KAKO SPRIJEČITI I LIJEČITI OSTEOPOROZU

Priručnik za bolesnike

Prof. dr. sc. SIMEON GRAZIO, dr. med. MATEJA ZNIKA, vft.

Hrvatska liga protiv reumatizmaZagreb, 2008.

KAKO SPRIJEČITI I LIJEČITI OSTEOPOROZU

Priručnik za bolesnike

Prof. dr. sc. SIMEON GRAZIO, dr. med. MATEJA ZNIKA, vft.

Hrvatska liga protiv reumatizmaZagreb, 2008.

HRVATSKA LIGA PROTlV REUMATIZMA BIBLIOTEKA - PRIRUČNICI ZA BOLESNIKE

KAKO SPRIJEČITI I LIJEČITI OSTEOPOROZU

Napisali:Prof. dr. sc. SIMEON GRAZIO, dr. med.

MATEJA ZNIKA, vft. specijalist fizijatar – reumatolog

Klinika za reumatologiju, fizikalnu medicinu i rehabilitaciju Klinička bolnica "Sestre milosrdnice", Zagreb

viši fizioterapeutKlinika za reumatologiju, fizikalnu medicinu i rehabilitaciju

Klinička bolnica "Sestre milosrdnice", Zagreb

ISBN 953-6988-24-2

Izdavač:Hrvatska liga protiv reumatizma, Zagreb,

Vinogradska cesta 29, www.reuma.hr

Lektori:Ksenija Trajbar i Margareta Pejar

Računalni prijelom:Zvonimir Barišić

Tisak: Alfej knjige d.o.o. – Zagreb, Kušlanova 10, www.alfej.hr

Priručnik je tiskan uz novčanu potporu tvrtke Merck, Sharp & Dohme d.o.o., Cebini 37, Buzin, 10010 Zagreb

Nije važno slaže li se tvrtka Merck, Sharp & Dohme d.o.o. s mišljenjima autora priručnika.

Tiskanje dovršeno u listopadu 2008. godine.

BESPLATNI PRIMJERAK

5

Što je osteoporoza?

Osteoporoza je najčešća bolest kostiju, a karakterizira je smanjena koštana masa i poremećena struktura, što povećava krhkost i sklonost prijelomima.Naziv osteoporoza doslovce znači porozne kosti, jer, kosti koje su nekada bile čvrste postaju rupičaste, šupljikave, odnosno krhke. Ako imate osteoporozu, aktivnosti koje ste prije obavljali bez razmišljanja, poput sagibanja kako biste podignuli unuka ili novine s poda, mogu prouzročiti prijelom. Zapravo, mnogo ljudi nije ni svjesno da ima osteoporozu dok ne dožive prijelom. Kad se to dogodi, tada je bolest

Osteoporotična kostNormalna kost

6

već uznapredovala. Zbog toga osteoporozu zovemo i tihom epidemijom, naime, nema nikakvih simptoma dok se ne dogodi prijelom. Gubitak koštane mase i njezina sve lošija kakvoća obično se događaju polako, godinama. Srećom osteoporoza se danas može dijagnosticirati, ponajprije mjerenjem gustoće koštane mase, ako se s prevencijom ili liječenjem počne na vrijeme prijelom se može spriječiti.Prije tridesetak godina ostoporoza se smatrala lošom posljedicom prirodnog procesa starenja. Tada je samo nekoliko ljudi podupiralo ideju da će se ona u budućnosti smatrati bolešću koju je moguće spriječiti i liječiti, što je danas slučaj. Buduće generacije sigurno neće doživjeti toliko osteoporotskih prijeloma kostiju i s time povezanih bolova i invalidnosti, kao prijašnji naraštaji. U ovoj knjižici želimo dati osnovne podatke o osteoporozi kao bolesti, s naglaskom na korisne informacije o prehrani, vježbama i kontroli bo-

7

lova kod bolesnika s osteoporozom, odnosno osteoporotskim prijelomima. Svatko sam mora preuzeti aktivnu uloga u prevenciji ili liječenju te bolesti. Posebnu smo pozornost posvetili smanjenju opasnosti od prijeloma kostiju zbog padova. Posljedice osteoporoze su porazne. Samo u SAD-u svake godine osteoporotske prijelome ima oko milijun i pol ljudi. Najčešći su oni kuka, kralježaka i

8

ručnog zgloba. No, slomiit se može i bilo koja druga kost.Prijelomi kuka, koji su oko dva puta češći u žena nego u muškaraca, opasniji su nego što se misli. Podaci govore da čak 25 do 50 posto pacijenata s prijelomom kuka umire u roku od jedne godine, a najčešći razlog su komplikacije poput upale pluća ili ugruška krvi u plućima koji se mogu pojaviti nakon prijeloma ili operacije kojom se želio sanirati prijelom. Osteoporotski prijelomi, a posebice oni kuka, imaju mnogobrojne negativne posljedice, pa većina bolesnika treba dugoročnu pomoć u kući. Kvaliteta života osoba s teškom osteoporozom znatno je smanjena ne samo zbog boli i deformiteta, nego i ograničene pokretljivosti te straha od mogućih prijeloma. Bolesnici mogu ostati u invalidskim kolicima ili, pak, vezani za krevet. U jednom je istraživanju istaknuto da godinu dana nakon prijeloma kuka 40 posto bolesnika nije moglo samostalno hodati, njih 60 posto nije moglo obavljati barem jednu svakodnevnu aktivnost, a čak 80 posto nije moglo obavljati barem jednu neovisnu aktivnost, kao što je vožnja automobila ili odlazak u kupnju.

9

Kod prijeloma kralježaka uzrokovanih osteoporo-zom, riječ je o kompresivnim prijelomima trupa kralješka, obično na prijelazu prsne u slabinski dio kralježnice. Prijelomi kralježaka su najčešći prijelomi izazvani osteoporozom. Otprilike jedna trećina žena starijih od 50 godina doživjet će do kraja života prijelom kralješka, a prema rezultatima jedne studije provedene u Hrvatskoj 11,2 posto osoba u toj dobi ima prijelom kralješka. Prijelomi kralježaka mogu uzrokovati onesposobljenost, a ponekad se takvi bolesnici, dok kralježak ne zacijeli, koriste steznicima (ortozama). No, zbog blagih i nespecifičnih bolova u leđima takve pri-jelome bolesnici često niti ne registriraju te ne

10

idu liječniku, nego ih se obično otkrije slučajno kod rendgenskog snimanja. Kod kompresivnog pri-jeloma jednog ili više kralježaka snižava se visina trupova kralježaka, što rezultira grbom na leđima, gubitkom tjelesne visine, naginjanjem tijela prema naprijed, te sklonošću padovima. Bolesnici s višestrukim prijelomima kralježaka mogu imati tegobe s disanjem ili probavom.

11

Osteoporoza se najčešće javlja kod žena nakon menopauze, kada prestaje zaštitna uloga ženskih spolnih hormona (estrogeni). No, mogu je imati žene i prije menopauze, ali i muškarci, a poseban je problem za bolesnike na dugotrajnoj terapiji glukokortikoidima (jakim protuupalnim lijekovi-ma), onima s kroničnim bolestima crijeva i gušte-rače, zatim nakon operacije želudca i crijeva te u bolesnika sa zatajenjem bubrežne funkcije. U potonjih se javlja specifičan oblik metaboličke koštane bolesti - renalna osteodistrofija. Produlje-njem životnog vijeka stanovništva raste i broj bolesnika s kroničnim bolestima koje izravno ili neizravno utječu na kvalitetu kostiju, pa se može očekivati da će osteoporoza biti sve veći zdravstve-ni problem. Jedan od osnovnih razloga koji problem osteoporoze čini tako složenim jest činjenica da na koštani metabolizam, dinamiku i strukturu kostiju utječu mnogobrojni čimbenici, što može rezultirati pro-mjenama koštane arhitekture, koja, uz smanjenu gustoću kostiju, presudno utječe na biomehanička svojstva skeleta i sklonost prijelomima. Osteoporozu mogu izazvati različiti uzroci, a postoje razlike i prema obliku koštanih promjena, pa tako i

12

prema načinu liječenja. Zato se osteoporoza može definirati kao stanje kod kojega se zbog različitih uzroka smanjuje koštana masa i slabe biomehanička svojstva kostiju.

Osnove građe kosti Struktura kostiju neprekidno se mijenja, prolazeći kroz proces remodeliranja ili pregradnje. Pritom se koštano tkivo, zbog djelovanja specifičnih stanica - osteoklasta razgrađuje, a djelovanjem druge vrste stanica - osteoblasta, ponovno stvara. Osteoblasti stvaraju koštani matriks koji se, zatim, najvećim dijelom mineralizira. Dakle, pregradnju kostiju možemo opisati kao kontinuirani proces u tri faze: razgradnju, izgradnju i mineralizaciju. Osim obnavljanja, tim se procesom kosti prilagođavaju utjecaju okoliša, tj. djelovanju vanjskih sila, ali i potrebama organizma, budući da su one najveće „skladište“ kalcija u tijelu. Da bi kostur obavljao svoje najvažnije zadaće, moramo mu pravilnom prehranom osigurati dostatne količine minerala i vitamina, a ključni su u metabolizmu kostiju kalcij i vitamin D.Koštana razgradnja i izgradnja traju cijeli život. Stare se i istrošene koštane strukture razgrađuju i

13

uklanjaju, a zamjenjuju ih nove kosti. To je složen proces kojim se održava čvrstoća i postojanost

14

kostura. Veća koštana pregradnja povezana je s bržim gubitkom kostiju i većim rizikom od prijeloma. U odrasloj je dobi razgradnja stare i izgradnja nove kosti podjednaka, u mladosti izgradnja prevladava nad razgradnjom, a u starosti je obrnuto. Osnovna struktura kostiju je mreža stvorena uglavnom od kolagenskih vlakana. U tu mrežu vlakana odloženi su depoziti minerala, kalcija i fosfora te nešto natrija, magnezija i kalija. Minerali u kemijskoj reakciji s vodom tvore tvar sličnu cementu koja kostima daje čvrstoću.Kost je građena od triju osnovnih dijelova: kore ili korteksa, koštanih gredica ili spongioze i koštane srži. Vanjski kompaktni, čvrsti dio kosti je korteks ili kora. Njegova osnovna struktura su gusto zbijene koštane jedinice poput snopova pruća, a zovu se osteoni. Kortikalni dio okružuje spongiozni ili trabekularni dio kosti. Trabekularni dio kosti sastoji se od jako mnogo sićušnih gredica ili trabekula. One su položene u različitim smjerovima, ovisno o smjeru sila koje djeluju na kost. Tako položene daju kostima dovoljnu čvrstoću.Kombinacija gustog kortikalnog tkiva kosti i

15

elastične unutrašnjosti idealna te kost čini laganom i čvrstom.

Osteoporotična kost

kortikalna kost

trabekularna kost

Zdrava kost

16

Kako možemo spriječiti osteoporozu?Češći čimbenici koji povećavaju rizik od osteoporoze jesu:• naslijeđe (prijelomi u obitelji, posebice kuka kod majke ili bake)• rana menopauza kod žena, odnosno andropauza kod muškaraca• sitnija tjelesna građa (mala tjelesna težina i veći gubitak na tjelesnoj težini)• smanjen unos kalcija u organizam i niska razina vitamina D• nedovoljno vježbanje• pušenje• pretjerana konzumacija alkohola• dugotrajno uzimanje nekih lijekova, poput gluko-kortikoida ili hormona štitnjače• neke bolesti poput reumatoidnog artritisa, hiper- tireoze ili nekih reproduktivnih poremećaja • dugotrajna nepokretnost zbog bilo kojeg razloga (npr. imobilizacija nakon prijeloma)• prijašnji prijelomi u odrasloj dobi, a posebice oni nastali zbog manje traume.Prevencija osteoporoze počinje u djetinjstvu i važno je da se priskrbi što veća koštana masa do dobi od

17

tridesetak godina. Jer, koštana masa ovisi o vršnoj koštanoj masi i gubitku kasnije u životu. Kako bi se to postiglo, preporučuje se nekoliko mjera: • dostatni unos kalcija i vitamina D• obavljanje odgovarajućih vježbi (najbolje s opte- rećenjem)• održavanje zdravog načina života• ne pušiti, niti pretjerivati u konzumaciji alko- holnih pića.Među osobama starijima od 65 godina oko 30 posto njih padne barem jedanput godišnje, a oko 10 posto tih padova završava ozbiljnim posljedicama, pa i prijelomima kostiju. Dob je, dakle, ključna za pojavu osteoporoze, odnosno osteoporotskih prijeloma. Zato je prijeko potrebno da starije osobe provode mjere prevencije protiv osteoporoze i padova. U vezi s tim, uza sve već navedeno, za osobe srednje i starije dobi, evo i drugih preporuka: • postmenopauzalne žene trebaju se savjetovati s liječnikom o nadomjesnoj hormonalnoj terapiji;• učiniti dom sigurnim od padova, kako bi se izbjeg- li prijelomi;• korigirati (koliko je god to moguće) poremećaje

18

s vidom, cirkulacijom, ravnotežom te obratiti po-zornost na učinak lijekova, a sve to kako bi se izbjegli padovi. Prehrambeni savjeti za prevenciju osteoporoze mogli bi se sažeti u sljedeće:• hranite se raznoliko;• jedite hranu bogatu kalcijem;• unosite dovoljno vitamina D;• konzumirajte odgovarajuću količinu mesa – pre-poručuje se 200 do 300 grama na dan (previše bjelančevina može pojačati gubitak kalcija); • jedite jedan do dva komada svježeg voća na dan, posebice naranči, mandarina, grejpa i kivija, jer sadržavaju mnogo vitamina C; • ograničite unos slane i konzervirane hrane, poput kiselih krastavaca, konzerviranog mesa i jela, jer takva hrana smanjuje količinu kalcija.

Hrana bogata kalcijem• Mliječni proizvodi – popijte šalicu mlijeka svako jutro i svaku večer prije odlaska na spavanje. Dodajte mlijeko u hranu koju pripremate. Jedite sireve, jogurt i ostale mliječne proizvode, ali pazite da ne budu previše masni.

19

• Grah i mahunasto povrće – jedite kao glavni obrok.

20

• Riba i plodovi mora – pripremajte ih kao glavno jelo ili s mahunastim povrćem kako biste povećali količinu kalcija.

• Povrće – zeleno povrće je općenito bogato kalci-jem. Preporučuje se na dan pojesti ga najmanje 300 do 400 grama.

21

• Orašasti plodovi – posipajte hranu sezamom i je-dite deserte s orašastim plodovima.

• Kalcijem obogaćena hrana u prodavaonicama je obično skuplja, pa zbog cijene nekima nije najpovoljnija kao glavni izvor kalcija.

22

Hrana bogata kalcijemHrana Količina Kalorije Kalcij (mg)Mliječni proizvodiJogurt, običan, malo masni 1 šalica 140 485Jogurt, voćni, malo masni 1 šalica 250 340-370Mlijeko, obično 1 šalica 150 300Mlijeko, malo masno (2 %) 1 šalica 120 300Mlijeko, obrano 1 šalica 90 300Mlijeko, nemasno, suhi prašak 1/3 šalice 90 280Jogurt zaleđen, malo masni 1 šalica 220 205Puding s obranim mlijekom ½ šalice 105 150Sladoled (10 % masti) ½ šalice 130 90Ledeno mlijeko ½ šalice 90 90SirRiccotta, djelomice obrano mlijeko 1 šalica 339 669Švicarski sir 30grama 110 270Cheddar 30 grama 115 205Mozzarela, djelomice obrano mlijeko 30 grama 80 205Nisko masni sir (iz 2 % mlijeka) 1 šalica 200 150Običan sir (obično mlijeko) 1 šalica 230 135Bezmasan sir 1 šalica 123 45Riba i plodovi moraSardine u limenki s kostima 85 grama 177 325Losos, u limenki s kostima 85 grama 120 180Haringa 85 grama 220 65Račići 85 grama 84 33VoćeNaranča 1 srednja 120 70Papaja 1 srednja 120 70Sok od naranče obogaćen kalcijem 1 šalica 105 300Povrće Soja (kuhana) ½ šalice 125 130Špinat (svjež, kuhan) ½ šalice 20 120Kupus 1/2 šalice 25 115Grah 1/2 šalice 80 105Bijela repa (svježa, kuhana) ½ šalice 15 100Crveni kupus (svjež, kuhan) ½ šalice 20 90Bijeli grah (osušen ili kuhan) ½ šalice 105-125 60-80Prokulice (smrznute, kuhane) ½ šalice 20 35Prokulice (svježe, kuhane) ½ šalice 22 35Mrkva ½ šalice 25 16Ostala hranaSojino mlijeko obogaćeno kalcijem 1 šalica 80 250Pizza sa sirom 1 kriška 280 232Makaroni sa sirom 1 šalica 430 200Juha od rajčice s mlijekom 1 šalica 160 160Voćni sirup 1 žličica 40 140Tofu obogaćen kalcijem ½ šalice 90-180 40-860Bademi, prženi 30 grama 170 80Kikiriki, prženi 30 grama 165 25Suncokretove sjemenke 30 grama 175 15Indijski oraščići 30 grama 165 10

23

Nadomjesci kalcijaKalcij se preporučuje uzimati iz hrane, jer se tako najbolje apsorbira. No, ako prehranom ne osiguravate dovoljnu dnevnu količinu kalcija, vjerojatno ćete ga trebati dodatno unijeti nadomjescima. Oni se preporučuju ženama u postmenopauzi, jer nadoknada kalcija može usporiti gubitak koštanoga tkiva.Kalcij u pripavcima nalazi se u obliku kalcijeva karbonata, kalcijeva citrata ili kalcijeva fosfata. Neki pripravci sadržavaju i vitamin D, koji po-većava apsorpciju kalcija te vitamin K ili neke druge vitamine i minerale kombinirano. Izaberite odgovarajući oblik prema vašim sklonostima. Ako uzimate lijekove za sprječavanje zgrušavanja krvi savjetujte se s liječnikom prije uporabe pripravaka s vitaminom K, budući da on djeluje na zgrušavanje

Preporučeni dnevni unos kalcija.Dobne skupine Preporučeni dnevni

unos kalcija u mgDjeca 0-6 mjeseci 400

6-12 mjeseci 6001-10 godina 800

Pubertet/ mladež 11 – 24 godine 1200 – 1500Muškarci 25 – 65 godina 1000

nakon 65 godina 1500Žene do 50 god. 1000

nakon 50 god. (postmenopauze) 1000 - 1500.trudnice i dojilje 1200

24

krvi te ćete možda morati promijeniti količinu tableta. Kalcijev karbonat - taj se oblik najčešće rabi u pripravcima i najjeftiniji je. Kalcijev karbonat najbolje djeluje ako se uzima uz obrok - najviše 500 mg odjedanput. Može izazvati zatvor. Kalcijev citrat - najlakše se apsorbira i ne mora se uzimati uz obrok. Pripravci koji ga sadržavaju obično se moraju uzimati najmanje dva puta na dan, kako bi se osigurala preporučena količina kalcija, jer često imaju manju koncentraciju od pripravaka kalcijeva karbonata.Kalcij fosfat - pripravci u tom obliku, također, zahtijevaju nekoliko dnevnih doza. Najmanja je vjerojatnost da će uzrokovati zatvor.

Vitamin D Vitamin D ima više zadaća, a najvažnije su pojačanje apsorpcije kalcija u crijevima i smanjenje razgradnje kostiju te izravni učinak na mišićnu snagu i koordinaciju. Zato su niske razine vitamina D ne samo povezane s osteoporozom, nego i s mišićnom slabošću, mišićno-koštanom boli, povišenim ri-zikom od nestabilnosti, povećanim rizikom od padova i s njima povezanim frakturama. U nekim je

25

istraživanjima dokazana povezanost između niske razine vitamina D u organizmu i smrtnosti. Vitamin D se u organizmu stvara najvećim dijelom u koži iz spojeva koji se pod utjecajem ultraljubičastih zraka pretvaraju najprije u inaktivni oblik, a nakon pretvorbe u bubrezima u aktivni oblik. Zato njegova proizvodnja ovisi o godišnjem dobu, izlaganju sunčanim zrakama, uporabi zaštitnih sredstava za kožu i pigmentaciji. Manji izvor vitamina D su namirnice bogate njime kao što su masna riba, jaja ili jetra. No, istraživanja su pokazala da velika većina stanovništva, a neovisno o zemljopisnoj širini, ima nisku razinu vitamina D. To se posebice odnosi na starije osobe, uključujući i postmenopauzalne žene kod kojih je osteoporoza i najčešća. Razlozi tome su mnogobrojni, a među nji-ma su smanjena sinteza vitamina D u koži i pretvorba njegovih prekursora u vitamin D, manja apsorpcija iz hrane i nedostatno izlaganje sunčanoj svjetlosti (pokrivanje, strah od tumora kože i sl.). Zato je često potrebno vitamin D nadomjestiti preparatima, koji se mogu uzimati samostalno ili u kombinaciji s drugim vitaminima ili mineralima, ili, pak, lijekovima protiv osteoporoze (npr. alendronatom). Istraživanja su pokazala da je za smanjenje rizika od padova i osteoporotskih

26

prijeloma, te za poboljšanje funkcije nogu kod starijih osoba, potreban dnevni unos od 700 do 800 internacionalnih jedinica vitamina D. Postoje i preparati aktivnog vitamina D, koji su napose pogodni za osobe u kojih postoji bubrežna bolest, odnosno nemogućnost stvaranja aktivnog oblika vitamina D, no kod njihove uporabe je nužan oprez zbog moguće hipervitaminoze.

Kako se postavlja dijagnoze osteoporoze?Kako znam jesu li moje kosti slabe? Imam li znakove osteoporoze? To su česta pitanja na koja je poželjno što prije dobiti odgovor. Jer, što se prije primijene postupci za sprječavanje osteoporoze, to je manja opasnost da je dobijete, a ako je već imate, što se ranije počne liječiti veći su izgledi za smanjenje gubitka koštane mase kostiju i uravnoteženje stanja.

Dijagnostički testoviKako bi se utvrdilo imate li osteoporozu morate obaviti neke pretrage. Takve dijagnostičke metode su precizne, ali razmjerno skuplje od testova probira.

27

Za određivanje gustoće kostiju, odnosno za dija-gnosticiranje osteoporoze najčešće se koristi den-zitometrija (dvoenergetska apsorpciometrija X zra-ka – DEXA). Radi se kod osoba za koje se sumnja

da imaju osteoporozu, zbog rizičnih čimbenika i eventualno simptoma bolesti. Denzitometrijom se uobičajeno mjeri gustoća kostiju u području slabinske kralježnice, kuka te ponekad i podlaktice. Na temelju kriterija Svjetske zdravstvene orga-nizacije određuje se imate li normalnu gustoću kosti, blaže smanjenu gustoću (osteopeniju), znatno smanjenu gustoću (osteoporozu), ili, pak, tešku osteoporozu, što je denzitometrijski nalaz osteoporoze uz prijelom kosti. Denzitometrija je

28

potpuno bezbolna i neškodljiva, te danas predstavlja „zlatni standard“ u određivanju gustoće kostiju, odnosno dijagnosticiranju osteoporoze. Dakle, danas se denzitometrijom kostiju može brzo i jednostavno odrediti bolujete li od osteoporoze ili možda imate početno smanjenu koštanu gustoću, tako da se na vrijeme mogu poduzeti potrebne mjere kako bi se spriječio daljnji razvoj bolesti. Za određivanje gustoće kostiju može se koristiti i kvantitativna kompjutorizirana tomografija, no njezin je nedostatak u tome što je povezana s velikom količinom zračenja. Mnogi ljudi pogrešno misle da je mjerenje koštane gustoće dostatno za dijagnozu osteoporoze. Točno je

Vrste denzitometra - naziv Kratica Mjesto mjerenja

CENTRALNIUređaj za dvoenergetsku apsorpciju X-zraka

DEXA Kralježnica, kuk,podlaktica, cijelo tijelo

Kvantitativna kompjutoriziranatomografija

QCT Kralježnica i kuk

PERIFERNIKvantitativni ultrazvuk QUS Peta Periferni uređaj za dvoenergetsku apsorpciometriju X-zraka

pDEXA Prsti ruke, ručni zglobili peta

Periferna kvantitativna kompjutorizirana tomografija

pQCT Ručni zglob ili podlaktica

Radiografska apsorpciometrija RA Ručni zglob ili ruka

Metode mjerenja gustoće kostiju

29

da se testiranjem može ustanoviti koliko je koštana gustoća smanjena, ali se ne može otkriti pravi uzrok tog smanjenja, postoje li neke druge bolesti ili zdravstveni poremećaji te način života ili rizični čimbenici koji dovode do tog smanjenja.Kako bi se postavila točna dijagnoza, osim mjerenja koštane gustoće, potrebno je obaviti i detaljan klinički pregled, tijekom kojega liječnik može uočiti smanjenje visine, pogrbljenost ili neke druge znakove osteoporoze te dobiti dodatne informacije o općem zdravstvenom stanju ili otkriti moguće sekundarne uzroke osteoporoze.Kod bolesnika kod kojih se sumnja na osteoporozu, zbog utvrđivanja njezina točnog uzroka, obavljaju se i laboratorijske pretrage, a neke od njih mogu služiti i u praćenju učinka lijekova protiv osteoporoze.

Testovi probiraProvode se u osoba bez znakova bolesti, a ako je rezultat pozitivan to znači da je osoba bila samo prividno zdrava. Testovi probira, u načelu, nisu toliko osjetljivi i precizni kao dijagnostički, ali su u pravilu jeftini i jednostavni, pa se lako primjenjuju na velikom broju ispitanika. Tu spada kvantitativna

30

ultrazvučna denzitometrija, ali i testovi koji se temelje na pitanjima o čimbenicima rizika za osteoporozu ili se, pak, kombiniraju neki podaci koje su dali ispitanici i neki klinički podatci. Ako su pozitivni, upućuju na to da se trebaju obaviti denzitometrija kostiju i/ili druge dijagnostičke pretrage. Ako sumnjate da možda imate osteoporozu, odvo-jite minutu kako biste ispunili upitnik!Jednominutni test Međunarodne zaklade za oste-oporozu za utvrđivanje rizika od osteoporoze (IOF- International Osteoporosis Foundation)

Provjerite osobni rizik od osteoporoze odgovorima na sljedeća pitanja:1. Je li vašem ocu ili majci bila postavljena dijagnoza osteoporoze ili su imali prijelom kuka nakon manjeg udarca ili pada? � DA � NE2. Jeste li vi imali prijelom kosti nakon manjeg udarca ili pada? � DA � NE3. Jeste li uzimali tablete glukokortikoida duže od tri mjeseca? � DA � NE4. Jeste li izgubili više od 3 cm na tjelesnoj visini? � DA � NE

31

5. Pijete li alkoholnih pića više od granice sigur-nosti? � DA � NE6. Pušite li više od 20 cigareta na dan ? � DA � NE7. Patite li često od proljeva (uzrokovanog pro-blemima kao što su celijakija ili Crohnova bolest)? � DA � NEZa žene8.Jeste li ušli u menopauzu prije 45. godine ? � DA � NE9. Jeste li imali prekide menstrualnog ciklusa duže od 12 mjeseci (osim zbog trudnoće ili menopauze)? � DA � NE

Za muškarce10. Jeste li ikad bili impotentni, imali smanjeni li-bido ili druge simptome koji se odnose na nisku razinu testosterona? � DA � NEAko ste odgovorili pozitivno na više od jednog pitanja, to ne znači da imate osteoporozu, nego samo povišen rizik od osteoporoze, je potrebno konzultirati se s vašim liječnikom.

32

Primjena lijekova u liječenju osteoporozeOsim pravilne prehrane i redovite tjelovježbe, često se propisuju i lijekovi koji usporavaju gubitak koštanog tkiva te tako smanjuju rizik od prijeloma.- Najčešće se koriste lijekovi iz skupine bifosfonata koji se mogu uzimati svaki dan ili u duljim razdobljima (jedanput na tjedan ili jedanput na mjesec). Tu se ubrajaju alendronat, rizedronat i ibandronat. Neki drugi lijekovi koji se koriste u liječenju osteoporoze su selektivni modulator estrogenskih receptora - raloksifen, stroncijev ranelat, kalcitonin i preparati spolnih hormona. Bolesnici s teškom osteoporozom mogu se liječiti lijekom teriparatid, u obliku potkožnih injekcija jedanput na dan. Lijekove će vam propisati liječnik, vodeći računa o težini i vrsti osteoporoze, učinkovitosti lijeka te mogućim poteškoćama u primjeni, odnosno nepodnošljivosti lijeka ili pridruženim bolestima.

Fizička aktivnost i osteoporozaOsobe s pretežno sjedilačkim načinom života prije će doživjeti prijelom kuka od onih fizički aktivnih. Tako je dokazano da žene koje sjede više od 9 sati na dan imaju 50 posto veći rizik da će doživjeti prijelom kuka od onih koje sjede manje od 6 sati.

33

Više kretanja u slobodno vrijeme, športske aktivno-sti, više kućanskih poslova koji zahtijevaju kretanje te manji broj sati provedenih sjedeći, znatno utječe na smanjenje opasnosti od prijeloma kuka.

Poput mišića i kosti reagiraju na napor, drugim riječima naviknu se na dodatni napor i ojačaju. Rezultati vježbanja, općenito, bolji su kod osoba s bazično niskim vrijednostima gustoće kostiju. Rizik za osteoporozu i s njom povezanim prijelomima ćete smanjiti ako radite vježbe snaženja. To vrijedi za sve osobe, a ne samo one u dobi iznad 40 godina. Naime, istraživanja pokazuju da vježbe s otporom kod sedamdesetogodišnjaka ili osamdesetogo-dišnjaka, također, mogu povećati gustoću kostiju. Naravno, pritom se treba voditi računa o općem zdravstvenom stanju, odnosno o pridruženim bo-lestima.

Vježbati se može i u vodi. Tada se koriste termička i ostala povoljna fizikalna svojstva vode kao medija. Ako imate osteoporozu ili povišeni rizik od osteoporoze, preporučuju se vježbe snaženja za mišiće trupa i zdjelice te udova. Osim njih, a posebice za starije osobe, korisne su i vježbe izdržljivosti, pokretljivosti, disanja, koordinacije i ravnoteže.

Ove posljednje su važne zato što smanjuju rizik od padova, a samim time i osteoporotske prijelome. Mogu se obavljati i u vodi (npr. u bazenu). Korisnima su se pokazale i Tai Qi vježbe. Uporabom pomagala

za hod (štap, štaka i sl.), također se smanjuje rizik od pada, pa od njih, ako su potrebna, ne treba zazirati. Prema tome, ciljevi vježbi u ostoporozi su:• smanjenje bolova;• održavanje pravilne posture tijela (držanja);34

• sigurnost (prevencija padova);• poboljšanje koštane mase te prevencija daljnjeg gubitka koštane mase;• poboljšanje općeg stanja.Osim ciljanih vježbi svakako se preporučuju i aktiv-nosti poput plesanja, planinarenja i slično, a za starije je prikladno i hodanje po ravnome, no tada je korisno izmjenjivati sporiji i žustriji hod.

Oprez kod pokretaAko imate osteoporozu trebate se pravilno kretati na poslu, u slobodno vrijeme ili tijekom fizičkih aktivnosti. Pokret koji biste trebali izbjegavati, a da biste smanjili rizik od ozljede, jest savijanje trupa prema naprijed. Nepovoljan učinak na kralježnicu, svakako, može imati i podizanje te nošenje težeg tereta. Naravno, to ne znači da trebate prekinuti svaku aktivnost, nego samo morate biti oprezni te slijediti savjete liječnika ili fizioterapeuta koji će vas uputiti u pravilno izvođenje vježbi. Na sljedećih nekoliko stranica dat ćemo primjere vježbi koje možete obavljati svaki dan i kod kuće. Ako već bolujete od osteoporoze, ili ste nedavno imali neki prijelom, prije nego što počnete s vjež-

35

bama obvezatno se savjetujte s liječnikom ili fizio-terapeutom. Zapamtite, nikad niste ni prestari ni premladi da ne biste mogli poboljšati zdravlje vaših kostiju.

36

MEDICINSKEVJEŽBE

37

38

39

Primjer nepravilnog stojećeg položaja

Primjer pravilnog stojećeg položaja

40

Primjer nepravilnog sjedećeg položaja

41

Primjer pravilnog sjedećeg položaja

42

Primjer pravilnog ustajanja iz kreveta

43

Primjer pravilnog ustajanja iz kreveta

44

Ispružiti naizmjence jednu, pa drugu nogu,.zategnuti stopalo prema sebi, položaj zadržati 4 sek.,

a potom opustiti.

Vježbe u sjedećem položaju (leđa moraju biti što ravnija!)

45

Odizati naizmjence savijeno koljeno prema sebi

46

Ustajati iz sjedećeg položaja.

47

Ustajati iz sjedećeg položaja.

48

Preplesti prste na zatiljku, širiti i skupljati laktove.

49

Preplesti prste na zatiljku, širiti i skupljati laktove.

50

Ruke staviti pod pravim kutom, s laktovima u visini ramena, spojiti laktove, pa ih raširiti

51

Ruke staviti pod pravim kutom, s laktovima u visini ramena, spojiti laktove, pa ih raširiti

Staviti manje utege na ruke (ili uzeti bočice od 0,5 litre napunjene vodom umjesto utega),

te savijati ruke52

Staviti manje utege na ruke (ili uzeti bočice od 0,5 litre napunjene vodom umjesto utega),

te savijati ruke53

Odizati laktove u stranu

54

Odizati laktove u stranu

55

Gurati dlan o dlan kroz 4 sek., pa opustiti

56

Čvrsto se držati šakama i vući prema van, zadržati 4 sek., pa opustiti

57

Odizati ruke iznad glave

58

Istegnuti ruku kao da želite nešto odgurnuti od sebe, dlan zategnuti prema gore, druga ruka je

savijena na ramenu, glava prati pogledom ispruženu ruku, naizmjence istezati jednu

pa drugu ruku, a položaj zadržati 4 sek

59

Istezati naizmjence u nazad i gore jednu, pa drugu ruku

60

Vježbe s trakomNapomena: Trake za vježbanje s otporom se mogu naći u većini prodavaonica medicinske opreme. Različitih su jačina i prema tome označene odgovarajućim bojama. Savjetujte se s fizioterapeutom o jačini trake koja vam najviše odgovara. U početku je najbolje, ako niste naviknuti na vježbanje, koristiti trake najmanjeg otpora.

Dići ruke iznad glave, te rastegnuti traku, zadržati 4 sek. i opustiti, spustiti ruku

61

Držati traku iza leđa, rastegnete traku, zadržati 4 sek. i opustiti

62

Držati traku iza leđa, rastegnete traku, zadržati 4 sek. i opustiti

63

Stajati na traci, istegnuti traku savijajući ruke prema ramenima

64

Stajati na traci koju držite jednom rukom, suprotnom nogom rastegnete traku u stranu, a vježbu izvoditi

naizmjence jednom, pa drugom nogom65

Stajati na traci, te istegnuti traku prema natrag, zadržati 4 sek. i opustiti.

66

„Penjati“ se rukama po zidu, zadržati u krajnjem položaju 4 sek.

Vježbe uz zid

67

Sklekovi na zidu

68

Sklekovi na zidu

69

Pridržavati se jednom rukom za stolac, a suprotnom nogom gurati zid, zadržati 4 sek

70

Leđima okrenuti prema zidu, pridržavati se rukama za stolac, naizmjence gurati jedno pa drugo stopalo u zid 4 sek., te opustiti.

71

Vježbe s loptom

Nasloniti se leđima na loptu i spuštati se u čučanj.

72

Nasloniti se leđima na loptu i spuštati se u čučanj.

73

U blagom raskoračnom stavu držati loptu ispred sebe u visini ramena, okretati loptu naizmjence

na jednu, pa na drugu stranu.74

U blagom raskoračnom stavu držati loptu ispred sebe u visini ramena, okretati loptu naizmjence

na jednu, pa na drugu stranu.75

U blagom raskoračnom stavu, držati loptu ispred sebe, te ju odići iznad glave.

76

U ležećem položaju na leđima stopala zategnuti prema sebi, koljena gurati u podlogu,

zadržati 4 sek. i opustiti

Vježbe u ležećem položaju

U ležećem položaju na leđima savijenih koljena, zategnuti stopala prema sebi, te gurati križa

u podlogu, zadržati 4 sek.77

U ležećem položaju na leđima savijenih koljena, suprotnu nogu gurati u suprotnu ruku, zadržati 4 sek.

i opustiti, naizmjence jedna pa druga noga

U ležećem položaju na leđima savijenih koljena, istovremeno gurati obje noge u obje ruke,

zadržati 4 sek. i opustiti78

U početnom položaju na trbuhu, podviti stopala pod sebe, odići koljena,

zadržati 4 sek. i opustiti

U početnom položaju na trbuhu, savijati naizmjence jednu,

pa drugu nogu79

U početnom položaju na trbuhu, savijati istovremeno obje noge

80

Vježbe za ravnotežu

Stajati uspravno pridržavajući se za stolac, odmaknuti jednu nogu u stranu i malo zadržati, vježbu izvoditi

naizmjence s jednom pa drugom nogom81

Stajati uspravno pridržavajući se za stolac, odmaknuti jednu nogu unazad, malo zadržati, vježbu izvoditi

naizmjence s jednom pa drugom nogom82

Stajati uspravno pridržavajući se za stolac, savijati naizmjence jednu pa drugu nogu

83

Stajati uspravno pridržavajući se za stolac, odizati se na nožne prste

84

Stajati uspravno pridržavajući se za stolac, te se spuštati polako u čučanj

85

Informacija oHrvatskoj ligi protiv reumatizmaHrvatska liga protiv reumatizma neprofitna je udruga građana koja ima socijalno-edukativni i promidžbeni karakter, a okuplja bolesnike s reumatskim bolestima, liječnike specijaliste i druge zdravstvene djelatnike koji se bave tom problematikom.

Liga je utemeljena 1992. godine, na incijativu prof. dr. Ive Jajića, a pravni je sljednik Društva reumatičara grada Zagreba, koje je djelovalo od 1982. godine. Sjedište Hrvatske lige protiv reumatizma je u Klinici za reumatologiju, fizikalnu medicinu i rehabilitaciju KB »Sestre milosrdnice» u Zagrebu. Udruga ima svoje županijske ogranke za: Grad Zagreb (Zagreb), bjelovarsko-bilogorsku županiju (Bjelovar), kopriv-ničko-križevačku županiju (Čakovec), karlovačku županiju (Karlovac), krapinsko-zagorsku (Krapinske Toplice), istarsku županiju (Pula), splitsko-dalmatin-sku županiju (Split), primorsko-goransku županiju (Rijeka), virovitičko-podravsku županiju (Virovitica), zadarsko-kninsku županiju (Zadar) i zagrebačku žu-paniju (Velika Gorica).

Hrvatska liga protiv reumatizma izdaje svoje glasilo «Reuma», koje izlazi dva do četiri puta godišnje u 4000 86

primjeraka i besplatno se dostavlja svim članovima Lige. Do sada je izdala više od 25 različitih tematskih knjižica za bolesnike koje se, također, besplatno dijele članovima Lige, a suizdavač je i dviju knjiga. Tijekom godine održavaju se i predavanja za članove Lige i druge zainteresirane.

Prema odluci Upravnog odbora od 30. rujna 2008. godišnja članarina za Hrvatsku ligu protiv reumatizma iznosi 50 kuna, a šalje se na žiro račun Lige: 2360000-1101437688 kod Zagrebačke banke Zagreb. Molimo vas, pri uplati članarine u rubrici “Poziv na broj” upišite JMBG člana Lige za kojeg se vrši uplata. Oni članovi Lige koji zbog svoje lošije financijske situacije ne mogu platiti članarinu neće se brisati iz evidencije članstva.

Pozivamo sve zainteresirane da se učlane u Hrvatsku ligu protiv reumatizma, te da svojim aktivnim su-djelovanjem doprinesu što uspješnijem radu ove udruge. Za dodatne informacije javite se na adresu: Hrvatska liga protiv reumatizma, Vinogradska 29, 10000 Zagreb, tel: 01 37-87-248.

Posjetite nas na našoj web adresi www.reuma.hr

87

ISBN 953-6988-24-2