SVEUČILIŠTE U RIJECIUČITELJSKI FAKULTET U RIJECI

ODSJEK UČITELJSKOG FAKULTETA U GOSPIĆUUlica dr. Ante Starčevića 12

PISMENA PRIPRAVA

Gospić, svibanj 2011. SVEUČILIŠTE U RIJECIUČITELJSKI FAKULTET U RIJECIODSJEK UČITELJSKOG FAKULTETA U GOSPIĆUUlica dr. Ante Starčevića 12

RAZREDNA NASTAVA

Ime i prezime studenta

Danijel Čorić

Osnovna škola

-

Akademska godina

2010./2011.

Profesor metodike

dr. sc. Vesna Grahovac - Pražić

Studijska godina

III

Mentor

-

Metodika

Metodika hrvatskog jezika II

Nadnevak popunjavanja priprave

11. svibanja 2011.

I. OPĆI METODIČKI PODACI

1. Nastavni predmet: Hrvatski jezik

2. Nadnevak održavanja nastavnog sata : 25. svibnja 2011.

3. Tip predavanja : -

4. Razred i odjel u kojem se sat održava: II

5. Mjesto održavanja sata : Učionica

6. Korišteni izvori u izradi priprave (udžbenici, priručnici, stručna, didaktička i

metodička literatura, nastavna dokumentacija):

1. Bendelja, N.(1988), Priručnik za nastavnika. Zagreb: Školska knjiga

2. Budinski, B., Franjčec, K., Lukas, I., Zelenika- Šimić, M. (2009), Od slova do

snova 2. Zagreb: Profil .

3. Hrvatski nacionalni obrazovni standard, Hrvatski jezik, 2. razred, Nastavne teme

2006./2007.

4. Lučić, K. (2003), Priručnik za učitelje. Zagreb: Školska knjiga.

5. Rosandić, D. (2005), Metodika književnog odgoja. Zagreb: Školska knjiga.

II. PRIPREMA NASTAVNOG SATA

1. Programsko područje: Književnost

2. Nastavna tema: Obrada lirske pjesme

3. Nastavna jedinica: Vesna Parun, „Kiša u šumi“

4. Tip sata: Obrada novog sadržaja

5. Metodički sistem: Analitičko-interpretativni

6. Zadaće nastavne jedinice:

1. Obrazovne:

razumijevanje sadržajno – tematskog sloja pjesme

spoznati, doživjeti i iskazati doživljaj pjesme

razlikovati dijelove pjesme, strofu i stih.

2. Funkcionalne:

slušanjem, čitanjem i razgovorom o pjesmi razvijati i proširivati rječnik

razvijanje govornih sposobnosti učenika

poticati govorno izražavanje osobnih doživljaja

poticati izražavanje vlastitih misli i osjećaja

poticati interpretativno čitanje uz uvažavanje vrednota govorenog

jezika

upućivati na slušanje drugoga.

3. Odgojne:

poticati aktivno sudjelovanje u razgovoru

razvijati zanimanje za čitanje

poticati suradnju i komunikaciju među učenicima

razvijati ljubav prema književnom jeziku

poticati gostoljubivost te osvijestiti potrebu pomaganja drugima.

7. Nastavna sredstva i pomagala: ploča, kreda, čitanka, lišće, CD-e, kompjuter,

papir, ljepilo, slike

8. Načela nastave: -

9. Korelacija:

1. Međupredmetna;

- Nastava likovne kulture (boje, izrada slikopriče)

- Nastava prirode i društva (godišnja doba, jesen, šuma, životinje )

- Nastava glazbene kulture ( slušanje pjesme i skladbe )

2. Unutarpredmetna;

- Nastava hrvatskog jezika (razvijanje govornog izražavanja pri analizi

pjesme, povezivanje događaja u pjesmi kroz postavljena pitanja)

10. Metode: metoda razgovora, metoda demonstracije, metoda usmenog izlaganja,

metoda doživljaja, metoda pisanja, metoda slušanja, metoda čitanja, metoda

crtanja

11. Oblici nastavnog rada: frontalni, grupni

III. STRUKTURA NASTAVNOG SATA

1. Motivacija

2. Interpretativno čitanje

3. Emotivno-intelektualna stanka

4. Izražavanje doživljaja

5. Analiza pjesme

6. Sinteza pjesme

7. Stvaralačko izražavanje/samostalni rad učenika

IV. TIJEK NASTAVNOG SATA

Tijek nastavnog sata Metode i oblici Vrijeme Zapažanja

1.Motivacija

Pozdravljam učenike. Na početku sata

pitat ću učenike kako su danas?

(Dobro.) Započinjem razgovor o

godišnjim dobima. Pitam učenike koja

godišnja doba postoje.(Proljeće, ljeto,

jesen, zima.) Zatim na kompjutoru

puštam "Jesensku pjesmu", V.

Stojanova. Skladatelj nam je ovom

pjesmom želio dočarati jedno godišnje

doba. Koje? (Jesen) Kakvo je vrijeme

obično u jesen? (Oblačno, hladnije,

pada kiša,…)

Učenicima dijelim papir na kojem se

u sredini nalazi riječ ŠUMA te im

govorim da na papir napišu riječi koje

vezuju uz riječ šuma ili da napišu

riječi koje se sjete kada čuju tu riječ.

Prozivam par učenika da pročitaju

napisano i razgovaramo zašto baš te

riječi vezuju uz šumu.

Nastavljamo s razgovorom. Volite li

ići u šumu? (Da/ne) Što se sve nalazi

u šumi? (Drveće, životinje,…) Kakvih

je boja lišće, na drveću, u jesen?

(Žuto, smeđe, crveno) Potom im

pokazujem lišće u raznim bojama koje

sam unaprijed pripremio i spremam ga

jer će nam trebati kasnije.

Kada ste posljednji put bili u šumi?

(Za vikend, prošli tjedan,..) Koje ste

Frontalni oblik rada

Metoda razgovora

Metoda slušanja

Metoda razgovora

Metoda pisanja

Metoda razgovora

Metoda demonstracije

Metoda razgovora

10 min.

zvukove čuli prilikom posjeta šumi?

(Pjev ptica, zvuk vjetra, šuštanje

lišća…) Jeste li ikada prilikom posjeta

šumi, u jesen, brali gljive? (Da/ne)

Kako ste se tada osjećali? Koje

životinje možemo vidjeti u šumi?

(Vjevericu, ježa, medvjeda,, zeca,…)

Kada idete u šumu , kakvo vrijeme

više volite, sunčano ili kada pada

kiša?(Kada je sunčano.) Kako je u

šumi kada pada kiša? ( Tužno, mokro,

mračno, smočili bi se, …) Volite li ići

šumom po noći i kad je mračno?(Ne)

Zašto?

Danas ćemo obrađivati jednu pjesmu

od Vesne Parun, a zove se Kiša u

šumi.

2.Interpretativno čitanje

Kažem učenicima da se udobno

smjeste i pozorno slušaju pjesmu koju

ću im pročitati kako bi je individualno

doživjeli. Pjesmu čitam polako i

prilagođeno raspoloženju, poštujući

norme hrvatskog standardnog jezika.

Pritom pazim na interpunkcijske

znakove, stanke, naglasak i tempo

čitanja. Dok čitam pjesmu stojim na

sredini razreda kako bi me svi učenici

vidjeli. Pjesmu čitam na glas i u

kontinuitetu.

S učenicima komuniciram na način

da prilikom čitanja podižem pogled

prema njima. Čitanke, na učeničkim

Metoda usmenog izlaganja

1 min.

klupama, su zaklopljene.

3. Emotivno-intelektualna stanka

Nakon pročitane pjesme u razredu

nastaje tišina odnosno pravim

emocionalnu pauzu kojom učenicima

omogućujem da u kratkom vremenu

oblikuju svoj doživljaj pjesme kako bi

ga pravilno mogli izraziti.

4. Izražavanje doživljaja

Razgovaram s učenicima o pročitanoj

pjesmi kako bih saznao njihove

dojmove. Kako ste osjećali dok sam

čitao pjesmu? (Ugodno, dobro,…)

Zašto? (Pjesma je zanimljiva…) Jeste

li razumjeli pjesmu? (Da.) Što ti se

najviše svidjelo u tekstu? (Kada

pečurkica primi krijesnicu u kolibicu.)

Na ploču zapisujem naslov pjesme i

ime pjesnikinje. Učenici prepisuju u

svoje bilježnice

5. Analiza djela

Kada sam čitao pjesmu vjerojatno

niste razumjeli sve riječi! Sada ćemo

čitati strofu po strofu i objasniti sve

nepoznate riječi. Prozivam učenike,

svaki čita po jednu strofu, a ja

objašnjavam riječi kao:

mrkla- tamna, bez svijetlosti,

krijesnica - malena životinjica koja

noću svijetli,

fenjer - svijeća koja daje svijetlo,

Metoda doživljavanja

Metoda razgovora

Metoda pisanja

Metoda razgovora

Metoda čitanja i metoda izlaganja

5-10 sek.

4 min.

15 min.

kroči - koračati, hodati.

kolibica- mala kuća u kojoj se živi,

pečurkica- mala gljiva pečurka.

(Napominjem da ima puno vrsta

gljiva, i objašnjavam da imamo jestive

i nejestive koje su otrovne.),

založiti - pojesti neki zalogaj, prigristi,

pogačica- mali okrugli kruh.

Nakon objašnjavanja nepoznatih

riječi, kažem učenicima da još

jedanput pročitaju pjesmu u sebi.

Pitam učenike o čemu govori pjesma?

(Pjesma govori kiši, šumi krijesnici i

pečurki,…) Tko ide šumom? (Šumom

ide krijesnica.) Na ploču stavljam

sliku i pišem KRIJESNICA. Što joj

se dogodilo? (Krijesnici se

pogasio/ugasio fenjer.) Kada

možemo opaziti krijesnicu?

(Krijesnicu možemo opaziti noću.)

Kako se krijesnica osjeća? (Umorna je

i pospana.) Od čega joj se sklapaju

oči? (Oči joj se sklapaju od sna.)Što

je ugledala krijesnica? (Kolibicu) Na

ploču stavljam sliku i pokraj pišem

KOLIBICA. Tko stanuje u kolibici?

(U kolibici stanuje pečurkica.) Na

ploču stavljam sliku i pokraj pišem

PEČURKICA. Što je krijesnica

učinila? (Pokucala je pečurki na

vrata.) Koliko puta je pokucala? (Tri

puta.) Da li je pečurkica pozvala

krijesnicu da uđe? (Da) Koliko dugo

pada kiša? (Kiša pada već tri sata.)

Metoda čitanja

Metoda razgovora

Metoda pisanja

Metoda razgovora

Metoda pisanjaMetoda razgovora

Metoda pisanja

Metoda razgovora

Što je pečurkica ponudila krijesnici?

(Pogačicu.) Na ploču stavljam sliku

pokraj pišem POGAČICA. Kakva je

bila pogačica? (Vrela.) Ali krijesnica

nije gladna ona je htjela samo što?

(Htjela je malo spavati.) Gdje je

krijesnica zaspala? (Krijesnica je

zaspala u kutiću.) Kakve je njezina

odjeća? (Njezina odjeća je mokra.)

Što krijesnica ima na sebi? (Kaputić)

Što krijesnica sklopi? ( Krijesnica

sklopi oči.) Što se čuje vani? ( Čuje

se šum kiše.)

Pečurkica je ponudivši krijesnici da

uđe ispala jako gostoljubiva. Znate li,

djeco, što to znači? (Da/ne) Na ploči

pišem, u sredini, između slika riječ

GOSTOLJUBLJIV te povlačim

strelice od slike pečurkica-krijesnica-

kolibica- pogačica do riječi

gostoljubljiv. Govorim učenicima da

riječ gostoljubiv znači kada netko

rado ugošćuje, prima i prihvaća goste,

te im ukazuje pozornost. Pomnije im

objašnjavam pomoću slika na ploči: U

pjesmi je .dakle, pečurkica ugostila

krijesnicu, primila je u svoju kolibicu,

te joj ukazala pozornost pitajući je

hoće li jesti pogačice. Jeste li vi

gostoljubivi? (Da) Volite li vi nekome

pomagati u nevolji? (Da) Kome?

(Prijateljima, sestri, bratu, mami,

tati, …) Odlično!- pohvalim učenike.

Metoda pisanja

Metoda razgovora

Metoda pisanja

Metoda razgovora

Metoda demonstracije

6.Sinteza djela

Što smo danas radili? (Učili novu

pjesmu). Kako se zove pjesma koju

smo danas obrađivali? (Kiša u šumi)

Idemo se prisjetit što je pjesma?

Prozivam par učenika. Potom im

kažem definiciju pjesme “Pjesma je

skladna cjelina sastavljena od stihova

i strofa“. Koliko strofa ima ova

pjesma? (Pet) Koliko stihova ima u

svakoj strofi? ( Četiri). Na ploču

ispisujem broj stihova i strofa.

Pročitaj zadnju strofu. Možete li

zamisliti sliku koju opisuje

pjesnikinja? (Da/ne) Tko bi ju mogao

opisati? Učenicima nakon toga

objašnjavam da se slika koju pjesnik

stvara riječima i iznosi u pjesmi, a mi

je zamišljamo u mislima i mašti

naziva pjesnička slika. Na ploči pišem

pjesnička slika te ispisujem primjer iz

zadnje strofe. Napominjem da

pjesničkih slika, osim u zadnjoj, ima i

u ostalim strofama odnosno da je

svaka kitica za sebe jedna pjesnička

slika.

7. Stvaralačko izražavanje/

samostalni rad učenika

Što biste vi napravili da vam

krijesnica pokuca na vrata? Kako bi se

ponašali? Što bi joj ponudili? Učenici

Metoda razgovora

Metoda razgovora

Metoda pisanja

Metoda razgovora

Metoda pisanja

Metoda razgovora

5 min.

odgovaraju.

Zatim podijelim učenike u šest grupa.

Pet grupa dobit će slike. Svaka slika

predstavlja (prati) jednu strofu

pjesme. Slike su narezane na 12

dijelova u obliku puzzli. Učenicima

objašnjavam kako je njihova zadatak

spojite dijelove (puzzle) u jednu

cjelinu čime će dobiti sliku svake

strofe, pojedinačno, u pjesmi. Šesta

grupa će raditi dva „tepiha“ od lišća

(koje sam pokazivao u motivaciji)

odnosno lijepljenjem lišća na drugi,

prazan, papir. Kada završe spojit

ćemo slike u jednu slikopriču o pjesmi

Kiša u šumi, a od „tepiha“, ćemo

napraviti korice odnosno omot za

slikopriču. Tijekom izrade slikopriče

pustit ću skladbu "Jesen", A.

Vivaldija.

Grupni oblik rada

Metoda razgovora

Metoda crtanja

10 min.

V. PRILOZI

1.Plan ploče

2.Nastavni listići i drugi prilozi

3.Zabilješka mentora

………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………

4.Ocjena (opisna i brojčana)

………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………

Datum: ………….. 2011.godine

Potpis profesora: ……………….

KIŠA U ŠUMI

Vesna Parun

Noć je mrkla, kiša lije.

A krijesnica šumom kroči.

Fenjer joj se pogasio.

Od sna teške sklapa oči.

Ugledala kolibicu.

- Tko je u njoj? Bili znala?

Ohrabri se: fenjerićem

tri puta je zakucala.

Prenula je pečurkica.

Otključala žuta vrata.

- Uđi samo,kakva kiša!

- Pada, kumo, već tri sata

- Jesi‘l gladna? - Nisam, hvala.

Spavati bih malo htjela.

- Založit ćeš nešto ipak.

Pogačica još je vrela.

Al‘ krijesnica oči sklopi

i u mokrom kaputiću

na tlo sjedne uz šum kiše

tiho zaspi u kutiću.