mario mađer, dipl. ing. geod. baldo stančić, dipl. ing. geod

Mario Mađer, dipl. ing. geod.Baldo Stančić, dipl. ing. geod.

AutoCAD Map u svakodnevnim geodetskim poslovima

Geodetski fakultet Sveučilišta u ZagrebuGeodetski fakultet Sveučilišta u ZagrebuKatedra za upravljanje prostornim informacijamaKatedra za upravljanje prostornim informacijama

Inženjerska Grafika u Geodeziji i GeoinformaticiInženjerska Grafika u Geodeziji i Geoinformatici

2 / 53

Uvod

Definicija: Georeferenciranje je pridruživanje geografskih koordinata ili pravokutnih koordinata u određenoj kartografskoj projekciji pojedinim točkama određenog objekta.

Georeferenciranje u AutoCAD Map-u se može obaviti pomoću alata Map/Tools/Rubber Sheet.

Postupak započinje zadavanjem parova koordinata: Base point – točka (piksel) na rasteru

Reference point – ciljna koordinata (unošenjem preko komandne linije ili snapiranjem na unaprijed ucrtan vektorski element)

Nakon zadavanja parova koordinata pritisnemo Enter, zatim u komandnoj liniji upišemo slovo s (Select), potvrdimo sa Enter, označimo rasterski predložak kojeg georeferenciramo te ponovno potvrdimo sa Enter.

GEOREFERENCIRANJE

Napomena: Za neko ozbiljnije georeferenciranje bilo bi poželjno koristiti AutoCAD Raster Design koji ima Rubber Sheet alat sa nekim dodatnim opcijama. Nešto bolji rezultati georeferenciranja dobit će se u MicroStation Descartes-u (proizvođač: tvrtka Bentley).



3 / 53

Deformirani list katastarskog plana M=1:2000 - isječakGEOREFERENCIRANJE

Napomena: U ovom je primjeru deformacija lista plana znatno uvečana kako bi bila uočljivija. Veličine deformacija su inače mnogo manje.



4 / 53

Dimenzije kvadrata decimetarske mreže u prirodiGEOREFERENCIRANJE



5 / 53

Teoretske dimenzije i pozicija kvadrata decimetarske mreže (crveno)GEOREFERENCIRANJE



6 / 53

Vektori pomakaGEOREFERENCIRANJE



7 / 53

Vektori pomakaGEOREFERENCIRANJE

Napomena: Točka (piksel) koju smo odabrali na rasterskom predlošku pomiče se na ciljne koordinate, ali se isto tako pomiče i okolina te točke (u ovisnosti o smjeru i iznosu vektora pomaka).



8 / 53

Georeferencirani list katastarskog plana M=1:2000 - isječakGEOREFERENCIRANJE

Napomena:, Nakon georeferenciranja, sadržaj plana je u prozoru AutoCAD-a u mjerilu 1:1 (iako negdje na rubu lista plana i dalje piše M=1:2000) što znači da sva mjerenja (dist, area...) koja na njemu obavljamo daju odmah rezultate u prirodi!



9 / 53

Učitan georeferencirani list katastarskog plana

Nakon učitavanja georeferenciranog rasterskog predloška, može se početi sa postupkom vektorizacije (u ovom slučaju radi se o ručnoj ekranskoj vektorizaciji).

VEKTORIZACIJA



10 / 53

Precrtavanje sadržajaVEKTORIZACIJA

Precrtava se sadržaj katastarskog plana u odgovarajuće slojeve AutoCAD-a, sukladno specifikacijama za vektorizaciju katastarskih planova.

Ne precrtava se sadržaj koji više ne vrijedi (poništene međe čestica, poništeni brojevi čestica...)



11 / 53

Vektorizirani digitalni katastarski planVEKTORIZACIJA

Umjesto šrafura zgrada, raznih simbola i većine ostalog tematskog sadržaja koriste se odgovarajuće šifre propisane spomenutim specifikacijama.

Brojevi čestica, šifre načina uporabe zemljišta te šifre vrste zgrada su atributni blokovi čija je struktura također definirana specifikacijama.



12 / 53

Specifikacije za vektorizaciju katastarskog planaVEKTORIZACIJA

Unutar svakog poligona koji predstavlja katastarsku česticu mora biti samo jedan broj čestice.

Unutar svakog poligona koji predstavlja dio čestice također mora biti samo jedna šifra načina uporabe zemljišta ili vrste zgrade.



13 / 53

Specifikacije za vektorizaciju katastarskog planaVEKTORIZACIJA

Ne smije biti duplih linija!

Hijerarhija linija: 1_kc_medja > 2_zg > 3_uporaba npr. ukoliko je zgrada nekim svojim bridom točno na međi, onda se tu

ne crtaju dvije linije (za među i za zgradu) već samo jedna linija u sloju 1_kc_medja koji je hijerarhijski viši od sloja 2_zg.



14 / 53

Uvod

U svrhu rješavanja zadatka bit će potrebno kreirati 3 topologije: DijeloviCestica

Poligoni zatvoreni linijama iz slojeva 1_kc_medja, 2_zg i 3_uporaba, a za centroide odabrani atributni blokovi iz slojeva 2_zg_broj i 3_uporaba_broj

Rezultat: dijelovi čestica u topološkom modelu sa centroidama koje između ostalog sadrže podatak o površini pojedinog dijela čestice i njegovom načinu uporabe (dvorište, voćnjak, oranica...), odnosno vrsti zgrade (kuća, garaža, škola...)

Cestice Poligoni zatvoreni linijama iz slojeva 1_kc_medja, a za centroide odabrani

atributni blokovi iz slojeva 1_kc_broj

Rezultat: cijele čestice u topološkom modelu sa centroidama koje između ostalog sadrže podatak o površini pojedine cijele čestice te njenom broju

Preklopljeno Ova se topologija dobiva preklapanjem prethodne dvije

Rezultat: dijelovi čestica u topološkom modelu sa centroidama koje između ostalog sadrže podatak o površini pojedinog dijela čestice i njegovom načinu uporabe (dvorište, voćnjak, oranica...), odnosno vrsti zgrade (kuća, garaža, škola...) te broju čestice kojoj taj dio čestice pripada

TOPOLOGIJA



15 / 53

Kreiranje topologije

Topologija se u AutoCAD Map-u kreira pomoću alata Create Topology iz padajućeg izbornika Map/Topology/Create...

Prije samog započinjanja postupka potrebno je odlučiti se za neki prazni sloj (npr. u ovom slučaju to bi mogao biti sloj: 0) te se on postavi aktvinim.

To je bitno iz razloga što se tijekom postupka kreiranja topologije u trenutno aktivnom sloju ucrtavaju markeri koji ukazuju na eventualne pogreške.

Njihovo ucrtavanje na neki sloj koji sadrži podatke bi samo dovelo do nepotrebnih komplikacija.

TOPOLOGIJA



16 / 53

Kreiranje topologije – vrsta i naziv topologije

Postupak kreiranja topologije započinje odabirom vrste i naziva topologije.

Kako su dijelovi katastarskih čestica zatvoreni poligoni, ovdje ćemo za vrstu topologije odabrati Polygon.

TOPOLOGIJA



17 / 53

Kreiranje topologije – izbor linija

U sljedećem ćemo koraku odabrati linije koje ulaze u kreiranje topologije. Možemo ih filtrirati navodeći sve slojeve u kojima su one sadržane. U slučaju kreiranja topologije DijeloviCestica sve linije koje mogu zatvarati pojedine dijelove katastarskih čestica nalaze se u slojevima 1_kc_medja, 2_zg i 3_uporaba.

TOPOLOGIJA

Napomena: Koristiti tipke Shift i Ctrl za odabir više slojeva...



18 / 53

Kreiranje topologije – izbor točaka

Naredna dva koraka možemo preskočiti budući nam nisu bitna za kreiranje poligonalne topologije i rješavanje zadatka.

Bitna su kod kreiranja topologije za točkaste podatke, tj. podatke koje želimo/možemo prikazati točkom (npr. stabla, ulične svjetiljke...).

TOPOLOGIJA



19 / 53

Kreiranje topologije – izbor centroida

Potom biramo centroide koje će nakon kreiranja topologije sadržavati sve bitne informacije o zatvorenom poligonu unutar kojeg se nalaze. U slučaju kreiranja topologije DijeloviCestica sve potrebne centroide nalaze se u slojevima 2_zg_broj i 3_uporaba_broj.

TOPOLOGIJA

Napomena: Koristiti tipke Shift i Ctrl za odabir više slojeva...



20 / 53

Kreiranje topologije – kreiranje centroida koje nedostaju (opcionalno)

Automatsko kreiranje centroida na mjestima na kojima one nedostaju nam ovdje ne odgovara, stoga ovaj korak također preskačemo. Ukoliko negdje nedostaje centroida potrebno je pogledati o kojem se načinu uporabe zemljišta ili vrsti zgrade radi te ručno upisati odgovarajuću šifru.

Mjesta na kojima centroide nedostaju detektirati ćemo markerima.

TOPOLOGIJA



21 / 53

Kreiranje topologije – postavke markera

U posljednjem koraku definiramo postavke markera koji će ukazivati na eventualne pogreške.

Topologija neće moći biti kreirana dokle god se ne isprave sve pogreške.

Ukoliko nema pogrešaka, pritiskom na tipku Finish bit će kreirana topologija DijeloviCestica.

TOPOLOGIJA

Napomena: Prečac do kreirane topologije nalazi se u Task Pane prozoru – kartica Map Explorer. Task Pane uključujemo/isključujemo u padajućem izborniku View/Task Pane...



22 / 53

Kreiranje topologije – lociranje markera

Ukoliko pogreške postoje, topologija neće biti kreirana, a AutoCAD Map će nas o tome obavijestiti porukom.

Najjednostavniji način za lociranje markera u crtežu je pomoću alata Tools/Quick Select...

TOPOLOGIJA

Njime provjeravamo postoji li na sloju 0 (ukoliko smo taj sloj postavili aktivnim na početku postupka) marker koji ukazuje na pogrešku, koju zatim popravljamo, a marker brišemo.

Navedeni alat koristimo sve dok se u komandnoj liniji AutoCAD Map-a ne pojavi poruka '0 item(s) selected' što znači da na tom sloju ne postoji više niti jedan marker.



23 / 53

Kreiranje topologije - kontrola

Broj poligona = broj centroida

Do ukupnog broja poligona u topološkom modelu moguće je doći pomoću alata Map/Topology/Administration/Statistics...

Do ukupnog broja centroida moguće je doći pomoću alata Tools/Quick Select... kojim se prebroje sve centroide u nekom željenom sloju.

TOPOLOGIJA

Napomena:

Ponavljanjem opisanog postupka, ali uz biranje drugih, odgovarajućih slojeva s linijama i centroidama kreirat će se i topologija Cestice.



24 / 53

Kreiranje topologije – dodatak

Kreiranjem topologije stvara se Object Data tablica naziva TPMCNTR_<ime topologije>, vezana za centroide, a sadrži sljedeće atribute: ID (jedinstveni identifikator poligona u topološkom modelu)

AREA (površina tog poligona)

PERIMETER (opseg poligona)

LINKS_QTY (broj linija koje zatvaraju poligon)

Pomoću alata Map/Object Data/Edit Object Data... te klikom na pojedinu centroidu moguće je pogledati vrijednosti navedenih atributa za poligon unutar kojeg se ta centroida nalazi u okviru pojedinog topološkog modela.

Upravo zahvaljujući toj tablici, moguće je jednostavnim topološkim upitom izbaciti u ASCII datoteku npr. popis površina svih poligona s pripadajućim njihovim identifikatorima...

TOPOLOGIJA



25 / 53

Preklapanje topologija

Budući da smo kreirali dvije topologije od kojih svaka sadrži dio nama bitnih podataka, potrebno je te dvije topologije preklopiti i napraviti treću topologiju koja će sadržavati sve nama bitne podatke (broj katastarske čestice, način uporabe zemljišta ili vrstu zgrade, površine svih dijelova od kojih je čestica sačinjena).

Za to ćemo iskoristiti alat Map/Topology/Overlay...

U prozoru koji se potom otvara odabiremo prvu topologiju preko koje želimo preklopiti drugu.

U ovom našem slučaju je svejedno koja nam je topologija prva tj. source topologija, a koja druga tj. overlay toplogija.

Općenito gledajući, s obzirom na to koju vrstu preklapanja odaberemo, nije svejedno!

TOPOLOGIJA

Napomena:

U ovom je primjeru odabrana DijeloviCestica kao source topologija, a Cestice kao overlay topologija.



26 / 53

Preklapanje topologija – vrsta preklapanja

Prvi korak kod preklapanja topologija jest odabir vrste preklapanja.

Budući da u našem slučaju obje topologije zauzimaju identičan ravninski dio prostora, dobit ćemo isti rezultat bilo da koristimo Intersect, Union ili Identity.

Općenito gledajući nije svejedno koju vrstu preklapanja odaberemo, te je stoga potrebno pažljivo odabrati odgovarajuću.

TOPOLOGIJA



27 / 53

Preklapanje topologija – odabir overlay topologije

U narednom se koraku s padajućeg izbornika bira topologija kojom se želi preklopiti prva topologija.

TOPOLOGIJA



28 / 53

Preklapanje topologija – odabir izlazne topologije

Zatim se zadaje ime izlazne topologije koja će nastati kao rezultat preklopa dvije postojeće topologije.

Također je potrebno odabrati unaprijed kreiran sloj na kojem će se ucrtati poligoni i centroide nove topologije.

TOPOLOGIJA



29 / 53

Preklapanje topologija – izlazni atributi

Biraju se atributi koje želimo u novoj topologiji, te se daje ime Object data tablici vezanoj za centroide nove topologije.

TOPOLOGIJA



30 / 53

Preklapanje topologija – nove centroide

U posljednjem se koraku odabire vizualna prezentacija nove centroide (točka ili npr. neki blok kojeg smo ranije kreirali, a koji će se u tom slučaju pojaviti na ovom padajućem izborniku).

Odaberemo li ovdje točku ili nešto drugo nije toliko bitno.

Bitno je samo znati da će za tu centroidu biti vezana Object Data tablica sa svim podacima prve dvije topologije.

TOPOLOGIJA



31 / 53

Preklapanje topologija

Pritiskom na tipku Finish bit će kreirana topologija Preklopljeno.

Unutar svakog poligona, na sloju kojeg smo odabrali, pojavit će se nova centroida (u našem slučaju točka).

Pomoću alata Map/Object Data/Edit Object Data... te klikom na pojedinu novu centroidu moguće je, uz neke ostale, pronaći i sve tražene podatke na jednom mjestu.

TOPOLOGIJA

Napomena:

Opisanim postupkom nastala je Object Data tablica koja za svaki zatvoreni poligon tj. za svaki dio katastarske čestice sadržava informaciju o broju katastarske čestice kojoj taj dio pripada, o površini tog dijela te načinu uporabe zemljišta, odnosno vrsti zgrade. U toj će tablici, za onaj dio katastarske čestice koji je pod zgradom, podatak o načinu uporabe zemljišta biti NULL vrijednost, a za ostale će dijelove čestice podatak o vrsti zgrade biti NULL vrijednost!



32 / 53

Vježba 1

Zahvaljujući kreiranoj topologiji Preklopljeno ispisati ćemo u ASCII datoteku popis svih dijelova katastarskih čestica.

Taj će popis, za svaki dio katastarske čestice, sadržavati podatke o broju katastarske čestice kojoj pojedini dio pripada, površini tog dijela, načinu njegove uporabe ili vrsti zgrade (ako se radi o dijelu katastarske čestice koji je pod zgradom).

Navedeni atributi u toj će datoteci biti odijeljeni onim odjeljivačem koji je postavljen u Control panel/Regional and Language Options/Customize Regional Options/List separator 1.

U ovom je primjeru za odjeljivač korištena točka-zarez (;).

TOPOLOGIJA

Napomena: Nakon promjene List separatora, potrebno je restartati AutoCAD Map kao bi on prihvatio promjenu.

1 vrijedi za XP operativni sustav



33 / 53

Vježba 1

Map/Query/Define Topology Query...

TOPOLOGIJA

Prvu stvar koju postavljamo jest područje pretraživanja: cijeli crtež.



34 / 53

Vježba 1

Kao vrstu upita odaberemo Report, a u njegovim postavkama tipkom Expression... biramo, a tipkom Add dodajemo na listu redom: KC_BROJ – broj katastarske čestice

KULTURA – način uporabe zemljišta

VRSTA – vrsta zgrade

AREA – površina

Također pod Output File Name dajemo ime ASCII datoteci u koju će se podaci ispisati.

TOPOLOGIJA



35 / 53

Vježba 1

Na kraju pritiskom na tipku Execute Query obavljamo ispis podataka u datoteku.

TOPOLOGIJA

Broj katastarske čestice

Šifra načina uporabe zemljišta nedostaje budući da se na tom dijelu katastarske čestice nalazi zgrada

Šifra vrste zgrade

Površina dijela katastarske čestice

Broj katastarske čestice

Šifra vrste zgrade nedostaje budući da se na tom dijelu katastarske čestice ne nalazi zgrada

Šifra načina uporabe zemljišta

Površina dijela katastarske čestice



36 / 53

Vježba 2

U ovoj ćemo vježbi napraviti izvoz podataka u MS Access.

Iako podatke iz AutoCAD Map-a možemo ubaciti u MS Access posredno, uvozom datoteke proizvedene u vježbi 1, istu stvar možemo napraviti i direktnim izvozom podataka iz AutoCAD Map-a.

Prvi korak je kreiranje Access baze (mdb ili accdb datoteka) izvan AutoCAD Map-a.

U ovom je primjeru kreirana datoteka baza.mdb.

TOPOLOGIJA

Napomena: Kreiranje nove Access baze podataka nije nužno, podatke je moguće izvesti i u neku postojeću mdb ili accdb datoteku.



37 / 53

Vježba 2

Iz AutoCAD Map-a ćemo se s tom bazom povezati korištenjem alata Map/Database/Data Sources/Configure. Pritom se otvara prozor u kojem pod Data Source Name zadajemo naziv konekcije, npr. AutoCad-Access.

U narednom prozoru pod Provider biramo Microsoft Jet 4.0 OLE DB Provider, a pod Connection odaberemo kreiranu bazu.

Time su stvoreni minimalni preduvjeti za kreiranje konekcije.

TOPOLOGIJA



38 / 53

Vježba 2

Zatim pod Map/Database/Data Sources/Attach odaberemo stvorenu konekciju nakon čega ona tj. baza postaje vidljiva u Task Pane prozoru (kartica Map Explorer).

TOPOLOGIJA



39 / 53

Vježba 2

Sljedeći korak je konverzija podataka iz Object Data tablica u oblik pogodan za prebacivanje u vanjsku bazu podataka korištenjem alata Map/Tools/Convert Object Data to Database Links...

TOPOLOGIJA

Nakon definiranja svih potrebnih parametara prebacivanje podataka počinje pritiskom na tipku Proceed.

Ovdje možemo odabrati (on/off) i preimenovati atribute iz Object Data tablice koje želimo u Access bazi.



40 / 53

Vježba 2

Otvorimo li Access datoteku baza.mdb možemo u njoj pronaći tablicu DijeloviKatastarskihCestica sa željenim podacima o dijelovima katastarskih čestica.

TOPOLOGIJA



41 / 53

Do ukupne površine svake pojedine čestice (zaokružene na m2) možemo doći jednostavnim SQL upitom:

Vježba 2TOPOLOGIJA

SELECT BrojKatastarskeCestice, Sum(Round(Povrsina,0)) AS UkupnaPovrsina

FROM DijeloviKatastarskihCestica

GROUP BY BrojKatastarskeCestice;

Napomena: Ukupnu površinu katastarskih čestica mogli smo izvesti i direktno iz AutoCAD Map-a, iz topologije Cestice.



42 / 53

U ovoj će vježbi zadatak biti obojiti u žutu boju sve dijelove katastarskih čestica koji su npr. voćnjaci, tj. na kojima je šifra načina uporabe zemljišta = 103.

Postupak počinje isto kao i u vježbi 1: Map/Query/Define Topology Query...

Najprije se definiraju uvjeti pretraživanja...

Vježba 3TOPOLOGIJA

Napomena: Query Mode: Draw!



43 / 53

Vježba 3TOPOLOGIJA

Uz uvjete pretraživanja potrebno je još postaviti što želimo učiniti sa rezultatom pretraživanja...

Pritiskom na tipku Execute Query pokrećemo definirani upit.

Napomena: Moguće je zadati više uvjeta pretraživanja uz korištenje And-Or-Not operatora.



44 / 53

Vježba 3TOPOLOGIJA



45 / 53

Vježba 4TOPOLOGIJA

U ovoj će vježbi zadatak biti izdvojiti u novu dwg datoteku sve kuće (šifra vrste zgrade = 101) veće od 100 m2.

Najprije otvorimo novi prazni crtež u AutoCAD Map-u.

Zatim na taj crtež zakačimo crtež (u ovom primjeru IGGG.dwg datoteku) u kojem smo ranije kreirali topologiju Preklopljeno.

To ćemo učiniti pomoću alata Map/Drawings/Define-Modify Drawing Set...



46 / 53

Vježba 4TOPOLOGIJA

Kako bi vidjeli sadržaj zakačenog crteža možemo upotrijebiti alat Map/Drawings/Quick View Drawings...

Cijeli zakačeni crtež, koji je sada vidljiv u našem novom crtežu, je ustvari jedan ADEPREVIEW objekt iz kojeg se topološkim upitom mogu precrtati pojedini rezultati upita.



47 / 53

Vježba 4TOPOLOGIJA

Zatim je u zakačenom crtežu korištenjem alata Map/Topology/Administration/Load... potrebno učitati topologiju Preklopljeno.



48 / 53

Vježba 4TOPOLOGIJA

Sljedeći korak je kreiranje topološkog upita koje počinje alatom Map/Query/Define Topology Query...

Nakon zadavanja upita, pokrećemo ga pritiskom na tipku Execute Query.

Zakačeni crtež nakon toga slobodno otkačimo u prozoru Map/Drawings/Define-Modify Drawing Set pomoću gumba Detach.

Napomena: Query Mode: Draw!



49 / 53

Kako početi...?

Najprije preuzimate pripremljenu datoteku dkp.dwg.

U njoj u sloju 7_podjela_2000 crtate kvadrat dimenzija 200m x 200m (jer ćete vektorizirati sadržaj jednog decimetarskog kvadrata katastarskog plana mjerila 1:2000), tako da koordinate njegovog donjeg lijevog ugla budu 5580200.45, 5077350.55.

Zatim na sustavu za E-učenje, sa linka Rasterski predložak, preuzimate resterski predložak (NAPOMENA: rasterski predložak je za sve različit i prilikom preuzimanja morate osobno biti prijavljeni na sustav za E-učenje!!!).

Taj rasterski predložak učitavate u dkp.dwg na sloj 9_Suma_Striborova_01 tako da po dimenzijama i položajem bude što bliže nacrtanom kvadratu.

Zatim slijedi postupak georeferenciranja prema uputama s početka prezentacije, a nakon toga slijedi vektorizacija.

ZADATAK



50 / 53

Kako početi...?

Budući se radi o školskom primjeru vektorizacije, usvojit ćemo neke konvencije: Sve čestice zatvarate na rubovima nacrtanog kvadrata.

Svim česticama (pretežno rubnim) kod kojih se ne vide brojevi čestica upisujete brojeve redom 9999/1, 9999/2, 9999/3 itd.

Ukoliko nemate barem 5 zgrada, sami ih negdje izmislite.

Ukoliko nemate barem 5 čestica sa 2 ili više načina uporabe zemljišta, sami izmislite granice načina uporabe.

Šifre za vrste zgrade stavljate proizvoljno, ali prema specifikacijama za vektorizaciju katastarskog plana (ne stavljati šifre koje ne postoje!).

Šifre za način uporabe zemljišta stavljate proizvoljno, ali prema specifikacijama za vektorizaciju katastarskog plana (ne stavljati šifre koje ne postoje!).

Nakon vektorizacije slijedi kreiranje topologije i topološki upiti prema uputama iz prezentacije.

ZADATAK



51 / 53

Zadaci i predložena dinamika njihovog obavljanja

1. tjedan: Preuzimanje datoteke dkp.dwg sa pripremljenim slojevima i atributnim

blokovima

Georeferenciranje i vektorizacija isječka lista katastarskog plana

2. tjedan: Pripremanje crteža za njegovo prevođenje u topološki model

Kreiranje topologije

3. tjedan: Izvođenje topoloških upita objašnjenih kroz vježbe 1-4

4. tjedan: Predaja zadataka

5. tjedan: Kolokvij

ZADATAK



52 / 53

Predaje se...

Predaje se jedna ZIP ili RAR arhiva naziva username.zip ili username.rar na sustavu za E-učenje. Krajnji rok za predaju arhive je onaj trenutak (dan, sat, minuta, sekunda...) do kojeg će biti omogućeno postavljanje (upload) datoteke. Arhiva mora sadržavati sljedeće datoteke: dkp.dwg - DWG datoteka (pohranjena kao verzija AutoCAD 2000

Drawing) sa vektoriziranim sadržajem isječka lista katastarskog plana.

popis.txt - ASCII datoteka proizvedena u vježbi 1.

baza.mdb - MDB datoteka proizvedena u vježbi 2.

topoUpit1.dwg - DWG datoteka (pohranjena kao verzija AutoCAD 2000 Drawing) samo sa šrafurama proizvedenim u vježbi 3 (upit je proizvoljan).

topoUpit1.txt - ASCII datoteka sa kratkim opisom upita.

topoUpit2.dwg - DWG datoteka (pohranjena kao verzija AutoCAD 2000 Drawing) proizvedena u vježbi 4 (upit je proizvoljan).

topoUpit2.txt - ASCII datoteka sa kratkim opisom upita.

ZADATAK



53 / 53

Na sva dodatna pitanja van termina vježbi odgovaramo putem poruka na sustavu za E-učenje:

Mario Mađer: http://e-ucenje.geof.hr/message/discussion.php?id=340

Baldo Stančić: http://e-ucenje.geof.hr/message/discussion.php?id=15

mario mađer, dipl. ing. geod. baldo stančić, dipl. ing. geod

Documents