kurikulum djeČjeg vrtiĆa cvrČak posedarje
Embed Size (px)
TRANSCRIPT
CVRAK POSEDARJE
Temeljem lanka 15. Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju („Narodne novine“ 10/97, 107/07
i 94/13), te lanka 12.a Statuta djejeg vrtia CVRAK Posedarje, Upravno vijee donosi Kurikulum
djejeg vrtia CVRAK Posedarje za pedagošku godinu 2016./2017.
KLASA: 601-01/16-01/01
URBROJ: 2198/07-01-3-16-99
E-MAIL: [email protected]
Tel/Fax: 023/266-703
RAVNATELJICA: ANA MILI, v.d. ravnatelj od 21.12.2012.
Ustanova je upisana u Trgovaki sud u Zadru pod registarskim brojem (MBS) 110027359
dana 25.08.2011. godine.
O KURIKULUMU ZA RANI I PREDŠKOLSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE ......................... 6
POLAZIŠTA KURIKULUMA DJEJEG VRTIA CVRAK Posedarje ……….…....……… 8
NAELA ........................................................................................................................................ 9
VRIJEDNOSTI ............................................................................................................................. 17
PROGRAMI ................................................................................................................................. 19
OSIGURAVANJE KVALITETE ................................................................................................ 25
LITERATURA ............................................................................................................................ 26
O NAMA
Djeji vrti CVRAK Posedarje je predškolska ustanova u kojoj se provodi rani i predškolski odgoj
i obrazovanje djece u dobi od navršene prve godine ivota do polaska u osnovnu školu, a iji je
osniva i vlasnik Opina Posedarje. Vrti se smjestio uz osnovnu školu na adresi Športska ulica 1A.
U Vrtiu se provode redoviti cjelodnevni 10-satni i poludnevni 5-satni programi predškolskog odgoja
i obrazovanja te obvezni Program predškole u trajanju od 250 sati.
Redovan program Vrtia polazi oko 55 djece (jedna jaslika skupina, te dvije mješovite skupine:
mlaa u dobi od 3 i 4 godine, te starija u dobi od 5 godina do polaska u školu), a Program predškole
oko 20 djece s kojima radi 6 odgojiteljica i jedan struni suradnik pedagog s ciljem osiguranja što
kvalitetnijeg boravka u vrtiu.
Djeji vrti CVRAK Posedarje je jedina ustanova ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja na
podruju Opine Posedarje, a rad joj se temelji na humanistikoj razvojnoj koncepciji.
MISIJA
Djeji vrti CVRAK Posedarje je ustanova za rani odgoj i obrazovanje koja djeluje na podruju
Opine Posedarje.
program usmjeren k razvoju cjelokupne linosti svakog djeteta, uvaavajui individualne potrebe i
interese djece, kulturu obitelji i zajednice u kojoj djelujemo. Svojim djelovanjem pruamo podršku
obitelji, pridonosimo razvoju roditeljskih kompetencija i doprinosimo razvoju društvene zajednice.
VIZIJA
elimo da naš vrti bude mjesto gdje je svako dijete jednako vano, jedinstveno i posebno, mjesto
najboljih mogunosti za sve, mjesto u koje se rado dolazi.
O KURIKULUMU ZA RANI I PREDŠKOLSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE
Nacionalni kurikulum za rani i predškolski odgoj i obrazovanje je slubeni dokument propisan u
Republici Hrvatskoj koji sadri temeljne vrijednosti odgoja i obrazovanja djece u vrtiu. Polazi od
postojeih nacionalnih dokumenata:
o Programsko usmjerenje odgoja i obrazovanja djece predškolske dobi (1991),
o Konvencija o pravima djeteta (2001),
o Nacionalni okvirni kurikulum za predškolski odgoj i obrazovanje te ope obvezno i
srednjoškolsko obrazovanje (2011),
o Smjernice za strategiju obrazovanja, znanosti i tehnologije Republike Hrvatske (2012),
o Prirunik za samovrednovanje ustanova ranoga i predškolskog odgoja i obrazovanja (2012),
o Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije (2014),
Takoer, polazi od primjera dobre odgojno-obrazovne prakse u Republici Hrvatskoj i svijetu te od
znanstvenih studija o dosezima u podruju inicijalnog obrazovanja i profesionalnog razvoja
odgojitelja i drugih strunih djelatnika vrtia, publiciranih u posljednjih dvadeset godina.
Nacionalni kurikulum sadri polazišta, vrijednosti, naela i ciljeve, generirane iz višegodišnjih
iskustva razvoja odgojno-obrazovne prakse i kurikuluma vrtia u Republici Hrvatskoj i dosega
hrvatskih i meunarodnih znanstvenika.
obrazovanje u pojedinome vrtiu s obzirom na njegove posebnosti. Kurikulum vrtia u svakoj
ustanovi oblikuje se s obzirom na specifian kontekst tj. njezinu kulturu te kulturu i tradiciju
okruenja u kojem se ustanova nalazi. Kvalitetu kurikuluma vrtia odreuju kontekstualni uvjeti u
njemu (kvaliteta prostorno-materijalnog i socijalnog okruenja te organizacijska kultura), koje se
kontinuirano propituje i unapreuje.
Najvanija znaajka kurikuluma je da je dijete vrijednost po sebi. Ta je spoznaja utjecala na
paradigmatske promjene slike o djetetu i djetinjstvu te se istie sljedee:
o dijete je osobnost ve od roenja i treba ga ozbiljno shvaati i poštovati,
o dijete nije objekt u odgojnom procesu, ve je socijalni subjekt koji participira, konstruira i, u
velikoj mjeri, odreuje svoj vlastiti ivot i razvoj,
o djetinjstvo nije samo pripremna faza za budui ivot, ve je ivotno razdoblje koje ima svoje
vrijednosti i svoju kulturu,
o djetinjstvo je proces socijalne konstrukcije, koji djeca i odrasli zajedniki izgrauju,
o djetinjstvo je proces koji se kontekstualizira uvijek u relaciji s odreenim prostorom,
vremenom i kulturom (socio-konstruktivizam) te varira s obzirom na razliitost uvjeta i
kulture u kojima se dogaa. Stoga, kao što ne postoji univerzalno dijete, ne postoji ni
univerzalno djetinjstvo.
Na tim osnovama Nacionalnom kurikulumu za rani i predškolski odgoj i obrazovanje priskrbljena je
znanstvena utemeljenost i praktina provedivost.
Kurikulum našeg Vrtia je teorijska osnova na kojoj se zasniva odgojno-obrazovni rad djejeg vrtia,
predstavlja osobnu iskaznicu vrtia i odraz naše vlastite odgojno-obrazovne filozofije. U izradi
kurikuluma našeg vrtia sudjelovali su svi odgojno-obrazovni djelatnici, skupina od odgojitelja i
strunih suradnika te definirali našu misiju i viziju, naše vrijednosti, polazišta, naela, program, smjer
profesionalnog razvoja i naine vrednovanja.
POLAZIŠTA KURIKULUMA DJEJEG VRTIA CVRAK Posedarje
ZDRAV IVOT
UENJE INJENJEM
IGRA
STVARALAŠTVO
IDENTITET
o Djetinjstvo je ivotno razdoblje koje ima svoje vrijednosti i kulturu. Dijete je dio obitelji,
odgojne grupe i društva.
NAELA
Naela, koja ine vrijednosna uporišta, dio su bitne sastavnice kojom se osigurava unutarnja
usklaenost svih sastavnica kurikuluma i partnersko djelovanje sudionika u izradi i primjeni
kurikuluma. Naša naela su:
Jedno od naela našeg vrtia je ivljenje bogatstva razliitosti.
U skupinama borave djeca razliite dobi, razliitog socio-ekonomskog konteksta, razliitog
religijskog statusa i nacionalnosti, a provodimo i inkluziju djece s teškoama u razvoju. Stoga, nunim
smatramo kod djece i kod odgojitelja osim osjeaja pripadnosti i ponosa na svoj zaviaj, treba
razvijati i interkulturalne kompetencije, osposobljavati se za ivot u multikulturalnom svijetu, poticati
uvaavanje razliitosti i snošljivosti te djelatno i odgovorno sudjelovanje u demokratskom društvu.
Smatramo da s time treba poeti od najranije dobi, jer je poznato da se ve u toj dobi razvijaju stavovi
i predrasude koji su rezultat djetetova iskustva i usvajanja stavova odraslih, najviše roditelja, ali i
drugih koji s djecom provode vrijeme. Pošto današnja djeca sve više vremena provode u ustanovama
one, (djeca, odgojitelji i ostali odrasli u njoj) mogu uvelike utjecati na usvajanje stavova i uvaavanje
razliitosti.
Uvaavanje razliitosti ukljuuje odgoj za empatiju (nauiti razumjeti druge i poistovjetiti se s njima),
odgoj za solidarnost (vea osjetljivost za probleme nejednakosti i društvenu marginalizaciju), odgoj
za priznavanje i poštivanje razliitosti (poštivanje drukijih stilova ivota kao osobno i društveno
bogatstvo), poticanje razvoja interkulturalne osjetljivosti te svijesti o sebi i drugima.
Tolerancija je jedna od temeljnih vrijednosti našeg Vrtia koja je ujedno temelj za ivljenje i
prihvaanje razliitosti, a temelji se na prihvaanju individualnih razlika i shvaanju kulturne
raznolikosti. Odgoj za toleranciju se temelji na uenju o jednakosti i osobnoj slobodi, ali i na
razvijanju odgovornosti prema drugima, na poštivanju drugih i njihovih prava, prihvaanju
razliitosti i njegovanju demokratskih odnosa u ustanovi.
2. Mješovite skupine
Sve su skupine našeg Vrtia dobno mješovite. U jaslikim skupinama borave djeca u dobi od 1 do 3
godine. Postoje dvije mješovite odgojne skupine, u mlaoj borave djeca u dobi od 3 i 4 godine, dok
u starijoj borave djeca od 5 godina do polaska u školu. Kako kriterij za grupiranje djece, s obzirom
na njihove razvojne i individualne osobitosti, ne mora biti njihova kronološka dob. Stvaranjem
mješovite skupine nastoji se izbjei jedno normirano ozraje, a postii prirodno, u ivotu uobiajeno.
Dijete je tako u socijalnoj situaciji u kojoj ima priliku doivljavati sebe u razliitim odnosima, s
ljudima razliite i kronološke i mentalne dobi. Tako djeca razliite starosti izmjenjuju svoja iskustva,
mlai ue od starijih, a stariji, pouavajui svoje mlae prijatelje, zapravo organiziraju svoje znanje i
potvruju kompetenciju. I prirodna obiteljska zajednica ukljuuje ljude razliite dobi pa takva skupina
svojim lanovima prua priliku za promatranje, oponašanje i stjecanje širokog raspona razliitih
vještina. Osim obiteljske situacije, grupe koju djeca samostalno i spontano formiraju (u ulici, na selu,
raznim izvaninstitucionalnim aktivnostima) su heterogene po sastavu. Pozitivni afekti zajednikog
druenja djece razliite dobi primjeuju se najviše na socijalnom planu. Mlaa djeca osjeaju se
zaštienima, odnosno rado prihvaaju skrb svojih starijih prijatelja. Starija djeca vole se brinuti o
mlaoj, igrajui pri tome razne zaštitnike uloge i razvijajui osjeaj strpljivosti i odgovornosti.
Budui da mješovite skupine potiu razvoj prosocijalnog ponašanja i potiu suradnju meu djecom,
disciplinski problemi koje uzrokuje kompetitivno okruje esto se smanjuju.
Mješovite skupine mogu osobito koristiti djeci koja u nekim podrujima svojeg razvoja funkcioniraju
ispod razvojne razine primjerene dobi. Toj djeci moe biti manje naporno ulaziti u interakcije s
mlaom djecom nego sa svojim vršnjacima, a takve interakcije mogu potaknuti motivaciju i
samouvjerenost kod mlae djece.
Brojne studije su dokazale i da mješovito grupiranje djece moe imati blagotvorne uinke za djecu u
riziku. Ustanovljeno je da su djeca sklonija prosocijalnom ponašanju i nuenju pomoi mlaoj djeci
nego svojim vršnjacima. S vršnjacima su sklonija u uspostavljanju prijateljskih odnosa i izraavanju
agresije, a za stariju su se djecu sklonija vezivati. Prisutnost mlae djece u mješovitim skupinama
nudi priliku za blagotvorno djelovanje u sluaju djece iji je socijalan razvoj rizian.
U mješovitoj grupi dijete spontano bira vrstu i duljinu trajanja aktivnosti, kao i partnera. I u ivotu
izvan vrtia dijete ivi u interakciji sa starijom i mlaom djecom, kao i odraslima razliite dobi, te se
mora nauiti odnosima s njima. Takvom uenju pogoduju dobno mješovite skupine. Prije grupiranja
potrebno je uzeti u obzir optimalni dobni raspon te omjer mlae djece prema starijima.
3. Organizacija poticajnog prostora i materijala
Stvaranje pozitivne poticajne klime u vrtiu, vaan je preduvjet za bogatstvo socijalnih interakcija
djece, koje u njihovom cjelovitom razvoju imaju neprocjenjivu vrijednost.
Organizacija prostora vrtia treba omoguavati slobodno kretanje djece i treba biti usmjerena
promoviranju susreta, komunikacije i interakcija djece. Raznolika i bogata interakcija djece nije
mogua u praznom, minimalno opremljenom prostoru, u zatvorenim i izoliranim prostorijama
dnevnog boravka. Soba dnevnog boravka pripada djeci i zato ju treba organizirati u skladu s njihovom
prirodom. Zidovi bi trebali sadravati njihove likovne uratke, plakate s prikazima njihovih projekata
tako da ih djeca i svi oni koji dolaze u njihove prostorije uvijek mogu iznova gledati i iz njih uiti.
Bogatstvo i promišljenost izbora materijala kojima djeca manipuliraju potiu ih na otkrivanje i
rješavanje problema s kojima se susreu te im takvo okruenje omoguuje da sami postavljaju
hipoteze, istrauju, eksperimentiraju, konstruiraju znanja i razumijevanja. Nuna je raznovrsnost i
stalna dostupnost materijala koji promoviraju neovisnost i autonomiju uenja djece. Sadrajno
bogatstvo materijala nuno je jer djeci razliitih interesa i razvojnih sposobnosti omoguuje razliite
izbore.
Djeci je potrebna sloboda kretanja, vei prostor, ureen tako da više slii radionicama, sobama
opremljenim s mnoštvom raznovrsnih materijala, alata, sprava i sredstava koji djeci pruaju
mogunosti razliite prilagodljivosti, transformacija, konstruiranja, graenja, istraivanja, igre i
uenja jer djeca svoja znanja ne preuzimaju pasivno od okoline, ve ih aktivno izgrauju, tj.
konstruiraju.
Okruenje šalje djetetu poruku o eljenom, primjerenom ponašanju, o tome kako stupiti u interakciju
s drugima i kako koristiti ponuene materijale. Prikladno strukturiran prostor olakšava slobodu
kretanja, kreativnu ekspresiju i uenje, a neprikladni ometa djeje aktivnosti, skrauje djeju panju,
poveava konflikte, namee više pravila i odgojiteljevog dirigiranja. Dostupnost materijala, otvorene
police, dohvatljive igrake poveavaju kod djece osjeaj vlasništva, kreativnog rješavanja problema,
razmjenu materijala i dr. Djeca i odrasli ne doivljavaju i ne vide prostor jednako zbog razlike u
perspektivi (razina pogleda, tjelesne proporcije, iskustvo...). Nuno je rukovoditi se djejom
perspektivom. Lakoa nadgledanja zbog niskih pregrada omoguuje odgojitelju uvid u djeje
aktivnosti kako bi mogao podrati pozitivna ponašanja i sprijeiti ona koja to nisu.
Prostorno okruenje vrtia treba biti ugodno i što više nalikovati obiteljskom, jer djeca u njemu
provode veliki dio svog djetinjstva. Obogaivanje prostora obuhvaa i samoobogaivanje djece. Ako
se dijete ohrabri i stjee pozitivnu sliku o sebi kroz svakodnevna iskustva, ono je sklono samo
napredovati, uiti i istraivati. Obogaivanjem prostora raznim poticajima nastoji se poticati
samoinicirano, samoorganizirano uenje djece, nastoji im se omoguiti da sve više upravljaju
procesom vlastitog uenja i da preuzimaju odgovornost za njega. „Protonost“ djece i nesmetano
kretanje prostorom smanjuje mogunost za konflikte, narušavanje aktivnosti drugih i poveava
sigurnost djece, ukoliko je i organizacija odgojno-obrazovnog rada odgajatelja pravilno i precizno
postavljena. Slobodno kretanje i tjelesne aktivnosti trebaju se odvijati na otvorenom i u za to
namijenjenoj dvorani, dok su ostali prostori vrtia namijenjeni prvenstveno spoznajnom, socijalnom
i emocionalnom razvoju djece.
U našem Vrtiu prostor je organiziran po centrima aktivnosti, a naješi su:
o Centar likovnog izraavanja i stvaranja
o Centar poetnog itanja i pisanja
o Centar graenja i prostornog oblikovanja
o Centar društvenih igara
o Centar za dramske igre
o Centar za manipulativne aktivnosti
o Centar trenutno aktualne simbolike igre (trgovaki centar, doktorski centar, frizerski centar,
kuhinjski centar...)
Kada dijete ima mogunost stupanja u interakciju s ostalom djecom u sigurnom, privlanom
okruenju, ono moe graditi povjerenje u svoje sposobnosti u igri i stvarnom ivotu. Ovakvom
organizacijom prostora u našem Vrtiu omoguujemo djetetu da izabire one materijale i aktivnosti
koje njemu odgovaraju, za koje ima najviše sklonosti i sposobnosti, djecu slinih interesa, a prema
istraivanjima je dokazano da ovakav raspored prostora znaajno smanjuje agresivna ponašanja,
sugerira im druenje u manjim skupinama i poveava samostalnost u izboru prostora i aktivnosti.
4. Inkluzija djece s teškoama u razvoju
Trajno opredjeljenje našeg Vrtia je poštivanje naela razliitosti, a to izmeu ostalog, podrazumijeva
i prihvaanje djece s posebnim potrebama s naglaskom na djecu s teškoama u razvoju kao
najranjivije skupine djece. Inkluzija kao vrijednost koju naš Vrti promie podrazumijeva proces u
kojem se djeca s teškoama, bez obzira na stupanj i vrstu teškoa odgajaju i obrazuju u okruenju sa
svojim vršnjacima, to je proces stvaranja osjeaja pripadnosti grupi u kojoj dijete s teškoama boravi.
Inkluzija se temelji na naelu da svaki pojedinac pripada društvu kojem na vlastiti nain pridonosi,
ona promovira toleranciju, pretpostavlja preobrazbu i promjenu cjelokupne zajednice, a ne samo
odgojno-obrazovnih institucija. Rad u uvjetima inkluzije podrazumijeva pristup usmjeren na dijete,
njegove interese, sposobnosti, vještine i potencijale, a ne na njegove teškoe.
Kakvoa ukljuenosti i napretka djece s teškoama ovisna je o senzibilitetu odgojitelja, strunih
suradnika, ravnatelja i osnivaa predškolskih ustanova za potrebe ove djece. Sukladno tome djecu s
teškoama u razvoju ukljuujemo u redovne skupine s redovnim odgojno-obrazovnim programom s
time da djeci s teim i kombiniranim teškoama nastojimo osigurati podršku, potiemo odgojitelje na
kontinuirano struno usavršavanje, te posebnu panju pridajemo suradnji s roditeljima te djece.
Dobrobiti za djecu s teškoama u razvoju u uvjetima inkluzije mnogostruke su:
ostvarivanje socijalnih interakcija odnosno druenje s vršnjacima koji im mogu biti uzori za razliite
vještine i ponašanja odnosno dobri modeli uenja, razvoj samopoštovanja i stvaranje pozitivne slike
o sebi kroz društvene odnose i aktivnosti, odrastanje u sredini u kojoj dijete ivi, hrabrost u traenju
i primanju pomoi od drugih. Na taj se nain i roditelji osjeaju prihvaenije, znajui da im dijete ima
jednake uvjete za rast i razvoj kao i ostala djeca, te imaju više vremena za sebe i ostalu djecu.
Dobrobiti za djecu bez teškoa su bolje razumijevanje teškoa u razvoju, razvoj osjetljivosti za
potrebe drugih, razvoj empatije, pomaganje i uvaavanje razliitih od sebe te razvoj tolerancije. Kako
bi inkluzija bila što uspješnija vano je imati pozitivne stavove u skupini i na razini vrtia oko
ukljuivanja djeteta s teškoama u razvoju u redovite programe. Takoer je vano osigurati kvalitetne,
educirane i senzibilizirane odgojitelje, koji e boraviti s djetetom s teškoama u razvoju i poticati
njegove razvojne mogunosti.
Osim osiguravanja materijalnih i fizikih uvjeta rada, edukacija, motivacija za radom i dobra suradnja
svih ukljuenih (osniva, ravnatelj, struni tim, odgojitelji, roditelji, vanjski strunjaci) je jednako
vana.
napredovanja djece koje pokazuje djeci, odgojiteljima, strunim suradnicima i roditeljima što se u
djejem vrtiu radilo. Praenje djeteta je proces promatranja djeteta u igri i aktivnostima, bez uplitanja
odgojitelja, s ciljem upoznavanja interesa, upoznavanja osobnosti, stilova uenja i sagledavanja
stupnja razvoja djeteta. Prikupljene informacije temelj su budueg planiranja rada, orijentacijska
osnova za organiziranje aktivnosti djece ili pojedinog djeteta.
Vana uloga pedagoške dokumentacije je u evidentiranju postignua odgojno-obrazovnog rada
djejeg vrtia sa svrhom istraivanja, praenja, vrednovanja i unapreivanja odgojno-obrazovnog
procesa. Pedagoška dokumentacija je sredstvo za stvaranje društvenog i profesionalnog konteksta,
osobu ini kompetentnijom jer joj olakšava uvid u svoju praksu u svoje proces uenja i poveava
mogunosti da o tome razgovara. Jedna od vanijih namjena dokumentacije je da pomogne
odgojitelju da bolje razumije dijete, upozna nain na koji ono razmišlja, što o neemu zna i kako nešto
razumije što konstantno vodi praksu u smjeru vee osjetljivosti na dijete.
Pod dokumentiranjem aktivnosti u ovom kontekstu podrazumijevaju se trodimenzionalni radovi
(modeli i makete), djeji crtei, kontrolne liste, video snimke, audio snimke, fotografije, skale
ukljuenosti, snimljene ili zapisane razgovore djece meusobno i djece s odgajateljima, te
deskriptivno narativne bilješke.
Dokumentacija omoguuje odgojiteljima da podre proces uenja djeteta tako da promišljaju mogue
smjerove daljnjeg razvoja kurikuluma, poštujui smjer interesa djeteta. Dokumentacija pomae
djetetu da svoju ideju ili pretpostavku lakše komunicira drugoj djeci, a druga djeca mu pomau da tu
ideju nadograuje, mijenja i da postupno izgrauje nove spoznaje.
Dokumentacija omoguuje roditeljima da saznaju, ne samo što su djeca radila ve i kako i zašto su
nešto radila, da ne vide samo produkt ve i proces djejeg rada, da vide onaj dio ivota djeteta koji
je njima obino nedostupan jer je izvana nevidljiv.
Uenje je konstantno istraivanje i kao takvo mora biti vidljivo, a jedan od naina postizanja
vidljivosti je pedagoška dokumentacija u kojoj je proces uenja dokumentiran na razliite naine tako
da se o njemu moe diskutirati, raspravljati i interpretirati.
6. Partnerstvo s roditeljima i s lokalnom zajednicom
Vrlo nam je vano da s roditeljima budemo dobri partneri u odgoju njihove djece i zato tijekom
pedagoške godine osmišljavamo i provodimo razli
ite oblike suradnje s njima. Na roditeljskim sastancima se roditeljima prezentiraju bitne informacije
vezane uz rad i funkcioniranje Vrtia, a to je i mjesto gdje se odgojitelji i roditelji dogovaraju o
aktualnim pitanjima vezanim uz Vrti i grupu. U roditeljske sastanke se ponekad ukljuuju struni
suradnici s edukativnim predavanjima na odreenu temu. Roditelje o redovnim dogaanjima u grupi
te o ostalim vanim informacijama obavještavamo i putem oglasnih ploa skupine. Na oglasnim
ploama esto su i obavijesti o tome što se trenutno sakuplja. Naime, roditelji su nam vani partneri
i u sakupljakim aktivnostima: pozivamo ih da nam pomognu u sakupljanju odreenih materijala koje
planiramo koristiti u radu. To su razni otpadni, tzv. pedagoški neoblikovani materijali iz kojih
moemo stvarati nešto novo, nešto drugo. Time se potie razvoj kreativnosti kod djece i njihov
spoznajni razvoj, a osim toga odgajamo i njihovu ekološku svijest. Kako bi omoguili roditelju i
djetetu zajedniko uivanje u procesu stvaranja u djetetovom vrtikom okruenju, tijekom godine
planiramo i stvaralake radionice roditelja i djece (npr. za Uskrs, Boi, maskenbal …).
Naglasak tijekom radionica nije na produktu ve na sam proces stvaranja i na suradnju roditelja i
djeteta koja se tijekom tog procesa ostvaruje. Više o svakodnevnom funkcioniranju djeteta u skupini
te o njegovom cjelokupnom razvoju roditelji mogu doznati od odgojitelja tijekom individualnih
informacija. Osim toga, tada je dobra prilika da roditelji i odgojitelji usporede svoje poglede na dijete,
da odgojitelji dobiju dodatne informacije o ponašanju djeteta u roditeljskom domu te da zajedno
dogovore odgojne postupke u odreenim situacijama. U sluaju potrebe, na individualne razgovore
ukljuuju se i ostali lanovi strunog tima vrtia (pedagog, ili zdravstveni voditelj) ili se, u dogovoru
s odgojiteljima, roditelje poziva na savjetodavne razgovore s pojedinim lanovima strunog tima.
Predstavnik roditelja ukljuen je i u Upravno vijee vrtia, ime su roditelji aktivno ukljueni u sva
relevantna pitanja upravljanja vrtiem.
Osim partnerstva s roditeljima veliki naglasak stavljamo i na suradnju s lokalnom zajednicom jer
smatramo da je vano da djeca ve od predškolske dobi budu ukljuena u ivot zajednice.
Ukljuujemo se u veinu opinskih manifestacija, popraujemo sva aktualna zbivanja, rado u našim
grupama ugošujemo lokalne ljude, obrtnike, kako bi djeci omoguili upoznavanje ljudi i obiaja iz
svoje neposredne okoline te lakše spoznavanje svijeta oko sebe. Vano nam je da djeca od najmlae
dobi naue biti aktivni lanovi zajednice u kojoj ive te smatramo da ovakvim poticanjem suradnje
odgajamo upravo takve, aktivne, pojedince.
Partnerstvo s roditeljima i zajednicom potiemo i osiguravanjem javnosti našeg rada, koji je olakšan
prvenstveno komunikacijom putem vrtike oglasne ploe i Internet stranice Opine Posedarje.
VRIJEDNOSTI
djejeg vrtia CVRAK Posedarje su:
o ZNANJE
Znanje djetetu omoguuju razumijevanje i kritiko promišljanje svega što ga okruuje, snalaenje u
novim situacijama te uspjeh u svakidašnje ivotu i svim kasnijim etapama institucijskog obrazovanja.
U vrtiu dijete stjee znanje aktivno, oslanjajui se na svoj uroeni istraivaki i otkrivaki potencijal.
Ono se razvija u poticajnome socijalnom i fizikom okruenju vrtia, u interakciji s materijalima i
drugom djecom te uz neizravnu potporu odgojitelja. U ranoj i predškolskoj dobi posebno je vano
djetetu osigurati radost otkrivanja i uenja koje se najviše oslanja na igru i druge djetetu zanimljive
aktivnosti.
Humanizam i tolerancija podrazumijevaju prihvaanje i poštovanje bia i njegova dostojanstva te
ostvarivanje pravednosti kao ivotnog naela. Afirmacija humanizma i tolerancije podrazumijeva
oblikovanje odgojno-obrazovnog pristupa temeljenog na suosjeanju, prihvaanju i meusobnom
pruanju potpore, kao i osposobljavanju djeteta za razumijevanja svojih prava, obveza i odgovornosti
te prava, obveza i odgovornosti drugih. U vrtiu djeca ue prepoznati i prihvatiti svoje i tue potrebe,
poštovati razliitosti i graditi skrbne odnose s drugima te zajedno organizirati aktivnosti koje mogu
moralno, materijalno i duhovno podizati kvalitetu ivota cjelokupne grupe tj. zajednice.
o IDENTITET
omoguuju da oblikuje identitet „graanina svijeta“, a pritom sauva svoj nacionalni identitet i svoju
kulturu te društvenu, moralnu, jezinu i duhovnu baštinu. Sva djeca imaju pravo na odgoj i
obrazovanje koje prihvaa i podrava razliitost identiteta svakog djeteta i njegove obitelji. To
podrazumijeva odstupanje od stereotipa i predrasuda bilo koje vrste te prihvaanje individualnih
posebnosti svakog djeteta i osiguranje individualnoga pristupa svakom djetetu. Vrti treba djetetu
pomoi da razumije sebe i vlastiti identitet, ali i identitet drugih s kojima se susree u vrtiu i široj
socijalnoj zajednici.
o ODGOVORNOST
U ranom i predškolskom odgoju promie se razvoj sposobnosti djeteta za proaktivno i konstruktivno
sudjelovanje u ivotu zajednice te uenje o vlastitim i tuim pravima, obvezama, nainima djelovanja
u zajednici i mogunostima doprinosa zajednikoj dobrobiti. Odgovorno ponašanje pretpostavlja
smislen i savjestan odnos izmeu osobne slobode i odgovornosti djeteta. Vrti djeci treba omoguiti
slobodu izbora aktivnosti, sadraja, partnera za aktivnosti, prostora i naina oblikovanja aktivnosti te
ih poticati da za svoje izbore ue preuzimati odgovornost.
o AUTONOMIJA
Autonomija se ostvaruje odgojno-obrazovnim procesom usmjerenim razvoju samostalnog mišljenja,
odluivanja i djelovanja djeteta. Dijete se potie na donošenje odluka i vršenje izbora, ostvarenje
vlastitih prava te iznošenje i zastupanje vlastitog mišljenja. Razvoj osobne autonomije i emancipacije
djeteta dogaa se u primjerenome fizikom i socijalnom kontekstu vrtia, usmjerenom na stvaranje i
odravanje prihvaanja i recipronih odnosa. U podravajuem i neugroavajuem okruenju vrtia
djeca razvijaju neovisnost, kritike sposobnosti, samopouzdanje i racionalan pristup ivotu.
o KREATIVNOST
Kreativnost kao odgojna vrijednost predstavlja osnovu razvoja djeteta u inicijativnu i inovativnu
osobu koja je u stanju prepoznati, inicirati i oblikovati razliite kreativne aktivnosti i pronalaziti
originalne pristupe rješavanju razliitih problema.
PROGRAMI
1. REDOVITI PROGRAM
Redoviti program se provodi u svim skupinama našeg Vrtia kao poludnevni ili cjelodnevni program.
U svim odgojnim skupinama odgojno-obrazovni rad temelji se na Zakonu o predškolskom odgoju i
obrazovanju (NN 10/97/, 107/07 i 94/13) i podzakonskim aktima, na Programskom usmjerenju
odgoja i obrazovanja predškolske djece (Glasnik Ministarstva prosvjete i kulture RH, br.7/8 od 10.
lipnja 1991.god.) te na Nacionalnom kurikulumu za rani i predškolski odgoj i obrazovanje i
prilagoen je razvojnim potrebama djece, te socijalnim, ekonomskim, kulturnim, vjerskim i drugim
potrebama obitelji djece polaznika našeg Vrtia i sredine u kojoj ivimo.
Cilj programa
otkrivanje, komunikaciju, meusobnu interakciju, socijalizaciju, poticajno okruenje uz partnerski
odnos s roditeljima.
Obiljeja programa
o Mješovitost – sve naše skupine su dobno mješovite što omoguuje poticajnu socijalnu interakciju
i suradniko uenje djece razliite dobi.
o Prostor – trei odgajatelj – nastojimo organizirati bogato strukturirano okruenje i poticajnu
materijalnu sredinu koja omoguuje djetetu razvoj svih potencijala, uenje kroz istraivanje,
razvoj kreativnosti i stvaralaštva.
o Suradnja – smatramo da nas suradnja u svakom smislu oplemenjuje, a pod njom
podrazumijevamo suradnju meu skupinama, suradnju s roditeljima i s društvenim imbenicima
u lokalnoj zajednici i izvan.
o Razliitost – iako sve tri skupine djejeg vrtia provode redoviti program on se uvelike razlikuje
od skupine do skupine, zbog implicitne pedagogije odgajatelja, konteksta u kojem se nalaze i
brojnih vanjskih imbenika.
o Kretanje – nastojimo kroz prostor poticati što više kretanja. Kretanja u smislu boravka vani,
istraivanja okoline, raznih posjeta (moru, parku, livadama, izletištima…)
Nositelji programa
Namjena i vremenik programa
Namjena programa je odgoj i obrazovanje djece u dobi od 1 godine do polaska u Osnovnu školu.
Pedagoška godina 2016./2017. traje od 1. rujna 2016.do 31. kolovoza 2017. god.
Program predškolskog odgoja i obrazovanja za svu upisanu djecu traje od 2. studenog kad do 31.
svibnja 2017. god. Vrti radi pet dana u tjednu, od ponedjeljka do petka.
Radno vrijeme vrtia je od 06,30 do 16,30 sati.
Nain vrednovanja programa
o praenje provedbe bitnih zadaa i izvještavanje
o upitnike za roditelje
o razliite skale, dosjee djeteta, upitnike, ankete (ovisno o potrebi)
o radne grupe i timska planiranja
Redoviti program našeg Vrtia temeljito je razraen u Godišnjem planu i programu rada ustanove, te
je prilagoen aktualnim okolnostima i pedagoškim potrebama perioda u kojem se odvija.
2. PROGRAM PREDŠKOLE
U skladu s odredbama Zakona o predškolskom odgoju (NN, 10/1997; 107/2007; 94/2013) i
Dravnoga pedagoškog standarda predškolskog odgoja i naobrazbe (NN, 63/2008, 90/2010) te
Pravilnika o sadraju i trajanju programa predškole (NN, 107/2014) djeji su vrtii u obvezi provoditi
program predškole s djecom u godini pred polazak u osnovnu školu.
Polazišta
Osvještavanje polaznika predškole o tome da postaju ravnopravni lanovi kolektiva. Da kao takvi
imaju obveze prema sebi (npr. usvajanje higijenskih i radnih navika), ali i prema drugima u svojoj
okolini (uvaavanje i poštivanje razliitosti zajednice i briga prema svijetu u kojem ivimo). Kao
struni voditelji nastojimo omoguiti što bolje materijalne uvjete kako bi se planirani cilj, zadae i
aktivnosti mogli kvalitetno realizirati.
Ciljevi programa
Osigurati okruje u kojem e djeca najviše mogue razviti svoje potencijale, zadovoljiti svoje
aktualne interese i time stei znanja, vještine i navike koje e mu omoguiti uspješnu prilagodbu
novim uvjetima ivota, rasta i razvoja, što ga u školi oekuju.
Zadae
o unaprjeivati intelektualni, društveni, moralni i duhovni razvoj djece kroz stjecanje znanja,
vještina i navika, kroz izgraivanje identiteta, humanizma i tolerancije, odgovornosti,
autonomije i kreativnosti,
o osigurati interakcijske odnose s djecom, u kojima e stjecati sigurnost i samopouzdanje,
osjeaj napredovanja i uspjeha, pozitivnu sliku o sebi kao kompetentnoj osobi,
o poticati djeju igru, uvaavajui je istovremeno kao osnovnu aktivnost, sredstvo i metodu
rada,
Obiljeja programa
razvoju samostalnosti djece predškolske dobi i dio je redovitog programa.
o Tjelesna zrelost – podrazumijeva primjerenu tjelesnu razvijenost, sposobnost svrhovitog,
skladnog, koordiniranog korištenja svoga tijela za kretanje i baratanje predmetima.
o Emocionalna zrelost – oekuje se da dijete prije polaska u školu prepoznaje emocije,
imenuje ih, na prihvatljiv nain reagira u situacijama uskraivanja pojedinih njegovih potreba
i elja, ima razvijen dobi primjeren stupanj kontrole emocija i tolerancije na frustraciju,
ustraje u aktivnosti, te moe bez teškoa dio dana biti odvojen od roditelja.
o Intelektualna zrelost – podrazumijeva razvoj govora, panje, mišljenja, inteligencije,
orijentacije u prostoru i vremenu, prepoznavanje boja i matematikih pojmova, razvoj
grafomotorikih vještina.
o Socijalna zrelost – vezana je uz emocionalnu zrelost, uspostavljanje odnosa s drugima,
prilagoavanje društvenim pravilima i obvezama, usvajanje moralnih normi, sustava
vrijednosti i ponašanja u svojoj okolini.
o Samostalnost – podrazumijeva brigu o sebi i svojim stvarima.
Nositelji programa
Namjena i vremenik programa
Namjena programa je odgoj i obrazovanje djece u godini pred polazak u Osnovnu školu.
Program predškole dio je redovitog programa pa se provodi svaki radni dan od 6,30 do 16,30 ili kao
poludnevni od 6,30 do 12,00 sati, za djecu koja pohaaju redovan vrtiki program, a u popodnevnim
satima omogueno je pohaanje programa predškole djeci koja nisu ukljuena u redovan vrtiki
program.
Program predškole je obavezan za svu djecu u dobi prije polaska u Osnovnu školu u trajanju od
minimalno 250 sati.
Nain vrednovanja programa
Dokumentirat e se dnevni, tjedni, tromjeseni te godišnji plan i program, zapaanja o djeci tijekom
provoenja istog. Evaluacija, odnosno vrednovanje, odvijat e se usporedno s djetetovim razvojem i
razvojnim potrebama te tako i odreivati smjernice daljnjeg razvoja programa (praenje rada
relevantnih strunjaka na podruju predškolskog odgoja i obrazovanja, praenja rada Ministarstva
znanosti, obrazovanja i sporta te Agencije za odgoj i obrazovanje.
SMJER PROFESIONALNOG RAZVOJA STRUNIH DJELATNIKA
Bitna misija obrazovanja je pomoi svakoj osobi da razvije svoj vlastiti potencijal da bi postala
cjelovito ljudsko bie, preporuujui pristup „uiti kako se ui” tijekom itavog ivota. Svakoga
pojedinca bi trebalo osposobiti za uenje tijekom njegovog ivotnog vijeka da bi bio u stanju
kontinuirano se prilagoavati promjenjivom, sloenom i meuovisnom svijetu. Pod strunim
usavršavanjem odgojitelja podrazumijeva se istraivanje i mijenjanje osobne prakse, što ovisi od
angamana odgojitelja i strunog tima, i ima vane implikacije na njihov osobni razvoj. Nastojat
emo našim djelatnicima osigurati kontinuirano profesionalno uenje i razvoj. I dalje emo poticati
stjecanje novih saznanja i regionalnih, nacionalnih i svjetskih trendova iz podruja ranog i
predškolskog odgoja kroz strune skupove u organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje ili neke
druge organizacije, ali emo naglasak staviti na akcijska istraivanja kroz koje se propituje i istrauje
praksa te poticati umreavanje vrtia „zajednica koje ue“ i na taj nain osigurati razmjenu znanja i
zajedniko uenje. Pod akcijskim istraivanjem podrazumijevamo zajedniko refleksivno
istraivanje, s ciljem razumijevanja i unapreivanja odgojno-obrazovne prakse.
Struno usavršavanje usmjereno na istraivanje osobne prakse u vrtiu ne omoguuje samo prigode
za individualni razvoj odgojitelja nego i mogunosti za razvoj suradnikih odnosa i to ne samo u
okviru jedne ustanove nego i šire, stvaranjem mree suradnikih vrtia – profesionalnih zajednica
koje ue. Zato uinkovita organizacija vrtia mora biti otvorena i ukljuivati u proces promjena sve
sudionike odgojno-obrazovnog procesa. Promjene se ne mogu obavljati izdaleka, odozgo, ve moraju
dolaziti iz ustanove i ukljuivati ljude koji e ih svakodnevno implementirati u praksi na razini svoje
ustanove, a postupno i šire. Poseban naglasak u profesionalnom razvoju biti e i naše kontinuirane,
redovite radne grupe (interne strune aktive), supervizije sa strunim suradnikom i odgojiteljima s
razliitim temama. Takoer emo nastojati biti dio naše šire profesionalne zajednice i aktivno
sudjelovati na strunim skupovima u zemlji te dijeliti iskustva i saznanja s kolegicama iz struke i
širom javnosti. Nastavit emo uvaavati odgojitelje i njihove interese u planiranju strunih
usavršavanja koje zajedno dogovaramo na prvim odgojiteljskim vijeima i strunim aktivima i
planirati ih u godišnjem planu i programu ustanove.
OSIGURAVANJE KVALITETE
vrlo sloen proces. Razlikujemo unutarnji i vanjski sustav vrednovanja. Unutarnji podrazumijeva
vrednovanje od strane lanova koji su direktno ili indirektno ukljueni u odgojno-obrazovni proces,
a vanjsko vrednovanje provode imbenici izvan ustanove (instituti, udruge, ministarstvo, domai ili
meunarodni strunjaci itd.). Smatramo da se kvaliteta moe najbolje osigurati kombinacijom ova
dva sustava, a ove emo se pedagoške godine usmjeriti samo na unutarnje vrednovanje s ciljem
stvaranja boljih temelja za objedinjeno vrednovanje.
Vrednovanje unutar ustanove vršit emo od strane ravnatelja, odgojitelja i strunih suradnika na
osnovu timskog planiranja i evaluacije procesa i rezultata, na sastancima strunog tima, manjih
radnih grupa odgojitelja (strunih aktiva), te odgojiteljskih vijea, uvaavajui konkretne materijale,
nastale u neposrednom radu s djecom (video zapisi, fotografije, mape, skale procjene, ankete) i
drugo. Odgojiteljice e voditi propisanu pedagošku dokumentaciju koja je ujedno materijal za
vrednovanje. Na kraju godine, svi odgojno-obrazovni djelatnici pisat e izvještaj o radu i ispunjavati
upitnik osobne evaluacije koji e obraditi struni tim.
Ove pedagoške godine posebno emo se usmjeriti na vrednovanje ustanove od strane roditelja. Izradit
emo anonimni anketni upitnik o tome kako roditelji vide razne segmente našeg rada i koliko su s
njima zadovoljni. Ankete e obraditi struni tim i rezultate prezentirati na odgojiteljskom vijeu.
Vano nam je naglasiti da je osiguranje kvalitete odgojno-obrazovne prakse primjenjivo, ali to nije
statino pitanje sa samo jednim tonim odgovorom. Kvaliteta se u odgojno-obrazovnoj ustanovi
temelji na ivoj razmjeni znanja i iskustva svih sudionika odgojno-obrazovnog procesa, te smo
usmjereni ka tome da je trajno unapreujemo.
LITERATURA
• Ferruci, P. 2000. Što nas ue djeca. Algoritam, Zagreb
• Miljak, A. 1996. Humanistiki pristup teoriji i praksi predškolskog odgoja: Model Izvor.
Persona, Velika Gorica
• Miljak, A. 2009. ivljenje djece u vrtiu. SM naklada. Zagreb
• Sindik, J. 2007. Poticajno okruenje i osobni prostor djece u djejem vrtiu. Metodiki obzori
3 (2008), str. 143 - 154.
• Slunjski, E. 2008. Djeji vrti zajednica koja ui. Spektar Media, Zagreb
• Slunjski, E. 2006. Stvaranja predškolskog kurikuluma u vrtiu – organizaciji koja ui. Mali
profesor, Zagreb
Hrvatskoj: projekt Izvorište. Ministarstvo prosvjete i športa, Zagreb
• Stoll, L., Fink, D. 2000. Mijenjajmo naše škole: Kako unaprijediti djelotvornost i kvalitetu
škola. Educa, Zagreb
• Prijedlog koncepcije ranog odgoja i obrazovanja u Republici Hrvatskoj. RH Ministarstvo
prosvjete i športa, Prosvjetno vijee, Školske novine broj 12, Zagreb, 2001.
• Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama zakona o predškolskom odgoju i naobrazbi s
konanim prijedlogom zakona. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa. Zagreb, 2007.
• Prirunik za samovrednovanje ustanova ranoga i predškolskog odgoja i obrazovanja. Zagreb:
NCVVO, 2012.
• Zakon o predškolskom odgoju i obrazovanju. Zastupniki dom sabora Republike Hrvatske.
Narodne novine broj 94, Zagreb, 2013.
• Dravni pedagoški standard. Narodne novine broj 90/ 2010.
• Nacionalni kurikulum za rani i predškolski odgoj i obrazovanje. Zagreb: Narodne novine broj
5 / 2015.
Zbornici radova:
• Arko – Tomai i dr. (ur.) 2002. Cjeloivotnim uenjem korak blie djetetu. Rijeka, Djeji vrti
Rijeka
• Boi, . (ur.) 1997. Inovacijski pristupi – Korak blie djetetu. Zbornik radova povodom 150
godina predškolskog odgoja u Gradu Rijeci, Adami, Rijeka,
• Došen Dobud, A... et all (ur.). Vrti kao djeja kua (1. Dani predškolskog odgoja Istarske
upanije – zbornik radova); Pula; PU Djeji vrtii Pula
asopisi:
• Dijete-vrti-obitelj
• Zrno
Ana Mili Zrinka Boli
Temeljem lanka 15. Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju („Narodne novine“ 10/97, 107/07
i 94/13), te lanka 12.a Statuta djejeg vrtia CVRAK Posedarje, Upravno vijee donosi Kurikulum
djejeg vrtia CVRAK Posedarje za pedagošku godinu 2016./2017.
KLASA: 601-01/16-01/01
URBROJ: 2198/07-01-3-16-99
E-MAIL: [email protected]
Tel/Fax: 023/266-703
RAVNATELJICA: ANA MILI, v.d. ravnatelj od 21.12.2012.
Ustanova je upisana u Trgovaki sud u Zadru pod registarskim brojem (MBS) 110027359
dana 25.08.2011. godine.
O KURIKULUMU ZA RANI I PREDŠKOLSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE ......................... 6
POLAZIŠTA KURIKULUMA DJEJEG VRTIA CVRAK Posedarje ……….…....……… 8
NAELA ........................................................................................................................................ 9
VRIJEDNOSTI ............................................................................................................................. 17
PROGRAMI ................................................................................................................................. 19
OSIGURAVANJE KVALITETE ................................................................................................ 25
LITERATURA ............................................................................................................................ 26
O NAMA
Djeji vrti CVRAK Posedarje je predškolska ustanova u kojoj se provodi rani i predškolski odgoj
i obrazovanje djece u dobi od navršene prve godine ivota do polaska u osnovnu školu, a iji je
osniva i vlasnik Opina Posedarje. Vrti se smjestio uz osnovnu školu na adresi Športska ulica 1A.
U Vrtiu se provode redoviti cjelodnevni 10-satni i poludnevni 5-satni programi predškolskog odgoja
i obrazovanja te obvezni Program predškole u trajanju od 250 sati.
Redovan program Vrtia polazi oko 55 djece (jedna jaslika skupina, te dvije mješovite skupine:
mlaa u dobi od 3 i 4 godine, te starija u dobi od 5 godina do polaska u školu), a Program predškole
oko 20 djece s kojima radi 6 odgojiteljica i jedan struni suradnik pedagog s ciljem osiguranja što
kvalitetnijeg boravka u vrtiu.
Djeji vrti CVRAK Posedarje je jedina ustanova ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja na
podruju Opine Posedarje, a rad joj se temelji na humanistikoj razvojnoj koncepciji.
MISIJA
Djeji vrti CVRAK Posedarje je ustanova za rani odgoj i obrazovanje koja djeluje na podruju
Opine Posedarje.
program usmjeren k razvoju cjelokupne linosti svakog djeteta, uvaavajui individualne potrebe i
interese djece, kulturu obitelji i zajednice u kojoj djelujemo. Svojim djelovanjem pruamo podršku
obitelji, pridonosimo razvoju roditeljskih kompetencija i doprinosimo razvoju društvene zajednice.
VIZIJA
elimo da naš vrti bude mjesto gdje je svako dijete jednako vano, jedinstveno i posebno, mjesto
najboljih mogunosti za sve, mjesto u koje se rado dolazi.
O KURIKULUMU ZA RANI I PREDŠKOLSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE
Nacionalni kurikulum za rani i predškolski odgoj i obrazovanje je slubeni dokument propisan u
Republici Hrvatskoj koji sadri temeljne vrijednosti odgoja i obrazovanja djece u vrtiu. Polazi od
postojeih nacionalnih dokumenata:
o Programsko usmjerenje odgoja i obrazovanja djece predškolske dobi (1991),
o Konvencija o pravima djeteta (2001),
o Nacionalni okvirni kurikulum za predškolski odgoj i obrazovanje te ope obvezno i
srednjoškolsko obrazovanje (2011),
o Smjernice za strategiju obrazovanja, znanosti i tehnologije Republike Hrvatske (2012),
o Prirunik za samovrednovanje ustanova ranoga i predškolskog odgoja i obrazovanja (2012),
o Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije (2014),
Takoer, polazi od primjera dobre odgojno-obrazovne prakse u Republici Hrvatskoj i svijetu te od
znanstvenih studija o dosezima u podruju inicijalnog obrazovanja i profesionalnog razvoja
odgojitelja i drugih strunih djelatnika vrtia, publiciranih u posljednjih dvadeset godina.
Nacionalni kurikulum sadri polazišta, vrijednosti, naela i ciljeve, generirane iz višegodišnjih
iskustva razvoja odgojno-obrazovne prakse i kurikuluma vrtia u Republici Hrvatskoj i dosega
hrvatskih i meunarodnih znanstvenika.
obrazovanje u pojedinome vrtiu s obzirom na njegove posebnosti. Kurikulum vrtia u svakoj
ustanovi oblikuje se s obzirom na specifian kontekst tj. njezinu kulturu te kulturu i tradiciju
okruenja u kojem se ustanova nalazi. Kvalitetu kurikuluma vrtia odreuju kontekstualni uvjeti u
njemu (kvaliteta prostorno-materijalnog i socijalnog okruenja te organizacijska kultura), koje se
kontinuirano propituje i unapreuje.
Najvanija znaajka kurikuluma je da je dijete vrijednost po sebi. Ta je spoznaja utjecala na
paradigmatske promjene slike o djetetu i djetinjstvu te se istie sljedee:
o dijete je osobnost ve od roenja i treba ga ozbiljno shvaati i poštovati,
o dijete nije objekt u odgojnom procesu, ve je socijalni subjekt koji participira, konstruira i, u
velikoj mjeri, odreuje svoj vlastiti ivot i razvoj,
o djetinjstvo nije samo pripremna faza za budui ivot, ve je ivotno razdoblje koje ima svoje
vrijednosti i svoju kulturu,
o djetinjstvo je proces socijalne konstrukcije, koji djeca i odrasli zajedniki izgrauju,
o djetinjstvo je proces koji se kontekstualizira uvijek u relaciji s odreenim prostorom,
vremenom i kulturom (socio-konstruktivizam) te varira s obzirom na razliitost uvjeta i
kulture u kojima se dogaa. Stoga, kao što ne postoji univerzalno dijete, ne postoji ni
univerzalno djetinjstvo.
Na tim osnovama Nacionalnom kurikulumu za rani i predškolski odgoj i obrazovanje priskrbljena je
znanstvena utemeljenost i praktina provedivost.
Kurikulum našeg Vrtia je teorijska osnova na kojoj se zasniva odgojno-obrazovni rad djejeg vrtia,
predstavlja osobnu iskaznicu vrtia i odraz naše vlastite odgojno-obrazovne filozofije. U izradi
kurikuluma našeg vrtia sudjelovali su svi odgojno-obrazovni djelatnici, skupina od odgojitelja i
strunih suradnika te definirali našu misiju i viziju, naše vrijednosti, polazišta, naela, program, smjer
profesionalnog razvoja i naine vrednovanja.
POLAZIŠTA KURIKULUMA DJEJEG VRTIA CVRAK Posedarje
ZDRAV IVOT
UENJE INJENJEM
IGRA
STVARALAŠTVO
IDENTITET
o Djetinjstvo je ivotno razdoblje koje ima svoje vrijednosti i kulturu. Dijete je dio obitelji,
odgojne grupe i društva.
NAELA
Naela, koja ine vrijednosna uporišta, dio su bitne sastavnice kojom se osigurava unutarnja
usklaenost svih sastavnica kurikuluma i partnersko djelovanje sudionika u izradi i primjeni
kurikuluma. Naša naela su:
Jedno od naela našeg vrtia je ivljenje bogatstva razliitosti.
U skupinama borave djeca razliite dobi, razliitog socio-ekonomskog konteksta, razliitog
religijskog statusa i nacionalnosti, a provodimo i inkluziju djece s teškoama u razvoju. Stoga, nunim
smatramo kod djece i kod odgojitelja osim osjeaja pripadnosti i ponosa na svoj zaviaj, treba
razvijati i interkulturalne kompetencije, osposobljavati se za ivot u multikulturalnom svijetu, poticati
uvaavanje razliitosti i snošljivosti te djelatno i odgovorno sudjelovanje u demokratskom društvu.
Smatramo da s time treba poeti od najranije dobi, jer je poznato da se ve u toj dobi razvijaju stavovi
i predrasude koji su rezultat djetetova iskustva i usvajanja stavova odraslih, najviše roditelja, ali i
drugih koji s djecom provode vrijeme. Pošto današnja djeca sve više vremena provode u ustanovama
one, (djeca, odgojitelji i ostali odrasli u njoj) mogu uvelike utjecati na usvajanje stavova i uvaavanje
razliitosti.
Uvaavanje razliitosti ukljuuje odgoj za empatiju (nauiti razumjeti druge i poistovjetiti se s njima),
odgoj za solidarnost (vea osjetljivost za probleme nejednakosti i društvenu marginalizaciju), odgoj
za priznavanje i poštivanje razliitosti (poštivanje drukijih stilova ivota kao osobno i društveno
bogatstvo), poticanje razvoja interkulturalne osjetljivosti te svijesti o sebi i drugima.
Tolerancija je jedna od temeljnih vrijednosti našeg Vrtia koja je ujedno temelj za ivljenje i
prihvaanje razliitosti, a temelji se na prihvaanju individualnih razlika i shvaanju kulturne
raznolikosti. Odgoj za toleranciju se temelji na uenju o jednakosti i osobnoj slobodi, ali i na
razvijanju odgovornosti prema drugima, na poštivanju drugih i njihovih prava, prihvaanju
razliitosti i njegovanju demokratskih odnosa u ustanovi.
2. Mješovite skupine
Sve su skupine našeg Vrtia dobno mješovite. U jaslikim skupinama borave djeca u dobi od 1 do 3
godine. Postoje dvije mješovite odgojne skupine, u mlaoj borave djeca u dobi od 3 i 4 godine, dok
u starijoj borave djeca od 5 godina do polaska u školu. Kako kriterij za grupiranje djece, s obzirom
na njihove razvojne i individualne osobitosti, ne mora biti njihova kronološka dob. Stvaranjem
mješovite skupine nastoji se izbjei jedno normirano ozraje, a postii prirodno, u ivotu uobiajeno.
Dijete je tako u socijalnoj situaciji u kojoj ima priliku doivljavati sebe u razliitim odnosima, s
ljudima razliite i kronološke i mentalne dobi. Tako djeca razliite starosti izmjenjuju svoja iskustva,
mlai ue od starijih, a stariji, pouavajui svoje mlae prijatelje, zapravo organiziraju svoje znanje i
potvruju kompetenciju. I prirodna obiteljska zajednica ukljuuje ljude razliite dobi pa takva skupina
svojim lanovima prua priliku za promatranje, oponašanje i stjecanje širokog raspona razliitih
vještina. Osim obiteljske situacije, grupe koju djeca samostalno i spontano formiraju (u ulici, na selu,
raznim izvaninstitucionalnim aktivnostima) su heterogene po sastavu. Pozitivni afekti zajednikog
druenja djece razliite dobi primjeuju se najviše na socijalnom planu. Mlaa djeca osjeaju se
zaštienima, odnosno rado prihvaaju skrb svojih starijih prijatelja. Starija djeca vole se brinuti o
mlaoj, igrajui pri tome razne zaštitnike uloge i razvijajui osjeaj strpljivosti i odgovornosti.
Budui da mješovite skupine potiu razvoj prosocijalnog ponašanja i potiu suradnju meu djecom,
disciplinski problemi koje uzrokuje kompetitivno okruje esto se smanjuju.
Mješovite skupine mogu osobito koristiti djeci koja u nekim podrujima svojeg razvoja funkcioniraju
ispod razvojne razine primjerene dobi. Toj djeci moe biti manje naporno ulaziti u interakcije s
mlaom djecom nego sa svojim vršnjacima, a takve interakcije mogu potaknuti motivaciju i
samouvjerenost kod mlae djece.
Brojne studije su dokazale i da mješovito grupiranje djece moe imati blagotvorne uinke za djecu u
riziku. Ustanovljeno je da su djeca sklonija prosocijalnom ponašanju i nuenju pomoi mlaoj djeci
nego svojim vršnjacima. S vršnjacima su sklonija u uspostavljanju prijateljskih odnosa i izraavanju
agresije, a za stariju su se djecu sklonija vezivati. Prisutnost mlae djece u mješovitim skupinama
nudi priliku za blagotvorno djelovanje u sluaju djece iji je socijalan razvoj rizian.
U mješovitoj grupi dijete spontano bira vrstu i duljinu trajanja aktivnosti, kao i partnera. I u ivotu
izvan vrtia dijete ivi u interakciji sa starijom i mlaom djecom, kao i odraslima razliite dobi, te se
mora nauiti odnosima s njima. Takvom uenju pogoduju dobno mješovite skupine. Prije grupiranja
potrebno je uzeti u obzir optimalni dobni raspon te omjer mlae djece prema starijima.
3. Organizacija poticajnog prostora i materijala
Stvaranje pozitivne poticajne klime u vrtiu, vaan je preduvjet za bogatstvo socijalnih interakcija
djece, koje u njihovom cjelovitom razvoju imaju neprocjenjivu vrijednost.
Organizacija prostora vrtia treba omoguavati slobodno kretanje djece i treba biti usmjerena
promoviranju susreta, komunikacije i interakcija djece. Raznolika i bogata interakcija djece nije
mogua u praznom, minimalno opremljenom prostoru, u zatvorenim i izoliranim prostorijama
dnevnog boravka. Soba dnevnog boravka pripada djeci i zato ju treba organizirati u skladu s njihovom
prirodom. Zidovi bi trebali sadravati njihove likovne uratke, plakate s prikazima njihovih projekata
tako da ih djeca i svi oni koji dolaze u njihove prostorije uvijek mogu iznova gledati i iz njih uiti.
Bogatstvo i promišljenost izbora materijala kojima djeca manipuliraju potiu ih na otkrivanje i
rješavanje problema s kojima se susreu te im takvo okruenje omoguuje da sami postavljaju
hipoteze, istrauju, eksperimentiraju, konstruiraju znanja i razumijevanja. Nuna je raznovrsnost i
stalna dostupnost materijala koji promoviraju neovisnost i autonomiju uenja djece. Sadrajno
bogatstvo materijala nuno je jer djeci razliitih interesa i razvojnih sposobnosti omoguuje razliite
izbore.
Djeci je potrebna sloboda kretanja, vei prostor, ureen tako da više slii radionicama, sobama
opremljenim s mnoštvom raznovrsnih materijala, alata, sprava i sredstava koji djeci pruaju
mogunosti razliite prilagodljivosti, transformacija, konstruiranja, graenja, istraivanja, igre i
uenja jer djeca svoja znanja ne preuzimaju pasivno od okoline, ve ih aktivno izgrauju, tj.
konstruiraju.
Okruenje šalje djetetu poruku o eljenom, primjerenom ponašanju, o tome kako stupiti u interakciju
s drugima i kako koristiti ponuene materijale. Prikladno strukturiran prostor olakšava slobodu
kretanja, kreativnu ekspresiju i uenje, a neprikladni ometa djeje aktivnosti, skrauje djeju panju,
poveava konflikte, namee više pravila i odgojiteljevog dirigiranja. Dostupnost materijala, otvorene
police, dohvatljive igrake poveavaju kod djece osjeaj vlasništva, kreativnog rješavanja problema,
razmjenu materijala i dr. Djeca i odrasli ne doivljavaju i ne vide prostor jednako zbog razlike u
perspektivi (razina pogleda, tjelesne proporcije, iskustvo...). Nuno je rukovoditi se djejom
perspektivom. Lakoa nadgledanja zbog niskih pregrada omoguuje odgojitelju uvid u djeje
aktivnosti kako bi mogao podrati pozitivna ponašanja i sprijeiti ona koja to nisu.
Prostorno okruenje vrtia treba biti ugodno i što više nalikovati obiteljskom, jer djeca u njemu
provode veliki dio svog djetinjstva. Obogaivanje prostora obuhvaa i samoobogaivanje djece. Ako
se dijete ohrabri i stjee pozitivnu sliku o sebi kroz svakodnevna iskustva, ono je sklono samo
napredovati, uiti i istraivati. Obogaivanjem prostora raznim poticajima nastoji se poticati
samoinicirano, samoorganizirano uenje djece, nastoji im se omoguiti da sve više upravljaju
procesom vlastitog uenja i da preuzimaju odgovornost za njega. „Protonost“ djece i nesmetano
kretanje prostorom smanjuje mogunost za konflikte, narušavanje aktivnosti drugih i poveava
sigurnost djece, ukoliko je i organizacija odgojno-obrazovnog rada odgajatelja pravilno i precizno
postavljena. Slobodno kretanje i tjelesne aktivnosti trebaju se odvijati na otvorenom i u za to
namijenjenoj dvorani, dok su ostali prostori vrtia namijenjeni prvenstveno spoznajnom, socijalnom
i emocionalnom razvoju djece.
U našem Vrtiu prostor je organiziran po centrima aktivnosti, a naješi su:
o Centar likovnog izraavanja i stvaranja
o Centar poetnog itanja i pisanja
o Centar graenja i prostornog oblikovanja
o Centar društvenih igara
o Centar za dramske igre
o Centar za manipulativne aktivnosti
o Centar trenutno aktualne simbolike igre (trgovaki centar, doktorski centar, frizerski centar,
kuhinjski centar...)
Kada dijete ima mogunost stupanja u interakciju s ostalom djecom u sigurnom, privlanom
okruenju, ono moe graditi povjerenje u svoje sposobnosti u igri i stvarnom ivotu. Ovakvom
organizacijom prostora u našem Vrtiu omoguujemo djetetu da izabire one materijale i aktivnosti
koje njemu odgovaraju, za koje ima najviše sklonosti i sposobnosti, djecu slinih interesa, a prema
istraivanjima je dokazano da ovakav raspored prostora znaajno smanjuje agresivna ponašanja,
sugerira im druenje u manjim skupinama i poveava samostalnost u izboru prostora i aktivnosti.
4. Inkluzija djece s teškoama u razvoju
Trajno opredjeljenje našeg Vrtia je poštivanje naela razliitosti, a to izmeu ostalog, podrazumijeva
i prihvaanje djece s posebnim potrebama s naglaskom na djecu s teškoama u razvoju kao
najranjivije skupine djece. Inkluzija kao vrijednost koju naš Vrti promie podrazumijeva proces u
kojem se djeca s teškoama, bez obzira na stupanj i vrstu teškoa odgajaju i obrazuju u okruenju sa
svojim vršnjacima, to je proces stvaranja osjeaja pripadnosti grupi u kojoj dijete s teškoama boravi.
Inkluzija se temelji na naelu da svaki pojedinac pripada društvu kojem na vlastiti nain pridonosi,
ona promovira toleranciju, pretpostavlja preobrazbu i promjenu cjelokupne zajednice, a ne samo
odgojno-obrazovnih institucija. Rad u uvjetima inkluzije podrazumijeva pristup usmjeren na dijete,
njegove interese, sposobnosti, vještine i potencijale, a ne na njegove teškoe.
Kakvoa ukljuenosti i napretka djece s teškoama ovisna je o senzibilitetu odgojitelja, strunih
suradnika, ravnatelja i osnivaa predškolskih ustanova za potrebe ove djece. Sukladno tome djecu s
teškoama u razvoju ukljuujemo u redovne skupine s redovnim odgojno-obrazovnim programom s
time da djeci s teim i kombiniranim teškoama nastojimo osigurati podršku, potiemo odgojitelje na
kontinuirano struno usavršavanje, te posebnu panju pridajemo suradnji s roditeljima te djece.
Dobrobiti za djecu s teškoama u razvoju u uvjetima inkluzije mnogostruke su:
ostvarivanje socijalnih interakcija odnosno druenje s vršnjacima koji im mogu biti uzori za razliite
vještine i ponašanja odnosno dobri modeli uenja, razvoj samopoštovanja i stvaranje pozitivne slike
o sebi kroz društvene odnose i aktivnosti, odrastanje u sredini u kojoj dijete ivi, hrabrost u traenju
i primanju pomoi od drugih. Na taj se nain i roditelji osjeaju prihvaenije, znajui da im dijete ima
jednake uvjete za rast i razvoj kao i ostala djeca, te imaju više vremena za sebe i ostalu djecu.
Dobrobiti za djecu bez teškoa su bolje razumijevanje teškoa u razvoju, razvoj osjetljivosti za
potrebe drugih, razvoj empatije, pomaganje i uvaavanje razliitih od sebe te razvoj tolerancije. Kako
bi inkluzija bila što uspješnija vano je imati pozitivne stavove u skupini i na razini vrtia oko
ukljuivanja djeteta s teškoama u razvoju u redovite programe. Takoer je vano osigurati kvalitetne,
educirane i senzibilizirane odgojitelje, koji e boraviti s djetetom s teškoama u razvoju i poticati
njegove razvojne mogunosti.
Osim osiguravanja materijalnih i fizikih uvjeta rada, edukacija, motivacija za radom i dobra suradnja
svih ukljuenih (osniva, ravnatelj, struni tim, odgojitelji, roditelji, vanjski strunjaci) je jednako
vana.
napredovanja djece koje pokazuje djeci, odgojiteljima, strunim suradnicima i roditeljima što se u
djejem vrtiu radilo. Praenje djeteta je proces promatranja djeteta u igri i aktivnostima, bez uplitanja
odgojitelja, s ciljem upoznavanja interesa, upoznavanja osobnosti, stilova uenja i sagledavanja
stupnja razvoja djeteta. Prikupljene informacije temelj su budueg planiranja rada, orijentacijska
osnova za organiziranje aktivnosti djece ili pojedinog djeteta.
Vana uloga pedagoške dokumentacije je u evidentiranju postignua odgojno-obrazovnog rada
djejeg vrtia sa svrhom istraivanja, praenja, vrednovanja i unapreivanja odgojno-obrazovnog
procesa. Pedagoška dokumentacija je sredstvo za stvaranje društvenog i profesionalnog konteksta,
osobu ini kompetentnijom jer joj olakšava uvid u svoju praksu u svoje proces uenja i poveava
mogunosti da o tome razgovara. Jedna od vanijih namjena dokumentacije je da pomogne
odgojitelju da bolje razumije dijete, upozna nain na koji ono razmišlja, što o neemu zna i kako nešto
razumije što konstantno vodi praksu u smjeru vee osjetljivosti na dijete.
Pod dokumentiranjem aktivnosti u ovom kontekstu podrazumijevaju se trodimenzionalni radovi
(modeli i makete), djeji crtei, kontrolne liste, video snimke, audio snimke, fotografije, skale
ukljuenosti, snimljene ili zapisane razgovore djece meusobno i djece s odgajateljima, te
deskriptivno narativne bilješke.
Dokumentacija omoguuje odgojiteljima da podre proces uenja djeteta tako da promišljaju mogue
smjerove daljnjeg razvoja kurikuluma, poštujui smjer interesa djeteta. Dokumentacija pomae
djetetu da svoju ideju ili pretpostavku lakše komunicira drugoj djeci, a druga djeca mu pomau da tu
ideju nadograuje, mijenja i da postupno izgrauje nove spoznaje.
Dokumentacija omoguuje roditeljima da saznaju, ne samo što su djeca radila ve i kako i zašto su
nešto radila, da ne vide samo produkt ve i proces djejeg rada, da vide onaj dio ivota djeteta koji
je njima obino nedostupan jer je izvana nevidljiv.
Uenje je konstantno istraivanje i kao takvo mora biti vidljivo, a jedan od naina postizanja
vidljivosti je pedagoška dokumentacija u kojoj je proces uenja dokumentiran na razliite naine tako
da se o njemu moe diskutirati, raspravljati i interpretirati.
6. Partnerstvo s roditeljima i s lokalnom zajednicom
Vrlo nam je vano da s roditeljima budemo dobri partneri u odgoju njihove djece i zato tijekom
pedagoške godine osmišljavamo i provodimo razli
ite oblike suradnje s njima. Na roditeljskim sastancima se roditeljima prezentiraju bitne informacije
vezane uz rad i funkcioniranje Vrtia, a to je i mjesto gdje se odgojitelji i roditelji dogovaraju o
aktualnim pitanjima vezanim uz Vrti i grupu. U roditeljske sastanke se ponekad ukljuuju struni
suradnici s edukativnim predavanjima na odreenu temu. Roditelje o redovnim dogaanjima u grupi
te o ostalim vanim informacijama obavještavamo i putem oglasnih ploa skupine. Na oglasnim
ploama esto su i obavijesti o tome što se trenutno sakuplja. Naime, roditelji su nam vani partneri
i u sakupljakim aktivnostima: pozivamo ih da nam pomognu u sakupljanju odreenih materijala koje
planiramo koristiti u radu. To su razni otpadni, tzv. pedagoški neoblikovani materijali iz kojih
moemo stvarati nešto novo, nešto drugo. Time se potie razvoj kreativnosti kod djece i njihov
spoznajni razvoj, a osim toga odgajamo i njihovu ekološku svijest. Kako bi omoguili roditelju i
djetetu zajedniko uivanje u procesu stvaranja u djetetovom vrtikom okruenju, tijekom godine
planiramo i stvaralake radionice roditelja i djece (npr. za Uskrs, Boi, maskenbal …).
Naglasak tijekom radionica nije na produktu ve na sam proces stvaranja i na suradnju roditelja i
djeteta koja se tijekom tog procesa ostvaruje. Više o svakodnevnom funkcioniranju djeteta u skupini
te o njegovom cjelokupnom razvoju roditelji mogu doznati od odgojitelja tijekom individualnih
informacija. Osim toga, tada je dobra prilika da roditelji i odgojitelji usporede svoje poglede na dijete,
da odgojitelji dobiju dodatne informacije o ponašanju djeteta u roditeljskom domu te da zajedno
dogovore odgojne postupke u odreenim situacijama. U sluaju potrebe, na individualne razgovore
ukljuuju se i ostali lanovi strunog tima vrtia (pedagog, ili zdravstveni voditelj) ili se, u dogovoru
s odgojiteljima, roditelje poziva na savjetodavne razgovore s pojedinim lanovima strunog tima.
Predstavnik roditelja ukljuen je i u Upravno vijee vrtia, ime su roditelji aktivno ukljueni u sva
relevantna pitanja upravljanja vrtiem.
Osim partnerstva s roditeljima veliki naglasak stavljamo i na suradnju s lokalnom zajednicom jer
smatramo da je vano da djeca ve od predškolske dobi budu ukljuena u ivot zajednice.
Ukljuujemo se u veinu opinskih manifestacija, popraujemo sva aktualna zbivanja, rado u našim
grupama ugošujemo lokalne ljude, obrtnike, kako bi djeci omoguili upoznavanje ljudi i obiaja iz
svoje neposredne okoline te lakše spoznavanje svijeta oko sebe. Vano nam je da djeca od najmlae
dobi naue biti aktivni lanovi zajednice u kojoj ive te smatramo da ovakvim poticanjem suradnje
odgajamo upravo takve, aktivne, pojedince.
Partnerstvo s roditeljima i zajednicom potiemo i osiguravanjem javnosti našeg rada, koji je olakšan
prvenstveno komunikacijom putem vrtike oglasne ploe i Internet stranice Opine Posedarje.
VRIJEDNOSTI
djejeg vrtia CVRAK Posedarje su:
o ZNANJE
Znanje djetetu omoguuju razumijevanje i kritiko promišljanje svega što ga okruuje, snalaenje u
novim situacijama te uspjeh u svakidašnje ivotu i svim kasnijim etapama institucijskog obrazovanja.
U vrtiu dijete stjee znanje aktivno, oslanjajui se na svoj uroeni istraivaki i otkrivaki potencijal.
Ono se razvija u poticajnome socijalnom i fizikom okruenju vrtia, u interakciji s materijalima i
drugom djecom te uz neizravnu potporu odgojitelja. U ranoj i predškolskoj dobi posebno je vano
djetetu osigurati radost otkrivanja i uenja koje se najviše oslanja na igru i druge djetetu zanimljive
aktivnosti.
Humanizam i tolerancija podrazumijevaju prihvaanje i poštovanje bia i njegova dostojanstva te
ostvarivanje pravednosti kao ivotnog naela. Afirmacija humanizma i tolerancije podrazumijeva
oblikovanje odgojno-obrazovnog pristupa temeljenog na suosjeanju, prihvaanju i meusobnom
pruanju potpore, kao i osposobljavanju djeteta za razumijevanja svojih prava, obveza i odgovornosti
te prava, obveza i odgovornosti drugih. U vrtiu djeca ue prepoznati i prihvatiti svoje i tue potrebe,
poštovati razliitosti i graditi skrbne odnose s drugima te zajedno organizirati aktivnosti koje mogu
moralno, materijalno i duhovno podizati kvalitetu ivota cjelokupne grupe tj. zajednice.
o IDENTITET
omoguuju da oblikuje identitet „graanina svijeta“, a pritom sauva svoj nacionalni identitet i svoju
kulturu te društvenu, moralnu, jezinu i duhovnu baštinu. Sva djeca imaju pravo na odgoj i
obrazovanje koje prihvaa i podrava razliitost identiteta svakog djeteta i njegove obitelji. To
podrazumijeva odstupanje od stereotipa i predrasuda bilo koje vrste te prihvaanje individualnih
posebnosti svakog djeteta i osiguranje individualnoga pristupa svakom djetetu. Vrti treba djetetu
pomoi da razumije sebe i vlastiti identitet, ali i identitet drugih s kojima se susree u vrtiu i široj
socijalnoj zajednici.
o ODGOVORNOST
U ranom i predškolskom odgoju promie se razvoj sposobnosti djeteta za proaktivno i konstruktivno
sudjelovanje u ivotu zajednice te uenje o vlastitim i tuim pravima, obvezama, nainima djelovanja
u zajednici i mogunostima doprinosa zajednikoj dobrobiti. Odgovorno ponašanje pretpostavlja
smislen i savjestan odnos izmeu osobne slobode i odgovornosti djeteta. Vrti djeci treba omoguiti
slobodu izbora aktivnosti, sadraja, partnera za aktivnosti, prostora i naina oblikovanja aktivnosti te
ih poticati da za svoje izbore ue preuzimati odgovornost.
o AUTONOMIJA
Autonomija se ostvaruje odgojno-obrazovnim procesom usmjerenim razvoju samostalnog mišljenja,
odluivanja i djelovanja djeteta. Dijete se potie na donošenje odluka i vršenje izbora, ostvarenje
vlastitih prava te iznošenje i zastupanje vlastitog mišljenja. Razvoj osobne autonomije i emancipacije
djeteta dogaa se u primjerenome fizikom i socijalnom kontekstu vrtia, usmjerenom na stvaranje i
odravanje prihvaanja i recipronih odnosa. U podravajuem i neugroavajuem okruenju vrtia
djeca razvijaju neovisnost, kritike sposobnosti, samopouzdanje i racionalan pristup ivotu.
o KREATIVNOST
Kreativnost kao odgojna vrijednost predstavlja osnovu razvoja djeteta u inicijativnu i inovativnu
osobu koja je u stanju prepoznati, inicirati i oblikovati razliite kreativne aktivnosti i pronalaziti
originalne pristupe rješavanju razliitih problema.
PROGRAMI
1. REDOVITI PROGRAM
Redoviti program se provodi u svim skupinama našeg Vrtia kao poludnevni ili cjelodnevni program.
U svim odgojnim skupinama odgojno-obrazovni rad temelji se na Zakonu o predškolskom odgoju i
obrazovanju (NN 10/97/, 107/07 i 94/13) i podzakonskim aktima, na Programskom usmjerenju
odgoja i obrazovanja predškolske djece (Glasnik Ministarstva prosvjete i kulture RH, br.7/8 od 10.
lipnja 1991.god.) te na Nacionalnom kurikulumu za rani i predškolski odgoj i obrazovanje i
prilagoen je razvojnim potrebama djece, te socijalnim, ekonomskim, kulturnim, vjerskim i drugim
potrebama obitelji djece polaznika našeg Vrtia i sredine u kojoj ivimo.
Cilj programa
otkrivanje, komunikaciju, meusobnu interakciju, socijalizaciju, poticajno okruenje uz partnerski
odnos s roditeljima.
Obiljeja programa
o Mješovitost – sve naše skupine su dobno mješovite što omoguuje poticajnu socijalnu interakciju
i suradniko uenje djece razliite dobi.
o Prostor – trei odgajatelj – nastojimo organizirati bogato strukturirano okruenje i poticajnu
materijalnu sredinu koja omoguuje djetetu razvoj svih potencijala, uenje kroz istraivanje,
razvoj kreativnosti i stvaralaštva.
o Suradnja – smatramo da nas suradnja u svakom smislu oplemenjuje, a pod njom
podrazumijevamo suradnju meu skupinama, suradnju s roditeljima i s društvenim imbenicima
u lokalnoj zajednici i izvan.
o Razliitost – iako sve tri skupine djejeg vrtia provode redoviti program on se uvelike razlikuje
od skupine do skupine, zbog implicitne pedagogije odgajatelja, konteksta u kojem se nalaze i
brojnih vanjskih imbenika.
o Kretanje – nastojimo kroz prostor poticati što više kretanja. Kretanja u smislu boravka vani,
istraivanja okoline, raznih posjeta (moru, parku, livadama, izletištima…)
Nositelji programa
Namjena i vremenik programa
Namjena programa je odgoj i obrazovanje djece u dobi od 1 godine do polaska u Osnovnu školu.
Pedagoška godina 2016./2017. traje od 1. rujna 2016.do 31. kolovoza 2017. god.
Program predškolskog odgoja i obrazovanja za svu upisanu djecu traje od 2. studenog kad do 31.
svibnja 2017. god. Vrti radi pet dana u tjednu, od ponedjeljka do petka.
Radno vrijeme vrtia je od 06,30 do 16,30 sati.
Nain vrednovanja programa
o praenje provedbe bitnih zadaa i izvještavanje
o upitnike za roditelje
o razliite skale, dosjee djeteta, upitnike, ankete (ovisno o potrebi)
o radne grupe i timska planiranja
Redoviti program našeg Vrtia temeljito je razraen u Godišnjem planu i programu rada ustanove, te
je prilagoen aktualnim okolnostima i pedagoškim potrebama perioda u kojem se odvija.
2. PROGRAM PREDŠKOLE
U skladu s odredbama Zakona o predškolskom odgoju (NN, 10/1997; 107/2007; 94/2013) i
Dravnoga pedagoškog standarda predškolskog odgoja i naobrazbe (NN, 63/2008, 90/2010) te
Pravilnika o sadraju i trajanju programa predškole (NN, 107/2014) djeji su vrtii u obvezi provoditi
program predškole s djecom u godini pred polazak u osnovnu školu.
Polazišta
Osvještavanje polaznika predškole o tome da postaju ravnopravni lanovi kolektiva. Da kao takvi
imaju obveze prema sebi (npr. usvajanje higijenskih i radnih navika), ali i prema drugima u svojoj
okolini (uvaavanje i poštivanje razliitosti zajednice i briga prema svijetu u kojem ivimo). Kao
struni voditelji nastojimo omoguiti što bolje materijalne uvjete kako bi se planirani cilj, zadae i
aktivnosti mogli kvalitetno realizirati.
Ciljevi programa
Osigurati okruje u kojem e djeca najviše mogue razviti svoje potencijale, zadovoljiti svoje
aktualne interese i time stei znanja, vještine i navike koje e mu omoguiti uspješnu prilagodbu
novim uvjetima ivota, rasta i razvoja, što ga u školi oekuju.
Zadae
o unaprjeivati intelektualni, društveni, moralni i duhovni razvoj djece kroz stjecanje znanja,
vještina i navika, kroz izgraivanje identiteta, humanizma i tolerancije, odgovornosti,
autonomije i kreativnosti,
o osigurati interakcijske odnose s djecom, u kojima e stjecati sigurnost i samopouzdanje,
osjeaj napredovanja i uspjeha, pozitivnu sliku o sebi kao kompetentnoj osobi,
o poticati djeju igru, uvaavajui je istovremeno kao osnovnu aktivnost, sredstvo i metodu
rada,
Obiljeja programa
razvoju samostalnosti djece predškolske dobi i dio je redovitog programa.
o Tjelesna zrelost – podrazumijeva primjerenu tjelesnu razvijenost, sposobnost svrhovitog,
skladnog, koordiniranog korištenja svoga tijela za kretanje i baratanje predmetima.
o Emocionalna zrelost – oekuje se da dijete prije polaska u školu prepoznaje emocije,
imenuje ih, na prihvatljiv nain reagira u situacijama uskraivanja pojedinih njegovih potreba
i elja, ima razvijen dobi primjeren stupanj kontrole emocija i tolerancije na frustraciju,
ustraje u aktivnosti, te moe bez teškoa dio dana biti odvojen od roditelja.
o Intelektualna zrelost – podrazumijeva razvoj govora, panje, mišljenja, inteligencije,
orijentacije u prostoru i vremenu, prepoznavanje boja i matematikih pojmova, razvoj
grafomotorikih vještina.
o Socijalna zrelost – vezana je uz emocionalnu zrelost, uspostavljanje odnosa s drugima,
prilagoavanje društvenim pravilima i obvezama, usvajanje moralnih normi, sustava
vrijednosti i ponašanja u svojoj okolini.
o Samostalnost – podrazumijeva brigu o sebi i svojim stvarima.
Nositelji programa
Namjena i vremenik programa
Namjena programa je odgoj i obrazovanje djece u godini pred polazak u Osnovnu školu.
Program predškole dio je redovitog programa pa se provodi svaki radni dan od 6,30 do 16,30 ili kao
poludnevni od 6,30 do 12,00 sati, za djecu koja pohaaju redovan vrtiki program, a u popodnevnim
satima omogueno je pohaanje programa predškole djeci koja nisu ukljuena u redovan vrtiki
program.
Program predškole je obavezan za svu djecu u dobi prije polaska u Osnovnu školu u trajanju od
minimalno 250 sati.
Nain vrednovanja programa
Dokumentirat e se dnevni, tjedni, tromjeseni te godišnji plan i program, zapaanja o djeci tijekom
provoenja istog. Evaluacija, odnosno vrednovanje, odvijat e se usporedno s djetetovim razvojem i
razvojnim potrebama te tako i odreivati smjernice daljnjeg razvoja programa (praenje rada
relevantnih strunjaka na podruju predškolskog odgoja i obrazovanja, praenja rada Ministarstva
znanosti, obrazovanja i sporta te Agencije za odgoj i obrazovanje.
SMJER PROFESIONALNOG RAZVOJA STRUNIH DJELATNIKA
Bitna misija obrazovanja je pomoi svakoj osobi da razvije svoj vlastiti potencijal da bi postala
cjelovito ljudsko bie, preporuujui pristup „uiti kako se ui” tijekom itavog ivota. Svakoga
pojedinca bi trebalo osposobiti za uenje tijekom njegovog ivotnog vijeka da bi bio u stanju
kontinuirano se prilagoavati promjenjivom, sloenom i meuovisnom svijetu. Pod strunim
usavršavanjem odgojitelja podrazumijeva se istraivanje i mijenjanje osobne prakse, što ovisi od
angamana odgojitelja i strunog tima, i ima vane implikacije na njihov osobni razvoj. Nastojat
emo našim djelatnicima osigurati kontinuirano profesionalno uenje i razvoj. I dalje emo poticati
stjecanje novih saznanja i regionalnih, nacionalnih i svjetskih trendova iz podruja ranog i
predškolskog odgoja kroz strune skupove u organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje ili neke
druge organizacije, ali emo naglasak staviti na akcijska istraivanja kroz koje se propituje i istrauje
praksa te poticati umreavanje vrtia „zajednica koje ue“ i na taj nain osigurati razmjenu znanja i
zajedniko uenje. Pod akcijskim istraivanjem podrazumijevamo zajedniko refleksivno
istraivanje, s ciljem razumijevanja i unapreivanja odgojno-obrazovne prakse.
Struno usavršavanje usmjereno na istraivanje osobne prakse u vrtiu ne omoguuje samo prigode
za individualni razvoj odgojitelja nego i mogunosti za razvoj suradnikih odnosa i to ne samo u
okviru jedne ustanove nego i šire, stvaranjem mree suradnikih vrtia – profesionalnih zajednica
koje ue. Zato uinkovita organizacija vrtia mora biti otvorena i ukljuivati u proces promjena sve
sudionike odgojno-obrazovnog procesa. Promjene se ne mogu obavljati izdaleka, odozgo, ve moraju
dolaziti iz ustanove i ukljuivati ljude koji e ih svakodnevno implementirati u praksi na razini svoje
ustanove, a postupno i šire. Poseban naglasak u profesionalnom razvoju biti e i naše kontinuirane,
redovite radne grupe (interne strune aktive), supervizije sa strunim suradnikom i odgojiteljima s
razliitim temama. Takoer emo nastojati biti dio naše šire profesionalne zajednice i aktivno
sudjelovati na strunim skupovima u zemlji te dijeliti iskustva i saznanja s kolegicama iz struke i
širom javnosti. Nastavit emo uvaavati odgojitelje i njihove interese u planiranju strunih
usavršavanja koje zajedno dogovaramo na prvim odgojiteljskim vijeima i strunim aktivima i
planirati ih u godišnjem planu i programu ustanove.
OSIGURAVANJE KVALITETE
vrlo sloen proces. Razlikujemo unutarnji i vanjski sustav vrednovanja. Unutarnji podrazumijeva
vrednovanje od strane lanova koji su direktno ili indirektno ukljueni u odgojno-obrazovni proces,
a vanjsko vrednovanje provode imbenici izvan ustanove (instituti, udruge, ministarstvo, domai ili
meunarodni strunjaci itd.). Smatramo da se kvaliteta moe najbolje osigurati kombinacijom ova
dva sustava, a ove emo se pedagoške godine usmjeriti samo na unutarnje vrednovanje s ciljem
stvaranja boljih temelja za objedinjeno vrednovanje.
Vrednovanje unutar ustanove vršit emo od strane ravnatelja, odgojitelja i strunih suradnika na
osnovu timskog planiranja i evaluacije procesa i rezultata, na sastancima strunog tima, manjih
radnih grupa odgojitelja (strunih aktiva), te odgojiteljskih vijea, uvaavajui konkretne materijale,
nastale u neposrednom radu s djecom (video zapisi, fotografije, mape, skale procjene, ankete) i
drugo. Odgojiteljice e voditi propisanu pedagošku dokumentaciju koja je ujedno materijal za
vrednovanje. Na kraju godine, svi odgojno-obrazovni djelatnici pisat e izvještaj o radu i ispunjavati
upitnik osobne evaluacije koji e obraditi struni tim.
Ove pedagoške godine posebno emo se usmjeriti na vrednovanje ustanove od strane roditelja. Izradit
emo anonimni anketni upitnik o tome kako roditelji vide razne segmente našeg rada i koliko su s
njima zadovoljni. Ankete e obraditi struni tim i rezultate prezentirati na odgojiteljskom vijeu.
Vano nam je naglasiti da je osiguranje kvalitete odgojno-obrazovne prakse primjenjivo, ali to nije
statino pitanje sa samo jednim tonim odgovorom. Kvaliteta se u odgojno-obrazovnoj ustanovi
temelji na ivoj razmjeni znanja i iskustva svih sudionika odgojno-obrazovnog procesa, te smo
usmjereni ka tome da je trajno unapreujemo.
LITERATURA
• Ferruci, P. 2000. Što nas ue djeca. Algoritam, Zagreb
• Miljak, A. 1996. Humanistiki pristup teoriji i praksi predškolskog odgoja: Model Izvor.
Persona, Velika Gorica
• Miljak, A. 2009. ivljenje djece u vrtiu. SM naklada. Zagreb
• Sindik, J. 2007. Poticajno okruenje i osobni prostor djece u djejem vrtiu. Metodiki obzori
3 (2008), str. 143 - 154.
• Slunjski, E. 2008. Djeji vrti zajednica koja ui. Spektar Media, Zagreb
• Slunjski, E. 2006. Stvaranja predškolskog kurikuluma u vrtiu – organizaciji koja ui. Mali
profesor, Zagreb
Hrvatskoj: projekt Izvorište. Ministarstvo prosvjete i športa, Zagreb
• Stoll, L., Fink, D. 2000. Mijenjajmo naše škole: Kako unaprijediti djelotvornost i kvalitetu
škola. Educa, Zagreb
• Prijedlog koncepcije ranog odgoja i obrazovanja u Republici Hrvatskoj. RH Ministarstvo
prosvjete i športa, Prosvjetno vijee, Školske novine broj 12, Zagreb, 2001.
• Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama zakona o predškolskom odgoju i naobrazbi s
konanim prijedlogom zakona. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa. Zagreb, 2007.
• Prirunik za samovrednovanje ustanova ranoga i predškolskog odgoja i obrazovanja. Zagreb:
NCVVO, 2012.
• Zakon o predškolskom odgoju i obrazovanju. Zastupniki dom sabora Republike Hrvatske.
Narodne novine broj 94, Zagreb, 2013.
• Dravni pedagoški standard. Narodne novine broj 90/ 2010.
• Nacionalni kurikulum za rani i predškolski odgoj i obrazovanje. Zagreb: Narodne novine broj
5 / 2015.
Zbornici radova:
• Arko – Tomai i dr. (ur.) 2002. Cjeloivotnim uenjem korak blie djetetu. Rijeka, Djeji vrti
Rijeka
• Boi, . (ur.) 1997. Inovacijski pristupi – Korak blie djetetu. Zbornik radova povodom 150
godina predškolskog odgoja u Gradu Rijeci, Adami, Rijeka,
• Došen Dobud, A... et all (ur.). Vrti kao djeja kua (1. Dani predškolskog odgoja Istarske
upanije – zbornik radova); Pula; PU Djeji vrtii Pula
asopisi:
• Dijete-vrti-obitelj
• Zrno
Ana Mili Zrinka Boli