kraljevina norveška

7/23/2019 Kraljevina Norveška

http://slidepdf.com/reader/full/kraljevina-norveska 1/45

Kraljevina NorveškaPripremila: N.K.



ZastavaGrb



Valuta: norveška kruna



Norveška je država Nordijskeregije Sjeverne vrope koja obu!va"a

#apadni dio Skandinavskog poluotoka$kao i otok %an &a'en te arkti(ko oto(jeSvalbard.



Skandinavske države: to je skupno ime

#a Norvešku$ )ansku i *vedsku Nordijske #emlje: skupni na#iv #adržave na sjeveru urope

Vjeruje se da ime #emlje #na(i +sjeverniput+ ,put prema sjeveru-

Najree naseljena država vrope Pismenost: //0. Glavni je#i1i: norveški ,sužbeni-$ 2nski$

engleski. 3ip: ustavna monar!ija 3eritorijalna podjela: 44 okruga



Površina: 567.668 km6



Na istoku se Norveška grani(i sa *vedskom i 9usijom$ na jugu sjevernog dijela sa inskom. Na jugu se nala#i #alivSkagerak koji Norvešku ra#dvaja od )anske. ;itavu

obalu #apljuskuje Sjeverni <tlantski okean = Severno$Norveško i >aren1ovo more.



Glavni grad: ?slo



?slo je najve"i grad u Norveškoj i tre"i poveli(ini u Skandinaviji.

>rojni mu#eji svetske klase$ vr!unskegalerije$ bogat no"ni život i obiljeaktivnosti na otvorenom u(ini"e vašboravak u ?slu ne#aboravnim.

&eu najposje"enijima su Norveški @olkmu#ej ,jedan od najve"i! evropski!mu#eja na otvorenom-$ &u#ej skijanja

Aolmenkollen$ koji slavi više od 7.888godina dugu !istoriju skijanja$ mu#ejram u kojem je i#ložen istoimeni polarnibrod$ Bbsenov mu#ej i mnogi drugi.



Vikinški brod ?seberg u Vikinškommu#eju u?slu.



?slo je posljednji! godina postaoprestoni1a savremene ar!itekture.

Standard života u glavnom graduNorveške i#u#etno je visok$ a topotvruje i podatak da je ?slo ve"

godinama u vr!u liste najskuplji!gradova u svijetu. Prosje(na plata jeoko 7.888 eura$ naravno u #avisnostiod posla kojim se bavite$ ali su i 1ijene

u skladu s tim$ pa se tako mjese(nitroškovi režija i najama stana penju i do6.C88 eura.



Norveška #au#ima 64.888 km dugu

ra#uenu obalu$ bogatu @jordovima na<tlantskom okeanu i >aren1ovommoru. Pretežno planinska #emlja sausje(enim dolinama$ valovita$

prostrani! visoravni. Ve"ina planina jepod snijegom i ledom ,najviši vr!Glitertind 67D8 m-. Na krajnjem jugu

plodna ni#ija pod uti1ajem tople gol@skestruje. ?gromno bogatstvo rijeka$ je#era$ gle(era$ vodopada i slapova.



jord: uski$duboki$dugi i morski #aljevstrmi! obala nastao potapanjem

ledenja(ke doline jeld: stjenovita visoravan oskudne

vegita1ije$ nastala radom ledenjaka

Eedenjak: je veliko postojano tijelo odleda



Klima

<tlantska u# #apadnu obalu$ na sjeverupolama$ na jugu i u unutrašnjosti#emlje umjereno kontinentalna.

Zbog toplinskog utje1aka Gol@ske strujemore se u# obale ne #aleuje.



Aidrogra2ja

9ije(na mreža Norveške je vrlo gusta. 9ijeke se s planina slijevaju u @jordove i

prema jugoistoku. ?ne su vrlo kratke$ velikog pada$ s

mnoštvom br#i1a i slapova i bogate suvodom.

3okovi sliva >arentsova mora$ #aleeni su odC do D mjese1i godišnje.

Najduže rijeke: GlFma ,C/ km- i Eagen,687 km-



Jezera: Njes$ emund$ 9esvatn... ?ko 70 površine Norveške #au#imaju

je#era$ koja se nala#e u dolinama na jugu i u planinama. Neka od nji!

su ledenja(ka$ jer ledenja1i prekrivajuoko 7 H88 km6 površine Norveške



3lo i vegeta1ija

Plodna tla u Norveškoj su ograni(ena narije(ne naplavine u dnu dolina i @jordova$ tena stalne morene u južnom dijelu. I ostalim

dijelovima #emlje tla su kamenita$ a naprostranim podru(jima u planinama i nasjeveru je gola stjenovita površina.

*ume prekrivaju oko 6D0 površine Norveške. Planine i#nad 4 888 m i sjever #emlje

ve"inom su prekriveni tundrom i planinskimrudinama.



Satelitski prika# Norveške #imi



I prošlosti Norveška je imala puno višepovršine prekrivene šumama$ no danas

#bog sje(a i neobnavljanja na mjestimagdje su nekad bile šume$ sada su bare imo(vare. ?sim toga Norveške šumeugrožavaju i kisele kiše nastale

industrijskim #agaenjem u susjednim#emljama.



Politika

Po Istavu donesenom 4D. maja 447.Norveška je ustavna monar!ijas parlamentarnim sustavom vlasti$ gdje

je kralj najvažnija osoba u državi,nasljedna monar!ija po muškim potom1imadinastije ?ldenbeurg$ a od 4//8. prijestolje senasljeuje i po ženskoj liniji-

Parlament obavlja #akonodavnu vlast. Bma 4HC(lanova$ ali taj broj se mijenja #a 7 do 45(lanova što ovisi o broju bira(a.

Vlada obavlja i#vršnu vlast.



Kralj Aarald V. je na vlasti od 4//4.

Parlament obavlja #akonodavnu vlast

%ens Stoltenberg je premijer Norveškeod 688C.



?kru#i Norveške

Norveška je podijeljena na4/ administrativni! regija na#vani!

okru#ima$ dva grada$ 754 gradsku iseosku op"inu. ?p"ine imaju svoja i#abrana lokalna

vije"a i i#vršne odbore. Na1ionalni pra#nik je )an Istava koji je

4D. maja.



Privreda

Glavni usjevi: ovas$ je(am$ raž$ krompir$ povr"e$ vo"e$sto(ne biljke ,podmimju samo 780 doma"i! potreba-.

9ude i minerali: na@ta$ prirodni gas$ ugalj$ gvože$

bakar$ 1ink$ olovo$ titan$ molibden$ vanadijum$ nikl$srebro. ?stali resursi i proi#vodnja: šume$ !idroJenergija$ riba 9e#erve sirove na@te: /$5 mlrd. barela.

?bradiva Površina: 50. 9adna snaga: 6$4 mil. ,H0 u poljoprivredi$ šumarstvui ribolovu$ 650 u industriji$ D40 uslužnimdelatnostima-.



Industrija: elektroJmetalurgija$proi#vodnja aluminijuma ,tre"a u

vropi-$ elektro!emijska$mašinogradnja$ brodogradnja$elektroindustrija$ industrija transportni!

sredstava$ drvna$ papina$ industrijanameštaja$ pre!rambena$ opti(ka$industrija stakla$ keramike$ 1ementa$tekstilna$ industrija kože i obu"e$

gume$ gra2(ka industija...



Ne#aposlenost: 7$C0. B#vo#: 74$D mlrd. IS) ,na@ta$ prirodni

gas$ riba$ brodovi$ gvože$ (elik$ drvo$papir$ aluminijum$ !emijski proi#vodi-.

Ivo#: 56$D mlrd. IS) ,mašine$saobra"ajna oprema$ pre!rambeni$tekstilni i !emijski proi#vodi$ boksit iostale metalne rude-.

Glavni ekonomski partneri: I$ S<)$ %apan.



Pri!od koji država ima i# prirodni!i#vora uklju(uje #na(ajan doprinos odproi#vodnje na@te i prirodnog plina.

Norveška jevelika pomorska #emlja iima šestu najve"utrgova(ku Lotu na svijetu.

Plinovod Eangeled je podvodni plinovodkoji prenosi prirodni plin i# Norveškedo Ijedinjenog Kraljevstva i druginajdulji podvodni plinovod u svijetu.



Saobraćaj

Glavne luke: >ergen$ Stavanger$ ?slo$ 3onsberg.

)rumski saobra"aj 6 mil. putni(ki! iprivredni! vo#ila. Mivilni va#dušni saobra"aj 7 lokalni!

aerodroma meunarodni aerodrom?slo.



Zdravstvo

Prosje(ni životni vijek: D7 god.muškar1i$ 4 god. žene.

9oeni! ,na 4888 st.-: 45. Imrli! ,na 4888 st.-: 48. Prirodni priraštaj: 8$50.

>roj ljekara: 4 na 6// osoba.Smrtnost novoroen(adi ,na 4888živoroeni!-: C.



Svolvaer$ glavni grad oblasti Eo@oten

>leik$ najstarije selo u Norveškoj snajdužom plažom

?dda$ op"ina u Aordalandu



9eine$ ribarskonaselje



9einebringen$ 776 m visoka planina



A'vika$ plaža u <nd'i u sjevernojNorveškoj



?to1i Eo@oten i redvang mostovi



3rolltunga$ komad stijene koji strši vodoravno i# planine okoD88 metara i#nad je#era 9ingedalsvatnet



Verdens Ende ,OKraj svijeta-



9une <lmenning %arstein Vegard orren



TromseJ Smatra se Okapijom ka <rktiku$ ovaj živ ira#dragan grad karakteriše uli(na mu#ika$ kulturneaktivnosti$ puno barova i restorana i najbolja pivara u#emlji.



Zanimljivosti

Norveška je #apravo jedno odnajsretniji! mjesta na Zemlji.

Stopa kriminaliteta je #aista niska.Ibistva su rijetka. Postoji #akon koji omogu"ava da ljudi

mogu prisupiti bilo kojem dijelu #emlje$da postave šator$ da pješa(e kro#podru(ja koja nisu poljoprivredna#emljišta.



3vrava redrikstad je drevno (udo.



Aalesund

>ergen je smešten na #apadnoj obali Skandinavskog poluostrva



>ergen je smešten na #apadnoj obali Skandinavskog poluostrva$drugi je po veli(ini grad u Norveškoj i ujedno u# ?slo njenanaj#na(ajnija luka



9oald <mundsen

Bstra#iva1

Knute 9o1kne

3rener



dvard Grieg

Kompo#itor

<gat!e >a1kerJGronda!l

Kompo#itor



Avala na pažnji

kraljevina norveška

Documents