kurikulum djeČjeg vrtiĆa vrik za pedagošku godinu … ustanove 2015... · kurikulum ustanove...

KURIKULUM DJEČJEG VRTIĆA VRBIK za pedagošku godinu 2015./2016.

Zagreb, rujan 2015.

Kurikulum ustanove dječjeg vrtića

Sadržaj1:

1. UVOD 2. POLAZIŠTA NACIONALNOG KURIKULUMA ZA RANI I PREDŠKOLSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE

- Postojeći dokumenti - Primjeri kvalitetne prakse - Znanstvene studije

3. NAČELA NACIONALNOG KURIKULUMA ZA RANI I PREDŠKOLSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE - Fleksibilnost odgojno-obrazovnog procesa vrtića - Partnerstvo vrtića s roditeljima i širom zajednicom - Osiguranje u kontinuitetu u odgoju i obrazovanju - Otvorenost za kontinuirano učenje i spremnost na unaprjeđivanje prakse

4. VRIJEDNOSTI NACIONALNOG KURIKULUMA ZA RANI I PREDŠKOLSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE - Znanje - Humanost i tolerancija - Identitet - Odgovornost - Autonomija - Kreativnost

5. CILJEVI NACIONALNOG KURIKULUMA ZA RANI I PREDŠKOLSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE - Osiguranje dobrobiti za dijete - Cjelovit razvoj, odgoj i učenje djeteta te razvoj kompetencija

6. ODNOS NACIONALNOG KURIKULUMA ZA RANI I PREDŠKOLSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE I KURIKULUMA VRTIĆA TE KURIKULUMA PREDŠKOLE 6.1. KURIKULUM VRTIĆA - Suvremena shvaćanja o djetetu i organizacija odgojno-obrazovnog procesa vrtića - Kultura vrtića - Značajke kurikuluma vrtića - Planiranje i oblikovanje kurikuluma vrtića 6.2. KURIKULUM PREDŠKOLE - Namjena kurikuluma predškole - Pisanje i oblikovanje kurikuluma predškole - Kvaliteta kurikuluma predškole

7. OSIGURANJE KVALITETE 8. PROFESIONALNI RAZVOJ STRUČNIH DJELATNIKA VRTIĆA

1 Sadržaj i opći navodi preuzeti su iz temeljnog dokumenta struke Nacionalnog kurikuluma za rani i predškolski

odgoj i obrazovanje (MZOS,2015)

1. UVOD

Dječji vrtić Vrbik započeo je radom 1963. godine. Sedamdesetih godina, otvaranjem objekta na Prisavlju proširuje se obuhvat djece koji će svoj puni kapacitet doseći početkom osamdesetih, otvaranjem objekta na Gagarinovom putu (danas Šetalište Jurija Gagarina - centralni objekt i uprava Vrtića).

Tijekom proteklih pedeset godina Vrtić se mijenjao u skladu s promjenama u društvu, što je utjecalo i na oblikovanje odgojno-obrazovnog kurikuluma. Devedesetih godina 20. stoljeća, zahvaljujući Humanističko-razvojnoj koncepciji predškolskog odgoja i obrazovanja, dolazi do demokratizacije djelatnosti. To znači da započinje proces revizije postojećeg kurikuluma, ali i uvođenje novih pristupa i kurikuluma alternativnih pedagoških pravaca. Danas se kurikulum Vrtića temelji na vrijednostima koje izražavaju poštivanje entiteta djeteta, obitelji i zajednice, te prava na razvoj, sudjelovanje i zaštitu.

Zbog iznimna doprinosa razvoju predškolskog odgoja i obrazovanja, osobito u području integracije djece s teškoćama u razvoju u Redoviti program i program prema pedagoškoj koncepciji Marije Montessori, vrtiću je pripala Nagrada Grada Zagreba za 1994. godinu.

Osim navedenoga programa prema Montessori metodi (od treće godine do polaska u osnovnu školu), u Vrtiću se provodi program prema pedagoškoj koncepciji Marije Montessori za djecu od 0 do treće godine života (od 2014/15. godine), program Ranog učenja stranog (engleskog) jezika (od 1992/93. godine) te Sportski program (od 2010/11. godine).

Uza svoju dugogodišnju djelatnost Vježbaonice za Učiteljski, Filozofski i Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet te Zdravstveno veleučilište Sveučilišta u Zagrebu, Vrtić u 2014. godini proširuje djelatnost kroz „Stručno-razvojni centar za unaprjeđivanje stručnog rada u

području predškolskog odgoja i obrazovanja i stručnog usavršavanja stručnih djelatnika prema pedagoškoj koncepciji Marije Montessori“.

U razdoblju od kolovoza 2013. do veljače 2015. godine vrtić je jedan od partnera u IPA projektu „Podrška uključivanju djece s teškoćama u razvoju u RH“, čiji je cilj unaprjeđivanje sustava podrške za djecu s teškoćama u razvoju u vrtićima u Republici Hrvatskoj.

Danas je Dječji vrtić Vrbik odgojno obrazovno okruženje u kojem dijete ima višestruke prilike

ostvarivati interakcije s drugom djecom i odraslima. U temeljnom dokumentu struke,

Nacionalnom kurikulumu za rani i predškolski odgoj i obrazovanje, naglasak je stavljen na

poticanje cjelovitog razvoja, odgoja i učenja djece te osiguranje primjerene potpore razvoju

kompetencija usklađenih s individualnim posebnostima i razvojnim karakteristikama svakog

djeteta. Stoga je, u skladu s navedenim, cilj oblikovati odgojno-obrazovni proces na način da

životne i planske situacije učenja podupiru različita područja cjelovitog razvoja djeteta.

Usmjeren je ka osnaživanju dječje prirodne znatiželje i interesa te ostvarivanje njihovih

potreba i prava. Krajnji odgojno-obrazovni ishodi za dijete trebali bi biti rezultatom njegova

permanentnog stjecanja kompetencija za cjeloživotno učenje.

U ovoj pedagoškoj godini djelatnost odgoja i obrazovanja obavlja na tri lokacije s 30 odgojnih

skupina i ukupno s preko 700 upisane djece.

U Redovitom (primarnom) 10 satnom programu 20 je odgojnih skupina, dok je u Posebnim

programu 10 odgojnih skupina, i to:

5 odgojnih skupina - Montessori program

2 odgojne skupine - Rano učenje engleskog jezika 3 odgojne skupine –Sportski program

Broj i struktura upisane djece u pedagoškoj god. 2015./2016.

CENTRALNI OBJEKT

ŠETALIŠTE J. GAGARINA 10

PODRUČNI OBJEKT PRISAVLJE 4

PODRUČNI OBJEKT FAUSTA VRANČIĆA

9

UKUPNO:

JASLICE - REDOVITI 66 67 65 198

VRTIĆ - REDOVITI 78 77 122 277 MONTESSORI JASLICE 22 22 44

MONTESSORI VRTIĆ 72 72

RANO UČENJE ENGLESKOG JEZIKA

22 24 46

SPORTSKI PROGRAM 51 28 79

UKUPNO: 235 216 261 716

U ostvarivanju odgojno-obrazovnog procesa, suradnji s roditeljima i lokalnom zajednicom, stručnom usavršavanju odgojitelja, te radu Stručno razvojnog centra i promicanju djelatnosti sudjeluju stručne suradnice: logopedinja, pedagoginja psihologinja i rehabilitatorica te zdravstvena voditeljica. Stručne suradnice svoju djelatnost obavljaju kroz individualni i/ili timski rad). Vrijednost timskog rada sadržana je u višestrukim perspektivama i interdisciplinarnom pristupu planiranju i provedbi razvojnih strategija te razumijevanju i rješavanju problema koji se javljaju. Interdisciplinarnost obuhvaća sve aspekte i sudionike pedagoškog procesa.

2. POLAZIŠTA NACIONALNOG KURIKULUMA ZA RANI I PREDŠKOLSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE2

- POSTOJEĆI DOKUMENTI Nacionalni kurikulum za rani i predškolski odgoj i obrazovanje polazi od sljedećih

dokumenata:

- Programsko usmjerenje odgoja i obrazovanja djece predškolske dobi (1991), - Konvencija o pravima djeteta (2001), - Nacionalni okvirni kurikulum za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko

obrazovanje (2011), - Smjernice za strategiju obrazovanja, znanosti i tehnologije Republike Hrvatske (2012), - Priručnik za samovrednovanje ustanova ranoga i predškolskog odgoja i obrazovanja (2012), - Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije (2014).

- PRIMJERI KVALITETNE PRAKSE Nacionalni kurikulum za rani i predškolski odgoj i obrazovanje polazi od primjera dobre

prakse u Republici Hrvatskoj koja se godinama izgrađivala sinergijom praktičara u dječjim

vrtićima i vanjskih eksperata s fakulteta matičnih struka. Kvalitetna svjetska praksa rada s

djecom u ranim godinama također je imala utjecaja na razvoj primjerenih pristupa djeci i

izgrađivanje prakse za ranu i predškolsku dob u Republici Hrvatskoj.

- ZNANSTVENE STUDIJE Postignuća domaće i svjetske teorije i prakse u području institucijskoga odgoja i obrazovanja

za djecu rane i predškolske dobi3 , ali i dostignuća na području inicijalnog obrazovanja i

profesionalnog razvoja odgojitelja i drugih stručnih djelatnika u dječjem vrtiću utjecale su na

oblikovanje Nacionalnog kurikuluma.

Dijete je vrijednost po sebi. Ta je spoznaja utjecala na paradigmatske promjene slike o

djetetu i djetinjstvu te se ističe sljedeće:

- Dijete je osobnost već od rođenja i treba ga ozbiljno shvaćati i poštovati, - Dijete nije objekt u odgojnom procesu, već je socijalni subjekt koji participira,

konstruira i, u velikoj mjeri, određuje svoj vlastiti život i razvoj, - Djetinjstvo nije samo pripremna faza za budući život, već je životno razdoblje koje

ima svoje vrijednosti i svoju kulturu, - Djetinjstvo je proces socijalne konstrukcije, koji djeca i odrasli zajednički izgrađuju, - Djetinjstvo je proces koji se kontekstualizira uvijek u relaciji s određenim prostorom,

vremenom i kulturom (sociokonstruktivizam) te varira s obzirom na različitost uvjeta i kulture u kojima se događa. Stoga, kao što ne postoji univerzalno dijete, ne postoji ni univerzalno djetinjstvo.

Na tim osnovama Nacionalnom kurikulumu za rani i predškolski odgoj i obrazovanje

priskrbljena je znanstvena utemeljenost i praktična provedivost.

2 prema NKRPOO (2015:str. 8-10)

3 Jurčević-Lozančić, 2010., 2011.; Krstović, 2009., 2011.; Ljubetić, 2013., 2014.; Maleš, 2011.; Miljak, 1997.,

2007.; Petrović- Sočo, 2007., 2009.; Slunjski, 2006., 2011.; Šagud, 2006., 2011.; Vujičić, 2011., 2014.; Bruner, 2000.; Dahlberg, Moss i Pence, 1999.; Edwards i dr., 1998.; Ellis, 2004.; Elliott, 1998.; Fullan, 1999., 2002.; Giudici i Rinaldi, 2002.; Malaguzzi, 1998.; Piaget, 1977.; Vygotsky, 1978.; Whitebread i Coltman, 2007. i dr.

3. NAČELA NACIONALNOG KURIKULUMA ZA RANI I PREDŠKOLSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE4

- FLEKSIBILNOST ODGOJNO-OBRAZOVNOG PROCESA VRTIĆA

Načelo fleksibilnosti jedan je od parametara kvalitete u sustavu ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja koji nije moguće ostvariti izolirano od ostalih čimbenika kao što su organizacijsko upravljane i vođenje, kultura ustanove i odnosi, materijalne, prostorne i organizacijske pretpostavke, senzibilitet i spremnost djelatnika za promjene i sl. Temeljna pretpostavka za uspješno ostvarivanje ovog načela u vrtiću je fleksibilnost svih čimbenika odgojno-obrazovnoga procesa, a posebice onih profesionalno angažiranih i odgovornih za visoku razinu kvalitete ustanove u cjelini.

Primjena načela fleksibilnosti omogućuje cjelovito učenje djece i odraslih, i to aktivnim propitivanjem prethodno izgrađenih koncepata i kontinuiranim izgrađivanjem novih.

- PARTNERSTVO VRTIĆA S RODITELJIMA I ŠIROM ZAJEDNICOM

Obitelj i vrtić su dva temeljna sustava u kojem se dijete rane i predškolske dobi razvija i raste,

zadovoljava svoje osnovne potrebe, stječe prve spoznaje o sebi i svijetu oko sebe, uči o

komunikaciji i odnosima, suživotu, zajedništvu, toleranciji, razvija svoje potencijale i stječe

spoznaje i vještine prijeko potrebne za čitav život.

Roditelji/skrbnici djeteta su privilegirani i primarni odgojitelji svojemu djetetu te ih stoga

valja prihvaćati i poštovati kao ravnopravne članove vrtića – partnere, koji ustanovu

obogaćuju svojim individualnim značajkama i iskustvima te svojom vlastitom kulturom, čime

pridonose kvaliteti ustanove u cjelini.

Otvorena, podržavajuća i ravnopravna komunikacija roditelja tj. skrbnika djeteta, odgojitelja

i ostalog osoblja u ustanovi za rani i predškolski odgoj i obrazovanje ima zajednički cilj:

primjereno odgovoriti na individualne i razvojne potrebe djeteta i osigurati potporu njegovu

cjelovitom razvoju.

- OSIGURANJE U KONTINUITETU U ODGOJU I OBRAZOVANJU

Osiguravanje kontinuiteta u odgoju i obrazovanju iznimno je važno jer stvara polazište i osigurava uvjete za zadovoljavanje jednog od temeljnih prava djeteta - prava na odgoj i obrazovanje. Uvažavajući Bronffenbrenner-ovu Teoriju ekoloških sustava ovaj dokument ističe pretpostavke za uspostavljanje kontinuiteta u odgoju i obrazovanju su: - Kvalitetna suradnja (partnerstvo) u sklopu i među različitim razinama odgojno-

obrazovnoga sustava (podsustava). - Kvalitetna suradnja svih podsustava s obiteljima djece i lokalne zajednice.

Osnovni cilj kvalitetne suradnje/partnerstva među podsustavima i njihove kvalitetnije

suradnje s obiteljima i lokalnom zajednicom jest premošćivanje barijera koje izazivaju stres i

nezadovoljstvo u djece, roditelja i prosvjetnih djelatnika prije i tijekom prijelaza u sklopu

podsustava te među sustavima.

4 Prema NKRPOO (2015: str.11-17)

- OTVORENOST ZA KONTINUIRANO UČENJE I SPREMNOST NA UNAPRJEĐIVANJE PRAKSE

Podlogu tvorbe kurikuluma ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja predstavlja okruženje

vrtića, a ne izdvojeni sadržaji učenja ili predmetna područja. Briga o postizanju i održavanju

kvalitete tog okruženja (različite dimenzije okruženja) predstavlja temeljni preduvjet

kvalitete odgojno-obrazovnog procesa u vrtiću. Otvorenost za kontinuirano učenje i

spremnost na unapređivanje prakse moguće je osnaživati uz pomoć:

- kontinuiranog istraživanja i unapređivanja kvalitete odgojno-obrazovnoga procesa od samih praktičara – odgojitelja i drugih stručnih djelatnika vrtića;

- osposobljavanja praktičara – odgojitelja i drugih stručnih djelatnika vrtića za istraživanje i aktivno promišljanje vlastite odgojno-obrazovne prakse (na razini inicijalnog obrazovanja i profesionalnog razvoja), u smjeru razvoja refleksivne prakse i refleksivnog profesionalizma;

- povezivanja svih sudionika odgojno-obrazovnoga procesa koji uče, istražuju i mijenjaju odgojnu i obrazovnu praksu i dijele to iskustvo s drugima (posebice sustručnjacima i roditeljima) u zajednice koje uče.

To osigurava oživotvorenje ideja sadržanih u Nacionalnome kurikulumu za rani i predškolski

odgoj i obrazovanje u samu odgojno-obrazovnu praksu.

4. VRIJEDNOSTI NACIONALNOG KURIKULUMA ZA RANI I PREDŠKOLSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE5

Vrijednosti se izvode iz najboljega humanističkog naslijeđa društva i civilizacije, na

pojedinačnoj i društvenoj razini. One predstavljaju stalni orijentir za ostvarivanje odgojno-

obrazovnih ciljeva i potku odgojno-obrazovnog sustava od rane i predškolske dobi djeteta do

završetka njegova školovanja. Vrijednosti usmjeravaju odgojno-obrazovno djelovanje ka

osiguravanju individualne i društvene dobrobiti, u skladu s time kakvu se djecu i kakvo se

društvo želi razviti.

- ZNANJE

Znanje djetetu omogućuju razumijevanje i kritičko promišljanje svega što ga okružuje, snalaženje u novim situacijama te uspjeh u svakidašnje životu i svim kasnijim etapama institucijskog obrazovanja. U vrtiću dijete stječe znanje aktivno, oslanjajući se na svoj urođeni istraživački i otkrivački potencijal. Ono se razvija u poticajnome socijalnom i fizičkom okruženju vrtića, u interakciji s materijalima i drugom djecom te uz neizravnu potporu odgojitelja. U ranoj i predškolskoj dobi posebno je važno djetetu osigurati radost otkrivanja i učenja koje se najviše oslanja na igru i druge djetetu zanimljive aktivnosti.

Vrtić djetetu treba omogućiti da samo sebe percipira kao kompetentnog i uspješnog učenika te razvija različite strategije učenja. U takvim uvjetima dijete stječe kompetenciju „učenja učenja“, kao temelj ostvarivanja koncepta cjeloživotnog učenja.

- HUMANOST I TOLERANCIJA

Humanizam i tolerancija podrazumijevaju prihvaćanje i poštovanje živog bića i njegova

dostojanstva te ostvarivanje pravednosti kao životnog načela. Afirmacija humanizma i

tolerancije podrazumijeva oblikovanje odgojno-obrazovnog pristupa temeljenog na

suosjećanju, prihvaćanju i međusobnom pružanju potpore, kao i osposobljavanju djeteta za

razumijevanja svojih prava, obveza i odgovornosti te prava, obveza i odgovornosti drugih.

U vrtiću djeca uče prepoznati i prihvatiti svoje i tuđe potrebe, poštovati različitosti i graditi

skrbne odnose s drugima te zajedno organizirati aktivnosti koje mogu moralno, materijalno i

duhovno podizati kvalitetu života cjelokupne grupe tj. zajednice.

- IDENTITET

Doba globalizacije obilježava multikulturalizam i zahtijeva odgoj i obrazovanje koje djetetu

omogućuju da oblikuje identitet „građanina svijeta“, a pritom sačuva svoj nacionalni

identitet i svoju kulturu te društvenu, moralnu, jezičnu i duhovnu baštinu.

Sva djeca imaju pravo na odgoj i obrazovanje koje prihvaća i podržava različitost identiteta

svakog djeteta i njegove obitelji. To podrazumijeva odstupanje od stereotipa i predrasuda

bilo koje vrste te prihvaćanje individualnih posebnosti svakog djeteta i osiguranje

individualnoga pristupa svakom djetetu.


Vrtić treba djetetu pomoći da razumije sebe i vlastiti identitet, ali i identitet drugih s kojima

se susreće u vrtiću i široj socijalnoj zajednici.

- ODGOVORNOST

U ranom i predškolskom odgoju promiče se razvoj sposobnosti djeteta za proaktivno i

konstruktivno sudjelovanje u životu zajednice te učenje o vlastitim i tuđim pravima,

obvezama, načinima djelovanja u zajednici i mogućnostima doprinosa zajedničkoj dobrobiti.

Odgovorno ponašanje pretpostavlja smislen i savjestan odnos između osobne slobode i

odgovornosti djeteta.

Vrtić djeci treba omogućiti slobodu izbora aktivnosti, sadržaja, partnera za aktivnosti,

prostora i načina oblikovanja aktivnosti te ih poticati da za svoje izbore uče preuzimati

odgovornost.

- AUTONOMIJA

Autonomija se ostvaruje odgojno-obrazovnim procesom usmjerenim razvoju samostalnog mišljenja, odlučivanja i djelovanja djeteta. Dijete se potiče na donošenje odluka i vršenje izbora, ostvarenje vlastitih prava te iznošenje i zastupanje vlastitog mišljenja. Razvoj osobne autonomije i emancipacije djeteta događa se u primjerenome fizičkom i socijalnom kontekstu vrtića, usmjerenom na stvaranje i održavanje prihvaćanja i recipročnih odnosa.

U podržavajućem i neugrožavajućem okruženju vrtića djeca razvijaju neovisnost, kritičke sposobnosti, samopouzdanje i racionalan pristup životu.

- KREATIVNOST

Kreativnost kao odgojna vrijednost predstavlja osnovu razvoja djeteta u inicijativnu i

inovativnu osobu koja je u stanju prepoznati, inicirati i oblikovati različite kreativne aktivnosti

i pronalaziti originalne pristupe rješavanju različitih problema.

U oblikovanju odgojno-obrazovnoga procesa posebno se cijeni i potiče razvoj divergentnog

mišljenja djeteta, i to u svim vrstama aktivnosti, područjima učenja i komunikaciji.

5. CILJEVI NACIONALNOG KURIKULUMA ZA RANI I PREDŠKOLSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE6

- OSIGURANJE DOBROBITI ZA DIJETE

Nacionalni kurikulum za rani i predškolski odgoj i obrazovanje usmjeren je prema osiguranju

dobrobiti za dijete. Osiguranje dobrobiti je multidimenzionalni, interaktivni, dinamični i

kontekstualni proces kojim se integrira zdravo i uspješno individualno funkcioniranje te

pozitivni socijalni odnosi u kvalitetnom okruženju vrtića.

Planiranje odgojno-obrazovnoga procesa usmjereno je na promišljanje dobrobiti i načine na

koji se ona može ostvariti, a ne na parcijalne ciljeve, tj. područja i sadržaje učenja, nezavisno

od individualnih značajki svakog djeteta.

Nacionalni kurikulum za rani i predškolski odgoj i obrazovanje uključuje: osobnu,

emocionalnu i tjelesnu, obrazovnu i socijalnu dobrobit djeteta.

- CJELOVIT RAZVOJ, ODGOJ I UČENJE DJETETA TE RAZVOJ KOMPETENCIJA

Važan cilj Nacionalnoga kurikuluma za rani i predškolski odgoj i obrazovanje je cjelovit razvoj,

odgoj i učenje djece te razvoj njihovih kompetencija. Postizanje ovog cilja temelji se na

shvaćanju djeteta kao cjelovitog bića te prihvaćanju integrirane prirode njegova učenja u o

Različiti segmenti odgojno-obrazovnoga procesa (zaštita, njega, odgoj, obrazovanje) trebaju

biti integrirani u cjelinu, tj. utkani u sve segmente zajedničkog življenja djeteta s drugom

djecom i odraslima u vrtiću, a ne vremenski i sadržajno parcelizirani.

Nacionalni kurikulum za rani i predškolski odgoj i obrazovanje usmjeren je prema razvoju

različitih kompetencija djece te odražava načela:

- Kompetencije djece su razvojne, nisu statične pa se potiče njihov razvoj i prati kontinuirano, a ne jednokratno ili povremeno (jednokratnim, periodičkim mjerenjem);

- Uspješnost djeteta u obavljanju određenih aktivnosti određuje splet više različitih kompetencija, čiji se pojavni oblici suptilno pretapaju s pojavnim oblicima mnogih drugih kompetencija. Zato se kompetencije djece procjenjuju cjelovito, a ne izdvojeno iz konteksta cjeline ostalih;

- Djeca jednake kronološke dobi mogu se u velikoj mjeri razlikovati po svojim razvojnim mogućnostima i kompetencijama.

Zato se kompetencije potiču i promatraju u kontekstu razvojnih mogućnosti svakog djeteta

posebno, a ne njegove kronološke dobi. Posebna pažnja posvećuje se kompetencijama koje

u ranoj dobi predstavljaju okosnicu razvoja svih ostalih, a osobito razvoju samopoštovanja,

samopouzdanja i pozitivne slike djeteta o sebi.

Ključne kompetencije za cjeloživotno učenje Nacionalnim kurikulumom za rani i predškolski

odgoj i obrazovanje potiče se i osnažuje razvoj osam temeljnih kompetencija za cjeloživotno

učenje, koje je obrazovna politika RH prihvatila iz Europske unije, a to su: 1. Komunikacija na

materinskome jeziku 2. Komunikacija na stranim jezicima 3. Matematička kompetencija i

osnovne kompetencije u prirodoslovlju 4. Digitalna kompetencija 5. Učiti kako učiti 6.

Socijalna i građanska kompetencija 7. Inicijativnost i poduzetnost 8. Kulturna svijest i

izražavanje.


6. ODNOS NACIONALNOG KURIKULUMA ZA RANI I PREDŠKOLSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE I KURIKULUMA VRTIĆA TE KURIKULUMA PREDŠKOLE7

Nacionalni kurikulum za rani i predškolski odgoj i obrazovanje je službeni dokument propisan u Republici Hrvatskoj koji sadrži temeljne vrijednosti odgoja i obrazovanja djece u vrtiću. Polazišta ovog dokumenata su načela slobode, otvorenosti i raznolikosti, koja se trebaju odražavati na cjelokupnu organizaciju i provođenje odgojno-obrazovnoga rada u svim vrtićima u Republici Hrvatskoj. Njime se afirmiraju ideje pluralizma i slobode u primjeni pedagoških ideja i koncepcija, različitosti u vrstama i oblicima provođenja programa te demokratizacije društva prema subjektima koji se smatraju nositeljima programa, što predstavlja podlogu za razvoj različitih odgojno-obrazovnih koncepcija u vrtićima.

Nacionalni kurikulum ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja kao temeljni dokument struke, i kao okvir za definiranje odgojno obrazovnih poduhvata u zajednici dječjeg vrtića trebao bi, prema Nenadić-Bilan8 (2015), pomoći protagonistima, i to da: odgojiteljima pojasne pedagoške ciljeve, usmjere ih na najvažnije aspekte djetetova

razvoja kako bi primjereno odgovarali na djetetove potrebe,

djetetu osiguraju kontinuitet između predškolskog i osnovnoškolskog odgoja i obrazovanja,

roditeljima pomognu u razumijevanju djetetova razvoja i odgoja, ohrabre ih na uspostavu partnerstva s odgojiteljima i podrže ih u stvaranju okruženja koje potiče razvoj i učenje djece.


8 Nenadić-Bilan (2015): Kurikulum ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja – što, zašto, kako? U: Zrno, broj

117, rujan-listopad 2015, str.2-4

6.1. KURIKULUM VRTIĆA

Kurikulum vrtića predstavlja implementaciju tj. način provedbe Nacionalnoga kurikuluma za rani i predškolski odgoj i obrazovanje u pojedinome vrtiću s obzirom na njegove posebnosti.

Kurikulum vrtića u svakoj ustanovi oblikuje se s obzirom na specifičan kontekst tj.

njezinu kulturu te kulturu i tradiciju okruženja u kojem se ustanova nalazi. Kvalitetu kurikuluma vrtića određuju kontekstualni uvjeti u njemu (kvaliteta prostorno-materijalnog i socijalnog okruženja te organizacijska kultura), koje se kontinuirano propituje i unapređuje. Kurikulum Dječjeg vrtića Vrbik temelji se na recentnim dokumentima u RH vezanim za djelatnost ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja istaknute su vrijednosti i načela: holistički pristup poticanju, praćenju i dokumentiranju djetetova razvoja, ostvarivanje razvojnih prava i prava djeteta na sudjelovanje te uključenost u obitelj i zajednicu kao trajna dobrobit djeteta. Zakonski akti, programski dokumenti i pravilnici su sljedeći: 1. Zakon o predškolskom odgoju i obrazovanju (Narodne novine 10/97, 107/07, 94/13) 2. Nacionalni kurikulum za rani predškolski odgoj i obrazovanje (Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, 2014) 3. Državni pedagoški standard (Narodne novine, 63/08) 4. Obiteljski zakon (Narodne novine, 103/15) 5. Zakon o ustanovama ( Narodne novine, 76/93, 29/97, 47/99, 35/08) 6. Zakon o radu (Narodne novine, 93/14) 7. Konvencija o pravima djeteta (UN, 1989.; Državni zavod za zaštitu obitelji, materinstva i

mladeži (2001) 8. Konvencija o pravima osoba s invaliditetom (UN, 2006.) 9. Zakon o potvrđivanju Konvencije o pravima osoba s invaliditetom i fakultativnog

protokola uz konvenciju o pravima osoba s invaliditetom (NN, Međunarodni ugovori 06/07)

10. Program javnih potreba u predškolskom odgoju i obrazovanju te skrbi o djeci rane i predškolske dobi Grada Zagreba za 2015. godinu 11. Programsko usmjerenje odgoja i obrazovanja predškolske djece (Glasnik Ministarstva

kulture i prosvjete Republike Hrvatske 7-8/91) 12. Programi predškolskog odgoja, naobrazbe i skrbi djece s autističnim poremećajima (Glasnik Ministarstva prosvjete i športa 16/97) 13. Programi predškolskog odgoja, naobrazbe i skrbi djece s mentalnom retardacijom i djece

s tjelesnom invalidnosti i kroničnim bolestima (Glasnik Ministarstva prosvjete i kulture, posebno izdanje, broj 16/97)

14. Predškolski odgoj s programskim usmjerenjima njege, odgoja, zaštite i rehabilitacije djece predškolske dobi s poteškoćama u razvoju (Ministarstvo kulture i prosvjete, Zavod za školstvo RH, 1993)

15. Pravilnik o vrsti stručne spreme stručnih djelatnika te vrsti i stupnju stručne spreme ostalih djelatnika u dječjem vrtiću (Narodne novine, 133/97)

16. Pravilnik o posebnim uvjetima i mjerilima ostvarivanja programa predškolskog odgoja (Narodne novine, 133/97)

17. Pravilnik o načinu raspolaganja sredstvima državnog proračuna i mjerilima sufinanciranja programa predškolskog odgoja (Narodne novine, 134/97)

18. Pravilnik o obrascima i sadržaju pedagoške dokumentacije i evidencije o djeci u dječjem vrtiću (Narodne novine, 83/01)

19. Program zdravstvene zaštite djece i higijene i pravilne prehrane djece u dječjim vrtićima (Narodne novine, 105/02, 55/06 i 121/07)

20. Prehrambeni standardi za planiranje prehrane djece u dječjem vrtiću – jelovnici i normativi (Zagreb, Laserplus, 2007.)

21. Pravilnik o obrascima zdravstvene dokumentacije djece predškolske dobi i evidencije u dječjem vrtiću (Narodne novine, 114/02)

22. Pravilnik o vježbaonicama i pokusnim programima u dječjim vrtićima te o dječjim vrtićima kao stručno – razvojnim centrima (Narodne novine, 46/04)

„U institucijskim uvjetima podrazumijeva se sudjelovanje, po mogućnosti inventivno, svih sudionika u organiziranju zajedničke prakse koja nikada nije završen proces i koja omogućuje učenje i razvoj svih sudionika (Leave i Wenger, 1991, prema Miljak, 2007)“.

Dječji vrtić je zajednica djece i odraslih. Autori9 zagovaraju tranziciju institucije vrtića u zajednicu koja uči, što znači da se podržava i podupire proces izgradnje kulture zajedničkog življenja i cjeloživotnog učenja svih protagonista, i djece, i odraslih (obitelji i zaposlenika vrtića). Načini na koji se ostvaruju interakcije među protagonistima, koji oblici učenja se preferiraju, kako se oblikuje materijalno i fizičko okruženje, ostvaruju rutine, tko i kako definira pojedine uloge i dr. razlikuju jednu kulturu od druge. Bez obzira na međusobne razlike, svaka bi kultura ustanove trebala izgraditi inkluzivno, poticajno i raznoliko okruženje, jer ono u ranoj dobi omogućuje razvoj različitih načina učenja ili različitih vrsta inteligencija (prema Gardneru 1993). Konstitutivni dio zajednice koja uči su i obitelji djece. Današnje obitelji, odvojene od važnih aspekata dnevnog vrtićkog života djeteta i osiromašenih zajedničkih iskustava s djecom, treba promišljeno uključiti u vrtićki kontekst. Nacionalni kurikulum ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja kao temeljni dokument struke, i kao okvir za definiranje odgojno obrazovnih poduhvata u zajednici dječjeg vrtića trebao bi, prema Nenadić-Bilan10 (2015), pomoći protagonistima, i to da: odgojiteljima pojasne pedagoške ciljeve, usmjere ih na najvažnije aspekte djetetova

razvoja kako bi primjereno odgovarali na djetetove potrebe, djetetu osiguraju kontinuitet između predškolskog i osnovnoškolskog odgoja i

obrazovanja, roditeljima pomognu u razumijevanju djetetova razvoja i odgoja, ohrabre ih na

uspostavu partnerstva s odgojiteljima i podrže ih u stvaranju okruženja koje potiče razvoj i učenje djece.

9 Stoll i Fink (2000), Bruner (2000), Rinaldi (2006), Dahlberg, Moss i Pence (2007), Miljak (2007), Slunjski (2007) i

dr. 10

Nenadić-Bilan (2015): Kurikulum ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja – što, zašto, kako? U: Zrno, broj 117, rujan-listopad 2015, str.2-4

U ovoj pedagoškoj godini posebna je zadaća ustanove, s jedne strane implementirati vrijednosti kurikuluma u život vrtića i, s druge, definirati kurikulum vrtića temeljem obilježja kulture življenja i učenja u ustanovi. Planiramo to činiti na sljedeći način:

Fizičko okruženje je osnovni izvor spoznaje za djecu koji ona, kao aktivni istraživači i protagonisti svojega učenja i razvoja, koriste i u njemu žive. U programu je osigurana raznovrsnost, raznolikost i stalna dostupnost materijala. S obzirom na potrebe djece različitih dobi, materijali su prilagođeni tim zahtjevima. Osnovni materijali (razvojno primjerena didaktička sredstva i pomagala: standardna oblikovana sredstva i igračke za simboličke igre, ranu pismenost, istraživanje i izražavanje, nestrukturirani, prirodni i namjenski izrađeni materijali) dopunjuju se specifičnim. Oprema koja se koristi u programima standardno je visoke kvalitete, što znači da u svim svojim atributima odgovara potrebama djece (funkcionalnost, multidimenzionalnost - kombinatorika, ergonomski dizajn), ali i brine o sigurnosti djece (netoksična, nije zapaljiva, neopasna), estetski je izvedena i privlačna i prilagođena dječjoj manipulaciji (lagana, lako prenosiva, trajna i solidna). U odgojno obrazovnom radu koriste se i nestrukturirani materijali koji imaju višestruk potencijal za učenje i razvoj djeteta. Djeca iz Redovitog i Posebnih programa žive i uče u prostorima sobe dnevnog boravka i zajedničkih prostora.

Šetalište Jurija Gagarina 10 Djeca iz svih deset odgojno obrazovnih skupina koriste prostore dnevnih boravaka optimalne veličine, 60 četvornih metara uz pripadajuće predprostore u kojima se nalaze dodani sadržaji i oprema za simboličke igre i/ili centre aktivnosti djece. Po dvije susjedne sobe spojene su natkrivenom terasom veličine 40 četvornih metara. Uza svaki dnevni boravak nalazi se sanitarni čvor i hodnik s garderobom. Djeca koriste zajedničke prostore ispred dvorane, veličine 100 četvornih metara, kao i zajedničke prostore galerije na katu (sadržaji vezani uz simboličke igre i zajedničke aktivnosti i sadržaje za djecu četiriju odgojnih skupina) veličine 100 četvornih metara. Prostor dječjeg vrtića sadržava sportsku dvoranu optimalne veličine opremljene potrebnim rekvizitima, spravama i poticajima, spremišta i vanjske prostore za kretanje, aktivnosti kineziološke i sportske naravi i igre. Djeca koriste vanjski prostor i sadržaje na igralište optimalne površine, prometnom poligonu i travnjaku sa sjeverne strane vrtića.

Prisavlje 4 Od ukupno devet odgojno obrazovnih skupina, njih osam koristi prostore dnevnih boravaka optimalne veličine, 60 četvornih metara, uz pripadajući predprostor. Ove sobe dnevnog boravka imaju izlaz na vlastitu, djelomično natkrivenu terasu veličine 50 četvornih metara. Uza svaki dnevni boravak su sanitarni čvor i hodnik s garderobom. Jedna odgojno obrazovna skupina je u minimalnom prostoru 48 četvornih metara, bez predprostora. Ima izlaz na zimski vrt koji djeca koriste kao izvor spoznaje i prostor za istraživanje i igru. Jednako tako koristi i namjenski opremljen manji prostor opremljen kao kutić za simboličke igre.

Prostor dječjeg vrtića sadržava sportsku dvoranu optimalne veličine opremljene potrebnim rekvizitima, spravama i poticajima, spremišta i vanjske prostore za kretanje, aktivnosti kineziološke i sportske naravi i igre. Djeca koriste vanjski prostor i sadržaje na igralištu optimalne površine, prometnom poligonu i povrtnjaku s istočne strane vrtića.

Fausta Vrančića 9 U područnom objektu jedanaest je odgojnih skupina. Šest je odgojnih skupina u optimalnim prostorima (jaslične odgojno obrazovne skupine u prostorima 60 četvornih metara, vrtićne odgojno obrazovne skupine u dvojnim prostorima od 70 četvornih

metara). Pet odgojno obrazovnih skupina koristi prostor dnevnog boravka minimalne veličine, 48 četvornih metara.

Svaka odgojno obrazovna skupina posjeduje vlastiti sanitarni čvor i dijeli hodnik s garderobom, kao i zajednički prostor predvorja i galerije na katu (sadržaji vezani uz simboličke igre i istraživačke aktivnosti - kabineti). Prostor dječjeg vrtića sadržava sportsku dvoranu optimalne veličine opremljene potrebnim rekvizitima, spravama i poticajima, spremišta i vanjske prostore za kretanje, aktivnosti kineziološke i sportske naravi i igre. Djeca koriste vanjski prostor i sadržaje na igralište optimalne površine.

Ulaz u zajednički prostor u sva tri objekta osiguran je prema važećim sigurnosnim propisima (šifrirano elektronsko otvaranje vrata), vanjske površine igrališta, travnjaka i terasa osigurane su ogradama postavljenima prema važećim standardima zaštite.

Materijalni uvjeti Posebnih programa navedeni su u programima Montessori (0 do tri godine, tri do polaska u osnovnu školu) te programima Ranog učenja engleskog jezika i sportskog programa (vidi u poglavlju 4 – odgojno obrazovni rad).

DNEVNI RITAM AKTIVNOSTI U DJEČJEM VRTIĆU - JASLICE

VRIJEME AKTIVNOST

07:00 – 8:15 Okupljanje djece, individualni rad, rad u parovima, malim grupama ili zajedničke

aktivnosti cijele skupine

08:15 – 9:00 Priprema za doručak i doručak (osamostaljivanje djece u brizi o sebi – pranje

ruku, postavljanje stola, samoposluživanje pri jelu i pospremanje stola)

09:00 – 10:00 Aktivnosti u grupi prema dnevnom planu i programu (rad u parovima, malim

grupama ili zajedničke aktivnosti cijele skupine)

10:00 – 10:45 Priprema za izlazak na igralište i boravak na zraku

10:30 – 11:00 U razdoblju procesa prilagodbe - aktivnosti objedovanja za najmlađe

10:45 – 11:00 Ulazak u prostore vrtića u malim grupama i priprema za ručak

11:00 – 11:30 Ručak

11:30 – 11:45 Osobna higijena i priprema za poslijepodnevni odmor

11:45 – 14:00 Poslijepodnevni odmor (uz slušanje glazbe, priče i sl.) – individualno prema

potrebama djece

14:00 – 14:30 Ustajanje, priprema za užinu, užina

14:30 –17:00 POPODNEVNI ODGOJNO OBRAZOVNI RAD: Individualni rad, rad u parovima,

malim grupama ili zajedničke aktivnosti cijele skupine ili boravak na zraku

DNEVNI RITAM AKTIVNOSTI U DJEČJEM VRTIĆU - VRTIĆ

VRIJEME AKTIVNOST

07:00 – 8:15 Okupljanje djece, individualni rad, rad u parovima, malim grupama ili

zajedničke aktivnosti cijele skupine

08:15 – 9:00 Priprema za doručak i doručak (osamostaljivanje djece u brizi o sebi – pranje

ruku, postavljanje stola, samoposluživanje pri jelu i pospremanje stola)

09:00 – 11:00 Aktivnosti u grupi prema dnevnom planu i programu ( rad u parovima, malim

grupama ili zajedničke aktivnosti cijele skupine)

11:00 – 12:00 Priprema za izlazak na igralište i boravak na zraku

12:00 – 12:15 Ulazak u prostore vrtića u malim grupama i priprema za ručak

12:30 – 13:00 Ručak

13:00 Osobna higijena i priprema za poslijepodnevni odmor

13:00 – 14:45 Poslijepodnevni odmor (uz slušanje glazbe, priče i sl.), djeca u godini pred

školu rad u mirnim aktivnostima

14:00 – 15:00 Ustajanje, priprema za užinu

15:00 – 15:15 Užina

15:15 –17:00 POPODNEVNI ODGOJNO OBRAZOVNI RAD: Individualni rad, rad u parovima,

malim grupama ili zajedničke aktivnosti cijele skupine ili boravak na zraku

Vrtić koristi sigurnosno-zaštitne i preventivne programe: Program prevencije ovisnosti i

rizičnih ponašanja djece i Program mjera povećanja sigurnosti i zaštite djece, koji sadrži

podsjetnike i protokole postupanja (vidi tekst programa):

• Podsjetnik na postupke i metode djelovanja kod preuzimanja i predaje djeteta roditelju, • Podsjetnik na postupke i metode djelovanja kada roditelj ne dođe po dijete nakon

dežurstva, • Podsjetnik o postupanju kod dolaska roditelja u alkoholiziranom ili nekom drugom

neprimjerenom psihofizičkom stanju, • Podsjetnik o postupanju u slučaju sukoba s roditeljem/roditeljima, agresivnosti roditelja

ili prijetnje oružjem te međusobnog sukoba roditelja, • Podsjetnik na postupke i metode djelovanja kada dijete pobjegne iz vrtića, • Podsjetnik na postupke i metode djelovanja pri korištenju igrališta, • Podsjetnik na postupke i metode pružanja prve pomoći, • Podsjetnik na postupke i metode djelovanja na sigurnost djece u sobi dnevnog boravka • Podsjetnik na postupke i metode nadzora kretanja osoba u objektu, • te dva Protokola Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti: • Protokol o postupanju u slučaju nasilja među djecom i mladima i • Protokol o postupanju u slučaju nasilja u obitelji.

- SUVREMENA SHVAĆANJA O DJETETU I ORGANIZACIJA ODGOJNO-OBRAZOVNOG PROCESA VRTIĆA

Rano djetinjstvo je razdoblje kada se stvaraju temelji za razvoj i odgoj svih ljudskih potencijala i sposobnosti. Procesi stjecanja novih djetetovih iskustava u odgojnoj skupini ovisit će i o socijalnim iskustvima što ih djeca donose iz svog obiteljskog konteksta. To znači da procesi učenja, u ovisnosti o navedenome, mogu biti manje ili više uspješniji, prirodniji i lakši. Gardner (1991) navodi kako djeca imaju 'prirođenu' lakoću u socijalnim interakcijama, a Prout i James (1999) tvrde da djeca imaju sve alate za društvenost i sudjelovanje u životu zajednice. Ovo je od velike važnosti s obzirom na činjenicu da se dječji vrtić danas smatra zajednicom koja uči, koja podržava i podupire zajedničko cjeloživotno učenje svih: i djece, i odraslih. Za te je procese od izuzetne važnosti i samo okruženje ili kontekst dječjeg vrtića, koje autori nazivaju kultura ustanove, ozračje, i sl. U svakom slučaju, okruženje u kojemu djeca i odrasli provode svoje dnevne živote i kroz njih uče treba poticati razvoj i učenje. Temeljna polazišta u određivanju poticajnog okruženja u instituciji dječjeg vrtića su:

razvojna primjerenost (dobna i individualna),

estetska oblikovanost i

socio-konstruktivistička paradigma cjeloživotnog učenja. Zadaća je u ranim godinama stvoriti uvjete za djetetovo učenje za život i suradnju s drugima. O tome

ovisi kvaliteta njegova života u odrasloj dobi. Stoga je potrebno razvijati i učiti:

Socijalna znanja - kompetentno sudjelovanje u aktivnostima vršnjaka traži nekoliko vrsta

socijalnih znanja: poznavanje normi, poznavanje glavnih socijalnih pravila grupe, poznavanje

jezika sporazumijevanja, sudjelovanja u aktivnostima vršnjaka (Katz, 1999).

Socijalno razumijevanje - sposobnost predviđanja tuđih reakcija na uobičajene situacije u

vršnjačkoj interakciji radi razumijevanja tuđih emocija i usklađivanja ponašanja u

interakcijama.

Socijalna umijeća - načini na koje djeca pristupaju jedni drugima - matematičkim jezikom

rečeno, to je omjer broja pokušaja da se pristupi igri vršnjaka i broja odbijanja (istraživanja

pokazuju 50:50). Obrasci socijalnog pristupa naučena u ranoj dobi najvažnija su socijalna

umijeća (Corsaro, 1985).

Socijalne dispozicije - trajne navike ili karakteristični načini reagiranja u različitim vrstama

situacija: radoznalost, šaljivost, kreativnost, plahovitost, refleksivnost, pristupačnost,

svadljivost, škrtost, sukobljavanje, šefovanje, egoističnost i dr. (Katz, 1995). Socijalne

alati za društvenost

znanja vještine umijeća dispozicije

dispozicije, kako pozitivne tako i negativne, djeca uče iz iskustva, usvajajući dostupan model

važne osobe iz njihove okoline.

Djeca uče kroz neposredno iskustvo života u zajednici s drugima. Svako učenje je pokušaj i poduhvat kojim dijete/djeca nastoje proniknuti u fenomene oko sebe, pronaći odgovore na trenutna pitanja koja ih zaokupljaju i snaći se u određenoj situaciji. Stoga je razina znanja koju djeca izgrađuju na ovaj način razina proceduralnog i/ili meta znanja11.

Istraživači ranog razvoja (Vygotsky, 1978; Gardner, 1983; Polgar, L. 1990; Malaguzzi, 1996; Bruner, 2000; Rinaldi, 2006) smatraju kako mala djeca posjeduju ogroman razvojni potencijal, intuitivno znanje, otvorenog su uma, odlikuje ih divergentno mišljenje i praktična inteligencija, a njihov autentični obrazac učenja odgovara matrici prijenosa višega reda (high road transfer pattern). To znači, da prilikom rješavanja pitanja relevantnih za njihove dnevne živote djeca kontinuirano svoja generalna iskustva prenose u konkretnu situaciju kako bi pronašla najbolje rješenje (da bi razmišljala djeca se moraju prisjećati, naslućivati, oslanjati na intuiciju). U tim situacijama ona moraju najprije prosuditi o tome koji se tip znanja zahtijeva za rješavanje konkretnog problema, zatim konstruirati vlastita objašnjenja i suprotstaviti ih mišljenjima drugih i potom preuzeti odgovornost za učinjeni izbor (Elmore, Peterson i McCartney, 1996). Na taj se način ostvaruje istinsko razumijevanje i dubinsko učenje (deep learning)12. Znanje se ovdje pojavljuje kao konstitutivni dio djetetova dnevnog života. U suradnji s drugima (odraslima i kompetentnijim vršnjacima) djeca svakodnevno konstruiraju nova značenja i nova znanja dijeleći ih međusobno, što je, prema navedenim autorima, jedan od razloga lakoće učenja u ranim godinama. Drugi razlog je igra, ona je djetetov modus operandi. I u ovoj pedagoškoj godini nastavit će se rad na području izgradnje ključnih kompetencija za

cjeloživotno učenje u djece i u odraslih te na području ostvarivanja prava obitelji i djece za

sudjelovanjem (zajedničkim donošenjem odluka o pitanjima koja se tiču dnevnih života,

učenja i rada u dječjem vrtiću kao kontekstu za življenje i učenje svih sudionika odgojno

obrazovnog procesa). Stoga su bitne zadaće:

- Izgradnja kompetencija za cjeloživotno učenje – kurikulumska orijentacija prema ishodima odgoja i obrazovanja (odrasli i djeca) i

- Ostvarivanje prava obitelji i djece na sudjelovanje.

IZGRADNJA KOMPETENCIJA ZA CJELOŽIVOTNO UČENJE (odrasli i djeca) Pristupi učenju u ranoj dobi moraju biti usklađeni s djetetovom prirodom. U suvremenim postindustrijskim kulturama promijenjena je slika o temeljnim društvenim konceptima, raspodjeli moći i društvenoj ravnoteži što direktno utječe na (pre)oblikovanje slike o djetetu i slike o znanju. S obzirom na navedeno potrebno je razumjeti da se razvoj i učenje odvija u zajednici s

drugima i to ne bilo kako, nego kroz demokratski odnos i dijalog. Tim više, jer se dječji vrtić

11

Prema Bloom-ovoj taksonomiji odgojno-obrazovnih ciljeva to je najviša razina znanja (razumjeti, analizirati, primijeniti, kreirati). 12 Kuljašević (2012b)

danas smatra zajednicom koja uči: podržava i podupire zajedničko cjeloživotno učenje svih: i

djece, i odraslih. U institucijskim uvjetima podrazumijeva se sudjelovanje, po mogućnosti

inventivno, svih sudionika u organiziranju zajedničke prakse koja nikada nije završen proces i

koja omogućuje učenje i razvoj svih sudionika (Leave i Wenger, 1991, prema Miljak, 2007).

Stoga je za pretpostaviti da i odgojno-obrazovnu praksu i kurikulum vrtića su-konstruiraju svi

protagonisti života u njemu.

Zato je naša orijentacija usmjerena stvaranju razumijevajućeg konteksta za potrebe svih u ustanovi dječjeg vrtića, osobito na izgradnju trajnih kompetencija za zajedničko učenje, djelovanje i življenje. Prema Nacionalnom kurikulumu za rani i predškolski odgoj i obrazovanje (MZOS, 2015) osnažuje se razvoj osam temeljnih kompetencija za cjeloživotno učenje. One predstavljaju temelj za procese razvoja samopoštovanja, samopouzdanja i pozitivne slike o sebi (sobne kompetencije). To su:

komunikacija na materinskome jeziku

komunikacija na stranim jezicima

matematička kompetencija i osnovne kompetencije u prirodoslovlju

digitalna kompetencija

učiti kako učiiti

socijalna i građanska kompetencija

inicijativnost i poduzetnost

kulturna svijest i izražavanje

motoričke kompetencije

Kompetencijski ishodi – ostvarivanje odgojno-obrazovnih ciljeva

prema Bloom-ovoj taksonomiji

Namjera je izgraditi i/ili poduprijeti rast znanja, vještina i stavova potrebnih u radu s djecom,

odraslima i roditeljima na području izgradnje ključnih kompetencija za cjeloživotno učenje. Za različite sudionike bit će potrebne različite razine znanja i vještina, no svaki bi sudionik

vrst

e zn

anja

činjenično

konceptualno

praktično

meta znanje

razi

ne

znan

ja

prepoznavanje

razumijevanje

primjena

analiza

vrednovanje

stvaranje

trebao dosegnuti svoje granice. Očekuje se u svim odgojnim skupinama izgrađeno kvalitetno razvojno ozračje i uzajamno razumijevajuća komunikacija, osobito za djecu s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama (djeca s teškoćama u razvoju i darovita djeca). U tom smislu nastavit će se praksa izrade Individualiziranih programa. Ove godine nastavlja se rad i praćenje razvoja kompetencija u godini pred polazak u osnovnu školu.

Metodologija provedbe

1. analiza (evaluacija rada na prethodnim kompetencijama) 2. unošenje promjena (input – nova kompetencija – sukonstrukcija pristupa, oblika rada,

osiguranja prostornih i materijalnih uvjeta i dokumentiranja) 3. praćenje provedbe (na razini odgojne skupine, više skupina, projekta i sl) 4. dokumentiranje, razvoj ideje (korištenje različitih vrsta dokumentacije i korištenje

dokumentacije za učenje djece, informiranje i involviranje roditelja i za osobno učenje i razvoj vještina dekodiranja; razvoj ideje temeljem sudjelovanja djece u odlučivanju)

5. evaluacija (partnerska, timska i grupna refleksija) … prikazani ciklus se ponavlja u mjesečnim razdobljima tijekom pedagoške godine (vidi

tablicu u poglavlju 8).

analiza

unošenje promjene

praćenje provedbe

razvoj ideje,

dokumentiranje

evaluacija

sudionici

odgojitelji

iskustveno učenje (skupni

oblici)

individualni angažman

djeca

iskustveno učenje

roditelji

individualni i/ili grupni

angažman

Cilj za područje kvalitete KURIKULUM USTANOVE:

Da se tradicionalni pristup shvaćanja odgojno-obrazovne dobrobiti za dijete transformira u suvremen pristup su-konstrukcije kurikuluma, konkretno, da se praksa u kojoj odgojitelj unaprijed planira znanja koja djeca trebaju stjecati (sadržaje, metode, vrijeme, oblike rada i provjeru) transformira u praksu u kojoj svi sudionici pedagoškog procesa konstruiraju i su-konstruiraju pristup otkrivanju znanja (situacijski pristup, pedagoški projekti, djetetov način, djetetovo vrijeme, korištenje dokumentacije u svrhu učenja odraslih i djece, refleksije, akcijska istraživanja).

Kurikulum je povezan sa svim područjima kvalitete. Za područje ranog i predškolskog razvoja

kurikulum je otvoren, razvojan i promjenjiv. Sadržaji djetetova učenja nisu unaprijed

određeni i striktno propisani već se odabiru temeljem praćenja i podržavanja interesa i

inicijativa djece. Kurikulum je integrativan, cjelovit, holističan, jer takvo je i dijete i njegovo

učenje. Kurikulum je humanističan, razvojan i participativan, poštuje individualne interese i

razvojne potrebe i prava. Kurikulum je inkluzivan uvažava i prihvaća različitosti djece, koje

mogu proizlaziti iz njihove različite životne dobi, različitih posebnih potreba i prava, različitih

nacionalnosti, vjeroispovijesti i sl. (prema Slunjski, 2011).

PEDAGOŠKA DOKUMENTACIJA

Osim propisane pedagoške dokumentacije za odgojnu skupinu odgojitelji vode i druge, raznolike oblike dokumentiranja tijekom pedagoške godine. Propisana dokumentacija obuhvaća:

- Knjigu pedagoške dokumentacije odgojne skupine (s razrađenim orijentacijskim planom i programom odgojno-obrazovnog rada za određeno razdoblje, tjednim planovima i programima odgojno-obrazovnog rada, dnevnikom odgojno-obrazovnog rada, zajedničkim aktivnostima djece i odraslih, bilješkama o radu s roditeljima, suradnji s članovima stručnog tima, te vrednovanje ostvarenog plana i programa za navedeno razdoblje),

- Imenik djece, - Evidencijsku lista prisutnosti djece, - Dosje djeteta s posebnim potrebama, - Program stručnog usavršavanja.

Osim propisane dokumentacije, odgojitelji će dokumentirati odgojno – obrazovni proces i na sljedeće načine:

- dokumentirati razvoj djeteta (obrazac inicijalnog intervjua, liste praćenja prilagodbe, bilješke o napredovanju svakog djeteta u odnosu na usvajanje vježbi, etnografske i anegdotske bilješke, foto-zapisi, video-zapisi, liste praćenja razvoja prema razvojnim područjima, razvojni portfolio djeteta: crteži, fotografije djeteta u radu),

- dokumentaciju o osobnom stručnom usavršavanju i profesionalnom razvoju (razvojna mapa odgojitelja, album)

- plakate dječjih projekata, foto i video-zapisi, etnografske i anegdotske bilješke, dječji radovi i dr.

Ovu dokumentaciju odgojitelji koriste na nekoliko načina:

- u radu s djecom kako bi im pružali prilike da promatraju, evociraju i elaboriraju svoje prijašnje radnje, traže logičke poveznice, preispituju svoje hipoteze i valoriziraju ih, uspoređuju prijašnje radnje i aktualne te buduće postupke i na taj način kreiraju vlastite teorije o nečemu.

- Roditeljima je dokumentacija dostupna kroz dva modela (razvojni portfolio djeteta i plakati u vanjskom prostoru). Na taj način roditelji imaju prilike, s jedne strane, steći iskustva o onom dijelu djetetova života koji im je nepoznat (jer ne dijele isti prostor i vrijeme dnevnoga života i odrastanja djeteta), i s druge strane, upoznati se s načinima rada u vrtiću, važnim razvojnim aspektima i procesima izgradnje djetetovih kompetencija za život i učenje.

- Odgojiteljima ova vrsta praćenja i dokumentiranja procesa učenja i razvoja djeteta pomaže da dobije bolji uvid u načine kako pojedino dijete izražava svoje potrebe ili stvaralačka svojstva što pomaže procesu individualizacije pristupa i interakcije s pojedinim djetetom, kao i kreiranju prilika za zajedništvo.

U procesu praćenja i vrednovanja u vrtići se koriste protokoli praćenja: Protokol KpK i Montessori pristup opažanju djeteta.

DJECA S POSEBNIM POTREBAMA

Posebne odgojno obrazovne potrebe djece proizlaze iz njihovih zdravstvenih i razvojnih posebnosti - teškoća ili darovitosti. S obzirom na pojavnost posebnih potreba, koje mogu biti privremene ili trajne, uz redovni odgojno obrazovni rad, za djecu s određenom posebnom potrebom organizira se i individualizirani rad u skupini i/ili individualni rad sa stručnjacima, ili ih se upućuje u specijalizirane ustanove u cilju postizanja njihova optimalnog razvoja.

Što? Kako? Tko? Intenzivno praćenje djece u periodu opservacije i procjenjivanje potreba djeteta

-praćenje u skupini - informiranje roditelja o tijeku prilagodbe - podrška odgojiteljima i roditeljima tijekom prilagodbe

Stručni tim

Kontinuirano praćenje i procjenjivanje potreba djece

- praćenjem djece u skupini - razmjenom informacija odgojitelja, roditelja i stručnog tima

Odgojitelji Stručni tim

Zdr. voditeljica

Identifikacija djece s posebnim potrebama

- inicijalni intervjui - praćenje djece u skupini od strane odgojiteljica i stručnog tima - razgovori i razmjena zapažanja odgojitelja, roditelja i stručnih suradnika - trijaže i testiranje - praćenje razvojnim listama

Odgojitelji Stručni tim

Zdravstvena voditeljica

Rad s djecom s posebnim potrebama individualizirani rad s djecom s

posebnim potrebama, individualni rad s djecom s posebnim

potrebama

prema potrebi, uključivanje osobnog pomagača ili trećeg odgojitelja

- prilagođavanje programa i aktivnosti razvojnim potrebama djeteta - prema individualnom planu i programu - prema p lanu i programu rada osobnog pomagača

Odgojiteljice Stručni tim

Osobni pomagač

Rad stručnog tima s odgojiteljicama stručni aktiv, stručne grupe, odgojiteljska vijeća, timovi odgojitelja, planiranja i refleksije, individualne konzultacije i savjetovanje, praćenje u skupinama

- pomoć u procjenjivanju potreba djece - razmjena iskustava - pomoć u proširivanju stručnih spoznaja - stjecanje kompetencija - pomoć i podrška u radu s djecom

Ravnateljica Odgojiteljice Stručni tim

Zdravstvena

- pomoć i podrška u radu s roditeljima voditeljica

Rad s osobnim pomagačem i trećim odgojiteljem planiranja i refleksije, individualne konzultacije i savjetovanje, praćenje u skupinama

- razmjena iskustava - pomoć u proširivanju stručnih spoznaja - stjecanje kompetencija - pomoć i podrška u radu s djecom - pomoć i podrška u radu s roditeljima

Odgojiteljice Stručni tim


Rad s roditeljima

individualni razgovori roditeljski sastanci kutići za roditelje

suradnje, posjeti

- pomoć i podrška u izboru primjerenog programa - pomoć u prilagodbi - prikupljanje podataka o razvoju djeteta - informiranje i savjetovanje roditelja - edukacije za rad kod kuće - podrška roditelju - uključivanje roditelja u aktivnosti skupine - uključivanje roditelja u radionice „Rastimo zajedno PLUS“ - upućivanje na literaturu - upućivanje u specijalizirane ustanove



Suradnja s vanjskim čimbenicima Ministarstvo obrazovanja, Gradski ured, Agencija,HURID, Dom zdravlja, Osnovne škole, Centri za socijalnu skrb, MUP, Visokoškolske ustanove, Specijalizirane ustanove, Pravobraniteljica, Sekcije, Volonterski centar Zagreb

- edukacije - razmjena podataka i iskustava - upućivanje na specijalističke obrade - podrška djeci s teškoćama u skupini



Stručno usavršavanje za odgojitelje iz odgojno-obrazovnih skupina u koje su uključena djeca s PP-TUR, pomagači

MODUL PODRŠKE ZA ODGOJITELJE MODUL PODRŠKE ZA POMAGAČE (10 radionica prema IPA projektu)

Ravnateljica ekspertni tim

Vrtića Odgojiteljice

PREGLED KONSTRUKCIJE, PROVEDBE I VALORIZACIJE IOOP-a

Što? Tko? Kada? Kako? Prikupljanje podataka, opservacija djece s TUR-om (protokoli praćenja KpK i prema Montessori metodi)

Odgojitelji u odgojnoj skupini (matični odgojitelji i treći odgojitelj), stručni suradnici prema potrebi, zdravstvena voditeljica

Rujan, kontinuirano po potrebi

Individualni pristup praćenju i bilježenju opažanja djeteta

Izrada IOOP-a, izmjene i dopune IOOP-a

Odgojitelji u odgojnoj skupini (matični odgojitelji i treći odgojitelj), rehabilitator, stručni suradnici, zdravstvena voditeljica

Listopad Siječanj Travanj

Timski, i po odgojnim skupinama

Provedba IOOP-a (konzultacije, razmjena iskustava)


Tromjesečne (10-12. mj. 2015, 1-3. mj., 4-6. mj. 2016)

Prema individualiziranim aktivnostima, aktivnostima u odgojnoj skupini, kroz suradnju s roditeljima

Tromjesečna evaluacija IOOP-a


Prosinac Ožujak Lipanj

Timski i po odgojnim skupinama

PODRŠKA

Što? Tko? Kada Kako Konzultacije Treći odgojitelji

Rehabilitator Tjedno, po odgojnim skupinama

Razmjena informacija, davanje uputa i smjernica za rad, upućivanje na stručnu literaturu

Konzultacije Stručne grupe, planiranja (prema satnici za odgojitelje) ( Teme: IOOP, karakteristike pojedinih oštećenja, oblici poticanja djece s TUR-OM, prilagodba odgojno-obrazovne sredine, nepoželjna ponašanja kod djece s TUR-om, senzorička integracija i dr.)

Treći odgojitelji Rehabilitator Odgojitelji (treći odgojitelji, matični odgojitelji) Rehabilitator

Mjesečno, po objektima Kontinuirano, 1x na mjesec

razmjena iskustava, savjetovanje, davanje uputa i smjernica za rad, upućivanje na stručnu literaturu Timski, radionica (izbor tema prema aktualnoj problematici (u skladu s aktualnim potrebama djece)

Stručni aktivi vrtića Pripreme za narednu ped.god.

Odgojitelji (treći odgojitelji, matični odgojitelj)i, stručni suradnici

Rujan Listopad Studeni Prosinac Veljača Ožujak Travanj Kolovoz

Radionica Praktikum Timski rad, razmjena iskustava, davanje informacija

- KULTURA VRTIĆA: IZGRADNJA ZAJEDNICE KOJA UČI

Kakav vrtić želimo?

Onakav kakvim ga vide različiti ljudi iz svojih različitih perspektiva i, onakav kakvim ga vidi suvremena teorija, praksa i znanost čije su vrijednosti izrečene kroz uvodne premise. Temeljem procesa samovrednovanja razvojnim smo se planom fokusirali na dva područja kvalitete: kulturu ustanove i kurikulum. Svim se protagonistima pružaju prilike suodlučivanja o važnim pitanjima djelovanja i razvoja ustanove, pri čemu se proces donošenja odluka temelji se na snazi argumenata osoba koje ih predlažu. U radu s djecom primjenjuje se metodologija ostvarivanja razvojnih i participativnih prava (NPOOLJP i DG). Područje kulture povezano je u svojoj provedbi s područjem organizacijskog upravljanja kroz inicijativnost i poduzetnost - odlučivanju, odnosno, preuzimanje odgovornosti u planiranju, provedbi i evaluaciji (vidi grafiku).

razi

ne

od

luči

van

ja

individualna samostalno donošenje godišnjeg

programa i plana aktivnosti za sudionike (projekti/akcijska istraživanja)

grupna praćenje i vrednovanje svojega rada i provođenje grupnih refleksija (1xmj)

za sve/zajednička usvajanje novih strategija rješavanja

problema, učenje novih vještina (kontinuirano)

Metodologija provedbe: AKCIJSKA

Cilj za područje kvalitete KULTURA USTANOVE:

Da se jedna vrsta kulture transformira u drugu vrstu, konkretno, da se izolacijska kultura (praksa da se život i učenje odvijaju isključivo unutar zidova sobe dnevnog boravka) transformira u suradničku kulturu (praksa da se živi i uči zajedno s drugima, odraslima i djecom: „Za odgojiti jedno dijete potrebno je čitavo selo!“, da se znanje dijeli, da se razvija kultura dijaloga i da se razvija zajednička odgovornost za djecu, prostor i odgojno-obrazovni proces.

indikatori provedbe

napisan, valoriziran PiP djelovanja svih

sudionika s adresiranim

odgovornostima

potpisne liste, zapisnici

razvojno primjereno fizičko i

materijalno okruženje,

unutarnji i vanjski prostori,

evidentirane promjene

dokumentacija odgojne skupine,

IOOP fotodokumentacija, razvojna portfolija djece i odgojitelja, dokumentacija AI i

projekata

analiza stanja

unošenje promjene

praćenje provedbe

razvoj ideje, dokumentiranje

evaluacija

Formalni oblici komuniciranja ideja i rješavanja određenih pitanja, konkretno: fokus grupe, refleksije i planiranja, interesni timovi. Neformalni oblici komuniciranja ideja i rješavanja određenih pitanja, konkretno: grupe podrške, ventiliranje, izleti i druženja, Cyber grupa i društvene mreže. Akcijski pristup: povezivanje u zajedničkim prostorima, povezivanje u zajedničkom planiranju, povezivanje u provedbi, praćenju i reflektiranju zajedničke prakse, povezivanju u procesu vrednovanja prakse i umrežavanje. Planske aktivnosti: povezane s društvenim i prirodnim fenomenima i događanjima, pitanjima koja se pojavljuju. Druženja djece: „otvoriti vrata“, pružiti prilike djeci da vide i upoznaju tko osim njih još živi u vrtiću – djeca različite dobi i odrasli: što rade, kako uče, kako provode dan i sl., Posjeti: odgojnim skupinama, zaposlenicima vrtića na njihovim radnim mjestima, radionicama za odrasle (roditelji i zaposlenici), izrađivanje plakata o navedenome, provođenje pedagoških projekata o tome i sl., Poteškoće koje se mogu očekivati: u nekim objektima bilo je teško povezivanje u fizičkom prostoru i umrežavanje, nemotivirani protagonisti, razina komunikacije između sudionika i dr. Načini rješavanja problema:

Involviranjem u odgojno-obrazovni i životni kontekst ustanove, kroz oblike individualne i/ili grupne suradnje i učenja odraslih, refleksije, izradom SWOT analize,

Prilagođavanjem organizacije rada novim uvjetima (npr: odgojitelji, roditelji i djeca izvan soba dnevnog boravka formiraju neki interesni centar u kojemu se djeca mogu igrati tijekom cijeloga dana – za to je potrebno stupnjevati radno vrijeme nekih odgojitelja, prilagoditi metodičke vježbe studenata – orijentacija na taj prostor te odgojitelje pripravnike uključiti u te oblike rada. Jednako tako roditeljima ponuditi sudjelovanje u nekim aktivnostima).

Motivacijske radionice (htijenje za „biti zajedno“); Radionice i stručni aktivi – Razvoj ključnih obrazovnih kompetencija za cjeloživotno učenje, predavanje iz područja Pozitivne psihologija, istraživanja i provođenje projetaka e-tweening-a: sve u smjeru preuzimanje odgovornosti i razvoj inicijative, poduzetništva (pitanje: za svoj dio u suodlučivanju odgojitelji moraju preuzeti odgovornost, ne čekati da umjesto njih to učini netko drugi) – dinamika određena GPP ustanove (vidi stručno usavršavanje).

Temeljem ovoga, orijentacijskog, razvojnog plana nositelji djelatnosti zajedno s drugim zaposlenicima će napraviti izvedbene forme Plana za kraća vremenska razdoblja (tromjesečja) s konkretnijom razinom definiranih ciljeva (što, kako, tko, gdje, kada, koliko često, pokazatelji uspješnosti provedbe – ishodi).

- ZNAČAJKE KURIKULUMA VRTIĆA ODGOJNO-OBRAZOVNI PROGRAMI: IZLUČITI CILJEVE I ZADAĆE PROGRAMA

- PROGRAM PREDŠKOLE - POSEBNI PROGRAMI (MONTESSORI O DO 3, MONTESSORI 3 DO POLASKA U OSNOVNU

ŠKOLU, RANO UČENJE ENGLESKOG JEZIKA, SPORTSKI PROGRAM) - KRAĆI PROGRAMI (MONTESSORI TERAPIJA, ODGOJ U VJERI) - PROGRAM „DJECA U PRIRODI“ - PROGRAM RAZVOJNOGA CENTRA - SURADNJA S HURID-om: DISEMINACIJA PROJEKTA IPA (MODULI PODRŠKE ODGOJITELJIMA I

POMAGAČIMA)

- PLANIRANJE I OBLIKOVANJE KURIKULUMA VRTIĆA

Kurikulum vrtića je rezultat djelovanja svih njegovih protagonista: djece, odgojitelja, roditelja

i drugih odraslih. On nije unaprijed definiran već je otvoren u vremenu i prostoru. O tome

kako se živi, uči i radi u nekoj ustanovi dječjeg vrtića, o njezinoj veličini, razvedenosti,

obrazovanosti njezinih protagonista, njihovim mikrokulturama i dr. ovisi kakva će biti kultura

određene ustanove. Ona se može razlikovati od kulture neke druge ustanove, čak i u slučaju

da imaju iste parametre, koji tu kulturu određuju.

Dječji vrtić je mjesto susretanja i dijaloga, koje bi trebalo pružiti čitav spektar primjerenih, i potrebama suvremenih obitelji, prilagođenih oblika komunikacije, kako bi djeca mogla odrastati u atmosferi dijaloga (prema Rinaldi, 2006). Suradnja s obitelji usmjerena je na ostvarivanje dijaloga, pružanje podrške roditeljstvu i pružanju prilika roditeljima da se uključe u život vrtića, a onda i u dnevne živote svoje djece i tako ostvare/ostvaruju one uloge, koje su im, kao mladim zaposlenim ljudima, često onemogućene. Stoga je važno osigurati uvjete za ostrvarivanje temeljnih roditeljskih, ali i djetetovih prava na sudjelovanje.

OSTVARIVANJE PRAVA OBITELJI I DJECE NA SUDJELOVANJE

Dječji vrtić je mjesto susretanja i dijaloga, koje bi trebalo pružiti čitav spektar primjerenih, i potrebama suvremenih obitelji, prilagođenih oblika komunikacije, kako bi djeca mogla odrastati u atmosferi dijaloga (prema Rinaldi, 2006).

„Dijete je subjekt vlastitoga djetinjstva. Ono posjeduje potencijal za učenje kroz demokratski dijalog i razmjerno sudjelovanje u distribuciji moći pa ga je potrebno uvažiti i uključiti u demokratske procese zajednice u kojoj živi (Prout i James u: Dahlberg i dr., 1999)“.

Obitelj je temeljna društvena zajednica, a pitanje primarne socijalizacije i učenja djece u ozračju suvremenih kretanja od opće je važnosti za društvenu zajednicu. O pojavi novih institucijskih kultura djetinjstava i obitelji govore suvremene studije (Zimmer, 1985; Neuman, 1989; Ebert, 1993; Elkind, 1996; Katz i McClellan, 1999. i dr. u: Špoljar, 2003). Prepoznajemo ih po fenomenu premještanja (translokacije) obiteljskih funkcija na institucije, u kojima se pojedinačne potrebe članova obitelji zadovoljavaju na način da se odrasli druže međusobno, odvojeno od djece i, djeca međusobno, odvojeno od roditelja. Djeca paralelno žive dvije odvojene socijalizacije: obiteljsku i institucijsku. Posljedica takvih praksi je značajno

sužavanje zajedničkog konteksta za dijalog i razumijevanje, što ekonomist Victor Fuchs potkrjepljuje podatkom kako današnja djeca, počevši od 1960-ih godina do danas, gube tjedno 10 do 12 sati roditeljskog vremena (u: Elkind, 1996). Ne čudi, stoga, da se danas, u okviru profesionalnog diskursa sve češće govori o potrebi učestalije refleksije i bolje komunikacije kroz nove i primjerenije sadržaje usmjerene na djetetov napredak. Metodologija rada na ovom području je participativna, interaktivna i orijentirana na odnose, unutar kojih su svi sudionici potpuno uključeni u proces učenja (akcijski pristup): konstrukt – promjena ponašanja – nova znanja, vještine – promjena stava – novi konstrukti (nova znanja). Cilj je usmjeren na podizanje kompetencija svih odraslih kako bi su-kreirali demokratsko ozračje (klimu) i djeci predstavljali model demokratskih odnosa utemeljen na vrijednostima demokratskog građanstva. Razlozi tome leže u činjenici da se pozicioniranje suvremenog, postkonvencijskog, djeteta u dominantno odraslome društvu mijenja temeljem njegovih prava na sudjelovanje u odlučivanju.

Prikaz pristupa u odnosu na sudionike

Na razini vrtića: Na razini odgojne skupine:

U suradnji s obitelji djeteta:

Stvarati demokratsko ozračje i prakticirati demokratsku praksu

(život i odlučivanje u vrtiću)

Stjecati pozitivna mirotvorna iskustva (svi, osobito djeca).Uključivati dijete u procese su-odlučivanja u životu odgojne skupine.

Stvarno uključiti dijete i obitelj u procese su-odlučivanja (oba konteksta socijalizacije).

Kako: Razvijati kompetencije za cjeloživotno učenje.

Kako: Akcijska istraživanja, Pedagoški projekti, Dnevne rutine.

Kako: Oblici suradnje i komunikacije s obitelji, Planiranja, ISU

Što:

- Mijenjanje kulture ustanove: od odlučivanja umjesto i za dijete do suradnje i zajedničkog odlučivanja (revizija kućnog reda i pravila gru-pe primjenom Hart-ove ljestvice)

- Dokumentiranje, analiza i refleksija odgojno-obrazovnih konteksta i mijenjanje prostornih konteksta – otvaranje za dijete i njegove inicijative.

Što:

- Uvažavanje djetetova mišljenja: Sve što dijete ima reći o tome kako svijet funkcionira (osobito kroz pravila grupe), gdje vidi sebe u tom svijetu, kakav može biti njegov doprinos svijetu na dnevnoj/općoj razini, učiti o demokraciji i djelovati na demokratičan način, učiti temeljne pojmove demokracije i građanskog odgoja, različitosti i jednakosti kao temeljnih načela održivosti života u zajednici, razvijati odgovornost i samopouzdanje.

- Sudjelovanje djeteta u oblikovanju vlastitog razvojnog portfolija, grupnih pravila, sadržaja učenja…

Što:

- Dokumentiranje procesa učenja djeteta,

- Korištenje Razvojnog portfolia djeteta.

- Provođenje ciklusa „Rastimo zajedno“

- Uključivanje djeteta u važna pitanja koja se tiču života obitelji.

Ishodi:

Na razini ustanove: Promijenjena dinamika i opseg dnevnih aktivnosti i rutina (više prilagođenih poziciji djeteta u vrtiću i njegovim razvojnim interesima), nova razina dogovaranja odraslih u interesu djeteta. Na razini odgojne skupine: a) sadržajnija i primjerenija pedagoška dokumentacija (sociogrami grupe, plakati s prikazima dječjih inicijativa, izjavama i spontanim izrazima (mišljenjima) djece, dječji uradci (fotografije, priče, crtež, istraživanja i i dr)., stara i nova grupna pravila, dokumentacija o pedagoškim projektima, portfolija djece, b) promijenjena dinamika dnevnog ritma, osobito u odgojnim skupinama djece u godini pred polazak u osnovnu školu, c) rezultati na razvojnim listama (područje poznavanja koncepata i činjenica iz demokratskog i građanskog aspekta života).

Na razini suradnje s obitelji: (promijenjena dinamika i opseg propisanih formalnih oblika suradnje s roditeljima, uvođenje neformalnih oblika suradnje i druženja, napravljen plan i definirani okvir sadržaja i pitanja suradnje i roditeljskog su-djelovanja i su-odlučivanja o i u životu grupe; plakati, slikovnice i druge vrste reprezentiranja djetetove perspektive i su-odlučivanja kao dio djetetove uključenosti).

Odgojitelji na temelju ove orijentacije izrađuju za svoje odgojne skupine i objekt konkretizaciju plana i programa provedbe.

Ishodi usmjereni na podršku obitelji i roditeljstvu

Ishodi na razini vrtića:

Na Ishodi na razini odgojne skupine: Ostvarena podrška roditeljstvu kroz modele:

Ciklus radionica „Rastimo zajedno“ – 3 tima u 3 objekta

Ciklus radionica „Rastimo zajedno +“ -1 tim

Ostvarena podrška roditeljskim i ljudskim kompetencijama:

Humanitarne akcije

Akcije uređenja interijera i eksterijera vrtića

Roditelji gosti, roditelji djeci

Ostvarena podrška odgojiteljima za rad s roditeljima:

Razvoj modela korištenja Razvojnih portfolija djece u komunikaciji s obitelji.

Ostvareno informiranje, konsultiranje i uvažavanje roditeljske perspektive – ostvaren dijalog s obitelji. vidljivo kroz:

Dokumentaciju o životu odgojne grupe (kutići za roditelje, prezentacije programa, pedagoški projekti),

Provedene individualne razgovore odgojitelja s roditeljima: temeljem procjena cjelovite slike o djetetu (opažanja i etnografske bilješke, fotodokumentacija, crteži djeteta) i djetetova razvojnog statusa (razvojne liste za dob),

Provedene nove oblike suradnje s obitelji (roditelji u odgojnoj skupini – su-kreatori kurikuluma)

Roditeljski sastanci – teme i oblici Kada: Što: Oblik: Tko:

Rujan/listopad 2015.

Predstavljanje kurikuluma odgojne skupine

tematski Sve odgojne skupine

Rujan-studeni 2015.

Predstavljanje kurikuluma predškole i kompetencijskih ishoda za djecu

komunikacijski Skupine u godini pred polazak u OŠ i mješovite

Rujan – studeni 2015. – travanj 2016.

Predstavljanje programa „Djeca u prirodi“

tematski Skupine u godini pred polazak u OŠ i mješovite, ravnateljica, pedagoginja, zdravstvena voditeljica

Studeni/prosinac 2015.

Razvojne potrebe djece komunikacijski Sve odgojne skupine

Siječanj/veljača 2016.

Prezentacija rada na razvoju kompetencija za cjeloživotno učenje

komunikacijski Sve odgojne skupine

Svibanj/lipanj 2016.

Aktivnosti za boravak na otvorenom/priprema za ljetnu organizaciju rada

tematski/ komunikacijski

Sve odgojne skupine

Listopad – travanj 2016.

Roditeljski sastanak IPA tematski Skupine u godini pred polazak u OŠ i mješovite

Svibanj/lipanj 29016.

Kompetencijski ishodi na kraju ped. godine

komunikacijski svi

Ostali oblici roditeljskog sudjelovanja

Dječji vrtić kao mjesto zajedničkog življenja djece i odraslih razvija i ostvaruje svoju socijalnu prirodu s/u bliskim okruženjem, konkretno s institucijama kulturne, športske, odgojno-obrazovne i informativne djelatnosti.

ob

lici r

od

itel

jske

par

tici

pac

ije

u p

rogr

amu

od

gojn

e sk

up

ine

individualni razgovori

početkom ped. godine/nakon trijažnih postupaka

po potrebi/

urgentna stanja

finalno

posjeti roditelja odgojnoj skupini (praćenje programa)

prema dogovorenom

rasporedu

uključivanje roditelja prema dogovorenom rasporedu, prema kalendaru događanja, koracima projekta

neverbalni oblici suradnje

tematska komunikacija putem panoa za roditelje

zajednički rad djece i roditelja na određenu temu - prezentacija putem plakata

ODGOJNO-ZDRAVSTVENI PROGRAMI Planira se:

za djecu školske obveznike iz dobno heterogenih i starijih odgojnih skupina (ukupno:

50+50 djece) dvotjedni program Škole klizanja, tijekom veljače 2015.

program „Djeca u prirodi“13 u Gradu mladih za djecu školske obveznike iz dobno

heterogenih i starijih odgojnih skupina (ukupno: do 120 djece iz svih objekata Vrtića) u

tri termina tijekom pedagoške godine 2015/16.

SURADNJA S GRADSKIM UREDOM ZA OBRAZOVANJE, KULTURU I SPORT Osim uobičajenih oblika suradnje u okviru osiguravanja općih uvjeta potrebnih za odvijanje djelatnosti vrtića, predviđa se suradnja:

rujan/listopad (kontinuirano) – podrška u provođenju programa predškole,

kontinuirano - unos podataka u elektroničke MATICE, (pedagoginja, logopedinja, tajnica),

kontinuirano - podrška u provođenju radionica iz IPA projekta (modul podrške za odgojitelje i modul podrške za pomagače),

u svibnju mjesecu tradicionalna suradnja u okviru manifestacije „Dana dječjih vrtića grada Zagreba“ 2016. godine: djeca i odgojitelji, stručni tim vrtića, ravnatelj i odgojitelji Posebnih programa.

SURADNJA S AGENCIJOM ZA ODGOJ I OBRAZOVANJE

Redovita suradnja u okviru stručnog usavršavanja, po potrebi i sadržajnija. Pojačana suradnja - na područjima:

rada s odgojiteljima – pripravnicima

u procesima napredovanja u položajna zvanja za odgojitelje i stručne suradnike te

prema individualnom angažmanu pojedinog stručnog suradnika (kao predavača ili moderatora radionice).

Suradnja u okviru provođenja programa Razvojnoga centra.

SURADNJA S MINISTARSTVOM ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I SPORTA Ovogodišnja suradnja ostvarivat će se u okviru:

podrške u provođenju programa predškole,

promidžbe djelatnosti predškolskog odgoja na državnoj razini,

sudjelovanjem na stručnim, stručno-znanstvenim skupovima i sl.

podrške u provođenju radionica iz IPA projekta (modul podrške za odgojitelje i modul podrške za pomagače),

SURADNJA S DRŽAVNIM ZAVODOM ZA STATISTIKU U okviru distribucije statističkih podataka o upisu, rodnoj i dobnoj strukturi polaznika vrtića, zaposlenosti roditelja, korištenju programa i podataka o uposlenima.

13 Program verificiran od strane MZOŠ R Hrvatske, Izvedbeni program DV Vrbik u prilogu

SURADNJA S LOKALNOM ZAJEDNICOM Kulturne institucije

Planiraju se posjeti muzejima Grada Zagreba, važnim institucijama i kazališnim kućama prema projektima koje će provoditi odgojitelji. Ostvarivat će se suradnja s Gradskim knjižnicama na području Trnja i Trešnjevke („Tin Ujević“, „Marin Držić“). Cilj ove suradnje je razvijati čitalačke navike i jezične kompetencije kod djece, osobito u godini pred polazak u osnovnu školu. Suradnja s kazališnim kućama i samostalnim glazbenim i dramskim umjetnicima ostvarivat će se u suglasju s bitnima zadaćama, i izvan navedenih pedagoških projekata, pa se: za djecu u dobi od navršene pete godine života planira posjet kazalištima, dok se za mlađu djecu planira dolazak mobilnih kazališta u vrtić. Sadržaj i izvoditelje izabrat će Povjerenstvo Vrtića (četiri odgojiteljice i pedagoginja), imenovano od strane ravnateljice, a prema prispjelim ponudama kazališnih kuća ili izvoditelja evidentiranih u Očevidniku kazališta).

SURADNJA S VISOKOŠKOLSKIM INSTITUCIJAMA Ove godine suradnja s Učiteljskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, studijem na Odsjeku za predškolski odgoj odvijat će se prema rasporedu kolegija kroz III. godinu studija iz metodika: Kineziološka metodika (voditelj vježbi: dr.sc.Vatroslav Horvat, doc.) i Metodika upoznavanja okoline III (voditeljice vježbi: dr.sc. Biserka Petrović-Sočo, izv.prof. i Katica Kuljašević, predavač UFZG). Uz to, odvijat će se i jednotjedna praksa za studente izvanrednog studija (I. i II. godina, dva puta tijekom akademske godine) i dvotjedne prakse za redovite studente (II. godina studija).

PRIKAZ RADA VJEŽBAONICE UFZG:

Šetalište J. Gagarina 10 Prisavlje 4 Fausta Vrančića 9

Metodika upoznavanja okoline III

U 3 odgojne grupe, 1 grupa studenata zimski semestar Mentori: Nevenka Štefančić, Sanja Naglić, Vanja Hrsan

U 3 odgojne grupe, po 2 grupe studenata, oba semestra Mentori: Milena Kovačić/Mirjana škegro, Ana Paraker, Ljiljana Piljek/Mirjana Rogić

Kineziološka metodika

U 4 odgojne grupe, po 2 grupe studenata, zimski i ljetni semestar Mentori: Ljiljana Krulik, Amalija Stipić, Đurđica Kirin, Nikolina Kotrman

Pedagoginja Katica Kuljašević i ravnateljica Davorka Crnković suradnice su u Kolegiju Uvod u predškolsku pedagogiju i Predškolski kurikulum (alternativne pedagoške koncepcije: Montessori), Odsjeka za pedagogiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu,

Pedagoginja Katica Kuljašević mentorica je studentima Odsjeka za pedagogiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu,

Psihologinja Minja Jeić suradnica je u dijelovima kolegija „Uvod u predškolsku i školsku psihologiju“ i „Psihološka procjena djece“, Odsjeka za psihologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu,

Zdravstvena voditeljica Marija Pihač suradnica je Zdravstvenog veleučilišta,

Logopedinja Martina Smiljanić surađivat će s profesoricom Mirjanom Lenček, profesoricom Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta, i Centrom za rehabilitaciju

Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta. Mentorirat će studentsku praksu i vježbe studenata u okviru kolegija „Poremećaji čitanja i pisanja“.

SURADNJA S OSNOVNOM ŠKOLOM

Planira se suradnja s osnovnim školama na našem području:

OŠ Davorina Trstenjaka: gravitira područni objekt vrtića (Fausta Vrančića),

OŠ Davorina Trstenjaka-područni odjeli: gravitira centralni objekt vrtića (Gagarinov put),

OŠ Tina Ujevića: gravitira centralni objekt vrtića (Gagarinov put),

OŠ „Cvjetno naselje“: gravitira područni objekt (Prisavlje),

OŠ Matije Gupca,

OŠ Montessori: za djecu iz programa Montessori.

SURADNJA SA CENTRIMA ZA SOCIJALNU SKRB

Teritorijalno prema potrebi.

SURADNJA S USTANOVAMA VEZANIM UZ SKRB I BRIGU O DJECI

SUVAG (Gregl, A. psiholog)

Centar za rehabilitaciju (prof Ljubešić, M. psiholog, prof. Lenček, M. logoped)

Poliklinika za zaštitu djece grada Zagreba, (Profaca, B. psiholog)

Dom zdravlja „Trnje“ – komisija za upis djece u školu (dr. Veček)

Psihijatrijska bolnica za djecu i mladež, Kukuljevićeva (dr. Dufek, psihijatar)

Pravobraniteljstvo za djecu – Ivana Milas Klarić, Maja Gabelica Šupljika)

Pravobraniteljstvo za osobe s invaliditetom – pravobraniteljica A. Slonjšak.

HURID (Hrvatska udruga za ranu intervenciju) Suradnja će se odvijati u provedbi stručnog usavršavanja odgojitelja kroz provođenje programa podrške za odgojitelje i pomagače (IPA - modul podrške za odgojitelje i modul podrške za pomagače).

HMD (Hrvatsko Montessori društvo) Hrvatsko Montessori društvo, u suradnji s Dječjim vrtićem Vrbik organizirati će i dalje i stručne skupove za odgojitelje i stručne suradnike.

SURADNJA S VOLONTERSKIM CENTROM Dječji vrtić Vrbik objavio je dva projekta preko Volonterskog centra Zagreb, „Podrška uključivanju djece s teškoćama u razvoju u redovan sustav predškolskog odgoja“ i „Uključivanje "drugih odraslih" u dnevni život dječjih jaslica“. Za svaki projekt očekujemo po pet volontera. Volonteri će boraviti u grupama 2- 4 puta tjedno, po 3-5 sati tijekom cijele pedagoške godine.

6.2. KURIKULUM PREDŠKOLE

U skladu s odredbama Zakona o predškolskom odgoju (NN, 10/1997; 107/2007; 94/2013) i Državnoga pedagoškog standarda predškolskog odgoja i naobrazbe (NN, 63/2008, 90/2010) te Pravilnika o sadržaju i trajanju programa predškole (NN, 107/2014) dječji su vrtići u obvezi provoditi program predškole s djecom u godini pred polazak u osnovnu školu. Vrijednosti od kojih polazimo su:

pristupi učenju u ranoj i predškolskoj dobi moraju biti usklađeni s djetetovom prirodom,

razvoj i učenje odvija u zajednici s drugima kroz demokratski odnos i dijalog,

djeca svakodnevno konstruiraju nova značenja i nova znanja dijeleći ih međusobno pa se znanje pojavljuje kao konstitutivni dio djetetova dnevnog života.

Polazišta u odgojno-obrazovnom radu su obilježja dobi i razvojna očekivanja (prema: „life skills“), ciljevi su usmjereni ka kompetencijskim ishodima (prema: „working skills“), a taksonomijska obilježja razine znanja djece su visoka. Ova orijentacija istaknuta je u Nacionalnom kurikulumu za rani i predškolski odgoj i obrazovanje (MZOS, 2015). To znači da se osnažuje izgradnja zajednice u kojoj svi protagonisti imaju višestruke prilike za sudjelovanje, razvoj temeljnih kompetencija za cjeloživotno učenje na razini praktičnih znanja, vještina i stavova. O kojim se kompetencijama radi?

To su: Komunikacija na materinskome jeziku, Komunikacija na stranim jezicima, Matematička kompetencija i osnovne kompetencije u prirodoslovlju, Digitalna kompetencija, kompetencija Učiti kako učiti, Socijalna i građanska kompetencija, Inicijativnost i poduzetnost, Kulturna svijest i izražavanje te Motoričke kompetencije. U literaturi (Kellner, 2010; Stričević, 2011; i dr.) se može naići i na koncizniju podjelu kompetencija kao „vrsta pismenosti“ („multiple literacies“; „different kinds of literacy“). Rad s djecom usmjeren je ka ostvarivanju kompetencijskih ishoda („outcomes“), koji su za svako područje mjerivi i jasni.

Plan i program rada na osiguranju uvjeta za ostvarivanje kurikuluma predškole

KADA? KAKO? OBLIK/ KOME? ŠTO? (TEMA) TKO?

Rujan 2015. Listopad 2015.

Sastanak stručnog tima Sastanak stručnih suradnika, ravnatelja iz mreže vrtića

Planiranje izrade Programa predškole Rad na tekstu prijedloga Programa predškole

Ravnateljica Stručni tim GUOS, mreža vrtića

Rujan 2015.

Sastanak s odgojiteljima starijih i mješovitih dobnih skupina - plenarno

Pedagoška dokumentacija i vidljivost ostvarivanja Programa predškole, osiguranje uvjeta za popodnevni rad, suradnja s roditeljima, ishodi

Ravnatelj Stručni tim Odgojitelji

Listopad 2015. – lipanj 2016.

Svakodnevno - školski obveznici Program predškole Odgojitelji

Listopad 2015.

Trijažna ispitivanja: školski obveznici

Predčitačke vještine Logoped

Listopad-studeni 2015.

Prva procjena razvojnim listama Razvojne liste praćenja djece školskih obveznika od strane odgojiteljica

Odgojitelji

Rujan 2015.

Stručna grupa – (za odgojitelje i pomagače)

Načela pri izradi Individualiziranih planova i programa, vidljivost u pedagoškoj

Defektolog Stručni tim


Timovi odgojitelja

dokumentaciji Izrada individualiziranih planova i programa za djecu s odgodom polaska u OŠ

Odgojitelji


Individualni razgovori s roditeljima; Informiranje o razvijenosti predčitačkih vještina djeteta

Razvijenost predčitačkih vještina Logoped

Listopad 2015. – lipanj 2016.

Individualni rad s djecom Poticanje razvoja predčitačkih vještina Logoped

Siječanj, 2015.

Roditeljski sastanci za roditelje djece školskih obveznika, po objektima

Kompetencije djeteta pred polazak u školu Odgojitelji Stručni tim

Siječanj - travanj, 2016.

Testiranje, školski obveznici

Spremnost za školu Psiholog

po potrebi Individualni razgovori s roditeljima; Upute i vježbe rodit. i odg.

Priprema za školu Psiholog Logoped

Svibanj 2016. Završna procjena Razvojne liste praćenja djece školskih obveznika od strane odgojiteljica

Odgojitelji

Proljeće 2016. Pisanje mišljenja Pisanje mišljenja o razvojnom statusu djeteta i spremnosti djeteta za školu

Odgojiteljice i stručni tim

Proljeće 2016. Radni dogovori Posjet školi s ciljem pripreme za upise, savjetovanje o učiteljicama za pojedino dijete i formiranju razreda

Pedagozi OŠ Psiholog i logoped

Proljeće, 2016.

Prezentacija rada knjižnice i radionica za djecu

Što je to knjižnica? Knjižničarka, logoped pedagog

Proljeće, 2016.

Informativni razgovor Upis djece u prvi razred osnovne škole Po potrebi razgovor stručnog tima s komisijom za upis djece u školu

Dr. školske medicine, pedagog OŠ, Psiholog i logoped Vrtića

proljeće, 2016.

Posjet školama Upoznavanje djeca sa školom i boravak na jednom školskom satu

školski obveznici i odgojitelji, psiholog i logoped Vrtića

7. OSIGURANJE KVALITETE14

Jedno od temeljnih obilježja kvalitete je njezin stalni rast pa je obveza svih čimbenika

odgojno-obrazovnoga procesa (odraslih i djece) stalno promišljati, diskutirati i evaluirati

kvalitetu odgojno-obrazovne prakse i djelovati u smjeru njezina stalnog unapređivanja.

Kvalitetu podsustava čini ukupnost utjecaja (okruženje, ozračje, vođenje, odnosi,

komunikacija, uvjerenja, vrijednosti, ponašanja itd.) nužnih i korisnih za razvoj, odgoj i učenje

djece.

Kvaliteta programa kontinuirano se prati unaprjeđuje od strane odgojiteljica, stručnih suradnica i drugih odraslih, posebice roditelja i vanjskih suradnika (profesori s Učiteljskog fakulteta – voditelji metodičkih vježbi za studente). Analizom rezultata vrednovanja i dekodiranjem procesa program će se unaprjeđivati i poboljšavati u smislu primjerenijeg zadovoljavanja potreba i interesa djeteta, korištenja suvremenih oblika i metoda rada s djecom s naglaskom na slobodu i uključivanje svakog djeteta i zajedničko učenje, kao i obogaćivanja ponude i uvjeta u kojima djeca žive i uče. Algoritam praćenja i unošenja promjena u pedagošku praksu prikazan je na grafikonu koji slijedi.

Za vrednovanje i samovrednovanje koristi se propisana pedagoška dokumentacija, razvojni portfolio odgojitelja i zapisi odgojitelja (video i/ili etnografske bilješke i foto dokumentacija) koje odgojitelji koriste na planiranjima i diskursima sa ciljem analize stanja pedagoške prakse, traženja primjerenijih i/ili drugačijih načina zadovoljavanja djetetovih razvojnih i drugih potreba te izgrađivanja zajedništva.

14

Prema NKRPOO (2015: str.53-55)

praćenje

bilježenje

dokumentiranje analiza

refleksije

diskurs

promjena stanja

Vrednovanju programa pridonijet će i raznolika dokumentacija koja će se prikupljati tijekom godine: plakati dječjih projekata, foto i video-zapisi, etnografske i anegdotske bilješke, dječji radovi i dr. Ovu dokumentaciju odgojitelji koriste na nekoliko načina: u radu s djecom kako bi im pružali prilike da promatraju, evociraju i elaboriraju svoje prijašnje radnje, traže logičke poveznice, preispituju svoje hipoteze i valoriziraju ih, uspoređuju prijašnje radnje i aktualne te buduće postupke i na taj način kreiraju vlastite teorije o nečemu. Roditeljima je dokumentacija dostupna kroz dva modela (razvojni portfolio djeteta i plakati u vanjskom prostoru). Na taj način roditelji imaju prilike, s jedne strane, steći iskustva o onom dijelu djetetova života koji im je nepoznat (jer ne dijele isti prostor i vrijeme dnevnoga života i odrastanja djeteta), i s druge strane, upoznati se s načinima rada u vrtiću, važnim razvojnim aspektima i procesima izgradnje djetetovih kompetencija za život i učenje. Odgojiteljima ova vrsta praćenja i dokumentiranja procesa učenja i razvoja djeteta pomaže da dobije bolji uvid u načine kako pojedino dijete izražava svoje potrebe ili stvaralačka svojstva što pomaže procesu individualizacije pristupa i interakcije s pojedinim djetetom, kao i kreiranju prilika za zajedništvo. U procesu praćenja i vrednovanja u vrtići se koriste protokoli praćenja: Protokol KpK i Montessori pristup opažanju djeteta. O procesu samovrednovanja i vrednovanja pedagoške prakse prema brine i Tim za kvalitetu dječjeg vrtića koji izrađuje instrumente za samovrednovanje i primjenjuje ih na tri ciljane skupine: odgojitelji, djeca, roditelji. Protekle dvije godine vrednovala su se područja kvalitete Kultura ustanove i organizacijsko upravljanje, a ove pedagoške godine pridodat će se i područje kvalitete Kurikulum. Članovi tima za kvalitetu su:

- Davorka Crnković, ravnateljica - Katica Kuljašević, stručna suradnica pedagoginja - Martina Smiljanić, stručna suradnica defektologinja - Vesna Štefančić, voditeljica računovodstvenih poslova - Vanja Hrsan, odgojiteljica - Ivana Golik Homolak, odgojiteljica - Željka Pavković, pomoćna kuharica - Antić Andrea, odgojiteljica - Iva Novosel, član Upravnog vijeća Vrtića - Predstavnik roditelja

8. PROFESIONALNI RAZVOJ STRUČNIH DJELATNIKA VRTIĆA

U današnje vrijeme stručnjaci koji rade s djecom i obiteljima trebaju znanja, sposobnosti i

vještine primjenjive u različite kontekste, često nepredvidive i drugačije od očekivane rutine. Za to je, osim dobrog vladanja fundamentalnim znanjima, potrebno izgraditi i nova znanja te učiti kako ih primijeniti u aktualnom kontekstu. Thacker (prema: Desforges, 2001) smatra da bi u proces učenja svaki čovjek trebao ući sa htijenjem da se samoga sebe razumije kao društvenu osobu, što znači da je učenje u zajednici s drugima jednako važno kao i ono što se uči. Tek tada možemo govoriti o 'osobnom i društvenom' obrazovanju koje predstavlja temeljnu vrijednost na kojoj počiva znanje. U cilju stjecanja i/ili usavršavanja navedenih obrazovnih kompetencija u Vrtiću najprije bi trebalo razmisliti o mogućim odgovorima na dva ključna pitanja: Odakle potječe sadržaj osobnog i društvenog obrazovanja i, kakav bi trebao biti sadržaj osobnog i društvenog razvoja? Literatura15, kao i pozitivna praksa govore o sljedećem:

sadržaj koji izvire iz pojedinca (na temelju slike o sebi, a ona je rezultat interakcije s drugim ljudima pa prema tome, proučavanje sebe zahtijeva proučavanje socijalnog, kulturalnog i političkog konteksta),

sadržaj koji izvire iz konteksta odgojne grupe (svake godine djeca i odrasli uče iz onoga što im se događa i iz načina izlaženja na kraj s tim što ima se događa: rješavanja problema),

sadržaj koji izvire iz šireg konteksta vrtića (aktivno sudjelovanje u organizaciji, najbolje iskorištavanje postojećih mogućnosti, traženje pomoći, korištenje organizacije na konstruktivan način, razvoj sposobnosti samo-procjenjivanja i procjenjivanja drugih…).

Prema metodologiji usmjerenoj na različite dimenzije usavršavanja i profesionalnog razvoja 'in service' literatura razlikuje dva pristupa: onaj koji se uglavnom orijentira na opću dimenziju (školski duh i organizacijska kultura, duh odgojne grupe i organizacija, individualno učenje) i na specifičnu dimenziju (sadržaj osobnog i društvenog obrazovanja, kurikulum/ /Orijentacijski plan i program/Plan i program ustanove i sl.). U suglasju s tim planiraju se sljedeći oblici profesionalnog razvoja i stručnog usavršavanja:

Skupni oblici u vrtiću (stručni aktivi i stručne grupe, planiranja i diskursi, timovi) i

Skupni oblici izvan vrtića (edukacija u stručno razvojnim centrima, prema katalogu AZOO te seminari i stručni /ili stručno-znanstveni skupovi).

Područja i teme stručnog usavršavanja odgojitelja i stručnih suradnika usmjereni su na ostvarivanje područja kvalitete iz Razvojnog plana ustanove, i izgradnju i sukonstrukciju kurikuluma ustanove dječjeg vrtića Vrbik. Kako je već naglašeno, cilj je izgraditi i/ili poduprijeti rast znanja, vještina i uvjerenja potrebnih za oživotvorenje kurikulumskih vrijednosti, načela i ciljeva. Za različite sudionike bit će potrebne različite razine znanja i vještina, no svaki bi sudionik trebao dosegnuti svoje granice. Ove godine kao poseban prioritet rad je na razvoju ključnih kompetencija za cjeloživotno učenje, i to na razini znanja, vještina i stavova, kako u djece, tako i i odraslih. Provodit će se na dvije razine: na razini zajedničkog iskustvenog učenja (stručni aktivi) i na razini osobnog i partnerskog angažmana odgojitelja (razvojni portfolio djeteta).

15 Više o tome u: Desforges (2001)

Prikaz: odgojiteljska vijeća

Kada? Što? Tko?

rujan 2015. Rasprava o prijedlogu Godišnjeg plana i programa ustanove dječjeg vrtića i kurikuluma ustanove Vrtića

Ravnateljica, Stručne suradnice, odgojiteljice

veljača 2016. Polugodišnja analiza i valorizacija rada na bitnim zadaćama ustanove


travanj 2016. Stručna tema Vanjski suradnik

lipanj 2016. Godišnja analiza i valorizacija rada na bitnim zadaćama ustanove, posebni programi


kolovoz 2016. Rasprava o prijedlogu Izvješća o ostvarivanju Godišnjeg plana i programa ustanove


Prikaz: stručni aktivi i refleksije na implementaciju

Kada? Što? (Tema) Tko?

Rujan 2015. Komunikacija na materinskom jeziku; Komunikacija na stranim jezicima

Stručni tim, odgojiteljice

Listopad 2015.

Refleksija i diskurs Stručni tim, odgojiteljice

Listopad

2015.

Matematička kompetencija i osnove kompetencija u prirodoslovlju Stručni tim, odgojiteljice

Studeni 2015. Refleksija i diskurs Stručni tim, odgojiteljice

Studeni 2015. Socijalna i građanska kompetencija Stručni tim, odgojiteljice

Studeni 2016. Refleksija i diskurs Stručni tim, odgojiteljice

Prosinac

2015.

Učiti kako učiti; Digitalna kompetencija Stručni tim, odgojiteljice

Siječanj 2016. Refleksija i diskurs Stručni tim, odgojiteljice

Veljača 2016. Inicijativnost i poduzetnost Stručni tim, odgojiteljice

Veljača 2016 Refleksija i diskurs Stručni tim, odgojiteljice

Travanj 2016. Kulturna svijest i izražavanje; Stručni tim, odgojiteljice

Travanj 2016. Refleksija i diskurs Stručni tim, odgojiteljice

Prikaz: stručne grupe

Kada? Što? Tko?

Listopad

2015.

Izrada individualiziranih odgojno-obrazovnih programa (IOOP)

Rehabilitatorica, odgojiteljice, stručni tim

Studeni 2015. Prikaz prakse: roditeljski sastanak na temu Psihofizičke osobine djece i potrebe djece

Odgojiteljica, stručni tim

Prosinac

2015.

Prikaz prakse: roditeljski sastanak na temu Kompetencijski ishodi


Veljača 2016. Individualizirani programi (IOOP) – kako evaluirati ciljeve Rehabilitatorica, odgojiteljice, stručni tim

Ožujak 2016. Prikaz prakse: roditeljski sastanak na temu Aktivnosti na otvorenom


Svibanj 2016. Zdravstvene teme Zdravstvena voditeljica

Odgojitelji i stručni suradnici obvezni su voditi dokumentaciju o stručnom usavršavanju na propisanim obrascima (Pravilnik o obrascima i sadržaju pedagoške dokumentacije i evidencije o djeci u dječjem vrtiću, NN, br.83/01, čl. 9). Odgojitelji dokumentiraju svoj profesionalni rast i kurikulum ostvarivanja stručnog usavršavanja kroz Razvojne mape/portfolio. Odgojitelji i stručni suradnici u položajnim zvanjima mentora i savjetnika, dužni su promicati djelatnost putem publiciranja stručnih, praktičnih i istraživačkih radova (Pravilnik o načinu i uvjetima napredovanja u struci i promicanju u položajna zvanja odgojitelja i stručnih suradnika u dječjim vrtićima, NN, 20/05, čl.5, čl.7, čl.9, čl.10).

Rad s odgojiteljicama – pripravnicima Stručno osposobljavanje za rad odvijat će se u ustanovi i izvan nje ostvarivanjem Plana i programa stručnog osposobljavanja za navedene pripravnike.

PRIPRAVNICA MENTORICA STRUČNA SURADNICA RAZDOBLJE STR. OSP. IVANA BALEN ŠTEFANČIĆ NEVENKA KATICA KULJAŠEVIĆ 16.03.2015 – 15.03.2016.

NIKOLINA GALETOVIĆ MARTINA SMILJANIĆ KATICA KULJAŠEVIĆ 24.11.2014 – 23.11.2015.

TANJA SAMARDŽIĆ NAGLIĆ SANJA IVA ĐURAN SOKAČ 01.09.2015 – 31.08.2016.

ANTONIJA SVIBEN HRSAN VANJA IVA ĐURAN SOKAČ 16.09.2015 – 01.2.2016.

ANA PILJEK MARINA JANEŠ MARTINA SMILJANIĆ 17.11.2014 – 16.11.2015.

BARBARA HARINSKI NIVES VUKADINOVIĆ KATICA KULJAŠEVIĆ 17.11.2014 – 16.11.2015.

MILIĆEVIĆ MATEA MILENA KOVAČIĆ MARTINA SMILJANIĆ 03.11.2014 – 02.11.2015.

DRAGICA TAHIRI IVANA GOLIK HOMOLAK MINJA JEIĆ 01.09.2015 – 31.08.2016.

Rad članova povjerenstva s pripravnicama:

Oblici rada: Sudionici uz pripravnice: Termini:

Praćenje rada pripravnica (neposredni rad, vođenje obvezne pedagoške dokumentacije – dnevnik rada, Razvojni portfolio, bilješke o literaturi i dr.)

Mentori, stručne suradnice – članice Povjerenstva

Kontinuirano, prema Planu i programu stručnog osposobljavanja

Instruktivno - konzultativni rad Mentori, stručne suradnice – članice Povjerenstva

Kontinuirano, jednom na mjesec

Stručno usavršavanje u ustanovi Stručni tim Vrtića Prema kalendaru stručnog usavršavanja ustanove

Planiranja, refleksije Mentori, stručne suradnice – članice Povjerenstva, pedagoginja

Prema kalendaru stručnog usavršavanja ustanove

Praćenje i refleksija na ogledne radove pripravnica

Mentori, stručne suradnice – članice Povjerenstva, pedagoginja

Prema Planu i programu stručnog osposobljavanja

Izvješća pripravnica (primjeri opažanja iz prakse, pitanja uređenja fizičkog prostora i poticaja, osvrt na pročitanu literaturu)


Kontinuirano, jednom u dva mjeseca

Praćenje i refleksija kod izrade završnoga pisanoga rada


Prema Planu i programu stručnog osposobljavanja

Izrada Izvješća o stažiranju i stručnom osposobljavanju


Instruktivno - konzultativni rad u pripremi teme za ogledni rad na stručnom ispitu


Neposredno pred polaganje stručnog ispita

kurikulum djeČjeg vrtiĆa vrik za pedagošku godinu … ustanove 2015... · kurikulum ustanove...

Documents