Nepoznati Zagreb 16.07.2010., petak

Kak su se kupali nai stari ... Ljeto je poelo, vruina je stisla i sezona kupanja je ve debelo poela tako da je sad pravi trenutak da se malo osvrnem u prolost i sloim mozaik raznih informacija i pria o tome kako su se i gdje kupali zagrepani u blioj i daljoj prolosti. Pri tome zahvaljujem vjernim suradnicima GP-u (koji me je uputio na znanstveni lanak koji me je zainteresirao za dalje istraivanje na tu temu) i VT-u (koji je zasluan za veinu starih fotki i novinskih lanaka u ovom postu)! Elem, listajui znanstveni lanak Ariane tulhofer "Prilog istraivanju povijesti izgradnje portsko-reakreacionih objekata u Zagrebu" koji je objavljen u asopisu "Prostor" (broj 3/1995) prvi spomen iega to moe imati veze sa kupanjem je ureenje prvog maksimirskog jezera (od ve postojeeg umskog jezerca) 1839. godine te, neto kasnije, 1846. godine, ureenje drugog jezera. Nije poznato da li je tu ikada postojalo ureeno kupalite, no spominje se da je 1923. na njemu odigrana prva meunarodna plivaka i vaterpolska utakmica. No, sasvim je sigurno da se veina graana ljeti ipak kupala na Savi - prva civilna kupalita su bila na Trnju (sa odvojenim satima za muke i enske kupae), a vojniko je bilo kod Savskoga mosta. Postoje podaci da je 1857. ograen prvi prostor za kupanje vojnika na Savi. 1863, je sagraena splav, a 1876. je kupalite bilo smjeteno u Trnju, blizu civilnog kupalita, sa 14 kabina na obali i 4 na splavi. Krajem stoljea je ono izgorjelo, a zatim je opet ureeno na mjestu gradskog kupalita na Savi.

Preneseno iz knjige Tisuljetni Zagreb, autori Musi, Sabli, Kampu, Karman, izdanje "kolska knjiga", 1994.

Dio feljtona Zvonimira Mileca, preneseno iz "Veernjeg lista", 29.07.1991. Ve 1862. je napravljen prvi nacrt za otvoreno graeno kupalite, no prvo takvo "pravo" kupalite Zagreb je dobio tek 1939., mali bazen na alati. Prvi zatvoreni bazen Zagreb dobiva 1928. u sklopu javnog kupalita "Terapija" u Mihanovievoj ulici, nakon toga se tek 1958. gradi zatvoreni bazen u Daniievoj i kasnije onaj na Savi. Evo i liste znaajnijih dogaaja vezanih uz javna kupalita i bazene grada Zagreba, od ve spomenutih prapoetaka izgradnje kupalita na Savi pa zakljuno sa 1975. godinom navedene informacije su prenesene u skraenom obliku iz ve spomenutog znanstvenog lanka Arijane tulhofer. 1907. Izgraen projekt za bazensko kupalite u savskom rukavcu blizu Cvjetnog naselja 1910. Gradsko zastupstvo odobrava dotaciju za gradnju novog savskog kupalita prema projektu Benka Deutscha na dijelu Save izmeu Savske ceste i ua potoka rnomerca gdje je dotad bilo vojno kupalite. Ovo kupalite nije nikad sagraeno. 1921. Gradska opina gradi novo javno kupalite na mjestu zaputenog vojnog kupalita kod Cvjetne ceste. Imalo je 300 kabina i 2 koare za plivanje od 600 m2. 1925. je visoka voda odnijela splavi i dio kabina, a kupalite nije nikad obnovljeno. 1921. Beki projektni biro je napravio projekt za veliko javno kupalite sa bazenskom dvoranom, kinom i restauracijom (lokacija nije naznaena). 1924. Hrvatski veslaki klub trai dozvolu za preureenje prirodnog bazena veliine 3200 m2 na sjevernoj obali Save izmeu Gospodarikinog i starog gradskog kupalita kojim bi se

koristili sportai, ali i graanstvo. 1924. Ivan Vlai otvorio je drveno kupalite sa 40 kabina i gostionicom u Podsusedu, zapadno od kolnog mosta. Kupalite je radilo do 1945. godine. 1926. Obitelj umbrek iz Gredica izgradila je zapadno od trnjanske skele kupalite sa 30 kabina i malom plivakom splavi.

Projekt zagrebakog kupalita na Maurancu autora arhitekta Vilka Ebera, objavljeno u asopisu "Svijet" 1926. godine. Priloio: VT Projekt zagrebakog kupalita na Maurancu autora arhitekta Vilka Ebera, objavljeno u

asopisu "Svijet" 1926. godine. Priloio: VT

Drugi dio projekta zagrebakog kupalita na Maurancu autora arhitekta Vilka Ebera, objavljeno u asopisu "Svijet" 1926. godine. Priloio: VT 1926. Gradska opina otkupila je od Zemljine zajednice sela Horvati teren duine 400 m i irine cca 55 m i namijenila ga izgradnji javnog gradskog kupalita.

1928. Izgraeno gradsko savsko kupalite sa 900 kabina i 500 ormaria i tri plivake koare na splavi. 1928. Arhitekti Franjo Bahovec i Anton Ulrich izradili su projekt gradskog kupalita na Savi. To je kompleks sa zatvorenim i otvorenim bazenima i ukupno 5 etaa korisnog prostora. Predvieno je i produenje tramvajske pruge od Savske ceste do kupalita. 1930. Arhitekt Anton Ulrich izradio je projekt kupalita za Franju i Rudolfa Gospodaria na dva kata sa 330 kabina, 2 garderobe i 20 prostorija za portske klubove.

Kupalite kod Savskog mosta. Preneseno iz asopisa "Svijet", 1930. godina.

Kupalite kod Savskog mosta. Preneseno iz asopisa "Svijet", 1930. godina. Kupalite kod Podsusedskog mosta. Preneseno iz asopisa "Svijet", 1930. godina. 1931. Izgraen veslaki dom "Uskok" prema projektu Antona Ulricha. Zgrada je sagraena iskljuivo od drva i stakla i to je jedna od prvih zgrada u gradu koja je promicala odlike moderne. 1937. Gradski graevni ured izradio je projekt velikog bazenskog kupalita na mjestu dananjeg bazena u Daniievoj. Predviena je gradnja tri otvorena bazena uz tribine i pratee prostorije. 1939. Sagraen je mali bazen na alati, prvi takav u Zagrebu. Projektant je bio Franjo Bahovec, a sluio je samo lanovima ATK "Zagreb". 1939. Gradsko poglavarstvo izradilo je osnovu za moderno gradsko bazensko kupalite na

mjestu dananjeg bazena "Mladost". Planirana je bila gradnja dva bazena s prateim prostorijama. 1940. Uz savski nasip izgraen je plivaki bazen portskog kluba "Marathon" prema projektu graditelja Branka Vlaha i uz konzultacije inenjera Stanka Bloudeka iz Ljubljane. 1941. Na natjeaju za izgradnju zimskog plivalita "Srebreno" u Preradovievoj ulici nagradu dobivaju arhitekti K. Jurii, LJ. Gaj, A. Albini i D. Gali. Galiev projekt predviao je mobilni ostakljeni krov iznad bazena, pomine tribine te vizualnu dostupnost sa ulice jer je cijelo proelje trebalo biti ostakljeno. 1950.-1953. Arhitekt Zvonimir Pogaj izradio je projekt novog savskog kupalita u Trnju kod skele duine od oko 200 metara sa montanim kabinama i ostalom opremom. 1957.-1959. Zvonimir Pogaj radi projekt ureenja kupalita na Bundeku, predviena su dva jezera (vee dimenzija 500 x 200 m) sa kapacitetom od 15 000 kupaa. Kupalite nikad nije zavreno prema projektu. 1958. Izgraeno je zimsko kupalite na Trgu Sportova kao prvi zatvoreni portsko-rekreacijski objekt u Hrvatskoj. Izvedbeni projekt potpisuje arhitekt Franjo Bahovec.

Savsko kupalite 1958. godine. Preneseno iz monografije fotografa Pavla Cajzeka.

Savsko kupalite 1958. godine. Preneseno iz monografije fotografa Pavla Cajzeka. 1965. Izgraen portski park s otvorenim kupalitem na Sveticama po projektu Franje Bahovca

Savsko kupalite sredinom 80-tih. Snimio (skenirani dija): VT

Mjesto na kojem je bilo smjeteno kupalite, stanje 2007. Snimio: Vanja

Metalno sidro za sidrenje splavi, jedini materijalni ostatak nekadanjeg kupalita. Snimio: VT Umjesto kupanjem sad se rekreira nogometom ... Snimio: VT Kao dodatak, evo i nekoliko informacija o graenju javnih kupalita za odravanje osobne

higijene siromanijih graana Zagreba. 1834. Otvoreno je prvo javno kupalite, "Diana", u dvoritu kue u Ilici 8. Te godine je takoer otvoreno i kupalite na Ksaveru (djelovalo 1844.-1857.) sa 14 soba za kupanje. No, zbog nedostatka kupaa i udaljenosti od grada ono se 1844. pretvorilo u izletite sve dok nije izgorjelo 1857. godine i otada nije vie obnavljano. 1905. Izgraeno kupalite za kolsku djecu u pukoj koli na Laini 1906. Izgraeno gradsko puko kupalite na Josipovakoj cesti (danas Nazorovoj ulici). 1928. Izgraeno je javno gradsko kupalite na Meanom (danas Kvaternikovu) trgu sa 10 kada i 15 tueva. 1928. Izgraeno javno kupalite "Terapija" po projektu Rudolfa Lubynskog. Imalo je dio za fizikalnu terapiju i dio za zdrave posjetitelje, a od 1959. slui samo za terapijske svrhe. To je prvi zatvoreni bazen u Zagrebu. 1936. Gradska opina adaptirala je prostore u zgradi u Creskoj 5 i opremila sa 3 kade za novo javno kupalite. Za kraj, evo serije napisa iz zagrebakih novina (hvala VT-u na trudu oko prikupljanja!) koji se bave temom savskog kupalita u posljednjih 30-tak godina tokom kojih je dugo godina zanemareno kupalite izgorjelo,a nakon toga se vie puta spominjala njegova obnova, no bez ikakvih konkretnih rezultata. 29.04.1987.

05.09.1988.

25.08.1989.

03.03.1990.

09.05.1990.

11.05.1990.

18.05.1990. 23.07.1990.

04.08.1993.

02.11.1993. 24.01.1994. 28.07.1995.

17.07.1996.

25.09.1998.

04.03.2003., o rekonstrukciji zgrade veslakoga kluba. - 11:00 - Komentari (15) - Isprintaj - # Podsjetio si me i na moje djetinstvo tamo kasnih 60-tih. Nisam se kupala u Savi ali sjeam se kabina, tueva i velike guve. Djecu je uvijek zanimalo zato ne mogu u Babinjak. I kupalite je nekom smetalo. (ita bez bloga 16.07.2010. 12:05)

ODLINO !!!!!! Opet sam se vratio u djetinjstvo . Prvi puta bio sam na splavi 1950 i to sam sa dekima iz ulice . Nije nam bilo daleko dolazit sa Kneije ( Stonska , Imotska , Ljubuka , Cavtarska ulica ) , a naroito kad smo " brisali " iz kole u Horvaanskoj . Najzanimljuvije nam je bilo " lukati " kroz rupe u podu babinjaka . Sava je za ljetnih vruina bila toliko plitka da smo je mogli prehodati , sa jedne na drugu stranu . Jo jedna zanimljivost . Tono nasuprot kupalita ,na drugoj strani Save , bilo je GRADSKO smetlite ( pretea Jakuevca ) . Ja se raznjeio . Moda bi trebalo na mjestu starog kupalita poslagati drveni pod , postaviti tueve , slavine za pitku vodu i boksove za ostavljanje garderobe . A oko svega da Trnice Zagreb postave tandove za prodaju bezalkoholnih pia i sladoleda . Moda bi se mogao i ograditi jedan dio kao NUDISTIKO sunalite . Moda ideja bude i ostvarena , pod uvijetom da gosp. Bandi ostane gradonaelnik ( ni Bundeka nebi bilo bez njega ) . ZAR NE ?????? (DUNDO 16.07.2010. 13:55) Dundo, drago mi je da sam te podsjetio na mlade dane, morat u pitati malo i mamu (koja je odrasla na Trenjevci) kakva su njena sjeanja na te dane i kupanja na Savi (ona je priala da su tada uglavnom ili u ono vrijeme nesreene rukavce kod Jaruna do kojih se ilo kroz kukuruze). Inae, ja ba ne dijelim tvoje miljenje da je g. Bandi garant gradnje kupalita i bilo ega u ovom gradu. Slaem se da je on potaknuo i proveo dosta projekata u gradu, hvala mu na tome, no bilo je to uz podosta kontradiktornih pria (kao i ova sad na Cvjetnom trgu, kad se u interesu ureenja grada, to je za svaku pohvalu, pogoduje izvjesnom investitoru koji se razmee svojom bahatou i radi na "privatizaciji" centra grada umjesto da to bude im vie javna povrina namijenjena svima), novca koji je nestajao kojekuda ... Vjerujem da postoje i drugi sposobni ljudi koji su u stanju napraviti prave stvari i bez da ulaze u mutne poslove ... a na nama je da ih prepoznamo i izaberemo na nekim slijedeim izborima. Drago mi je to je Bandi napravio u gradu to to je napravio (iako bi se i tu dalo raspravljati o moguim drugim prioritetima), no nije mi drago to je to uinjeno uz sve ove afere. (nepoznatizagreb 16.07.2010. 14:36) Vi, vi i ja se kupala na Savi izmeu veslakog kluba i Savskog mosta, a nisam purgerica:) (ljelja 16.07.2010. 14:43) Dodao sam u post jo nekoliko starih fotki i lanaka iz novina kojima me je brzopotezno ponovo opskrbio VT! (nepoznatizagreb 16.07.2010. 15:03) Gosp. Vanja . Slaem se sa Vaim miljenjem , ali me iskustvo ui da se barem do sada u gradu Zagrebu nalo ( od 1945 ) samo dva gragonaelnika ( V. Holjevac i M.Bandi ) koji su ostavili trajni trag svojeg gradonaelnikovanja . Grad zagreb je uvijek imao najvei proraun , a od toga za vrijeme ostalih gradonaelnika ostale su samo mrvice . Da pamtit e se i Dropulika , ali po RUENJU . A to se tie pria o Bandiu ? Jo za nita nije OSUEN , ali zato zna zakone bolje nego pravnici prem i Josipovi . Na primjer : Varavska ? . Graevinsku nitko ne osporava ( barem ne vie ) , ali se osporava prilaz sa vlasnitva na javnu povrinu ( Varavska ). Nisam pravnik ali znam da svaki VLASNIK zemljita ima PRAVO da mu drava obezbjedi pristup na javnu povrinu , pa ako i treba i na utrb susjednih vlasnika . Svi koji su danas protiv izgradnje i obnove Zagreba ( i Varavske ) , neka se upitaju KAKO BI ZAGREB danas izgledao da nije bilo HOLJEVCA i BANDIA ? (DUNDO 16.07.2010. 15:09) @NepoznatiZagreb, slaem se s tobom. Kupalo se i na Bundeku i Jarunu. Bundek je bio i prije Bandia. Vei i dublji nego to je sada . Barem mi se tako ini. Jedino to sad ima vie cvijea. Jarunska voda je bila ia. Bijeli isti oblutak i prozirna voda. Da, kroz kuruzu ili po nasipu do puno malih jezera. A onda su dole godine devastacije. Postali su gradska smetlita. Dobro je da su ponovo ureeni i da se i moja djeca danas mogu kupati. (ita bez bloga 16.07.2010. 15:13)

Mama se kupala na/u Savi. Bio je i plivaki klub, treniranje itd. Jedino sam se kupala u Bundeku, prije 30 god. I porezala stopalo na razbijenoj flai u Bundeku :-)). (ZlicaOdOpaka 16.07.2010. 20:54) . . 1) U kronologiji nema velikog bazena na alati?! 2) Na slici sava18.jpg nije sidro nego bitva. . . (Jeziar 16.07.2010. 23:58) Vanja, VT i GP - HVALA vam na izuzetno zanimljivom postu! Fotografije, skice i novinski lanci iz vaih osobnih dokumentacijskih centara su nas podsjetili i na relativno nedavno nepovratno nestajanje Savskog kupalita iz kojeg se prepoznaje i opi modus operandi u takvim sluajevima: dotrajalost objekta, graanske inicijative, institucionalno prebacivanje odgovornosti, sluajni poari, uruavanje, potpuno iezavanje ili prenamjena 'uz pomo' svjeeg kapitala. to je sljedee (ne spominjui Varavsku!): Bubara, Gorica, Medika, planinarski domovi Susedgrad, Bizek.... ? Zato svi fotie na ramena i put pod noge - svakog trena nastaje novo nestajanje :o( (DenMla 17.07.2010. 00:53) Jeziar: Istina, to je bitva - koja slui za sidrenje splavi! I ja sam primjetio da nedostaje podatak o velikom bazenu na alati, no u svojim izvorma nisam uspio nai podatak kada je sagraen! DenMla:Hvala ti na pohvalama, znam da sve postove prati sa zanimanjem, a ovaj ovdje, o ZG-kupalitima je ponudio zaista "vatromet" informacija, i o znaajnim godinama to se tog podruja razvoja tie, i o kronologiji nestajanja kupalita, gdje nas je sve puno zaduio VT svojom zbirkom novinskih izrezaka. No, tvojem pozivu na dokumentiranje grada i nestajanje gradskih znamenitosti (veih i manjih) elio bih dodati da ak nije bitno da se stvari u gradu mijenjaju na gore (to na neki nain indirektno kazuje tvoj komentar, ali i naa ZG-svakodnevica), ve da se stvari MIJENJAJU, same po sebi, zakonitou prolaska vremena. I kad se stvari mijenjaju na bolje, opet se mijenjaju, i opet smatram vanim zabiljeiti sadanje stanje - jer e ono sutranje biti drukije. Na tom polju je GP sa svojim blogom moda najkonzekventniji: on daje jednu sliku odreenog mjesta i trenutka ZG-ivota, samo sa kratkim naslovom i ponekim komentarom u "komentarskom polju" i na nama itaocima (tj. gledateljima) bloga je da te slike doivimo ba tako, kao izreske ivota, uglavnom bez pozitivnog ili negativnog predznaka. Moj je "anr" prie drugaiji, vie volim kratku priu ili putopis (iako volim GP-ov slikovni haiku i ponekad i ja ubodem dobar prizor tog tipa, to ipak nije moj anr) i tu esto, izravno ili neizravno, dam i svoj doivljaj, stav, kritiku ili pohvalu ... no, ja ipak prije svega vidim sebe kao kroniara ili turistikog vodia po nepoznatim ZG-stazama, a ne kao kritiara. Stoga, pozivam sve vas da dokumentirate SVE u gradu, sve to smatrate zanimljivim (a to je sve - jer sve je prolazno i mijenja se), i ono to smatrate dobrim i ono to smatrate loim. A emu sve to, moda se pitaju neki od vas? Iskreno da vam kaem, ne znam toan razlog. Moda zato jer na taj nain bolje sagledavamo svijet oko sebe i bolje ga razumijemo. A moda samo zato da obratimo panju na ono to je oko nas, sada i ovdje. (nepoznatizagreb 17.07.2010. 22:32)

Dragi NZ, GP i VT - uz sav sadraj i ljepotu koju nam svakodnevno poklanjate, ove misli predstavljaju manifest koji sa zadovoljstvom prihvaam! Gdje se treba potpisati :o)) (DenMla 18.07.2010. 01:22) DenMla, ve si se potpisao, redovnim praenjem bloga i estim sadrajnim komentarima koji obogauju objavljene postove! ;o) Naravno, hvala i svima ostalima koju na indirektan nain sudjeluju u kreiranju ovog bloga, bilo komentarima, bilo mailovima meni direktno! (nepoznatizagreb 18.07.2010. 08:15) Kako nostalgino. I kako zagrebaki. Sjeam se kad su padala obeanja da e kupalite ponovno izgraditi, al mi je slika ostataka kupalita, ipak negdje u magli. A tolko sam sluala o tomu, tu mi je pokojni tata bil frajer, negdi 1930., iku, ono hvalila sam se po dvoritu u Selskoj, u mom najranijem djetinjstvu: Mama je priala da se utapljala (nikad nije bila neki pliva) a stari ju je spasil. Stari je bil komad, pa sporta, a stara imala 45 kila, mada veliju da panika potopi i davljenika i spasitelja. Mo mislit kolko puta je bratu i meni to morala prepriati, ve smo im na ivce ili. Svaka ti ast na trudu, dok si ovo sve skupil, kaj Juhant nema u kolekciji jo slika, stari zagrebaki fakin, treba ga malo pohvaliti, onak. Ovo bi ti sve skup bilo i za jedno fino izdanje poput Zagrebakih motiva (Senei). (sekasmith 23.07.2010. 09:37) Kako nostalgino. I kako zagrebaki. Sjeam se kad su padala obeanja da e kupalite ponovno izgraditi, al mi je slika ostataka kupalita, ipak negdje u magli. A tolko sam sluala o tomu, tu mi je pokojni tata bil frajer, negdi 1930., iku, ono hvalila sam se po dvoritu u Selskoj, u mom najranijem djetinjstvu: Mama je priala da se utapljala (nikad nije bila neki pliva) a stari ju je spasil. Stari je bil komad, pa sporta, a stara imala 45 kila, mada veliju da panika potopi i davljenika i spasitelja. Mo mislit kolko puta je bratu i meni to morala prepriati, ve smo im na ivce ili. Svaka ti ast na trudu, dok si ovo sve skupil, kaj Juhant nema u kolekciji jo slika, stari zagrebaki fakin, treba ga malo pohvaliti, onak. Ovo bi ti sve skup bilo i za jedno fino izdanje poput Zagrebakih motiva (Senei). (sekasmith 23.07.2010. 09:51)

UNepoznati ZagrebU16.07.2010., petak