mobbing u federaciji bih: izloŽenost i struktura

78

MOBBING U FEDERACIJI BIH: IZLOŽENOST I STRUKTURA

Vanja Elezović, [email protected]

Sažetak

Pitanje mobbinga, kao društveno neprihvatljivog ponašanja, tek je zadnjih dese-tak godina prepoznato kao tema znanstvenih istraživanja u različitim oblastima. Naime, sve više raste svijest o štetnim posljedicama uznemiravanja na radnome mjestu i to ne samo za pojedinca, nego i za širu društvenu zajednicu. Upravo stoga u svijetu se sve više pozornosti daje preventivnim programima, kao najučinkoviti-jem načinu sprječavanja pojave ovog fenomena. Sukladno tomu, cilj ovoga rada je ukazati na moguće posljedice mobbinga, te važnost strateškog pristupa razvijanju, implementiranju i evaluaciji programa prevencije mobbinga, ali i učinkovitih mjera represivnog djelovanja. U radu su predstavljeni rezultati istraživanja provedenog u Federaciji BiH (n=271) koje pokazuje kako je 38,7 % osoba doživjelo neki oblik mobbinga {od ukupnog broja anketiranih muškaraca njih 31% je doživjelo mobbing (45/144), dok je kod žena takvih 48% (60/126)}. Na temelju toga su stvoreni i za-ključci, te date određene preporuke.

Ključne riječi: mobbing, posljedice, žrtve, prevencija

79

uvod

Mobbing1 ili uznemiravanje na radnom mjestu specifični je oblik ponašanja kojim jedna osoba ili skupina njih sustavno psihički zlostavlja i ponižava drugu osobu, s ciljem ugrožavanja njezina ugleda, časti, ljudskog dosto-janstva i integriteta, pa sve do eliminacije s radnog mjesta, kao konačnog rezultata svih poduzetih aktivnosti. Zlostavljana je osoba uglavnom potpuno bespomoćna, u nemogućnosti da se obrani. Takve se aktivnosti, prema mi-šljenju stručnjaka, uglavnom odvijaju u duljem vremenskom razdoblju (Ko-stelić-Martić; 2005).

Riječ je ne samo o osobnom problemu, problemu jedne radne organizacije, već o društvenom problemu koji sobom nosi i troškove, kako tvrtki u kojoj se događa, tako i državi u cjelini2.

Različiti oblici asocijalnog i antisocijalnog ponašanja drastično su „pogodili“ prije svega zemlje u tranziciji, pa tako i Bosnu i Hercegovinu. Većina istraži-vača kao suštinske čimbenike koji su pogodovali njegovu širenju navodi ve-like socijalne razlike, kolaps formalnog i neformal nog društvenog nadzora, vrijednosni slom ili anomiju, ekonomski krah, visoku inflaciju, pad životnog standarda, masovnu nezaposlenost, raširenu korupciju, itd. Sve su to dije-lovi slagalice koji pogoduju i nesmetanom djelovanju mobera.

Prvo veliko istraživanje o mobbingu provedeno je u EU 2000. godine na uzor-ku 21500 zaposlenih osoba u zemljama članicama. Prema Vukoviću (2009) mobbing je u tom istraživanju najviše detektiran u zemljama sjeverne Europe, dok je na jugu EU, tj. u najnerazvijenijim zemljama, bio s najnižim procentom. Vuković to objašnjava razlikom u mentalitetu, te većem angažiranju istraži-vača na sjeveru što dovodi do bržeg otkrivanja ovakvih pojava. Naime, pre-ma spomenutom istraživanju najviši postotak mobbinga otkriven je u Finskoj (15%), Nizozemskoj (14%), te Velikoj Britaniji (14%). Najniži postotak imali su Španjolska (5%), Grčka (5%) i Italija (4%) (Vuković; 2009).

Jedan od zanimljivijih aspekata ovog problema jest i tko je više izložen rizi-ku: muškarci ili žene. Prema nalazima Europske studije o radnim uvjetima iz 2007. u većini europskih zemalja žene su češće izložene mobbingu. U samo 6 od 31 proučavane zemlje rjeđe su izložene mobbingu od muškara-ca (Jogan; 2008). Ako se uzme u obzir činjenica da su u svijetu osobe na vodećim položajima najvažniji uzročnici mobbinga u radnim organizacija-ma, opravdan je spoznajni interes prema nejednakosti spolova.

Cilj ovog istraživanja, sa znanstvenog aspekta, na temelju teorijskih spo-znaja i empirijskih podataka dobivenih anketiranjem među radnicima u na-

1 Eng.: work abuse, employee abuse, bullying2 U Njemačkoj su npr. izračunali da samo jedan slučaj mobbinga kroz godinu dana može izazvati

štetu između 15.000 i 50.000 eura.( Ojačajmo najslabije karike u svijetu rada! MOBBING – zlostav-ljanje na radnom mjestu http://www.mobbing.hr/images/stories/mobbing_letak.pdf)

80

šoj zemlji, njihovom analizom i usporedbom s rezultatima ranijih istraživanja u BiH i svijetu, utvrditi stvarno stanje po pitanju mobbinga. Konkretni cilj istraživanja je:

Kada su u pitanju društveni ciljevi istraživanja želi se, prije svega, skrenuti pozornost šire javnosti, a pogotovu nadležnih institucija, na ovaj problem u širem kontekstu, te sukladno tomu potaknuti adekvatnu reakciju u cilju rješavanja barem jednostavnijih komponenti koje čine ovu problematiku.

Hipoteze ovog istraživanja glase:

h1: Ne postoje statistički značajne razlike po spolu po pitanju izloženosti mobbingu

h2: Ne postoje značajne statističke razlike po pitanju obrazovanja osoba izloženih mobbingu

h3: Horizontalni mobbing je najzastupljeniji

h4: Napadi na reputaciju (ponižavanje, vrijeđanje, ogovaranje…) su najče-šće mobbizirajuće aktivnosti

Metodologija Za potrebe ovog istraživanja, između ostalog, koristile su se znanstvene metode dedukcije, indukcije, komparacije, hipotetičko-deduktivna metoda i metoda analize. Prikupljanje podataka provedeno je na pretpostavljenom uzorku 500 radnika u Federaciji BiH i to u tri oblasti: industrija, proračunski korisnici i uslužne djelatnosti. U odabiru uzorka vodilo se računa o jednako-mjernoj zastupljenosti tri obilježja:

– spol ispitanika (muški / ženski), – zemljopisna zastupljenost u Federaciji BiH, te – zastupljenosti poslovnih sektora.

Naime, svaki član uzorka (500 ispitanika), koji je pristao biti anketiran (n=271), podvrgnut je anketiranju „face to face“. Uzorak je formiran putem tzv. skupnog uzorkovanja. Prvo su formirana tri klastera približne veličine (oblasti: industrija, uslužne djelatnosti i proračunski korisnici), a potom su metodom slučajnog odabira izabrane skupine elemenata (radnih organiza-cija i odjela unutar njih). Dobiveni uzorak, prema statističkim standardima, smatra se velikim i reprezentativnim za populaciju radnika u Federaciji BiH. Upitnik, odnosno instrument provođenja ankete u konkretnom istraživanju, koji se koristio u prikupljanju podataka od ispitanika, sastavljen je od niza pi-tanja zatvorenog tipa, odnosno pitanja sa unaprijed ponuđenim odgovorima na koja su ispitanici, ovisno o svojim stavovima i mišljenjima koja se odnose na istraživačku temu, mogli izabrati ponuđeni odgovor. Standardni upitnik o mobbingu koji se mogao iskoristiti za ovo istraživanje ne postoji. Da bi se

81

izbjegli značajni metodološki problemi, upitnik za ove potrebe konstruiran je prema specifičnostima našeg okružja, te prema Upitniku za dijagnostiku mobbinga (CDL- Questionario per la rilevazione del fenomeno „Mobbing“). Upitnik je konstruiran na način da se sastoji od četiri osnovna djela:

– uvoda u upitnik, – pitanja koja se odnose na opće podatke o ispitaniku (pritom vodeći

računa da se ne traže oni podatci koji ugrožavaju anonimnost ispita-nika),

– obrazloženja pojma mobbinga i pitanja koja se odnose na njihova iskustva s eventualnim uznemiravanjem na radnom mjestu, poznava-nja problema i saznanja o drugim žrtvama mobbinga,

– te na koncu pitanja koja se odnose na njihov zdravstveno-ekonom-sko-društveni status.

Pri obradi podataka fokus je bio, prije svega, na statističkim metodama. Za analizu rezultata primijenjen je standardni Statistički paket za društvena istraživanja (SPSS 20). U statističkoj obradi rezultata su se primjenjivale standardne metode deskriptivne statistike. Deskriptivna statistika je sku-pina metoda pomoću kojih se utvrđuju činjenice o pojavama. Pri tome su se koristili postupci uređivanja, tabelarnog i grafičkog prikazivanja, te utvr-đivanja brojčanih pokazatelja. Uz deskriptivnu, koristila se i inferencijalna statistika koja omogućava generaliziranje iz uzorka na populaciju iz koje je on izvučen, s određenim stupnjem pouzdanja da su te generalizacije točne (Fitzgerald, Fox; 2001).

REZULTATI ISTRAžIVANJA MOBBINGA U FEDERAcIJI BIhIstraživanje je provedeno na uzorku 500 radnika u Federaciji Bosne i Her-cegovine, a stopa odgovora bila je 54,2% (271/500). Muškarci čine 53,1% uzorka, a žene 46,9% (vidi tablicu br.1.)

Kada je u pitanju dobna struktura, iz tablice br.2. vidljivo je kako 58,3% ispi-tanika spada u skupinu srednje dobi od 41-60 godina.

41% ispitanika ima srednju stručnu spremu, a potom slijede VSS s 19,6%, VŠ 18,5%, OŠ 15,5%, magistri znanosti 4,8%, te doktori znanosti 0,7% (vidi grafikon br. 1.)

53,1% ispitanika je u braku, 22,1% neoženjeno, razvedeno 19,6% i 5,2 živi u izvanbračnoj zajednici. 172 ispitanika (63,5%) imaju djecu. 56,1 % njih živi u vlastitoj kući ili stanu, a 50,6% ima samostalno domaćinstvo. Kada su u pitanju podatci o duljini radnog staža u tvrtki u kojoj su sada zaposleni 51,7 % tu radi dulje od 10 godina. (Vidi grafikon br. 2.)

82

Frequency Percent Valid Percent Cumulative Percent

Validmuško 144 53,1 53,1 53,1žensko 127 46,9 46,9 100,0Total 271 100,0 100,0

Tablica br. 1.: Frekvencije prema spolu ispitanika

Frequency Percent Valid Percent Cumulative Percent

Valid

18 - 25 g. 16 5,9 5,9 5,926 - 30 g. 18 6,6 6,6 12,531 - 40 g. 50 18,5 18,5 31,041 - 50 g. 75 27,7 27,7 58,751 - 60 g. 83 30,6 30,6 89,361 - 70 g. 29 10,7 10,7 100,0Total 271 100,0 100,0

Tablica br. 2. Frekvencije prema godinama starosti

Grafikon br. 1. Frekvencije prema stupnju obrazovanja

Grafikon br. 2.: Duljina rada u tvrtki

83

Hipoteza h3 je glasila: „Horizontalni mobbing je najzastupljeniji“. Iz grafiko-na br. 3. vidimo da je opovrgnuta, jer je na temelju provedenog istraživanja na uzorku utvrđeno da je okomiti mobbing prisutniji i to preko 10% više u odnosu na horizontalni. Naime, prema frekvencijskoj analizi 32,5% ispitani-ka bilo je žrtvom mobbinga od strane nadređenih, 10,7% od strane kolega, 3,3% od podređenih, a 10% od strane nekog drugog (klijenti i sl.). (vidi grafikon br. 3.)

Grafikon br. 3.: Frekvencije prema položaju mobbera

Kada su u pitanju ostale frekvencijske analize, istraživanjem je utvrđeno kako je 24,4% ispitanika imalo iskustvo s verbalnim uznemiravanjem (vrijeđanje, ismijavanje i ponižavanje), 37,6% s nagovaranjem kolega, nadređenih i/ili podređenih da se okrenu protiv njega/nje, a 31,7% je doživjelo verbalno i/ili tjelesno seksualno zlostavljanje na poslu (vulgarno dobacivanje i šale, ne-primjereno dodirivanje i sl.). Postotak od 24,4%, u odnosu na npr. seksualno uznemiravanje od 31,7%, opovrgava hipotezu h4: Napadi na reputaciju (po-nižavanje, vrijeđanje, ogovaranje…) su najčešće mobbizirajuće aktivnosti.

Samo 9,2% je prijavilo fizičko nasilje na radnom mjestu, dok je 24% ispi-tanika odgovorilo kako su im dodijeljeni opasni zadatci ili oni neprimjereni njihovu zdravlju. Veći postotak pozitivnog odgovora od 34,3% dobiven je na pitanje o bezrazložnoj izloženosti stalnim kritikama. Sa sindromom „punog stola“ (davanje previše zadataka ili prekratkih rokova), prema dobivenim podatcima, susrelo se 37,6% ispitanika, a sa sindromom „praznog stola“ (nedavanje zadataka uopće) njih 22,9%. Čak 42,4% smatra kako se njihov rad procjenjuje nerealno loše u odnosu na stvarni učinak, a da se drugima pripisuju njihove zasluge 41%. 97 ispitanika (35,8%) smatra da se njihove ideje namjerno ignoriraju, dok 23,2% smatra kako se pretjerano i bez razlo-ga na njih primjenjuju disciplinske mjere. S obzirom kako je 38,7% potvrdilo kako se smatraju žrtvama mobbinga, njih 30,6% izjavilo je kako se suočilo

84

s problemom tako što su trpjeli takvo ponašanje. Na pitanje kome su se obratili većina je odgovorila kolegi (16,2%), a u 6 slučajeva (2,2%) prijavlje-no je policiji. Ono što je poražavajuće, prema ovom istraživanju, je da čak 69,7% ispitanika ne zna koje su zakonske mogućnosti zaštite od mobbinga (vidi grafikon br. 5.). 57,9% ispitanika je izjavilo kako zna nekoga tko je bio žrtvom mobbinga (kolega, član obitelji, prijatelj…). 118 (43,5%) njih smatra kako je mobbing kod nas česta pojava, a kao najčešći uzrok navode kon-kurenciju na poslu (47,6%). 52% ispitanih smatra da mobbing negativno utječe na radnu sposobnost, učinkovitost, zdravlje i privatan život.

Grafikon br. 5. : Frekvencije i postotci poznavanja zakonskih mogućnosti zaštite

Na osnovu kontingencijskih tabela provedeni su testovi kako bi se ustanovi-lo postoji li statistički značajna povezanost kategorija u tim tabelama. U 12 varijabli (pitanja 9 do 20) testirano je hi-kvadrat testom postoji li povezanost između pojedinih oblika mobbinga i spola. Iz rezultata se vidi da te poveza-nosti ima u 6 slučajeva od njih 12:

Na poslu me ismijavaju, ponižavaju i vrijeđaju Total

ne daSpol muško 116 27 143

žensko 88 39 127Total 204 66 270

Tablica br. 3.: Kontingencijska tablica (spol/verbalno uznemiravanje)

85

Value df Asymp. Sig. (2-sided)

Exact Sig. (2-sided)


Pearson Chi-Square 5,095a 1 ,024 Continuity Correctionb 4,474 1 ,034 Likelihood Ratio 5,101 1 ,024 Fisher's Exact Test ,033 ,017

Linear-by-Linear Association 5,076 1 ,024

N of Valid Cases 270 a. 0 cells (0,0%) have expected count less than 5. The minimum expected count is 31,04.b. Computed only for a 2x2 table

Tablica br. 3a.: hi-kvadrat test (spol/verbalno uznemiravanje)

Na poslu netko nagovara druge kolege, nadređene i/ili podređene da

se okrenu protiv mene Total

ne da

Spol muško 106 37 143žensko 78 49 127

Total 184 86 270Tablica br. 4: Kontingencijska tablica (spol/huškačko djelovanje)







Tablica br. 4a: hi-kvadrat test (spol/huškačko djelovanje)

Dodijeljeni su mi opasni zadatci i/ili neprimjereni mom

zdravstvenom stanju Total

ne da

Spolmuško 98 45 143žensko 107 20 127

Total 205 65 270

Tablica br. 5: Kontingencijska tablica (spol/ugrožavanje zdravlja)

86







Tablica br. 5a.: hi-kvadrat test (spol/ugrožavanje zdravlja)

Na poslu su mi odjednom prestali

davati ikakve radne zadatke

Total

ne daSpol muško 118 25 143

žensko 90 37 127Total 208 62 270

Tablica br. 6: Kontingencijska tablica (spol/ sindrom „praznog stola“)




Pearson Chi-Square 5,162a 1 ,023Continuity Correctionb 4,524 1 ,033Likelihood Ratio 5,169 1 ,023Fisher's Exact Test ,029 ,017


N of Valid Cases 270a. 0 cells (0,0%) have expected count less than 5. The minimum expected count is 29,16.b. Computed only for a 2x2 table

Tablica br. 6a: hi-kvadrat test (spol/sindrom „praznog stola“)

Moje ideje se namjerno

ignoriraju Totalne da


Total 174 97 271Tablica br. 7: Kontingencijska tablica (spol/ignoriranje kreativnosti)

87


Exact Sig. (2-sided) Exact Sig. (1-sided)

Pearson Chi-Square 5,871a 1 ,015 Continuity Correctionb 5,272 1 ,022 Likelihood Ratio 5,879 1 ,015 Fisher's Exact Test ,016 ,011Linear-by-Linear Association 5,850 1 ,016


Tablica br. 7a: hi-kvadrat test (spol/ignoriranje kreativnosti)

Pretjerano se i bez razloga primjenjuju disciplinske mjere

Totalne da


Total 208 63 271Tablica br. 8: Kontingencijska tablica (spol/kažnjavanje)




Pearson chi-Square 6,034a 1 ,014 continuity correctionb 5,347 1 ,021 Likelihood Ratio 6,146 1 ,013 Fisher's Exact Test ,015 ,010Linear-by-Linear association 6,012 1 ,014

N of Valid cases 271 a. 0 cells (0,0%) have expected count less than 5. The minimum expected count is 29,52.b. Computed only for a 2x2 table

Tablica br. 8a: hi-kvadrat test (spol/kažnjavanje)

Testirane su i različite varijable u odnosu na pitanje izloženosti mobbingu (p24- smatrate li da ste bili žrtvom mobbinga). Povezanost promatranih va-rijabli uočena je u sljedećim slučajevima:

Smatrate li da ste bili žrtvom mobbinga

Totalda ne nisam siguran/a

muško 45 70 29 144žensko 60 52 14 126

Total 105 122 43 270Tablica br. 9: Kontingencijska tablica (spol/izloženost mobbingu)

88


Pearson Chi-Square 8,871a 2 ,012Likelihood Ratio 8,959 2 ,011


N of Valid Cases 270 a. 0 cells (0,0%) have expected count less than 5. The minimum expected count is 20,07.

Tablica br. 9a: hi-kvadrat test (spol/izloženost mobbingu)

U ovom primjeru je p = 0,012 tj. manja od 0,05 pa postoji statistički značajna povezanost između spola i postojanja mobinga (Vidi tablicu br. 9. i 9a.). S obzirom kako je hipoteza h1 glasila : „Ne postoje statistički značajne razlike po spolu po pitanju izloženosti mobbingu“, očigledno je kako ona nije po-tvrđena. Naime, iz rezultata kontingencijske tablice vidljivo je kako postoji veći broj osoba ženskog spola izloženih mobbingu u promatranom uzorku. Statistički značajna povezanost ne postoji između varijabli koje određuju stručnu spremu ispitanika i mobbinga gdje utvrđen p = 0, 171 (Vidi tablicu br. 10. i 10a.). Time se također potvrđuje hipoteza h2: „Ne postoje značajne statističke razlike po pitanju obrazovanja osoba izloženih mobbingu“.

Smatrate li da ste bili žrtvom mobbinga Total

da ne nisam siguran/a

Stupanj obrazovanja

osnovna škola 17 19 5 41

srednja škola 39 48 24 111viša škola 18 24 8 50fakultet 28 21 4 53magistar nauka 3 9 1 13doktor nauka 0 1 1 2

Total 105 122 43 270Tablica br. 10: Kontingencijska tablica (obrazovanje/ izloženost mobbingu)



Linear-by-Linear Association ,661 1 ,416

N of Valid Cases 270a. 4 cells (22,2%) have expected count less than 5. The minimum expected count is,32.

Tablica br. 10a: hi-kvadrat test (obrazovanje/izloženost mobbingu)

89

Prema provedenoj analizi uočena je povezanost između izloženosti mob-bingu i dobnih skupina gdje p = 0,023 (Vidi tablice br. 11 i 11a), te između poznavanja zakonskih mogućnosti zaštite i izloženosti mobbingu, gdje Hi-kvadrat testom utvrđen p = 0,009 (Vidi tablice br. 12 i 12a)



Dob 18 - 25 g. 8 3 5 1626 - 30 g. 7 6 5 1831 - 40 g. 27 19 3 4941 - 50 g. 22 37 16 7551 - 60 g. 31 40 12 8361 - 70 g. 10 17 2 29

Total 105 122 43 270

Tablica br. 11: Kontingencijska tablica (dob/izloženost mobbingu)


Pearson Chi-Square 20,744a 10 ,023Likelihood Ratio 21,540 10 ,018Linear-by-Linear Association ,064 1 ,801N of Valid Cases 270 a. 3 cells (16,7%) have expected count less than 5. The minimum expected count is 2,55.

Tablica br. 11a: hi-kvadrat test (dob/izloženost mobbingu)



Znate li zakonske mogućnosti zaštite žrtava mobbinga

da 41 35 6 82

ne 64 87 37 188

Total 105 122 43 270

Tablica br. 12: Kontingencijska tablica (poznavanje zakona/izloženost mobbingu)




N of Valid Cases 270 a. 0 cells (0,0%) have expected count less than 5. The minimum expected count is 13,06.

Tablica br. 12a: hi-kvadrat test (poznavanje zakona/izloženost mobbingu)

90

Upitnik za istraživanje fenomena mobbinga u BiH podvrgnut je faktorskoj analizi za pitanja od 9 do 20 kojima se utvrđuje postojanje ili nepostojanje pojedinih oblika psihičkog pritiska na zaposlene radnike. Odgovori na ta pi-tanja su dihotomne varijable sa oblicima: 0 = ne, 1 = da. (Vidi tablicu br. 13.)

R.b. pit. Pitanje (varijabla) 9 Da li vas na poslu ismijavaju, ponižavaju i vrijeđaju

10 Na poslu netko nagovara druge kolege, nadređene i/ili podređene da se okrenu protiv mene

11 Doživio/la sam verbalno i/ili tjelesno seksualno zlostavljanje na poslu (vulgarno dobacivanje i šale, neprimjereno dodirivanje i sl.)

12 Na poslu sam doživio/la fizičko nasilje13 Dodijeljeni su mi opasni zadatci i/ili oni neprimjereni mom zdravstvenom stanju14 Bez razloga sam izložen/a stalnim kritikama15 Iznenada sam zatrpan/a poslom i/ili rokovima koje je nemoguće ispoštovati16 Na poslu su mi odjednom prestali davati ikakve radne zadatke17 Moj rad se procjenjuje nerealno loše u odnosu na stvarni učinak18 Moje zasluge se pripisuju drugima19 Moje ideje se namjerno ignoriraju20 Pretjerano se i bez razloga provode disciplinske mjere

Tablica br. 13 : Varijable p9-p20

Prethodno provedeni testovi, Kaiser-Meyer-Olkinova mjera adekvatno-sti uzorka (KMO = 0,91) i Bartlettov test sfericiteta (χ2=1618,541; df= 66; p<0,001), ukazuju da postoje preduvjeti za provedbu faktorske analize:

Kaiser-Meyer-Olkin Measure of Sampling Adequacy. ,908Bartlett's Test of Sphericity

Approx. Chi-Square 1618,541df 66

Sig. ,000Tablica br. 14: KMO and Bartlett’s Test

Faktorska analiza je provedena tako što je izračunata matrica interkorela-cija za 12 pitanja (varijabli) iz upitnika, izvršena je ekstrakcija faktora meto-dom glavnih komponenti, ortogonalna varimax rotacija faktora i izračunati su faktorski bodovi za sve ispitanike (n=271).

Prema Kaiser-Guttmanovom kriteriju određivanja značajnosti faktora prva dva estrahirana faktora su značajna. Svojstvene vrijednosti za prvih pet estrahiranih faktora su 5,883 1,155 0,946 0,873 i 0,656. Vizualna inspek-cija tzv. scree-plota koji pokazuje odnos broja estrahiranih komponenti i veličine svojstvenih vrijednosti, potvrđuje postojanje dvofaktorske strukture upitnika. Iz matrice faktorske strukture možemo vidjeti da se pitanja 19, 17, 11, 18, 10, 16, 15, 9 i 14 odnose pretežno na psihološke manifestacije mob-binga i opisuju jedan faktor koji je nazvan psihološki mobbing. Tvrdnje 13, 12 i 20 se odnose pretežno na tjelesne manifestacije mobbinga, te opisuju

91

drugi faktor koji je nazvan fizički mobbing. Ova dva faktora objašnjavaju 58,6% ukupne analizirane varijance.

U nastavku su iskazani neki važniji rezultati faktorske analize: u tablici br 15. rotirana matrica faktorske strukture, a u tablici br. 16. matrica koeficijenata korelacije. Grafikon br. 6. (Scree plot) ukazuje na dvije glavne komponente, jer nakon prva dva faktora krivulja prelazi iz strmog u blagi pad, odnosno komponente 3 do 12 imaju svojstvene vrijednosti manje od 1.

Grafikon br. 5: Scree Plot

PitanjeKomponenta

1 2p19 0,839 p17 0,773 p11 0,706 p18 0,692 p10 0,682 p16 0,635 p15 0,604 p9 0,572

p14 0,501 0,651p20 0,734p12 0,657p13 0,822

Tablica br. 15: Rotirana matrica faktorske strukture p9-p20 (prikazane su samo vrijednosti veće od 0,5)

92

PIT9

PIT1

0

PIT1

1

PIT1

2

PIT1

3

PIT1

4

PIT1

5

PIT1

6

PIT1

7

PIT1

8

PIT1

9

PIT2

0

PIT9 1,000 ,570 ,573 ,324 ,325 ,495 ,410 ,304 ,451 ,335 ,424 ,345

PIT10 ,570 1,000 ,582 ,331 ,365 ,593 ,575 ,319 ,642 ,520 ,490 ,410

PIT113 ,573 ,582 1,000 ,385 ,247 ,475 ,467 ,402 ,536 ,388 ,505 ,326

PIT12 ,324 ,331 ,385 1,000 ,388 ,387 ,305 ,251 ,319 ,255 ,270 ,433

PIT13 ,325 ,365 ,247 ,388 1,000 ,576 ,383 ,207 ,443 ,415 ,233 ,496

PIT14 ,495 ,593 ,475 ,387 ,576 1,000 ,512 ,383 ,637 ,541 ,422 ,531

PIT15 ,410 ,575 ,467 ,305 ,383 ,512 1,000 ,174 ,580 ,582 ,538 ,392

PIT16 ,304 ,319 ,402 ,251 ,207 ,383 ,174 1,000 ,491 ,425 ,477 ,288

PIT17 ,451 ,642 ,536 ,319 ,443 ,637 ,580 ,491 1,000 ,688 ,659 ,474

PIT18 ,335 ,520 ,388 ,255 ,415 ,541 ,582 ,425 ,688 1,000 ,644 ,497

PIT19 ,424 ,490 ,505 ,270 ,233 ,422 ,538 ,477 ,659 ,644 1,000 ,330

PIT20 ,345 ,410 ,326 ,433 ,496 ,531 ,392 ,288 ,474 ,497 ,330 1,000

Tablica br. 16: Matrica korelacija (p9-p20)

Za pitanja 30 do 40, koja se odnose na zdravstveno- društveni status, izra-čunavan je Spearmanov koeficijent korelacije ranga.. Analizirana je poveza-nost svake varijable sa svakom. Od ukupno 55 koeficijenata samo njih četiri pokazuju postojanje korelacije, tj. veći su od 0,3 i statistički su značajni.

Rb Varijable NPearsonov koef. korel.

r p

Stat.znač.

1. p30 Procjena vlastite fizičke kondicijep31 Procjena vlastitog zdravlja 271 0,797 0,01 **

2.p30 Procjena vlastite fizičke kondicijep37 Procjena sposobnosti .savladavanja

potencijalnog napadača 271 0,445 0,01 **

3.p33 Procjena učestalosti razgovora sa susjedimap34 Procjena učestalosti posjeta prijateljima u

susjedstvu 271 0,492 0,01 **

4. p36 Procjena povjerenja u nepoznate ljudep37 Procjena nepovjerenja u neke ljude u okolini 271 0,319 0,01 **

Napomena: * statistička značajnost do 5%; ** statistička značajnost do 1%; *** statistička značajnost do 0,1%

Tablica br. 17: Rezultati korelacijske analize p30-p40

Dakle, sve su korelacije pozitivne, tj. kada jedna varijabla ima veću vrijed-nost tada (u pravilu) i druga varijabla ima veću vrijednost. Sve su te korela-cije statistički značajne, tj. možemo sa 99% vjerojatnosti tvrditi da postoje i u populaciji, a ne samo u uzorku. Prva od navedenih korelacija je jaka, dok za preostale tri možemo reći da postoje.

93

analiZa i rasprava

Namjera s kojom se radilo ovo istraživanje bila je istražiti i produbiti naša saznanja o mobbingu u kontekstu bosanskohercegovačkih prilika. Konkret-nije cilj je bio utvrditi prevalenciju i oblike mobbinga u Federaciji BiH i iden-tificiranje rizičnih skupina. Uzorak radnika u FBiH na kojem se temelji ovo istraživanje pokazuje značajnu prisutnost mobbinga s 38,7% u ovoj popu-laciji. Dobivena stopa se umnogome razlikuje od drugih koje su utvrđene u svijetu. Npr. Treće istraživanje o radnim uvjetima u EU utvrdilo je 9% žrtava mobbinga na uzorku od 21500 ispitanika u Europskoj uniji (EUROFOUND 2000). U isto vrijeme dobiveni rezultati ovog istraživanja bliži su onima iz Sjedinjenih Američkih Država, prema istraživanju Workplace Bullying Insti-tuta iz 2010., gdje 35% američkih radnika pozitivno odgovorilo na izloženost mobbingu (WBI 2010). Dakle, ovo je istraživanje indiciralo vrlo visoku stopu prevalencije mobbinga u Federaciji BiH. Stoga ovo istraživanje može potvrditi Einarsenovu tvrdnju o tomu da u ovom dijelu Europe rizik od mobbinga raste zbog karakteristika nacionalne kulture (Einarsen; 2000). Razlog ovako velikoj stopi koja je dobivena možda je i porast javne svijesti u Bosni i Hercegovini o ovom problemu, jer je sve više medijske pozornosti usmjereno upravo na problem mobbinga. Ipak, nalazi ovog istraživanja ne mogu se koristiti za ge-neraliziranje stanja u cijeloj državi, jer je nažalost malo dosada provedenih znanstvenih istraživanja s kojima bi se ovo moglo usporediti. Uz to treba imati na umu i konceptualne i metodološke razlike između ovog i drugih istraživa-nja, te činjenice da ne postoji suglasnost oko samog definiranja mobbinga, kao i najprikladnijih instrumenata za njegovo istraživanje. Ovo je istraživanje potvrdilo već navedene podatke o većoj izloženosti ženskog spola, te po-vezanosti dobi s mobbingom. Kada je u pitanju stupanj obrazovanja, ovo je istraživanje utvrdilo kako je najviše žrtava sa srednjom stručnom spremom. To bi se moglo objasniti s činjenicom da obrazovanije osobe posjeduju bolje komunikacijske vještine, koje omogućavaju izbjegavanje nesporazuma i rano detektiranje problema, ali i time što su upućenije u svoja prava, te da može biti u pitanju i hijerarhijski status.

ZAKLJUČAK

S obzirom na već izneseno po pitanju provedenog istraživanja na uzorku radničke populacije u Federaciji BiH, smatram kako prezentirani podatci govore o dosta zabrinjavajućem stanju u našoj zemlji. Naime, nepostojanje posebnih zakonskih rješenja, koja bi mogla učinkovito odgovoriti na oči-gledno velike potrebe za zaštitom žrtava mobbinga, dodatno usložnjavaju ovu situaciju. Posebice se to tiče pravne zaštite žrtava tijekom sudskog postupka što, prema prvom slučaju presude za mobbing u Bosni i Hercego-vini, može trajati vrlo dugo. Iako i sada zakonska regulativa, kao što je već

94

obrazloženo, propisuje da poslodavac tijekom trajanja postupka ne smije dodatno diskriminirati žrtvu, to se u praksi ne primjenjuje, a dio razloga je i što dosada nije bilo slučajeva kažnjavanja onih koji ne postupe sukladno zakonu. Ipak, ovaj represivni dio trebao bi biti zadnji korak, s obzirom kako se u svijetu sve više pozornosti daje prevenciji ovakvih negativnih pojava, a zbog štetnih posljedica na sveukupnu ekonomiju zemlje. Kod nas takvih preventivnih programa nema, kako na razinama državne vlasti, ali ni u insti-tucijama, ustanovama i poduzećima. Nažalost, uvriježeni stav, kulturološke naravi, kako je to pitanje koje se treba riješiti „unutar 4 zida“, kako su žrtve osobe koje zbog svojih frustracija unose nesklad u „inače zdravu organiza-ciju“, te kako je neslaganje među kolegama „dio nacionalnog folklora“, još više produbljuju društveni ponor u kojem se žrtve nalaze.

Kada govorimo o strategijama prevencije mobbinga, kao prva nameće se legislativa, no ona ima i svoja objektivna ograničenja. Naime, iako zakoni mogu djelovati poticajno na promjene u ponašanju zaposlenika, oni ne ga-rantiraju željene promjene u stavovima zlostavljača i njihovom ponašanju. Mobbing je problem suvremenog društva, kao novi oblik kršenja ljudskih prava, a posebice se očituje na psihološkoj razini, pa je stoga teško dokaziv. Upravo zato se postavlja potreba multidisciplinarnog pristupa rješavanju tog problema što uključuje zajedničke aktivnosti uposlenih i menadžmenta, medicinskih stručnjaka, pravnika, kriminologa i cjelokupne zajednice. Da bi intervencija bila djelotvorna, sama organizacija treba u svom djelovanju u pogledu nasilja na radnom mjestu, veći ili jednak naglasak dati u smjeru edukacije i prevencije, nego na samu reakciju na problem kada se on pojavi (Laklija, Janković; 2010).

Iako je malo znanstvenih studija koje ispituju učinkovitost preventivnih mje-ra u cilju suzbijanja mobbinga, određena empirijska istraživanja pokazuju kako je stopa mobbinga mnogo manja u organizacijama koje su uvele anti-mobbing politike i koje upoznaju svoje uposlenike sa činjenicama o mobbin-gu (Moreno-Jiménez; 2005). Društveni odgovor na mobbing i intervencije stoga ne bi smjele biti usko limitirane na „gašenje vatre“, već i na dobivanje odgovora koji su to uzroci u samom radnom okruženju koji su doveli do toga da se javi potreba za zlostavljajućim ponašanjem i toga da se ono zaista i manifestira (Fleming, Harvey; 2002).

I pored određenih ograničenja ovog istraživanja (neiskustva, nepostojanja relevantnog upitnika koji bi se mogao iskoristiti kao model i sl.), ova studija ipak indicira da je mobbing sveprisutan problem u Federaciji BiH, a s obzi-rom na slične socio-demografske uvjete, i u cijeloj državi. Visoka stopa uka-zuje na potrebu donošenja programa za provedbu učinkovitijih preventivnih mjera, ali i adekvatne reakcije na postojeće slučajeve.

95

Literatura1. Einarsen S., (2000), Harassment and bullying at work: a review of the Scandi-

navian approach, Aggression and Violent Behavior, 5 (4), 379-4012. European Foundation for the Improvement of Living and Working Conditions;

Third European Survey on Working Conditions 2000.3. Fitzgerald J.D., Fox S.M., (2001), Metodologija istraživanja u kriminalističkim

naukama, FKN UNSA, Sarajevo4. Fleming, P., Harvey, H. D. (2002): Strategy development in dealing with violen-

ce against employees in the workplace,The Journal of the Royal Society for the Promotion of Health. 122 (4), 226-232.

5. Jogan M. (2008), Mobing i nejednakost spolova; Split zdravi grad6. Laklija M., Janković J., (2010), Mobbing-osobni, obiteljski i radni problem i nje-

gova prevencija, Kriminologija i socijalna integracija. Vol. 18, Br. 1, str. 1-1307. Moreno-Jiménez et al., (2005), u Moreno-Jiménez at all., Workplace Bullying in

Southern Europe: Prevalence, Forms and Risk Groups in a Spanish Sample, International Journal of Organisational Behaviour, Vol. 13(2), 95-109

8. Ojačajmo najslabije karike u svijetu rada! MOBBING – zlostavljanje na radnom mjestu http://www.mobbing.hr/images/stories/mobbing_letak.pdf (16.04.2012.)

9. Results of the 2010 and 2007 WBI U.S. Workplace Bullying Survey, ttp://www.workplacebullying.org/wbiresearch/2010-wbi-national-survey/, (07.04.2012.)

10. Vuković B., (2009), Mobing, LogosArt, Beograd

96

WORKPLACE BULLYING IN THE FEDERATION BIH:EXPOSURE AND THE STRUCTURE

Vanja Elezović, [email protected]

Executive summary

The question of mobbing (workplace bullying), as a socially unacceptable behavior, has been recognized as a topic of scientific research in the various fields in the last ten years. But, the awareness of the harmful effects of harasssing on the work place, increases, not only for the individuals, but also for the wider community. Because of that, more attention is given to preventive programs worldwide, as the most effective way to prevent the occurrence of this phenomenon. Accordingly, the main aim of this work is to point at the possible consequences of mobbing, and the importance of the strategic approach to developing, implementing and evaluat-ing of the prevention programs of mobbing,and also effecacious modules of the repressive action. The results of the research implemented in the Federation of BiH (n = 271),which are presented in this paper, show that 38.7% of people have experienced some kind of mobbing (of the total number of the males, which were surveyed, 31% had experienced some form of the mobbing (45/144), while the result of surveyed women is 48% (60/126)). On the basis of it, the conclusions and specific recommendations were created.

Keywords: mobbing, consequences, victims, prevention

mobbing u federaciji bih: izloŽenost i struktura

Documents