konsolidovani godiŠnji izveŠtaj o poslovanju za 2014. … izvestaji/finansijski... ·...
TRANSCRIPT
KONSOLIDOVANI GODIŠNJI
IZVEŠTAJ O POSLOVANJU ZA
2014. GODINU
Konsolidovani Godišnji izveštaj o poslovanju na dan 31. decembra 2014.
1
Sadržaj
Osnovni podaci ......................................................................................................... 2
Izveštaj izvršnog odbora ........................................................................................... 4
1. Poslovne aktivnosti i organizaciona struktura ...................................................... 5
1.1 Kratak opis proizvoda i usluga .................................................................. 5
1.2 Kratak opis kampanja za uvođenje novih proizvoda tokom 2014. godine 8
1.3 Unutrašnja organizacija i organizaciona struktura ................................... 9
2. Finansijski položaj i rezultati poslovanja .............................................................. 11
2.1 Makroekonomski pokazatelji .................................................................... 11
2.2 Neto rezultat Banke .................................................................................. 13
2.3 Ukupna aktiva Banke ................................................................................. 13
2.4 Neto prihod od kamata Banke .................................................................. 13
2.5 Neto prihod od naknada Banke ................................................................ 14
2.6 Ukupni krediti Banke ................................................................................. 14
2.7 Ukupni depoziti Banke .............................................................................. 15
3. Društvena odgovornost ........................................................................................ 18
4. Planirani budući razvoj ......................................................................................... 19
5. Aktivnosti istraživanja i razvoj .............................................................................. 20
6. Informacije o otkupu sopstvenih akcija, odnosno udela ...................................... 20
7. Postojanje ogranaka ............................................................................................. 21
8. Finansijski instrumenti .......................................................................................... 22
9. Upravljanje rizicima .............................................................................................. 22
9.1 Dugoročni ciljevi ........................................................................................ 28
9.2 Osnovna načela preuzimanja i upravljanja rizicima .................................. 28
9.3 Politike upravljanja rizicima ...................................................................... 29
10. Izloženost rizicima ............................................................................................... 30
Konsolidovani Godišnji izveštaj o poslovanju na dan 31. decembra 2014.
2
OSNOVNI PODACI
Credit Agricole Banka Srbija AD Novi Sad je 100% u vlasništvu Credit Agricole Grupe, lidera u Francuskoj u oblasti poslovanja sa fizičkim licima koja je treća najveća banka u Evropi, a deveta na svetu. Matična grupacija, koja se još naziva i zelenom bankom zbog svojih istorijskih veza sa finansiranjem poljoprivrednog sektora, prisutna je u preko 70 zemalja sveta. Matična Banka Credit Agricole S.A. Pariz je lider u Francuskoj i Evropi u bankarskim poslovima sa stanovništvom i prvoklasan je partner privreda u kojima posluje.
Snaga njenih banaka za poslove sa stanovništvom uključuje 11.600 filijala širom sveta i ekspertiza njenih
specijalizovanih podružnica, daju Credit Agricole Grupi efektivno prisustvo u svim oblastima bankarstva i
finansija. Preko 150.000 zaposlenih radi na zadovoljavanju bankarskih potreba 49 miliona klijenata.
Credit Agricole Grupa namerava da ispuni svoju ulogu vodećeg evropskog igrača globalnih razmera,
istovremeno poštujući obaveze koje proističu iz njenih mutualističkih korena. Njen razvoj je posvećen
odgovornom rastu, fokusiran na servisiranje realne ekonomije.
Tokom 2009. godine nakon sistematske analize tržišta, imajući u vidu sveobuhvatni napredak u poslovanju,
strateških promena u organizacionoj strukturi i inovativnog napretka u izgledu i rasprostranjenosti mreže
filijala, Credit Agricole S.A. Pariz je omogućila svojoj podružnici u Srbiji, Meridian banci, da promeni ime u
Credit Agricole Srbija potvrđujući time svoj dugoročni plan o angažovanju na tržištu Srbije.
Lokalno, Credit Agricole Banka Srbije posluje kroz razgranatu mrežu od 82 filijala u svim većim gradovima
Srbije, sa namerom da svoju mrežu i dalje proširuje i unapređuje. Sertifikat kvaliteta ISO 9001 u oblasti
bankarskih usluga, korišćenje najsavremenijih bankarskih informacionih tehnologija, članstvo u MasterCard
International i VISA International, kao i u nacionalnoj DinaCard asocijaciji, samo su neke od obeležja Credit
Agricole Banke Srbije.
Credit Agricole Banka Srbija je na dan 31. decembra 2014. godine imala 914 zaposlena radnika ( 31. decembra
2013. godine : 917 zaposlenih).
Osnovni podaci o Banci
Naziv Banke: Credit Agricole Srbija AD Novi Sad
Sedište i adresa : Novi Sad, Braće Ribnikara 4‐6
Internet adresa: www.creditagricole.rs
Email:[email protected]
S.W.I.F.T. adresa: MEBA RS 22
Poslovni račun: 330‐1‐86
Revizor: Ernst&Young d.o.o Beograd
Matični broj: 08277931
Konsolidovani Godišnji izveštaj o poslovanju na dan 31. decembra 2014.
3
Pregled najvećih akcionara Banke
Credit Agricole S.A. : 100% ukupnog učešća u akcionarskom kapital
Crédit Agricole Srbija a.d. Novi Sad je članica Saveta stranih investitora Srbije
Banka u 2014. godini ima jedno zavisno društvo CA Leasing Srbija d.o.o., koje se bavi poslovima finansijskog
lizinga sa 100% učešća u kapitalu. Banka u skladu sa MRS 27 ”Konsolidovani i pojedinačni finansijski izveštaji”
sastavlja konsolidovane finansijske izveštaje sa CA Leasing d.o.o. primenjujući metod “stavka po stavka”, tako
što se sabiraju iste stavke obaveza, sredstava, kapitala, prihoda i rashoda. Međusobna potraživanja i obaveze,
međusobne transakcije i nerealizovani dobici i gubici eliminišu se u potpunosti.
Credit Agricole Banka a.d. Novi Sad i CA Leasing d.o.o. Beograd, u smislu ovog konsolidovanog godišnjeg
izveštaja o poslovanju, predstavljaju Grupu („Grupa“).
Osnovni podaci o CA Leasing Srbija d.o.o. Beograd:
Naziv: CA Leasing Srbija d.o.o Sedište i adresa : Beograd, Milentija Popovića 5A Internet adresa: www.ca‐leasing.rs Revizor: Ernst&Young d.o.o Beograd Matični broj: 20310456
Sa tržišnim učešćem od 20%, društvo CA Leasing d.o.o. Beograd je postalo vodeći finansijer poljoprivrednih
mašina u Srbiji u 2014. godini. Prema podacima Agencije za privredne registre, CA Leasing Srbija d.o.o. Beograd
je na prvom mestu u oblasti finansiranja poljoprivrednih mašina, uglavnom traktora i kombajna. Ovo potvrđuje
strateški fokus CA Leasing d.o.o. Beograd na razvoj poljoprivrede, što je u skladu sa tržišnim fokusom Credit
Agricole Grupe.
Društvo CA Leasing Srbija d.o.o. Beograd je na dan 31. decembra 2014. godine imalo 23 zaposlena radnika ( 31.
decembra 2013. godine : 18 zaposlenih).
Konsolidovani Godišnji izveštaj o poslovanju na dan 31. decembra 2014.
4
IZVEŠTAJ IZVRŠNOG ODBORA
Credit Agricole Grupa – rezultati u 2014. godini
Grupa je ostvarila značajne rezultate u 2014. godini uprkos veoma teškoj makroekonomskoj situaciji. Grupa je i
u tako teškom poslovnom okruženju pronašla načina da poveća obim svog poslovanja tako da su ukupni
plasmani Grupe porasli za 9.1%, što je više od prosečnog rasta tržišta davalaca finasijskih usluga Srbije u 2014.
godini koji iznosi 6.4%.
Ukupni depoziti Grupe povećani su za 9% u 2014. godini što je potvrdilo poverenje klijenata u Credit Agricole
Banku a.d. Srbija. Ujedno, Grupa je u decembru 2014. godine potpisala ugovor o dugoročnom finansiranju sa
Evropskom Investicionom Bankom u iznosu od 60 miliona EUR. Time se ukupan iznos sredstava koji je Evropska
Investiciona Banka stavila na raspolaganje Grupi za plasmane malim, srednjim i velikim preduzećima povećao
na 110 miliona EUR.
Makroekonomska situacija u Srbiji je tokom 2014. godine dodatno pogoršana majskim poplavama čiji se
ukupan trošak na privredu Srbije procenjuje blizu EUR 2 milijarde. Credit Agricole grupa je pokazala svoju
posvećenost društveno odgovornom poslovanju odobravanjem posebnog šestomesečnog grejs perioda (u
okviru kojeg nije bilo obračuna kamate) za sve klijente sa pogođenih područja. Pored ovoga, dato je više
donacija institucijama i organizacijama sa područja Obrenovca. Takođe, zaposleni iz matične Credit Agricole
Grupe iz Pariza su donirali značajna sredstva za pomoć poplavljenima.
Zahvaljujući povećanju obima aktivnosti uz maksimalno uvažavanje prihvatljivog nivoa rizika, Grupa je uspela
da u 2014. godini uveća svoje prihode za 2,9% u odnosu na prethodnu godinu. U istom periodu troškovi
poslovanja su porasli samo za 1,3% zahvaljujući rigoroznoj kontroli. Ovi rezultati doveli su do porasta
operativnog dobitka za 24,5% u odnosu na 2013. godinu. Sveukupno gledano Grupa je završila godinu sa
dobitkom od 43 miliona dinara, što je treća godina zaredom kako Grupa posluje sa pozitivnim neto rezultatom.
Ovaj rast ostvaren je balansiranim razvojem sektora stanovništva i sektora za rad sa privredom. Ukupna
bilansna suma Grupe dostigla je 69,15 milijardi dinara na kraju 2014. godine, što predstavlja rast od 6.6% u
odnosu na prethodnu godinu.
Na dan 31. decembra 2014. godine Grupa je imala 263.040 klijenata. Najveći broj njih, oko 85% su fizička lica u
skladu sa fokusom banke na poslovanje sa sektorom stanovništva. Značajan broj klijenata dolazi iz segmenta
preduzetnici i mikro preduzeća (10%). Snažno širenje aktivnosti u oblasti finansiranja poljoprivrednih aktivnosti
rezultiralo je činjenicom da klijenti Agro sektora predstavljaju približno 5% od ukupnog broja korisnika
proizvoda i usluga.
Očekujemo da će i 2015. godina takođe biti godina izazovna sa stanovišta makroekonomskog okruženja i
geopolitičkih rizika u Srbiji i u Evropi. Credit Agricole Grupa uz punu podršku svoje matice, Credit Agricole S.A.,
je svakako dobro pozicionirana da nastavi uspešan rast i razvoj uz snažnu podršku razvoju privrede Srbije.
Konsolidovani Godišnji izveštaj o poslovanju na dan 31. decembra 2014.
5
1. POSLOVNE AKTIVNOSTI I ORGANIZACIONA STRUKTURA
1.1 Kratak opis proizvoda i usluga
Tokom 2014. godine Crédit Agricole banka Srbija bila je siguran i pouzdan partner koji je pružio punu
podršku klijentima uz raznovrsnu paletu proizvoda, fleksibilnost i konkurentne uslove.
Stanovništvo
Ponuda namenjena stanovništvu u 2014. godini je bila raznovrsna u oblasti kako kreditnih tako i depozitnih
proizvoda.
Porodična ponuda – Credit Agricole banka je pripremila specijalnu „Porodičnu ponudu“ namenjena klijentima
koji u Banku dolaze na osnovu preporuke postojećih klijenata. Svi klijenti koji su otvorili paket račun u Credit
Agricole banci na osnovu preporuke člana porodice ili prijatelja koji već prima zaradu ili penziju u Banci,
ostvarivali su pravo na korišćenje paket računa bez naknade, u trajanju od 12 meseci od meseca kada je račun
otvoren.
Gotovinski krediti – u ponudi Banke su gotovinski krediti indeksirani u evrima sa
fiksnom i varijabilnom kamatnom stopom, i dinarski krediti sa fiksnom i varijabilnom
kamatnom stopom. Fokus u toku 2014. godine bio je na dinarskim kreditima sa fiksnom
kamatnom stopom, sa periodom otplate do 72 meseca.
Auto krediti – Credit Agricole banka, kao vodeća Banka na tržištu u finansiranju
kupovine automobila, u toku 2014. godine imala je raznovrsnu ponudu kredita za
kupovinu novih i polovnih vozila. U ponudi su krediti za kupovinu novih vozila
indeksirani u evrima sa rokom otplate do 84 meseca, dinarski krediti sa fiksnom
kamatnom stopom i rokom otplate do 72 meseca, kao i dinarski krediti sa
promenljivom kamatnom stopom i rokom otplate do 84 meseca. U saradnji sa velikim
brojem auto kuća, Banka je svojim klijentima omogućavala podnošenje zahteva za
kredit u prodajnim salonima dilera sa kojima ima zaključen Ugovor o saradnji.
Specijalna saradnja ostvarena je sa Mojauto.rs sajtom i ponuda unapređena Mojauto
beskamatnim kreditom za polovna vozila.
Konsolidovani Godišnji izveštaj o poslovanju na dan 31. decembra 2014.
6
Stambeni krediti – u ponudi su krediti sa rokom otplate do 120 i 360 meseci, sa
fiksnom ili varijabilnom kamatnom stopom, sa i bez osiguranja kod NKOSK.
Platne kartice – ponuda je obogaćena: Dina bankomat karticom koja
klijentima omogućava podizanje gotovine na bankomatima svih banaka uz
50% nižu proviziju od standardne i bez troškova mesečnog održavanja, Bel
Medic karticom koja omogućava 5% popusta na veliki broj usluga
zdravstvene ustanove Bel Medic, MasterCard installment karticom koja
omogućava klijentima da sami biraju visinu svoje mesečne rate koja im
ostaje fiksna tokom celog perioda otplate
Štednja – široka paleta depozitnih proizvoda ponuđena je klijentima tokom godine i u
Nedelji štednje: štednja po viđenju, oročena štednja, štednja sa isplatom kamate unapred,
stepenasta štednja, dečja štednja, rentna štednja, kao i specijalan proizvod koji predstavlja
kombinaciju štednje i dozvoljenog prekoračenja.
Elektronsko bankarstvo – klijentima su omogućene nove funkcionalnosti kao što je funkcija internog transfera
novca između vlasnika i ovlašćenog lica po računu i plaćanje više transakcija jednim TAN kodom.
U cilju pružanja podrške građanima sa poplavama ugroženih područja, Credit Agricole banka je u maju 2014.
godine za sve klijente sa tih područja stavila moratorijum u periodu od 3 do 6 meseci za sve kredite koje imaju
u korišćenju.
Kupovina vozila na lizing‐ Finansiranje putničkog programa namenjeno je i fizičkim licima.
CA Leasing Srbija izlazio u susret zahtevima i mogućnostima klijenata koji mogu doći do željenog vozila uz
jednostavnu proceduru i brzo odobravanje.
Konsolidovani Godišnji izveštaj o poslovanju na dan 31. decembra 2014.
7
Mala preduzeća i preduzetnici
Credit Agricole Srbija posebnu pažnju posvećuje malim preduzećima i preduzetnicima. Razumevanje
poslovanja malih preduzeća i preduzetnika doprinelo je razvoju specijalizovanih proizvoda i konsultativnih
usluga za ovaj segment male privrede.
Krediti za održavanje likvidnosti i finansiranje obrtnih sredstava – klijentima su bili na raspolaganju krediti sa
fiksnom kamatnom stopom i periodom otplate do 18 meseci.
Krediti sa subvencijom Vlade Republike Srbije – Banka je učestvovala u programu
subvencionisanih kredita za likvidnost i trajna obrtna sredstva namenjena privredi, a za
sve klijente iz segmenta malih preduzeća i preduzetnika koji su se odlučivali za ovaj kredit
omogućila je besplatnu Visa Business debitnu karticu i posebne pogodnosti za Visa
business kreditnu karticu.
DobrodošliCA – specijalna ponuda koja je omogućavala veliki broj popusta i pogodnosti na
veliki broj proizvoda i usluga kao što su: dozvoljeno prekoračenje, višenamenska kreditna
linija, krediti za održavanje likvidnosti i finansiranje obrtnih sredstava, investicioni kredit,
Visa Business kreditnu karticu i otvaranje tekućeg računa.
Specijalne ponude – Credit Agricole banka je u saradnji sa kompanijom Agropanonka Novi
Sad pripremila specijalnu ponudu beskamatnog kredita za finansiranja kompresora, a sa kompanijom Extra
Care beskamatni kredit za kupovinu Galen informacionog sistema namenjenog efikasnijem poslovanju
apotekarskih ustanova.
Kupovina vozila i opreme na lizing ‐ Finansiranje putničkog i opreme programa namenjeno je i preduzetnicima
i pravnim licima.
CA Leasing Srbija izlazio je u susret zahtevima i mogućnostima klijenata koji mogu doći do potrebne opreme i
vozila uz jednostavnu proceduru i brzo odobravanje.
Konsolidovani Godišnji izveštaj o poslovanju na dan 31. decembra 2014.
8
1.2 Kratak opis kampanja za uvođenje novih proizvoda tokom 2014. godine
Vodeći princip poslovanja Credit Agricole banke u Srbiji je kontinuirani dijalog sa klijentima kako bi se došlo do
saznanja koje su njihove prave potrebe i na koji način Banka može na njih najefikasnije da odgovori kreiranjem
novih proizvoda.
Kako bi klijenti bili upoznati sa svim novitetima u ponudi, koriste se različiti kanali komunikacije istih – interni i
eksterni.
Banka je tokom 2014. godine sprovela dve ATL kampanje koje su podrazumevale oglašavanje putem:
nacionalnih televizija, dnevnih novina i nedeljnih magazina, internet portala, socijalnih mreža. Svaka kampanja
je bila podržana štampanim materijom u formi postera i lifleta koji su bili izloženi u filijalama Banke. Takođe,
sve relevantne informacije su bile dostupne i posetiocima website‐a Banke i prilikom korišćenja bankomata.
Značajne događaje predstavljala su dva Sajma – Sajam automobila u Beogradu i Sajam poljoprivrede u Novom
Sadu, za koji je Credit Agricole banka pripremila štampani materijal u cilju informisanja svih posetilaca o
raznovrsnoj ponudi koja je bila pripremljena za ova dva događaja.
Sve kampanje u vezi sa uvođenjem novih proizvoda se komuniciraju kako eksterno, tako i interno ‐
zaposlenima CAS putem internog portala i internog magazina.
Na ovaj način su svi korisnici Credit Agricole proizvoda i usluga upoznati sa novim proizvodima i
funkcionalnostima istih.
Konsolidovani Godišnji izveštaj o poslovanju na dan 31. decembra 2014.
9
1.3 Unutrašnja organizacija i organizaciona struktura
Unutrašnja organizacija, organizacione jedinice i njihov delokrug, utvrđuju se prema potrebama i planovima
rada i poslovanja Banke, tako da se obezbedi jedinstvo procesa rada, optimalno funkcionisanje Banke, puna
zaposlenost i racionalno korišćenje znanja i sposobnosti zaposlenih. Unutrašnja organizacija, odnosno
organizaciona struktura Banke treba da obezbedi podelu dužnosti, nadležnosti i odgovornosti zaposlenih na
način kojim se sprečava sukob interesa i obezbeđuje transparentan i dokumentovan proces donošenja i
sprovođenja odluka. Poslove iz delatnosti Banke zaposleni obavljaju primenom jedinstvene tehnološke,
ekonomske i organizacione povezanosti, u skladu sa standardima utvrđenim na nivou Banke i CA Grupacije.
Banka deluje i obavlja svoje poslovanje putem Divizija kao osnovnih organizacionih funkcionalnih jedinica.
U Banci su organizovane sledeće osnovne organizacione jedinice (Divizije):
Divizija pravnih poslova i globalnog razvoja,
Retail market Divizija,
Divizija prodajne mreže i multikanala,
Divizija za korporativno i poljoprivredno bankarstvo,
Divizija za operacije,
Divizija za finansije,
Divizija rizika i trajne kontrole,
Divizija za ljudske resurse,
Divizija interne revizije,
Divizija usklađenosti poslovanja banke i finansijske bezbednosti.
Unutar Divizija formiraju se unutrašnje organizacione jedinice i to: Sektori, Odeljenja i Službe, kao unutrašnje
organizacione jedinice, koje se obrazuju u skladu sa organizacionim potrebama rada.
Organi upravljanja Bankom su Upravni i Izvršni odbor, koji su organizovani i deluju u skladu sa odredbama
Zakona o bankama.
Posebne organizacione jedinice ‐ Odbori formirani u skladu sa Zakonom o Bankama i potrebama organizacije
rada su: Odbor za praćenje poslovanja Banke (Odbor za reviziju), Kreditni odbor, Odbor za upravljanje aktivom
i pasivom, Odbor za nagrade i naknade.
Organizacione jedinice koje su u Banci organizovane po teritorijalnom principu su: Regionalne filijale, Glavne
filijale i Filijale. Postoje 4 Regionalne filijale (Novi Sad, Beograd, Kragujevac i Niš), 14 Glavnih filijala (4 u okviru
Regionalne filijale Novi Sad, 4 u okviru Regionalne filijale Beograd, 3 u okviru Regionalne filijale Kragujevac i 3
u okviru Regionalne filijale Niš) i 81 Filijala (22 u okviru Regionalne filijale Novi Sad, 22 u okviru Regionalne
filijale Beograd, 21 u okviru Regionalne filijale Kragujevac i 16 u okviru Regionalne filijale Niš).
Konsolidovani Godišnji izveštaj o poslovanju na dan 31. decembra 2014.
10
Skupština Banke
Upravni odbor
Izvršni odbor
Odbor za praćenje poslovanja
Odbor za upravljanje aktivom i pasivom
Interna revizija
Usklađenost poslovanja i finansijskа bezbednost
Divizija za operacije
Divizija za finansije
Divizija prodajne mreže
i multikanala
Divizija za korporativno i poljoprivredno
bankarstvo
Divizija rizika i trajne kontrole
Divizija za ljudske resurse
Divizija pravnih poslova i globalnog
razvoja
Sredstva
Pravni sektor
Sekretar za odbore Banke
Risk analiza za pravna lica
Rizici u poslovanju sa
stanovništvom i malim
preduzećima
Kontrola kreditnog rizika
Kreditno odeljenje za
mala i srednja preduzeća
Poslovanje sa malim i srednjim
preduzećima
Sektor razvoja prodaje i
organizacije mreže
Marketing, komunikacija i poslovanje sa fizičkim licima
Pregovori i naplata
Regioni
Odeljenje za Long Channel
Bezbednost
Podrška altern. kanalima
distribucije
Informaciono-komunikacione
tehnologije
Organizacija
Logistika i upravljanje
imovinom Banke
Podrška kreditnih poslova
Pozadinski poslovi depozita
Kotrola rukovodstva i
MIS
Računovodstvo
SME I MLCI
Komercijalna podrška i razvoj
Poljoprivredno bankarstvo
Služba za rad sa specijalnim klijentima
Razvoj zaposlenih
Kompenzacije i beneficije
Selekcija i odabir
Trgovanje
Finansijska bezbednost
Trajna kontrola
Divizija Sektor Radno mestoOdeljenje
Operacije plaćanja
Kotrola troškova i izveštavanje
Odeljenje za tržišne rizike
Retail market divizija
HR administracija
ORGANIZACIONA STRUKTURA CRÉDIT AGRICOLE BANKE
Odeljenje podrške mreži
filijala
Preuzimanje i prodaja
nepokretnosti
ORGANIZACIONA STRUKTURA CA LEASING SRBIJA
Konsolidovani Godišnji izveštaj o poslovanju na dan 31. decembra 2014.
11
2. FINANSIJSKI POLOŽAJ I REZULTATI POSLOVANJA
2.1 Makroekonomski pokazatelji
Nakon rasta od 2.5% u 2013. godini, bruto domaći proizvod Srbije zabeležio je u 2014. godini realni pad od
1.8%. Posmatrano po tromesečjima, pad BDP iznosio je 0.2% u prvom, 1.2% u drugom, 3.8% u trećem i 1.8% u
četvrtom tromesečju.
Katastrofalne poplave koje su pogodile Srbiju u maju 2014. godine u značajnoj meri doprinele su ovom padu,
pogodivši najviše sektore rudarstva i proizvodnje električne energije. Ukupna šteta od poplava (direktna i
indirektna) procenjena je na 1.5 milijardu EUR.
Na nivou godine, industrijska proizvodnja je smanjena za 6.5%. Prerađivačka industrija zabeležila je pad od
1.4%, dok je sektor rudarstva ostvario pad od 16.7%, a sektor snabdevanja električnom energijom, gasom i
parom zabeležio pad od čak 20.1%.
Rast poljoprivredne proizvodnje u 2014. godini procenjen je na 1.5%.
U toku 2014. godine inflacija je dostigla rekordno niske vrednosti. Na kraju godine iznosila je 1.7% što je ispod
donje granice dozvoljenog odstupanja od cilja NBS (4±1.5%). Niska godišnja inflacija je posledica niske
agregatne tražnje ali u značajnoj meri i izostanka rasta regulisanih cena.
Prema proceni Narodne banke Srbije, nakon januara 2015. godine očekuje se umereni rast međugodišnje
inflacije i njeno postepeno približavanje donjoj granici dozvoljenog odstupanja od cilja do sredine godine.
Vlada Srbije postigla je krajem 2014. godine sporazum sa Međunarodnim monetarnim fondom o standby
aranžmanu iz predostrožnosti u iznosu od oko 1.2 milijarde EUR u trajanju od 36 meseci, kao podrška
dogovorenom ekonomskom programu. Ovaj sporazum odobren je od strane Izvršnog odbora MMF‐a u
februaru 2015. godine.
Glavni ciljevi dogovorenog ekonomskog programa odnose se na jačanje javnih finansija, sprovođenje plana
strukturnih reformi i povećanje stabilnosti finansijskog sektora. Ostvarivanje ovih ciljeva treba da omogući
rešavanje makroekonomskih neravnoteža, pre svega uspostavljanjem održivog nivoa javnog duga, odnosno
njegovim smanjenjem počev od 2017. godine, jačanje finansijskog sektora i njegove uloge u podsticanju
privrednog rasta, kao i unapređenje konkurentnosti privrede. Na taj način stvoriće se osnova za održivi
privredni rast.
Radi postizanja ciljeva ekonomskog programa koji je podržan ovim aranžmanom, sprovodiće se mere fiskalne
konsolidacije, započete krajem 2014. godine a koje se odnose na štednju u javnom sektoru i ograničenje
državne pomoći državnim preduzećima.
Pored mera fiskalne konsolidacije koje uključuju smanjenje penzija i plata u javnom sektoru, Skupština Srbije je
na predlog Vlade u toku 2014. godine donela nekoliko izmena zakona koje imaju za cilj unapređenje poslovnog
ambijenta od kojih su najznačajnije izmene Zakona o radu.
Konsolidovani Godišnji izveštaj o poslovanju na dan 31. decembra 2014.
12
Značaj mera fiskalne konsolidacije ogleda se u činjenici da je javni dug na kraju 2014. godine dostigao nivo od
70.9% BDP, dok je godinu dana ranije bio na nivou od 59.6% BDP. Fiskalni deficit u 2014. iznosio je 6.6% BDP.
Vlada R Srbije planira njegovo smanjenje na 5.8% BDP u 2015. godini.
Stopa anketne nezaposlenosti u četvrtom tromesečju 2014. godine iznosila je 16.8% dok je godinu dana ranije
iznosila 20.1%.
U toku 2014. godine, dinar je nominalno depresirao u odnosu na evro za 5.2% tako da je na kraju godine kurs
dinara prema evru iznosio 120,9583 (na kraju 2013. godine: 114,6421).
Narodna banka Srbije je u 2014. godini, nastojeći da ublaži prekomerne kratkoročne oscilacije deviznog kursa,
intervenisala u oba smera ‐ prodajom 1.880 miliona evra i kupovinom 260 miliona evra.
Prema preliminarnim podacima, izvoz robe i usluga je u 2014. godini porastao je 3,5%, dok je uvoz porastao za
1,7%. Deficit tekućeg računa platnog bilansa bio je na nivou od 6,3% BDP što predstavlja blagi porast u odnosu
na prethodnu godinu (6.1% BDP).
Narodna banka Srbije snižavala je referentnu kamatnu stopu tri puta u toku 2014. godine za po 50 baznih
poena, sa početnih 9,50% na 8,00% (poslednje sniženje u novembru).
U cilju podrške kreditnoj aktivnosti banaka, NBS je u novembru i decembru 2014. godine izmenila regulativu o
oblasti obavezne rezerve, tako što je smanjila stopu devizne obavezne rezerve (ukupno za dva procentna
poena, u zavisnosti od ročnosti) uz istovremeno povećanje dela devizne obavezne rezerve koji se izdvaja u
dinarima (ukupno za četiri procentna poena). Dodatno smanjenje stope devizne obavezne rezerve za jedan
procentni poen, uz povećanje njenog dinarskog dela za dva procentna poena, izvršeno je u januaru 2015.
godine.
Bankarski sektor Srbije je likvidan i dobro kapitalizovan, a najveći izazov predstavlja rešavanje pitanja
problematičnih kredita (NPL). Učešće problematičnih kredita u ukupnim kreditima bankarskog sektora na kraju
trećeg tromesečja 2014. godine iznosilo je 23%. Ovo predstavlja stabilizaciju u odnosu na jun 2014. godine,
nakon šest uzastopnih tromesečja u kojima je ostvaren rast stope NPL.
U 2015. godini očekuje se da srpska ekonomija ostvari pad od 0,5%, dok se u 2016. godini očekuje rast bruto
domaćeg proizvoda od 1,5%.
Izvor: Statistički bilten NBS
Konsolidovani Godišnji izveštaj o poslovanju na dan 31. decembra 2014.
13
2.2 Neto rezultat Grupe (apsolutni pokazatelji i grafički prikaz promena od 2010 ‐ 2014)
2.3 Ukupna aktiva Grupe (apsolutni pokazatelji i grafički prikaz promena od 2010‐ 2014)
2.4 Neto prihod od kamata Grupe (apsolutni pokazatelji i grafički prikaz promena od 2010 ‐ 2014)
Konsolidovani Godišnji izveštaj o poslovanju na dan 31. decembra 2014.
14
2.5 Neto prihod od naknada Grupe (apsolutni pokazatelji i grafički prikaz promena od 2010 ‐ 2014)
2.6 Ukupni krediti Grupe ( kratak opis tržišta kredita tokom 2014. i 2013. godine, udela na tržištu, grafički
prikaz promena datih kredita od 2010 – 2014.)
Plasmani korisnicima finansijskih usluga ostvarili su rast od 6,49% u 2014. godini. Do blagog oporavka
kreditne aktivnosti došlo je u trećem tromesečju 2014. godine, uglavnom kao rezultat subvencionisanih kredita
pravnim licima.
Učešće kredita sa valutnom klauzulom smanjeno je u toku 2014. godine sa početnih 73,2% na 69,0%.
U poslednje četiri godine, Credit Agricole Srbija ostvarila je kontinuiran porast tržišnog učešća u kreditima
klijentima sa 2,09% na kraju 2010. godine na 2,79% na kraju novembra 2014. godine1.
1 U trenutku izrade ovog izveštaja, nisu objavljeni statistički podaci NBS za kredite i depozite u bankarskom sektoru za decembar 2014. godine.
2.7 Ukupni depoziti Grupe (kratak opis tržišta depozita, strukture depozita, tržišnog udela Grupe u
depozitnom poslovanju, grafički prikaz primljenih depozita od 2010. ‐2014. godine).
Depoziti klijenata u bankarskom sektoru ostvarili su u 2013. godini rast od 3,3% (izraženo u EUR rast je
iznosio 2,4%), dok je u prvih jedanaest meseci 2014. godine rast depozita iznosio 6,1% (izraženo u EUR rast je
iznosio 0,9%). Time je nastavljen višegodišnji trend bržeg rasta depozita od kredita, što dovodi do smanjenja
racija krediti/depoziti.
U poslednje četiri godine, Grupa ostvarila je porast tržišnog učešća u depozitima klijenata sa 1,63% na 2,45%.
2.09% 2.16%2.47%
2.64% 2.79%
0.00%
0.50%
1.00%
1.50%
2.00%
2.50%
3.00%
dec.10 dec.11 dec.12 dec.13 dec.14
Tržišno učešće ‐ plasmani
Konsolidovani Godišnji izveštaj o poslovanju na dan 31. decembra 2014.
1
AKTIVA Banka 2014
Struktura %Banka 2013
Struktura % Grupa 2014 Struktura % Grupa 2013 Struktura %
13,850,517 21.08% 11,669,942 18.96% 13,850,517 20.03% 11,669,942 17.98%
0 0.00% 93,843 0.15% 0 0.00% 93,843 0.14%
1,074,584 1.64% 0 0.00% 1,074,584 1.55% 0 0.00%
837,549 1.27% 4,491,944 7.30% 830,306 1.20% 4,491,900 6.92%
47,684,973 72.59% 43,168,029 70.12% 51,208,735 74.06% 46,505,522 71.67%
78,667 0.12% 78,667 0.13% 0 0.00% 0 0.00%
150,781 0.23% 170,389 0.28% 151,667 0.22% 172,017 0.27%
1,426,927 2.17% 1,461,477 2.37% 1,449,613 2.10% 1,485,345 2.29%
122,178 0.19% 126,469 0.21% 102,824 0.15% 106,327 0.16%
0 0.00% 0 0.00% 2,230 0.00% 6,040 0.01%
187,210 0.28% 195,619 0.32% 187,558 0.27% 196,127 0.30%
279,359 0.43% 107,659 0.17% 290,982 0.42% 161,569 0.25%
65,692,745 100.00% 61,564,038 100.00% 69,149,016 100.00% 64,888,632 100.00%
PASIVA Banka 2014
Struktura %Banka 2013
Struktura % Grupa 2014 Struktura % Grupa 2013 Struktura %
13,877,959 21.13% 13,469,436 21.88% 17,282,663 24.99% 16,735,069 25.79%
40,060,986 60.98% 36,510,480 59.30% 40,060,986 57.93% 36,510,480 56.27%
2,434,608 3.71% 2,316,433 3.76% 2,434,608 3.52% 2,316,433 3.57%
218,817 0.33% 112,268 0.18% 219,433 0.32% 113,116 0.17%
10,091 0.02% 0 0.00% 10,091 0.01% 0 0.00%
0 0.00% 14,087 0.02% 0 0.00% 14,087 0.02%
674,635 1.03% 705,467 1.15% 699,974 1.01% 732,768 1.13%
57,277,096 87.19% 53,128,171 86.30% 60,707,755 87.79% 56,421,953 86.95%
14,645,184 22.29% 14,645,184 23.79% 14,645,184 21.18% 14,645,184 22.57%
46,062 0.07% 32,116 0.05% 71,610 0.10% 62,928 0.10%
6,385,601 9.72% 6,417,717 10.42% 6,385,601 9.23% 6,417,717 9.89%
110,004 0.17% 176,284 0.29% 110,068 0.16% 176,284 0.27%
8,415,649 12.81% 8,435,867 13.70% 8,441,261 12.21% 8,466,679 13.05%
65,692,745 100.00% 61,564,038 100.00% 69,149,016 100.00% 64,888,632 100.00%
Rezervisanja
Depoziti i ostale obaveze prema bankama, drugim f inansijskim organizacijama i centralnoj banci
Depoziti i ostale obaveze prema komitentima
Gubitak
Rezerve
UKUPNO KAPITAL
UKUPNA PASIVA
Dobitak
KAPITAL
UKUPNE OBAVEZE
Ostale obaveze
Tekuće poreske obaveze
Odložene poreske obaveze
Tekuća poreska sredstva
Nematerijalna ulaganja
Nekretnine postrojenja i oprema
Investicije u zavisna društva
Subordinirane obaveze
Ostala sredstva
UKUPNA AKTIVA
Odložena poreska sredstva
Gotovina i sredstva kod centralne banke
Krediti i potraživanja od banaka i drugih f inansijskih organizacija
Krediti i potraživanja od komitenata
Finansijska sredstva raspoloživa za prodaju
Finansijska sredstva koja se drže do dospeća
Investicione nekretnine
OSNOVNI POKAZATELJI POSLOVANJA BANKE I GRUPE
BILANS STANJA
Konsolidovani Godišnji izveštaj o poslovanju na dan 31. decembra 2014.
2
PozicijaBanka 2014
Banka 2013
Grupa 2014 Grupa 2013
Prihod od kamata 3,890,457 4,071,407 4,110,541 4,272,654
Rashod od kamata 1,236,106 1,566,565 1,297,977 1,615,673
Neto prihod po osnovu kamata 2,654,351 2,504,842 2,812,564 2,656,981
Prihodi od naknada i provizija 1,516,695 1,484,051 1,531,156 1,500,666
Rashodi od naknada i provizija 398,539 371,185 428,018 395,689
Neto prihod na osnovu naknada i provizija 1,118,156 1,112,866 1,103,138 1,104,977
Neto dobitak po osnovu zaštite od rizika 244 245 244 245
Neto dobitak po osnovu f inansijskih sredstava raspoloživih za prodaju
93,320 0 93,320 0
Neto prihod od kursnih razlika i efekata ugovorene valutne klauzule
18,308 15,989 21,213 17,127
Ostali poslovni prihodi 198,970 108,709 158,236 84,226
Neto rashodi po osnovu umanjenja obezvređenja f inansijskih sredstava i kreditno rizičnih vanbilansnih stavki
321,282 286,157 326,158 289,367
UKUPAN NETO POSLOVNI PRIHOD 3,762,067 3,456,494 3,862,557 3,574,189
Troškovi zarada, naknada zarada i ostali lični rasodi 1,752,884 1,727,299 1,805,818 1,780,158
Troškovi amoritzacije 199,023 237,101 202,128 240,869
Ostali rasodi 1,745,598 1,481,128 1,781,712 1,521,111
DOBITAK PRE OPOREZIVANJA 64,562 10,966 72,899 32,051
Porez na dobitak 10,091 0 21,761 9,688
Dobitak po osnovu odloženih poreza 0 34,522 0 34,522
Gubitak po osnovu odloženih poreza 8,409 13,372 8,567 14,614
DOBITAK NAKON OPOREZIVANJA 46,062 32,116 42,571 42,271
REZULTAT PERIODA - DOBITAK46,062 32,116 42,571 42,271
BILANS USPEHA
Pokazatelj poslovanja Propisana vrednost Ostvarena vrednost 2014. Ostvarena vrednost 2013.Ulaganje u osnovna sredstva i lica koja nisu u finansijskom
sektorumaksimum 60% 19,10% 2,66 %
Izloženost prema licima povezanim s bankom maksimum 20% 3,26% 2,13%
Zbir velikih izloženosti banke maksimum 400% 84,39% 111,13%
Prosečni mesečni pokazatelj likvidnosti:
– u prvom kvartalu izveštajnog perioda minimu. 1,00 1,24 1,17
– u drugom kvartalu izveštajnog perioda minimum 1,00 1,14 1,18
– u trećem kvartalu izveštajnog perioda minimum 1,00 1,11 1,20
– u četvrtom kvartalu izveštajnog perioda minimum 1,00 1,17 1,18
Pokazatelj deviznog rizika maksimum 20% 0.59 1,17%
Izloženost banke prema jednom licu ili grupi povezani lica maksimum 25% 18,26% 22,17%
Izloženost banke prema licu povezanim sa bankom maksimum 5% 3,23% 2,12%
Adekvatnost kapitala mininum 12% 16,40% 16,43%
Konsolidovani Godišnji izveštaj o poslovanju na dan 31. decembra 2014.
3
Tabela tržišnog učešća CA Leasing Srbija d.o.o. na dan 31. decembra 2014. godine:
Ukoliko posmatramo lizing kuće po novim plasmanima tokom 2014. godine, CA Leasing Srbija d.o.o. je zauzeo 7% od ukupnog tržišta. Pri tom ne možemo, a da ne izdvojimo da je CA Leasing zauzeo prvo mesto u finansiranju poljoprivredne pokretne opreme kao i drugo mesto u finansiranju komercijalnih teških vozila na kraju 2014. godine. Izvor: Asocijacija lizing kompanija Srbije
3. DRUŠTVENA ODGOVORNOST
Crédit Agricole Srbija se priključila svetskom trendu aktivnog učešća u akcijama održivog razvoja,
korporativne društvene odgovornosti i Globalnog dogovora UN, na inicijativu Crédit Agricole grupe. Od tog
trenutka, u Crédit Agricole Srbija održivi razvoj i korporativna društvena odgovornost predstavljaju imperative
od posebnog značaja.
„Globalni dogovor“ očekuje od kompanija da prihvate, podrže i uspostave, u okviru svoje sfere uticaja, niz
vrednosti iz oblasti ljudskih prava, prava na rad, zaštite životne sredine i anti‐korupcione politike. Crédit
Agricole Srbija redovno izveštava o napretku u ovim oblastima i to je jedan od načina da se klijenti upoznaju sa
aktivnostima, uspesima i ambicijama za budućnost.
Jedan od prioriteta Banke je intenzivnija i celishodnija integracija u lokalnu zajednicu. Uz podršku svoje Grupe,
Credit Agricole Banka Srbija je kao odgovoran član srpske zajednice rešila da podrži obnovu poplavom
pogođenog Obrenovca.
Budući da je kvalitet života dece i omladine u Obrenovcu naročito bio
pogođen majskim poplavama, odlučeno je da se dodele tri donacije
koje bi bile u skladu sa opštom politikom Banke da se aktivno zalaže
za kvalitetniji život dece i promoviše njihova prava.
Prva donacija u vrednosti od 30.000 Evra dodeljena je osnovnoj školi
„Jefimija“ za obnovu kuhinje i dnevnog boravka‐trpezarije za učenike.
Rang Davalac Leasinga Bilansna Aktiva Učešće1 HYPO ALPE‐ADRIA LEASING DOO 8,993 14,0%
2 INTESA LEASING DOO BEOGRAD 7,378 11,4%
3 UNICREDIT LEASING SRBIJA DOO BEOGRAD 6,797 10,5%
4 VB LEASING DOO BEOGRAD 5,943 9,2%
8 CA LEASING SRBIJA DOO BEOGRAD 3,947 6,1%
UKUPNA AKTIVA 64,492
Konsolidovani Godišnji izveštaj o poslovanju na dan 31. decembra 2014.
4
Druga donacija je dodjeljena Centru za dnevni boravak dece i omladine MNRO Obrenovac za nabavku specijalnog kombi vozila koje transportuje decu sa invaliditetom do Centra i olakšava im boravak u Centru.
Treća donacija u vrednosti do 10.000 evra dodeljena je Kajak‐kanu‐tenis klubu „Zabrežje“ za obnovu prostorija i nabavku kajaka koji bi nadomestili uništene.
Sve tri donacije su u direktnoj vezi sa kvalitetom života u zajednici i stoga se smatraju kao projekti koji su od značaja za očuvanje životne sredine u izvanrednim okolnostima, kao što su poplave nesagledivih razmera koje su se dogodile u maju 2014. godine.
Takođe, zavisno društvo CA Leasing Srbija d.o.o. svoj doprinos u očuvanju životne sredine i zdravog okruženja daje svakodnevnim adekvatnim ponašanjem, koje se ogleda kroz primenu štednje električne energije, reciklaže papira i elektronskog otpada.
Suočeni sa jakom konkurencijom tokom 2014. godine CA Leasing Srbija d.o.o je pripremio akciju subvencionisane kamate sa pojedinim dilerima. Akcija je imala značajan odjek u sektoru poljoprivrede što je rezultiralo da CA Leasingu pripadne 20% od ukupnog učešća AGRO sektora.
Tokom 2014. godine društvo je imalo značajnu akciju za fizička lica, što se odrazilo kroz saradnju sa dilerom FIAT AUTOMOBILI. Akcija je implicirala rast portfolia putničkih automobila u procentu od 7.6%.
U martu 2014. godine održan je Car Show (sajam automobila), na kom CA Leasing Srbija d.o.o. svake godine ima aktivno učešće.
4. PLANIRANI BUDUĆI RAZVOJ
Upravni odbor Banke usvojio je u januaru 2015. godine srednjoročni plan do 2017. godine i budžet za 2015.
godinu čime je nastavljena praksa prilagođavanja strategije u trogodišnjim vremenskom horizontu. Banka je
definisala svoje strateške ciljeve na sledeći način:
da nastavi da poboljšava dugoročnu profitabilnost;
da poveća ukupno tržišno učešće u određenim odabranim segmentima;
da obezbedi povećanje zadovoljstva klijenata i privuče nove klijente;
da poboljša pokazatelje produktivnosti;
da diverzifikuje izvore finansiranja;
da nastavi da poboljšava upravljanje rizicima.
Prilikom određivanja strateških ciljeva uzete su obzir karakteristike makroekonomskog okruženja u kome se
očekuje vrlo blag rast, kao i rezultati poslovnih politika primenjivanih u proteklim godinama koje su dovele do
rasta broja klijenata, smanjenja troškova finansiranja i poboljšavanja kvaliteta kreditnog portfolija.
Cilj je da se u narednom periodu obezbedi stabilan rast tako što će se pratiti oporavak privrede, inovirati
usluge i ojačati aktivnosti i segmenti poslovanja koji su se pokazali otpornim na krizne makroekonomske
uslove, te pozitivno doprinose ukupnoj profitabilnosti.
Takođe, CA Leasing Srbija d.o.o. je pripremio plan razvoja i napredovanja u predstojećem periodu. Ključni cilj je
u pronalaženju optimalne ravnoteže između obima novih poslova, troškova, rizika i profitabilnosti, ali i
učvršćivanje saradnje sa najboljim klijentima i dilerima.
Konsolidovani Godišnji izveštaj o poslovanju na dan 31. decembra 2014.
5
CA Leasing Srbija d.o.o. ostaje fokusiran na rast porfolia, kao i na održavanju njegovog kvaliteta. To će biti
učinjeno kroz stalno praćenje i saradnju kako postojećih tako i novih klijenata. Program kontrole troškova se
nastavlja i biće veoma važan u budućnosti. Dodatno će biti istraživane mogućnosti smanjenja troškova u
svakom segmentu.
5. AKTIVNOSTI ISTRAŽIVANJA I RAZVOJA
Osnov poslovanja Grupe u Srbiji zasniva se na ulozi finansijskog savetnika koja podrazumeva kontinuirani fokus
na potrebe klijenata koje moraju da budu zadovoljene na pravi način.
Formulisanje strategije uvođenja novih proizvoda podrazumeva izbor izvodljivih strategijskih alternativa na
bazi uparene analize trendova iz okruženja, sa jedne strane, i internih resursa i kompetencija preduzeća, sa
druge strane. Jako je važno izvršiti analizu opšteg, konkurentskog i internog okruženja.
Jedan od značajnih inputa za definisanje strategije uvođenja novih proizvoda i poboljšanja funkcionalnosti
postojećih je Istraživanje zadovoljstva klijenata koje Banka sprovodi svake godine. Svaki odgovor i sugestija
klijenta predstavlja važnu smernicu za proces lansiranja novog proizvoda.
Taj proces podrazumeva i kontinuirano istraživanje i osluškivanje tržišta – posmatranje makroekonomskih
pokazatelja, kupovne moći stanovništva, stope inflacije, stope nezaposlenosti, i naravno, sve aktivnosti
konkurencije.
Svako uvođenje novog proizvoda podrazumeva i analiziranje profitabilnosti istog, pronalaženjem
najadekvatnijeg načina kojim bi se usaglasili interesi klijenata i Grupe. Neophodno je definisati profit po jedinici
proizvoda, IT troškove i ostale direktne troškove. Takođe, neophodno je sagledati pravni aspekt i kako proizvod
utiče na imidž Banke.
U skladu sa tim, a sve u cilju sagledavanja svih aspekata uvođenja novog proizvoda, Grupa saziva Komitet koji
se sastoji od svih relevantnih sektora koji moraju da provere adekvatnost proizvoda ‐ Pravni sektor,
Compliance sektror, Rizici i Permanentna kontrola, Finansije i Operacije. Nakon definisanja svih karakteristika
proizvoda usaglašavanjem internih i eksternih procedura, pristupa se komunikaciji proizvoda krajnjim
korisnicima tj. klijentima, putem različitih kanala komunikacije.
6. INFORMACIJE O OTKUPU SOPSTVENIH AKCIJA, ODNOSNO UDELA
Grupa nema otkupljenih sopstvenih akcija.
Konsolidovani Godišnji izveštaj o poslovanju na dan 31. decembra 2014.
6
7. POSTOJANJE OGRANAKA
Poslovna mreža – adresa svih filijala i ogranaka:
Regionalni raspored filijala Banke u Republici Srbiji:
Na dan 31. decembra 2014. godine, CA Leasing Srbija d.o.o je imalo sledeće ogranke:
CA Leasing Srbija doo Beograd ‐ ogranak Novi Sad
CA Leasing Srbija doo Beograd ‐ ogranak Čačak
Rb Filijala Adresa1 Novi Sad, Metro PUT NOVOSADSKOG PARTIZ. ODREDA 5 (METRO), 2 Bačka Palanka KRALJA PETRA I 5, 21400 BAČKA PALANKA3 Novi Sad,Braće Ribnikar BRAĆE RIBNIKAR 4-6 (FILIJALA), 21000 NOVI SAD4 Novi Sad,Bulevar BULEVAR OSLOBOĐENJA 54, 21000 NOVI SAD5 Novi Sad,Mihajla Pupina BULEVAR MIHAJLA PUPINA 10, 21000 NOVI SAD6 Novi Sad,Futoški put FUTOŠKI PUT 42-44 (FILIJALA), 21000 NOVI SAD7 Sremska Mitrovica KRALJA PETRA I 5, 22000 SREMSKA MITROVICA8 Inđija NOVOSADSKA 17, 22320 INĐIJA9 Šid KARAĐORĐEVA 13, 22240 ŠID10 Stara Pazova SVETOSAVSKA 3, 22300 STARA PAZOVA11 Ruma GLAVNA 162, 22400 RUMA12 Novi Bečej MARŠALA TITA 11, 23272 NOVI BEČEJ13 Ada LENJINOVA 19, ADA14 Bečej ZELENA 52, 21220 BEČEJ15 Zrenjanin ŽITNI TRG 8-12, 23000 ZRENJANIN16 Vršac STERIJINA 26, 26300 VRŠAC17 Temerin NOVOSADSKA 326, 21235 TEMERIN18 Subotica,Metro SEGEDINSKI PUT BB, 24000 SUBOTICA19 Subotica DIMITRIJA TUCOVIĆA BR. 2, 24000 SUBOTICA20 Vrbas SAVE KOVAČEVIĆA 1, 21460 VRBAS21 Kikinda BRAĆE TATIĆ 2, 23300 KIKINDA22 Sombor DOSITEJA OBRADOVIĆA 9, 25000 SOMBOR23 Niš,Metro NASELJE MILKE PROTIĆ 1 (METRO), 18000 NIŠ24 Niš BULEVAR NEMANJIĆA 30, 18000 NIŠ25 Niš,Obrenovićeva OBRENOVIĆEVA 10, 18000 NIŠ26 Aleksinac KNJAZA MILOŠA 153, 18220 ALEKSINAC27 Knjaževac KNJAZA MILOŠA 41, 19350 KNJAŽEVAC28 Zaječar NIKOLE PAŠIĆA 1, 19000 ZAJEČAR29 Bor NIKOLE PAŠIĆA 30, 19210 BOR30 Prokuplje JUG BOGDANOVA 100, 18400 PROKUPLJE31 Pirot BRANKA RADIČEVIĆA 2, 18300 PIROT32 Leskovac BULEVAR OSLOBOĐENJA BB, 16000 LESKOVAC33 Vranje STEFANA PRVOVENČANOG 38, 17500 VRANJE34 Trstenik KNEGINJE MILICE BB, 37240 TRSTENIK35 Ćuprija KNEZA MILOŠA 44, 35230 ĆUPRIJA36 Paraćin KRALJA PETRA I, LAMELA 4, 35250 PARAĆIN37 Kruševac VECE KORČAGINA 23, 37000 KRUŠEVAC38 Jagodina VUKA KARADŽIĆA 1, 35000 JAGODINA39 Kragujevac,Metro LEPENIČKI BULEVAR 1A (METRO), 34000 40 Smederevska Palanka I SRPSKOG USTANKA 107, 11420 SMEDEREVSKA
Rb Filijala Adresa41 Velika Plana MILOŠA VELIKOG 79, 11320 VELIKA PLANA42 Požarevac VELJKA DUGOŠEVIĆA 42, 12000 POŽAREVAC43 Kraljevo VOJVODE PUTNIKA BB, 36000 KRALJEVO44 Svilajnac SVETOG SAVE BB, 35210 SVILAJNAC45 Novi Pazar STEVANA NEMANJE 10, 36300 NOVI PAZAR46 Kragujevac KRALJA PETRA I 7, 34000 KRAGUJEVAC47 Smederevo MILOŠA VELIKOG 1, 11300 SMEDEREVO48 Gornji Milanovac SINĐELIĆEVA 6, 32300 GORNJI MILANOVAC49 Požega TRS SLOBODE 3, 31210 POŽEGA50 Užice DIMITRIJA TUCOVIĆA 95, 31000 UŽICE51 Arilje SVETOG AHILIJA 20, 31230 ARILJE52 Čačak GRADSKO ŠETALIŠTE 185, 32000 ČAČAK53 Šabac CARA DUŠANA 1, 15000 ŠABAC54 Aranđelovac KNJAZA MILOŠA 222, 34300 ARANĐELOVAC55 Valjevo VUKA KARADŽIĆA 17, 14000 VALJEVO56 Lazarevac KARAĐORĐEVA 41, 11550 LAZAREVAC57 Bogatić PAVLA ORLOVIĆA 1, 15350 BOGATIĆ58 Obrenovac VOJVODE MIŠIĆA 190, 11500 OBRENOVAC59 Loznica TRG VUKA KARADŽIĆA BB, 15300 LOZNICA60 Krnjača,Metro ZRENJANINSKI PUT 11M (METRO), 11210 61 Pančevo KARAĐORĐEVA 21, 26000 PANČEVO62 Beograd, Kolarčeva 9 KOLARČEVA 9, 11000 BEOGRAD63 Beograd,Makenzijeva MAKENZIJEVA 37, 11000 BEOGRAD64 Beograd,Kraljice Marije KRALJICE MARIJE 17-19 (K. MARIJE), 11000 65 Beograd,Borča VALJEVSKOG ODREDA 45, 11211 BEOGRAD, 66 Beograd,Vidikovac IBARSKI PUT 20, 11000 BEOGRAD67 Beograd,Birčaninova BIRČANINOVA 33, 11000 BEOGRAD68 Beograd,Voždovac VOJVODE STEPE 71, 11141 BEOGRAD - 69 Beograd,Vidikovac VIDIKOVAČKI VENAC 2G, 11000 BEOGRAD70 Beograd,Požeška POŽEŠKA 70, 11000 BEOGRAD71 Beograd,Vojislava Ilića VOJISLAVA ILIĆA 45A-47A, 11000 BEOGRAD72 Beograd,Bulevar 2 BULEVAR KRALJA ALEKSANDRA 518, 11000 73 Beograd,Leštane SMEDEREVSKI PUT BB, 11309 BEOGRAD, LEŠTANE74 Beograd,Mirijevo MIRIJEVSKI VENAC 25B, 11000 BEOGRAD75 Beograd,Bulevar Kralja BULEVAR KRALJA ALEKSANDRA 103, 11000 76 Zemun,Metro AUTOPUT ZA NOVI SAD 120 (METRO), 11080 77 Beograd,Savograd MILENTIJA POPOVICA 5A, 11070 NOVI BEOGRAD78 Beograd,B92 BUL.ZORANA ĐINĐIĆA 64, 11070 NOVI BEOGRAD79 Beograd,Zemun 22. OKTOBRA 15, 11080 BEOGRAD, ZEMUN80 Beograd,Jurija Gagarina JURIJA GAGARINA 28, 11070 BEOGRAD, NOVI 81 Beograd,Surčin VOJVODJANSKA 100, 11180 BEOGRAD, SURČIN
Konsolidovani Godišnji izveštaj o poslovanju na dan 31. decembra 2014.
22
8. FINANSIJSKI INSTRUMENTI
Detaljan prikaz finansijskih instrumenata Grupa je obelodanila u Napomenama uz konsolidovane
finansijske izveštaje za godinu koja se završava 31. decembra 2014. godine koje su dostupne na
službenim internet stranicama Banke www.creditagricole.rs.
9. UPRAVLJANJE RIZICIMA
Rizik je karakterističan za bankarsko poslovanje, ali se njime upravlja posredstvom procesa neprekidnog
identifikovanja, merenja i praćenja, uspostavljanja ograničenja rizika i primenom drugih kontrola. Procesi
upravljanja rizikom su presudni za kontinuirano i profitabilno poslovanje Grupe i svaki pojedinac u Grupi
je u svom domenu odgovoran za izloženost riziku.
Struktura upravljanja rizikom
Upravni odbor i Izvršni odbor su odgovorni za sveobuhvatni pristup upravljanja rizicima kao i za
odobravanje strategije i principa upravljanja rizicima.
Odbor za reviziju ima odgovornost za praćenje sveobuhvatnog procesa rizika u Grupi.
Odbor za upravljanje rizicima ima sveobuhvatnu odgovornost za razvoj strategije upravljanja rizicima i
implementaciju principa, okvira, politika i limita. Odbor je odgovoran za fundamentalne nalaze po pitanju
rizika kao i za upravljanje i praćenje relevantnih odluka vezanih za rizik.
Sektor za upravljanje rizicima je odgovoran za implementiranje i održavanje procedura vezanih za rizik.,
čime se obezbeđuje nezavisni proces kontrole.
Odeljenje kontrole rizika je odgovorno za praćenje usaglašenosti sa principima, politikama i limitima
definisanim u Grupi. Svaka poslovna grupa ima decentralizovanu jedinicu sa sopstvenom odgovornošću
za nezavisnu kontrolu rizika, uključujući praćenje rizika prema postavljenim limitima, kao i praćenje rizika
koji proističe iz uvođenja novih proizvoda i složenih transakcija. Ova jedinica takođe obezbeđuje
kompletno obuhvatanje rizika u sistemu merenja i izveštavanja o riziku.
Odbor za upravljanje likvidnošću je odgovorno za upravljanje aktivom i obavezama Grupe kao i
sveukupnom finansijskom strukturom. Takođe, on je primarno odgovoran za finansiranje i likvidnost
Grupe.
Proces upravljanja rizikom u Grupi se kontroliše najmanje jednom godišnje od strane interne revizije,
koja ispituje adekvatnost procedura kao i usaglašenost Grupe sa usvojenim procedurama. Interna revizija
diskutuje rezultate svog rada sa rukovodstvom Grupe i izveštava Odbor za reviziju o svojim nalazima i
preporukama.
Rizici Grupe se mere korišćenjem metoda koji odražava očekivane gubitke koji mogu nastati u normalnim
okolnostima i neočekivane gubitke, koji predstavljaju procenu krajnjih gubitaka zasnovanu na statističkim
modelima.
Modeli koriste verovatnoću izvedenu na osnovu istorijskih podataka, prilagođenu tako da odražava
trenutno ekonomsko okruženje. Grupa takođe koristi metod najgorih scenarija koji se mogu desiti kao
posledica dešavanja ekstremnih događaja za koje postoji mala verovatnoća da se dogode.
Konsolidovani Godišnji izveštaj o poslovanju na dan 31. decembra 2014.
23
Praćenje i kontrola rizika je prvenstveno zasnovana na uspostavljanju limita. Ovi limiti odražavaju
poslovnu strategiju i tržišno okruženje Grupe. Kao i nivo rizika koji je Grupa spremna da prihvati.
Dodatno, Grupa prati i meri kapacitet prihvatljivog nivoa izloženosti rizicima uzimajući u obzir ukupnu
izloženost svim tipovima rizika i aktivnostima.
Sakupljene informacije iz svih poslovnih aktivnosti se ispituju i obrađuju da bi se identifikovali, analizirali i
kontrolisali novi rizici. Ove informacije se prezentuju i objašnjavaju Upravnom odboru, Izvršnom odboru,
Komitetu za upravljanje rizicima i rukovodiocima svih poslovnih jedinica. Izveštaji sadrže ukupnu kreditnu
izloženost, prognozu plasmana, odstupanja od postavljenih limita, merenje tržišnog rizika, racia
likvidnosti i promene profila rizika. Više rukovodstvo Grupe kvartalno ocenjuje adekvatnost ispravki
vrednosti plasmana. Odboru za reviziju se najmanje kvartalno dostavlja opsežan izveštaj o rizicima koji
sadrži sve neophodne informacije za ocenu i izvođenje zaključaka o rizicima kojima je Grupa izložena.
Za svaki nivo u Grupi sastavljaju se posebni izveštaji o upravljanju rizicima, kako bi se obezbedilo da sve
poslovne jedinice imaju pristup opširnim, neophodnim i ažurnim informacijama.
Dnevni izveštaj se dostavlja svim izvršnim direktorima i relevantnim članovima Izvršnog odbora Grupe o
iskorišćenosti tržišnih limita, likvidnosti, deviznog rizika, kao i druge značajne informacije.
Grupa je izložena sledećim vrstama rizika: kreditnom riziku, riziku likvidnosti, kamatnom riziku, deviznom
riziku, operativnom riziku, riziku izloženosti prema jednom licu ili grupi povezanih lica (rizik
koncentracije), riziku trajnih ulaganja i riziku zemlje porekla.
Kreditni rizik
Kreditni rizik predstavlja rizik da pojedina potraživanja Grupe neće biti potpuno naplaćena pod uslovima
pod kojima su prvobitno odobrena, odnosno nemogućnost i/ili nespremnost dužnika da izmiri svoje
obaveze u skladu sa odredbama ugovora. Pod dužnikom se smatra svako pravno ili fizičko lice koje ima
bilansnu i/ili vanbilansnu obavezu prema Grupi.
Proces upravljanja kreditnim rizikom zasniva se na primeni opštih principa:
1) Primena konzistentnog pristupa i jedinstvenih standarda u procesu donošenja odluka o plasmanima Grupe;
2) Grupa utvrđuje limit ukupne izloženosti prema jednom dužniku, gde se pod jednim dužnikom podrazumeva i grupa povezanih lica u skladu sa odredbama Zakona o bankama;
3) Grupa prati i upravlja nivoom ukupne izloženosti dužnika u skladu sa usvojenom kreditnom politikom Grupe;
4) Sve pojedinačne odluke o plasmanima kao i sve materijalno značajne izmene zaključenih ugovora isključivo odobrava nadležni organ;
5) Nadležnost pojedinca u procesu odlučivanja o plasmanima Grupe utvrđena je u skladu sa njihovom kvalifikacijom, stručnošću i iskustvom, a što je predmet periodične provere.
Konsolidovani Godišnji izveštaj o poslovanju na dan 31. decembra 2014.
24
Ključni element umanjenja kreditnog rizika su interni kriterijumi kreditnog rangiranja razvijeni od strane
Grupe. Ovi kriterijumi, osim što su u skladu sa regulativom Narodne banke Srbije, usklađeni su i sa
standardima i kriterijumima Credit Agricole Grupe. Metodologija kreditne procene dužnika se zasniva na
analizi: 1) finansijskih izveštaja klijenata iz prethodnog perioda (do 3 godine); 2) sadašnjih i budućih
planova i očekivanja u poslovanju klijenta; 3) kreditne istorije klijenta; 4) kvalitetu sredstava
obezbeđenja; 5) nefinansijskih parametara klijenata (organizacione strukture klijenta, kvaliteta
menadžmenta klijenta, konkurentne sposobnosti i imidža klijenta itd.); 6) kvalitetu i broju jemaca plataca
koji garantuju vraćanje kredita, itd, i to prvo prilikom pregleda i analize zahteva za odobravanje kredita, a
kasnije i prilikom praćenja i vraćanja kredita.
Svi jemci‐platci po svakom potraživanju Grupe, prolaze isti proces procene kreditne sposobnosti, kao i
osnovni dužnik.
U skladu sa Odlukom o upravljanju rizicima Narodne Banke Srbije, u Grupi su formirane organizacione
jedinice za zaštitu od rizika kao i odeljenje za podršku korisnicima koje je zaduženo da obaveštava
klijente o njihovim obavezama prema Grupi, tekućim dospećima, mogućim kašnjenjima i otvorenim
pitanjima. Ovo odeljenje sprovodi i postupak prinudne naplate u slučaju neispunjavanja obaveza klijenta
u skladu sa ugovorenim rokovima i dostavlja podatke advokatskoj kancelariji koja pokreće dalje pravne
radnje u cilju naplate.
Rizici po potencijalnim obavezama srodni kreditnom riziku
Grupa izdaje garancije i akreditive svojim komitentima, po osnovu kojih Grupa ima potencijalnu
obavezu da izvrši plaćanje u korist trećih lica. Na ovaj način Grupa se izlaže rizicima srodnim kreditnom
riziku, koji se mogu prevazići istim kontrolnim procesima i procedurama.
Rizik koncentracije plasmana
Rizik koncentracije je rizik gubitka koji proizilazi iz velike izloženosti Grupe određenoj grupi dužnika ili
pojedinačnom dužniku. Koncentracija kreditnog rizika nastaje kada značajan broj komitenata pripada
istoj industriji, ili istom geografskom području, ili imaju slične ekonomske karakteristike, izloženi su istim
faktorima koji utiču na prihode i rashode komitenata što može biti od uticaja na izmirivanje njihovih
ugovornih obaveza u slučaju promena u ekonomskim, političkim ili nekim drugim okolnostima koje ih
jednako pogađaju. Da bi se i ostvario i održao sigurniji kreditni porfolio i da bi se minimizirao rizik
koncentracije, ustanovljavaju se mere bezbednosti definisanjem maksimalnog nivoa izloženosti i
kreditnih limita kao i redovnim praćenjem poštovanja ustanovljenih limita.
Detaljan prikaz upravljanja kreditnim rizikom Grupa je obelodanila u Napomenama uz konsolidovane finansijske izveštaje za godinu koja se završava 31. decembra 2014. godine koje su dostupne na službenim internet stranicama Banke www.creditagricole.rs.
Konsolidovani Godišnji izveštaj o poslovanju na dan 31. decembra 2014.
25
Rizik likvidnosti
Rizik likvidnosti je mogućnost nastanka negativnih efekata po finansijski rezultat i kapital Grupe usled
nemogućnosti Grupe da ispunjava svoje dospele obaveze kao posledice povlačenja postojećih izvora
finansiranja i / ili nemogućnosti obezbeđenja novih izvora finansiranja (finansiranje rizika likvidnosti), ili
teškoća u konvertovanju imovine u likvidna sredstva, zbog poremećaja na tržištu (rizik tržišne likvidnosti).
U skladu sa dugoročnim ciljevima, Grupa upravlja rizikom likvidnosti na način da postigne optimalno
prihvatljiv nivo rizika, sa ciljem da se smanje potencijalni negativni efekti na finansijski rezultat i kapital
Grupe.
Strategija Grupe je usmerena na obezbeđenje takvog nivoa likvidnosti koji zadovoljava očekivane i
neočekivane potrebe za novčanim sredstvima. Takvo planiranje obuhvata identifikaciju i predviđanje
poznatih, očekivanih i potencijalnih novčanih odliva, kao i izradu različitih strategija za upravljanje
aktivom i pasivom, kako bi se osigurale potrebe Grupe u pogledu priliva gotovine i uskladili prilivi i odlivi
gotovine Grupe.
Politikom upravljanja rizikom likvidnosti banka propisuje metodologiju za identifikaciju i merenje rizika
likvidnosti, mere za ublažavanje rizika likvidnosti, način uspostavljana sistema limita, proces odlučivanja
o poslovnim transakcijama koje dovode do prekoračenja utvrđenih limita, kao i način i učestalosti stres‐
testiranja i mere preduzete u slučaju nepovoljnih rezultata stres‐testova.
Pored limita i mera za izloženost riziku likvidnosti koje je definisala Narodna banka Srbije svojim
propisima, Grupa takođe definiše svoje interne limite i mere. Interne mere i limiti likvidnosti se dele na
kratkoročne, koji se koriste za kratkoročno upravljanje rizikom likvidnosti i srednjoročne i dugoročne,
koje se koriste za srednjoročno i dugoročno upravljanje rizikom likvidnosti. Uspostavljene mere i limiti
odražavaju poslovnu strategiju i tržišno okruženje Grupe, kao i nivo rizika koji je Grupa spremna da
preuzme. Izloženost Grupe riziku likvidnosti i razvoj ove izloženosti se porede sa uspostavljenim limitima
rizika likvidnosti.
U cilju obezbeđenja pravovremenog i adekvatnog reagovanja u slučaju povećanog rizika likvidnosti,
Grupa je usvojila plan poslovanja u slučaju nastanka krize likvidnosti. Ovaj plan se testira na godišnjem
nivou i modifikuje ako je potrebno, u skladu sa rezultatima analize scenarija.
Diversifikacija izvora i stabilni rast baze depozita sa smanjenjem stope kredita prema depozitima je
srednjoročni cilj koji će banka postići prikupljanjem depozita fizičkih lica preko specijalno dizajniranih
proizvoda, a u oblasti malih i mikro preduzeća privlačenjem kupaca radi povećanja prometa preko računa
u Grupi.
Rizik promene kamatnih stopa
Kamatni rizik je rizik od mogućih negativnih efekata na finansijski rezultat i kapital Grupe po osnovu
pozicija usled promena kamatnih stopa.
U skladu sa svojim dugoročnim ciljevima, Grupa upravlja rizikom kamatne stope na način da se postigne
optimalno prihvatljiv nivo rizika, sa ciljem da se smanje potencijalni negativni efekti na finansijski rezultat
i kapital Grupe.
Konsolidovani Godišnji izveštaj o poslovanju na dan 31. decembra 2014.
26
Grupa kreira svoju politiku kamatnih stopa sa ciljem postizanja dobiti i u skladu sa monetarnom
politikom Narodne banke Srbije, kao i razvojem tržišnih stopa.
Grupa upravlja različitim vrstama rizika kamatne stope analizom predviđenih gepova aktive i pasive u
bankarskoj knjizi. Pored toga, Grupa vrši mesečne stres testove za analizu uticaja promene krive prinosa
na finansijski rezultat i kapital Grupe. Odbor za upravljanje aktivom i pasivom određuje limite izloženosti
riziku kamatne stope.
Politika Grupe za upravljanje rizikom kamatne stope propisuje metode za identifikaciju i merenje
kamatnog rizika, mere za ublažavanje rizika, metode za definisanje limita, proces odlučivanja o
poslovnim transakcijama koje dovode do prekoračenja postavljenih limita, kao i metod i učestalost stres‐
testiranja i korake koji se preduzimaju u slučaju nepovoljnih rezultata stres‐testova.
Strategija je da se postigne održiv nivo prihoda u odnosu na troškove na dugi rok strogim pridržavanjem
načela određivanja cena i stalnim praćenjem cena preko nadležnih organa Grupe (GMC, Kreditni odbor
itd).
Devizni rizik
Tržišni rizici predstavljaju mogućnost nastanka negativnih efekata na finansijski rezultat i kapital Grupe
usled promena u vrednosti bilansnih pozicija i vanbilansnih stavki koje proističu iz promena cena na
tržištu.
Tržišni rizici uključuju devizni rizik, rizik cena dužničkih hartija od vrednosti, cenovni rizik po osnovu
vlasničkih hartija od vrednosti i robni rizik, u skladu sa Odlukom o adekvatnosti kapitala banaka.
Strategija Grupe je da se ne ulazi u pozicije sa špekulativnom namerom. Trenutno, Grupa ne zauzima
nikakve sopstvene pozicije u finansijskim instrumentima (sopstvena sredstva), i njen cilj je pružanje
usluga klijentima. Osnovna delatnost se odnosi na Sektor sredstava i stranih valuta. Takođe Grupa
upravlja nekolicinom terminskih poslova (Forward outright, kupovine ili prodaje na deviznom tržištu za
bilo koju isporuku osim promptnu koja se obavlja na nezvaničnoj berzi), u limitiranom broju i sa strogo
definisanim okvirom.
Operativni rizik
Operativni rizik je rizik od mogućeg nastanka negativnih efekata na finansijski rezultat i kapital Grupe
usled propusta (nenamernih i namernih) u radu zaposlenih, neodgovarajućih unutrašnjih procedura i
procesa, neadekvatnog upravljanja informacionim i drugim sistemima u banci, kao i usled nastupanja
nepredvidivih eksternih događaja. Operativni rizik uključuje i pravni rizik.
Grupa identifikuje i procenjuje događaje i izvore zbog kojih mogu nastati gubici u vezi sa operativnim
rizikom, uzimajući u obzir sve značajne unutrašnje i spoljne faktore.
Grupa meri, odnosno procenjuje izloženost operativnom riziku uzimajući u obzir mogućnost, odnosno
učestalost nastanka tog rizika, kao i njegov potencijalni uticaj na Grupu, s posebnim osvrtom na događaje
za koje je malo verovatno da će nastati, ali mogu izazvati velike materijalne gubitke.
Grupa za potrebe izračunavanja kapitalnog zahteva za operativni rizik primenjuje pristup osnovnog
indikatora u skladu sa Odlukom o adekvatnosti kapitala banke.
Konsolidovani Godišnji izveštaj o poslovanju na dan 31. decembra 2014.
27
Investicioni rizici
Investicioni rizici Grupe (ili rizik ulaganja) obuhvataju rizike njenih ulaganja u druga pravna lica i u
osnovna sredstva.
Grupa investira u osnovna sredstva u skladu sa svojim poslovnim potrebama. Strategija Grupe je samo
ulaganje u osnovna sredstva neophodna za podršku poslovanju Grupe. Takođe, strategija je da se
ograniče ove investicije u odnosu na nivo kapitala Grupe i da budu sve vreme u skladu sa Odlukom NBS‐a
o upravljanju rizicima.
Strateški rizik
Strateški rizik je mogućnost nastanka negativnih efekata na finansijski rezultat ili kapital Grupe zbog
nepostojanja adekvatnih politika i strategija, ili zbog njihove neadekvatne primene, i usled promena u
okruženju u kome Grupa posluje, ili neuspeha Grupe da adekvatno reaguje na te promene.
U cilju ograničavanja strateškog rizika, Grupa vodi računa o konzistentnosti razvoja u vezi sa godišnjim
planom poslovanja i godišnje strategije rizika sa globalnom strategijom Grupe koja se definiše u okviru
srednjoročnog plana.
Rizici ulaganja
Rizici ulaganja Grupe, obuhvataju rizike ulaganja u kapital drugih pravnih lica i u osnovna sredstva.
U skladu sa regulativom Narodne Banke Srbije, Grupa prati visinu ulaganja i visinu regulatornog kapitala.
U skladu sa svojoj strategijom Grupa je definisala obim i dinamiku ulaganja. Grupa investira u osnovna
sredstva u skladu sa svojim poslovnim potrebama. Strategija Grupe je samo ulaganje u osnovna sredstva
neophodna za podršku poslovanju Grupe . Takođe, strategija je da se ograniče ove investicije u odnosu
na nivo kapitala Grupe i da budu u skladu sa zahtevima Narodne Banke Srbije. Osim toga Grupa nema
strategiju da investira u druge entitete u finansijskom i nefinansijskom sektoru.
Rizik zemlje
Pod rizikom koji se odnosi na zemlju porekla lica prema kome je Grupa izložena podrazumevaju se
negativni efekti koji bi mogli uticati na njen finansijski rezultat i kapital zbog nemogućnosti Grupe da
naplati potraživanja od ovog lica iz razloga koji su posledica političkih, ekonomskih ili socijalnih prilika u
zemlji porekla tog lica.
Izloženost Grupe ovom riziku je niska, jer Grupa nema u svom kreditnom portfoliu plasmane fizičkim
licima koja nisu rezidenti. Pravnim licima koja nisu finansijske institucije, Grupa plasira sredstva samo
onim licima koja su registrovana u Republici Srbiji. U slučaju lica sa sedištem, odnosno prebivalištem van
Republike Srbije, Grupa ne može da posluje sa zemljama čiji je rejting ispod rejtinga Republike Srbije.
Reputacioni rizik
Reputacioni rizik je rizik gubitka tekućeg ili budućih prihoda i kapitala zbog negativnog javnog mišljenja o
načinu poslovanja Grupe. Grupa nije izložena ovom riziku zbog konstantne interne politike upravljanja
ovim rizikom.
Konsolidovani Godišnji izveštaj o poslovanju na dan 31. decembra 2014.
28
9.1 Dugoročni ciljevi
Dugoročni ciljevi za upravljanje rizicima Grupe su:
razvoj aktivnosti u skladu sa Poslovnom strategijom i mogućnostima i razvojem tržišta u cilju
stvaranja konkurentskih prednosti;
izbegavanje ili minimiziranje rizika u cilju održavanja poslovanja u okvirima prihvatljivog nivoa
rizika;
minimiziranje negativnih efekata na kapital Grupe;
održavanje potrebnog nivoa adekvatnosti kapitala;
diversifikacija rizika kojima je Grupa izložena;
Ciljevi upravljanja rizicima usklađeni su Planom poslovanja Grupe i mogu biti modifikovani tokom godine.
Proces upravljanja rizicima uključuje jasno definisanje i dokumentovanje profila rizičnosti, kao i
usklađivanje profila rizičnosti sa sklonošću Grupe za preuzimanje rizika.
Sklonost ka rizicima podrazumeva nameru Grupe da preuzme rizike radi ostvarivanja svojih strategija i
politika, kao i određivanje ovog preuzimanja na prihvatljivom nivou rizika.
9.2 Osnovna načela preuzimanja i upravljanja rizicima
Osnovna načela preuzimanja rizika:
utvrđivanje eksplicitnih i jasnih pravila za upravljanje pojedinačnim vrstama rizika, sa pratećim
politikama i porcedurama za upravljanja pojedinačnim vrstama rizika sa odgovarajućim ciljevima
delovanja na nivou Grupe,
prikupljanje potpunih, pravovremenih i istinitih podataka važnih za upravljanje rizicima i
obezbeđenje adekvatnih kapaciteta za čuvanje i obradu podataka;
konzervativnost preuzimanja rizika – podrazumeva da je odnos prema rizicima koje Grupa
preduzima takav da, očekivani prinosi značajno nadmašuju gubitke koji mogu nastati
preuzimanjem rizika;
donošenje poslovnih odluka na temeljima kvalitativnih i kvantitativnih analiza sa osnovom
primenjivih parametara rizika;
korišćenje većeg broja metoda za identifikaciju i merenje rizika – prilikom upravljanja rizicima
Grupa pored regulatorno propisanih okvira i pristupa za upravljanje rizicima primenjuje i interne
metode vodeći računa o njihovoj primenljivosti i opravdanosti sa stanovišta ulaganja u njihov
razvoj i opravdanost njihovih primena sa stanovišta složenosti i obima poslovnih aktivnosti;
razvoj mehanizma kvantitativnog modeliranja koji omogućava analizu merenja učinka promena u
poslovnom i tržišnom okruženju na profil izloženosti riziku Banke i dalji uticaj na profitabilnost,
likvidnost i neto vrednost Grupe.
Konsolidovani Godišnji izveštaj o poslovanju na dan 31. decembra 2014.
29
9.3 Politike upravljanja rizicima
Prilikom upravljanja rizicima je utvrđeno:
sprovođenje strategije upravljanja rizicima po svim vrstama rizika: kreditni rizik, tržišni, kamatni, rizik likvidnosti i operativni rizik;
način organizovanja procesa upravljanja rizicima Grupe i jasno razgraničenje odgovornosti zaposlenih u svim fazama tog procesa;
način procene rizičnog profila Grupe i metodologije za identifikovanje i merenje, odnosno procenu rizika;
način praćenja i kontrole rizika i uspostavljanje sistema limita, odnosno vrste limita koje Grupa koristi i njihova struktura;
mere za ublažavanje rizika i pravila za primenu tih mera;
način i metodologiju za sprovođenje procesa interne procene adekvatnosti kapitala Grupe,
principi funkcionisanja sistema unutrašnjih kontrola;
okvir i učestalost stres testiranja, kao i pristupanje u slučajevima nepovoljnih rezultata stres testova;
Eksterno izveštavanje Grupe sprovodi se shodno zakonskim, podzakonskim propisima Narodne banke Srbije. Na mesečnom, kvartalnom i godišnjem nivou interno se izveštavaju organi Grupe (Upravni odbor, Izvršni odbor, Odbor za reviziju, ALCO, Kreditni odbor).
Konsolidovani Godišnji izveštaj o poslovanju na dan 31. decembra 2014.
30
10. IZLOŽENOSTI RIZICIMA
Izloženost kreditnom riziku
Maksimalna izloženost Grupe kreditnom riziku izražena je kroz bruto vrednost finansijskih sredstava u Bilansu stanja. Za garancije i obaveze produženja kredita, maksimalni iznos izloženosti jeste iznos obaveze. U 2014. godini iznos od RSD 11.441.100 hiljada se sastoji od RSD 871 hiljada neopozivih i RSD 11.440.229 hiljada opozivih obaveza (2013: RSD 951.679 hiljada opozivih i RSD 11.105.838 hiljada neopozivih obaveza).
Izloženost riziku likvidnosti
Izloženost riziku likvidnosti Grupa prati na nivou eksterno i interno propisanih limita.
Narodna banka Srbije propisala je minimalnu vrednost pokazatelja likvidnosti, što predstavlja eksterni
limit izloženosti riziku likvidnosti i isti iznosi:
najmanje 1.0 kada je obračunat kao prosek pokazatelja likvidnosti za sve radne dane u mesecu;
ne manje od 0.9 duže od tri uzastopna radna dana;
najmanje 0.8 kada je obračunat za jedan radni dan;
U skladu sa Odlukom o upravljanju rizicima banke („Sl. Glasnik RS“ br. 45/11, 94/11, 119/12, 123/12,
23/13, 43/13 i 92/13), Grupa je u obavezi da prati uži pokazatelj likvidnosti koji iznosi:
najmanje 0.7 kada je obračunat kao prosek pokazatelja likvidnosti za sve radne dane u mesecu;
ne manje od 0.6 duže od tri uzastopna radna dana;
najmanje 0.5 kada je obračunat za jedan radni dan;
Pokazatelj likvidnosti, Grupa obračunava svakog dana i mesečno i u propisanim rokovima i na propisani način dostavlja Narodnoj banci Srbije – dnevne i mesečne izveštaje o pokazatelju likvidnosti.
Klase finansijskih sredstava
Maksimalna bilansna izloženost kreditnom
riziku
Ispravka vrednosti
od čega grupna procena
Neto bilansna izloženost
kreditnom riziku
Maksimalna bilansna
izloženost kreditnom riziku
Ispravka vrednosti
od čega grupna procena
Neto bilansna izloženost
kreditnom riziku
Sredstva kod Centralne Banke 12.234.143 - - 12.234.143 10.026.727 - - 10.026.727
Finansijska sredstva koja se drže do dospeća
1.074.584 - - 1.074.584 - - - -
Finansijska sredstva raspoloživa za prodaju - - - - 93.914 71 71 93.843
Krediti i potražvanja od banaka i drugih finansijskih organizacija
834.955 4.649 4.649 830.306 4.494.206 2.306 104 4.491.900
Krediti i potraživanja od komitenata 55.413.751 4.205.016 1.501.151 51.208.735 50.969.827 4.464.305 1.345.527 46.505.522
Ostala sredstva 113.121 50.501 35.473 62.620 116.280 53.024 33.986 63.256
Stanje na dan 31. Decembra 69.670.554 4.260.166 1.541.273 65.410.388 65.700.954 4.519.706 1.379.688 61.181.248
Plative i činidbene garancije 8.243.429 130.380 41 8.113.049 8.293.624 2.935 52 8.290.689
Nepokriveni akreditivi i dati avali 919.363 3 3 919.360 773.669 2 2 773.667
Neiskorišćene preuzete obaveze 11.441.100 2.409 2.409 11.438.691 12.057.517 2.646 2.646 12.054.871
Stanje na dan 31. Decembra 20.603.892 132.792 2.453 20.471.100 21.124.810 5.583 2.700 21.119.227
UKUPNO 90.274.446 4.392.958 1.543.726 85.881.488 86.825.764 4.525.289 1.382.388 82.300.475
31.12.2013. 31.12.2014.
Konsolidovani Godišnji izveštaj o poslovanju na dan 31. decembra 2014.
31
Pokazatelj likvidnosti 2014 2013
Prosek za period 1.17 1.18
maksimalan za period 1.34 1.30
minimalan za period 1.00 1.06
Na dan 31. decembra 1.09 1.22
Uži pokazatelj likvidnosti 2014 2013
Prosek za period 1.05 1.07
maksimalan za period 1.23 1.19
minimalan za period 0.88 0.96
Na dan 31. decembra 0.97 1.10
Pored limita i mera izloženosti riziku likvidnosti koji su definisani eksternim propisima, Grupa takođe definiše sopstvene interne limite izloženosti riziku likvidnosti i iste prati kroz interne izveštaje o dinarskoj i deviznoj likvidnosti Grupe koji se dostavljaju rukovodstvu Grupe na dnevnom nivou.
Jedan od ključnih prioriteta Grupe je da osigura da se sve dospele obaveze izmiruju na vreme i da u isto
vreme u potpunosti ispunjava regulativu koju propisuje Narodna banka Srbije. S tim u vezi Grupa je
obezbedila adekvatan sistem za praćenje i planiranje likvidnosti koji omogućava efikasno upravljanje
imovinom, i obavezama sa gledišta finansijskih tokova, novčanih tokova i s gledišta njihove koncentracije,
a s ciljem usklađivanja novčanih priliva i odliva. Planiranje likvidnosti podrazumeva procenu budućih
potreba za likvidnim sredstvima imajući u vidu anticipaciju promena u ekonomskim, političkim i
zakonskim uslovima poslovanja. Takvo planiranje podrazumeva izradu različitih strategija upravljanja
imovinom i obavezama kako bi se osigurale potrebe Grupe za novčanim prilivima.
U cilju uspešnog upravljanja rizikom likvidnosti sprovodi se kontinuirani proces praćenja pokazatelja likvidnosti i GAP‐ova likvidnosti u skladu sa usvojenim limitima, po valutama (RSD i EUR), po segmentima, po proizvodima, po mesečnim kamatnim stopama, pri čemu podaci korišćeni za analizu strukture bilansa stanja Grupe obezbeđuju takođe i osnovu za uspostavljanje indikatora strukture i indikatora koncentracije koji se koriste za vrednovanje nivoa rizika likvidnosti.
Pokazatelj likvidnosti za 2014. godine i 2013. godinu je prikazan kako sledi:
Uži pokazatelj likvidnosti za 2014. godine i 2013. godinu je prikazan kako sledi:
Tabela u nastavku predstavlja analizu rokova dospeća sredstava i obaveza Grupe na osnovu ugovorenih uslova plaćanja. Ugovoreni rokovi dospeća sredstava i obaveza određeni su na osnovu preostalog perioda na dan bilansa stanja u odnosu na ugovoreni rok dospeća. Ročna struktura sredstava i obaveza na dan 31. decembra 2014. godine, prikazana je kako sledi:
Konsolidovani Godišnji izveštaj o poslovanju na dan 31. decembra 2014.
32
Do mesec dana
Od 1 do 3 meseca
Od 3 meseca do 12 meseci
Od 1 do 5 godina Preko 5 godina Ukupno 2014.
AKTIVA
Gotovina i sredstva kod centralne banke 13.850.517 - - - - 13.850.517
Finansijska sredstva do dospeća - 538.797 35.787 500.000 - 1.074.584Krediti i potraživanja od banaka i drugih finansijskih organizacija
830.306 - - - - 830.306
Krediti i potraživanja komitenata 4.079.680 579.127 8.142.615 21.319.212 17.088.101 51.208.735
Ukupna finansijska sredstva 18.760.503 1.117.924 8.178.402 21.819.212 17.088.101 66.964.142
OBAVEZEDepoziti i ostale obaveze prema bankama. DFO i centralnoj banci
3.453.800 50.000 389.261 7.477.347 5.912.255 17.282.663
Depoziti i ostale obaveze prema komitentima 24.903.347 2.092.613 7.259.208 5.774.771 31.047 40.060.986
Subordinirane obaveze 15.441 - - - 2.419.167 2.434.608
Ukupne obaveze 28.372.588 2.142.613 7.648.469 13.252.118 8.362.469 59.778.257
Ukupno kapital - - - - 8.441.261 8.441.261
Ukupno pasiva - - - - - 68.219.518
Ročna neusklađenost na dan:
-31. decembar 2014. godine (9.612.085) (1.024.689) 529.933 8.567.094 284.371
-31. decembar 2013. godine (410.462) (3.101.445) (2.224.116.) 1.122.088 3.255.481
Konsolidovani Godišnji izveštaj o poslovanju na dan 31. decembra 2014.
33
Izloženost kamatnom riziku
Sledeće tabele prikazuje izloženost Grupe riziku od promene kamatnih stopa na dan 31. decembra 2014. i 2013 godine. Finansijska sredstva i obaveze su prikazane po datumu ponovnog određivanja kamate ili datumu dospeća u zavisnosti od toga koji je datum raniji:
Do mesec dana
Od mesec do tri
Od tri do šest meseci
Od šest meseci do godinu dana
Preko jedne godine
Nekamatonosno Ukupno 2014.
A KT IVA
Gotovina i sredstva kod centralne banke 5.842.852 - - - - 8.007.665 13.850.517
Finansijska sredstva do dospeća - 538.797 35.787 - 500.000 - 1.074.584
Krediti i potraživanja od banaka i drugih finansijskih organizacija
- - - - - 830.306 830.306
Krediti i potraživanja komitenata 1.145.218 198.760 91.045 6,839,424 42.427.318 506.970 51.208.735
OB A VEZ E
Depoziti i ostale obaveze prema bankama, DFO i centralno j banci
565.599 478.018 1.816.374 1.095.357 12.733.506 593.809 17.282.663
Depoziti i ostale obaveze prema komitentima 11.045.729 1.425.218 962.986 6.167.489 9.148.829 11.310.735 40.060.986
Subordinirane obaveze - - - - 2.434.608 - 2.434.608
(4.623.258)
-31. decembar 2014. go dine
A KT IVA
Gotovina i sredstva kod centralne banke 5.022.626 - - - - 6.647.316 11.669.942
Finansijska sredstva raspoloživa za prodaju - - - - - 93.843 93.843
Krediti i potraživanja od banaka i drugih finansijskih organizacija
3.900.000 - - - - 591.900 4.491.900
Krediti i potraživanja komitenata 2.497.690 152.969 241.981 9.260.845 33.804.504 565.533 46.505.522
Ukupna f inansijska sredstva
OB A VEZ E
Depoziti i ostale obaveze prema bankama, DFO i centralno j banci
626.659 317.321 1.397.106 2.551.391 11.330.883 511.709 16.735.069
Depoziti i ostale obaveze prema komitentima 9.854.055 2.838.114 714.806 6.264.976 8.278.997 8.559.532 36.510.480
Subordinirane obaveze - - - - 2.316.433 - 2.316.433
Ukupno f inansijske o baveze
921.602
-31. decembar 2013. go dine
1.903.236
Nekamatonosno
Ukupno f inansijska sredstva
Ukupno f inansijske o baveze
66.964.142
11.611.328
11.878.191
Do mesec dana
Od mesec do tri
meseca
Od tri do šest meseci
Od šest meseci do godinu dana
Preko jedne godine
241.981
(1.172.649)
21.926.313 9.071.241 55.561.982
N eto izlo ženo st kamatno m riziku na dan: (3 .002.466) (1.869.931) 7.199.225(444.478)
11.904.544 59.778.257
10.480.714 3.155.435 2.111.912 8.816.367
9.260.845 33.804.50411.402.316 152.969 62.761.2077.898.592
Ukupno 2013.
N eto izlo ženo st kamatno m riziku na dan: (1.165.679) (2.652.528) 7.185.885(423.422) 18.610.375 (2.559.603)
2.779.360 7.262.846 24.316.943
6,839.424 42.927.318 9.344.9416.988.070 737.557 126.832