kurikulum dječjeg vrtića ciciban za pedagošku godinu 2018...

1 Kurikulum Dječjeg vrtića Ciciban za pedagošku godinu 2018./2019.

ZAGREBAČKA ŽUPANIJA

GRAD VELIKA GORICA DJEČJI VRTIĆ CICIBAN VELIKA GORICA

VLADIMIRA VIDRIĆA 2

KLASA: 601-04/18-07/01

UR.BROJ:238-31-75-01-18-1

KURIKULUM DJEČJEG VRTIĆA

CICIBAN ZA PEDAGOŠKU GODINU

2018./2019.

VELIKA GORICA, rujan 2018.


ŽUPANIJA: ZAGREBAČKA

GRAD: VELIKA GORICA

ADRESA: VLADIMIRA VIDRIĆA 2

E-MAIL: [email protected]

URL: http://www.dv-ciciban-vg.hr

Telefon: 01/ 6221 274

Faks: 01/ 6221 096

OIB: 20483391395

OSNIVAČ: GRAD VELIKA GORICA

GODINA OSNIVANJA: 1979.

RAVNATELJICA: TATJANA KARLOVIĆ OSLAKOVIĆ

PODRUŽNICE:

Slavka Kolara 39

Slavka Kolara 43b


VIZIJA I MISIJA DJEČJEG VRTIĆA CICIBAN

VIZIJA

Naša je vizija biti vrtić u kojem se dijete osjeća sretno, sigurno i zaštićeno, u kojem se

poštuje djetetova različitost te potiče razvoj individualnih sposobnosti i potencijala.

MISIJA

Program Dječjeg vrtića Ciciban temelji se na humanističko razvojnoj koncepciji.

Unaprjeđuje se institucijski kontekst u svrhu podizanja kvalitete življenja u vrtiću

kroz bogatstvo različitosti programa, inkluziju, partnerstvo s roditeljima, povezanost s

lokalnom zajednicom te njegujući kulturnu baštinu i tradicijske vrijednosti.


Sadržaj

1. KURIKULUM

1.1. O kurikulumu

1.2. Iz Nacionalnog kurikuluma za rani i predškolski odgoj

1.2.1. Svrha i važnost predškolskoga kurikuluma

1.2.2. Struktura predškolskog kurikuluma

1.2.3. Područja kompetencijskih dimenzija

1.3. Kurikulum Dječjeg vrtića Ciciban

2. PROGRAMI

2.1. Redoviti programi

2.2. Program predškole

2.3. Poseban program ranog učenja engleskog jezika

2.4. Poseban dramsko-scenski program

2.5. Montessori program

2.6. Poseban program ranog učenja njemačkog jezika

2.7. Inkluzija djece s TUR

2.8. Programi za roditelje

2.8.1. Rastimo zajedno

2.8.2. Rastimo zajedno PLUS

2.8.3. Rastimo zajedno Klub s očevima

2.9. Programi za odgojitelje

2.9.1. Radionice s odgojiteljima Rastimo zajedno

2.9.2. Radionice s odgojiteljima Rastimo zajedno PLUS

3. BITNI ZADACI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA NA NIVOU

USTANOVE

3.1. Važne zadaće odgojno obrazovnog rada u redovnom programu Vrtića

3.1.1. Unapređenje kvalitete partnerstva ustanove i roditelja

3.1.2. Razvijanje institucijskog konteksta za kvalitetnije učenje, odgoj,

življenje i razvoj djece

3.1.3. Jačanje kompetencije odgojitelja u planiranju i vrednovanju odgojno

obrazovnog procesa

3.1.4. Nastaviti razvijanje programa Eko škole/vrtića Ciciban – Odgoj i

obrazovanje za održivi razvoj


1. KURIKULUM

1.1. O kurikulumu

Vrtićkim predškolskim kurikulumom smatramo odgojno obrazovnu

koncepciju (okvir) koja se kontinuirano razvija u konkretnoj odgojno obrazovnoj

ustanovi te koja objedinjava ukupnost odgojno obrazovnih dostignuća kao i ukupnost

interakcija unutar fizičkog i socijalnog okruženja (djece i odraslih). To je provedba

službenog Nacionalnog kurikuluma u pojedinoj ustanovi s obzirom na njene

posebnosti i posebnosti korisnika, na njenu kulturu te kulturu i tradiciju okružja u

kojem se nalazi.

Kurikulum ranog odgoja otvoren je, dinamičan i razvojan, razvija se i mijenja na

temelju učenja, istraživanja i suradnje svih sudionika odgojno-obrazovnog procesa.

Humanistička i razvojno-primjerena orijentacija kurikuluma usmjerena je na razvoj

kapaciteta svakoga pojedinog djeteta te na poštovanje interesa, potreba i prava djeteta.

Dijete, sukladno svojim interesima, potrebama i mogućnostima, slobodno bira

sadržaje i partnere svojih aktivnosti te istražuje i uči na način koji je njemu svrhovit.

Djeca uče aktivno, sudjelujući, čineći, surađujući s drugima time čineći konstruiranje

znanja socijalnim procesom.

1.2. Iz Nacionalnog kurikuluma za rani i predškolski odgoj i obrazovanje

1.2.1. Svrha i važnost predškolskoga kurikuluma

Obveza je svakog vrtića da se kontinuirano usklađuje i s nacionalnim zahtjevima koji

su sadržani u Nacionalnom kurikulumu za rani i predškolski odgoj i obrazovanje.

Nacionalni kurikulum za rani i predškolski odgoj i obrazovanje sadrži polazišta,

vrijednosti, načela i ciljeve, generirane iz višegodišnjih iskustava razvoja odgojno-

obrazovne prakse i kurikuluma vrtića u Republici Hrvatskoj i dosega hrvatskih

i međunarodnih znanstvenika u području teorije ranog i predškolskog odgoja. Ta

polazišta, vrijednosti, načela i ciljevi predstavljaju okosnicu oblikovanja odgojno-

obrazovnoga procesa i kurikuluma svakog vrtića, kao i sustava ranog i predškolskog

odgoja u cjelini.

Temeljna uloga predškolskoga odgoja i obrazovanja odnosi se na stvaranje

uvjeta za potpun i skladan razvoj djetetove osobnosti, doprinos kvaliteti njegova

odrastanja i posredno, kvaliteti njegova obiteljskoga života. Svrha je predškolskoga

odgoja i obrazovanja osigurati takve uvjete koji jamče razvoj svih sposobnosti

svakoga djeteta te osiguravaju jednake mogućnosti svoj djeci. U ustanovama

predškolskoga odgoja i obrazovanja stvaraju se materijalni i kadrovski uvjeti te

društveno okružje za kvalitetan život djeteta.


Načela na kojima počiva Nacionalni kurikulum za rani i predškolski odgoj i

obrazovanje su fleksibilnost odgojno-obrazovnog procesa koja omogućava puninu

razvoja potencijala svih uključenih pojedinaca, partnerstvo vrtića s roditeljima i

širom zajednicom koje osigurava potporu cjelovitom razvoju djeteta, osiguravanje

kontinuiteta u odgoju i obrazovanju koja je ujedno i temeljna zadaća Nacionalnog

kurikuluma, te otvorenost za kontinuirano učenje i spremnost na unapređivanje

prakse koja osigurava kontinuiranu kvalitetu odgojno obrazovnog procesa.

1.2.2. Struktura predškolskog kurikuluma

Temeljna struktura predškolskoga kurikuluma podijeljena je na tri velika

potpodručja u kojima dijete stječe kompetencije: ja (slika o sebi), ja i drugi (obitelj,

druga djeca, uža društvena zajednica, vrtić i lokalna zajednica), svijet oko mene

(prirodno i šire društveno okružje, kulturna baština, održivi razvoj).

U svakom potpodručju određuju se sadržaji koji povezuju pedagoške i psihološke

dimenzije odgojno-obrazovnoga procesa. Prema uvjetima, sadržajima i aktivnostima

neposrednoga odgojno-obrazovnoga rada ostvaruju se ciljevi kojima se potiče

cjelokupni tjelesni, spoznajni, socioemocionalni i govorni razvoj djeteta.

1.2.3. Područja kompetencijskih dimenzija

Ciljevi Nacionalnog kurikuluma za rani i predškolski odgoj i obrazovanje su ciljevi

kojima je potrebno se voditi pri stvaranju Kurikuluma Ustanove a oni su

osiguravanje osobne, emocionalne i tjelesne, obrazovne i socijalne dobrobiti

djeteta te cjelovit razvoj, odgoj i učenje djetete i razvoj kompetencija.

Nacionalnim kurikulumom za rani i predškolski odgoj i obrazovanje potiče se

i osnažuje razvoj osam temeljnih kompetencija za cjeloživotno učenje, koje je

obrazovna politika RH prihvatila iz Europske unije, a to su:

1. Komunikacija na materinskome jeziku

2. Komunikacija na stranim jezicima

3. Matematička kompetencija i osnovne kompetencije u prirodoslovlju

4. Digitalna kompetencija

5. Učiti kako učiti

6. Socijalna i građanska kompetencija

7. Inicijativnost i poduzetnost

8. Kulturna svijest i izražavanje


1.3. Kurikulum Dječjeg vrtića Ciciban

Kurikulum vrtića je odgojno-obrazovna koncepcija koja se zajednički

razvija, tj. sukonstruira u određenome vrtiću i koja korespondira s kvalitetom uvjeta

(fizičkog i socijalnog okruženja) za življenje, učenje i odgoj djece u njemu.

Kurikulum vrtića podrazumijeva ukupnost odgojno-obrazovnih interakcija u

sklopu fizičkog i socijalnog okruženja vrtića, koja uključuje djecu i odrasle.

Kurikulum vrtića u svakoj ustanovi oblikuje se s obzirom na specifičan kontekst tj.

njezinu kulturu te kulturu i tradiciju okruženja u kojem se ustanova nalazi. Kvalitetu

kurikuluma vrtića određuju kontekstualni uvjeti u njemu (kvaliteta prostorno-

materijalnog i socijalnog okruženja te organizacijska kultura), koje se kontinuirano

propituje i unapređuje.

Planiranje kurikuluma temelji se na kvalitetnoj komunikaciji i profesionalnoj

suradnji odgojitelja, kao i drugih stručnih djelatnika vrtića. Ono uključuje zajedničko

promišljanje, realizaciju i evaluaciju odgojno-obrazovnoga procesa, odražavajući

uvjerenje da je kvalitetna odgojno-obrazovna praksa kolektivno, a ne individualno

postignuće te je stoga Kurikulum DV Ciciban zajednički rezultat njegovih aktivnih

sudionika.

Kurikulumom Dječjeg vrtića Ciciban utvrđen je okvirni plan i program rada

kroz redovni program, poseban program ranog učenja njemačkog i engleskog jezika,

Montessori program, Dramsko scenski program, program predškole i programa rada s

roditeljima. Na realizaciji odgojno-obrazovnog programa zaposleno je 65 odgojitelja

u tri objekta i 5 drugih stručnih djelatnika, a na ostalim općim i pomoćno-tehničkim

poslovima 33 djelatnika. Ukupno zaposlenih djelatnika je 103.

Pri izradi kurikuluma stavljen je naglasak na specifičnosti vrtića i sredine u

kojoj vrtić djeluje. Središte i polazište rada jesu potrebe i interesi djece, roditelja i

lokalne zajednice. U planiranju aktivnosti vodimo se načelima individualizma,

nepristranosti i interdisciplinarnosti. Bitne pretpostavke ostvarivanju ciljeva

postavljenih u kurikulumu su: podizanje stručnih kompetencija odgojitelja, kvalitetna

suradnja na relaciji roditelji-vrtić, prepoznatljivost i podrška lokalne zajednice.

Prioritetna područja unapređenja u ovoj pedagoškoj godini su: suradnja sa roditeljima,

razvijanje institucijskog konteksta i planiranje i vrednovanje odgojno obrazovnog

procesa.


Sukladno razvojnom planu ustanove postavljeni su slijedeći razvojni ciljevi:

1. Unapređenje kvalitete partnerstva ustanove i roditelja

2. Razvijanje institucijskog konteksta za kvalitetnije učenje, odgoj, življenje i

razvoj djece

3. Jačanje kompetencije odgojitelja u planiranju i vrednovanju odgojno

obrazovnog procesa

Vrtićki kurikulum je razrađen po odgojno-obrazovnim programima. Bitni

zadaci odgojno-obrazovnog rada proizlaze iz evaluacije rada prethodne pedagoške

godine.

2. PROGRAMI 2.1. Redoviti programi

Redoviti programi se provode na dvije lokacije u Velikoj Gorici – Vladimira

Vidrića 2 i Slavka Kolara 39.

Programi i organizacija rada u našem vrtiću temelje se na razvojno-

primjerenom kurikulumu usmjerenom na dijete i humanističkoj koncepciji razvoja

predškolskog odgoja, što podrazumijeva:

• pažljivo osmišljeno i bogato strukturirano okruženje i poticajna materijalna

sredina koja doprinosi razvoju dječjeg učenja, kreativnosti i stvaralaštvu

• poznavanje zakonitosti rasta i razvoja djeteta te planiranje odgojno-

obrazovnog rada stručnih djelatnika u skladu sa znanstvenim spoznajama

• učenje je interaktivan proces koji uključuje djecu, odrasle, kao i čitavo

društveno okruženje

uključivanje djece s teškoćama u vrtić i unaprjeđenje inkluzivne kulture u

dječjem vrtiću

• poticanje partnerskog odnosa s roditeljima kao najvišeg oblika suradnje u

ostvarivanju zajedničkog cilja – optimalnog razvoja djeteta

• kontinuirano stručno usavršavanje kao potreba podizanja stručne kompetencije za

rad i stjecanje novih znanja, vještina i sposobnost i potrebnih za primjenu suvremenih

oblika rada s djecom predškolske dobi

Ciljevi redovitih programa

Stvaranje uvjeta za potpun i skladan razvoj djetetove osobnosti, doprinos


kvaliteti njegova odrastanja i, posredno, kvaliteti njegova obiteljskoga života te

osiguravanje takvih uvjeta koji jamče razvoj svih sposobnosti svakoga djeteta i

osiguravaju jednake mogućnosti svoj djeci kroz:

• zadovoljavanje specifičnih komunikacijskih, razvojnih i obrazovnih potreba djeteta

• osmišljavanje aktivnosti u kojima će dijete moći iskazivati svoje potencijale

• stvaranje kreativnog ozračja (raznovrsni materijali za istraživanje i stvaranje)

zainteresiran, nedirektivni stav odgojitelja

• usvajanje vještina potrebnih za zadovoljavajuće funkcioniranje u socijalnom

okruženju

Namjena programa

Cjeloviti razvojni programi ranog i predškolskog od goja i obrazovanja provode

se za djecu od prve godine života do polaska u osnovnu školu. Redoviti cjelodnevni

(10-satni) program ostvaruje se u okviru radnog vremena od 5.00 do 17.30 sati.

Skupine dijelimo prema kronološkoj dobi djeteta u tzv. jaslične skupine (djeca od

1. do 3. godine) i vrtićke skupine (djeca od 3. do 7. godine). Skupine sa redovitim

programima organizirane su prema dobi djece dok su skupine sa posebnim

programima dobno mješovite, što omogućuje kvalitetnu socijalnu interakciju i

suradničko učenje djece različite dobi.

VLADIMIRA VIDRIĆA 2

Naziv programa, specifičnosti, vremenik i nositelji

Skupina Radno

vrijeme

Početak

rada

Završetak

rada

Broj

radnih

dana

Djelatnik Radno

mjesto Stručna sprema

Starija

jaslična

br. 1.

7.15 –

16.30

01.09.

2018.

31.08.

2019.

249

Marija

Brlek Odgojitelj VŠS

Snježana

Konjević Odgojitelj SSS

Danijela

Horvačić Odgojitelj VŠS

Specifičnosti skupine:

Razvoj samostalnopsti i razvoj govora. . Korištenje Marte Meo prirodne potpore razvoju

s ciljem poticanja komunikacije i ostvarivanja pozitivnih interakcija među djecom. U

skupini djeluje odgojitelj - Marte Meo praktičar.



Skupina Radno

vrijeme

Početak

rada

Završetak

rada

Broj

radnih

dana

Djelatnik Radno


Mlađa

jaslična

7.15 –

16.30

01.09.

2018.

31.08.

2019. 249

Maja

Trupčević Odgojitelj VSS

Marina

Duh Odgojitelj VSS

Biljana

Velkovski Odgojitelj VSS


Mlađa jaslična skupina: adaptacija, humanistički pristup odgoju, orijentacija uz glazbene

aktivnosti (pjevanje i pjevanje uz plesanje) kao i usvajanje pravila u jaslicama, rano poticanje

govora i razvoj samostalnosti.


Skupina Radno

vrijeme

Početak

rada

Završetak

rada

Broj

radnih

dana

Djelatnik Radno


Mlađa

vrtička

7.15 –

16.30

01.09.

2018.

31.08.

2019. 249

Melita

Cvetnić Odgojitelj VŠS

Ivana

Ranisavljević Odgojitelj VŠS

Štefa Lučić Odgojitelj SSS


Readaptacija, adaptacija, dijete s posebnim potrebama – integracija i inkluzija.


Skupina Radno

vrijeme

Početak

rada

Završetak

rada

Broj

radnih

dana

Djelatnik Radno


Mlađa

starija

jaslična

7.15 –

16.30

01.09.

2018.

31.08.

2019. 249

Ana

Deverić Odgojitelj VŠS

Sanja

Mijatović Odgojitelj VŠS

Marija

Gašparić Odgojitelj VŠS



Adaptacija, poticanje samostalnosti, socijalizacija, verbalitacija. . Korištenje Marte Meo

prirodne potpore razvoju s ciljem poticanja komunikacije i ostvarivanja pozitivnih

interakcija među djecom. U skupini djeluje odgojitelj - Marte Meo praktičar.


Skupina Radno

vrijeme

Početak

rada

Završetak

rada

Broj

radnih

dana

Djelatnik Radno


Predškolska

Skupina br.1

7.15 –

16.30

01.09.

2018.

31.08.

2019. 249

Maja

Komatina Odgojitelj SSS

Ana

Greganić Odgojitelj VSS

Mirjana

Orlić Odgojitelj VŠS


Priprema za školu.Pojačani rad na predmatematičkim vještinama.


Skupina Radno

vrijeme

Početak

rada

Završetak

rada

Broj

radnih

dana

Djelatnik Radno


Srednja

vrtićka br.1

7.15 –

16.30

01.09.

2018.

31.08.

2019. 249

Jadranka

Špeka Odgojitelj SSS

Višnja

Ćaćić Odgojitelj VŠS

Martina

Kušević Odgojitelj VŠS


Adaptacija i readaptacija. Predmatematičke vještine i dramsko scenski izričaj.


Skupin

a

Radno

vrijem

e

Početa

k

rada

Završeta

k

rada

Broj

radni

h

dana

Djelatnik Radno

mjesto

Stručn

a sprema

Starija

vrtićka

skupina

7.15 –

16.30

01.09.

2018.

31.08.

2019. 249

Trputec

Andreja

Odgojitel

j VŠS

Karmela

Krunić

Habuline

Odgojitel

j VŠS


c

Milakovi

ć

Eleonora

Odgojitel

j SSS


Uvođenje etno sadržaja s pojačanim likovnim elementima i elementima glazbe. . Korištenje

Marte Meo prirodne potpore razvoju s ciljem poticanja komunikacije i ostvarivanja

pozitivnih interakcija među djecom. U skupini djeluje odgojitelj - Marte Meo

praktičar.


Skupin

a

Radno

vrijem

e

Početa

k

rada

Završeta

k

rada

Broj

radni

h

dana

Djelatnik Radno

mjesto

Stručn

a sprema

Srednja

vrtićka

br. 2

7.15 –

16.30

01.09.

2018.

31.08.

2019. 249

Andreja

Fabrio

Odgojitel

j VŠS

Tajana

Oreškovi

ć

Odgojitel

j VŠS

Ana

Perović

Odgojitel

j VŠS


Ples pisanja. Projekt Velika Gorica. Predmatematičke vještuine.

Korištenje Marte Meo prirodne potpore razvoju, s ciljem poticanja komunikacije I

ostvarivanja pozitivnih interakcija među djecom. U skupini djeluje odgojitelj Marte Meo

praktičar.


Skupin

a

Radno

vrijem

e

Početa

k

rada

Završeta

k

rada

Broj

radni

h

dana

Djelatni

k

Radno

mjesto

Stručn

a sprema

Mlađa

vrtićka

br. 1

7.15 –

16.30

01.09.

2018.

31.08.

20190. 249

Marijana

Rešetar

Odgojitel

j VŠS

Iva

Štrljić

Odgojitel

j VŠS

Josipa

Vukušić

Odgojitel

j SSS



Razvoj kompetencija u području govora, jezika i komunikacije ( dramsko scenski izričaj ).

Jačanje pozitivne slike o sebi. Poticanje kreativnog izražavanja. Korištenje Marte Meo

prirodne potpore razvoju, s ciljem poticanja komunikacije I ostvarivanja pozitivnih interakcija

među djecom. U skupini djeluje odgojitelj Marte Meo praktičar.


Skupina Radno

vrijeme

Početak

rada

Završetak

rada

Broj

radnih

dana

Djelatnik Radno


Predškolska

skupina

br.2

7.15 –

16.30

01.09.

2018.

31.08.

2019. 249

Valentina

Meštrović Odgojitelj VSS

Paola

Jambrešić Odgojitelj VŠS

Jaga

Mlađenović Odgojitelj VŠS


Priprema za školu.Nastavak na poticanje različitih oblika izražavanja, a posebno na govorno

jezičnom i likovno scenskom izričaju. Briga za okoliš – recikliranje. Integracija – inkluzija

djeteta s posebnim razvojno edukacijskim potrebama. Korištenje Marte Meo prirodne

potpore razvoju s ciljem poticanja komunikacije i ostvarivanja pozitivnih interakcija

među djecom. U skupini djeluju dva odgojitelja - Marte Meo praktičara.

SLAVKA KOLARA 39


Skupina Radno

vrijeme

Početak

rada

Završetak

rada

Broj

radnih

dana

Djelatnik Radno

mjesto

Stručna

sprema

Mlađa

jaslična

7.15 –

16.30

01.09.

2018.

31.08.

2019. 249

Dragica

Božić Odgojitelj SSS

Tena

Tadić Odgojitelj VŠS


Adaptacija novoupisane djece. Korištenje Marte Meo prirodne potpore razvoju s

ciljem poticanja komunikacije i ostvarivanja pozitivnih interakcija među djecom. U

skupini djeluje odgojitelj - Marte Meo praktičar.



Skupina Radno

vrijeme

Početak

rada

Završetak

rada

Broj

radnih

dana

Djelatnik Radno


Starija

jaslična

skupina

7.15 –

16.30

01.09.

2018.

31.08.

2019.

249

Ines

Dujmić Odgojitelj VŠS

Suzana

Rajković Odgojitelj VŠS


Adaptacija djece na boravak u odgojno – obrazovnoj ustanovi. Poticanje

samostalnosti i razvoj pozitivne slike o sebi. Korištenje Marte Meo prirodne potpore

razvoju s ciljem poticanja komunikacije i ostvarivanja pozitivnih interakcija među

djecom. U skupini djeluje odgojitelj - Marte Meo praktičar.


Skupina Radno

vrijeme

Početak

rada

Završetak

rada

Broj

radnih

dana

Djelatnik Radno


Srednja

vrtićka

br. 2

7.15 –

16.30

01.09.

2018.

31.08.

2019.

249

Ružica

Marinić Odgojitelj SSS

Marija

Gašparac Odgojitelj VŠS


Poticanje govorno jezičnog razvoja kroz projekt Slikovnica. Korištenje Marte Meo

prirodne potpore razvoju s ciljem poticanja komunikacije i ostvarivanja pozitivnih

interakcija među djecom. U skupini djeluju dva odgojitelja - Marte Meo praktičara.


Skupina Radno

vrijeme

Početak

rada

Završetak

rada

Broj

radnih

dana

Djelatnik Radno

mjesto

Stručna

sprema

Starija

vrtićka

br. 1

7.15 –

16.30

01.09.

2018.

31.08.

2019. 249

Marina

Arbanas Odgojitelj VŠS

Željka

Ercegovac

Odgojitelj

VŠS

Danijela

Horvat

Boduljak

Odgojitelj VŠS



Priprema za školu. Potpora djeci s posebnim razvojno edukacijskim potrebama.

Korištenje Marte Meo prirodne potpore razvoju s ciljem poticanja komunikacije i

ostvarivanja pozitivnih interakcija među djecom. U skupini djeluju dva odgojitelja -

Marte Meo praktičara.

Naziv programa, specifičnosti, vremenik i nositelj

Skupina Radno

vrijeme

Početak

rada

Završetak

rada

Broj

radnih

dana

Djelatnik Radno

mjesto

Stručna

sprema

Starija

vrtićka

br. 2

7.15 –

16.30

01.09.

2018.

31.08.

2019. 249

Nuić

Jelka Odgojitelj VŠS

Ksenija

Malić Odgojitelj VŠS


Razvoj emocionalne inteligencije.Priprema za školu. Korištenje Marte Meo prirodne

potpore razvoju s ciljem poticanja komunikacije i ostvarivanja pozitivnih interakcija

među djecom. U skupini djeluje odgojitelj - Marte Meo praktičar.


Skupina

Radno

vrijem

e

Početa

k

rada

Završeta

k

rada

Broj

radni

h

dana

Djelatni

k

Radno

mjesto

Stručn

a

sprem

a

Predškolsk

aa skupina

7.15 –

16.30

01.09.

2018.

31.08.

2019.

249

Dragica

Tomašić

Odgojite

lj VŠS

Ivanka

Muža

Odgojite

lj VŠS

Ksenija

Krmpoti

ć

Odgojite

lj VŠS


Inkluzija djeteta s posebnim razvojno edukacijskim potrebama i teškoćom u razvoju.


Skupin

a

Radno

vrijem

e

Početa

k

rada

Završeta

k

rada

Broj

radni

h

dana

Djelatni

k

Radno

mjesto

Stručn

a

sprema

Mlađa

vrtička

7.15 –

16.30

01.09.

2018.

31.08.

2019.

249

Irena

Delač

Odgojitel

j VSS

Jana

Smolčić

Odgojitel

j SSS



Adaptacija i readaptacija. Rad s djecom na senzoričkoj integraciji. Korištenje Marte

Meo prirodne potpore razvoju s ciljem poticanja komunikacije i ostvarivanja

pozitivnih interakcija među djecom. U skupini djeluju dva odgojitelja - Marte Meo

praktičara.


Skupin

a

Radno

vrijem

e

Početa

k

rada

Završeta

k

rada

Broj

radni

h

dana

Djelatnik Radno

mjesto

Stručn

a

sprema

Srednja

vrtička

br. 1

7.15 –

16.30

01.09.

2018.

31.08.

2019.

249

Milanka

Zlodi

Odgojitel

j VŠS

Barica

Marjanovi

ć

Odgojitel

j VŠS

Marija

Grgurević

Odgojitel

j VŠS


Adaptacija novoupisane djece. Djeca s posebnim razvojno edukacijskim potrebama.


2.2. Program predškole

Ciljevi programa

Osigurati dobrobit za dijete; cjelovit razvoj, odgoj i učenje djeteta te razvoj kompetencija.

Osigurati svakom djetetu u godini prije polaska u školu sigurno i poticajno okruženje u kojem

će maksimalno razviti svoje potencijale, te osigurati optimalne uvjete za razvijanje i

unapređivanje vještina, navika i kompetencija koje će mu omogućiti uspješnu prilagodbu

školi i svladavanje programskog sadržaja školovanja. Razvijati i unaprjeđivati spoznajne,

emocionalne, tjelesne, socijalne i komunikacijske potencijale djeteta.

Namjena programa

Kurikulum predškole podrazumijeva odgojno-obrazovni rad s djecom koja su u godini pred

polazak u školu. Kurikulum predškole djetetu treba osigurati prilike za stjecanje iskustava

kvalitetnoga institucijskoga predškolskog odgoja i obrazovanja. Treba uzeti u obzir specifičan

kontekst odrastanja djeteta tj. kulturu i tradiciju okruženja u kojem živi dijete i njegova

obitelj. Provodi se u vrtiću ili iznimno u nekoj drugoj ustanovi ako u blizini nema vrtića i ako

ta ustanova djetetu može osigurati jednaki odgojno-obrazovni standard, odnosno jednaku

kvalitetu fizičkog i socijalnog okruženja kao vrtić. Program predškole integriran je u redoviti

odgojno obrazovni program, a za djecu koja nisu obuhvaćena niti jednim oblikom programa

vrtića, organizira se u prijepodnevnim i popodnevnim satima u područnom objektu vrtića i pri

područnim školama.

Vremenik i nositelji

Objekt Radno vrijeme Radnik Struka Str.

spre

ma

Početak

rada

Završetak

rada

Broj

rad.

sati

Kolareva 39 pon. i sri. 08.00-11.00

pet. 8-10.30

1. grupa

pon. 11.30-14.30

sri. 11.30-14.30

Vesna

Jozić

Kozina

odg VŠS 1.10.2018. 31.5.2019. 250


pet. 11.00-13.30

2. grupa

PŠ Šiljakovina

PŠ Dubranec

Pon. 16.45-19.15

Uto. i sri 17.15-19.15

Čet. 16.45-18.45

Pon 13.30-16.00

Uto i sri. 13.30-16.30

Ivana

Lukinić

odg VŠS 1.10.2018. 31.5.2019. 250

OŠ Novo Čiče

POŠ Velika

Buna

Pon. 8.00-11.00

(I turnus)

14.00-16.45

(II turnus)

Srijeda 8.00-11.00

(I turnus)

14.00-17.00 (II

turnus)

Četvrtak 14.00-16.45

(II turnus)

Petak 8.00-10.30

(I turnus)

Pon 17.30-20.00

Čet 17.30-20.00

Pet 15.15-18.15

Željka

Kaurić

odg VŠS 1.10.2018. 31.5.2019. 250

Način realizacije

Odgojno-obrazovni rad s djecom u godini prije polaska u školu planira se i oblikuje

cjelovito (tematski, projektno). Planiraju se kontekstualni uvjeti za održavanje različitih

odgojno-obrazovnih aktivnosti i stjecanje raznovrsnih odgojno-obrazovnih iskustava djece.


U planiranju i oblikovanju programa predškole naglasak se stavlja na ostvarivanje

individualiziranog i fleksibilnog odgojno-obrazovnog pristupa kojim se omogućava

zadovoljavanje spoznajnih, tjelesnih, socijalnih, emocionalnih i komunikacijskih potreba

svakog djeteta.

Zadaće odgojno- obrazovnog rada će se planirati na temelju karakteristika dobi i osobina

pojedinog djeteta i njegovi razvojnih potreba, kao i interesa.

U planiranju i oblikovanju kurikuluma predškole naglasak se stavlja na:

• poticanje cjelovitog razvoja, odgoja i učenja djece u skladu s individualnim posebnostima i

razvojnim karakteristikama svakog djeteta

• učenje kao nestandardizirani proces (igra) koji se odvija kroz istraživanje, otkrivanje i

rješavanje problema na inicijativu djece

• stvaranje primjerenog okruženja za spontano bogaćenje rječnika, kvalitetno izražavanje i

razvoj razumijevanja, slušanja, govora i jezika odnosno razvijanje predčitalačkih i

grafomotoričkih vještina u kontekstualno povezanim situacijama

• kontekstualno uočavanje odnosa među predmetima i pojavama te poticanje i osnaživanje

istraživačkih interesa djece za matematičko-logičke i prirodoslovne aktivnosti

• poticanje djece na iskazivanje i realizaciju vlastitih interesa i ideja, razvoj kritičkog

mišljenja te slobodno planiranje, organiziranje i provedbu aktivnosti

• razvoj osobnih potencijala djece (spoznajnih, umjetničkih, motoričkih i sl.)

• prihvaćanje i poticanje kreativnog izražavanja ideja, iskustava i osjećaja djece u raznim

umjetničkim područjima i izražajnim medijima

• razvoj socijalnih kompetencija djece osiguravanjem uvjeta koji omogućuju privikavanje na

izvanobiteljski kontekst, potiču kulturu komunikacije, zajedničko življenje i ophođenje,

razvoj socijalno-emocionalnih veza s vršnjacima, suradničko učenje, nenasilno rješavanje

sukoba, timski rad i preuzimanje odgovornosti za vlastito ponašanje

•razvoj navika tjelesnog vježbanja i očuvanja vlastitoga zdravlja

• poticanje djece na poštovanje i njegovanje vlastite kulturne i povijesne baštine

• razvoj sposobnosti djece za aktivno sudjelovanje u društvenim i kulturnim događajima

Način praćenja i vrednovanja

• kroz praćenje provedbe bitnih zadaća i razvojnog plana ustanove

• orijentacijski plan i program odgojno-obrazovnog rada

• tjedni plan i program odgojno-obrazovnog rada


• individualni plan i program rada

• dnevnik rada

• plan zajedničkih aktivnosti djece i odraslih

• zapažanja i evaluacija rada

• upitnici za odgojitelje i roditelje na kraju pedagoške godine

2.3. PROGRAM RANOG UČENJA ENGLESKOG JEZIKA

Ciljevi programa

Poticati učenje engleskog jezika kao stranog jezika i njegovu aktivnu primjenu u

svakodnevnim životnim situacijama

Poticati i podržavati spremnost i želju za komuniciranjem na stranom jeziku

Pobuditi interes za druge narode i kulture

Način realizacije

Stvoriti poticajno okruženje

Individualizirani pristup

Učenje prema modelu, izvornom govorniku uz slikovni poticaj, pokret, glazbu,

dramatizaciju i likovni izričaj

Projektno planiranje

Dokumentiranje procesa učenja djece

Namjena programa

Program je namijenjen zainteresiranoj djeci u dobi od 3 do 7 godina.

Način vrednovanja

Kroz praćenje provedbe bitnih zadaća i razvojnog plana ustanove

Samoevaluacija

Dnevne, tjedne i mjesečne valorizacije

Video i foto dokumentacija te izjave djece

Upitnik za roditelje na kraju pedagoške godine

Nazivi programa, specifičnosti, vremenik i nositelji

Skupina Radno

vrijeme

Početak

rada

Završetak

rada

Broj

radnih

dana

Djelatnik Radno

mjesto

Stručna

sprema

Mješovita

skupina s

ranim

7:15-

16:30

1.9.2018. 31.8.2019. 249 Maria

Linger

Odgojitelj VSS


učenjem

engleskog

jezika br.

1

Koraljka

Lasić

Odgojitelj VŠS

Specifičnosti skupine

Usvajanje engleskog jezika odvijat će se kroz igru- najspontaniju dječju komunikaciju i

svakodnevne životno - praktične situacije. Djeca i odrasli, stvarat će uvjete za situacijsko i

iskustveno usvajanje engleskog jezika

Nazivi programa, specifičnosti, vremenik i nositelji

Skupina Radno

vrijeme

Početak

rada

Završetak

rada

Broj

radnih

dana

Djelatnik Radno

mjesto

Stručna

sprema

Mješovita

vrtićka

skupina s

ranim

učenjem

engleskog

jezika

br.2

7:15-

16:30

1.9.2018. 31.8.2019. 249 Josipa

Nuić

Odgojitelj VSS

Katarina

Šeravić

Odgojitelj VSS

Specifičnosti skupine

Učenje engleskog jezika odvijat će se na prirodan način: kroz igru, razgovor i situacijsko

učenje. Projektnim načinom rada pratit će se interesi djece sukladno njihovim

psihofizičkim mogućnostima te osiguravati mnoštvo poticaja za integrativno usvajanje

jezika. Korištenje Marte Meo prirodne potpore razvoju s ciljem poticanja komunikacije i

ostvarivanja pozitivnih interakcija među djecom. U skupini djeluju dva odgojitelja - Marte

Meo praktičara.

2.4. Program dramsko – scenskog odgoja

Dramsko - scenski program je redoviti razvojni program obogaćen specifičnim

sadržajima iz područja dramsko – scenske kulture.

Program dramsko – scenskog odgoja provodi se u centralnom objektu DV Ciciban, na

adresi Vidrićeva 2.

Nazivi programa, vremenik i nositelji

Skupina Radno

vrijeme

Početak

rada

Završetak

rada

Broj

radnih

dana

Djelatnik Radno

mjesto

Stručna

sprema

Dramsko –

scenska

7.15 –

16.30

01.09.

2018.

31.08.

2019. 249

Gabrijela

Špehar

Odgojitelj

Dramski VŠS


pedagog

Suzana

Barbarić Odgojitelj VŠS

Natalija

Kos Odgojitelj VŠS


Mješovita skupina koja slijedi dramsko – scenski pristup stimulacije spoznajnih, govorno –

jezičnih i komunikacijskih vještina te vještina razvijanja kreativnog izražavanja u području

govora, jezika, glazbe i pokreta. Inkluzija djeteta s posebnim razvojno edukacijskim potrebama.

Priprema za školu. Korištenje Marte Meo prirodne potpore razvoju s ciljem poticanja

komunikacije i ostvarivanja pozitivnih interakcija među djecom. U skupini djeluju dva

odgojitelja - Marte Meo praktičara. Odgojiteljice su završile dramsku edukaciju Hrvatskog

centra za dramski odgoj.

Ciljevi programa

Cilj dramsko – scenskog programa je razvijanje dramske darovitosti i upoznavanje s

dramsko – scenskim izrazom.

U redoviti program integrirani su elementi dramsko - scenskog odgoja koji pomažu

djetetu u razvijanju osjećajnosti i osjetilnosti, govornih i drugih izražajnih sposobnosti,

formiranju stavova, stjecanju i razvijanju društvene svijesti i njezinih sastavnica: (samo)

kritičnosti, odgovornosti, snošljivosti, razvijanju humanih moralnih uvjerenja i razumijevanju

međuljudskih odnosa te stjecanju sigurnosti i samopouzdanja.

Cilj dramsko – scenskog odgoja jest odgajanje za život, pripremanje djeteta za susret s

realnošću.

Namjena programa

Program je namijenjen djeci od navršene 3. godine života do polaska u osnovnu školu.


Mješovita skupina koju polaze djeca dobi od 3. do 6. godina starosti koja slijedi dramsko –

scenski pristup stimulacije spoznajnih, govorno – jezičnih i komunikacijskih vještina te

vještina razvijanja kreativnog izražavanja u području govora, glazbe i pokreta. Odgojiteljice

su završile dramsku edukaciju Hrvatskog centra za dramski odgoj. Korištenje komunikacijskog

modela Marte Meo prirodne potpore razvoju, odgojiteljica Marte Meo praktičarki.

Način realizacije


Dramsko – scenski program realizira se kroz dramske igre i dramske vježbe koje su

osnovni način provođenja programa, te njima neposredno utječe na realizaciju ciljeva

programa. Oblik rada je individualni, rad u parovima i rad u manjim skupinama.

Nastupi djece sastavni su dio programa, pri čemu odgojitelj naglašeno vodi računa o

tome da se ispune svi zahtjevi koji su potrebni da se djeca osjećaju sigurno i opušteno:

detaljno upoznajemo djecu s tijekom i mjestom nastupa, upoznaju osobe koje sudjeluju,

održavamo podržavajuće ponašanje voditelja tijekom nastupa – prema pravilima organizacije,

pripreme i provođenja nastupa djece predškolske dobi.

Način vrednovanja

kroz praćene provedbe bitnih zadaća i razvojnog plana ustanove

kroz nastavak rada vrtićkog tima za kvalitetu

samoevaluacija

upitnici za djecu, odgojitelje i roditelje na kraju pedagoške godine

2.5. MONTESSORI PROGRAM

Cilj programa: Cilj Montessori pedagogije je omogućiti harmoničan razvoj djeteta kao

samostalnoj i slobodnoj osobi. Pripremljena okolina je primjerena potrebama djeteta i nudi

sve što je djetetu potrebno za cjeloviti razvoj, u kojoj dijete samostalno i prirodno „uči

čineći“. Poticati i uočiti dragocjene trenutke koncentracije i iskoristiti ih za poučavanje.

Omogućiti individualizirani pristup svakom djetetu kako bi moglo ostvariti sve svoje

potencijale. Odgojno djelovati u skladu s usmjerenjem Montessori pedagogije: „odgoj je

cjelina koja ima glavu (mišljenje), srce (osjećaje) i ruke (djelovanje)“.

Poticanje optimalnog razvoja djeteta kroz individualizirani pristup, upoznavanje i ovladavanje

rada s Montessori priborom i jačanje svijesti šire lokalne zajednice o važnostI i značaju

Montessori pedagogije kao moderno pedagoškog koncepta.

Način realizacije: Uskladiti individualne potrebe, razvojne mogućnosti i interese djece sa

specifičnim zadaćama Montessori programa u skladu sa temeljnim Montessori načelima.

Program se provodi u pet osnovnih područja (poticanje samostalnosti u svakodnevnom životu,

govor i jezik, osjetilnost, matematika i kozmički odgoj) s pomno osmišljenim Montessori

priborom.

Montessori načela su:

- Načelo upijajućeg uma

- Načelo pripremljene okoline

- Načelo promatranja

- Načelo slobodnog izbora i ponavljanja

- Načelo osobnog tempa i trajanja rada

- Načelo provjere ispravnosti


- Načelo discipline

- Načelo mirovanja

- Načelo tri stupnja spoznavanja

- Načelo heterogenosti skupine i inkluzije.

Namjena programa: Program je namijenjen djeci u dobi od 3. g. do polaska u školu.

Omogućuje senzomotoričku integraciju kroz pripremljenu okolinu u skladu s specifičnim

potrebama djece s teškoćama.

Način vrednovanja:

Kroz praćenje provedbe bitnih zadaća i razvojnog plana ustanove

Kroz individualne razgovore s roditeljima

Samoevaluacija i vanjska evaluacija rada

Etnografski zapisi

Upitnici za roditelje na kraju godine

Skupina Radno

vrijeme

Početak

rada

Završetak

rada

Broj

radnih

dana

djelatnik Radno

mjesto

Stručna

sprema

Mješovita

skupina s

Montessori

pedagogijom

7. 15 –

16.30

01.09.2018. 31.08.2019. 249 Dijana

Čorak

Odgojitelj

mentor

VŠS

Marija

Trumbetaš

Odgojitelj VŠS

Adela

Šimun

Odgojitelj VSS


Rad prema metodi M.Montessori uz korištenje posebnog didaktičkog pribora u pripremljenoj

okolini , prilagođenoj individualnim potrebama djeteta. Individualizirani program rada.

Korištenje Marte Meo prirodne potpore razvoju s ciljem poticanja komunikacije i ostvarivanja

pozitivnih interakcija među djecom. U skupini djeluje odgojitelj - Marte Meo praktičar.

Odgojiteljice su završile cjelovitu edukaciju za provođenje Montessori programa u Stručno –

razvojnom centru te posjeduju MEPI

2.6. POSEBAN PROGRAM RANOG UČENJA NJEMAČKOG JEZIKA

Provodi se u objektu Kolareva 43b u Velikoj Gorici.


Objekt je uređen za potrebe provođenja Programa sa ranim učenjem njemačkog jezika. U

njemu djeluju dvije mješovite odgojne skupine.

Program proizlazi iz programskog usmjerenja odgoja i obrazovanja predškolske djece i

temelji se na humanističko razvojnom pristupu. Ostvaruje se na hrvatskom jeziku s postupnim

rastom udjela njemačkog jezika. Komunikacija na njemačkom jeziku proteže se u svim

razvojnim područjima uvažavajući djetetove potrebe, interese i mogućnosti.

CILJEVI PROGRAMA:

1. Poticati formiranje pozitivne slike djeteta o sebi, samopouzdanje i osjećaj

kompetentnosti

2. Razvijati pozitivan odnos djeteta prema učenju i podržavati motivaciju za učenje

3. Ponuditi i zadovoljiti želju za drugačijim, interes za druge narode i druge kulture

4. Podržavati spremnost i želju za komuniciranjem, hrabriti na otvorenost i slobodu u

izražavanju i na njemačkom jeziku

5. Razvijati spoznajne funkcije koristeći njemački jezik

Neobično važnu ulogu koju govor ima za sva područja razvoja ima sada i strani jezik, ali na

specifičan način. Važno je kod djeteta razviti osjećaj uspješnosti i motiviranosti za

komunikaciju na njemačkom jeziku.

NAMJENA PROGRAMA:

Namijenjen je djeci u dobi od 3. godine do polaska u školu.

NAČIN REALIZACIJE:

Cjelovit pristup odgoju djeteta koji podrazumijeva ravnomjerno uvažavanje svih razvojnih

područja. Pri tome treba imati na umu da se područja razvoja i razvojne zadaće međusobno

isprepliću i uvjetuju.

OBLICI RADA:

Igra u svim njenim oblicima.

Situacijski pristup koji podrazumijeva korištenje spontanih neplaniranih poticaja sredine ili

same djece.

Planirane aktivnosti u malim skupinama sa postupnim udjelom njemačkog jezika.

TEME:

-To sam ja

-Ja i moja obitelj

-Ja i moji prijatelji

-Emocije

-Moja kuća, grad, zavičaj

-Priroda, voće, biljke, životinje, godišnja doba, vrijeme

-Boje i oblici


-Prostorni, količinski i vremenski odnosi

-Promet

-Blagdani i svečanosti

Ova područja dječjeg interesa ostvaruju se u skladu s dominantnim potrebama djece, s

aktualnim razvojnim zadaćama i u skladu sa ciklusima događanja tijekom godine.

NAČIN VREDNOVANJA:

Vrednovat će se kroz praćenje:

- općeg razvoja svakog pojedinog djeteta putem uobičajenih „lista praćenja razvoja“, a po

potrebi i primjenom posebnih procjena razvoja

- provedbe bitnih zadaća iz razvojnog plana ustanove

- stalnog samouvida odgojitelja u vlastita ponašanja uz pomoć sustručnjaka, a putem akcijskih

istraživanja

- putem upitnika za djecu, roditelje i odgojitelje na kraju pedagoške godine


Skupina Radno

vrijeme

Početak

rada

Završetak

rada

Broj

radnih

dana

Djelatnik Radno


Mlađa

mješovita

vrtićka

6.30 –

17.00

01.09.

2018.

31.08.

2019.

249

Ljubica

Muršić

Odgojitelj

savjetnik VŠS

Renata

Kokorović Odgojitelj VŠS


Odgojiteljice završile Edukaciju za provođenje programa ranog učenja njemačkog jezika te će

svoja znanja i iskustva koristiti u radu sa djecom predškolske dobi. Korištenje Marte Meo

prirodne potpore razvoju s ciljem poticanja komunikacije i ostvarivanja pozitivnih interakcija



Skupina Radno

vrijeme

Početak

rada

Završetak

rada

Broj

radnih

dana

Djelatnik Radno


Starija

mješovita

vrtićka

6.30 –

17.00

01.09.

2018.

31.08.

2019.

249

Jadranka

Križanić

Odgojitelj

mentor VŠS

Marija

Zagorc

Odgojitelj

savjetnik VŠS



Odgojiteljice završile Edukaciju za provođenje programa ranog učenja njemačkog jezika te će

svoja znanja i iskustva koristiti u radu sa djecom prepredškolske dobi. Korištenje Marte Meo

prirodne potpore razvoju s ciljem poticanja komunikacije i ostvarivanja pozitivnih interakcija


2.7. INKLUZIJA DJECE S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU

Trajno opredjeljenje našeg vrtića je poštivanje načela različitosti, a to između ostalog,

podrazumijeva i prihvaćanje djece s posebnim potrebama s naglaskom na djecu s teškoćama u

razvoju.

Inkluzija kao vrijednost koju naš vrtić promiče podrazumijeva proces u kojem se djeca sa

teškoćama odgajaju i obrazuju u okruženju sa svojim vršnjacima, to je proces stvaranja

osjećaja pripadnosti grupi u kojoj dijete s teškoćama boravi. Sukladno tome djecu s

teškoćama u razvoju uključujemo u redovne skupine s redovnim odgojno-obrazovnim

programom. Kako bi inkluzija bila što uspješnija važno je imati pozitivne stavove u skupini i

na razini vrtića oko uključivanja djece s teškoćama u razvoju u redovne programe.

Uključivanjem djece s teškoćama u redovne skupine, njihovi se pojmovi proširuju.

Socijalna integracija djece s teškoćama u razvoju i njihovih vršnjaka koji nemaju teškoća daje

mogućnost svoj djeci da uče, igraju se i žive zajedno, te da se razvijaju u osobe koje razumiju

i poštuju jedni druge. Brojna istraživanja vjeruju da su socijalne interakcije s vršnjacima

osnova za razvoj i socijalizaciju djeteta. Oni doprinose najvišim postignućima djeteta, te

njegovom socijalnom i mentalnom razvoju.

Rad u uvjetima inkluzije podrazumijeva pristup usmjeren na dijete, njegove interese,

sposobnosti, vještine i potencijale a ne njegove teškoće.

Neke od prednosti inkluzivnog obrazovanja

Koristi za dijete koje je započelo s inkluzijom

Ostvarivanje socijalnih interakcija odnosno druženje s vršnjacima

Uzori među vršnjacima za vještine i ponašanja

Aktivnosti na razini dobi u području gdje ne zaostaje

Razvoj samopoštovanja i stvaranje pozitivne slike o sebi kroz društvene odnose i

aktivnosti

Koristi za vršnjake u skupini

Prilika za učenje o razlikama

Veće samopoštovanje zbog pomaganja drugima

Učenje novih socijalnih vještina interakcije s djecom različitih sposobnosti

Osjetljivost prema potrebama drugih i bolje razumijevanje različitosti


Razvoj empatije te razvoj tolerancije

Koristi za roditelje djeteta uključenog u redovnu skupinu

Osjećaj da je njihovo dijete prihvaćeno

Znaju da njihovo dijete ima jednake uvijete za rast i razvoj kao i ostala djeca

Saznanje da dijete dobiva onoliko koliko je moguće

Prihvaćanje razlika

Informacije o djetetu u usporedbi s drugom djecom

Korist za roditelje vršnjaka

Spoznaja individualnih razlika među djecom i način kako pojedine obitelji rade sa

svojom djecom koja imaju teškoće u razvoju

Otkrivanje novih putova i načina za međusobnu podršku

Briga za dijete u inkluziji – odgojitelji – vrtić

Profesionalni razvoj / učenje novih vještina

Izazov, novi interes u radu

Stvoriti pozitivnu atmosferu

Omogućiti osjećaj sigurnosti

Omogućiti doživljaj uspjeha

Osigurati osjećaj prihvaćenosti i poštovanja

Pružiti mogućnost odabira igara u centrima aktivnosti

Pružiti priliku za svladavanje novih vještina

Način vrednovanja

Kroz praćenje provedbe bitnih zadaća i razvojnog plana vrtića

Upitnici za odgojitelje i roditelje na kraju pedagoške godine

2.8. PROGRAMI ZA RODITELJE

2.8.1. RASTIMO ZAJEDNO

Program radionica za roditelje Rastimo zajedno namijenjen je roditeljima najmlađe djece u

dobi do četiri godine života. Program je nastao kao dio Programa za rani razvoj i poticajno

roditeljstvo Prve tri su najvažnije, koji je Ured UNICEF-a započeo unutar Projekta za

podršku roditeljstvu u zajednici. Program je razvijen uz potporu Agencije za odgoj i

obrazovanje. Nositeljice konceptualno-programskog dijela programa su prof. dr. Ninoslava

Pećnik i prof. Branka Starc. Ured UNICEF-a osigurava logističko-organizacijsku podršku.


Program se provodi u suradnji sa Odsjekom za predškolski odgoj Agencije za odgoj i

obrazovanje.

Ciljevi programa

Glavni cilj programa radionica Rastimo zajedno je stvoriti poticajno i osnažujuće okruženje

u kojem roditelji s voditeljicama radionica i s drugim roditeljima razmjenjuju ideje o načinu

na koji žive svoje roditeljstvo i o načinima na koje se odnose prema svojem djetetu, upoznaju

bolje sebe kao roditelja te doznaju i za druge moguće načine odnošenja prema djetetu.

Roditelji se također upoznaju sa znanstvenim stajalištima o pozitivnoj interakciji roditelja i

djeteta, kao i o roditeljstvu na dobrobit djeteta (i roditelja).

Namjena programa

Program radionica za roditelje Rastimo zajedno ima zadaću: omogućavanja protoka

informacija, znanja, vještina i podrške koji roditeljima koristi u ispunjavanju njihovih

roditeljskih odgovornosti te promicanja rasta i razvoja kako roditelja tako i djeteta.

Način realizacije programa

Kroz ciklus od jedanaest tematskih radionica za roditelje Rastimo zajedno preispituju se

vrijednosti na kojima roditeljstvo počiva, uči se o potrebama djece i roditelja te o načinima

njihova zadovoljavanja, vježbaju se komunikacijske vještine i odgovara na druga pitanja za

koja roditelji izraze interes. Radionice traju dva sata i tematski se vezuju za sljedeće sadržaje:

1. radionica- Roditelji 21. stoljeća

2. radionica-Roditeljstvo u najboljem interesu djeteta

3. radionica-Roditeljski ciljevi

4. radionica-Sva naša djeca i kako ih volimo

5. radionica-Slušanja-vještina roditeljstva

6. radionica-Kako dijete uči o svijetu oko sebe

7. radionica-Postavljanje granica

8. radionica-Biramo i kreiramo rješenja

9. radionica-Još želim znati

10. radionica-Biti roditelj-utjecaj i izbori

11. radionica-Završetak i novi početak


Program Radno

vrijeme

Početak

rada

Završetak

rada

Broj

radnih Voditelj Zanimanje

Stručna

sprema


dana

Rastimo

zajedno

17:00 -

19:00

Prema

dogovoru

Prema

dogovoru

11

tjedana

1 puta

tjedno

Biljana

Velkovski

odgojitelj

VSS

Anita

Borčilo

Defektolog

logoped VSS

VSS

Specifičnosti programa

Program se provodi kroz grupni rad s roditeljima (10-12 roditelja), u kojem se njeguje

partnerstvo i suradnički odnos. Obzirom da je riječ o programu namijenjenom općoj

populaciji tj. svim roditeljima, jedan od posebnih izazova u vođenju radionica je različitost

roditelja koji se uključuju i njihova različita očekivanja od programa. Ravnopravan

voditeljski tim, svojom međusobnom komunikacijom i suradnjom, povjerenjem i

međusobnim podupiranjem, uvažavanjem različitosti, iskazivanjem i rješavanjem

nesporazuma bez prijetnje samopoštovanju, model su ostalim članovima grupe.

Način vrednovanja

Evaluacija ishoda i procesa za roditelje u programu radionica Rastimo zajedno provodi se

korištenjem upitnika i evaluacijskih lista, prije početka i nakon održanog ciklusa radionica.

Osvrt na održanu radionicu i uzajamna povratna informacija, zadaća je voditeljskog tima

nakon svake provedene radionice.

2.8.2. RASTIMO ZAJEDNO PLUS

Program radionica Rastimo zajedno Plus namijenjen je roditeljima predškolske djece s

teškoćama u razvoju (djece s razvojnim odstupanjima i dodatnim edukacijskim potrebama i

razvojnim rizicima) u dobi do osam godina života. Program je nastao nakon četverogodišnjeg

iskustva provedbe radionica s roditeljima Rastimo zajedno i poruka dobivenih od voditelja

radionica o potrebi osmišljavanja programa radionica koje će odgovoriti na specifične potrebe

i interese roditelja djece s teškoćama. Sukladno tome, pod okriljem UNICEF-a razvijen je

„sestrinski“ program radionica Rastimo zajedno Plus usmjerenih pružanju podrške i

osnaživanju roditelja djece s teškoćama. Program Rastimo zajedno Plus promiče isti pristup

roditeljstvu, temeljne ciljeve i vrijednosti kao i program Rastimo zajedno.

Ciljevi programa

Glavni cilj programa radionica Rastimo zajedno Plus je stvoriti poticajno i osnažujuće

okruženje u kojem roditelj s voditeljicama radionica i drugim roditeljima: razmjenjuje ideje o

načinima na koje žive svoje roditeljstvo, upoznaje bolje sebe kao roditelja, prepoznaje

učinkovite načine kako se nositi s dodatnim opterećenjem pod kojim žive, prepoznaje načine


na koje se odnosi prema svom djetetu te doznaje i za druge moguće načine odnošenja prema

djetetu. Jednako tako, upoznaje se sa znanstvenim stajalištima: o pozitivnoj interakciji

roditelja i djeteta kao i o roditeljstvu na dobrobit djeteta (i roditelja).

Namjena programa

Program radionica za roditelje Rastimo zajedno Plus ima zadaću: omogućavanja protoka

informacija, znanja, vještina i podrške koji roditeljima koriste u ispunjavanju njihovih

roditeljskih odgovornosti te promicanja rasta i razvoja i roditelja i djeteta.


Program radionica za roditelje Rastimo zajedno Plus podijeljen je u jedanaest širih tema,

jedanaest radionica. Svaka tema je cjelina za sebe, ali i bitan dio cijelog programa. Radionice

slijede jedna drugu smisleno i sadržajno. Njihovi nazivi su:

1. radionica - Svako je dijete posebno, svaki je roditelj poseban

2. radionica - Između očekivanja i prilagodbe

3. radionica - Četiri stupa roditeljstva

4. radionica - Psihološke potrebe djeteta i roditeljski ciljevi

5. radionica - Sva naša djeca i kako ih volimo

6. radionica - Slušanje-važna vještina roditeljstva

7. radionica - Kako dijete uči o svijetu oko sebe

8. radionica - Granice, zašto i kako

9. radionica - Roditeljske odgovornosti

10. radionica - Biti roditelj: utjecaji i izbori

11. radionica - Završetak i novi početak


Program Radno

vrijeme

Početak

rada

Završetak

rada

Broj

radnih

dana

Voditelj Zanimanje Stručna

sprema

Rastimo

Zajedno

Plus

17:00-

19:00

prema

dogovoru

prema

dogovoru

11

11tjedana

1 puta

tjedno

Biljana

Velkovski odgojitelj VSS

Anita

Borčilo

defektolog

logoped VSS



Program se provodi kroz grupni rad s deset do dvanaest roditelja, pri čemu se njeguje

partnerstvo i suradnički odnos s naglaskom na pozitivno roditeljstvo. Poticanje i aktivno

uključivanje roditelja postiže se postupno s ciljem isticanja postojećih snaga roditelja u

ugodnom okruženju, s dovoljno prostora za otkrivanje sebe i vlastitih viđenja, bez nametanja

gotovih rješenja izvana te uz otvorenu interakciju između voditeljica i roditelja.

Način vrednovanja

Evaluacija ishoda i procesa za roditelje u programu radionica Rastimo zajedno Plus provodi

se korištenjem upitnika i evaluacijskih lista, prije početka i nakon održanog ciklusa radionica.

Osvrt na održanu radionicu i uzajamna povratna informacija zadaća je voditeljskog tima

nakon svake provedene radionice.

2.8.3. RASTIMO ZAJEDNO KLUB S OČEVIMA

Roditeljstvo se često gleda kroz majčinstvo, a očinstvo se donekle zanemaruje. Novija

istraživanja pokazuju koliko je odnos očeva i djece važan za razvoj djeteta i govore o

jedinstvenom doprinosu koji daje očeva uključenost, osjetljiva podrška i poticaj u prvim

godinama života. Dosadašnja iskustva iz programa Rastimo zajedno pokazala su povečanu

uključenost očeva u život djeteta u vrtiću. Rastimo zajedno Klub s očevima pruža

mogućnost očevima da pokažu kako žive svoje očinstvo te kako ih se eventualno može

poduprijeti u ostvarivanju njihove važne uloge u djetetovom razvoju.

Ciljevi programa

Ciljevi Rastimo zajedno Kluba s očevima su stvoriti poticajno i podržavajuće okruženje u

kojem očevi s voditeljicama radionica i s drugim očevima: stječu nova saznanja o ulozi oca u

ranom djetinjstvu i promicanju djetetovog razvoja, promišljaju vlastitu očinsku ulogu,

razmjenjuju ideje o načinima na koji žive svoje očinstvo, upoznaju bolje sebe kao oca,

prepoznaju učinkovite načine kako se nositi sa zahtijevima roditeljstva, razmjenjuju

informacije i podršku u ostvarivanju uloge oca te eventualno mijenjaju svoja ponašanja u

smjeru veće uključenosti i dostupnosti djetetu.

Namjena programa

Program radionica Rastimo zajedno Klub s očevima namjenjen je očevima (osobama koje

imaju ulogu oca u djetetovom životu ) djece u dobi od 1 – 4 (5) godina. Zadaća ovog

programa je posvećivanje posebne pažnje ulozi oca u ranom djetinjstvu.


Za razliku od uobičajenog rada na Klubu roditelja Rastimo zajedno (koji je za roditelje koji su

završili program radionica Rastimo zajedno), Rastimo zajedno Klub s očevima otvoren je

očevima bez obzira jesu li ili ne sudjelovali u program Rastimo zajedno-dakle namjenjen je

jednim i drugima. Rad u radionicama podrazumijeva kratka izlaganja uz ppt prezentacije, rad


u malim grupama ili paru, razgovor s cijelom grupom, aktivnosti, vježbe, kratke filmove…

Rastimo zajedno Klub s očevima podrazumijeva četiri susreta / radionice sljedećih naziva:

1. radionica - Uloga oca u ranom djetinjstvu

2. radionica - Očevi i osjećaji

3. radionica - Očevi i majke

4. radionica - Tata od zanata


Program Radno

vrijeme

Početak

rada

Završetak

rada

Broj

radnih

dana

Voditelj Zanimanje Stručna sprema

Rastimo

zajedno

Plus

17:00-

19:00

prema

dogovoru

prema

dogovoru

4

tjedana

1 puta

tjedno

Biljana

Velkovski

odgojitelj

VSS

Anita

Borčilo

defektolog

logoped VSS

Specifičnosti programa:

Program se provodi kroz grupni rad s deset do dvanaest roditelja, pri čemu se njeguje

partnerstvo i suradnički odnos s naglaskom na pozitivno roditeljstvo. Poticanje i aktivno

uključivanje roditelja postiže se postupno s ciljem isticanja postojećih snaga roditelja u

ugodnom okruženju, s dovoljno prostora za otkrivanje sebe i vlastitih viđenja, bez nametanja

gotovih rješenja izvana te uz otvorenu interakciju između voditeljica i roditelja.

Način vrednovanja

Evaluacija ishoda i procesa za roditelje u programu radionica Rastimo zajedno Klub s

očevima provodi se korištenjem upitnika i evaluacijskih lista, prije početka i nakon održanog

ciklusa radionica. Osvrt na održanu radionicu i uzajamna povratna informacija zadaća je

voditeljskog tima nakon svake provedene radionice.

2.9 PROGRAMI ZA ODGOJITELJE

2.9.1. RADIONICE ZA ODGOJITELJE RASTIMO ZAJEDNO

Radionice s odgojiteljima nastale su kao odgovor na potrebu da se primjena Programa

„Rastimo zajedno“ osim na roditelje proširi i na odgojitelje.


Ciljevi programa

Svrha i ciljevi Programa „Rastimo zajedno“ u stručnom usavršavanju odgojitelja jesu:

upoznavanje s programom radionica s roditeljima „Rastimo zajedno“ (ciljevi, način, sadržaj),

prepoznavanje vrijednosti koje Programa promiče u odnosu na dijete, roditeljstvo i

partnerstvo kao i na prava svakog roditelja na podršku zajednice, povećanje kvalitete

suradnje i partnerstva s roditeljima, povećanje kvalitete komunikacije i rada s djecom,

uočavanje različite pozicije roditelja i odgojitelja u odnosu na djetetov život i razvoj te

promoviranje Programa u vrtiću, užoj i široj zajednici.

Namjena programa

Program je namjenjen odgojiteljima djece rane i predškolske dobi kako bi usvojili i

primjenjivali u svakodnevnom susretanju i radu s djecom i roditeljima vrijednosti, znanja i

vještine koje Program promovira.


Radionice s odgojiteljima najvećim su dijelom identične ili vrlo slične radionicama s

roditeljima. Radionice za odgojitelje Rastimo zajedno podrazumijevaju sedam

susreta/radionica sljedećih naziva:

1. radionica- Roditelji 21. Stoljeća i četiri stupa odgoja u najboljkem interesu djeteta

2. radionica- Psihološke potrebe djeteta i tri dijaloga

3. radionica-Roditeljski ciljevi i kako dijete uči o svijetu oko sebe

4. radionica- Slušanja-vještina roditeljstva

5. radionica- Granice: zašto i kako?

6. radionica-Kreiramo rješenja

7. radionica-Podizati i odgajati djecu


Program Radno

vrijeme

Početak

rada

Završetak

rada

Broj

radnih

dana

Voditelj Zanimanje Stručna

sprema

Rastimo

zajedno

17:00 -

19:00

Prema

dogovoru

Prema

dogovoru

7

tjedana

1 puta

tjedno

Biljana

Velkovski

odgojitelj

VSS

Anita

Borčilo

Defektolog

logoped VSS



Program se provodi kroz grupni rad s deset do dvanaest odgojitelja pri čemu se njeguje

partnerstvo i suradnički odnos s naglaskom na potrebi usvajanja i primjene vrijednosti,

znanja i vještina koje Program promovira u svakodnevnim interakcijama i radu s

djecom i roditeljima. Poticanje i aktivno uključivanje odgojitelja postiže se postupno s

ciljem isticanja postojećih snaga odgojitelja u ugodnom okruženju, s dovoljno prostora za

otkrivanje sebe i vlastitih viđenja, bez nametanja gotovih rješenja izvana te uz otvorenu

interakciju između voditeljica i odgojitelja.

Provode ih educirane voditeljice Programa Rastimo zajedno.

Način vrednovanja

Na kraju Programa provodi se evaluacija usporedbom Upitnike za odgojitelje koje su

pospunjavali u 1. i u 7. radionici. Odgojitelji vrše samoprocjenu te sami procijenjuju je li kod

njih došlo do nekih promjena.

2.9.2. RADIONICE ZA ODGOJITELJE RASTIMO ZAJEDNO PLUS

Nakon početka primjene programa radionica s roditeljima djece s teškoćama u razvoju

„Rastimo zajedno Plus“, pokazala se potreba da se program od 7 radionica s odgojiteljima

„Rastimo zajedno“ proširi s još dvije radionice kroz koje bi se odgojitelji upoznali s

Programom „Rastimo zajedno Plus“. Osnovna svrha ovih dviju radionica je da odgojitelji

bolje razumiju roditelje djece s teškoćama u razvoju i upoznaju posebnosti i teškoće s kojima

se susreću u podizanju svoje djece.

Ciljevi programa

Ciljevi ovih dviju radionica u odnosu na odgojitelje su: upoznavanje s radionicama Rastimo

zajedno Plus, prepoznavanje zahtjevnosti roditeljske uloge roditelja djece s teškoćama,

upoznavanje s procesom prilagodbe na roditeljstvo djeteta s teškoćama, povećanje uvida u

iskustava roditelja djece s teškoćama te osvještavanje promjena u obiteljskom funkcioniranju

nakon rođenja djeteta s teškoćom.

Namjena programa

Program radionica za odgojitelje namjenjen je odgojiteljima djece rane i predškolske dobi.

Usmjeren je i prilagođen potrebama suradnje i partnerstva odgojitelja s roditeljima djece s

teškoćama.



Radionice se mogu provoditi kao nastavak na program od 7 radionica „Rastimo zajedno“ za

one odgojitelje koji su ga prošli, ili kao 8. i 9. radionica za nove odgojitelje pri čemu ih je

dobro provesti bez obzira jesu li djeca s teškoćama uključena u vrtić i bez obzira provodi li se

u vrtiću program „Rastimo zajedno Plus“ s roditeljima djece s teškoćama.

Radionice za odgojitelje Rastimo zajedno Plus podrazumijeva dva susreta / radionice

sljedećih naziva:

1. radionica – Ja i roditelji djece s teškoćama

2. radionica – Svaki je roditelj poseban


Program Radno

vrijeme

Početak

rada

Završetak

rada

Broj

radnih

dana

Voditelj Zanimanje Stručna sprema

Radionice

za

odgojitelje

RZ+

17:00-

19:00

prema

dogovoru

prema

dogovoru

2

tjedana

1 puta

tjedno

Biljana

Velkovski

odgojitelj VSS

Anita

Borčilo

defektolog

logoped VSS

Specifičnosti programa:

Program se provodi kroz grupni rad s deset do dvanaest odgojitelja pri čemu se njeguje

partnerstvo i suradnički odnos s naglaskom na potrebama suradnje i partnerstva

odgojitelja s roditeljima djece s teškoćama. Poticanje i aktivno uključivanje odgojitelja

postiže se postupno s ciljem isticanja postojećih snaga odgojitelja u ugodnom okruženju, s

dovoljno prostora za otkrivanje sebe i vlastitih viđenja, bez nametanja gotovih rješenja izvana

te uz otvorenu interakciju između voditeljica i odgojitelja. Radionice s odgojiteljima

„Rastimo zajedno Plus“ provode voditelji koji su educirani za provođenje radionica s

roditeljima „Rastimo zajedno Plus“ .

Način vrednovanja

Evaluacija ishoda i procesa za odgojitelje u programu radionica za odgojitelje Rastimo

zajedno Plus provodi se kroz osvrt na održanu radionicu. Uzajamna povratna informacija

zadaća je voditeljskog tima nakon svake provedene radionice.

3. BITNI ZADACI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA NA RAZINI USTANOVE


3.1.Važne zada će odgojno obrazovnog rada u redovnom programu Vrtića

3.1.1. Unapređenje kvalitete partnerstva ustanove i roditelja

ZADAĆE:

- razvijati suradnju roditelja, odgojitelja, stručnih suradnika u prepoznavanju i optimalnom

zadovoljavanju dječjih potreba

- poticati odgojitelje na korištenje što raznolikijih oblika suradnje s roditeljima kroz: dnevne

kontakte i informacije o djeci, individualne konzultacije po potrebi, boravke roditelja u

skupinama, komunikacijske roditeljske sastanke, predavanja, radionica, druženja i raznih

svečanosti, kutiće za roditelje, pisane materijale i izložbe, izlete i sportska druženja i sl.

- prilagoditi i unaprijediti instrumente vrednovanja kvalitete programa od strane roditelja

- i dalje osnaživati roditelje za odgovorno roditeljstvo kroz radionice s roditeljima Rastimo

zajedno i Rastimo zajedno Plus te Rastimo zajedno Klub s očevima

- informirati roditelje o provođenju i dobrobiti CAP programa za prevenciju nasilja nad

djecom

- i dalje unaprjeđivati transparentnost odgojno obrazovnog procesa kroz ažuriranje web

stranice

OČEKIVANI REZULTATI:

- usklađeno međusobno partnersko djelovanje vrtić-obitelj i uzajamno uvažavanje

- uspostavljanje stručnog i profesionalnog odnosa sa roditeljima iz kojega će roditelji steći

sigurnost i povjerenje u instituciju

3.1.2. Razvijanje institucijskog konteksta za kvalitetnije učenje, odgoj, življenje i

razvoj djece

ZADAĆE:

- prateći interese djece kontinuirano i kvalitetno strukturirati, kreirati i obogaćivati sve

dimenzije konteksta na način da je transparentan, poticajan i omogućuje različite interakcije i

komunikacije

MATERIJALNA DIMENZIJA KONTEKSTA

- kontinuirano i pravovremeno kreirati i obogaćivati centre aktivnosti kvantitetom i kvalitetom

prirodnih, pedagoški neoblikovanih i izrađenih poticaja

VREMENSKA DIMENZIJA KONTEKSTA


- zajedničkom suradnjom oblikovati i unaprjeđivati fleksibilniju vremensku dimenziju

ustanove u skladu s dječjom prirodom koji potiče razvoj dječje autonomije s naglaskom na

aspekte:

* dnevni odmor – fleksibilna organizacija pp odmora za djecu u skladu sa njihovim stvarnim

potrebama s naglaskom na kvalitetno planiranje poticaja i aktivnosti

* boravak na otvorenom: postepeni ulazak i izlazak

*vrijeme konzumacije obroka

SOCIJALNA DIMENZIJA KONTEKSTA

- i dalje njegovati kulturu otvorenog dijaloga (komunikacijske radionice, realitetna terapija)

- senzibilizirati i educirati odgojitelje iz područja prirodne potpore razvoju djeteta

- i dalje poticati kontinuirano stručno usavršavanje sa ciljem jačanja kompetencija svih

sudionika odgojno obrazovnog procesa


- stručan, profesionalan i suradnički dijalog među svim sudionicima odgojno obrazovnog

procesa

- institucijski kontekst koji je podupirajući, uvažavajući, partnerski, dinamičan i suvremen a u

kojem se svi sudionici osjećaju zadovoljno

3.1.3. Jačanje kompetencije odgojitelja u planiranju i vrednovanju odgojno

obrazovnog procesa

ZADAĆE:

Kroz stručno usavršavanje unutar i izvan ustanove:

- i dalje jačati kompetencije odgojitelja u planiranju i vrednovanju odgojno obrazovnog

procesa s naglaskom na praćenje cjelovitog razvoja djeteta

- osvještavati važnost kvalitetnog i kontinuiranog praćenja i dokumentiranja razvoja djeteta i

njegovih kompetencija

- jačati kompetencije odgojitelja u praćenju i dokumentiranju razvoja djece uz podršku ostalih

sustručnjaka

- stvarati uvjete za kvalitetno praćenje i dokumentiranje cjelovitog razvoja djece

- i dalje jačati kompetencije odgojitelja u projektnom načinu rada (pokretanje projekata po

interesu djece, detaljno i kvalitetno praćenje i dokumentiranje projekata, prezentiranje

projekata roditeljima, djeci i široj zajednici …)



- suradničko planiranje i vrednovanje odgojno obrazovnog procesa na razini jedne ili više

odgojnih skupina

- stvoreni preduvjeti za ujednačavanje i kvalitetniji projektni način rada na razini Ustanove

(teorijski uvod, prikaz prakse, stručno usavršavanje)

- kontinuirano i kvalitetno dokumentiranje i praćenje cjelovitog razvoja svakog djeteta na

razini svakog razvojnog stadija

3.1.4. Nastaviti razvijanje programa Eko škole/vrtića Ciciban – Odgoj i obrazovanje za

održivi razvoj

ZADAĆE

Poticati usvajanje znanja o mogućnostima razvrstavanja otpada i poticati navike

razvrstavanja otpada

Razvijati odgovorno ponašanje prema sebi, drugima i prirodi

Poticati stvaranje navike racionalnog korištenja higijenskog potrošnog materijala

Razvijati senzibilitet i ljubav prema tradicijskim vrijednostima Turopolja i omogućiti

djeci da tradiciju žive, njeguju i čuvaju od zaborava, te razvijaju svoj kulturni identitet

Poticati i stvarati uvjete za postupno razumijevanje pojedinih događaja u okolišu i

razumijevanje njegovih utjecaja na život


usvajanje osnovnih znanja o važnosti čistog okoliša i načinima brige za njegovo

očuvanje te usvajanje navika i vještina koje tome doprinose (osobito pravilno

zbrinjavanje otpada).

ugradnja odgoja i obrazovanja za okoliš u svakodnevni život djece i djelatnika vrtića

stvaranje pozitivnog odnosa prema okolišu i razvijanje osjećanja odgovornosti

prema njemu

buđenje interesa i poticanje djece na aktivnosti kojima će senzibilizirati obitelj i širu


Na temelju čl. 39. Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju (Narodne novine br. 10/97,

107/07 i 94/13) i čl. 54. Statuta Dječjeg vrtića Ciciban Velika Gorica, Odgojiteljsko vijeće je

na sjednici održanoj 26.09.2018.godine utvrdilo Kurikulum Dječjeg vrtića Ciciban Velika

Gorica za pedagošku godinu 2018./2019.

Ravnateljica:

Tatjana Karlović Oslaković

Na temelju čl. 21. Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju (Narodne novine br. 10/97,

107/07 i 94/13) i čl. 41. Statuta Dječjeg vrtića Ciciban Velika Gorica, Upravno vijeće

Dječjeg vrtića Ciciban Velika Gorica je na svojoj 50. sjednici održanoj dana 28.09.2018.

godine, na prijedlog ravnateljice, donijelo Kurikulum Dječjeg vrtića Ciciban Velika Gorica

za pedagošku godinu 2018./2019.

Predsjednik Upravnog vijeća

dječjeg vrtića Ciciban Velika Gorica:

Denis Brnić

kurikulum dječjeg vrtića ciciban za pedagošku godinu 2018...

Documents