thumbnails/9.jpg)
Centar za ženske studije, Dolac 8, Zagreb
www.zenstud.hr
U 2019. godini nastavilo se s provođenjem aktivnosti te su održane radionice čitanja u Humu
na Sutli, Krapinskim Toplicama, Zagrebu i Korenici, scenska izvedba u Velikom Taboru,
simulacija muzejsko-pedagoškog rada u Velikom Taboru, etnografske i likovne radionice u
Krapinskim Toplicama i Korenici, kao i otvorenja Putujuće izložbe u Korenici, Pregradi i
Zagrebu.
Radionice čitanja uz kviz i izvedbu sastojale su se od zajedničke interpretacije Zagorkinih
romana i kvizova znanja te diskusije o
rodnim ulogama, kao i scenske izvedbe
Zagorkina priča u Velikom Taboru te
simulacije muzejskog pedagoškog rada
Coprnice iz Tabora. Uz Jasminku Pešut, koja
je i koordinirala dio programskih aktivnosti
radionica čitanja i rodnih uloga,
radionice/izvedbe su osmislile su ih
/provodile Vesna Barilar, Ana Zbiljski, Željka Jelavić, Martina Findrik, Gorana Kramarić,
Neda Novosel, Martina Draganić, Ena Sanan Hdagha, Milena Benini i Tajana Broz.
Radionice čitanja su se održavale u Zagrebu, Humu na Sutli, Krapinskim Toplicama,
Korenici, a scenska izvedbai simulacija muzejsko-pedagoškog rada u Dvoru Veliki Tabor.
Etnografske i likovne radionice uključile su etnografske radionica filcanja i vezenja, a prototip
za predmete koji su se izrađivali na radionicama je
dizajnirala je Jadranka Hlupić Dujmušić, slobodna umjetnica
i polaznica prve generacije Ženskih studija, načinivši četiri
vrste prototipova predmeta. Ovim je aktivnostima
koordinirala je Anastazija Petrović uz pomoć Tajane Broz iz
Zagorja i Marijane Nahod iz Korenice. Radionice filcanja u
Korenici je izvodila Anamarija Lenard, a sastavni dio su bile
likovne radionice Jadranke Hlupić koja osmislila predmete
koji su se izrađivali. Ona je također je dala i likovnu ideju za
motive veza i zidnjaka za radionicu veza u Krapinskim
Toplicama.
![Page 10: IZVJEŠTAJ O RADU CENTRA ZA ŽENSKE STUDIJEzenstud.hr/wp-content/uploads/2016/12/Izvjestaj-o-radu_2019_fin_1.… · 2. Izvaninstitucionalno obrazovanje 3. Rodna jednakost 4. Podrška](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022050502/5f94af0c9ba3b15c4c389607/html5/thumbnails/10.jpg)
Centar za ženske studije, Dolac 8, Zagreb
www.zenstud.hr
Na Putujućoj su izložbi na kojoj predstavljeni rezultati etnografskih i likovnih radionica činile
su je izlošci koje su izradile sudionice
programa - privjeske od filcane vune, male
Zagorkine kravate, vezeni radovi floralnih
motiva, te zidnjak sa sloganima polaznica u
kombiniranoj tehnici a na varijantama
izložbi mogli su se vidjeti izloženi i kviz –
upitnici koje su rješavale polaznice kao i
poneko Zagorkina djelo. Autorice izložbe su
Anastazija Petrović i Jadranka Hlupić Dujmušić. Prvo otvorenje izložbe unutar putujuće
trijade bilo je u Korenici 25. svibnja., slijedilo je ono u Pregradi 15. lipnja te završno u
Zagrebu 18. srpnja ove godine. U sklopu izložbi organizirane su pokazne radionice filcanja,
vezenja i čitanja.
Uz izložbu je tiskana brošura Umjesto kataloga, koja je distribuirana i u elektronskom obliku
a dostupna je na stranicama Centra za ženske studije http://zenstud.hr/2019/08/01/katalog-
putujuce-izlozbe/ te pozivnice /straničnici te plakati. Ove vizualne materijale, i sav vizualni
identitet projekta, kao i rokovnik i roll-up plakat i banner je osmislila Jadranka Hlupić.
Sve vrste aktivnosti, od početka projekta je fotografski bilježila fotografkinja Barbara Šarić,
također polaznica programa Ženskih studija prije nekoliko godina. Iako su izvoditeljice iz
Centra za ženske studije i drugih partnerskih organizacija imale iskustvo u radu sa starijim
osobama, ovo je bilo intenzivnije i dugotrajnije iskustvo, te su u svrhu proširivanja znanja i
vještina u radu sa osobama starije životne dobi, 7 izvoditeljica koje su radile u direktnom radu
s korisnicama (Ana Zbiljski, Anastazija Petrović, Jadranka Hlupić Dujmušić, Jasminka
Vujičić, Jasminka Pešut i Željka Jelavić) u okviru projekta sudjelovalo u petodnevnom
studijskom posjetu Sveučilištu za treću životnu dob u Ljubljani, kada su kroz edukaciju
proširile znanja i vještina iz kulturne medijacije u radu s ovom dobnom skupinom.
Ukupna vrijednost projekta je 695.319,00 kn, a projekt je sufinancirala Europska unija iz
Europskog socijalnog fonda u ukupnom iznosu od 591.021,00 kn.
![Page 11: IZVJEŠTAJ O RADU CENTRA ZA ŽENSKE STUDIJEzenstud.hr/wp-content/uploads/2016/12/Izvjestaj-o-radu_2019_fin_1.… · 2. Izvaninstitucionalno obrazovanje 3. Rodna jednakost 4. Podrška](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022050502/5f94af0c9ba3b15c4c389607/html5/thumbnails/11.jpg)
Centar za ženske studije, Dolac 8, Zagreb
www.zenstud.hr
IV) IZDAVAČKI PROGRAM
Izdavački program Centra za ženske studije pokrenut je sa željom da se popuni
praznina u ponudi feminističke literature na hrvatskome jeziku i potakne objavljivanje
domaćih autora/ica koji se bave feminističkom teorijom i rodnim studijima. Dosad je
objavljeno pedesetak naslova iz područja feminističke teorije i znanosti, priručnika i
udžbenika, zbornika sa znanstvenih skupova te knjiga nastalih kao rezultat istraživanja i
projekata. U okviru nakladničkog programa osnovane su posebne tematske biblioteke. Tako je
u biblioteci Virginia Woolf objavljeno devet knjiga – romana i zbirki eseja. Biblioteka Žene
i… okuplja udžbenike koji donose uvod u problematiku rodnih aspekata u pojedinim
društveno-humanističkim disciplinama, a biblioteku Feminizmi u transnacionalnoj perspektivi
čine dvojezični zbornici tekstova nastali u okviru poslijediplomskih seminara pri
dubrovačkom IUC-u. Redovno objavljujemo i zbornike radova izlaganih na međunarodnom
znanstvenom skupu Marija Jurić Zagorka – život, djelo, naslijeđe. Osim knjiga, Centar izdaje
i časopis Treća.
U svibnju 2019. objavljena je knjiga Cinzije Arruzze, Tithi
Bhattacharya i Nancy Fraser: Feminizam za 99% - Manifest, u
prijevodu Karoline Hrge i Martina Beroša i u suizdavaštvu s
Udrugom Bijeli Val, Multimedijalnim institutom MaMa te
Institutom za političku ekologiju. Izdavanje knjige popraćeno je
gostovanjima dviju autorica (Arruzza i Bhattacharya) u Centru za
ženske studije, gdje su u svibnju i lipnju održale predavanja u
sklopu ženskostudijskog obrazovnog programa. Tithi Bhattacharya
je 15. svibnja u prostorima Centra za ženske studije održala javno
predavanje pod nazivom „Rodno, seksualno i ekonomsko nasilje u neoliberalizmu“, dok je
Cinzia Arruzza 6. lipnja u prostorima Centra za ženske studije održala javno predavanje pod
nazivom “Opiranje šarmu kapitalizma: od progresivnog neoliberalizma do univerzalnog
oslobođenja“. Osim predavanja u Centru, s autoricom je dogovoreno još jednom predavanje u
prostorima SKD Prosvjeta, naslovljeno „Onkraj logike paralelnih pokreta: treći feministički
val kao klasna formacija“. U predavanju je predstavila tezu po kojoj aktualni feministički val,
a osobito feministički štrajkovi, dovode u pitanje uvriježene distinkcije između feminističkih
![Page 12: IZVJEŠTAJ O RADU CENTRA ZA ŽENSKE STUDIJEzenstud.hr/wp-content/uploads/2016/12/Izvjestaj-o-radu_2019_fin_1.… · 2. Izvaninstitucionalno obrazovanje 3. Rodna jednakost 4. Podrška](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022050502/5f94af0c9ba3b15c4c389607/html5/thumbnails/12.jpg)
Centar za ženske studije, Dolac 8, Zagreb
www.zenstud.hr
pokreta i klasne borbe te razvijaju u feminističku klasnu borbu. Predavanje je organizirano
kroz suradnju Centra za ženske studije i Multimedijalnog instituta MaMa. Sva navedena
predavanja bila su odlično posjećena, a sva predavanja bila su i video-dokumentirana, što smo
objavili i na društvenim mrežama kako bismo podigle vidljivost projektu.
U lipnju je na web stranice Centra za
ženske studije postavljen i 20. broj
interdisciplinarnog feminističkog
časopisa Treća u elektroničkom obliku
(poveznica za preuzimanje). Navedeni
temat naslovljen je „Re/vizije Treće“,
te je uređen isključivo volonterskim
naporima jer su izostale financijske
podrške javnih institucija koje su tradicionalno podržavale rad uredništva te tisak časopisa.
Nadalje, u kolovozu je objavljen poziv za dostavu radova za aktualni broj Treće i temat „Žene
i rad“. Ovaj 21. broj časopisa Treća kritički se bavi načinima na koje novi oblici neoliberalne i
neokolonijalne eksploatacije radništva, odnosno ekonomska kriza i financijalizacija posebno
pogađaju žene, te postavlja pitanje kako u kontekstu kapitalističkih ekonomskih odnosa
razmatrati eksploataciju i opresiju žena, biološko-reproduktivni rad, rad u domeni šire
socijalne reprodukcije, afektivni rad, rad brige i njege, ženski aktivistički rad, volonterski rad,
rad u kulturi i umjetnosti, te još uvijek dominantno ženski rad na „održavanju kućanstva i
obitelji“. Broj će izaći iz tiska do kraja godine.
U 2019. godini u suradnji s Institutom za etnologiju i folkloristiku, Centar priprema i prijevod
knjige Lilijane Burcar: „Restavracija kapitalizma: repatriarhalizacija družbe “, izdavača
Založba Sophia, zavod za Založniško dejavnost.
Također, u suradnji s Institutom za etnologiju i folkloristiku tiskani su: zbornik Dana Marije
Jurić Zagorke 2016. „Kamen na cesti: granice, opresija i imperativn solidarnosti“ te zbornik s
Dana Marije Jurić Zagorke 2017. „Plameni inkvizitori: Feminizam i kultura straha“. U
studenom je predstavljeno elektroničko izdanje zbornika znanstvenih radova Dana MJZ 2018.
Posebna soba: Žensko nasljeđe: roba spektakl ili muzej za sve?. Zbornik okuplja 11 radova.
Znanstvene tekstove recenzirale su dr. sc. Suzana Coha i dr. sc. Marina Protrka Štimec, a
![Page 13: IZVJEŠTAJ O RADU CENTRA ZA ŽENSKE STUDIJEzenstud.hr/wp-content/uploads/2016/12/Izvjestaj-o-radu_2019_fin_1.… · 2. Izvaninstitucionalno obrazovanje 3. Rodna jednakost 4. Podrška](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022050502/5f94af0c9ba3b15c4c389607/html5/thumbnails/13.jpg)
Centar za ženske studije, Dolac 8, Zagreb
www.zenstud.hr
uredile dr.sc. Lidija Dujić, dr. sc. Renata Jambrešić Kirin, dr. sc. Anita Dremel, i dr. sc. Maša
Grdešić, dok je e-izdanje Zbornika uredila Ana Zbiljski. Za dizajn naslovnice zaslužan je
bilić_müller studio.
2. IZVANINSTITUCIONALNO OBRAZOVANJE
a) OBRAZOVNI PROGRAM ŽENSKIH STUDIJA
U 2019. Centar za ženske studije uspješno je
priveo kraju jednosemestralni obrazovni
program (50tak sati predavanja) generacije
2019., koji je upisalo 38 polaznica i 1 polaznik.
Program će prema trenutnoj procjeni završiti (u
tijeku je još završavanje pojedinih radova) 25
polaznica.
Program Ženskih studija 2019 započeo je
25.3.2019. i trajao je do 12.6.2019. Nastava se
odvijala dva puta tjedno (ponedjeljkom i
srijedom) u dva termina (od 17h-19h i 19h-21h)
u prostorima Centra za ženske studije.
Program studija bio je podijeljen u 11 modula (s prosječno 4 predavanja po modulu) u sklopu
kojih je svoja predavanja održalo 37 predavačica i 8 predavača:
1) Uvod u feminističku epistemologiju, terminologiju i ženske studije (Biljana Kašić, Iva
Grgić Maroević, Branka Šegvić, Maja Solar, Lilijana Burcar)
2) Analitički fokusi i konceptualna ograničenja feminističkih struja i pravaca (Lilijana
Burcar, Vlasta Jalušić, Silva Mežnarić, Miloš Urošević, Mario Kikaš, Ankica
Čakardić, Cinzia Arruzza)
3) Historija feminizma – lokalno i regionalno u globalnom kontekstu (Ida Ograjšek
Gorenjak, Renata Jambrešić Kirin, Chiara Bonfiglioli, Sandra Prlenda, Maja Solar)
![Page 14: IZVJEŠTAJ O RADU CENTRA ZA ŽENSKE STUDIJEzenstud.hr/wp-content/uploads/2016/12/Izvjestaj-o-radu_2019_fin_1.… · 2. Izvaninstitucionalno obrazovanje 3. Rodna jednakost 4. Podrška](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022050502/5f94af0c9ba3b15c4c389607/html5/thumbnails/14.jpg)
Centar za ženske studije, Dolac 8, Zagreb
www.zenstud.hr
4) Reprodukcija, tijelo i režimi patrijarhata (Ana Vilenica, Marta Baradić, Mia Gonan)
5) Feministička kritika nasilja (Valentina Andrašek, Ivana Radačić, Maja Mamula, Tithi
Bhattacharya)
6) Žene i socijalna država (Toni Prug, Danijela Dolenec, Lea Horvat)
7) Socioekonomski kontekst suvremenih feminističkih borbi (Mislav Žitko, Ana
Vilenica, Karolina Leaković)
8) Lezbijski studiji (Nela Pamuković, Jelena Miloš, Olga Dimitrijević)
9) Queer studiji (Slaven Crnić, Dušan Maljković, Cinzia Arruzza, Lina Gonan)
10) Feministička optika kulturno-umjetničkih praksi (Nikolina Pristaš, Vesna Vuković,
Natalija Iva Stepanović, Katja Praznik)
11) Feminizam između nacionalne države i kapitalizma (Sara R. Farris, Jasmina
Husanović, Marina Gržinić, Šefik Tatlić, Luka Matić, Tihana Pupovac)
Obrazovni program izveden je
kroz jedan semestar zbog
izostanka financijske podrške za
provedbu programa. Predavanja
su se održala na volonterskoj
osnovi.
Voditeljica i koordinatorica
obrazovnog programa bila je
Karolina Hrga, a stručnu praksu
facilitacije odrađivala je Morana
Trenta.
Brošura i plakat Ženskih studija 2019 dostupni su na stranicama Centra.
https://zenstud.hr/2019/02/14/poziv-za-prijavu-na-upis-u-jednosemestralni-obrazovni-
program-2019/
![Page 15: IZVJEŠTAJ O RADU CENTRA ZA ŽENSKE STUDIJEzenstud.hr/wp-content/uploads/2016/12/Izvjestaj-o-radu_2019_fin_1.… · 2. Izvaninstitucionalno obrazovanje 3. Rodna jednakost 4. Podrška](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022050502/5f94af0c9ba3b15c4c389607/html5/thumbnails/15.jpg)
Centar za ženske studije, Dolac 8, Zagreb
www.zenstud.hr
b) SURADNJA S AKADEMIJOM DRAMSKIH UMJETNOSTI U ZAGREBU
Centar za ženske studije i Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu započeli su suradnju
2016. godine s ciljem pronalaženja održivog obrazovnog modela koji bi omogućio bolju
integraciju ženskih/rodnih sadržaja u kurikulume visokog obrazovanja. Leonida Kovač,
izvanredna profesorica na ALU te dugogodišnja suradnica Centra, u suradnji s Biljanom
Kašić, redovitom profesoricom na Sveučilištu u Zadru, osmislila je obrazovni modul
Kreativni kritički laboratorij - feminističke teorije i prakse. Program je kombinacija
predavanja i radionica, a Povjerenstvo za dodjelu ECTS bodova pri Sveučilištu u Zagrebu
donijelo je odluku da polaznice_i programa ostvaruju pravo na upis dva 2 ECTS boda.
Ova suradnja nastavljen je i u
2019. godini kroz izvedbu
obrazovnog modula Kreativni
kritički laboratorij – Zašto
feminizam?, u suradnji s
Akademijom dramskih
umjetnosti. Program je bio
realiziran utorkom i
četvrtkom, u periodu od
18.4.2019. do 16.5.2019., u prostorima Centra za ženske studije (Dolac 8). Modul je upisalo
19 polaznica i 2 polaznika.
Program predstavlja nastavak modula Kreativni kritički laboratorij: Feminističke teorije i
prakse koji je prethodnih godina izvođen u suradnji Akademije likovne umjetnosti i Centra za
ženske studije te je bio usmjeren osnaživanju studentica i studenata za kritičku recepciju
kulturnih proizvoda u feminističkom ključu.
Fokusirajući se na primjere pozitivne reprezentacije ženskog identiteta u vizualnoj kulturi,
program se bavio problematikom ženske seksualnosti, neplaćenog kućanskog rada, majčinstva
i ženskog seksualnog rada. Program je bio realiziran u formi gledateljskog kružoka koje su
vodile teoretičarke i sveučilišne profesorice (Nataša Govedić, Una Bauer, Maša Grdešić) te
umjetnice koje su ujedno profesorice na Akademiji dramske umjetnosti (Hana Jušić i Jasna
Jasna Žmak) uz koordinaciju i koncept Jasne Jasne Žmak.
![Page 16: IZVJEŠTAJ O RADU CENTRA ZA ŽENSKE STUDIJEzenstud.hr/wp-content/uploads/2016/12/Izvjestaj-o-radu_2019_fin_1.… · 2. Izvaninstitucionalno obrazovanje 3. Rodna jednakost 4. Podrška](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022050502/5f94af0c9ba3b15c4c389607/html5/thumbnails/16.jpg)
Centar za ženske studije, Dolac 8, Zagreb
www.zenstud.hr
Njegujući vlastite istraživačke interese i specifičan pedagoški pristup, svaka je od autorica
odabrala jedan do dva pop-kulturna proizvoda (film ili seriju) koje su povezale s odabranim
tekstovima feminističkog predznaka. Analizirajući popularne serije i filmove raspravljalo se o
perspektivama i izazovima uspostave feminističkog pogleda na pop kulturne proizvode te
modusima uspostave feminističkog autorstva u vlastitom istraživačkom i umjetničkom radu.
Brošura Kreativnog kritičkog laboratorija 2019 dostupna je na stranicama Centra.
http://zenstud.hr/2019/03/05/poziv-kreativni-kriticki-laboratorij-zasto-feminizam/
c) ISTRAŽIVANJE
Među polaznicama ovogodišnjeg ženskostudijskog obrazovnog programa, na samom početku
programa obavili smo kratku anonimnu anketu kako bismo stekli uvid u socioekonomski
status polaznica. Anketi je pristupilo 80% ukupno upisanih. Prosječna dob ispitanice je 32
godine. Među njima je bilo 61% visokoobrazovanih, dok je dodatnih 23% bilo u procesu
stjecanja visokog obrazovanja. Od svih ispitanih 71% je sudjelovalo u tržištu rada, dok je
samo njih 32% imalo zaposlenje na neodređeno i puno radno vrijeme. Od svih ispitanih 68%
je živjelo u podstanarstvu, dok je 42% bilo ovisno o obitelji kada je u pitanju podmirivanje
troškova stanovanja, a dodatnih 16% je troškove stanovanja dijelilo sa sadašnjim ili bivšim
partnerom_icom.
d) KNJIŽNIČNA DJELATNOST
Knjižnična građa knjižnice Centra za ženske studije obuhvaća knjige, časopise, video-kazete i
dijapozitive. Knjižnična djelatnost uključuje rad s korisnicima (posudba, pretraživanje,
stručna ekspertiza, savjetovanje), prikupljanje nove građe te suradnja sa sličnim knjižnicama
bilo iz javnog sektora ili civilnog društva, razmjena informacija i izdanja sa suradničkim
knjižnicama u cilju unapređivanja djelatnosti. Osnovni ciljevi ženskostudijske knjižnice jesu
razvoj specijalne, alternativne knjižnice Ženskih studija kao mjesta širenja znanja o ženama te
razvoj specijalne knjižnice kao mjesta širenja vrijednosti civilnoga društva.
![Page 17: IZVJEŠTAJ O RADU CENTRA ZA ŽENSKE STUDIJEzenstud.hr/wp-content/uploads/2016/12/Izvjestaj-o-radu_2019_fin_1.… · 2. Izvaninstitucionalno obrazovanje 3. Rodna jednakost 4. Podrška](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022050502/5f94af0c9ba3b15c4c389607/html5/thumbnails/17.jpg)
Centar za ženske studije, Dolac 8, Zagreb
www.zenstud.hr
U radu knjižnice sudjelovale su
Jasminka Pešut te suradnica Iva
Šišak te nekoliko volonterki.
Manjak sredstava onemogućava da
se postojanije bavimo
promoviranjem knjižnice ali i
redovitijim aktivnostima
posvećenima katalogizaciji i
inventarzaciji (posebice novije
pristigle) građe.
Nastavljena je suradnja s neovisnim knjižnicama civilnog društva na zagovaračkoj inicijativi
usmjerenoj na prepoznavanje doprinosa ovog tipa knjižnica u dokumentiranju građe civilnoga
društva. U ovom izvještajnom razdoblju ostvareni su rezultati: mentoriranje studenata
različitih fakulteta koji pišu završne radove vezane uz žensku problematiku, razvijanje
knjižnične zbirke Zagorka, obnavljanje fundusa knjižnice kroz različite donacije, neformalno
umrežavanje s nezavisnim knjižnicama i arhivima organizacija civilnog društva.
e) POSLIJEDIPLOMSKI SEMINAR FEMINISMS IN A TRANSNATIONAL
PERSPECTIVE
Održan je 13. poslijediplomski seminar koji je nosio naslov “Shifting Realities – Media,
Communication, Sociability, a održao se u Dubrovnik, IUC, u periodu od 20. do 24.5. 2019.
Suorganizatorice seminara bile su Nadia Jones-Gailani, Department of Gender Studies, CEU,
Hungary/USA; Silvana Carotenuto (University of Napoli), Lada Čale Feldman (University of
Zagreb), Francesca Maria Gabrielli (University of Zagreb), Elissa Helms(Central European
University, Budapest), Renata Jambrešić Kirin (Institute for Ethnology and Folklore
Research, Zagreb), Sandra Prlenda (Centre for Women’s Studies, Zagreb) i Durre S. Ahmed
(Centre for the Study of Gender and Culture, Lahore).
![Page 18: IZVJEŠTAJ O RADU CENTRA ZA ŽENSKE STUDIJEzenstud.hr/wp-content/uploads/2016/12/Izvjestaj-o-radu_2019_fin_1.… · 2. Izvaninstitucionalno obrazovanje 3. Rodna jednakost 4. Podrška](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022050502/5f94af0c9ba3b15c4c389607/html5/thumbnails/18.jpg)
Centar za ženske studije, Dolac 8, Zagreb
www.zenstud.hr
g) Ekspertni rad
Zaposlenice, članice i suradnice Centra posjeduju specifična znanja i iskustvo u obrazovanju,
istraživanju i zagovaranju ženskih ljudskih prava te dio tih znanja, prema upitima i
zahtjevima, daju u vidu pružanja ekspertnih usluga drugim organizacijama i/ili institucijama.
Na brojne upite diplomantica i doktorantica u vezi ženskostudijske literature, odgovarala su
Jasminka Pešut i Karolina Hrga pružajući tako svojevrsni mentorski rad na području rodne
jednakosti, zakonodavnog okvira, teorijskih feminističkih tekstova itd. Centar za ženske
studije redovito se odaziva pozivima drugih institucija, udruga, ženskih sekcija sindikata i
stranaka te medija i sudjeluje na predavanjima, seminarima na kojima članice govore o rodnoj
jednakosti, ženskim studijima i feminističkom obrazovanju, ljudskim pravima žena ili
komentiraju teme koje se tiču žena. Podupiremo i aktivnosti drugih srodnih organizacija
civilnoga društva; članice smo i nekoliko platformi, mreža itd.
Jasminka Pešut ispred Centra za ženske studije dio je radne skupine održane povodom izrade
nacrta prijedloga Nacionalne politike za ravnopravnost spolova, za razdoblje od 2019. do
2021. godine te je u tom svojstvu sudjelovala na sastanku Radne skupine 12.3.2019. godine.
Karolina Hrga je ispred Centra za ženske studije držala dva predavanja; jedno u sklopu Škole
društvene pravednosti fondacije Friedrich Ebert Stiftung (u ožujku) te predavanje na
feminističkom skupu „Nasilje, mikroagresije i granice“ u organizaciji Rose Luxemburg
Stiftung (u studenom). Također je sudjelovala na konferenciji koju je organizirala i provela
Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva, posvećene razvoju i budućnosti civilnog
društva u Hrvatskoj (listopad, Šibenik).
3. RODNA JEDNAKOST
Centar kao svoju trajnu opredijeljenost promiče vrijednosti rodne jednakosti, te je nastavio s
nizom obrazovnih i zagovaračkih aktivnosti i u 2019. godini.
Zagovaranje
Zagovaračke aktivnosti Centra isprepliću se s našim aktivnostima poput obrazovnog
programa (dijelile smo letke i plakatirale najavu ženskosudijskog programa i poziv na upise u
![Page 19: IZVJEŠTAJ O RADU CENTRA ZA ŽENSKE STUDIJEzenstud.hr/wp-content/uploads/2016/12/Izvjestaj-o-radu_2019_fin_1.… · 2. Izvaninstitucionalno obrazovanje 3. Rodna jednakost 4. Podrška](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022050502/5f94af0c9ba3b15c4c389607/html5/thumbnails/19.jpg)
Centar za ženske studije, Dolac 8, Zagreb
www.zenstud.hr
okviru Noćnog marša, u svim javnim institucijama, knjižnicama i drugim javim površnima) te
završnih radova naših polaznica koji imaju više ili manje javno zagovarački karakter
(izdvajamo dvije javne tribine od koji je jedna od držana na Filozofskom fakultetu – tribinu
Solidarno organiziranje (u listopadu) organizirale su i osmislile Ines Siuc i Ana Šarić s
mentoricom Jelenom Miloš/predavačicom ŽS 2019 te tribinu posvećenu rodnoj dimenziji
stambenih borbi i socijalnoj reprodukciji; na kojoj će sudjelovati Ana Vilenica, predavačica
ovogodišnjeg ŽS programa i mentorica polaznice i sudionice tribine Antonije Komazlić).
Radile smo i na jačanje regionalne suradnje i promoviranju vrijednosti rodne jednakosti s
drugim feminističkim organizacijama u regiji kroz projektno i izvanprojektno planiranje. U
ovome razdoblju nastavile smo s projektom Nagrade za najbolji studentski rad na temu ženske
i rodne problematike kako bismo utjecale na promjene u izboru i vrednovanju tema u
institucionalnom obrazovanju.
Pokrenuta je i/ili reaktualizirana suradnja s Multimedijalnim institutom, Institutom za
političku ekologiju i Bijelim valom/Subversive festivalom – kroz koprodukciju javnih
predavanja i tribina te suzdavački program.
Pokrenule smo suradnju s knjižarom Bookara u Zagrebu, Klub - knjižarom "Giardini 2" u Puli
te Sa(n)jam knjige u Istri – kroz što također promoviramo i podižemo vidljivost rodnih,
ženskih i feminističkih tema.
a) Nagrada za studenski rad na temu ženske i rodne problematike
Centar za ženske studije od 2008. godine, uvjeren u važnost poticanja pisanja i promoviranja
radova na temu rodne tematike u okviru nastave na sveučilištima, raspisuje prvi Natječaj za
dodjelu Nagrade za studentski rad na temu ženske i rodne problematike. Natječaj je dio
programa Centra za ženske studije usmjerenog na poticanje rodno osjetljivog obrazovanja i
provedbu politike ravnopravnosti spolova u Republici Hrvatskoj. Studenti i studentice na
natječaj su prijavili radove nastale u akademskoj godini 2018./2019., koje su, kao sastavni dio
studentskih obveza, pozitivno ocijenili njihovi nastavnici_e odnosno mentori_ce na njihovim
matičnim fakultetima. Nagrada, koja se sastoji od povelje i prigodnih nagrada (izdanja
Centra) dodjeljuje se na prijedlog Prosudbene komisije.
![Page 20: IZVJEŠTAJ O RADU CENTRA ZA ŽENSKE STUDIJEzenstud.hr/wp-content/uploads/2016/12/Izvjestaj-o-radu_2019_fin_1.… · 2. Izvaninstitucionalno obrazovanje 3. Rodna jednakost 4. Podrška](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022050502/5f94af0c9ba3b15c4c389607/html5/thumbnails/20.jpg)
Centar za ženske studije, Dolac 8, Zagreb
www.zenstud.hr
Ovogodišnji natječaj je trajao od 17. lipnja do 10. listopada 2019., a informacija o natječaju
objavljena je na mrežnoj stranici Centra za ženske studije, društvenim mrežama Centra te je
poslana na mnogobrojne fakultete u RH,
studentske organizacije i relevantne
medije.
Prosudbena komisija Centra za ženske
studije (u sastavu prof. dr.sc. Aleksandra
Čižmešija, prof. dr.sc. Nadežda
Čačinovič i dr. sc. Mirjana Adamović)
između 24 rada odlučila je dodijeliti
nagrade sljedećim studenticama_ma:
Prva nagrada
Dora Šustić, Desire in Duras: The Poetics of Desire in the Films by Marguerite Duras
diplomski rad (Master's Thesis) na studiju Cinema and Digital Media, Screenwriting na
Academy of Performing Arts in Prague, Film and TV Faculty, mentorica: prof. Bára Kopecká
Dora Šustić u svojem je radu uspješno obavila niz vrlo složenih zadataka: prvi, odrediti
žudnju kao razmjerno pregledan pojam a onda, kao drugi, interpretirati u tom ključu filmove
Marguerite Duras kao dio njezinog cjelokupnog odnosa, što pored ostaloga zahtijeva
sagledavanje odnosa riječi i slike, teksta i filma, ulaženje u potankosti i poznavanje materije.
Treće - i za povjerenstvo najvažnije - jest njezino smještanje rada Marguerite Duras u
feministički kontekst: ne da bi je tom kontekstu podredila pa ni izložila feminističkoj kritici,
nego da bi pokazala način na koji poetika žudnje Marguerite Duras, njezino povezivanje
senzualnosti i spoznaje, ima jasnu subverzivnu, emancipacijsku ulogu.
Druga nagrada
Ana Rukavina, Rodne uloge u romskim zajednicama: Iskustva Romkinja
diplomski rad na diplomskom sveučilišnom studiju socijalne pedagogije na Edukacijsko-
rehabilitacijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, mentorice: prof. dr. sc. Martina Ferić, izv.
prof. dr. sc. Ivana Borić
![Page 21: IZVJEŠTAJ O RADU CENTRA ZA ŽENSKE STUDIJEzenstud.hr/wp-content/uploads/2016/12/Izvjestaj-o-radu_2019_fin_1.… · 2. Izvaninstitucionalno obrazovanje 3. Rodna jednakost 4. Podrška](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022050502/5f94af0c9ba3b15c4c389607/html5/thumbnails/21.jpg)
Centar za ženske studije, Dolac 8, Zagreb
www.zenstud.hr
Primjenjujući teorijski okvir intersekcionalnog feminizma, Ana Rukavina u svom
diplomskom radu odgovara na pitanje kako je biti Romkinja u bajaškoj romskoj zajednici u
Hrvatskoj. Kvalitativnim istraživanjem putem polustrukturiranih intervjua s četiri autentične
ispitanice, autorica pruža detaljan uvid u oblikovanje i održavanje vlastitih ženskih rodnih
uloga mladih Romkinja u kontekstu života u baranjskoj bajaškoj zajednici, a time i vrijedan
doprinos poznavanju i razumijevanju rodnih uloga u romskim zajednicama općenito. Uz
originalnost i aktualnost u izboru istraživačke teme i pristupu, rad odlikuje i iscrpan pregled
recentne literature na temu romske povijesti i kulturnog identiteta, kao i dostupnih literaturnih
izvora o Romima Bajašima u Hrvatskoj.
Rezultati istraživanja Ane Rukavine potvrđuju patrijarhalnost bajaške romske zajednice.
Podređeni položaj žena u usporedbi s muškarcima utvrđuje se tradicionalnom raspodjelom
rodnih uloga te specifičnim kulturnim odrednicama romske zajednice – isticanjem važnosti
majčinstva i zasnivanja braka te običaja „mahrime“ koda, tj. koda čistoće. Rezultati svjedoče i
o iskustvu diskriminacije u dodiru s većinskim društvom, osobito u području obrazovanja i
zapošljavanja. Analiza kroz prizmu intersekcionalnosti pokazuje da Romkinje doživljavaju
opresije unutar vlastite zajednice, ali i izvan nje, nalazeći se na raskrižju barem tri
istovremene diskriminacije koje se temelje na etnicitetu, klasi i rodu.
Treća nagrada
Pavao Parunov, Kritička etnografija obrazovnog iskustva queer osoba
diplomski rad na diplomskom sveučilišnom studiju sociologije (dvopredmetni) na Odjelu za
sociologiju Sveučilišta u Zadru, mentorica: doc. dr. sc. Valerija Barada
Diplomski rad Parunova pod nazivom Kritička etnografija obrazovnog iskustva queer osoba
istražuje obrazovne institucije kao mjesta posredovanja queer Drugosti s tezom da one pod
organizacijom svakodnevnice reproduciraju heteronormativni poredak seksualnih i rodnih
identiteta. Osim teorijski, koristeći se korpusom queer teorija kojima operacionalizira
povezanost roda i seksualnosti, kolega Parunov bavio se kritičkom i institucionalnom
etnografijom obrazovnog iskustva srednjoškolskih i sveučilišnih svakodnevnica u Zadru.
Analiza obrazovne svakodnevnice, kao javne sfere života, pokazala je kako se seksualnost i
rod označuju nepoželjnima te ih queer osobe, zbog osjećaja srama i marginaliziranosti
smještaju u privatnu i intimnu sferu. Ovo istraživanje obradilo je niz pitanja vezanih uz
![Page 22: IZVJEŠTAJ O RADU CENTRA ZA ŽENSKE STUDIJEzenstud.hr/wp-content/uploads/2016/12/Izvjestaj-o-radu_2019_fin_1.… · 2. Izvaninstitucionalno obrazovanje 3. Rodna jednakost 4. Podrška](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022050502/5f94af0c9ba3b15c4c389607/html5/thumbnails/22.jpg)
Centar za ženske studije, Dolac 8, Zagreb
www.zenstud.hr
školsku i sveučilišnu klimu, verbalno i fizičko nasilje, procese „autanja“, odnose s roditeljima,
izbore prijatelja i emocionalne poteškoće gay i queer osoba. Obrazovne institucije, zaključuje
kolega Parunov, ne pružaju podršku zaštiti i sankcioniranju nasilja nad queer osobama, a
queer identitet smatra se u javnom prostoru nepoželjnim, čime se pokazuje kako su obrazovne
institucije mjesta moći koje stvaraju i reproduciraju queer Drugost.
Pohvala
Petra Šarin, Feminističke intervencije u hrvatsku umjetnost nakon 2000.: problematika i
kritičke pozicije
diplomski rad na diplomskom sveučilišnom studiju povijesti umjetnosti i portugalskog jezika
i književnosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, mentorica: prof. dr. sc. Jasna
Galjer, komentorica: dr. sc. Josipa Lulić
Rad Petre Šarin pod nazivom Feminističke intervencije u hrvatsku umjetnost nakon 2000.:
problematika i kritičke pozicije je djelo koje istražuje problematiku i strategije koje su
umjetnice i umjetnici koristili kao odgovor na pojedine teorijske probleme i društveno
političku stvarnost. Za pohvaliti je istraživanje konkretnih primjera feminističkih intervencija
i njihovu sistematizaciju te razmatranje pozicije feminističke kritike u suvremenoj hrvatskoj
umjetnosti s obzirom na njezinu marginaliziranu poziciju.
Pohvala
Matia Anna Pleše, Nymphomaniacs, gold-diggers and vixens: Aspects of the social status
of women in the 1st century Rome through the lens of satyrical stereotypes
diplomski rad na diplomskom sveučilišnom studiju povijesti na Filozofskom fakultetu
Sveučilišta u Zagrebu, mentorica: prof. dr. sc. Jelena Marohnić
Rad se pohvaljuje za originalno propitivanje načina na koje su dominantne kulturne
pretpostavke i diskursi o rodu artikulirani (potkopani ili ovjekovječeni) kroz humoristički
diskurs unutar klasične starorimske literature. Vrijedni izvor kulturnih informacija o rodu
autor crpi iz djela Saticricon, koje je napisao Petronius Arbiter, zbog njegovog žustrog i
duhovitog humora, raznolikosti grotesknih, ekscentrični,h skandaloznih i vulgarnih ženskih
likova i kulturnog konteksta u kojem je napisan.
![Page 23: IZVJEŠTAJ O RADU CENTRA ZA ŽENSKE STUDIJEzenstud.hr/wp-content/uploads/2016/12/Izvjestaj-o-radu_2019_fin_1.… · 2. Izvaninstitucionalno obrazovanje 3. Rodna jednakost 4. Podrška](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022050502/5f94af0c9ba3b15c4c389607/html5/thumbnails/23.jpg)
Centar za ženske studije, Dolac 8, Zagreb
www.zenstud.hr
Pohvala – izvan konkurencije
Ivana Korpar, Macht und Gewalt in Christa Wolfs Medea. Stimmen am Beispiel der
Frauenstimme in Kolchis
seminarski rad na Književnom seminaru – Moć i nasilje (Kulturwissenschaftliches Seminar –
Macht und Gewalt) na dvopredmetnom sveučilišnom studiju germanistike i kroatistike na
Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, mentor prof. dr. sc. Marijan Bobinac
Ovaj seminarski rad po vremenu obrane izlazi iz propozicija Natječaja, no povjerenstvo želi
naglasiti kako je autorica u analizi djela Christe Wolf dala ujedno i upečatljivi pregled
promjena u interpretaciji toga lika kroz tisuće godina, a u ključu pojmovnoga para moći i
nasilja i načina kako se u pravilu poklapaju, a ponekad na kratko sudbonosno razilaze.
b) Podržale smo kampanje; Milijarda ustaje protiv nasilja nad ženama i djevojčicama –
One Billion Rising; #PrekinimoŠutnju, #Pravda za djevojčice
Centar za ženske studije od početaka djelovanja posebnu pozornost posvećuje temi nasilja nad
ženama. Uz teorijske i umjetničke projekte koji promišljaju muško nasilje nad ženama, ratno i
poratno nasilje, ekonomsko i strukturalno nasilje, Centar također organizira tribine,
umjetničke akcije, zagovara i sudjeluje u zagovaranju poboljšanja zakonodavnog sustava i
prakse.
4. PODRŠKA ŽENSKIM I CIVILNIM INICIJATIVAMA I FEMINISTIČKOM
POKRETU U HRVATSKOJ, REGIJI I SVIJETU
Centar za ženske studije nastavio je surađivati sa ženskim organizacijama i feminističkim
inicijativama u Hrvatskoj i regiji te podržavati jačanje ženskih grupa i organizacija te pružati
svoja ekspertna znanja unutar različitih mreža i nevladinih udruga, ali i kroz ženskostudijski
program regionalnog karaktera. Članice smo Ženske mreže Hrvatske, Lige antifašista
Hrvatske, CROSOL-a, Inicijative dobrodošli, Platforme 112 i GOOD Inicijative.
Uključene smo u rad Platforme za ženska reproduktivna prava koja je organizirala niz akcija
oko prava na abortus i ratifikaciju Istambulske konvencije.
![Page 24: IZVJEŠTAJ O RADU CENTRA ZA ŽENSKE STUDIJEzenstud.hr/wp-content/uploads/2016/12/Izvjestaj-o-radu_2019_fin_1.… · 2. Izvaninstitucionalno obrazovanje 3. Rodna jednakost 4. Podrška](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022050502/5f94af0c9ba3b15c4c389607/html5/thumbnails/24.jpg)
Centar za ženske studije, Dolac 8, Zagreb
www.zenstud.hr
Centar za ženske studije u ovom je izvještajnom razdoblju surađivao i s drugim
organizacijama civilnog društva: Multimedijalni klub MaMa, K-zonom/Foxfeminae
festivalom, Bijelim valom, Institutom za političku ekologiju itd. Dale smo podršku različitim
projektima i udrugama omogućavanjem korištenja prostora i opreme (Centru za građansku
hrabrost – radionice za mlade iz razumijevanja humanizma, projektima Ministarstva kulture
RH Ruksak (pun) kulture, K-zoni.
Nekoliko se aktivnosti Voxfeminae festivala odvijalo u prostorijama Centra.
U suradnji s udrugom UIII / AIIR ugostile smo predavanje Jelene Petrović pod naslovom
“Politike ljubavi i borbe”.
ALTER – Alternativna ekonomija za drugačiju suradnju
U partnerstvu s Udrugom Bijeli
Val, u sklopu 12. Subversive
Festivala, od 13. do 14. svibnja,
organiziran je međunarodni
aktivistički skup „ALTER –
Alternativna ekonomija za
drugačiju suradnju“. Program je
okupio 27 sudionica_ka, poglavito
iz regije i Latinske Amerike.
Prvog dana u sklopu programa održan je uvodni panel „Politička ekonomija regije: Iza kulise
radničkih borbi“, na kojem je bilo riječi o modelima političke ekonomije kojima su u
različitim intenzitetima izložena društva na području bivše Jugoslavije. Sudionici rasprave
osvrnuli su se na koji se način taj model manifestira u navedenim društvima, koliko je
(ne)održiv i na koji način djeluje protiv dobrobiti ljudi (radnika) i/ili okoliša (prirode) te
produbljuje društvene (rasne, etničke, klasne i rodne) nejednakosti. Kroz raspravu se došlo do
zaključka da iako se razvijaju nove inicijative koje nude alternativne modele, kao i borbe
radnika i aktivista oko zaštite radničkih prava, javnih ili prirodnih resursa, nerijetko se
pokazuje da se ovim manifestacijama otpora prema dominantnom modelu političke
ekonomije u regiji, u široj javnosti i izvan znanstveno-stručnih uskih krugova nedovoljno
otvoreno i kritički raspravlja.
![Page 25: IZVJEŠTAJ O RADU CENTRA ZA ŽENSKE STUDIJEzenstud.hr/wp-content/uploads/2016/12/Izvjestaj-o-radu_2019_fin_1.… · 2. Izvaninstitucionalno obrazovanje 3. Rodna jednakost 4. Podrška](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022050502/5f94af0c9ba3b15c4c389607/html5/thumbnails/25.jpg)
Centar za ženske studije, Dolac 8, Zagreb
www.zenstud.hr
U sklopu drugog panela istoga dana, pod naslovom „Priče iz borbi aktivista_kinja diljem
Balkanskih zemalja“, sudionici i sudionice su predstavili niz specifičnih i konkretnih
radničkih borbi iz različitih društava na području Balkana. Cilj rasprave bio je da se
predstavljanjem spektra različitih iskustava aktualnih i minulih borbi, koja ujedno djeluju i
formativno na aktivističke i novije sindikalne krugove, napravi korak prema boljem
razumijevanju i prepoznavanju zajedničkog polja iskustva koje može voditi boljem
povezivanju i suradnji.
Drugog dana održana su dva panela i jedna radionica. Prvi panel naslovljen „Politička
ekonomija regije: Perspektive s periferije“ za osnovnu je zadaću imao otvoriti raspravu o
konvergenciji lokalnih te globalnih i europskih iskustava. Rasprava je poslužila kao prostor
razmjene između europskih, latinoameričkih i aktivista iz regije. Pokazalo se da i kod
radničkih i kod ekoloških aktivističkih borbi, ideja internacionalizacije stoji u središtu
rasprave, kao i to da konkretni načini povezivanja predstavljeni na panelu mogu biti od velike
koristi za lokalne borbe. Drugi panel istoga dana, zamišljen kao završna sesija, bio je
naslovljen „Prepoznavanje konvergencija – kako dalje?!“. Osnovna namjera ovog panela bila
je da se na bazi prethodnih razgovora i rasprava zajednički dođe do ideja koje mogu voditi
čvršćem povezivanju inicijativa i civilnog društva te borbi u regiji. Kroz raspravu
sudionici_ce osvrnuli su se i na različite formate prikladne za daljnju i dublju suradnju između
svih grupacija koje djeluju protiv štetnih financijskih i ekonomskih projekata u regiji,
pogotovo između onih koji se bore za radnička i ekološka prava.
Voditeljica projekta: Karolina Hrga
Projekt je financijski podržala fondacija FundAction iznosom od 5.000 eura.
12. Subversive Festival – Europa na rubu
Osim prethodno navedenog projekta Alter, naša izvršna direktorica, Karolina Hrga, bila je dio
užeg organizacijskog tima Subversive Foruma – dijela festivala koji sad već tradicionalno u
svibnju svake godine za zagrebačku publiku organizira gostovanje niza aktualnih i
progresivnih predavača koji progovaraju o gorućim društvenim neuralgijama lokalno i
globalnog karaktera.
![Page 26: IZVJEŠTAJ O RADU CENTRA ZA ŽENSKE STUDIJEzenstud.hr/wp-content/uploads/2016/12/Izvjestaj-o-radu_2019_fin_1.… · 2. Izvaninstitucionalno obrazovanje 3. Rodna jednakost 4. Podrška](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022050502/5f94af0c9ba3b15c4c389607/html5/thumbnails/26.jpg)
Centar za ženske studije, Dolac 8, Zagreb
www.zenstud.hr
Tako je Tithi Bhattacharya, osim već spomenutog predavanja održanog u prostorima Centra
za ženske studije, i u prostorima Kina Europe, gdje se odvijao najveći dio Subversive
Festivala, održala još jedno predavanje naslovljeno „Mariti dovoljno da se pobunimo:
Feminizam za 99 posto i feminizam nove klasne borbe“. Predavanje je tematiziralo ženske
štrajkove u Argentini i Španjolskoj te učiteljske štrajkove u SAD-u i Alžiru, naznačujući da
trenutno svjedočimo globalnom valu pokreta i štrajkova predvođenih ženama. Razlog ovome,
napomenula je Bhattacharya, upravo je manjak resursa zbog rezova u javnim servisima ili
izostanak socijalnih usluga. Poručila je kako u kontekstu aktualne krize, feministkinje moraju
moći objasniti zašto su se navedeni pokreti pojavili u ovome trenutku, kao i osmisliti načine
da ih se proširi, a što je moguće učiniti jedino ako je naš feminizam antikapitalistički
usmjeren.
Osim toga, još je važno za spomenuti da je u sklopu javnih predavanja koja su bila sastavni
dio ovogodišnjeg ŽS programa na Festivalu gostovala i Sara R. Farris, koja je 7. svibnja u
Kino Europi održala predavanje naslovljeno „U ime ženskih prava: uspon femonacionalizma“.
U svom predavanju bavila se nekima od tema koje je obrađivala u svojoj istoimenoj knjizi (In
the Name of Women’s Rights. The Rise of Femonationalism). Predstavila je svoja istraživanja
koja govore da prakse anti-islamističkih i ksenofobnih inicijativa nerijetko instrumentaliziraju
feminističke ideje i prakse. U skladu s istraživanjima komentirala je uvođenje termina
„femonacionalizam“, koji opisuje prakse i zagovaračke kampanje u sklopu kojih se,
prikazivanjem muslimanskih muškaraca kao ugnjetavača, te naglašavanjem potrebe za
spašavanjem muslimanskih žena, ove anti-islamističke skupine koriste rodnom jednakošću ne
bi li opravdale svoje predrasude.
Kuća Seka
Koordinacija ženskih grupa SEKA nastavila je raditi u kooperaciji 4 ženske organizacije:
Autonomna ženska kuća Zagreb, Centar za ženske studije, Centar za žene žrtve rata - ROSA i
Ženska grupa Split. Ove godine u kući je boravilo sedam grupa u kojima se okupilo 109 žena
na terapijskom odmoru ili različitim edukacijama.
![Page 27: IZVJEŠTAJ O RADU CENTRA ZA ŽENSKE STUDIJEzenstud.hr/wp-content/uploads/2016/12/Izvjestaj-o-radu_2019_fin_1.… · 2. Izvaninstitucionalno obrazovanje 3. Rodna jednakost 4. Podrška](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022050502/5f94af0c9ba3b15c4c389607/html5/thumbnails/27.jpg)
Centar za ženske studije, Dolac 8, Zagreb
www.zenstud.hr
Centar za ženske studije u 2019. financijski su podržali:
Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva, Grad Zagreb, Ministarstvo kulture RH,
Zaklada Kultura nova, Hear t& Hand Fund, Vaughan Fund i FundAction.