kulturno i sportsko drustvo sandzak u sloveniji | decembar 2013 | 36

[email protected] i sportsko drustvo sandzak u sloveniji | DECEMBar 2013 | 36

Izdaje: Kulturno i sportsko društvo Sandžak u Sloveniji, Parmova ulica 53, 1000 LjubljanaEmail: [email protected] stranica: www.glas-sandzaka.siRedakcija ([email protected]): ▶ Almina Agović (glavna i odgovorna urednica) ▶ Amila Agović (tehnička urednica) ▶ Denis Striković (član redakcije) ▶ Damir Adrović (suradnik) ▶ Mevlida Mehović (suradnica)

ISSN: C505-2734 Tiraž: 500 izvoda

Priloge ne honoriramo i rukopise ne vraćamo. List je registrovan kod Vlade Republike Slovenije.List GS sufinansira Ministarstvo za kulturu Republike Slovenije preko Javnog fonda RS za kulturne djelatnosti.

Kulturno-informativni list Glas Sandžaka

GLAS SANDzAKA | decembar 2013 | 36

^

2

4 Uvodnik: Almina Agović

iz našeg društva 5 Riječ predsjednika društva: Hakija Alibašić 6 U Ljubljani održan seminar za stručne rukovodioce Bošnjačkog folkora: Izeta Hodžić 8 Sandžačko sijelo: Selma Rovčanin 10 Gostovanje KSD Sandžak u Cazinu: Albert Šabotić aKtueLnO 12 Susreti koji zbližavaju narode različitih običaja, vjera i ubjeđenja: Mehdija Šabotić 13 Belmin Kočan (12.11.2006.): Rameza Rastoder 14 Zbornik Kulturna antena Zapadnog Balkana: Denis Striković 16 Svećano otvorenje novih prostorija KSD Sandžak u Kamniku: Almina Agović

naši StvaraOCi 18 Nedžib Vučelj: Almina Agović

HiStOriJa 20 100 godina od rođenja Ćamila Sijarića: Zeno Agović 22 Dan Sandžaka: Danijel Osmanagić

drugO 25 Čestitke 26 Osmrtnice

Sadržaj6 8

10 14

16 18

20 22

36 | decembar 2013 | GLAS SANDzAKA

^

3

UvodnikPoštovani!

U novom broju lista glas Sandžaka či-tate o aktivnostima KSD Sandžak u periodu od avgusta do decembra 2013. Od aktivnosti naše folklorne sekci-je izdvojili smo gostovanje u Cazinu u BiH i već tradicionalni nastup i pred-stavljanje naše igre, pjesme i nošnje u Kamniku, na priredbi »Dnevi na-rodnih noš in oblačilne dediščine«. Predstavnici folklorne sekcije su sud-jelovali i na seminaru za stručne ru-kovodioce Bošnjačkog folklora.

Nastupu naših folkorista su se kao i do sada mogli diviti i posjetioci tra-dicionalnog sandžačkog sijela, koje je organizovano u mjesecu novembru povodom obilježavanja Dana San-džaka. 20. novembar se obilježava kao Dan Sandžaka u znak sjećanja na osnivanje Zemaljskog antifašističnog vijeća narodnog oslobođenja Sandža-ka u Pljevljima 1943. godine, o čemu možete više pročitati u članku Dani-jela Osmanagića.

foto denis Striković

U rubrici naši stvaraoci u ovom broju predstavljamo Nedžiba Vučelja, pje-snika, pisca, književnog kritičara, no-vinara i dobitnika brojnih nagrada na području dokumentarne fotografije.

U 2013. godini obilježavamo i 100 godina od rođenja našeg velikog knji-ževnika Ćamila Sijarića. O njegovom životu i radu piše Zeno Agović.

U članku Zbornik Kulturna antena Zapadnog Balkana možete pročitati o aktivnostima mladih kulturnih inova-tora iz svih država Zapadnog Balka-na i Zborniku, koji je bio publiciran u novembru 2013. godine.

Krajem 2013.godine postigli smo za naše društvo značajan uspjeh. Iznaj-mljeni su novi prostori na Usnjarskoj cesti 9 u Kamniku, koji su svećano otvoreni 8. decembra 2013. Nadamo se da ćemo ove mogućnosti dobro is-koristiti za druženje i još bolji rad na-ših sekcija.

Almina Agović, glavna i odgovorna urednica


^

4

Riječ predsjednika društvaDragi čitaoci, poštovani članovi i prijatelji dru-štva Sandžak, esselamu alejkum i lijep poz-drav!

Evo opet uzeh da napišem par rečenica o na-ma u Sloveniji, da vam uzmem malo vremena, u zadovoljstvo mi je da vas mogu poselami-ti, nadam se da će vas ovaj tekst naći u dobrom zdravlju i veselju, vas i vašu familiju. Kao što znate, mi smo vam obećali puno nešto kao i svi ljudi od funkcije, probali smo da ispunimo bar jedan dio, čini mi se da smo uspjeli u tome u punoj mjeri.

Iznajmili smo prostore u Kamniku. Prosto-ri imaju 150m2, trebalo jih je u potpunosti ob-noviti sa vlastitim sredstvima. Uspjeli smo to da odradimo uz pomoć naših vjernih članova društva i naših prijatelja, sa minimalnim ula-ganjem smo napravili puno. Prostori su već

spremni za upotrebu. Svećano smo jih otvorili u nedjelju, 8. 12. 2013. Htio bih se zahvalit svima koji su pomogli renovirati prostore, ne bih htio nikoga posebno isticati, jer kad bih morao pisa-ti spisak ne znam da li bi mi bilo dosta pola na-šeg časopisa. Mislim da je to bila naša obaveza da pomognemo oko renoviranja. Mi znamo biti i složni kad to hoćemo.

Organizovali smo in naše tradicionalno za-bavno veče koje je proteklo perfektno, ugostili smo puno folklornih grupa iz Slovenije, bili su nam gosti iz Tutina MMC Tutin, Hayat televizi-ja, pjevači Denial Ahmetović i Azra Musić, ko-ji su svoj posao odradili profesionalno. Snimak tog događaja bit će emitovan na televiziji Hayat, u programu za dijasporu. Dobili smo puno po-hvala od različitih kritičara. Niko nije savršen, sve može bolje, ali mislim kao predsjednik dru-štva, da je ovo odrađeno vrhunski. Zahvaljujem se kompletnom upravnom odboru i svima osta-lima koji su pomogli uvezi organizacije, kako moralno tako i materijalno.

Pozvao bih sve ljude dobre volje da nam se pri-druže u našim novim prostorima, da se družimo. Naša nova lokacije je: KŠD SANDŽAK V SLOVE-NIJI, USNJARSKA 9, KAMNIK. Za sve informacije obratite nam se na e-mail: [email protected].

Hakija Alibašić,predsjednik KSD Sandžak

IZ NAŠEG DRUŠTVA


^

5

U Ljubljani održan seminar za stručne rukovodioce Bošnjačkog folkora

tekst izeta Hodžić ♦ foto elvis alukić

Bošnjački kulturni savez u RS je i ove godine 26. i 27.10. održao edukativni seminar za stručne rukovodioce folklora, koji vode naša udruženja na tom području. U organizaciji sa nekima od članova društava, bili su pozvani najbolji predavači, koji i dalje rade na očuvanju naše kulturne baštine.

G. Ibiš Kujević iz Ro-žaja, veliki čovjek, koreograf, nekada-šnji profesionalni

igrač Begogradskog kola, au-tor mnogih sevdalinki koje su se interpretirale na mnogim fe-stivalima. Vodi jedno od većih društava u Rožajama '' Vre-lo Ibra'' poznat po još mnogo čemu, svemu što je vezano za Sandžak i bošnjačku tradiciju.

Bilo nam je zadovoljstvo, kao i svima polaznicima vidje-ti, i naučiti kako treba prenosi-ti, i očuvati našu tradiciju. Kako uraditi koreografije, i pripremiti ansambl za scenu. Između osta-log dosta je bilo rečeno i oko hi-storije Sandžaka, što je bilo jako

zanimljivo za sve polaznike, da smo ipak saznali nešto što je bi-lo za nas nepoznato.

Prilikom njegovog predavanja se dalo zaključiti, kako to ra-di čovjek koji je profesinonalac, predavač, i neko ko zaista vo-li folkor, i sve vezano za to. Bilo je riječi i o tradicionalnim no-šnjama, njihovoj izradi, i mate-rijalima za korištenje prilikom šivanja nošnji. Nadamo se da če naša udruženja kao i ostali ima-ti priliku, da i dalje sarađujemo sa g. Ibišem, i pozovemo ga na naše seminare, koje planiramo izvesti u toku sledjeće godine.

G. Vehid Polovina iz Sara-jeva, nekadašnji asistent jedi-nog koreografa koji je ostavio

dvije knjige, i zapise o Bo-šnjačkim igrama rahmetli Haj-rudina Hadžić-Hadžije, član društva ''Kolo'' Sarajevo, KUD ''Ekrem Mujkić'', KUD ''SAOB-RAĆAJAC'', trenutno se bavi na očuvanju Bošnjačke kulturne baštine, istraživanju igara, no-šnji zapisa. U saradnji sa našim etnolozima iz Sarajeva uspio je doći do nekih zapisa koji još ni-gdje nisu objavljeni. Iskreno se nadamo da ćemo imati priliku u bliskoj budućnosti čitati nje-govu knjigu, koju namjerava iz-dati, sa zapisima, o bošnjačkim igrama sa područja cijele Bosne i Hercegovine.

G. Adin Smajkan, profesor na srednjoj muzičkoj školi Butmir

IZ NAŠEG DRUŠTVA


^

6

iz Sarajeva, dugogodišnji kore-petitor g. Vehida Polovine, ra-di na očuvanju tradicionalne bošnjačke sevdalinke, poznat po mnogim svojim nastupima, koncertima sa poznatim folklor-nim grupama, i našim izvođači-ma narodne muzike.

Na seminaru je bilo 22 po-laznika, kako iz naših udruže-nja tako i iz inostranstva, mnogi su pokazali interesovanje, svi oni koji vole tradiciju i kultu-ru. Učestvovala su društva: KŠD SANDŽAK, KUD SEVDAH, IZ-VOR KRANJ, KŠD BISER JE-SENICE, DRUŠTVO LJILJAN, BMKD VELENJE, ZAGORSKI BISER, KUD BAJRO REDŽIĆ IZ CAZINA, DRUŠTVO IZ GRAZA, I DRUŠTVO IZ ŠVAJCARSKE.

Svi polaznici su pokazali inte-resovanje vezano za našu kul-turnu baštinu, bilo je dosta zanimljivih tema, igara, podru-čja, podjele igara, plesnih zo-na. Seminar je bio pozitivnog karaktera za sve stručne ruko-vodioce, i dobra smjernica za sve one što vode grupe, i bu-dući rad, u društvu sa folklor-nim grupama.

Prilikom seminara polaznici su imali priliku da se međusob-no upoznaju, druže, razmjene mišljenja o radu u društvu, kao i saradnji među društvima kako u Sloveniji tako i van njenih gra-nica. Takvi edukativni seminari su pozitivnog karaktera, svi po-laznici imaju isti cilj, i rade ono što vole s ljubavlju na očuva-

nju Bošnjačke tradicije i kulture. U subotu smo organizirali zaje-dničku večeru za sve polaznike, i druženje u prostorijama dru-štva Ljijan. U nedelju nam se obratio, i pozdravio sve polazni-ke predsjednik BKSS u Sloveni-ji g. Mensur Salihović i podržao ovaj projekat. Nadamo se da će-mo u skorijoj budućnosti imati priliku da održimo još ovakvih seminara. Na kraju je sljedila podjela certifikata za sve pola-znike.

Ovom prilikom se zahvalju-jemo BKSS, DRUŠTVU LJILJAN, za prostore koje su nam ustupi-li da bi uspjeli realizovati ovaj projekat, suorganizatorima g. Admiru Baltiću, tajniku BKSS, g. Hakiji Alibašiću i Izeti Hodžić. p

IZ NAŠEG DRUŠTVA


^

7

Sandžačko sijelo

tekst Selma rovčanin ♦ foto Mujo Perenda, Ferid avdić

Dana 16.11.2013., nije još bilo 19. sati, a dvorana se već uveliko počela puniti. I ubrzo je počeo izuzetno lijep događaj. Sandžačko sijelo je već tradicionlna manifestacija, koja se održava svake godine povodom Dana Sandžaka.

Sa tim stihovima poče-la je naša predivna ma-nifestacija. Kao prvi nastupili su naši mla-

di biseri Sandžačkog duštva. Predstavili su se svojom koreo-grafijom i sa njom otvorili našu priredbu. Kao uvijek na našem sijelu predstavljaju se i druga bošnjačka društva. Svojim na-stupom su nas počastila dru-štva Sevdah, Ljiljan, Biser i Izvor. Kulturni dio manifestacije su zaključili članovi starije folklor-ne grupe našeg društva.

Ovog puta smo ugostili poseb-ne goste iz Tutina. Pored društa-va iz Slovenije, svojim nastupom su nas počastili i članovi KUD--a Multimedijalnog centra iz Tutina. Predstavili su se sa 3 ko-

IZ NAŠEG DRUŠTVA

“ Kao niska od bisera, iz čarobnih snovaNanizana od najljepših Sandžačkih gradova

Svakome ko navrati srcu godi, duši prijaGostoprimstvo i merhamet dobrih ljudi Sandžaklija. ”


^

8

reografije i pjesmom direktora MMC-a g. Rifata Ramovića.

Zahvaljujemo se na podr-šci sponzorima, generalni spon-zor Atraktiv d.o.o., Texsas d.o.o., Asgrad d.o.o., Simon d.o.o., Me-tronik d.o.o., Mesnica Pr Kmetič i Avohiši Lovše. Svojim dolaz-kom su nam izrazili podršku i predsjednik BKSS Mensur Sali-hović, dr. med., kao i gradona-čelnik Ljubljane Zoran Janković. Pored predsjednika društva San-džak g.Hakije Alibašića, prisutne je pozdravio predsjednik BKSS dr.Mensur Salihović i gradona-čelnik MOL-a Zoran Janković.Zahvaljujemo Hayatu koji nam

pruža medijsku podršku i nje-govoj novinarskoj ekipi, koja je propratila sve dogadjaje na si-jelu, što će naravno kasnije biti emitovano na satelitskom pro-gramu Hayat TV.

Ovo Sandžačko sijelo je još je-dan dokaz da se Bošnjaci u Slo-veniji znaju družiti i zabavljati zajedno bez obzira odakle poti-ču i iz kog društva su. Nadamo se da će u budućnosti biti tako ili još bolje bez obzira ko je or-ganizator, da li je to Sandžačko, Ljiljanovo, Izvorovo ili Biserovo sijelo ili je to veče sevdaha, mi-slim da je to bio cilj društava i saveza.

Na kraju kulturnog dijela pro-grama uz jedno narodno kolo počeo je zabavni dio progra-ma gdje nas zabavljao Denial Ahmetović a zatim i Azra Mu-sić. Hayatova nova zvijezda Deni je ispunio očekivanja i napravio je jako lijepu atmosferu. Za vr-hunac večeri su pobrinuli gosti iz Tutina sa jednom pjesmom direktora Rifata Ramovića i ko-reografijom »Igre sa pešterske vi-soravni« sa kojom su oduševili publiku.

I na kraju naravno zahvalju-jemo se svim učesnicima folklo-rima i društvima, na podršci i učešću na Sandžačkom sijelu. p

IZ NAŠEG DRUŠTVA


^

9

U četvrtak, 26. decembra 2013. oko osam sati ujutru, mladji i stariji članovi KSD Sandžak

zajedno sa društvom Sevdah iz Ljubljane, krenuli smo i ove godi-ne na put do Cazina u BIH. Već na autobusu počeli smo se družiti i za malo vremena već su nas poni-

jeli ritmovi naših krajeva, uz ples i muziku na autobusu put je br-zo prošao. U Cazin smo stigli oko jedan sahat poslije podne, kako mladi tako i stariji smjestili smo se kod domaćina u Cazinu, a neki i kod svojih rodjaka. Domaćini su nas dobro ugostili i kasnije smo se okupili kod Kulturnog doma u

centru Cazina, gdje je bila održa-na priredba. Mladji članovi KSD Sandžak predstavili su se pred pu-nom dvoranom KD-a u Cazinu koreografijom "Rugova", a stariji članovi sa koreografijsataom "Ala-turka". Obe koreografije dobro su bile primljene sa strane publike i dobile velik aplauz.

Gostovanje KSD Sandžak u Cazinu

tekst i foto albert šabotić

Već drugu godinu naše društvo gostuje u Cazinu na manifestaciji KUD-a Bajro Redžić. Ovoga puta je bila priredba "Običaji naši u srcu nošeni i igrom i pjesmom Cazinu doneseni". Da smo u Cazinu dragi gosti Cazinjani su pokazali i prošle godine, stoga je zanimanje i raspoloženje kod naših članova dostiglo visok nivo još prije polaska.

IZ NAŠEG DRUŠTVA


^

10

Predstavili su se i članovi društva Sevdah koreogra-fijiom "Kolo u jednu stranu" i koreografijom "Kolo okolo". Baš tako su i te koreografije dobro primlje-ne sa strane publike. Naša je obaveza, da se na pu-tovanjima predstavimo kao dobri ambasadori i da na taj način našem društvu dignemo ugled na visok nivo. Koreograf i podpredsjednik društva Sandžak g. Muzafer Rovčanin, dao je i izjavu za RTV Cazin i tom prilikom pored ostalog izrazio zadovoljstvo na saradnji sa KUD-om Bajro Redžić i zahvalio se na li-jepom gostoprimstvu. KUD Bajro Redžić organizira-lo je i druženje u bližnjoj osnovnoj školi, gdje smo se uz pjesmu i igranku družili još dugo u noć.

Krenuli smo u petak oko dva sata poslije podne, a prije toga imali smo ručak u Centru Ljiljan. Na au-tobusu je slijedilo pjevanje i tako je i put nazad više ličio na koncert, i upravo na autobusu je ovo putova-nje dostiglo vrhunac da su neki izjavili “kad bi puto-vali bar još pet sati”. U Ljubljanu smo stigli oko devet sati naveče, putovanje je proteklo bez problema.

Ovo putovanje je bilo još jedno u nizu i nadamo se da će slijediti još kako. Stekli smo puno novih po-znanstava i utvrdili veze sa društvom Sevdah iz Lju-bljane. Mogu i reći, da bez obzira gdje smo, naši običaji još uvjek ostaju u nama. p

IZ NAŠEG DRUŠTVA


^

11

Susreti koji zbližavaju narode različitih običaja, vjera i ubjeđenja

tekst Mehdija šabotić

43. manifestacija pod nazivom »Dnevi narodnih noš in oblačilne dediščine« odvijala se je u periodu od 5. do 8. septembra 2013. Manifestacija na kojoj se predstavljaju različite slovenske narodne nošnje, kao i nošnje drugih krajeva izvan granica Slovenije, zadnje četiri godine se pretvara u "međunarodni folklorni festival" i dio je međunarodne mreže - folklornih festivala - "ciof". Tradicionalna parada održala se kroz ulice starog i drevnog grada, duga 3 km, učestvovalo je više od 2000 učesnika folklora, među kojima i konjanici sa jahačima (binjadžijama) upreženi u starim kočijama.

Svečanom otvaranju ove kulturne manifestaci-je je prisustvovalo više od 37 hiljada gledalaca,

koji su gledali sprovod i nastupe folklornih grupa. U tradicional-noj povorci je učestvovalo dvi-je hiljade pojedinaca. Na bini se je predstavilo više od 600 nastu-pajućih. 100 domaćih i tuđih fol-klornih grupa, među njima i naši folkloristi. 43. narodne nošnje otvorio je gradonačelnik Kamni-ka, gospodin Marjan Šarec, koji je naglasio da dani narodnih no-šnji i odjeće igraju važnu ulogu u održavanju slovenske kulture, tradicije, prije svega od velikog su značaja za Kamnik. Festival je posjetilo mnogo ljudi iz svih kra-jeva Slovenije i šire.

Kako smo več unaprijed upo-

znati sa strane organizatora, naši momci i djevojke neće nastu-piti samo u defileu (sprevodu) nego će se po prvi put dimije i šamija sa lijepim jelekom viori-ti, lepršati na bini Glavnog trga u Kamniku. Upravo tako je i bi-lo. Tako smo se oni najzagriže-niji patriote počeli okupljati već u jutranjim satima, popili pr-vu jutranju kahvu zalivenu vo-dom sa srebreno bistrog izvora Kamniške Bistrice. Kroz veliku gužvu uz zvuke harmonike, gita-re, bubnjeva gorenjskih ansam-bla i melodiju slovenske polke, začu se glas Sandžaka. Eno Ale-me i Mehdije, Redža i Alme, ta-mo su Selma i Muzafer, eno Elme, Anele i Kema, vidi Hanu i Eminu, evo Hakše i Cune ka-ko ih od milja zove naša mlada

folkloristka pomalo stidljiva i ti-ha Alema. Već oko podne izgle-da da se cijeli Kamnik sjatio na jednom mjestu, ovdje na Glav-nom trgu oko bine (odra) gdje nastupaju folklorne grupe. Dok najavljuje i predstavlja nošnje pojedinih folklora, prolazeći po-red svećane lože, gdje je bio gra-donačelnik Kamnika gospodin Marjan Šarec, voditeljica naja-vi: "U ovom trenutku na bini će vam se predstaviti folklorno dru-štvo Sandžak iz Ljubljane. Koje baštini nošnju, običaje i kultu-ru iz istoimene kulturne pokra-jine, koja leži na tromeđi Crne Gore, Srbije i Bosne i Hercegovi-ne. Trg Kamnika je zapaljen od ovacija i aplauza mnogobrojnih prisutnih, a posebno naših San-džaklija. Za par minuta se ne ču-

AKTUELNO


^

12

je voditeljica, šarene se dimije i jeleci, tresu se fesovi i pojase-vi bijele se šamije, svila i kadifa na ojama i nakitima Sandžakli-ja. Ovaj trg je na lijepom sun-čanom danu okićen najljepšim ruhom svih folklora i folklori-sta. Voditeljica je nastavila: "A ovo je narodna nošnja Sandža-ka, sa njom je okićena naša mla-da 14-godišnja Selma Rovčanin, njeni korjeni su iz Brodareva, općina Prijepolje. Pitoma dje-vojčica sa skromnim osmjehom i uvojkom smeđe kose ispod ša-mije sramežljivo ali ponosno se pokloni i stade mirno. Dobra i vješta voditeljica primi pod uč-kurom Selminih dimija i raste-gnu svileno platno koje se pod žarkim suncem zasvjetli i presi-ja u hiljade boja, a voditeljica re-če: »Vidite ove dimije, 12 metara ovog svilenog platna je potrebno za jedne dimije.« Poslije Selme izlazi mlađani Damir Radončić.

I ako tako mlad ovaj plavsko-gu-sinjski momak stoji uspravno kao bedem. Voditeljica je na-stavila: »Ovo je muška narodna nošnja Sandžaka: tradicionalni fes, jelek, svilena košulja, pojas i pantalone, sa njom je okićen ovaj gusinjski gorostas.« Nemo-že ljudsko srce, a posebno rodi-teljsko stati mirno i ravnodušno gledajući svoju djecu ovdje u Sloveniji, kako prikazuju tradici-ju svojih bijača (nani) i djedova. Poslije nastupa na bini naše dje-vojke i momci su pošli u defileju sa svim prisutnim nastupajućim folklorima. Na trasi dugoj 3 ki-lometra i trajanju oko 2 saha-ta laganog mimohoda u defileju, prvo skupina mladih: Elita-Al-din, Elma-Damir, Selma-Adeli-sa, Alema-Hana, Alma-Selma R., Amila-Ilda, Anela-Ajša, a za nji-ma veterani.

Djevojke i momci ponosno predstavljaju i pokazuju dio čari

i ljepote Sandžaka, da tu odjeku-je pjesma Nusreta, Hadžina Fata, O djevojko iz Sandžaka, Mejra šeta, Tri livade. U povorci pokraj svih nošnji se vijore dimije i je-leci, a za povorkom i konjanici.

Naši momci i djevojke uz ve-like aplauze rodbine, prijatelja i roditelja ponosno koračaju u de-fileju uz pjesmu i muziku, gdje se pruži šansa da je imalo pro-stora, zaigraju sarajku i zaplešu šotu. Još jedan uzbudljiv tre-nutak je prolazak povorke kroz Glavni trg gdje je najveći broj publike i tako su momci i djevoj-ke uz pjesmu i muziku prošetali do vrha Kamnika te završili ovu manifestaciju.

Sa ovakvim i sličnim manife-stacijama, našim društvom i fol-klorom dokazujemo da se nismo izgubili u bijelom svijetu. A na-šim potomcima ostavljamo u amanet da znaju gdje su i odakle su njihovi korijeni.

AKTUELNO

Belmin Kočan - mladi fudbalerKao mladi učenik osnovne ško-le u Domžalama i kao fudbaler nogometnog kluba Dob, uspje-šno radi i obavlja svoje mlade-načke dužnosti prema školi tako i prema fudbalu. Belmin je odli-čan učenik ali još bolji fudbaler.

Sa fudbalom se je počeo bavi-ti prije dvije godine. Sa svojom upornošćom i redovnim tre-ninzima dostigao je da je u eki-pi kapiten. Igra u špici napada i većinom na svim utakmicama postigne gol ili makar pomogne

do toga svojom borbom. Kad smo pitali Belmina, koji mu je uzor od svjetskih fudbalera, od-govorio je, da je najbolji Cristi-ano Ronaldo. Na kraju ove naše priče Belmin je izrazijo jednu svoju veliku želju, da kad pora-ste i kad postane pravi fudbaler, da bi želijo, da zaigra za repre-zentaciju Crne Gore.

Želimo mu sve najbolje u nje-govom radu i da postane još bo-lji fudbaler i nadamo se da će mu se njegove želje ostvariti.

tekst rameza rastoder


^

13

Projekt West Balkans Cultural Antenna (WB-CA) je sastavljen iz dva dijela. Prvi dio je

predstavljao međunarodnu kon-ferenciju u maju 2013. godine u Ljubljani, u sklopu koje je bio iz-veden i simpozij na kojem su uče-

stovali mladi kulturni inovatori iz svih država Zapadnog Balka-na. Drugi dio projekta je povezan sa radovima koji su bili prezenti-rani na tom simpoziju i predsta-vlja publiciranje zbornika radova na engleskom jeziku, s tim da se pored svakog rada nalazi i naslov,

abstrakt i ključne riječi na primar-nom/maternjem jeziku autora. U zbroniku možete naći 12 radova koji su rad 14 različitih autora, ak-tivista i kulturnih inovatora koji su raspravljali o temama sa Zapa-dnog Balkana na kreativni inter-kulturni i međusektorski dijalog.

AKTUELNO

Zbornik Kulturna antena Zapadnog Balkana

tekst denis Striković ♦ foto iz ličnog arhiva autora

Striković, Denis, ur. 2013. Western Balkans Cultural Antenna: Western Balkans' Cultural Innovators in a Creative Intercultural and Cross-Sectoral Dialogue. Ljubljana: Tribun.


^

14

Sljedeće teme su obrađene u zborniku:

♦ Uvod u razumijevanje vi-šeslojnosti identiteta kao pri-log antinacionalizmu na primjeru Zapadnog Balkana, autor Denis Striković,

♦ Formiranje ‘Imaginarnih za-jednica’ na Balkanu kao rezultat nacionalističkog dis-kursa od 90-ih godina do da-nas, autorica Slavica Ilieska,

♦ Balkan i Kavkaz: historijske, društvene i političke zajednič-ke tačke, autor Urban Jakša,

♦ Evropska spoljna politika i njen uticaj na države Balkana, autorica Milena Vuković,

♦ Nezaposlenost mladih na Balkanu, autorica Kristalina Lera,

♦ Tolerancija manjinskih lingvi-stičkih prava u Republici Ko-sovo, autor Mentor Lecaj,

♦ Hrvatski sustav podrške sv-jedocima i žrtvama, autorice Petra Surać i Ivana Salopek,

♦ Stanje nevladinog sektora u Bosni i Hercegovini i nefor-malno obrazovanje kroz is-ti, autorice Emina Tufekčić i Dženana Pezer,

♦ Aspekti politika brige o mla dima u bivšoj Jugoslaviji, viđeni iz perspektive televizij-skog programa za djecu, avtor Vladimir Palibrk,

♦ Politika za mlade u Bosni i Hercegovini, avtorica Nermi-na Zukić,

♦ Uloga studenta u razvoju de-mokratije u Crnoj Gori, auto-rica Ivana Ceković, i

♦ Fudbalska reprezentacija Bo-sne i Hercegovine: faktor uje-dinjenja bosanske države, autor Danijel Osmanagić.

Zbornik je bio publiciran u no-vembru 2013. godine, tog mje-seca je bio cijeli projekt WBCA i predstavljen na 2. forumu Mre-že kulturnih inovatora CIN u Tu-nisu. Više informacija o WBCA možete pročitati na www.face-book.com/cultural.antenna. p

AKTUELNO

Foto desno:Prezentacija projekta WBCA na 2. CIN

forumu u Tunisu


^

15

Prostorije, koje se nalaze na Usnjarskoj cesti 9 u Kamniku, je društvo iz-najmilo prije dva mje-

seca. Od tada pa sve do zadnjih dana prije otvaranja, vrijedne ruke naših Sandžaklija su sva-kodnevno radile na obnovi i pri-premi za useljenje. U nedjelju je

tako sve bilo spremno da predsje-dnik g. Hakija Alibašić svećano ot-ključa vrata i pozove članove KSD Sandžak, prijatelje i simpatize-re, da uđu i zajedno obilježe ovaj svećani dan.

Prisutnima se prvo obratio podpredsjednik društva, g. Mu-zafer Rovčanin, koji je naglasio

važnost novih prostora za rad sek-cija društva. Do sada su radile če-tiri sekcije, a uskoro počinju sa radom još tri: literarna, dramska i muzička. G. Rovčanin je isposta-vio važnost očuvanja adeta i kutu-re našeg zavičaja, koja je kao lična karta svakoga između nas jer se njome predstavljamo i nosimo

AKTUELNO

Svećano otvorenje novih prostorija KSD Sandžak u Kamniku

tekst almina agović ♦ foto denis Striković

U nedjelju, 8. decembra 2013. u 12. sati svećano su otvorene nove prostorije Kulturnog i sportskog društva Sandžak u Sloveniji (u nastavku: KSD Sandžak).


^

16

je sa sobom gdje god idemo. Na-ši običaji su usko povezani sa vje-rom. Muftija, dr. Nedžad Grabus nije prisustvovao ovom događaju zbog obaveza u inostranstvu. Za-to se je prisutnima u ime Islamske zajednice u Sloveniji (u nastav-ku: IZ) obratio sekretar, g. Nevzet ef. Porić. G. Porić je ispostavio tri stvari koje su veoma važne za mu-slimane u Sloveniji koje utiču na naš identitet, to su: vjera, kultura i obrazovanje. Na prvom segmentu

radi IZ, a na kulturnom području rade bošnjačka kulturna društva u Sloveniji. Ispostavio je i važnost obrazovanja, na kojem moraju naj-više raditi roditelji, a mladi stica-njem diploma postaju koristni i za zajednicu. Naša misija jeste, da očuvamo svoj identitet. IZ će po-državati dobre i plemenite projekte društva Sandžak, rekao je na kra-ju ef. Porić. Važnost obrazovanja i očuvanja identiteta naglasio je u svom govoru i Senad ef. Karišik.

Predsjednik Bošnjačkog kultur-nog saveza Slovenije (u nastavku: BKSS), Mensur Salihović, dr. med. zbog službenog puta u inostran-stvo nije prisustvovao ovom do-gađaju. Prisutnima se u ime BKSS obratio sekretar, mr. sc. Admir Baltić, koji je rekao da treba znati cijeniti i iskoristiti ove prostorije. Apelirao je pogotovo na mlade.

Predsjednik Alibašić se zahva-lio svima, a posebno ljudima iz Kamnika, koji su se odazvali ra-dom, finansijama i pružanjem moralne podrške. To je veliki ko-rak naprijed za KSD Sandžak. Od samoga početka preuzima-nja funkcije predsjednika društva težio je ka tome da se nađu pri-mjerne prostorije i napravi po-mak naprijed, kazao je na kraju g. Alibašić.

Slijedilo je veselje uz pjesmu i igru. A vrijedne ruke članica i sim-patizerki društva pobrinule su se i da su stolovi bili prepuni hrane.

Nadamo se da ćemo ove pro-storije dobro iskoristiti za rad na očuvanju identiteta, da će se u njima rađati dobre ideje i vršiti dobra djela. p

AKTUELNO

Senad ef. Karišik. Admir Baltić Nevzet ef. Porić


^

17

NEDŽIB VUČELJNedžib Vučelj je rođen 1955. u Moranima kod Tutina. Piše poeziju, prozu i književnu kritiku. Radi kao novinar u Bužimu u Bosni i Hercegovini. Bavi se i dokumentarnom fotografijom. Objavio je dvije zbirke poezije (Njedra puna zavičaja, 1989 i Kovačnica, 1995) i dvije zbirke proze (Zulfov kamen, 1998 i Obraz, 2003). Za poeziju je više puta nagrađivan.

Ove godine na međunarodnim takmičenjima u Hrvatskoj na četiri takmičenja dobio je priznanja za fotografije. U Zagrebu dobio je priznanje za fotografiju na temu "Čovjek i bicikl", a prvo mjesto također u

Zagrebu za fotografiju na temu "Čovjek i fotoaparat".

Na foto-festivalu u Slunju osvojio je treće mjesto na međunarodnom festivalu, a na fotosusretima u Zagorju osvojio je "Grand prix". Nedavno mu je u Sarajevu dodijeljena Zlatna plaketa od Udruženja Bošnjaka porijeklom iz Sandžaka za afirmaciju Sandžaka u svijetu. Saradnik je mnogih listova i časopisa, a novinar je za Dnevni avaz i TVUSK.

NAŠI STVARAOCI

tekst almina agović foto nedžib vučelj


^

18

Svi vidici moga okaŠto ih nebo modro spaja,Sa sobom bi da ponesem

U njedrima zavičaja.I Lisovu i Ninaju,

Jarut, Šibe, gusta Žara,I sve što mi u daljini

Moje srce bolno para,Želio bih da napunimNjedra puna zavičaja.I Sinana sa gajdama,I Pazarce s šargijama,

Sve planinke sa štrugljama,I sve tkalje s razbojima,

Ćilimima, kirkitima,I košije koštanpoljske

Što bivaju svakog maja,Želio bih da ponesem Njedra puna zavičaja.Nemoj da zaboravite

Da mi date kosce snažne,I katune i čobane,

Šuplji kamen sa Golaća,Meni su sve stvari važne

Ako su iz moga kraja,Vjerujte mi sve će stati,Jer ja želim da ponesem

Njedra puna zavičaja.

Nedžib Vučelj

NJEDRA PUNA ZAVIČAJA

NAŠI STVARAOCI


^

19

HISTORIJA

tekst zeno agović ♦ foto i izvor www.sandzacke.rs, www.kupindo.com

Ćamil Sijarić spada u red najznačajnijih bošnjačkih pisaca. Rođen je u imućnoj zemljoradničkoj porodici u selu Šipovcima kod Bijelog Polja. Veoma rano je ostao bez oba roditelja, pa je brigu o njemu preuzeo amidža Iljaz. Još prije polaska u školu, Ćamila je žandar Živojin Vasiljević, koji mu je kupio i prvi bukvar, naučio da čita i piše. Potekavši iz crnogorskog dijela Sandžaka, iz kraja bogatog epskom i lirskom tradicijom i živom i usmenom rečju, Sijarić je još kao dječak bio u prilici da upije u sebe pulsirajuću mozaičnu sliku rodnog kraja.

Osnovnu školu je za-vršio u Godijevu. Od 1927. do 1935. godi-ne pohađao je Veli-

ku medresu kralja Aleksandra u Skoplju (1927-1935). Školovanje je nastavio u Vranju i 1936. go-dine maturiro na tamošnjoj Gi-mnaziji. Iste godine je upisao studije prava na Beogradskom univerzitetu, na kojem je 1940. godine diplomirao. Za vrijeme rata je službovao kao sudski či-novnik u Sarajevu, Mostaru, Bo-

sanskoj Gradišci i Banjaluci, i sarađivao sa NOP-om, a pod kraj rata je na slobodoj terito-riji postao dopisnik TANJUG-a. Godine 1945. postavljen je za se-kretara Suda narodne časti u Ba-njaluci, potom je novinar u listu Glas i dramaturg Narodnog po-zorišta u Banjaluci. Godine 1947. se seli u Sarajevo, radi u redak-ciji Zadrugara i tu ostaje sve do odlaska u penziju, 1983. godine.

Sijarićev je književni rad za-počeo 1929. godine, kada je u

đačkom listu Velike medrese ob-javio svoje prve pjesme. Poslije rata je Sijarić pored pjesama pi-sao i drame, da bi se zatim pre-orijentisao uglavnom na prozu. Njegovo prozno stvaralaštvo je obuhvatalo: pripovijetke, roma-ne, putopise, reportaže, kritičke članke i drugo. Njegovi romani i pripovjetke su pretežno moti-vski utemeljene na historiji ro-dnog Sandžaka.

Radnja prva dva njegova ro-mana Bihorci (1955) i Kuću


^

20

kućom čine lastavice (1962) - smještena je u periodu između dva svjetska rata. Romanom Mojkovačka bitka (1968) opi-sao je događaje iz Prvog svjet-skog rata, dok je u naredna dva romana obradio događaje iz 19. vijeka. Romanom Carska voj-ska (1976) je opisao tursko-ruski rat iz 1877.-1878., a romanom Ko-nak (1971) vrijeme u poslijeusta-ničkoj Srbiji. Svojim poslednjim romanom Raškom zemljom Ra-scijom (1979), opisao je histo-rijske tačke i slikao događaje iz austrijsko – turskog rata s kraja 17. vijeka.

Pored pjesama i romana Si-jarić je objavio i sledjeće zbirke pripovjedaka: Ram-Bulja (1953), Zelen prsten na vodi (1937), Na-ša snaha i mi momci (1962), Sa-blja (1969), Putnici na putu (1969), Na putu putnici (1970), Francuski pamuk (1980).

Ćamil Sijarić je prije svega pjesnik starog Sandžaka a zatim i patrijahalnih, pretežno orijen-talnih oblika života na Balka-nu. Iako se na samom početku svog litararnog djelovanja ja-vio pjesmama, punu kreativnu ostvarenost i književnu afirma-ciju Ćamil Sijarić je doživio tek u svojim pripovjetkama i roma-nima.

Već u prvim njegovim pje-smama prisutne su one moti-vsko-tematske i jezičko stilske specifičnosti koje su trajno obe-lježle njegovo buduće književno djelovanje. Sijarićevo rano pje-sništvo karakterizira sažetost i konciznost pjesničkih slika, me-lanholično poimanje svijeta i života, sjetna uronjenost u pro-šlost, kao i arhaičan i živ jezik.

Sve ove odlike Sijarićeve rane li-rike ulile su se u njegov kasni-ji, originalni i lako prepoznatljiv književno-jezički stil koji je on njegovao i usavršavao do kraja svog života.

U svom raznovrsnom i po značenju i obimu velikom pri-povjedačkom i romasijerskom opusu Ćamil Sijarić je reanimi-rao i literarno zauvijek fiksirao vremenski i prostorno daleku i izgubljenu teritoriju Sandžaka:

njegove ljude i njihove čudne i neuhvatljive sudbine, njegovu historiju i legende, nacionalnu i vjersku isprepletanost i supro-stavljenost, običaje i jezik.

Pojedina djela Ćamila Sijarića prevedena su na ruski, bugarski, engleski, turski, albanski, polj-ski, francuski, njemački, estonski i mađarski jezik. Dobitnik je više književnih nagrada i društvenih priznanja, a bio je i redovni član ANUBiH i ANU Crne Gore. p

HISTORIJA


^

21

Dan Sandžaka

HISTORIJA

tekst danijel Osmanagić ♦ foto Wikipedia

20.11. je već od 2005. godine praznik u opštinama u srbijanskom dijelu Sandžaka. Nacionalni praznik, Dan Sandžaka se obilježava, u znak sjećanja na osnivanje Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Sandžaka (ZAVNOS) u Pljevljima 1943. godine. Praznik je svake godine obilježen nizom različitih manifestacija. Ove godine je kulturni centar u Novom Pazaru organizovao veče tradicionalne bošnjačke muzike. Bošnjačko nacionalno vijeće (BNV) organizovalo je u Novom Pazaru takmičenje recitatora, predstavljanje najboljih literarnih radova i tribinu "70 godina od osnivanja ZAVNOS-a, 100 godina od rođenja Rifata Burdževića Trša". Bošnjačka kulturna zajednica u Crnoj Gori i Narodno vijeće Sandžaka organizovalo je u Pljevljima okrugli sto "70 godina od zasjedanja ZAVNOS-a".

20.11.

je već od 2005. godine praznik u opštinama u srbijanskom di-jelu Sandžaka. Nacionalni pra-znik, Dan Sandžaka se obilježava, u znak sjećanja na osnivanje Ze-maljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Sandža-ka (ZAVNOS) u Pljevljima 1943. godine. Praznik je svake godine obilježen nizom različitih mani-festacija. Ove godine je kulturni centar u Novom Pazaru organizo-vao veče tradicionalne bošnjač-ke muzike. Bošnjačko nacionalno vijeće (BNV) organizovalo je u Novom Pazaru takmičenje recita-tora, predstavljanje najboljih lite-

rarnih radova i tribinu "70 godina od osnivanja ZAVNOS-a, 100 go-dina od rođenja Rifata Burdže-vića Trša". Bošnjačka kulturna zajednica u Crnoj Gori i Narodno vijeće Sandžaka organizovalo je u Pljevljima okrugli sto "70 godina od zasjedanja ZAVNOS-a".

Za vrijeme I. svjetskog rata, poslije kapitulacije Srbije i Cr-ne Gore, područje Sandžaka je bilo okupirano od strane Au-stro-Ugarske armije. Poslije po-raza Centralnih sila u Prvom svjetskom ratu, 1918. godine, Sr-bija i Crna Gora su formirale dr-žavnu zajednicu sa Državom Slovenaca, Hrvata i Srba, te je Sandžak postao dio novofor-mirane Kraljevine SHS. 1929. se

Kraljevina SHS reformirala i pre-imenovala u Kraljevinu Jugosla-viju. Kraljevina Jugoslavija bila je razdijeljena po administrativ-nim jedinicama - banovinama. Sandžak je postao dio Zetske banovine, sa glavnim gradom Cetinjem.

Za vrijeme II. svjetskog ra-ta i poslije kapitulacije Kraljevi-ne Jugoslavije, većinu teritorije Sandžaka okupirala je Italija, te ju je razdijelila pod svoje mari-onete Albaniju i Crnu goru. Dio Sandžaka, uključujući i Novi Pa-zar, postao je dio Nedićeve Srbi-je. Poslije invazije sila Osovine na SSSR, na teritoriji okupirane Jugoslavije počinje organizovan oružan otpor protiv okupatora i


^

22

domaćih kolaboratora, pod vod-stvom KPJ. Partizani su augusta 1941., na teritoriji Nedićeve jugo--zapadne Srbije, oslobodili dio teritorija i formirali Užičku repu-bliku. Formirani su narodni od-bori, otvorene su mnoge škole a počelo se i sa izdavanjem časo-pisa Borba. Krajem novembra, 1941. godine jedinice Wehrmach-ta uz pomoć četnika, pokrenule su veliku ofanzivu protiv parti-zana. Do početka decembra 1941. partizani su se morali povući u Bosnu, Sandžak i Crnu Goru. Ta-ko je i na teritoriji Sandžaka već krajem 1941. došlo do visoko or-ganizovanog otpora protiv oku-patora i domaćih kolaboratora.

Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Sandžaka

Slijedeći ideje o nacional-nom i socijalnom oslobođenju ugrađene u platformi Narodno-oslobodilačke borbe, a cijeneći učešće i antifašističku borbu na-roda Sandžaka, predsjedništvo Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije na II. zasjedanju 29. novembra 1943. godine u Jajcu je donijelo odlu-ku za osnivanje posebnog an-tifašističkog vijeća Sandžaka. U odluci piše: »U skladu sa federa-tivnom izgradnjom Jugoslavije,

koja se temelji na demokratskim pravima, jeste činjenica već da sada, osnovne organe narodne vlasti kod pojedinih naroda Ju-goslavije predstavljaju narodno-oslobodilački odbori i zemaljska antifašistička vijeća narodnog oslobođenja – Glavni narodno-oslobodilački odbor Srbije, Ze-maljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske, Slovenački narodnooslobodilač-ki odbor, Zemaljsko Antifašistič-ko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine, Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Crne Gore i Boke, Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Sandžaka

te inicijativni organi za Zemalj-sko antifašističko vijeće naro-dnog oslobođenja Makedonije.«

Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Sandžaka osnovano je 20. novembra 1943. godine u Pljevljima. Prvi trag ini-cijative za osnivanje ZAVNOS-a može se naći u pismu Vrhovnog komandanta Narodnooslobodi-lačke vojske, Josipa Broza – Tita upućenom u jesen 1943. godi-ne Ivanu Milutinoviću, delegatu CK KPJ, u kojem Tito izražava že-lju da se formira jedno vijeće za cijelu teritoriju Crne Gore, Bo-ke, Sandžaka i Metohije. U pismu se navodi: »...Smatram da bi bi-lo potrebno da vi što prije pristu-pite u Crnoj Gori, Boki, Sandžaku i Metohiji - pripremanju konfe-rencije Antifašističkog vijeća na-rodnog oslobođenja za te krajeve, i to, po mogućnosti, odozdo, de-mokratskim putem, tajnim bira-njem po srezovima...«

Međutim, Titova ideja da se osnuje jedno vijeće za sve ove »krajeve«, kako ih je on nazvao, nije ispoštovana, te mu Ivan Mi-lutinović odgovara 15. oktobra

HISTORIJA


^

23

1943. godine da je osnovano vi-jeće za Crnu Goru i Boku, i u pismu uopšte ne spominje San-džak i Metohiju. Istovremeno, u jesen 1943. godine, kapitulaci-jom Italije u II. svjetskom ratu, došlo je oslobođenja Pljevalja, Bijelog Polja, dijela Novog Paza-ra, Tutina, Sjenice i Priboja, što je izazvalo ubrzano rasplamsa-vanje narodnooslobodilačkog pokreta u ovim mjestima, i ne-koliko mjeseci kasnije dovelo do osnivanja ZAVNO Sandžaka.

Na prvom zasjedanju ZAV-NOS-a izabrana su 62 vijećni-ka. Među izabranim vijećnicima bilo je pripadnika svih nacio-nalnosti, socijalne strukture i vjeroispovijesti, a također i pet žena. Kako se navodi u već citi-ranom pismu Inicijativnog od-bora, na osnivačkoj skupštini bili su prisutni svi »koji su svojim dr-žanjem i radom u narodnooslo-bodilačkoj borbi dokazali svoju ljubav prema narodu i slobodi, koji zaista leže interesi naše bor-be, našeg naroda, bratstva Srba i Muslimana, njihove budućnosti i slobode«.

Tada je također formiran i Iz-vršni odbor sa Sretenom Vuko-savljevićem kao predsjednikom i Murat ef. Šećeragićem, kao po-tpredsjednikom. Protivnici stva-ranja ZAVNOS-a bili su članovi rukovodstva Zemaljskog antifa-šističkog vijeća narodnog oslo-bođenja Crne Gore, posebno od tamošnjeg komiteta Komuni-stičke partije za Crnu Goru i Bo-ku. U pripremama za odlazak na Drugo zasjedanje AVNOJ-a u Jaj-cu, delegati ZAVNOS-a nisu oba-viješteni od strane predstavnika ZAVNOCG-a, te samim tim ni-

su prisustvovali Zasjedanju od-ržanom 29. i 30. novembra 1943. godine. Također je ostala nerazri-ješena pogibija Rifata Burdžovića - Trša, koji je 1943. godine pogi-nuo u okolici Mrkonjić Grada.

ZAVNOS je ukinut 29. mar-ta 1945. godine na zasjedanju u Novome Pazaru, a područje pod upravom ZAVNOS-a podijeljeno je između SR Crne Gore i SR Sr-

bije, po istom dogovoru kao 1913. kojeg su sklopile tadašnje kralje-vine Srbija i Crne Gora. Možemo reći da Dan Sandžaka odnosno I. Zasjedanje ZAVNOS-a ima isto značenje za stanovnike Sandža-ka kao što je za stanovnike Bo-sne i Hercegovine I. zasjedanje ZAVNOBiH-a, koje se u Federa-ciji BiH slavi kao Dan državno-sti BiH. p

HISTORIJA


^

24

Čestitke

Ličini Miftaru i Karanfili (Filji) s Jesenica čestitamo rođenje unuke Zare

Skenderović Feku (Miljku) i Muneveri (Ceci) čestitamo rođenje unuka Anela

Ličini Mijazu i Mejri s Jesenica čestitamo rođenje unuka Davida

Cikotić Adisu i Leili čestitamo rođenje kćerke

Alibašić Alenu i Erni čestitamo rođenje kćerke Naje

Adrović Harisu i Hajdini čestitamo rođenje sina Liama

Ajdarpašić Ismailu i Kalač Senadi čestitamo rođenje kćerke Ranije

Ličini Erminu i Aneli čestitamo rođenje kćerke Enide


^

25

OsmrtniceNa Ahiret je preselila Ruva Adrović (20.04.1949- 16.11.2013)iz Kamnika. K.S.D. Sandžak cijeloj nje-zinoj ožaloščenoj porodici nazdravlja glavu.

Na Ahiret je preselila Adrović Šerifa (07.10.1925 - 25.09. 2013) K.S.D. Sandžak cijeloj nje-zinoj ožaloščenoj porodici nazdravlja glavu.

Na Ahiret je preselio Nazif Šabotić, rodjen 2.9.1954. K.S.D. Sandžak cijeloj nje-govoj ožaloščenoj porodici nazdravlja glavu.

U 60. godini života, 12.10.2013., poslije teške bolesti na Ahiret je prese-lio Halil Čindrak s Jese-nica. Rahmetli Halil je bio jedan od osnivača i prvih članova našega društva. K.S.D. Sandžak cijeloj njegovoj ožaloščenoj po-rodici nazdravlja glavu.

U 84. godini života, 29.11.2013., poslije kratke bolesti na Ahiret je prese-lio Aziz Skenderović s Jesenica. K.S.D. Sandžak cijeloj njegovoj ožalošče-noj porodici nazdravlja glavu.

Na Ahiret je preselio Kalač Šaban. K.S.D. Sandžak ci-jeloj njegovoj ožaloščenoj porodici nazdravlja glavu.

Na Ahiret je preselila Luboder-Kalač Nurka. K.S.D. Sandžak cijeloj nje-zinoj ožaloščenoj porodici nazdravlja glavu.


^

26

kulturno i sportsko drustvo sandzak u sloveniji | decembar 2013 | 36

Documents