MUDROST svjetskih religija

John Templeton

* Putevi do raja na zemlji

Sir John Templeton : Wisdom from World Religions

Pathways toward heaven on earth Copyright by Templeton Foundation Press

~00~ U ovim poticajnim priama i anegdotama autor oivljuje uenja vodeih svjetskih religija. U knjizi ete naii na navode iz kranstva, budizma, hinduizma, islama, jinizma, judaizma, perzijskih, indijanskih, sikhskih vjerovanja, taoizma, zena i zoroastrizma. Mudrost svjetskih religija knjiga je iji sadraj moete itati, razmatrati, prouavati, upijati, vjebati i provoditi u praksi, pritom irei duhovne spoznaje. Cilj je ove knjige pomoi ljudima svih ivotnih dobi da naue vie o ivotnim istinama i primijene ih na vlastiti ivot, te na osobni i poslovni uspjeh.

~00~

John Templeton rodio se u Winchesters u saveznoj dravi Tennessee. Studirao je na Yaleu, a potom, zahvaljujui Rhodesovoj stipendiji, i na Oxfordu. Poznat je kao vjet ulaga na Wall Streetu. Godine 1987. utemeljio je Zakladu John Templeton, a trenutano financira Templetonovu nagradu za napredak na podruju religije.

~00~

>>>SADRAJ >>>

Uvod

TKO SAM? to radim ovdje, na Zemlji? to me oekuje u budunosti? Kako se samostalno otisnuti u svijet koji katkada izgleda kao da ga ispunjavaju samo sukobi i nadmetanja? Kako se bolje slagati s ljudima koji me okruuju? Kako se nositi sa svakodnevnim pritiscima? Kako biti uspjean na poslu? Kako pronai mir usred velikih previranja? Kako ostvariti koristan i sretan ivot?

Mnogi ljudi u dananje vrijeme postavljaju upravo takva pitanja. elite li konstruktivno sudjelovati u izgradnji raja na zemlji? Nedvojbeno je da moemo pripomoi stvaranju smisleni-jeg, boljeg i plodonosnijeg svijeta svojim mislima, osjeajima, svijeu i djelima. Usto moemo i odraavati onu unutarnju spoznaju neograniene ljubavi, suosjeanja, dobrote, iskrenosti, ka-rakternosti, snage i osjeaja za ivotni cilj i to prema svim osobama i situacijama unutar svojeg iskustvenog podruja. Nasreu, postoje pozitivne reakcije, te definitivni i korisni putokazi koji mogu obogatiti ivot svakog pojedinca koji iskreno eli uiti. A mnogi ljudi raspolau dubokom unutarnjom eljom da ive tako da tijelo, um i duh dovedu u sklad sa svakodnevnim iskustvima.

Sve je vie dokaza o tome da ono to znamo nije i jedina istina o smislu naeg zemaljskog postojanja. Vaa potraga za neim viim moe biti sveta pustolovina koja e vas dovesti do novih spoznaja, provokativnih mogunosti, neoekivanih prekretnica i gorljive elje za ulaskom na podruje nepoznatog. Svakodnevni ivot moe postati sretniji, uspjeniji i korisniji. Nae su duhovne lekcije vrlo esto niz bezbrojnih ivotnih situacija na koje nailazimo, a osobito one koje u prvi mah moda i ne shvaamo kao takve. Rije je o trenucima kada poznavanje, razumijevanje i

provoenje ivotnih zakona moe posluiti kao vana pomo koja e ovjeku omoguiti da bude sretan i da daje djelotvoran doprinos ivotu.

Rije je jednostavno o nizu pravila prema kojima se ravnamo u svakodnevnome ivotu. A njih pronalazimo u irokoj lepezi izvora poput: vodeih svjetskih religija; raznoraznih filozofskih kola, kako starodrevnih tako i suvremenih; pripovjedaa iz svih dijelova svijeta; znanstvenika i povjesniara, da navedemo tek neke od njih. ini se da postoje doslovce stotine takvih zakona, a veina obitelji i religija najee prenosi zakone kojima je tradicija nauila i njih. Neki su zakoni toliko jasni da se veina ljudi slae u vezi s njihovom istinitou. Na primjer, iskrenost, potenje i istinoljubivost visoko su na ljestvici vrijednosti u raznim kulturama i drutvima irom svijeta.

Sljedbenici drevnog kineskog mudraca Lao Tsea u duhovnom zakonu vide Tao The Ching. Najjednostavnije tumaenje Ta-oa, ili duhovnoga zakona, glasi: Nain na koji sve funkcionira. Zakon je mogue shvatiti i kao izraz odnosa izmeu ovjekova uma, te njegovih misli i zamisli, emocija i naina njihova izraavanja, te fizikih aktivnosti koje izraavaju te misli, osjeaje i ideje. Jer nedvojbeno postoji vrst odnos izmeu nevidljivih misli i osjeaja naega uma i srca te vidljivih postupaka na koje se odluujemo upravo zbog njih.

Neki put nije lako pronai djelotvorne rijei koje e prenijeti univerzalne duhovne istine. Kako uope izraziti ono bezuvjetno, krajnje, onaj izvor, ono nepojmljivo unutar ega nastaje sve ostalo? Bog, Buddha, Allah, Brahma, Muhamed, Wakantanka, Boanstvo, Stvoritelj? Same rijei i njihovo shvaanje mogu se razlikovati unutar razliitih duhovnih tradicija i u pojedinim sluajevima ne mogu se samo tako zamijeniti srodnim izrazom. Ipak, nije li mogue da univerzalni jezik neograniene ljubavi spoznaje temeljnu dobrotu koja je u samoj biti svakog ivog bia?

Svijet funkcionira na duhovnim naelima jednako kao to funkcionira prema zakonima fizike i gravitacije. Upravo je na nama kao pojedincima da nauimo te zakone ili naela te da svjesno ponemo prema njima i ivjeti. Promotrimo malo pomnije shvaanje takvih zamisli. Moda se pitate: to je to duhovni zakon? Na to pitanje moemo odgovoriti da je rije o vjenome zakonu ili naelu koje, budui da pripada duhovnome svijetu, nije vidljivo. Meutim, duhovni je zakon itekako stvaran. Duhovni zakon ne oblikuje i ne odreuje niije trenutano miljenje, nikakvi hirovi. Duhovni su zakoni objektivni i nepristrani, jednako se

odnose na sve, svugdje u svijetu. Djeluju bez predrasuda i sklonosti u svakom trenutku i na svim mjestima. Ti se zakoni provode sami od sebe, ne ovise o ovjekovu autoritetu i propisima.

Na boravak na malenome planetu koji nazivamo Zemljom vrlo je kratkotrajan i zahvaljujui njemu prua nam se izvrsna prilika da za sobom ostavimo svijet bolji od onog koji smo zatekli i to upravo zahvaljujui nainu na koji odluimo ivjeti. Jedan od naina ostvarivanja trajnih poboljanja jest ovladavanje ivotnim zakonima.

Vlastitu stvarnost nerijetko oblikujemo izborom naina percipiranja i ostvarivanja interakcija s okolnim svijetom. Posve je izvjesno da mnoge odluke te vrste esto donosimo nesvjesno, zahvaljujui uvjetovanim reakcijama. Ipak, mi jedini moemo odabrati drukiji smjer. Kako se razvijati zahvaljujui raznoraznim novim spoznajama kako bismo postali mudri djelovanjem na najmudriji nain? Kada ponemo djelovati na temelju ivotnih zakona u situaciji u kojoj se nalazimo, u situacijama u kojima se zatiemo, traiti razumijevanje, kada nastojimo u mislima izraavati ljubav, jednako tako i rijeima i postupcima, uvidjet emo da se nae razumijevanje poveava. Tada emo lake proniknuti iza vanjskog izgleda odreene situacije, doprijeti do same biti situacije, do srca druge osobe.

Dok smo jo u koli, bilo osnovnoj, bilo srednjoj, bilo dravnoj, bilo privatnoj, na fakultetu ili poslijediplomskome studiju, ili, pak, u ivotnoj koli, moemo se divno provoditi. Moemo uivati u uenju, u poboljavanju umnih sposobnosti i pripremanju za korisnu budunost. S druge strane, moemo biti nezadovoljni i aliti se, sebi i drugima izazivati nelagodu. Sve ovisi o nama. Fiziki svijet, s poslovima, obvezama, zakonima, prilikama, zadaama, odnosima i odgovornostima prava je kola za nae duhovno bie. Rije je o mjestu na koje dolazimo radi kolovanja. Postavite si sljedea pitanja: Kakav sam uenik? Uim li kako treba? Trudim li se dovoljno oko zadaa poput molitve i meditacije, izraza zahvalnosti? Radim li na tome da u odnosima s drugim ljudima uvam sreu i sklad? Ispunjavam li sve svoje dunosti djelotvorno i u duhu poniznosti? Koristim li prilike da budem odgovorna osoba?

Kada poriemo osobnu odgovornost i ogranienja koja si postavljamo i pripisujemo vanjskim uzrocima, oteavamo postupak uenja. Moda je jedan od najveih izazova koji se postavljaju pred ovjeka upravo priznavanje pojedinane odgovornosti za vlastiti ivot. Razvoj je esto isto to i prihvaanje odgovornosti

moda malo-pomalo kako stjeemo sve veu sposobnost suoavanja s odreenim situacijama. Svatko od nas moe ozbiljno odgovarati za iskreno i poteno djelovanje, za asnu karakte-rnost na razuman, trenutaan i savjestan nain.

Jedan od meni najdraih pjesnika s kojim sam se susreo jo u srednjoj koli zove se Henry Wadsworth Longfellow. Osobito mi se svia njegova pjesma Psalam ivota. Iz tih stihova doznajemo to je mladi autoru govorio dok je razvijao vlastitu mudrost.

Ne govori mi alobno, Da ivot tek je isprazan san!

Jer dua je mrtva koja spava, I nita nije onako kako izgleda.

ivot je stvaran! ivot je ozbiljan! A grob mu nije cilj:

Prah si bio i u prah e se vratiti, no to se ne odnosi na duu.

Ni radost ni tuga, Nisu nam sueni;

Sueno nam je raditi, Svaki dan za korak dalje biti.

Umijee traje, a Vrijeme brzo promie, A naa srca, premda izdrljiva i hrabra,

Poput priguenih bubnjeva udaraju, Povorku vode do groba.

U irokim bojnim poljima svijeta, U logoru ivota,

Ne budi poput tupe stoke koju vode! Budi junak usred pomutnje!

Ne vjeruj u Budunost, kako god ugodna bila! Neka mrtva Prolost pokopa mrtve!

Djeluj... radi u ivoj Sadanjosti! Sa Srcem iznutra i Bogom nad glavom!

ivoti velikana podsjeaju, Da i na ivot moe biti uzvien,

Pa na odlasku stoga, Ostavi tragove u pijesku vremena.

Tragove koje netko e drugi, Dok plovi neveselim ivotom,

Taj naputeni brat u brodolomu, Vidjeti, te osjetiti nadu i hrabrost.

Stojimo stoga uspravno i radimo, Spremni na svaku sudbinu;

I dalje stvaramo, i dalje traimo, Uimo raditi i ekati.

Istinitost ove pjesme postaje oita ako bolje promotrimo ivote slavnih pojedinaca i nekih neopjevanih junaka iz prolosti i sadanjosti. U tim krugovima pronai emo mnogobrojne uzore za koristan i sretan ivot. Nadalje, kada prouimo njihove rijei i djela, esto emo otkriti i naela koja su nadahnula i omoguila njihov doprinos vlastitom i buduim naratajima. vrsto sam uvjeren da je temeljne zakone ili naela uzvienog ivota, da parafraziramo Longfellowa, mogue prouiti i iskuati ba kao to znanost prouava i iskuava prirodne zakone naega svijeta.

Knjiga Mudrost svjetskih religija: Putevi do raja na zemlji ljudima svih dobnih skupina i svih nacionalnosti nudi priliku da naue malo vie o duhovnim zakonima, naelima i uenjima niza raznovrsnih i velikih duhovnih tradicija. Nadam se da e vam ova knjiga ponuditi biblijski stih, priu, parabolu ili navod koji e vam pokazati svijet u svjetlu korisnijem od dosadanjega. Materijal predstavljen u ovoj knjizi moe posluiti kao prilika za uenje i razvijanje mudrosti.

U religijskim i filozofskim tekstovima postoje nedvosmisleni temelji za zagovaranje potrebe za propitivanjem i otvorenog razmiljanja o svemu. Primjerice, prema Lukinu evanelju, Isus je rekao: Traite i nai ete (Luka 11:9-10). Moe li vrijednost uenja sagledavanja drukijeg svijeta leati ne u zamjeni sadanje slike, nego u osiguravanju temelja za mogunost da se sve gleda iz drukije, ire, perspektive? Mogu li vjena univerzalna naela ivota koja nadilaze dananje vrijeme ili odreenu kulturu pomoi ljudima u svim dijelovima svijeta da ive sretnije i korisnije?

RAZVIJANJE MUDROSTI

to je mudrost? Rjenici nam govore da je rije o odlici onih koji su mudri... sposobnosti prosuivanja i suoavanja s osobama, situacijama itd. na ispravan nain, na temelju irokog raspona znanja, iskustva i razumijevanja. Drugim rijeima, mudar je ovjek koji je u stanju potraiti dublje, skriveno znaenje. Nedvojbeno je da postoji razlika izmeu stjecanja znanja i informacija i posjedovanja mudrosti. ovjek do znanja i informacija moe doi i zahvaljujui studiju na sveuilitu, putovanjima, odnosima s drugim ljudima, knjigama koje ita i prouava, kao i zahvaljujui raznovrsnim aktivnostima u kojima sudjeluje. Ali stjee li time i mudrost?

Koliko ste trenutano sretni? Kako koristite alat kojim u ovom trenutku raspolaete? Na primjer, kako doivljavate ljude i situacije koje vas okruuju? Gledate li na stvari oko sebe pozitivno? Jeste li otvoreni prema tuim zamislima? Jeste li voljni ostvariti napredne promjene? Odvajate li vrijeme od svakodnevnih aktivnosti, ak i ako je rije tek o nekoliko minuta, kako biste se posve smirili i posluati vlastite misli i osjeaje? Traite li aktivno nove, proirene spoznaje i mudrost?

Mudrost kao karakterna osobina moe biti mentalna aktivnost koja iziskuje dubinu razumijevanja, poput percepcije ili naina na koji gledate ili doivljavate ono to se dogaa oko vas. Mudrost moe biti i odlika svakodnevnog ponaanja, poput ostvarivanja rezultata ili naina na koji vodite svakodnevni ivot. Mogu li i emocije biti vana i konkretna sastavnica sposobnosti pokazivanja praktine mudrosti? Mogue, ako promislimo o tome da zahvaljujui emocijama dolazimo do onoga to nam je vano a drugima pokazujemo do ega nam je stalo u moralnome smislu.

Dosezanje mudrosti putovanje je koje moe naglasiti uenje opaanja u vezi sa ivotom, uenje otvorenosti i pripremanja na situacije koje nas okruuju, postavljanju pitanja, strpljivosti, elje za uenjem i poniznosti i skromnosti. Na tom putovanju ukazuju nam se prilike da uimo pomou prouavanja ivotnih zakona, svjetskih religija i lekcija koje nam nude.

Sve ukazuje na to da se duhovni razvoj sve vie ubrzava. Tijekom dvije stotine tisua godina koliko postojimo kao bioloka vrsta, bilo je razdoblja postupnog razvoja, nakon kojih su dolazili periodi ubrzanog razvoja na fizikome i intelektualnome planu. Sada se pred nama otvara nova vizija naeg mjesta i svrhe pos-

tojanja u svemiru. Mogue je da pripremamo pozornicu za divovski skok naprijed u duhovnome razumijevanju.

Mnoga od nedavnih otkria na podrujima poput fizike, kozmologije, neurologije i evolucije toliko su fantastina da su promijenila nain na koji razmiljamo o sebi i svojem mjestu u svijetu koji nas okruuje. Nema sumnje da su zahvaljujui upravo tim otkriima mnogi znanstvenici poeli s uenjem razmiljati o drugim stvarima, na drukiji nain, poniznije i s vie pozornosti pridane temeljnim filozofskim i teolokim pitanjima.

Dvije stotine ivotnih zakona odabranih iz brojnih religija i uvrtenih u ovu knjigu mogu se pokazati vanima i korisnima, kao i provedivima, u vaem ivotu. Svaki zakon predstavljam u obliku malenog eseja, s nainima primjene, stavovima, priama, primjerima, biblijskim stihovima i navodima koji trebaju posluiti za propitivanje utemeljenosti zakona. Svaki navod u naslovu eseja ukazuje na tono odreeni zakon koji vrijedi za veinu ljudi irom svijeta, uglavnom bez obzira na okolnosti. Svrha je tako ureenog materijala poticati i hrabriti, pomoi vam da na dubljoj razini razmotrite zakone po kojima ivite; i da uivate u plodovima njihove primjene u praksi.

Tako predstavljeni zakoni mogu posluiti kao djelotvorni, praktini i prikladni alati. Kada ih dosljedno koristite, stjeete snagu da transformirate vlastiti ivot, da on preraste u dublje, sv-rsishodnije i radosnije iskustvo. ak i ako va ivot funkcionira dobro, mogue je da e se jo poboljati kada u njega unesete novu mudrost iz velikih religija sadranu na sljedeim stranicama. Da sam tijekom kolovanja naiao na knjigu s dvije stotine temeljnih ivotnih zakona, ve bih tada bio neusporedivo produktivniji, kao i tijekom godina koje su uslijedile.

Iako knjigu Mudrost svjetskih religija: Putevi do raja na zemlji moete itati kao bilo koju poticajnu knjigu, organizacija poglavlja odgovara programu akademskog studija. Zakoni su rasporeeni u etrdeset tjedana uobiajene kolske godine. Uz svaki esej naii ete na navode koji se odnose na aktualnu temu. Na zavretku svakog tjedna istaknuti su najvaniji dijelovi predstavljenog materijala, navedene vjebe za praktinu primjenu raznih duhovnih zakona, te ostavljen prostor za biljeenje misli i primjera do kojih ste eventualno doli radei na odreenome zakonu. Po zavretku preporuenog postupka uenja poznavat ete dvije stotine ivotnih zakona izloenih u ovoj knjizi. Format knjige moe posluiti kao koristan vodi i svrsishodan program uenja, kako kod pojedinaca, tako i za obitelji, skupine, poslovne i strune organizacije, kole i fakultete.

NAINI KORITENJA KNJIGE

Osvrnimo se na trenutak na nekoliko moguih naina na koje se moete okoristiti ovim zakonima kada ih primijenite na raznovrsne aktivnosti u stvarnome ivotu.

S prijateljima, lanovima obitelji ili u koli, crkvi, nekoj drugoj skupini... moete oformiti neformalni kruok u sklopu kojeg ete razgovarati o ovim temama. esto se dogaa da ljudi najvie koristi imaju upravo kada zajedniki prouavaju korisne teme s podruja zajednikih interesa. Odluite li se za takav pristup, moete odabrati samo jedan esej, proitati ga naglas pred cijelom skupinom, a potom priblino sat vremena razgovarati o kljunim zamislima i poukama. Takav oblik sudjelovanja esto razvija povjerenje i lanovima skupine omoguuje da prodube odnose s predstavljenim zamislima, kao i meusobne veze, razmjenom osobnih iskustava uz istodobnu primjenu naela u ivotu. Osim istraivanja raznovrsnih stavova u vezi s potvrdom, vanou i znaenjem ivotnih zakona, pojedinci u skupini vjerojatno e dobiti dodatnu potporu i poticaje kada neki od kolega ponu pokazivati znakove poboljanja u ivotu i stavovima.

U sklopu drukijeg pristupa moete samostalno i daleko od drugih promiljati neke od duhovnih zakona. Odvojite termin u kojem vam vjerojatno nitko nee smetati. Kad se opustite i dopustite da se misli i osjeaji potpuno smire, koncentrirajte se na neto to je u tom trenutku od najvee mogue vanosti u vaem ivotu. Moda e biti rije o tekoj odluci koja je pred vama, odreenoj situaciji ili sklopu okolnosti koji vas moda mue, moda e to biti tek vrijeme odvojeno za izraavanje zahvalnosti za sve to imate, ili ete jednostavno otvoreno i budno traiti savjete ili usmjeravanje. Odaberite temu i oblikujte pitanje. Pogledajte naslove eseja u sadraju, pa e vam neto ve privui pozornost. Zatim otvorite esej koji vam je zapeo za oko, te, uz pojaanu unutarnju percepciju i molitvu, posluajte poruku koja bi vam mogla pomoi da u ivot unes-te nove spoznaje.

Pojedinano ili u okviru skupine odaberite i prouite sve eseje koji se odnose na odreenu temu. Na primjer, moda

ete odabrati poniznost i skromnost i intenzivno se koncentrirati upravo na tu temu. Jednako tako moete odabrati ljubav, mir, vrijednosti, zahvalnost, davanje itd. Potom razgovarajte o razliitim nainima praktinog pokazivanja vrijednosti tog zakona.

Ideja ima bezbroj, a jedna od njih jest i voenje duhovnog dnevnika u kojem ete biljeiti reakcije na ono to ste proitali i ono to vam se dogaa u ivotu. tovie, pisanje dnevnika vie je nego preporuljivo, jer vam se u rubrikama Naglasak i Praktina primjena raznih duhovnih zakona nude aktivnosti koje mogu posluiti kao most koji e vas od uenja iz raznih eseja dovesti do pravih pustolovina u svakodnevnome ivotu. Pisanje vas potie na koncentriranje misli i, jo preciznije, tono odreivanje osjeaja. A vae misli i osjeaji presudno su vaan dio vaeg ivota. to je vie jasnoe i razumijevanja na tim podrujima, to e vaa iskustva biti bogatija.

Sastavite popis pitanja koja vam padaju na pamet dok itate eseje. Postavljanje pitanja moe posluiti kao iznimno koristan put do pronalaenja odgovora! Pribiljeite prve reakcije koje vam se javljaju u mislima kada postavljate pitanja. Isplanirajte daljnje istraivanje teme na koju se odnose vaa pitanja i te podatke zabiljeite u dnevniku.

Vjerojatno ete pronai i druge naine primjene ovih vjenih istina i mudrosti. tovie, bili bismo vam zahvalni kad biste nam poslali nove zamisli i potvrde zakona koji podupiru, ilustriraju ili opovrgavaju neki od dvije stotine ivotnih zakona iznijetih u ovoj knjizi. Moete li pomoi i u otkrivanju drugih duhovnih zakona u drugim zemljama, zakona koji nisu u suprotnosti sa Svetim pismom i prorocima? Najveu nagradu autoru ove knjige ini upravo radost primanja pisama itatelja u vezi s time kako im je materijal pomogao da spoznaju sreu koja ih obavija kada ponu pomagati ubrzavanju boanske kreativnosti. Sva opaanja i poruke moete poslati na adresu:

John Templeton Foundation (WWR) 5 Radnor Corporate Center, Suite 100 100 Matsonford Road Radnor, PA 19087 Sjedinjene Amerike Drave

Prije nekoliko godina poeo sam potpomagati Natjecanje u pisanju o ivotnim zakonima u okrugu Franklin, u Tennesseeju, gdje sam odrastao kao malen djeak. Gospodin i gospoa Tem-pleton pomau u voenju organizacije. Nagrade za sastavke u prosjeku od pola do pet kartica dodjeljuju se dvaput godinje. Prva je nagrada 2000 dolara, druga 800, a postoji i niz utjenih nagrada. Reakcije pruaju neopisivo zadovoljstvo. Broj sudionika i dalje raste. Bilo bi nam neobino drago kada bi i netko u vaoj sredini bio voljan pokrenuti program slian manifestaciji koja se odrava u okrugu Franklin. Zaklada John Templeton osigurat e vam informacije o raznim metodama provoenja natjecanja koja ve donose koristi tinejderima u vie od stotinu sredina u nekoliko zemalja.

Neogranieni potencijal mudrosti iz svjetskih religija zahvaljujui razmjeni iskustava i zajednitvu moe dosegnuti nesluene razmjere i snagu. Uviate li kako je rije o potencijalno djelotvornome ulaganju u ovjekov duhovni razvoj? S ljubavlju se predajmo zajednikome uivanju u sve veoj duhovnoj svijesti s drugima, jer dijeljenje onoga to nam je najvrjednije moe biti i najvii oblik zapovijedi koja glasi Voli blinjega. S radou i velikim arom prouavajmo velianstvene bisere najvanijih duhovnih uenja ovoga svijeta, te u duhu poniznosti spoznajmo da nitko nikada nee dokuiti sve Boje pojavne oblike. Dopustimo i potiimo sve proroke da na najbolji nain predstave ono to im se otkriva. Sukoba nema sve dok se ne pojavi restriktivni pojam ekskluzivnosti.

Ovu knjigu moete itati, o njoj razmiljati, upijati misli i provoditi savjete sve dok vam ne pone razjanjavati i poboljavati osobno tumaenje tih ivotnih zakona i mudrosti iz cijeloga svijeta. Njezina svrha nije donijeti zaradu, nego pomoi ovjeanstvu. Ameriki izdava naruiteljima stotinu i vie knjiga stoga nudi primjerke po znatno snienim cijenama. Osim toga, voljeli bismo i kada bi se izdavai na drugim jezicima oglasili sa svojim ponudama za izdavanje knjige. Podrobnije informacije moete dobiti na adresi tfp@templeton.org.

Volio bih da ova knjiga barem neke meu vama potakne da otponete, ili nastavite, istraivati dublji smisao odnosa Boga i svega to je stvorio tijekom dugotrajne povijesti ovoga svemira. Prema sebi budite obzirni i puni ljubavi, te dopustite da vas srce, um i duh vode kroz divno iskustvo potrage za irenjem istine.

Bog vas voli. Ja takoer. John Marks Templeton

ZAHVALNOST

Ovu knjigu izdajemo uz veliko potovanje i zahvalnost prema religijama ovoga svijeta koje ovjeku proiuju um i srce, podiu emocije na viu razinu i slue kao putokaz za duhovni ivot. Velik dio materijala ovdje se naao zahvaljujui istome svjetlu proroka, uitelja i tradicija velikih svjetskih religija koje stoljeima i stoljeima ovjeanstvu nude svete spoznaje i mudrost.

Moram izraziti zahvalnost i onom velikom naelu reda kozmikoj kreativnoj inteligenciji, pulsiranju evolucije unutar kozmosa koja nam se ukazuje u obliku sinkroninosti. Tijekom nebrojenih razgovora i itanja, esto mi se dogaalo da iste zamisli i spoznaje izraavaju drugi umovi irom planeta.

Jednako tako, bez pomoi brojnih pojedinaca, zaposlenika, kolega u poslovnim i dobrotvornim organizacijama, te lanova obitelji koji su sa mnom podijelili svoje zamisli i mudrost, ne bi bilo mogue napisati ovu knjigu. Svima izraavam veliku zahvalnost.

Mudrost svjetskih religija

Prvi tjedan

Um je sve; postaje ono to misli.

Buddha

Um ovjeka vee, um ovjeka oslo-

baa... Onaj koji s punim uvjerenjem

tvrdi Nisam vezan, slobodan sam pos

taje slobodan. Ramakrishna

1. ZAKON Kada vlada svojim umom, vlada i svojim svijetom. Bill Provost

JESTE LI SVJESNI injenice da u sebi trenutano imate silnu energiju koju je mogue upregnuti i upotrijebiti tako da vas dovede do radosti zadovoljnijeg i uspjenijeg ivota? Uviate li i da vam ista energija moe pomoi da ivite s bezbroj vanih doprinosa osobnome svijetu, obitelji i zajednici? Ta lako dostupna i iskoristiva energija esto se naziva snagom uma ili zakonom djelovanja uma. I funkcionira kod oba spola, u svim podrujima ovjekova ivota, te u svim narodima i zemljama irom svijeta.

Dio elemenata snage uma vjerojatno vam je ve i poznat: elja, vizija, mata, nakana, uvjerenost, vjera, pozitivno i negativno razmiljanje, da navedemo samo neke. Svi mi te elemente tijekom dana esto koristimo. No mnogi moda ne uviaju vane doprinose koje ti aspekti uma imaju pri odreivanju karaktera i osobnosti pojedinca. Stoga nam shvaanje rijei Kada vlada svojim umom, vlada i svojim svijetom moe itekako pomoi da dubinski spoznamo pojedine naine na koje kao pojedinci funkcioniramo. Promotrimo sada kako tono djeluje to naelo.

U svojoj knjizi Otkrivanje svijeta Charles Fillmore ovjekov um opisuje ovako: Um je sjedite percepcije svega to vidimo, ujemo i osjeamo. Upravo posredstvom uma vidimo svu ljepotu zemlje i neba, uivamo u glazbi, umjetnosti i, tovie, svemu ostalome. Nijeme misli koje se prebacuju iz stanice u stanicu, zajedno s valovima koji se ire ivcima ine skladnu cjelinu istka-nu od bezbrojnih raspoloenja, a upravo tu cjelinu nazivamo ivotom.

MaleshevskiNoteTu sam

Najvee otkrie mojega narataja glasi:

ovjek moe promijeniti ivot promje

nom stavova. William James

U umu svakog pojedinca nalazi se ishodite njegovih misli, rijei, djela, ak i osjeaja. Sve to mislite o Stvoritelju svega na svijetu, o sebi, o obitelji, susjedima, poznanicima, kolegama s posla i drugim ljudima u vaem je svakodnevnom ivotu vrlo vano. tovie, nain razmiljanja moe utjecati doslovce na sve aspekte ivota! Kao to je jednom rekao Joseph Addison: Snanome je umu esto najtee biti vlastitim gospodarom!.

Tijekom jednoga dana ovjek moe fluktuirati izmeu samopouzdanja i nesigurnosti, odlunosti i neodlunosti, spokojne smirenosti i frustriranosti, sree i tuge. Moete stjecati dojam da vaim ivotom upravljaju ljudi, dogaaji i okolnosti. Ali je li to opaanje ispravno? Uistinu je vano biti svjestan situacija i okolnosti koje vas okruuju. Vano je i korisno u ivotu raspolagati i odreenim odlikama: iskrenou namjera, predanou idealima, ustrajnim potenjem i asnim karakterom, te neprekidnom udnjom za znanjem.

Sve to postoji potjee iz uma; temelji se na umu i um ga oblikuje. Dhammapada

Na podruju promatranja sluaj je

naklonjen samo pripravnome umu. Louis Pasteur

Istinsko uporite neete pronai u prolaznim stvarima, nego u onome to je vjeno; nema ga u dijelovima izvanjskoga svijeta, nego u svetoj unutarnjoj spoznaji i istini o vlastitome postojanju. Spoznati tu istinu i vrsto se ukorijeniti u toj spoznaji neki put moda i nije jednostavno, osobito danas, kada se svijet tako ubrzano iri i razvija. Ali mogue je biti usredotoen i koncentriran! Kako? Za to je vano ovladati vlastitim mislima.

Univerzalni zakon ili naelo koje nazivamo zakonom djelovanja uma ima znaajnu ulogu u ivotu svakog ovjeka. Kako djeluje na pojedinca i njegov ivot? Jedan od odgovora nudi premisu prema kojoj je razmiljanje poveznica univerzalnog Bojeg uma i ovjeka. Svijest o tom zakonu i njegova primjena mogu vam pomoi da usmjerite misli i zajamite da e biti pozitivne i produktivne. Razmiljanje je usto i kretanje misli i zamisli unutar vaeg uma, odnosno va intelekt na djelu. Iz tih zamisli, u vaem se umu stvaraju mentalne slike ili simboli, a sve na temelju steenih spoznaja. Te je slike poslije mogue izraziti u obliku elja i djelovanja.

Misaoni je proces kreativna sila koja u ovjeanstvu ne prestaje djelovati. Mentalnu atmosferu stvaraju misli koje se pojavljuju u vaem umu, a ta energija privlai misli i zamisli koje su

joj srodne po prirodi. Energija vaih misli iri se kroz vrijeme i prostor i dolazi do drugih, poput valova na jezeru djeluje na sve to dodirne.

Kad bolje spoznate da su misli stvari i da su misli jednako vane kao i postupci, moete nainiti divovski korak naprijed, u smjeru potpunog ovladavanja vlastitim umom. Drugim rijeima, postajete svjesni vlastitog misaonog postupka i poinjete se koncentrirati na pozitivne i produktivne misli. Nain na koji razmiljate utire put nainima na koje ete reagirati na svakodnevne situacije, pa tako duboko i intenzivno utjee i na va svijet.

Kad shvatite univerzalni zakon uzroka i posljedica kako sije, tako e i eti, koliko daje, toliko e dobiti primat ete i razvijati pozitivne, praktine, afirmativne istine koje e vam sluiti u svakodnevnome ivotu. Zakon uzroka i posljedica, koji nerijetko nazivamo i svemirskom vagom, usko je povezan sa zakonom mentalnog djelovanja. U odreenome smislu moe se rei da ivimo u dva svijeta: svijetu uzroka (ono to je unutra) i svijetu posljedica (ono to je vani).

2. ZAKON Kad objave nema, narod se razuzda Izreke 29:18

nastavljam dalje sa svojom vizi jom.

Walt Whitman

savrena je radost u viziji u o Bogu.

Sv. Toma Akvinski

STARODREVNA IZREKA govori: Kad objave nema, narod se razuzda. I to je jedan od naina na koje moemo rei koliko je vano imati san, cilj, biti usmjeren na neto posve odreeno, ili imati viziju o elji kako bi se ivjelo u svoj punini i plodonosno. Kad nemamo cilj, ili kada nam neto muti viziju o cilju, nerijetko gubimo osjeaj za svrhovitost i usmjerenost. ak i kada se dobro pripremimo i raspolaemo sposobnostima potrebnima za odreenu aktivnost, nastojanja bez prave usmjerenosti mogu nam oduzeti energiju bez koje nema uspjeha. Postavljanje ciljeva, zajedno s odreivanjem smjernica o tome kako ih ostvariti, pomae nam da odrimo usredotoenost, daje nam energiju i nerijetko pomae da nam ivot bude zanimljiviji, korisniji i uspjeniji.

S vremena na vrijeme pojavljuju se malene razlike izmeu toke u kojoj se ovjek trenutano nalazi i mjesta na kojem bi elio biti. A esto se dogaa da nam se, im onome ime trenutano raspolaemo pridamo dodatnu svrhu i cilj, ukazuje prilika

ovjek mora teiti tome da postane

nadmoan. Konfucije

da krenemo prema svojem cilju. Ve i pojaanje energije ili predanosti od deset posto moe donijeti veliku promjenu. Meutim, istinski uspjeh lei u injenici da ovjek stjee nadahnue da postaje jo bolji i odbija prihvatiti samozadovoljstvo. Ne odredimo li konkretne ciljeve koji odgovaraju naoj ivotnoj svrsi i ne odrimo li jasnu viziju u vezi s tim ciljevima, na koncu e nam se lako dogoditi da posustanemo i doivimo neuspjeh.

No najhrabriji su nedvojbeno oni koji najjasnije vide to je pred njima, bila to velika slava ili velika opasnost, pa ipak ne zastajkuju

nego tome idu u susret. Tukidid

Istinski vidi onaj koji u svemu jednako vi

di ivu, uzvienu duu, neto vrhuna

ravno i neunitivo meu onim to pro

pada. Hinduizam

Ponekad pojedini konkretni aspekti ivota moda izgledaju rutinski, a odreena mjera rutine moe nam pomoi u odravanju zamaha. Meutim, nadahnue se esto pojavljuje kod onih koji rade na ostvarivanju tono odreenoga cilja. Uvijek ima prostora za poboljanja. Moete li tono zamisliti kako nadahnue iskoristiti za djelovanje na temelju snage vlastitih misli? Va je intelekt ujedno i plod i stvaratelj kreativnosti. Ta je snaga ve u vama, a potie je elja za ostvarivanjem korisnih ciljeva.

Jedan od najbrih i najsveobuhvatnijih naina pojaavanja vizije i razvijanja duhovnosti sastoji se u tome da koliko je vie mogue pomaemo drugima. Dokon je ivot uludo utroen ivot. Kako se ta izreka odnosi na vas?

Postoji pria o nekom kranskom redovniku koji se usrdno molio da mu se ukae vizija Isusa Krista. Nakon viesatne molitve zauo je glas koji mu je rekao da e mu se vizija ukazati sutradan u zoru. Prije nego to su se pojavile prve suneve zrake, redovnik je ve bio na koljenima pred oltarom.

Nailazila je estoka oluja, no redovnik se nije obazirao. Samo je gledao, molio i ekao viziju. Kada je oluja dosegnula vrhunac, na vratima se zaulo tiho kucanje. Prekinut u molitvi, redovnik se okrenuo od oltara i ve krenuo prema vratima. Znao je da neki siroti putnik trai zaklon od pobjenjela vremena. Kada se okrenuo prema vratima ugledao je viziju koju je prizivao.

Raspet izmeu elje da ostane i doivi potpunu viziju a imao je dojam da se nee odrati due od nekoliko trenutaka i elje da pomogne bratu u nevolji, redovnik je brzo zakljuio da je dunost na prvome mjestu. Otvorivi vrata zagledao se u

Na papir zapiite svoj ivotni ci l j. Sada kada ga imamo crno

na bijelo moemo neto i postii. Malo je onih koji su u sta

nju odrediti ci l j, a kamoli ga zapisati.

Sreu neete pronai dok vam cilj ne pos

tane jasan i uvijek pred oima.

Ross Byron

blistavoplave oi malene djevojice koja se, kako se inilo, izgubila. Bila je umorna, sva uzdrhtala od hladnoe, i gladna.

Redovnik je obzirno ispruio ruku i uveo djevojicu u toplu sobu. Dao joj je zdjelicu mlijeka i svjeeg kruha, te joj pokuao ugoditi na sve mogue naine. Najevi se u ugodnoj toplini, dijete je zaspalo u stolici.

On se zatim, teka srca, ponovno okrenuo prema oltaru, pribojavajui se da je vizija nestala. Na njegovu veliku radost i iznenaenje, nije bilo tako vizija je bila jasna i blistava, zraila u punoj raskoi! Dok je redovnik ushieno promatrao dragocjeno ukazanje, zauo je i neki blagi glas: Da se nisi pobrinuo za moju malenu, ne bih se mogao zadrati.

Kae se da je cijeli ivot tek jedan dan. Moemo li tu izreku preokrenuti i uz pojaanu svijest potvrditi da je svaki dan ivot? Kada se svakodnevno budite, hoete li vrsto odluiti da ete dan koji je pred vama ispuniti vjernom svrhom, vizijom, sluenjem s ljubavlju i obzirnim razvojem? A to je mogue! Zatim, kako dan odmie, osvrnite se i utvrdite koliko se pridravate jutronje odluke.

Sadanji je trenutak trenutak djelovanja. Mogue je da ste sljedeu izjavu uli nebrojeno puta: Ne ostavljaj za sutra to moe obaviti danas. Neka vae zanimanje i predmet koncentri-ranosti budu u sadanjem trenutku, u trenutku djelovanja. A gdje ima zanimanja, moe biti i aktivnosti, vizije i transformacije. Kako je to samo lijepo izrazio apostol Pavao kada je rekao: Nemojte se prilagoavati ovomu svijetu! Naprotiv, preobliavajte se obnovom svoga uma da mognete uoavati to je volja Boja: to je dobro, ugodno i savreno! (Rimljanima 12:2).

Hoete li prihvatiti izazov i promijeniti se transformirati se? Iskren je i gorljiv onaj koji se u krajnosti posveuje odabranome cilju i svrsi. Kada se neemu posvetimo, sva naa nastojanja postaju jednostavnima. Ve u ovom trenutku, odmah sada, prihvatite samo viziju koja vas uzdie, ali ne odbacujte ono to eventualno ne razumijete. U sklopu odlune promjene stava prigrlite sve to je dio vas. A zatim oslobodite oslobodite ba sve.

Umirite se i spoznajte. Znajte da red, boanski red, moe biti uzviena vizija koja se izraava kroz proirenu svijest o vama samima, vaemu svijetu i vaoj svrsi i mjestu u njemu.

3. ZAKON Zato ste stvoreni? Andersen

to je Bog vie u svim stvarima, to je

vie izvan njih. to je vie unutra, to je vie

i vani. Meister Eckhart

Upravo zbog neznanja identificiramo se

s t i jelom, s egom, s osjetilima, svime to

nije Atman. Mudar je onaj koji to neznanje nadilazi oda-

nou Atmanu. Shankara, Viveka-

Chudamani

NIJE LI NEKAKO POSVE LOGINO da kada neto istinski znamo dalje moemo ii uz neusporedivo vie samopouzdanja, uz vie sigurnosti i veu sposobnost ostvarivanja ivotnih ciljeva? Nismo li svi, u ovoj ili onoj ivotnoj fazi, ostali zateeni i moda traili rjeenje odreene situacije, postavljali pitanja poput ovih: to radim ovdje?... Koja je istinska svrha ivota?... Zato sam stvoren ba kao to to jesam?

Mogue je da ste ve uli kako se kae da se ovjeanstvo na svijetu pojavilo kako bi iskazalo slinost Bogu, kako bi izrazilo njegovu pravu prirodu, kako bi ostvarilo njegov velianstveni plan, ili kao idealna kreacija boanskog produktivnog bia. 0 tome svakako vrijedi promisliti. A Sveto pismo govori nam: I kaem vam: 'Vi ste bogovi; i svi ste sinovi Vinjega!' (Psalmi 82:6).

Kada ivimo kao bia sa zemaljske razine, sluimo se samo ljudskim sposobnostima, svijetu i jedni drugima predstavljamo ljudski lik: ljudske odlike i ljudsku svijest. To ljudsko pojavno bie moe biti ogranieno, moe se sastojati uglavnom od onoga to smo stekli kolovanjem, osobnim iskustvima, iz okoline i drugih vanjskih utjecaja. Iza tog osobnog bia, meutim, skriva se stvarnost naeg pravog bia. Ne sastojimo se tek od fizike i mentalne komponente. Imamo i duhovni identitet, a njime je obuhvaen i fiziki aspekt.

Je li mogue da smo u odnosu na Stvoritelja isto to i suneva zraka u odnosu na sunce? Nema toga to bi sunce moglo odvojiti od jedne od njegovih zraka. Svaka zraka sastoji se od suneve materije, s njim dijeli istu prirodu i ima posve osobitu zadau, tono odreeno mjesto na zemlji koje treba milovati toplinom i svjetlom. Poput suneve zrake, i mi imamo tono dodijeljeno mjesto. I osobitu zadau. Tako smo i mi dio boanskoga plana i nuni smo za savreno upotpunjavanje cjeline.

Promislite o tome. Moete li zamisliti neto svrsishodnije ili neto monije od spoznaje istinskog naslijea, a potom i njegova dosezanja? to znai biti Bojim djetetom? I to smo tono naslijedili? Jedan od moguih odgovora glasi da to to smo Boji nasljednici znai da svi mi, kao njegova djeca, dijelimo svu rasko beskrajne svrhovitosti svojega Stvoritelja.

Oaranost ovjeanstva duhovnom dimenzijom, skrivenim podrujem moi, te temeljnim naelom organiziranja koje se skri-

va iza svakodnevnih dogaaja kao i iza velikih stvari, porasla je i poprimila novu vanost.

Znanost bez prestanka otkriva nove dijelove temeljne strukture tvari. Pa ipak, svako novo otkrie i objanjenje mami nas i tjera na jo dublja i ira istraivanja. Svako rjeavanje zagonetke otvara jo dublje situacije koje se postavljaju kao izazov naim intelektualnim sposobnostima. I dok istraujemo nove tajne, poput istraivaa koji se uspinje strmim i neugodnim planinskim terenom, pred nama se otvaraju novi pogledi. Kad god doemo do novog vrha, na obzoru se pojavljuje jo jedan, jo vii.

Nae je Roenje tek san; i zaborav: Dua koja se penje s nama, naa ivotna zvijezda,

Zala je negdje drugdje, i dolazi izdaleka: Ne u posvemanjem zaboravu i ne u posvemanjoj ogoljenosti,

Nego na oblacima vjeite slave dolazimo Od Boga, koji na je dom.

William Wordsworth

Moje Ja to je Bog; jednako tako ne vi

dim nijedno drugo Ja doli samoga Boga.

sv. Katarina Genovska

to vie znamo o svemiru i vlastitome mjestu u njemu, to vie uviamo koliko malo zapravo znamo. Tako se i u svojoj neprekidnoj potrazi esto oslanjamo na duhovna uenja svjetskih religija kako bi nam pomogla da shvatimo vie o tome tko smo, to smo i zato smo ovdje.

Nae due ude za Bogom kako god nazivali Stvoritelja svega to postoji. eznemo za time da spoznamo Boga u velianstvenim izrazima ljubavi, ivota, moi, mira, ljepote, suosjeanja, prijateljstva i jo mnogo toga. Meutim, nebrojeno puta tu enju za Bogom moda tumaimo kao elju za stvarima, a same stvari nikada nam ne mogu donijeti zadovoljstvo. Do zadovoljstva dolazimo kada steknemo jasnu svijest o unutarnjoj nazonosti Stvoritelja.

U Mateju 6:33 itamo: Zato najprije traite kraljevstvo Boje i njegovu pravednost, a to e vam se nadodati. Je li mogue da dua ezne za neim to se skriva u njoj samoj? Jesmo li moda ve obdareni boanskom moi za ostvarivanje ciljeva kojima teimo? Je li na ivot pustolovina namijenjena ostvarivanju nae boanske prirode? Je li to razlog zbog kojeg smo stvoreni? Potjee li ta potreba za kreativnim ivotom od poticaja boanske imaginacije koja se kroz nas probija da bi se samoizrazila? Je li mogue da je istinska stvarnost svakoga od nas upravo duh koji je ono velianstveno svjetlo naega bia i postojanja? Jesmo li utjelovljeni kako bismo otkrili i ispunili vlastitu sudbinu?

Svjesno ili nesvjesno ivimo prema ivotnim zakonima. Ti zakoni ili duhovna naela odraavaju energiju Stvoritelja koja tee kroz svakog pojedinca, navodi nas na to da iz sebe izvlaimo ono najvie. Tako djelujemo onako kako i kada djeluje Bog.

Dok smo staloeni i uravnoteeni, dok iz dana u dan dajemo sve od sebe, moemo na udesan nain napredovati prema plemenitim ciljevima. Iskoristimo li svijest o tome da je u svim okolnostima vano i dobro pokazivati suosjeanje, ljubaznost, dobrotu, iskrenost, potenje, ljubav i velikodunost prema onima koje susreemo na ivotnome putu, ivot postaje radosnim iskustvom punim uitaka. Nastavimo li davati sve od sebe i svakodnevno razmiljati na najpozitivniji mogui nain, malo-pomalo rijeit emo se zabrinutosti zbog odreenih problema. Uimo kako se suoavati s novim situacijama, a ta nam svijest moe pomoi da poduzimamo ispravne i korisne korake.

Moemo raspriti oblake koji zaklanjaju svjetlo i put naprijed tako postaje posve vidljiv i jasan. Otvaraju se kanali za primanje vee koristi i pozitivnih ishoda. Boanska zamisao u vezi s naim ivotom udesna je i neusporedivo velianstvenija od svega to uope moemo zamisliti. Boanski je naum toliko velik da tek s vremena na vrijeme uspijevamo ugledati maleni dio, i to na asak, no upravo su takve situacije svjetlo koje nas vodi kroz ono to nam u prvi mah izgleda kao tama.

Kada je veliki pjesnik Tagore radio meu indijskim siromasima doivio je neto za to mu se uinilo da je neobino snana vizija Boga. Ta ga je vizija toliko duboko dirnula da je odmah odluio napustiti grad i povui se visoko u Himalaju. Imao je dojam da mu je potrebno razdoblje samoe u kojem e razmiljati o toj viziji i pokuati je shvatiti na dubljoj razini. No kada je izlazio iz prenapuenoga grada i krenuo prema pustim planinama, pogledao je svoj narod i vizija ga je napustila. Tagore je tako ostao u gradu sa svojim narodom. esto se dogaa da se prilika za sluenje pojavljuje upravo na mjestu pojavljivanja vizije! Spoznaje nailaze brzo i lako kada smo predani djelovanju duha, kada se posvetimo buenju duhovnih sposobnosti. Duhovni ivot ima temelje u spoznaji da Ja i otac jedno smo (Ivan 10:30). Uz takvu svijest moemo snano stupati u smjeru razumijevanja sebe i razloga zbog kojih smo stvoreni.

*

4. ZAKON Beskraj u svim smjerovima. Freeman Dyson

Najljepa i najdublja emocija koju uope

moemo doivjeti jest osjeaj mis-

tinosti. Rije je o sijau svih oblika istin

ske znanosti. Svatko kome je ta emocija strana, koji se vie

ne moe uditi i osjetiti zanos i straho

potovanje, praktiki je mrtav. Znati da

postoji i ono to nam je nedokuivo, da se pokazuje kao najuz-

vieniji oblik mudrosti i kao najblistavija

ljepota koju nae otupljene sposobnos

ti mogu pojmiti samo u najprimitivni-

em obliku ta spoznaja, taj osjeaj, u samome je sreditu

stinske religioznosti. Albert Einstein

OVJEANSTVO SI ESTO doputa razmiljanje u okvirima ogranienja i restrikcija. Ograde okruuju imanja, semafori i prometni znakovi uglavnom nas upozoravaju, crte na zemljovidima i razliite kulture odvajaju drave, a vjerski stavovi mogu izazivati nesporazume i sukobe meu pojedincima. Meutim, i prepreke i ogranienja su relativni i mogue ih je nadii napretkom.

Na primjer, rub svijeta se pomicao da bi ga na koncu do-kinuli odvani istraivai koji su se usudili stupiti u nepoznato. Astronomi su rasprili ranije vjerovanje o nebeskoj kupoli koja natkriva svijet i podarili nam spoznaje o galaksijama udaljenima milijune svjetlosnih godina. Dananji nas lijenici uvjeravaju da je mogu ivotni vijek dulji od stotinu godina. I doista, svakih deset godina udvostruuje se broj proslava stotog roendana! Sportski rekordi nadmauju se toliko brzo da se ovjek ve pita je li ostala jo koja granica!

Nama je teko i zamisliti maleni opseg znanja i ogranieni pojam o svemiru koji je prevladavao u vrijeme nastanka svetih spisa najvanijih religija. A to nas dovodi do sljedeeg pitanja: Treba li nae udesne svete knjige nadopuniti dodatnim informacijama o svemiru i ovjeanstvu?

Teilhard de Chardin zaziva novu teologiju koja bi obuhvatila i suvremena znanstvena otrkia o beskraju svemira, a to na uobiajeni pogled na svijet proima svojevrsnom univerzalnou, te progresivnom trajanju vremena koje... uvodi... pojam mogueg neogrnaienog Napretka. Upravo zbog univerzalnosti i fu-turizma de Chardin je bio uvjeren da sada raspolaemo viim i te-meljnijim razumijevanjem kozmosa, to bi moglo posluiti kao osnova za nove duhovne informacije.

Ne trebamo ljestve do neba, trebamo samo... opaati strukturu i funkcije ovjekovih tjelesnih organa... i tako spoznati postojanje

Stvoritelja. Job je rekao: Iz svog tijela vidjet u Boga. Abba Mari ben Eligdor, francuski filozof iz 14. stoljea

ivot je svijest! Kada nam je svijest koncentrirana na izostanak ogranienja, tada nam se ti uvjeti ee pokazuju u ivotu. Veliki proroci i uitelji iz davnih vremena nauili su nas da traimo nevidljive sile i aktivnost koji daleko nadilaze nas same.

Ne promatraj nebo s dna bunara.

Kineska poslovica

U pozadini velike sumnje postoji veliki

satori, gdje postoji temeljito propitiva

nje pojavit e se i temeljito iskustvo

buenja. Izreka iz Zena

Veina ljudi fiziki, intelektualno ili moralno ivi u vrlo og

ranienome krugu svojeg potencijalnog

bia. Slue se vrlo malenim dijelom mogue svijesti i,

openito, duhovnih potencijala, poput ovjeka koji se od

cijelog tjelesnog organizma naviknuo

sluiti samo malim prstom. Velike krize

i nepredviene situacije pokazuju

nam koliko su nae kljune mogunosti neusporedivo vee

od onoga to smo mislili.

William James

Mnogi e pomisliti da je njihova dobrobit u rukama nekoga, nekog sklopa okolnosti, nekog dogaaja ili neke radosti. Sloit emo se da se hranimo onim to dobivamo od ljudi i okolnosti koje slue kao kanali za dobrotu i dobrobit. Ali moemo li se zagledati duboko u sebe i znati, bez traka sumnje, da smo stvoreni bez ogranienja bez obzira na vanjski izgled? Kada Boga shvatimo kao izvor, vie nas nee hvatati panika ako se na izvor promijeni. Umjesto toga, moemo traiti prilike, traiti usmjeravanje i potporu, te spremno prihvaati nove mogunosti za ostvarivanje dobrobiti.

To nam govori o istinitosti jednog drugog ivotnog zakona: U svemiru nema ogranienja. tovie, moemo rei da postoji zakon o nepostojanju ogranienja! Umjesto da se koncentriramo na nedostatke, ogranienja ili pomisli na ono ega nema, ne bi li bilo mudro koncentrirati se na misli o obilju?

Obratite pozornost na mnogobrojne stvari i predmete izraene ovjekovom rukom zgrade, mostove, automobile, brodove, raunala, suvremene tehnike aparate, lasere i sl. A sada promotrite ono to se krije iza njih. Uviate li nepregledne izvore iz kojih su nastali i je li vam jasno da je najvee od tih ovjekovih dobara inteligentan um? Na um ispunjavaju zamisli i misli koje nam pokazuju kako graditi ili stvarati ono to moemo zamisliti. Ako smo otvoreni prema novim spoznajama, novim poticajima i ubrzanju otkria, trenutano ne moemo ni zamisliti to je sve mogue otkriti i postii!

ivimo u svijetu promjena, a promjene su najdublje i najsveobuh-vatnije upravo na podruju znanosti. Udbenici koji se nekoliko godina ne osuvremenjuju u pojedinim podrujima postaju praktiki beskorisni, dok laboratoriji s deset godina starom opremom

nalikuju na muzej. No veina znanstvenika odmah e naglasiti da su neke stvari u znanosti daleko sigurnije i stalnije periodika

tablica, termodinamiki zakoni, relativnost, genetski kod, bioloka evolucija te da ustrajno podiemo temelje nepromjenjive

povrine na kojoj se pojavljuje potpunija slika fizike stvarnosti... Oito je da o znanstvenim pojmovima, pa ak ni mehanizmima,

vie ne moemo govoriti kao o doslovnim opisima objektivne stvarnosti.

Andersen

*

5. ZAKON Kako elite da vama ine ljudi, tako inite i vi njima. Matej 7:12; Luka 6:31

TEMELJNI ZAKON poveanja glasi: Kako daje, tako e i dobivati ili Kako sije, tako e i eti. Tim se rijeima na razliit nain izraava ono to nazivamo Zlatnim pravilom: Sve to elite da ljudi ine vama, inite i vi njima! U tome je sav Zakon i Proroci (Matej 7:12).

U kranskim svetim spisima Isus je Zlatno pravilo opisao vlastitim rijeima, a ta praktina mudrost izraava se u raznim oblicima u svim vodeim svjetskim religijama. Sline misli o ponaanju pronalazimo i u hinduizmu, budizmu, islamu, konfucija-nizmu, judaizmu, taoizmu, u perzijskoj literaturi i djelima Aristotela, Platona, Seneke, kao i ostalih velikih filozofa i uitelja. U idovskoj literaturi Zlatno pravilo glasi: to ti je mrsko, ne ini nikome.

Zlatno pravilo nudi nam obrazac ili plan za ivot koji moemo itati, shvatiti i koristiti kako bismo u ivot unijeli raznovrsne pozitivne pomake. Kada se prema drugima odnosimo onako kako bismo eljeli da se drugi odnose prema nama, rije je o planu koji funkcionira udesno iz svih perspektiva i za sve sudionike. I on od nas neto zahtijeva!

Mnogi poznaju priu o Aladinu i njegovoj udesnoj svjetiljci. Onaj divni duh koji je ekao Aladinov poziv ivio je upravo u toj svjetiljci. (Bismo li to mogli usporediti sa svjetlom koje nosimo u sebi?) Pa ipak, duh se u prii nije pojavljivao kad god je Aladin poelio. Aladin je morao neto uiniti kako bi ga dozvao morao je protrljati svjetiljku! Kada je Aladin poduzeo korake potrebne za sreivanje onoga to mu je povjereno, pojavljivala se njegova dobrota. Isto vrijedi i za nas. Kako?

Moemo poeti od toke u kojoj se trenutano nalazimo i upotrijebiti odlike i sposobnosti kojima ve raspolaemo, bilo da je rije o nekom daru, materijalnome dobru, mogunosti ili prilici za sluenje sebi i drugima. Oekuje nas nagrada tako velika da nadilazi svaki novani iznos ili priznanje koje bismo inae dobili u vanjskome svijetu. Rije je o svijesti o tome da smo obavili svoj posao i sluili na najbolji mogui nain. Rije je o osjeaju sree i zadovoljstva koji proistjee iz stvarnog davanja unutarnjeg ja. Koji je onda djelotvoran put, savjet za svakodnevni ivot? Dajte sve od sebe i inite sve to znate uz ono ime raspolaete.

ZLATNO PRAVILO U VODEIM SVJETSKIM RELIGIJAMA: AMERIKI INDIJANCI: Temelj je potivanje prema svemu to je vo. Veliki zakon mira

BEHAIZAM: Blaen je kojemu je brat drai od samoga sebe. Baha'u'llah

BRAHMANIZAM: Ovako glasi dunost: drugima ne ini nita od onoga to bi te boljelo kada bi drugi to inili tebi. BUDIZAM: Druge ne vrijeaj onime to bi vrijealo tebe. Udnaa-Varga HINDUIZAM: Ovako glasi dunost: drugima ne ini nita od onoga to bi te boljelo kada bi drugi to inili tebi. Mahabharata ISLAM: Nitko nije pravi vjernik dok bratu ne poeli to eli i sebi. Suna JINIZAM: U srei i patnji, u radosti i boli, prema svim stvorenjima moramo se odnositi kao prema sebi. Mahavira, 24. Tirthanakra JUDAIZAM: to ti je mrsko, ne ini drugima. To je zakon, a ostalo su tumaenja. Talmud KONFUCIJANIZAM: Ne ini drugima to ne bi htio da drugi ine tebi. Analekta

KRANSTVO: Sve to elite da ljudi ine vama, inite i vi njima! Matej 7:12 PERZIJA: ini to eli da drugi ine tebi. SIKHIZAM: Ne sukobljuj se ni s kim, jer Bog je u svima. Guru Arjan devji 259, guru granth Sahib TAOIZAM: Susjedov dobitak smatraj svojim dobitkom, a susjedov gubitak svojim gubitkom. ZOROASTRIZAM: Ta je narav dobra jedino kada drugome ne ini to nije dobro i za nju samu. Dadistan-I-Dinnik

I nije vano tko ima koristi od naeg sluenja, ali je vano kako sluimo i kako dajemo. Napredujte korak po korak; ponite od prvog koraka koji je pred vama. Protrljajte svjetiljku! Netko je rekao: Mi smo Boji dar nama samima; to radimo sa sobom i to od nas postaje, to je na dar Bogu! Sada je vrijeme da damo sve od sebe. ivot na nas reagira ovisno o tome kako mu pristupamo. Ako se ponaamo tako da druge zlorabimo ili im nekako kodimo, isto to moda e se dogaati i nama. ivot nam moda ne funkcionira kako treba i drugi nam moda ne vjeruju. Identificirajmo se s darovima svemira poput obilja, dobrote, radosti, ljepote, ljubavi, vjere i mudrosti a te e odlike posta-

ti energijom koju moemo dovesti u svoja iskustva. Ljudi e reagirati na naa nastojanja jer prepoznaju kada dajemo sve od sebe.

Dobrota, blagonaklonost, suosjeanje i obzirnost esto se opisuju kao Ljubav na djelu. Nije li to sama bit Zlatnog pravila? Svaki dan nudi nam nove prilike zahvaljujui kojima svatko od nas moe uiniti neto dobro za drugoga, biti obziran i pun razumijevanja, pruati potporu. Na trenutak se zamislite nad vlastitim ivotom. Jurite li od stvari do stvari, moda sa sastanka na sastanak, pa i ne primjeujete kako se drugi osjeaju i kako reagiraju? Odvajate li dovoljno vremena da uoite to se dogaa u neijem ivotu? Jeste li voljni izazvati pozitivnu promjenu prebacivanjem svijesti s osobnih elja na tue potrebe? I budite sigurni da osoba u iji ivot uete danas moe upotrijebiti va dar dobrote. Budite uvjereni da e vau iskrenu brinost itekako cijeniti osoba iz vae okoline na koju je usmjerena. A cijelome svijetu potrebni su naa brinost i potpora.

Ponavljam, najvea je nagrada upravo unutarnja nagrada, srea koja izvire iz dobro obavljene zadae. Hoemo li prepoznati priliku za davanje kada nas povue za rukav?

Naglasci

1. Univerzalna naela ili ivotni zakoni duhovne su istine koje se same provode mogu ih primjenjivati svi, svugdje i u svako vrijeme a nude smjernice i savjete za koristan ivot ispunjen zadovoljstvom.

2. ivotni zakoni djeluju tako da svima donose najviu dobrobit. 3. Jedan od temeljnih zakona funkcioniranja glasi: Kako izvana,

tako i iznutra!

4. Um je sjedite percepcije svega to vidimo, ujemo i osjeamo.

5. Mentalnu atmosferu stvaraju vae dobronamjerne misli. 6. Utvrivanje ciljeva i smjernica za njihovo ostvarivanje moe

vam pomoi da ivite zanimljivije, korisnije i uspjenije. 7. Maleni, ustrajni napori mogu dovesti do velikih postignua. 8. ivot je svijest! U mogunosti smo koristiti slobodnu volju za

donoenje odluka.

9. Kako doivljavate sebe? Moete li istinski spoznati da je va fiziki, identitet obuhvaen vaim duhovnim identitetom?

10. Zlatno je pravilo obrazac ili plan koji moete itati, prouavati i primijeniti u svakodnevnom ivotu radi izgradnje vrste kue ivota.

11. Dobrota, suosjeanje, obzirnost i brinost esto se opisuju kao ljubav na djelu.

Praktina primjena raznih duhovnih zakona elite li u ivot unijeti promjene, jedan od najboljih naina sastoji se u provoenju svakodnevnih afirmativnih pomaka u nainu na koji razmiljate, osjeate, govorite i djelujete. Iskrena i gorljiva predanost kojoj je cilj izvui ono najbolje iz sebe i svijeta koji vas okruuje moe donijeti spektakularne rezultate. U tome vam moda moe pomoi i ovaj navod iz govora koji je Dalai Lama 1989. odrao prilikom primanja Nobelove nagrade:

Budui da svi zajedno dijelimo ovaj mali planet, moramo nauiti ivjeti u skladu i miru, kako jedni s drugima, tako i s prirodom. To nije tek san, nego nunost. Jedni o drugima ovisimo u toliko toga da vie ne moemo ivjeti u odvojenim zajednicama i ne obazirati se na ono to se dogaa izvan njih. Jedni drugima moramo pomagati kada se naemo u potekoama i moramo dijeliti sreu u kojoj uivamo. Obraam vam se kao tek jo jedno ljudsko bie, kao obian redovnik. Utvrdite li da su vam moje rijei korisne, nadam se da ete ih pokuati provoditi u djelo.

*

Drugi tjedan

Ljudi se boje razmiljati, i l i, pak, ne

znaju razmiljati. Ne uviaju da je um

mogue ojaati, iako se emocije ne mogu

potiskivati. irom svijeta ljudi trae

duevni mir, no on je nemogu bez sna

ge uma. Eric B. Gutkind

1. ZAKON ivot ti se pretvara u ono to misli. Marko Aurelije

MISAO ili in razmiljanja jedna je od najveih sila kojima raspolaemo, a, kao i kod veine slinih moi, mogue ju je koristiti i pozitivno i negativno, po elji. Mnogi ljudi nikada nisu nauili sluiti se tom moi, ovladati snagom uma. A u dananjem svijetu jednako je vano nauiti ispravno razmiljati kao i ispravno govoriti i ispravno djelovati. Ernest Holmes, utemeljitelj Znanosti o umu, objanjava svoje stavove o razlozima: ivot je zrcalo i ovjeku koji razmilja odraava ono to mu svojim mislima pripisuje.

Zahvaljujui suvremenoj tehnici u stanju smo vidjeti mozak, ali ipak ne vidimo kako on radi. Vidimo samo posljedice modane aktivnosti. Um, koji je nevidljiv, upravlja misaonim procesom. Mozgu govori kako razvrstavati iskustva i injenice, kako oblikovati nove zamisli, pridavati formu novim pojmovima. Neizravno djelovanje misli nije teko shvatiti, jer je oito da ovjek razmilja prije nego to bilo to uini. Misao je motivator svakog djelovanja, jednako kao to elektrina struja slui kao sila rnoti-viranja osvjetljavanja doma. Bez obzira na to prevodimo li misli u stvarno djelovanje ili ne, sama je misao ve proizvela odreeni uinak.

Je li vam se kada u glavi pojavila originalna zamisao, pa ste se upitali odakle se pojavila? Kao da vam je um u mozak posijao zametak ideje. Na temelju ranijih iskustava i steenog znanja, va ju je mozak razvio tako da je vi moete izraziti na suvisao i uvjerljiv nain. Mogue je da se ideja i poboljavala dok ste je iskuavali ili izraavali u raznoraznim okolnostima.

ovjeku koji je njime ovladao, um je

najbolji prijatelj. Drugima je, pak,

najvei neprijatelj. Bhagavadgita

ovjeka na koncu ini ono ime se bavi

njegov um. Upaniadi

Slino tome, um moe mozgu odrediti to treba misliti. Moe nam biti vrlo privlano razmiljati o tome da nemamo nikakav nadzor nad onim to nam ulazi u glavu, no stvarnost je zapravo drukija. Ako nam se u glavi pojavi pomisao koja nije u naem interesu, moemo, vrlo budno i umjeno, poeti razmiljati o neem drugome, i tako istisnuti nepoeljne misli.

Zvui vam teko? Pokuajte s ovakvim eksperimentom. Ako vam netko kae: Nemoj razmiljati o bananama to e se dogoditi? Kod veine ljudi u glavi e se pojaviti slika banana, i to usred svijesti! Znai da i nema osobite koristi od toga kad sami sebi govorite da trebate prestati o neemu razmiljati, zar ne? Nepoeljnu pomisao zamijenite poeljnom. Ako ne elite razmiljati o bananama, koncentrirajte se na neto drugo na primjer na jabuke, narane ili kokose! im u prednji plan svijesti dovedete neku drugu sliku, slika banana nestaje. Kako? Jer se um istodobno ne moe koncentrirati na vei broj razliitih slika.

To se naziva tehnikom istiskivanja. Ispunite li cijeli um pozitivnim i produktivnim mislima, u njemu nee ostati mjesta za negativne misli. U biti oslobaate ili istiskujete nepoeljne misli i nastali vakuum ispunjavate poeljnim mislima. Odgovornost za aktiviranje zakona djelovanja uma lei na svakome od nas. Sami oblikujemo svoj osobni svijet. Stvaranje ivota koji elimo uvelike ovisi u upravljanju umom. Kao to se kae: Promijeni nain razmiljanja; promijeni ivot.

Nije dovoljno imati dobar um. Najvanije je dobro ga koristiti. Rene Descartes

Svi smo mi ono to mislimo. Sve to jes

mo uzdie se s naim mislima. Svojim mislima stvaramo svijet.

Buddha

Kada mijenjamo nain razmiljanja, vano je nastaviti s povoljnim i korisnim misaonim procesima. Postii ete vrlo malo ako se nakon nekoliko dana truda vratite starom nainu razmiljanja i nekadanjim navikama.

Mogue je da kod promjene sadanjeg naina razmiljanja prvo treba zastati i postaviti nekoliko relevantnih pitanja. Kako elim da se moj ivot razlikuje od sadanjeg trenutka? Prieljkujem li veu energiju? Kada se osjeam usredotoenim/usredotoenom? O emu razmiljam u takvim trenucima? elim li u svojem svijetu ostvariti promjenu? Kako to postii? Kako mogu bitno sluiti? to elim postii?

Kada se pojave odgovori na ta pitanja, u sljedeem koraku ovjek treba postati stalnim pastirom vlastitih misli. uvajte

Sve zbog ega patimo poteklo je iz sa

mih temelja ovjekovih misli.

Teilhard de Chardin

ulaz u svoj um kako biste zajamili da razmiljate samo o onome, i izgovarate smo ono, to je u skladu s vaim ciljevima i eljama.

Tako se esto dogaa da mislimo kako moramo postati struniji u neemu prije nego to budemo u stanju ostvariti eljeni cilj. Zbog takvog naina razmiljanja itamo raznorazne knjige, pohaamo raznorazne seminare i sudjelujemo u svim moguim radionicama, traimo strune savjete itd. I ima li kakve koristi od takvih novih mogunosti? Apsolutno! Svako proireno znanje djeluje na nau ukupnu svijest.

Moe li metoda kojom se slui poetnik neki put biti djelotvornija od naina na koji djeluje strunjak? Promislite malo. Jedan od najboljih primjera poetnikog uma jest maleno dijete koje ui hodati. Djeca ne itaju knjige o hodu i ne pohaaju seminare! Lijepo se pridignu, zakorae, pa padnu. Pa sve ispoetka! Dijete e pri padu moda osjetiti frustriranost, ali se nee obeshrabriti. Dijete nee rei: Pogledaj to mi se dogodilo! Pao sam! Nikada neu nauiti hodati! Dijete jednostavno ustrajava sve do trenutka kada uspije nainiti onih prvih nekoliko dragocjenih koraka. Vjebom se dosee savrenstvo, pa tako i oni prvi nesigurni koraci s vremenom prerastaju u pravo hodanje. Upravo fantastino!

Moemo nauiti svjesno napredovati u ivotu ako nauimo prepustiti se energiji koja nas okruuje, ako nauimo kako se smijeiti uza sve veu svijest, kod kue, na poslu, u igri i tijekom cijelog dana. Koncentrirana i brina svijest moe biti temelj sretnoga ivota. Zapamtite: Stvoriteljev duh u vama moe vas dovesti do savrenog izraza kada otvorite um i srce. Svaki dan doekujte sa samopouzdanjem, vjerom i ivotnom radou.

*

2. ZAKON ovjek prima ljubav kakvu daje. Anonimna

NEKI MUKARAC PRIMICAO SE cvjearnici iz koje je elio buket rua poslati majci za roendan. Ve gotovo pred ulazom, uoio je malenog djeaka koji je sjedio na rubnjaku ispred prodavaonice i plakao. Kada ga je upitao to mu je, djeak je rekao da je doao

U ljubavi se vrata moje due irom ot

varaju, Omoguuju mi da

udiem nov zrak slobode

I zaboravljam vlastitu sitniavost.

U ljubavi cijelo moje bie struji naprijed

Izlazi iz krutih okvira uskogrudnosti i sa

moivosti, Zbog kojih sam za

toenik vlastite neimatine i ispraznosti.

Scott Peck

Koji eli initi dobro kuca na vrata; koji

voli vrata zatie otvorenima. Tagore

Moj je ivot nedjeljiva cjelina i sve moje aktivnosti stjeu se u

jednu; uzdiu se u mojoj neutaivoj lju

bavi prema ovjeanstvu.

Mahatma Gandhi

kupiti ruu za majku. Meutim, imao je samo sedamdeset devet centi, dok je rua stajala dolar. ovjek ga je suosjeajno uveo u cvjearnicu i kupio mu ruu. Zatim ga je upitao eli li da ga od-veze kui. Djeak je odgovorio: Bio bih vam zahvalan, gospodine, kada biste me odveli k majci. Djeak ga je tako odveo do groblja, gdje je ruu poloio na majino posljednje poivalite.

Nakon to je djeaka odveo kui, mukarac se vratio u cvjearnicu i otkazao narudbu za isporuku buketa. Umjesto toga kupio je cvijee i s njim se odvezao tri stotine pedeset kilometara i posjetio majku! Tijekom puta razmiljao je o snazi ljubavi i nebrojenim dobrima koja proistjeu iz ruku ljubavi.

Vrlo je lako govoriti o ljubavi. O ljubavi su napisane lijepe pjesme i velike knjige. Ali kako shvatiti, kako razumijeti ljubav? Jedan moj prijatelj, sveenik, rekao je: Sva zaklinjanja ovoga svijeta u to da je Bog ljubav ne znae nita dok se iskreno ne zagrlimo! Kakva misao!

Na odreeni nain, ljubav je, kako se ini, ideal i san svakog ovjeka. Je li mogue da su nae due zaete u Stvoriteljevoj ljubavi? ini se da smo zadovoljniji i ispunjeniji kada smo u stanju duhovne ljubavi, a nekako ispranjeni kada smo usredotoeni na neto drugo. Je li mogue da ljubav neograniena ljubav postaje svrhom naeg postojanja? Je li mogue da se ljubav smatra najveim ivotnim blagom upravo stoga to je rije o istinskoj prirodi naih dua?

Ueni ljudi kroz cijelu povijest ljubav odreuju kao snagu koja spaja i vee svemir i sve to je u njemu; ljubav se esto naziva i najveim ovjeku poznatim naelom uvoenja sklada. Kako tono shvatiti te opise? Nitko nikada nije vidio ljubav, nije je uo, dodirnuo, omirisao niti osjetio njezin okus! Kako fiziki dodirnuti misao, pojam, ideju? Nedvojbeno je da vidimo plodove i djelovanje ljubavi, ali ne i boansku energiju koja do toga dovodi. ujemo zvukove suosjeanja i brinosti u neijem glasu. Ali kako osjetiti slatki okus unutarnjeg mira i spontane radosti? Mogue je vidjeti ljubav u tuim djelima i postupcima kada izraavaju tu priroenu energiju iz dubine svojega bia. Miris ljubavi moemo osjetiti zahvaljujui veeri prireenoj s bezgraninom ljubavlju osobe koja voli kuhati. 1 koja nas voli! Ljubav moemo dodirnuti u zagrljaju dragih osoba kada nam otvaraju srce i putaju da njihova ljubav tee prema nama. Pet osjetila ljubav moe spoznati samo iznutra, prema van. No kada izraavamo ljubav, ujedno je i prvi primamo. Kako? To to jesmo poinjemo prepoznavati u drugima.

Buddhin je duh duh velike ljubavi, dob

rote i suosjeanja. Buddha

Najvii je oblik mudrosti dobrota ud

ruena s ljubavlju. Talmud

Jedan od temelja psihologije glasi da ovjek ima veliku potrebu biti voljen. Na te rijei moemo kimnuti i sloiti se. Da, slaem se. Ako me nitko ne voli, ivot moe izgledati prazno i besmisleno. Trebamo li to promotriti i iz drukije perspektive? Je li mogue da je najvaniji nain na koji ovjek moe biti voljen upravo davanje ljubavi? Sve dok ljubav traimo izvan sebe, najee frustriramo ljubav koja je u nama!

Pruanje ljubavi ne odnosi se na lanu sentimentalnost i laskanje. ista je ljubav prirodan stav i dranje obiljeeno dobro-namjernou, dobrotom, suosjeanjem, brinou, podupiranjem i blagonaklonou. Rije je o spremnosti na to da uinite sve to moete kako bi bili od pomoi i kako bi nekome olakali i poboljali situaciju. Kada ivimo u ljubavi, svjesno doivljavajui i izraavajui ljubav, sudjelujemo u najsnanijoj aktivnoj sili.

to bi se u naem svijetu dogodilo kada bismo odluili gledati oima ljubavi? Bismo li u svakoj osobi na koju naiemo ugledali ljepotu i istinu? Bismo li bili otvoreniji prema tuim mislima i osjeajima? Bismo li pljeskali i radosno podupirali tue boanske zamisli? Bismo li opratali i suosjeali u odnosima s drugima? Kada gledamo oima ljubavi dogaaju se zanimljive stvari.

Poinjemo opaati iskru u sugovornikovu oku. Situacija se mijenja kada uimo davati neogranienu ljubav i kada se prestanemo opirati. Neki od plodova pruanja ljubavi:

ovjek postaje neustraiv jer savrena ljubav istiskuje strah.

ovjek postaje sretan, jer se nesklad ne moe uvui onamo gdje vlada ljubav.

ovjek vie nikada nije sam, jer ljubav njegov svijet ispunjava osobama punima ljubavi.

ovjek nije tuan, jer ljubav donosi najveu sreu.

ovjek postaje uspjeniji, jer ljubav nikada ne moe doivjeti neuspjeh.

ovjek postaje omiljen i voljen, jer se slinosti privlae, a ljubav ima neizrecivu mo privlaenja.

ovjek postaje ivahan, budan i sve svjesniji, jer ljubav izotruje sve sposobnosti.

Um i srce ispunite ljubavlju i ivot e vas preplaviti najraskonijim blagoslovima. Zahvaljujui tome, kada ponete druge darivati ljubavlju, i sami ete biti okrueni ljubavlju. Zahvaljujui neogranienoj ljubavi, dolazite do istinskog kraljevstva nebeskog na zemlji i vaem se ivotu pridaje uzvienije dobro.

Koji ne moe oprostiti drugima rui most

koji i sam mora prijei; jer svatko

osjea potrebu da mu oproste.

Lord Herbert

3. ZAKON Da bi mu oprostili, ovjek najprije mora oprostiti. Anonimna

U SVOJOJ KNJIZI Vidjet e kada pone vjerovati, dr. Wayne Dyer govori o silno dirljivim sluajevima opratanja koja je doivio: Prije nekoliko godina na kioscima se pojavila jedna od najdirljivijih i najdojmljivijih naslovnica nekog amerikog asopisa. Na fotografiji papa Ivan Pavao II. sjedi u tamnici s ovjekom koji ga je pokuao ubiti. Taj prikaz opratanja na mene je imao trajan uinak. Ljudi koje smatramo... uzorima dobrote u svakoj situaciji mogu oprostiti bez uvjeta i sumnje. Svoju svijest ne zamagljuju pomislima na bijes, mrnju i osvetu prema onima koji su im htjeli nakoditi ili im nanijeti nepravdu. Umjesto toga, slue nam kao primjer opratanja kojim se moemo posluiti u svakodnevnom ivotu.

U trenutku napada u kojem je ubijen, Mahatma Gandhi instinktivno je podignuo ruke, tom hinduistikom gestom pokazujui opratanje. Gandhi je odlino shvaao pravu bit istine, jer inae nikada ne bi rekao: Slabi nikada ne mogu oprostiti. Opratanje je odlika snanih. Jedan drugi vaan ivotni zakon govori kako moramo oprostiti sebi i drugima ako elimo nadvladati odreene potekoe i ostvariti istinski duhovni napredak. Vanost opratanja u prvi mah moda i nije oita, no nedvojbeno je jedno: nije sluajno to svi veliki duhovni uitelji ustrajavaju upravo na toj odlici.

Razvijanje sposobnosti opratanja moe biti presudno za nae zdravlje, kao i za kvalitetu naih odnosa s drugim ljudima. Gomilanje ljutnje i kivnosti i pojaavanje nagona za osvetom meu najdestruktivnijim su sklonostima koje se uope pojavljuju

*

Koji oprata, okonava sukob. - Afrika poslovica

u ovjekovu umu. Stoga moemo razviti duhovnu naviku proiavanja bia od tih emocionalnih otrova im ih osjetimo. Zadravamo li sjeanje na neku nepravdu ili povredu, stvarnu ili zamiljenu, vrijeme je da je se oslobodimo! Jednostavno je pustite!

O putanju i oslobaanju moemo govoriti s dvaju gledita. Jedno preporuuje da bez odlaganja oslobodimo sve osjeaje koji nas trenutano uzrujavaju. Ponekad se dogaa da druge osuujemo i stavljamo u zatvor unutar vlastitog uma. Osvrnemo li se na vlastiti ivot, uvidjet emo da smo i mi sami u prolosti moda inili sline stvari. A budui da se ivot neprekidno mijenja, nema potrebe slijepo se drati neega. Na primjer, pokuaj oajnikog hvatanja za sreu ne donosi sreu, nego moe biti siguran put do jada i tuge.

Ako ljudi oko nas grijee, moemo im bez potekoa ponuditi suosjeanje, budui da Bog nas bez prestanka obasipa svojim

suosjeanjem. Sir Chinmoy

Opratanje je najvii i najljepi oblik Iju-

bavi. Za uzvrat dobivate neizreciv mir i

sreu. Robert Muller

Druga je mogunost osloboditi se ili odustati od vezanosti za ego. Iz perspektive univerzalnog jedinstva, ego se bori kako bi odrao iluziju zasebnog postojanja. U stvarnosti bi oslobaanje stega ega i odustajanje od osjeaja borbe mogli biti identini. Kada odustanemo od borbe da dokaemo da smo dostojni ljubavi ili odobravanja, ivotnoj energiji omoguujemo da u nama tee ista i bez prepreka. Kada se oslobodimo borbe za opravdavanjem vlastitog postojanja, esto pronalazimo korisne naine sluenja koji nam donose zadovoljstvo. Kada se prestanemo grevito drati ogranienih stavova i pojmova o tome kako bi to trebalo biti, oslobaamo se i samima sebi omoguujemo da u ivotu uivamo u svim mnogobrojnim manifestacijama. Duhovna mo opratanja moe nadvladati svaku sklonost ljutnji i kivnosti zbog nepravde. Kivnost je egoistina i ukorijenjena u povrijeenosti.

Predivan uzor opratanja nudi nam se kada se osvrnemo na to koliko esto i koliko potpuno Stvoritelj oprata nama. Isusa su pitali Koliko esto trebamo opratati? Odgovorio je ovako: Sedamdeset sedam puta (Matej 18:22). Drugim rijeima, opratanju nema ogranienja. Ono treba biti stalno!

U jednom drugom evanelju Isus kae: Oe, oprosti im jer ne znaju to ine (Luka 23:34). Moete li uvidjeti da ljudi

koji drugima ine zlo moda doista i istinski ne znaju to ine? To to eventualno usmjeruju prema drugima ne govori ba nita o tim drugim ljudima. No njihovi postupci itekako govore o njihovu gnjevu, mrnji, okrivljavanju ili elji za osvetom. Iz tog primjera uimo vanu lekciju o opratanju. Ljudi koji su se prema nama ponijeli runo, neugodno ili uvredljivo moda ne uviaju da su svi ljudi povezani. Kada jednom duboko u srcu spoznamo da smo povezani sa svim ostalim ljudima, pa tako i onima koji se ponaaju nedolino, u rukama e nam se nai klju moi opratanja. A ta spoznaja moe potaknuti poveanu sposobnost opratanja.

Opratanje se opisuje kao postupak slian ienju luka odvija se u slojevima! Kada naiemo na novi sloj ili aspekt vlastitoga bia u kojem se pojavljuje odreeni oblik kivnosti, oekuje nas jo rada. To ne znai da sve to smo dotada radili na opratanju nije bilo djelotvorno. Svaki je trud koristan i plodonosan. Samo trebamo nastaviti proces opratanja.

elimo li unutarnju ravnoteu, mir i sklad koje nije mogue poremetiti, blagost koju nije mogue povrijediti, duboku i trajnu ugodu, a sve ostalo toliko savreno da nikada ne moe biti poremeeno? Opratanje, odbacivanje lanoga u korist istinitoga, nudi zadovoljavanje tih elja, pa i vie od toga!

4. ZAKON Iskazivanje zahvalnosti donosi nove razloge za zahvalnost Anonimna

Velik je onaj koji nije ostao bez djetinjeg

srca.

Mencius

DANAS ZAPJEVAJMO pjesmu slave i hvale za nebrojene razloge za sreu kojima smo obdareni! Moe li tajna zahvalnoga srca biti stav zahvalnosti koji nas pridie prema stalnoj povienoj svijesti u sklopu koje znamo da je ivot dobar i da sree ima u izobilju? ivotni zakon govori nam da se srea poveava kada razvijemo i drimo se naela iskazivanja zahvalnosti. Kako? Vrlina zahvalnosti moe izravno dotaknuti same temelje ovjekova postojanja i razlozi za zahvalnost mogu se poeti mnoiti.

to je tono stav iskazivanja zahvalnosti? I kako ga razviti? Rije je o svjesnoj odluci da traimo dobro, blagoslov i sreu

*

Zahvaljivati je dobro, kao i opratati.

Charles Swinburne

u svakome na koga naiemo i u svakoj situaciji koju doivljavamo. A to je prirodna posljedica nae vjere u mogue postojanje davatelja dobrote i vlastitu spremnost da iskusimo dobrotu. Bilo da tog davatelja nazivamo Bogom, Alahom, Duhom ili nekim drugim imenom, moemo ostvariti stav u kojem se pripremamo za davanje i primanje sve raskone dobrote u kojoj obitavamo.

emu god poklonimo pozornost i vjeru, to postaje naim iskustvom. Stoga je, kako bismo razvili stav izraavanja zahvalnosti, logino da pozornost usmjerimo na ono to nam u ivotu trenutano slui kao izvor sree i zadovoljstva. Moemo poeti od zahvalnosti za obitelj i voljene osobe, dom i zajednicu u kojoj ivimo. Zahvalnost moemo proiriti i tako da obuhvati zahvalnost za sposobnosti i sve ime smo obdareni i to tako da to prihvaamo kao prilike koje je mogue uloiti za ope dobro. Moemo cijeniti i biti zahvalni na prilikama tako to emo ih prihvatiti kao izazove za postignua. A zahvalnost moe otvoriti vrata kreativnim zamislima koje obogauju ivot i pomau nam da pridonesemo napretku ovjeanstva.

Jedna jedina mona rije Hvala! izgovorena iskreno ili ostvarena bez izgovaranja, moe otvoriti vrata sve veem svijetu dobrobiti. Zahvalnost znai priznanje. Rije je o priznanju i potvrdi injenice da se dogodilo neto pozitivno i znaajno. A ne osjeamo li svi veliko zadovoljstvo kada ujemo iskrene pohvale i odobravanje? Posredstvom tona ili izraza lica, odnosno odabira rijei, moemo drugoj osobi prenijeti zahvalnost i injenicu da cijenimo njezin doprinos. Nema sumnje da priznavanje dobra moe sadravati jednako toliko veliine kao i dobro djelo!

Kada se naa dua razvije i pone pokazivati vie suosjeanja i brinosti, sve vie i vie zanimaju nas druga ljudska bia koja u svakodnevnome ivotu na ovome svijetu proivljavaju radost i tugu, uspjehe i izazove. Tako moemo suosjeati sa suputnicima i nastojati razvedriti i poticati one na koje nailazimo na ivotnome putu. Nismo odvojeni i izolirani. U duhu smo jedno. Ono to utjee na jednoga, utjee na sve. Svaki vrsti stisak ruke koji ponudimo kao pomo unosi veu poniznost u radost istinskog i nesebinog sluenja. udimo za veim i dubljim prosvje-tljenjem i mudrou.

Poinjemo uviati da je jedno od najboljih sredstava za suzbijanje neega to nam izgleda kao nedostatak, ogranienje ili negativno iskustvo upravo svakodnevna zahvalnost za sve to imamo. Svatko moe biti svjestan obilja prisutnog u ivotu i istodobno se osjeati uskraeno. Bez obzira na trenutanu situaciju,

Zahvalnost je simbol plemenite due.

Amerika izreka

Zahvalnost otvara nau svijest tako da

moemo jo vie primati.

Elizabeth Sand Turner

ivotni imbenik boanski ivot koji proima sve dovoljan je razlog za zahvalnost i radost.

Zahvalnost nam pomae da se oslobodimo samonametnu-tih ogranienja. Poinjemo uviati sastojke nune za radostan ivot i znamo da nakon svake noi dolazi novi dan. Poinjemo shvaati da je neto nemogue samo na izgled, ne i u stvarnosti. Nai pozitivni stavovi daju nam unutarnju sigurnost i snagu koja moe nadii sve situacije.

Put do vee zahvalnosti moe biti jednostavan i snaan upravo kao pria koja slijedi. Skupina djece iz susjedstva esto se okupljala i razgovarala o novostima u ivotu. Bilo je lijepo promatrati to prijateljstvo meu djecom, a iz tih mladih umova izviralo je neoekivano znanje. Jedna majka povremeno je sudjelovala na njihovim sastancima i priala im prie. Kada je spomenula svoju kutiju s nakitom, najdragocjeniju stvar kojom raspolae, djeju matu dovela je do nesluenih visina. Naglaavala je da je njezina kutija toliko sigurna da njezin sadraj ne moe ukrasti ba nitko! Dakako, u djejim su se glavama pojavile blistave slike zasljepljujui dijamanata, smaragda, rubina, bisera i slinih neprocjenjivo vrijednih ukrasa. U njihovim sanjarijama, ona je bila nasljednica iz bogate obitelji, iako njezin svakodnevni ivot nikako nije ukazivao na veliko materijalno bogatstvo.

O, Veliki due, jo jednom budim se sa suncem, Zahvalna za darove, koji dolaze jedan po jedan.

Zahvalna za najvei dar, taj dragocjeni dah ivota. Zahvalna za sposobnosti koje me vode i danju i nou.

Dok prolazim odabranim putem svega to jo trebam nauiti, Uim duhovni mir i sreu, nagrade u ivotu.

Hvala ti za duhovnu snagu, misli i molitve; Hvala ti na bezgraninoj ljubavi koja me usmjerava cijeli dan.

Twylah Nitsch

Jednog su je dana djeca upitala to se nalazi u kutiji. Dok su gorljivo iekivala odgovor, ona se smijeila svima redom. A zatim ih je pozvala da se okupe oko nje i sjednu na travu. Sada u vam odati udesnu tajnu, proaptala je. To nije prava kutija! Djeca su je gledala razrogaenih oiju, puna iekivanja. Majka je nastavila: Zapravo je rije o riznici vaega srca. I svatko od nas ima takvo blago! Sadraj kutije osjeaji su ljubavi, radosti, mira, zahvalnosti, te vjera u to da smo nasljednici Stvoriteljeva kraljevstva... a rije je o istinski boanskome naslijeu. Boja na-

zonost u vaem srcu unutarnje je iskustvo, blago spoznaje, koje traje vjeno. Djeca su tog dana postavila nebrojena pitanja. Veina njih nikada nije zaboravila priu o kutiji s nakitom, a jo vie poeli su je cijeniti kada su poodrasli.

I vi moete biti snaga koja iri dobro, moda i vie no to mislite. Moete pomagati, usreivati, cijeniti i poticati osobe oko sebe. Zahvaljujui vlastitome stavu zahvalnosti, u srca svojih blinjih i onih na koje nailazite moete unositi snagu, utjehu i mir. A mogue je i da, poput one majke u prii, moete posluiti i kao nesvjestan utjecaj na osobe koje su oko vas.

Jedna drevna poslovica kae: Magarac koji nosi teak teret moda nikada nee spoznati koliko vrijedi to dragocjeno drvo na njegovim leima: znat e samo koliko je teko. Bez zahvalnosti osjeat emo teret okolnosti i iz vida izgubiti dragocjenu narav dara koji se nalazi pred nama.

5. ZAKON ovjek se boji onoga to ne razumije. Anonimna

Straan je jedino strah.

Francis Bacon

Uvjerena sam da svatko moe nadvla

dati strah ako uini upravo ono ega se

boji. Eleanor Roosevelt

EMOCIJE, U svojim nebrojenim pojavnim oblicima, mogu initi bit naina na koji doivljavamo ivot. Koristimo li ih na valjan nain, emocije nas mogu voditi do novih visina radosnoga ivljenja. Kada se na njih ne obaziremo ili kada su pogreno usmjerene, svakodnevni ivot mogu lako pretvoriti u jad.

Mogue je da je jedna od najutjecajnijih i najdestruktivni-jih emocija upravo strah. Jedna stara maurska poslovica podsjea nas na vanu istinu: Tko se boji, taj izvoru straha predaje vlast nad sobom. Odlian opis snage i moi straha! Bi li strah mogao biti izvor nebrojenih pogreaka koje inimo? U stanju straha, koji se opisuje kao oblik emocionalne prirode koji se nastoji osloboditi odreene prijetnje, ovjeku je najee teko na pozitivan se nain koncentrirati na vlastite misli. Strah je bolna emocija, a prepoznajemo je po uzbunjenosti, uasnutosti, nemiru; prirodna mu je pratilja deprimiranost. Odluimo li se zadrati u drutvu straha, jedan oblik straha moe dovesti do drugog oblika, pa emo tako uvijek imati razloga za prestraenost.

*

Kako se samo zahvaljujui hrabrosti sve

prikazuje u novome svjetlu.

Ralph Waldo Emerson

Strahove je mogue nadvladati ako se s

njima suoite na valjan nain. Strah je

jedna od emocija. A emocije u cijelosti izviru iznutra i raspolau tek snagom

koju im doputamo. Kao ljudska bia,

uivamo prednosti intelekta, a u ivotu se prvenstveno moramo rukovoditi up

ravo intelektom, a ne emocijama, ako ovdje elimo spoz

nati odreenu sreu. Emocije su boja

ivota; bez njih bismo uistinu bili do

sadna i bezlina bia. Ali emocije

moramo nadzirati jer e u protivnom one

nadzirati nas. To osobito vrijedi za

strah, koji nas sve, ako mu dopustimo

da se nesmetano razmae, pretvara

tek u uzdrhtale sjene, bia kojima

olakanje moe donijeti jo samo smrt.

John M. Wilson

Mnogi nam znanstvenici mogu rei da je valjano definiranje svakog problema najvaniji pojedinani korak u njegovu rjeavanju. Boanska priroda due moe biti suprotnost napetosti i strahu od bilo ega. Ona je kreativna. I pozitivna. I nudi odreeno znanje, mudrost i poticaje za nadvladavanje misli povezanih sa strahom. Mnoge strahove stjeemo obrazovanjem, pa ih je jednakim uenjem mogue i ukloniti! Kako nadvladati strah? Jedan je od naina i traenje veeg razumijevanja izvora straha. Kada bolje shvatimo sebe i druge, manje je izgleda da e se strah ukorijeniti.

Kae se da i u najveem kripcu moemo postupiti na jedan od tri naina. Moemo se prepustiti. Moemo stisnuti zube i pokuati pregrmjeti krizu. Ili moemo poeti od samog poetka, uoiti uzbudljiv, svje poetak novog puta. Na zavretku oluje straha uvijek dolazi do smirenja. Na kraju svake svae nastupa tiina. Na zavretku dugotrajne noi nad obzorom se pojavljuje sunce.

Razumijevanje je temelj napretka, a introspekcija esto donosi bolje razumijevanje sebe. Meu eim su strahovima jo i strah od nepoznatoga, strah od tjelesnih ozljeda, strah od neuspjeha, strah od nevoljenosti i strah od ismijavanja. U odreenoj ivotnoj fazi svi doivljavaju strahove raznih veliina i oblika. Vano je shvatiti o emu je tono rije i s time se izravno suoiti.

to si danas uinio zahvaljujui hrabrosti? Strah od Boga (nepoznatoga) spoznaja je o tami do koje ne moe

doprijeti nijedna od naih duhovnih sila i iz koje nam se pokazuje Bog.

Stoga se 'strah od Boga' ispravno naziva 'poetkom mudrosti' (Psalmi 111:10). Rije je o mranim vratima kroz koja ovjek mo

ra proi ako eli ui u ljubav Boju. Martin Buber

Sjeate li se ranijeg teksta o snazi uma u kojem smo govorili o naelu koje kae: Kada vlada svojim umom, vlada i svojim svijetom? Kada shvatimo stvarnu prirodu misli i njihovu snagu u stvaranju i mijenjanju svijeta koji nas okruuje, dolazimo do nemjerljivo vane spoznaje: moemo usreivati i moemo lijeiti! A to se odnosi na nae strahove jednako kao i na druge aspekte ivota. Usreivanje i lijeenje pravo su i obveza svakog ivog bia. I im sami sebi ponemo priznavati da moemo sluiti kao posrednici u pruanju ljekovite ljubavi Stvoritelja,

moemo se poeti oslobaati straha i u ivotu i svijetu poeti provoditi promjene kakve smo oduvijek prieljkivali!

Friedrich Nietzsche opisuje trodjelni postupak u dozrijevanju svijesti. Isto naelo moe se primijeniti i na oslobaanje od straha. On kae da smo u prvoj fazi poput deve koja se sagnuta kako bi joj na lea stavili tovar drutvene uvjetovanosti, navika i konvencija. U drugoj fazi nalik smo na lava koji se rikom buni protiv drutva koje namee ogranienja i zapovijedi. Tek nakon to dovrimo lavovski posao postajemo djetetom, a to znai pravim ljudskim biem, sposobnim za spontanost, intuitivnost i pouzdanost u reagiranju na okolni svijet. Lavovska hrabrost potrebna nam je da pronaemo vlastiti ivotni put.

Jedna od definicija hrabrosti glasi i ovako: sposobnost na-dvladavanja straha. Koliina hrabrosti kojom raspolaemo moe se odraavati i u viziji koju smo odabrali za ivot i u tome koliko neustraivo napredujemo u smjeru te vizije. Kad nadvladavamo strahove, jedan po jedan, znamo da nae svjetlo ne potjee od slabane svijee koja e se ugasiti ve od vjetra uzbunjenosti ili razoaranja. Prije smo nalik na blistavi krijes koji i drugima prua svjetlo i toplinu.

Naglasci

1. Misao ili in razmiljanja jedna je od najveih sila kojima raspolaemo, a, kao i kod veine slinih moi, mogue ju je koristiti i pozitivno i negativno.

2. Pojavi li se u vama negativna misao, odmah je zamijenite pozitivnom.

3. Ljubav je duhovno ljepilo koje sve dri na okupu. 4. Zagledajte se u vlastito srce i u njemu ete pronai veliko

blago ljubavi. 5. elite li da vam oproste, prvo morate oprostiti! 6. Pogledajte oko sebe. Cijenite to vidite i prepoznajte ljepo

tu, sreu i radost, te ih pozovite da postanu stalnim gostima u vaoj kui.

7. Emocije opisuju kao samu bit ovjekovih poticaja i aktivnosti. Mogue je da je jedna od najutjecajnijih i najdestruktivni-jih emocija upravo strah.

Ne bojte se ivota. Vjerujte da ga vrijedi

ivjeti, a takav stav pomoi e u ostvare

nju te injenice. William James

8. Jedna od definicija hrabrosti: sposobnost nadvladavanja straha.

9. I zazovi me u dan tjeskobe: oslobodit u te, a ti e me slaviti (Psalmi 50:15).

10. intoistika izreka: I raj i pakao izviru iz ovjekova srca.

Praktina primjena raznih duhovnih zakona Perzijska poezija godinama je glavni tuma perzijske misli, kako na Istoku, tako i na Zapadu. U svojem djelu Mathnawi pjesnik Ja-lalu'ddin Rumi svoje teme postavlja u okvir pria koje uvode i simboliziraju razna pitanja i esto su isprepletena s objanjenjima dubljeg znaenja. Jedan od primjera jest i pjesma/pria Nevidljivi slon, koja pokazuje kako postoje brojne religije, ali samo jedan Bog. Kao pojedinci isti predmet ili temu moemo promatrati iz razliitih perspektiva. Intelekt koji se mui i pipa u tami, ne moe oblikovati istinski pojam o Stvoriteljevoj prirodi.

Nevidljivi slon

Slon se nalazio u zamraenoj kui: nekolicina Hindusa dovela ga je radi izlaganja.

Kako ga nije bilo mogue vidjeti, svi su dlanovima pipali u mraku.

Ruka jednog ovjeka nala se na surli, pa je stoga rekao: Ovo je stvorenje nalik na cijev za vodu.

Drugi je dotaknuo uho: njemu se inilo da je rije o lepezi. Trei je naiao na nogu, pa je rekao: Slon ima oblik stupa. etvrti je poloio ruku na lea i ustvrdio: Ovaj slon najsliniji je

prijestolju.

Da je svaki od njih u ruci imao svijeu, rijei im se ne bi razlikovale.

Promotrimo li pomnije mudrost u ovoj prii, moda naiemo na usmjeravanje u vezi s onim podrujima vlastitoga ivota koja jo trebamo razvijati. Koliko smo otvoreni za nove zamisli? Jesmo li voljni stvari oko sebe promatrati s razliitih stajalita? Moemo li u razmiljanju biti dovoljno fleksibilni te sluati i uiti iz tue perspektive? Moemo li si dopustiti da istraujemo brojne definicije i uloge u napredovanju prema sve irem poimanju beskrajnosti boanskoga?

T r e i t j e d a n

Ni za to ne gubite unutarnji mir, ak i

ako vam cijeli va svijet izgleda uz

nemireno. Sv. Franjo

Saleki

Uvijek inite to vam je dunost, ali bez

vezanosti. ovjek tako dolazi do krajnje

istine: radei bez straha u vezi s isho

dom. Hinduistika

izreka

1. ZAKON Mir samome sebi moe donijeti samo ti. Ralph Waldo Emerson

IVOT NIJE BEZ CILJA; tono je usmjeren. Svaki dan nudi novu izazovnu dionicu puta. Kada svjesno odluimo duhovnim nadahnuem uzdignuti uobiajene aktivnosti, moemo ui u posve drukiji nain ivota. I najkraa interakcija s drugom osobom moe se pretvoriti u priliku za dijeljenje neograniene ljubavi.

Mogue je da je jedna od najsvrsishodnijih i najkorisnijih odlika u naem svakodnevnom ivotu unutarnja svijest o miru i spokoju. Kada doe do napetosti i pritisaka, zbog ega se moe pojaviti i unutarnja uzrujanost, potrebno je pribjei sredstvima za oslobaanje od te napetosti. ini se oitim da nas, ako nemamo nadzor nad vlastitom emocionalnom prirodom, ako nismo koncentrirani i uravnoteeni, u ivotu nadzire neto drugo. I tada nerijetko dolazi do eksplozija. To neto izvan nadzora moglo bi biti upravo ono to nam onemoguuje najvii oblik zadovoljenja, ispunjenja i samoizraavanja!

Mudri znaju usmjeravati misli, profinjene i neuhvatljive, kamo god ele: uvjeban um donosi zdravlje i sreu.

Dhammapada

...iji je znaaj vrst, koji uva mir

jer se u te uzda. /zaija 26:3

Vano je voditi rauna o temeljnoj istini koja kae: ono to nam se ustrajno zadrava u svijesti najee se manifestira i u naem ivotu. Ako nam je unutarnja svijest ispunjena skladom i mirom, isto to moemo unositi u sve situacije i svima koje susreemo zah