izloženost karcinogenim tvarima i karcinomu povezanom s radom

ISSN: 1831-9343

Izloženost

karcinogenim

tvarima i karcinomu

povezanom s

radom: Pregled

metoda procjene Europska promatračnica rizika Izvršni sažetak

Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu

Izloženost karcinogenim tvarima i karcinomu povezanom s radom: Pregled metoda procjene

Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu – EU-OSHA 1

Autori:

dr. Lothar Lißner, Kooperationsstelle Hamburg IFE GmbH

gosp. Klaus Kuhl (voditelj zadatka), Kooperationsstelle Hamburg IFE GmbH

dr. Timo Kauppinen, Finski institut za zdravlje na radu

gđa Sanni Uuksulainen, Finski institut za zdravlje na radu

Unakrsna provjera: Profesor Ulla B. Vogel iz Istraživačkog centra radnog okruženja (National Working Environment Research Centre) u Danskoj

Upravljanje projektom:

dr. Elke Schneider - Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu (EU-OSHA)

Više informacija o Europskoj uniji dostupno je na internetu. ( 48TUhttp://europa.euU48T).

Kataloški podaci mogu se pronaći na naslovnici ove publikacije.

Luksemburg: Ured za publikacije Europske unije, 2014.

ISBN: 978 -92 -9240 -501 -4

doi: 10.2802/33355

Slike na naslovnici: (u smjeru kazaljke na satu): Anthony Jay Villalon (Fotolia); ©Roman Milert (Fotolia); ©Simona Palijanskaite; ©Kari Rissa

© Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu 2014.

Umnožavanje je dopušteno uz uvjet da se navede izvor.

Europa Direct služba je koja vam pomaže pronaći odgovore

na vaša pitanja o Europskoj uniji

Besplatni telefonski broj (*):

00 800 6 7 8 9 10 11 (*) Određeni mobilni operateri ne dozvoljavaju pristup brojevima 00 800 ili

naplaćuju pozive na taj broj.

http://europa.eu/



Sadržaj

1. Uvod ............................................................................................................................................ 3

2. Čimbenici rizika za karcinome i profesionalna izloženost karcinogenim tvarima ........................ 3

3. Izvori podataka o profesionalnoj izloženosti karcinogenim tvarima ............................................ 6

4. Profesionalna izloženost karcinogenim tvarima .......................................................................... 8

5. Konvencionalni i novi pristupi procjeni i sprječavanju profesionalnog karcinoma ..................... 11

6. Politike i strategije ...................................................................................................................... 12

7. Zaključci i preporuke .................................................................................................................. 13

7.1. Zaključci ..................................................................................................................................... 13

7.2. Preporuke .................................................................................................................................. 15

8. Reference .................................................................................................................................. 24

Popis tablica i slika

Tablica 1: Pregled karcinogenih čimbenika relevantnih za sigurnost i zdravlje na radu ......................... 4

Tablica 2: Izvori informacija o izloženosti nekemijskim karcinogenim čimbenicima te o ranjivim radnicima ................................................................................................................................................. 9

Tablica 3: Nalazi i preporuke ................................................................................................................. 17



1. Uvod

Profesionalni karcinom predstavlja problem s kojim se moraju pozabaviti zemlje diljem Europske unije (EU). Procjene skorijih i budućih opterećenja profesionalnih bolesti pokazuju da je profesionalni karcinom još uvijek problem te da će to i ostati u budućnosti kao rezultat izloženosti radnika karcinogenim tvarima.

Ciljevi kojima se ovim izvješćem želi doprinijeti su:

opisivanje profesionalne izloženosti karcinogenim tvarima i radni uvjeti koji uzrokuju ili potiču

karcinom na europskoj i nacionalnoj razini, te na razini radnog mjesta;

procjena postojećih izvora informacija, identifikacija najvažnijih nedostataka u znanju i

opisivanje nekih novih pristupa potrebnih radi procjene i sprječavanja rizika profesionalnog

karcinoma;

opisivanje mjera sprječavanja profesionalnog karcinoma na europskoj i nacionalnoj razini, te

na razini radnog mjesta; i

neke preporuke za popunjavanje nedostataka u znanju radi učinkovitog sprječavanja budućih

rizika od profesionalnog karcinoma.

Izvješćem se svraća pozornost na relevantne profesionalne čimbenike kemijske, fizičke i biološke izloženosti, kao i na druge potencijalno karcinogene uvjete radnog okruženja (kao što su rad u smjenama i noćni rad). Također se ispituju mogućnosti identifikacije novih uzroka ili pokretača karcinoma.

Spominje se pitanje ranjivih skupina radnika (primjerice, žene, mladi radnici, radnici koji su izloženi visokim koncentracijama karcinogenih tvari, radnici u nesigurnim uvjetima).

Manje pažnje bit će posvećeno temama koje su detaljno pregledane drugdje, kao što su opterećenje bolesti, priznanje i naknada za profesionalne karcinome (što je obuhvaćeno Eurostatovim prikupljanjem statističkih podataka putem Europske statistike za profesionalne bolesti) te radna sposobnost bolesnika s karcinomom (iako se spominju neka izvješća o povratku na posao).

Ciljne skupine ovog izvješća su istraživači i tvorci politike sigurnosti i zdravlja na radu (OSH), uključujući socijalne partnere. Ono također može biti korisno dionicima sigurnosti i zdravlja na radu radi postavljanja prioriteta, te onima koji se bave procjenom rizika na radnom mjestu.

2. Čimbenici rizika za karcinome i profesionalna izloženost karcinogenim tvarima

Čimbenici rizika

Kemijske tvari i zračenje poznati su uzroci profesionalnog karcinoma. Do sada je potpuno istražen relativno mali broj kemijskih izloženosti koji uzrokuju karcinom te se puno toga još treba učiniti u pogledu drugih rizika, kao što su fizički, farmaceutski i biološki čimbenici.

Rad u smjenama koji uključuje prekid cirkadijurnog ritma i sjedeći rad nedavno su identificirani kao čimbenici koji mogu doprinijeti razvoju karcinoma povezanog s radom te postoji sve više dokaza da specifično neionizirajuće zračenje može biti povezano s rizicima od karcinoma. Stres povezan s radom može neizravno dovesti do karcinoma, budući da radnici mogu usvojiti strategije suočavanja koje uključuju pušenje, piće, konzumaciju droga ili pretjeranu, neuravnoteženu prehranu. Postoje također i novonastajući rizici od nanomaterijala, primjerice od ugljikovih nanocjevčica, te od spojeva koji utječu na endokrini sustav o kojima se govori u ovom izvješću.

Znanstvenici i znanstveni paneli mogu razvrstati čimbenike i radne uvjete koji uzrokuju karcinom, no nadležna tijela moraju prenijeti znanje stečeno istraživanjima u mjere sprječavanja i pravne zahtjeve, što može biti jako spor proces.

Nadalje, kod profesionalne izloženosti rijetko se radi o jednom čimbeniku; ono uključuje kombinaciju čimbenika. Zbog toga je potrebna veća pažnja.



Znanstvenici se slažu kako je trenutačno razumijevanje odnosa između profesionalnih izloženosti i karcinoma daleko od potpunog. Samo je ograničeni broj pojedinačnih čimbenika utvrđen kao profesionalne karcinogene tvari. Za mnogo više njih ne postoje definitivni dokazi na temelju izloženih radnika. Ipak, u mnogim slučajevima, postoje značajni dokazi povećanih rizika povezanih s određenim industrijama i profesijama, iako često ne mogu biti identificirani specifični agensi kao etiološki čimbenici. Međutim, zakonodavstvom se često zahtijevaju jasno definirani čimbenici (Boffetta et al., 2003.).

Pregled čimbenika rizika od karcinoma relevantnih za radnike naveden je u Tablica 1.

Tablica 1: Pregled karcinogenih čimbenika relevantnih za sigurnost i zdravlje na radu

Skupina Primjer

Kemikalije

Plinovi Vinil klorid

Formaldehid

Tekućine, hlapljive Trikoloretilen

Tetrakloretilen

Metilklorid

Stiren

Benzen

Ksilen

Tekućine, nehlapljive Tekućine za obradu metala

Mineralna ulja

Boje za kosu

Krute tvari, prašina Silika

Drvna prašina

Puder koji sadrži azbestna vlakna

Krute tvari, vlakna Azbest

Umjetna mineralna vlakna, primjerice keramička vlakna

Krute tvari Olovo

Smjese nikla

Smjese kroma VI

Arsen

Berilij

Kadmij

Čađa

Bitumen

Isparavanja, dim Zavarivački dimovi

Emisije dizela

Dimovi iz smole kamenog ugljena

Bitumenski dimovi



Skupina Primjer

Vatra, emisije izgaranja

Policiklički aromatski ugljikovodici (PAH)

Cigaretni dim

Smjese Otapala

Pesticidi

Halogenizirane organske

smjese

DDT

Etilen dibromid

Ostali Amitrol

Farmaceutski pripravci

Antineoplastični lijekovi MOPP (mustargen, onkovin, prokarbazin i prednizon, kombinacija

režima kemoterapije koja se koristi za liječenje Hodgkinove bolesti) te

druga kombinirana kemoterapija, uključujući alkilirajuće agense

Anestetici Postoje dokazi dobiveni in vitro pokusima da izofluran povećava

potencijal rast i migraciju stanica karcinoma (Barford, 2013.;

McCausland, Martin i Missair, 2014.)

Novonastajući čimbenici

Onečišćenje zraka i čestice

fine frakcije

Emisije iz motornih vozila, industrijskih procesa, proizvodnje energije i

drugih izvora onečišćenja okolišnog zraka (IARC, 2014.)

Spojevi koji utječu na

endokrini sustav

Određeni pesticidi

Određeni usporivači plamena

Biološki čimbenici

Bakterije Helicobacter pylori

Virusi Hepatitis B

Hepatitis C

Gljivice koje proizvode

mikotoksine

Masovno rukovanje poljoprivrednim prehrambenim proizvodima (orasi,

žito, kukuruz, kava), proizvodnja hrane za životinje, pivarska kakvoća,

upravljanje otpadom, kompostiranje, proizvodnja hrane, rad s plijesni u

zatvorenim prostorijama, hortikultura

Aspergillus flavus, A.

parasiticus

Aflatoksin (A1)

Penicillium griseofulvum Griseofulvin (IARC skupina 2B)

A. ochraceus, A.

carbonarius, P. verrucosum

Okratoksin A (skupina 2B)

A. versicolor, Emericella

nidulans, Chaetomium spp.,

A. flavus, A. parasiticus

Sterigmatocistin (skupina 2B)

Fusarium spp. Fumonizin B1 (skupina 2B)

Fizički čimbenici

Ionizirajuće zračenje Radon

Rendgenske zrake



Skupina Primjer

Ultraljubičasto zračenje

(UV)

Sunčevo zračenje

Umjetno UV zračenje

Ergonomija Sjedeći rad

Ostalo

Organizacija rada Rad u smjenama koji uključuje prekid cirkadijurnog ritma

Statični rad

Produljeno sjedenje i stajanje

Čimbenici životnog stila Pretilost povezana sa stresom, pušenje, piće, konzumacija droga

Kombinacije različitih čimbenika

Kemikalije i zračenje Metoksalen i UVA zračenje

Neke kemikalije, poznate kao ‚pokretači‛, mogu povećati sposobnost

UV zračenja da uzrokuje karcinom. Obratno, UV zračenje može

djelovati kao pokretač i povećati sposobnost nekih kemikalija da

uzrokuju karcinom, posebice u katranu kamenog ugljena i katranskoj

smoli (CCOHS, 2012.).

Organizacija rada i

kemikalije

Rad u smjenama i otapala

Izvor: prikupili autori, prilagođeno iz Clapp, Jacobs i Loechler, 2007.; Siemiatycki et al., 2004.; EU-OSHA, 2012.; Boffetta et al., 2003.; BAuA, 2007.; Heederik, 2007.; IARC, 2012.; i BAuA, 2014.a.

3. Izvori podataka o profesionalnoj izloženosti karcinogenim tvarima

Tri su vrste izvora podataka koji pružaju informacije o profesionalnoj izloženosti karcinogenim tvarima: a) nacionalni registri, b) baze podataka mjerenja izloženosti i c) informacijski sustavi za izloženost.

a) Nacionalni registri

Određene zemlje uspostavile su nacionalne registre o izloženosti za odabrane karcinogene tvari, koji sadrže podatke o broju izloženih radnika te o njihovim izloženostima. Ovi registri uključuju Finski registar radnika izloženih karcinogenim tvarima (ASA registar), Talijanski informacijski sustav za bilježenje profesionalnih izloženosti karcinogenim tvarima (SIREP) te njemački ODIN registar, koji prikuplja informacije o radnicima koji su izloženi određenim kategorijama karcinogenih tvari te imaju pravo na medicinske pretrage zbog svoje izloženosti karcinogenim tvarima. Izvorima iz drugih zemalja, kao što su Poljska, Slovačka i Češka, stručnjaci iz drugih zemalja teško mogu pristupiti zbog jezične barijere. Svim tim sustavima zajedničko je to što oni obično pružaju informacije o prethodno postavljenom odabiru suspektnih ili dokazanih karcinogenih tvari, čestim čimbenicima ili tvarima o kojima određene informacije već postoje.

Nacionalni registri kojima se motri izloženosti kemijskim karcinogenim tvarima razvijeniji su u nekim zemljama. Međutim, njima ni približno nisu obuhvaćene sve relevantne karcinogene tvari, a nedovoljno izvješćivanje je lako moguće. Posebice se službenim registrima nedovoljno izvješćuje o povremenim i niskim izloženostima. Međutim, tim registrima identificiraju se radna mjesta na kojima se određene karcinogene tvari koriste te se njima, do određene mjere, može potaknuti poduzimanje mjera sprječavanja, a također mogu pomoći nadležnim tijelima za sigurnost na radu u usmjeravanju svojih inspekcija, smjernica i kontrolnih aktivnosti. Postoje dokazi koji sugeriraju da registrac ija podiže svijest i mjere sprječavanja na radnim mjestima koja su dužna obavještavati izložene radnike (Kauppinen et al., 2007.). Postoji opasnost da obavještenja postanu tek godišnja rutina koja ne



rezultira nikakvim mjerama za smanjenje izloženosti karcinogenim tvarima i rizika na radnom mjestu. To je zabrinjavajuće, posebice u pogledu mladih radnika, koji su često zaposleni privremeno ili kratkoročno, ili su zaposleni na povremenim zadacima kao što su poslovi održavanja, a istodobno su pri obavljanju posla izloženi nekolicini čimbenika rizika od karcinoma.

Mnoge od identificiranih kemijskih izloženosti dešavaju se na radu te nisu obuhvaćene Uredbom REACH - uredbom o evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija (kao što su ispušni plinovi dizel motora, zavarivački dimovi, silika, endotoksini, itd.). Međutim, za one pojedinačne karcinogene tvari koje su obuhvaćene Uredbom REACH (bilo da su registrirane ili uključene na popis posebno zabrinjavajućih tvari), propisani uvjeti uporabe i mjere sprječavanja određuju se u scenarijima izloženosti koji su uključeni u sigurnosno-tehničke listove (STL) uređenih tvari. Te je informacije o sigurnoj uporabi

karcinogenih tvari potrebno proslijediti daljnjim korisnicima koji, zauzvrat, mogu promovirati i poboljšati sprječavanje.

b) Baze podataka o mjerenju izloženosti

Koncentracije mnogih kemijskih karcinogenih tvari također su izmjerene u zraku radne prostorije. Podaci o rezultatima mjera industrijske higijene u mnogim su zemljama kompjuterizirani. Neki od tih izvora obuhvaćaju ne samo kemijske karcinogene tvari, nego i nekemijske karcinogene ili suspektne tvari (kao što su ionizirajuće ili ultraljubičasto zračenje, elektromagnetska polja ili noćni rad). Neki primjeri predstavljeni su u izvješću, poput MEGA baza podataka u Njemačkoj i međunarodne baze podatka ExpoSYN, koja obuhvaća pet respiratornih karcinogenih tvari i podatke iz 19 zemalja, uključujući Kanadu, te COLCHIC i SCOLA iz Francuske. Svim nacionalnim bazama podataka je zajedničko da je pristup ograničen zbog razloga povjerljivosti te da su podaci dostupni samo na nacionalnom jeziku.

Podaci u tim bazama podataka potencijalno su korisni za sprječavanje te je poželjno bolje izvješćivanje o situacijama visoke izloženosti kao i širenje informacija o njima. U izvješću je predstavljen finski projekt ‚Dvanaest nečistih‛, kojemu je cilj integracija identifikacije, procjene i sprječavanja najozbiljnijih rizika od profesionalne izloženosti karcinogenim tvarima i drugim štetnim kemijskim agensima. Kao drugi primjer daje se ispitivanje trenda na temelju finskog informacijskog sustava o profesionalnoj izloženosti (finska matrica izloženosti na radu ili FINJEM). Analize trenda kemijske izloženosti mogu poslužiti nekoliko svrha, kao što su nadziranje opasnosti, kvantitativna procjena rizika, procjena izloženosti u profesionalnoj epidemiologiji, postavljanje prioriteta za mjere sprječavanja te predviđanje budućih rizika. Učinkovito sprječavanje budućih bolesti povezanih s radom zbog kemijske izloženosti zahtijeva poznavanje trendova izloženosti.

c) Informacijski sustavi izloženosti

Postoje međunarodni i nacionalni informacijski sustavi izloženosti o karcinogenim tvarima koji se ne temelje na obavijestima o izloženim radnicima ili radnim mjestima niti na mjerenjima radnih mjesta, nego se oslanjaju na procjene brojeva izloženih radnika i na njihovu razinu izloženosti odabranim karcinogenim tvarima: Informacijski sustav profesionalne izloženosti karcinogenim tvarima (CAREX) uspostavljen je sredinom devedesetih godina 20. stoljeća i uključuje procjene pojavnosti izloženosti i broj izloženih radnika u 55 industrija za 15 država članica EU-a između 1990. i 1993. godine (Kauppinen et al., 2000.). CAREX se najviše koristi u nadzoru opasnosti i procjeni rizika/opterećenja. Ažuriran je u Finskoj (CAREX Finska, ažuriran procjenama razina izloženosti, izvješće samo na finskom), Italiji (Mirabelli i Kauppinen, 2005.) i Španjolskoj. Nove zemlje dodane su u CAREX (Estonija, Latvija, Litva i Češka) (Kauppinen et al., 2001.) te se primjenjuje u Kostarici, Panami i Nikaragvi (u tim zemljama, CAREX uključuje podatke o pesticidima)(Partanen et al., 2003., Blanco-

© A

nd

rej P

otr

c



Romero et al., 2011.). Izmijenjen je za drvnu prašinu (WOODEX), s procjenama razina izloženosti za 25 država članica EU-a (Kauppinen et al., 2006.). Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) koristila je CAREX u procjeni globalnog opterećenja karcinoma povezanih s radom (Driscoll et al., 2005.) te u procjeni opterećenja profesionalnog karcinoma u Ujedinjenoj Kraljevini (Rushton et al., 2008.) te u drugim državama članicama EU-a. U projektu SHEcan kojeg je financirala Europska komisija, primjerice, koristile su se informacije o izloženostima u svrhu pružanja podrške prioritizaciji tvari kako bi se postavile granice profesionalne izloženosti (OEL) te izgradnji baze dokaza za procjenu pojedinačnih tvari.

Ostali informacijski sustavi izloženosti kojima su obuhvaćeni kemijski agensi također uključuju procjene broja izloženih radnika i informacije o karcinogenim tvarima. U ovom izvješću predstavljeno je nekoliko primjera, jedan od kojih je FINJEM, kojim je obuhvaćen velik broj izloženosti, uključujući karcinogene tvari. FINJEM je također bio koristan u utvrđivanju nacionalnih matrica izloženosti na radu (JEM), primjerice u Švedskoj, Norveškoj, Danskoj i Islandu, koje su korištene u nordijskom ispitivanju profesionalnog karcinoma (NOCCA).

Informacije o izloženosti karcinogenim tvarima također su sadržane u francuskoj SUMER anketi (Anketa o medicinskom motrenju profesionalnih rizika), koja je provedena 1994., 2003. i 2010. godine i koja je potvrđena uporabom nacionalnih podataka o izloženosti iz baze podataka COLCHIC. Baza podataka COLCHIC objedinjuje sve podatke o profesionalnoj izloženosti koje su iz francuskih tvrtki prikupile regionalne zaklade zdravstvenog osiguranja (Caisses Régionales d'Assurance Maladie, CRAM) te nacionalni institut za istraživanje i sigurnost (Institut National de Recherche et de Sécurité, INRS).

Neki od tih izvora također pružaju informacije o nekemijskim čimbenicima, primjerice o radu u smjenama, sunčevom zračenju i radonu. Pregled je naveden u tablici 2.

4. Profesionalna izloženost karcinogenim tvarima

U izvješću su detaljno predstavljeni podaci iz gore navedenih izvora, koji pružaju informacije o broju izloženih radnika, raznim tvarima ili čimbenicima, razinama izloženosti, sektorima itd.

Međutim, informacije o izloženosti iz raznih zemalja predstavljene u izvješću ne mogu se smatrati pregledom. Informacije o opsegu izloženosti karcinogenim agensima i čimbenicima u Europi su zabrinjavajuće zastarjele. Najiscrpniji napor do sada predstavlja projekt CAREX, koji obuhvaća profesionalnu izloženosti karcinogenim tvarima u 15 (kasnije prošireno na 19) članica EU-a prije više od 20 godina (1990.-1993.) (Kauppinen et al., 2000.). Sukladno podacima projekta CAREX, izloženost karcinogenim tvarima na radu je uobičajena, uz broj izloženih radnika koji je procijenjen ranih devedesetih 20. stoljeća na preko 30 milijuna, što je više od 20 % ukupne radne snage.

Najčešće izloženosti bile su ultraljubičasto zračenje sunčevog svjetla (tijekom redovitog rada na otvorenom) i posredni cigaretni dim (ETS) (u restoranima i drugim radnim mjestima) te su posredni cigaretni dim i UV zračenje iznosili približno polovicu svih izloženosti.

Od ranih devedesetih godina 20. stoljeća, izloženost posrednom cigaretnom dimu na radu značajno je smanjena kao rezultat zabrana i drugih restrikcija. Druge izloženosti do kojih dolazi relativno uobičajeno, koje su se vjerojatno smanjile uključuju olovo, etilen dibromid (aditiv koji se koristi u olovnom benzinu), azbest i benzen.



Sa stajališta profesionalnih karcinoma, važno je prikupiti znanje o razinama izloženosti različitih profesija, poslova i zadataka. Primjerice, informacijski sustavi kao što je CAREX bili bi korisniji kao sustavi za nadziranje opasnosti, procjenu kvantitativnog rizika i opterećenja te za postavljanje prioriteta za sprječavanje ako bi uključivali procjene razina izloženosti među izloženim pojedincima.

Druga korisna poboljšanja CAREX-a, uz ažuriranje zastarjelih informacija, mogli bi biti proširenje na važne nekarcinogene tvari, uključivanje vremenske dimenzije, uključivanje i bolju uporabu podataka mjerenja izloženosti u procjenama, proširenje na sve države članice EU-a, uključivanje procjena

specifičnih za rod i profesiju te uključivanje informacija o nesigurnosti procjena. Jedno ili više takvih poboljšanja usvojeno je u nekim drugim informacijskim sustavima izloženosti, kao što su WOODEX, TICAREX, Matgéné, FINJEM i CAREX Kanada, u kojima je ugrađena većina tih svojstava, a uz to šire informacije o izloženostima i rizicima putem informativne, jednostavne za korištenje i besplatne internetske aplikacije.

Vjerojatno najrazvijeniji model trenutačno je CAREX Kanada, u koji je ugrađena većina tih svojstava, a uz to, širi informacije o izloženostima i rizicima putem informativne, jednostavne za korištenje i besplatne internetske aplikacije. Metode procjene i definicije razreda izloženosti jasno su navedene na tomu posvećenim mrežnim mjestima, što uključuje snimke za obuke i lekcije, kao i alat za procjenu rizika (eRisk) za okolišnu izloženost. Alat za profesionalnu izloženost (eWork) prikazuje podatke prema karcinogenoj tvari, regiji, industriji, profesiji, rodu i razini izloženosti.

U tablici 2, popisani su izvori koji uključuju informacije o profesionalnoj izloženosti karcinogenim tvarima u skupinama radnika koji mogu biti izloženi većem riziku od prosjeka od profesionalnog karcinoma kao rezultat njihovih osobnih značajki ili većoj od prosječne izloženosti karcinogenim tvarima, primjerice trudnice i mladi radnici.

Tablica 2: Izvori informacija o izloženosti nekemijskim karcinogenim čimbenicima te o ranjivim radnicima

Čimbenik/skupina Izvori informacija Opaske

Nekemijski čimbenik

UV ili sunčevo

zračenje

CAREX, CAREX Kanada, TICAREX,

NOCCA-JEM, FINJEM

Umjetno UV i sunčevo zračenje

zasebno su obrađeni u programu

CAREX Kanada

Ionizirajuće zračenje

ili radon

CAREX, CAREX Kanada, FINJEM Radon i ionizirajuće zračenje

zasebno su obrađeni u programu

CAREX-u

Elektromagnetska

polja

Elektromagnetsko polje matrica

izloženosti na radu, FINJEM

Vidi Bowman, Touchstone i Yost,

2007.; Koeman et al., 2013.

Virusi hepatitisa – Dostupni su neki podaci o brojevima

profesionalnih bolesti koje su

uzrokovane hepatitisom (Eurostat i

nacionalni registri profesionalnih

bolesti)

Rad u smjenama,

uključujući rad u

EWCS, CAREX Kanada, nacionalne

ankete

Za EWCS podatke vidjeti mrežno

mjesto Eurofound

© E

K



Čimbenik/skupina Izvori informacija Opaske

noćnim smjenama

Osjetljive skupine

Žene CAREX Kanada, TICAREX,

Matgéné, SUMER, ASA,

Mladi radnici SUMER Dobna skupina < 25 godina

Radnici s visokom

razinom izloženosti i

moguće izloženi

visokom riziku

CAREX Kanada, FINJEM, Matgéné,

SUMER, WOODEX, mjerne baze

podataka kao što su MEGA i

COLCHIC.

Definicija "visokog" razlikuje se

prema izvoru

EWCS, Europske ankete o radnim uvjetima

Izvor: Pregled autora

Učinkovito sprječavanje bolesti povezanih s radom zahtijeva poznavanje trendova izloženosti. Trenutačno opterećenje profesionalnog karcinoma i drugih kroničnih bolesti pripisivih kemijskoj izloženosti često se procjenjuje na temelju epidemioloških ispitivanja i prošle izloženosti. Sa stajališta sprječavanja, korisno bi bilo procijeniti buduće utjecaje sadašnjih izloženosti. To bi zahtijevalo informacije o broju izloženih radnika i o njihovim razinama izloženosti tijekom vremena. Kvantitativne procjene toga obično nisu dostupne, no mogu se izvesti iz odabranih slučajeva korištenjem matrica izloženosti na radu (JEM). Primjeri opisani u ovom izvješću predstavljaju procjene opterećenosti provedene u Ujedinjenoj Kraljevini i i u finskim analizama trendova izloženosti.

Uz to, procjene CAREX-a i ostalih sličnih informacijskih sustava nisu provjerene uporabom drugih metoda procjene ili mjerenja. U stvari provjera nije čak ni provediva zbog velikog broja procjena i manjka pouzdanih alternativnih podataka. Ponovno vrednovanje procjena CAREX-a u Ujedinjenoj Kraljevini uporabom drugog pristupa (drugog niza podataka s različitim stručnjacima) pokazalo je da su izvorne procjene CAREX-a bile uglavnom visoke, iako je u nekim slučajevima i podcjenjivanje bilo moguće (Cherrie, van Tongeren i Semple, 2007.). Procjene FINJEM-a uspoređene su s onima izvedenim iz kanadskog skupa podataka za šire

područje Montreala (Lavoué et al., 2012.). Usporedba se pokazala metodološki zahtjevnom. Izvori neslaganja uključivali su stvarne razlike izloženosti između Finske i područja Montreala, pretvorbu profesionalnog razvrstavanja, različite matrice izloženosti koje koristi FINJEM i montrealski skup podataka, razlike u uključivanju niske izloženosti (najmanji kriterij) i razlike u načinu uporabe dostupnih podataka. Iako se neslaganja djelomično mogu objasniti stvarnim razlikama u razinama izloženosti i metodološkim problemima prirođenim usporedbi, također je vrlo vjerojatno da su znanje i tumačenja procjenitelja doprinijela neslaganjima. Budući da su stvarna (točna) izlaganja nepoznata, usporedbe matrica izloženosti na radu vjerojatno otkrivaju samo pokretljivost matrica izloženosti na radu u analizi izloženosti u drugoj regiji i populaciji, a ne njihovu valjanost. Konačna valjanost procjena u svim iscrpnim informacijskim sustavima izloženosti stoga ostaje nepoznata. Postoje dokazi da je prenosivost procjena između zemalja ograničena te stoga izravna primjena procjena provedenih u jednoj zemlji na drugu zemlju može pružiti samo grube početne približne vrijednosti izloženosti.

© S

imo

na

Pa

lijan

ska

ite



Provjera valjanosti najrelevantnijih procjena (primjerice, procjene koje pokazuju visoku izloženost i izloženosti u glavnim industrijama ili profesijama) povećala bi vjerodostojnost ukupnih rezultata.

Također, valja napomenuti kako se mnoge procjene u CAREX-u i drugim matricama izloženosti temelje na "stručnoj procjeni". Empirijski podaci o pretežitosti i razini izloženosti koriste se samo ako su raspoloživi. Čak i kada su mjerni podaci dostupni, procjena njihove reprezentativnosti i primjenjivosti na profesije ili industrije zahtijeva stručni sud, čime se uvodi subjektivni element u procjene. Valjanost procjena izloženosti vjerojatno će se povećati u budućnosti kada više mjernih podataka iz različitih izvora postane dostupno u kompjuteriziranom obliku i kada se tzv. "Bayesova" metoda kombiniranja mjernih podataka i stručnih sudova (prethodna stajališta stručnjaka) počne više koristiti.

5. Konvencionalni i novi pristupi procjeni i sprječavanju profesionalnog karcinoma

Nordijsko ispitivanje profesionalnog karcinoma (NOCCA) jako je veliko kohortno ispitivanje na temelju praćenja ukupne radne populacije na jednom ili više popisa stanovništva u Danskoj, Finskoj, Norveškoj, Švedskoj i na Islandu. Ukupni broj praćenih radnika je 15 milijuna, a broj dijagnoza karcinoma nakon najranijeg popisa stanovništva iznosio je 2,8 milijuna. Podaci iz popisa stanovništva nordijskih zemalja uključuju profesiju za svaku zaposlenu osobu u vrijeme popisa stanovništva (svakih 5 do 10 godina), kodirano u skladu s nacionalnim razvrstavanjem. Podaci o karcinomu dostupni su iz nacionalnih registara o karcinomu. Cilj ispitivanja NOCCA je identificirati profesije i etiološke čimbenike povezane s rizicima od karcinoma. Standardizirani rasponi pojavnosti izračunati su za 54 profesionalne kategorije za preko 70 različitih karcinoma ili histoloških podvrsta karcinoma (Pukkala et al., 2009.). Iscrpni podaci iz ispitivanja NOCCA za analizu rizika od karcinoma prema profesiji i profesionalnoj izloženosti trebali bi u potpunosti biti iskorišteni u svrhu usmjerenja na sprječavanje te na prioritizaciju istraživanja u specifičnim područjima.

Sustavi nadgledanja profesionalnog karcinoma korisni su za procjenu nacionalnih i regionalnih rizika te poboljšavaju identifikaciju suspektnih slučajeva profesionalnog karcinoma, a također su korisni u pravnom procesu naknade. Primjeri takvih sustava su Francuska znanstvena interesna skupina o profesionalnom karcinomu (GISCOP), koja sadrži retrospektivnu procjenu povijesti izloženosti za radnike koji su pogođeni karcinomom, putem intervjua i podataka o zdravstvenom osiguranju i zaposlenju te projekt talijanskog praćenja profesionalnog karcinoma (OCCAM) kojim se aktivno traže informacije o žrtvama profesionalnog karcinoma praćenjem povijesti visoke izloženosti radnika.

Uklanjanje azbesta nakon požara

© W

EF

S 2

099

-05

-14



6. Politike i strategije

Iscrpni regulatorni okvir ustrojen je radi zaštite radnika od izloženosti kemijskim karcinogenim tvarima. Sukladno konvencijama i preporukama Međunarodne organizacije rada (ILO), od vlada se traži:

često utvrđivanje karcinogenih agensa/čimbenika (nije ograničeno na kemikalije, te uključuje

čimbenike koji se razvijaju tijekom procesa rada), pri čemu se moraju koristiti najnoviji nalazi;

ulaganje napora kako bi karcinogene agense/čimbenike zamijenili onim neškodljivim ili manje

škodljivim;

općenitu zabranu rada pri kojem dolazi do izloženosti takvim čimbenicima, iako izuzeci mogu

biti dozvoljeni kako je navedeno u nastavku;

izuzeci se mogu dozvoliti samo u jako strogim uvjetima, uključujući:

izdavanje potvrde u kojoj su naznačene mjere zaštite koje se u svakom slučaju moraju

primijeniti,

medicinski nadzor ili druge testove, odnosno istraživanja koja se moraju provesti,

bilješke koje se moraju održavati, i

profesionalne kvalifikacije koje se zahtijevaju od osoba koje obavljaju nadzor izloženosti

predmetnoj tvari ili agensu;

provedba jakog medicinskog nadzora, uključujući i nakon prestanka zadatka radnika; i

gdje je prikladno, specifikacija razina kao indikatora za nadzor radnog okruženja u vezi sa

zahtjevanim tehničkim mjerama sprječavanja.

Slična načela utvrđena su u relevantnim europskim direktivama, s posebnim naglaskom na hijerarhiju kontrolnih mjera, kojom su na vrh ljestvice prioriteta postavljeni eliminacija i zamjena, te na obveze opsežne dokumentiranosti. Međutim, autori su napomenuli kako zakonodavstvu EU-a nedostaju zahtjevi ILO-a, budući da se njime samo u nekim slučajevima zabranjuje rad pri kojem dolazi do izloženosti karcinogenim čimbenicima te da su bilješke potrebne samo „na zahtjev” nadležnih tijela (Direktiva o karcinogenim i mutagenim tvarima, članak 6.) (EZ, 2004.) Sukladno sindikalnim izvorima, bilješke se rijetko zahtijevaju te ih stoga poslodavci i ne održavaju. Ove bilješke mogle bi biti čvrst temelj opsežnih baza podataka o izloženosti. To se primjenuje na kemikalije, a situacija se smatra i lošijom u pogledu drugih potencijalnih čimbenika rizika.

Nadalje, ne slijede sve zemlje EU-a preporuke ILO-a za uspostavljanje obveznih obavijesti radnicima koji su izloženi karcinogenim tvarima. Svim zemljama savjetuje se uspostavljanje iscrpnog nacionalnog registra, što bi omogućilo prikupljanje podataka o izloženosti karcinogenim tvarima diljem Europe. U budućnosti bi se tim registrima također trebali obuhvatiti sve relevantne karcinogene tvari te bi trenutačni problemi radi nedovoljnog izvješćivanja trebali biti riješeni.

Za tvari za koje se sigurnosni prag ne može utvrditi, mnoge zemlje imaju obvezu ulaganja napora kako bi se koncentracije smanjile na najmanju moguću razinu, ako tvari ne mogu biti eliminirane. Druge zemlje razvijaju granice izloženosti na temelju koncepta podnošljivog/prihvatljivog rizika, obično u rasponu od 10–2 do 10–5 slučajeva karcinoma, ovisno o tomu odnose li se rizici na učestalost promjena zdravstvenog stanja tijekom godine ili tijekom života. To odgovara prosječnom riziku od fatalne nesreće. Na temelju ovog koncepta, Njemačka je razvila pristup koji se sastoji od tri opsega rizika i slojevite kontrolne sheme, koja ima za cilj stimulirati napore tvrtki u svođenju na najmanju moguću mjeru (Wriedt, 2012; Bender, 2012.).

Slična opća načela primjenjuju se na sve ostale rizike identificirane u ovom izvješću. Međutim, ona nisu prenesena u specifičnije uredbe te postoji nedostatak znanja o načinu rješavanja ovih rizika na razini radnog mjesta.

Iako je u državama članicama EU-a naknada radnicima često jako spor proces s mnogim preprekama, u Danskoj su čimbenici koje priznaje Međunarodna agencija za istraživanje karcinoma (IARC) (skupine 1 i 2a), uz malu odgodu, dodani na popis profesionalnih bolesti. Odluke komisija o potraživanjima naknada ne moraju biti jednoglasne. Stoga su prepreke za potraživanja naknada značajno manje nego u drugim državama članicama (Melzer, 2014.).

Ovo izvješće predstavlja niz različitih nacionalnih djelovanja koja su poduzeta u svrhu rješavanja problema karcinoma povezanog s radom. Iako nije iscrpno, namjera mu je pružiti uvid u raspon pristupa odabranih u svrhu rješavanja problema i promoviranja sprječavanja. Zajedničko svojstvo svih



tih pristupa je to što su mnoga djelovanja poduzeta na razini sektora te im je potrebno široko sudjelovanje dionika kako bi bili uspješni. U ovom odjeljku izvješća također se opisuju nacionalne strategije koje su ujedinjene s drugim područjima politike kao što su zaštita okoliša i javnog zdravlja.

7. Zaključci i preporuke

7.1. Zaključci

Izloženost

Sukladno ciljevima europskog zakonodavstva o sigurnosti i zdravlju na radu, tvorci politike moraju osigurati identifikaciju rizika od profesionalnog karcinoma te zabranu izloženosti tim čimbenicima. Ako izuzeci mogu biti dozvoljeni, moraju se postaviti strogi uvjeti, uključujući dokaz o učinkovitoj zaštiti za svaki slučaj i sigurnosni medicinski nadzor. To i dalje ostaje veliki izazov, kako je naznačeno u izvješću. Svjesnost o rizicima od profesionalnog karcinoma još nije dovoljno razvijena, uzimajući u obzir brojne čimbenike koji mogu uzrokovati bolest te visoki stupanj povezane patnje. Svjesnost i znanje o fizičkim i biološkim čimbenicima smatraju se jako niskima.

U cjelini, informacije o profesionalnoj izloženosti karcinogenim tvarima u Europi su zastarjele i nepotpune. Ipak, podaci o profesionalnoj izloženosti temelj su za procjenu rizika, opterećenja bolesti i drugih posljedica izloženosti, identifikaciju visokorizičnih skupina radnika te utvrđivanje prioriteta sprječavanja. Procjene CAREX-a iz ranih devedesetih godina 20. stoljeća trebaju se ažurirati.

Ažuriranje CAREX-a trebalo bi biti prioritetni zadatak koji bi vjerojatno promovirao procjenu i učinkovito sprječavanje karcinoma povezanog s radom u Europi. Trebali bi se poduzeti sljedeći koraci kako bi se potaknula analiza podataka: objedinjavanje procjena razina izloženosti, uključivanje informacija prema rodu, ocjena nesigurnosti procjena te uključivanje svih zemalja EU-a i svih relevantnih izloženosti karcinogenim tvarima (i, po mogućnosti, ostalih kemijskih agensa visoke zabrinutosti) u ažuriranje. Informacije o trendu izloženosti također treba objediniti, ako je to izvedivo. Potrebna je jasna defin icija opsega i izvora.

Razmjena informacija o podacima o izloženosti na nacionalnoj razini mogla bi poboljšati bazu znanja, primjerice u pogledu udjela izloženih osoba te u pogledu trajanja i intenziteta izloženosti. Nacionalni registri karcinoma, registri bolesti i podaci o karcinomu o kojima je izvješćeno putem shema naknada i osiguranja mogu pružiti vrijedan uvid u raspodjelu bolesti te u rasprostranjenije bolesti u specifičnim profesijama, ako se kombiniraju s podacima o zaposlenosti i podacima iz registra socijalnog osiguranja.

Također postoje novi rizici i rizici u nastajanju koje dionici moraju razmotriti, a oni uključuju nanomaterijale (primjerice, ugljikove nanocvjevčice), od kojih je neke IARC nedavno razvrstao kao karcinogene tvari, spojeve koji utječu na endokrini sustav te neionizirajuće zračenje, kao i stres (putem strategija suočavanja kao što su pušenje, droge, itd.) Rad u smjenama koji uključuje prekid cirkadijurnog ritma i sjedeći rad identificirani su kao čimbenici koji potencijalno doprinose početku karcinoma povezanog s radom, no njima je posvećeno premalo pažnje koju zaslužuju, bilo u pogledu procjena izloženosti ili sprječavanja. Uz to, nije provedeno dovoljno ispitivanja o učincima novih oblika rada na izloženost karcinogenim tvarima (ili na ukupnu izloženosti). Karijere postaju rascjepkanije i raznolikije, a rad se može obavljati na više lokacija i neredovito, što će također promijeniti obrasce izloženosti budućih radnika.

Više pažnje treba posvetiti ranjivim skupinama

Ranjive skupine uključuju žene, mlade radnike i radnike s visokom razinom izloženosti. Postoje rasprave o tome da se neke skupine mogu smatrati „urođeno” ranjivima, „posebno osjetljivim rizičnim skupinama” (primjerice stariji radnici, mladi radnici, zaposlene žene), dok se u slučaju radnika s visokom razinom izloženosti njihova ranjivost može pripisati samom poslu (i, moguće, činjenici da je u predmetnom sektoru visoka razina izloženosti rezultat toga što se uredbe o sigurnosti i zdravlju na radu ne poštuju). Međutim, postoji preklapanje između tih skupina te različiti uvjeti mogu uzajamno djelovati. Posljedično, razlike u metabolizmu, već postojeći zdravstveni problemi — uključujući one koji su uzrokovani radom, kao što su respiratorni poremećaji — norme sektora, njegova organizacija



sigurnosti i uvjeti zaposlenja te specifični uvjeti radnog mjesta moraju se razmotriti pri identifikaciji ranjivih skupina putem procjene rizika radnog mjesta, epidemiologije ili mjerenja izloženosti.

Skupine radnika koji su izloženi visokim razinama karcinogenih tvari mogu se smatrati ranjivima. Informacijskim sustavima koji uključuju razine izloženosti djelomično se mogu identificirati one skupine radnika koje zahtijevaju posebnu pažnju. Posebice, baze podataka o mjerenjima izloženosti uključuju vrijedne informacije o poslovima i zadacima u kojima izloženost može biti visoka, no te su informacije često povjerljive. Poduzeće u kojem je identificirana visoka izloženost može izravno djelovati kako bi se izloženost smanjila. Informacije o tome mogu biti jako vrijedne sličnim poduzećima te inspektorima

rada koji djeluju u sektoru. Širenje informacija putem interneta, medija ili inspektora može ohrabriti poduzeća u procjeni i mjerenjima njihovih razina izloženosti te naknadnom smanjenju izloženosti, ako su izloženosti visoke. Dijeljenje informacija o visokim izloženostima još uvijek je ograničeno, jer podaci mnogih baza podataka o mjerenjima nisu javno dostupni zbog razloga povjerljivosti.

Čini se kako dostupni podaci ukazuju na to da su žene u većini slučajeva rjeđe izložene karcinogenim tvarima nego muškarci. Postoje neke iznimke, no broj žena za koje je izvješćeno da su izložene karcinogenim tvarima (uključujući trudnice) i dalje je značajan. Međutim, informacije o izloženosti većinom se temelje na profesijama u kojima su većinom zastupljeni muškarci. Primjerice, podaci o izloženosti ispušnim plinovima dizela, rijetko su dostupni prema rodu te se rijetko prikupljaju na rodno osjetljiv način, uzimanjem u obzir sektora u kojima su jednako zastupljeni muškarci i žene, te njihove tipične izloženosti. Budući da je svjesnost niska te da se radnu povijest slabo nadzire i opisuje, prema nekim ispitivanjima moguće je prenisko

utvrđivanje karcinoma povezanih s radom kod žena. Žene mogu biti podložnije određenim čimbenicima zbog razlika u metabolizmu. Međutim, većina ispitivanja o zdravstvenim učincima temelji se na radnicima muškog roda (EU-OSHA, 2013.).

Neke od najčešćih izloženosti koje su iskusile žene u CAREX-ovim ispitivanjima koje se bavilo i rodom uključivale su ispušne plinove dizel motora, sunčevo zračenje i posredni cigaretni dim, koji su slabo obuhvaćene registrima, iako su izuzetno relevantni za širok raspon profesija i sektora.

Sukladno ograničenim dostupnim podacima iz izvora podataka koji su opisani u ovom izvješću, na radnice više utječu čimbenici kao što su formaldehid, biocidi, boje za kosu i neki biološki agensi, nego na radnike. Ove izloženosti posebice su relevantne za uslužne radnike i profesije u kojima su žene zastupljenije, kao što su sektor zdravstvene skrbi, čišćenje, frizerstvo i tekstilna industrija. Izloženost biološkim agensima u industriji prerade hrane ili upravljanja otpadom i recikliranja može ozbiljno utjecati na radnice, no postoji mnogo obrazaca i razina izloženosti. Nadalje, u mnogim zemljama visok udio žena radi na privremenim poslovima te se njihova potencijalna izloženo možda

neće registrirati, niti će se stoga uzimati u obzir pri utvrđivanju mjera sprječavanja. Uz sve veći broj žena koje rade na netradicionalnim poslovima, primjerice u građevinarstvu i prijevozu, te uz

© S

imo

na

Pa

lijan

ska

ite

© INSHT

Mladi radnik izložen drvnoj prašini



restrukturiranje koje vodi do veće zastupljenosti žena u nekim sektorima poput poljoprivrede, obrasci izloženosti su se promijenili. Primjerice, danas jednu trećinu ličilaca u Danskoj predstavljaju žene.

Mlade radnike može se smatrati ranjivima zbog dugog vremena njihove izloženosti tijekom života te zato što zbog biološkog razvoja mogu biti osjetljiviji na toksične učinke kemijskih agensa. Uz to, sukladno francuskoj anketi SUMER, mladi radnici više su izloženi karcinogenim čimbenicima od ostalih radnika. Radnici na poslovima održavanja posebice su u opasnosti od rizika od izlaganja karcinogenim agensima koji su procijenjenim u toj anketi, posebice mladi radnici na stručnoj obuci i podugovoreni radnici.

Nadalje, oni će vjerojatno biti višestruko izloženi. Sukladno istraživanju EU-OSHA-e, mladi radnici također su skupina s najvišim udjelom ugovora na određeno vrijeme te često rade na privremenim poslovima i s neredovitom satnicom, čime se ograničava njihov pristup uslugama sprječavanja. Često su zaposleni u ugostiteljskom sektoru te na niskokvalificiranim poslovima. Prije zabrane pušenja u mnogim zemljama EU-a, mladi radnici također su bili značajno izloženi duhanskom dimu u ugostiteljskom sektoru.

Nažalost, podaci o izloženosti karcinogenim tvarima specifični za dob također su oskudni i malo je toga poznato o prevalenciji izloženosti i obrascima izloženosti te razinama za radnike različitih dobnih skupina. Oni mogu ovisiti o različitim čimbenicima, primjerice o predmetnoj karcinogenoj tvari i kulturnim normama te industrijskoj strukturi zemlje, kao i o ugovornim odredbama i obrascima zaposlenja u različitim profesijama i različitim dobnim skupinama te razlikama u uvjetima za žene i muškarce.

Ostali problemi u nastajanju, a koje bi trebalo uzeti u obzir pri izgradnji informacijskog sustava izloženosti, uključuju rastući broj migrirajućih radnika koji obavljaju posao na potencijalno velikim izloženostima, nove poslove u upravljanju otpadom i recikliranju, uporabu nanotehnologija i potencijalne rizike povezane s tzv. „zelenim poslovima”. Ne treba zaboraviti da neki od rizika u nastajanju mogu biti uzrokovani uporabom poznatih karcinogenih tvari u novim procesima i proizvodima. Primjer za to su izloženosti silici tijekom pjeskarenja tekstila i prilikom rezanja umjetnog kamena.

Društveno-ekonomske razlike može se opaziti u izloženostima, budući da su radnici na niskokvalificiranim poslovima češće izloženi i to višim razinama od ljudi koji nisu zaposleni na fizičkim poslovima. Isto se primjenjuje na poslove održavanja i podugovorene poslove, gdje su često veće izloženosti.

Problemi relevantni za osobe koje se oporavljaju od karcinoma povezanog s radom pri povratku na rad moraju se identificirati i riješiti, primjerice prilagodbom njihovih dužnosti, pružajući im pomoć u rješavanju stresa od povratka na rad koji je možda povezan s karcinomom te upravljanjem promjenama radne organizacije i tima. To zahtijeva koordinirano djelovanje svih osoba na radnom mjestu te suradnju između pružatelja zdravstvene skrbi i osoba na radnom mjestu, što bi također trebalo uključivati i usluge prevencije. Strategije trebaju biti usmjerene i prema muškarcima i prema ženama te uključivati radnike na privremenom radu ili radu na pola radnog vremena. Budući da je radna populacija sve starija, treba razviti strategije za održavanje radnog kapaciteta i osiguravanje prikladnih radnih uvjeta za sve osobe, uključujući radnike koji pate od kroničnih bolesti. Treba potražiti bolje dokaze o učinkovitim vrstama intervencije. Dionici javnog zdravlja trebaju imati veću ulogu od postojeće.

7.2. Preporuke

Ovo izvješće pokazuje kako su napori potrebni na svim razinama: unaprijeđena prim jena zakonodavstva (posebice u pogledu čimbenika koji nastaju procesima i u pogledu nekemijskih čimbenika), strategije za podizanje svjesnosti kako bi se poboljšala percepcija rizika svih dionika, specifikacije iscrpnih mjera sprječavanja za sve radne procese koji uključuju takve čimbenike rizika,

© INSHT



unaprijeđena primjena i provedba te smanjenje prepreka za naknade. U pogledu zadnje navedenog, Danska je postavila zanimljiv primjer smanjenja prepreka za naknade izravno preuzimajući u nacionalne odredbe manje ili više sve čimbenike koje priznaje IARC kao čimbenike rizika od karcinoma..

Važno ispitivanje europske strategije o sigurnosti i zdravlju, u ime Glavne uprave za zapošljavanje, socijalna pitanja i uključenost, preporučuje novu strategiju usredotočenu na smrt nastalu uslijed profesionalnog karcinoma (Europska komisija, 2013.). Njome bi se posebice ciljali izazovi povezani s primjenom pravnog okvira, s posebnim usmjerenjem na mala i srednja poduzeća (MSP) i mikro poduzeća. Za mnoge ključne profesionalne karcinogene tvari, u izvješću se ističe potreba promjene stajališta o potencijalnim rizicima i jasno se poslodavcima i radnicima pokazuje način smanjenja izloženosti tim agensima. U pogledu toga, dionici na razini države članice istaknuli su kako je europskom strategijom stavljen pritisak na tvorce nacionalne politike da djeluju te je stoga ona važan pokretač za razvijanje nacionalnih strategija/djelovanja. Njome je naznačeno kako se ukupnom politikom moraju riješiti ne samo kemijski nego i biološki, fizički i organizacijski čimbenici kako bi se uhvatilo u koštac s karcinomom povezanim s radom. Profesionalna izloženost rijetko uključuje samo jedan čimbenik; često se radi o kombinaciji čimbenika.

Novim strateškim okvirom o zdravlju i sigurnosti na radu za razdoblje od 2014. do 2020. (Europska komisija, 2014.) sprječavanje bolesti povezanih s radom definira se kao jedan od njezina tri najveća izazova, ističe se trošak profesionalnog karcinoma za radnike, tvrtke i sustave socijalnog osiguranja te značaj predviđanja potencijalno negativnih učinaka novih tehnologija na zdravlje i sigurnost radnika. Također se spominje utjecaj promjena u organizaciji rada u pogledu fizičkog i duševnog zdravlja te se posebna pažnja usmjerava na povezane rizike s kojima se suočavaju žene, kao što su specifične vrste karcinoma, kao rezultat prirode nekih poslova u kojima su one prezastupljene.

Potreban je pristup zasnovan na mjerama opreza tamo gdje su prepoznate potencijalne nesigurnosti kao što su rad sa smjesama ili općeniti nedostatak podataka. Postoji zahtjev za novim obrascem sprječavanja karcinoma na temelju razumijevanja da je karcinom u konačnici uzrokovan višestrukim čimbenicima koji međusobno djeluju. Takvim pristupom zasnovanim na mjerama opreza također se moraju razmotriti promjene u svijetu rada, kao što su povećani udio podugovaranja, privremeni rad, višestruki poslovi i rad u objektima „klijenta” s ograničenim mogućnostima za prilagodbu, povećani udio statičnog rada, prijelaz iz industrije u uslužne sektore, povećan udio žena zaposlenih u izloženim profesijama, rast u atipičnom radnom vremenu, rastuće višestruke izloženosti, itd. (EU-OSHA, 2012.).

Zemlje kao što su Francuska i Njemačka izabrale su primijeniti sustavniji pristup smanjenju opterećenja profesionalnog karcinoma. U Francuskoj je politika sigurnosti i zdravlja na radu ujedinjena s drugim područjima politike, kao što su nacionalni plan za karcinom i strategija javnog zdravlja, kako bi se izvori i njihov različit potencijal iskoristili što je više moguće, što omogućuje globalno područje primjene. Iskustva iz francuskog primjera trebala bi se podijeliti s drugim zemljama kako bi se svi dostupni kanali najbolje iskoristili u svrhu povećanja sprječavanja karcinoma povezanog s radom. Drugi pristup mogao bi biti postavljanje za cilj u nacionalnim strategijama sigurnosti i zdravlja na radu smanjenje izloženosti karcinogenim tvarima i smanjenje slučajeva profesionalnog karcinoma, kako je naznačeno novim strateškim okvirom za profesionalnu sigurnost i zdravlje.

U pogledu kemikalija, pozitivni učinak uredaba REACH i CLP mogao bi se dalje potaknuti boljom integracijom sa zakonodavstvom o sigurnosti i zdravlju na radu, primjerice dopuštanjem pristupa podacima prikupljenim u uredbama REACH i CLP (kao što su podaci samorazvrstavanja podnositelja registracija, što se odnosi na tvari koje nemaju usklađeno europsko razvrstavanje), poboljšanjem svjesnosti, putem razmjene informacija o izazovima koje predstavljaju specifične situacije izloženosti između dionika sigurnosti i zdravlja na radu i REACH-a, itd. Komunikacijski kanali duž lanca opskrbe mogli bi se bolje koristiti za promidžbu dobre prakse u procjeni rizika, upravljanju rizikom, uputama i zamjeni. Tamo gdje se izvedena razina bez učinka (DNEL) ne može utvrditi, u nekoliko zemalja primijenjen je koncept granica izloženosti koje se temelje na zdravlju ili riziku. Cilj novih pristupa u Njemačkoj i Nizozemskoj je trajno smanjenje izloženosti kemijskim karcinogenim tvarima do prihvatljive razine (granica profesionalne izloženosti na temelju zdravlja ili rizika). Njegov cilj je značajno ubrzati primjenu mjera sprječavanja. Taj bi pristup trebalo bi pažljivo motriti i ocijeniti.

Od velikog broja kemikalija na tržištu, samo nekoliko je potpuno istraženo u pogledu profesionalnog karcinoma. Uredbom REACH ta se situacija popravlja. Međutim, granične vrijednosti ne mogu se utvrditi za nekoliko čimbenika zbog raznih problema, kako je opisano u ovom izvješću. Stoga se procjene rizika i povezane mjere sprječavanja ne mogu osloniti na mjerenja na radnom mjestu. Ako



znanstveni podaci još ne omogućuju definiranje ili mjerenje granica profesionalne izloženosti (na temelju praga ili rizika), a rizik se čini mogućim, valja primijeniti pristup zasnovan na mjerama opreza.

Problem tvari koje se stvaraju procesima nije riješen Uredbom REACH, iako je znatan broj radnika njima izložen. Postoje mnoge industrije, procesi i profesije s rizikom od karcinoma gdje se odredbe o kemikalijama ne primjenjuju. Nadalje, radni procesi se brzo mijenjaju i uvode se nove industrije i procesi, primjerice s razvojem elektroničke opreme; u zelenim poslovima, kao što je zeleni energetski sektor (energija vjetra i skladištenje energije); u upravljanju otpadom te s povećanom uporabom nanomaterijala. Također postoji povećanje zaposlenja u uslužnom sektoru, kao što je sektor zdravlja, gdje je izloženosti teško pratiti i lijekovi ne podliježu zahtjevima za komunikaciju u lancu opskrbe putem sigurnosno-tehničkih listova, zahtjevima za testiranje i zahtjevima za pružanje podataka.

Istraživači i stručnjaci moraju razviti takve pristupe te se oni moraju uključiti u smjernice i alate. Idealno, te bi specifikacije trebale biti specifične za sektor/profesiju, obuhvaćajući sve uvjete i čimbenike, kao što su kemijski i biološki agensi, fizički čimbenici i psihosocijalni agensi.

Postoji nekoliko rizika u nastajanju koji traže posebnu pažnju na svim razinama, primjerice nanomaterijali, kemikalije koje ometaju rad endokrinog sustava i neionizirajuće zračenje. Malo se zna o učincima inženjeriranih nanočestica na karcinom ili druge povezane bolesti. U

uobičajenim sigurnosno-tehničkim listovima ne zahtjeva se automatsko obavješćivanje o sastojcima nanomaterijala. Kako bi se podaci o uporabi nanomaterijala i izloženosti povećali, Francuska je uvela obveznu shemu registriranja; slične sheme se razmatraju u Norveškoj, Belgiji, Danskoj, Švedskoj i Italiji. Taj se postupak preporučuje u cijeloj Europi.

Potrebni su projekti radi identifikacije skupina radnika koji su izloženi visokom riziku od profesionalnog karcinoma, skrivenih skupina te ranjivih skupina; trebaju se razviti modeli rješenja kako bi se smanjila izloženost takvih skupina ili radnih zadataka te se informacije o sprječavanju rizika trebaju podijeliti s visokorizičnim radnim mjestima. Primjer takvog pristupa je tekući finski projekt identifikacije i sprječavanja situacija visoke izloženosti, koji za cilj ima pronaći radne zadatke koji su zbog kemijskih rizika najopasniji. Potreban je pristup zasnovan na mjerama opreza. Smjernice za tvrtke, inspekcije rada i organizacije zdravstvenog osiguranja i osiguranja od nesreće trebale bi radije biti alati za interaktivnu iscrpnu procjenu rizika koji obuhvaćaju sve vrste rizika. Poslodavci i radnici trebali bi biti informirani o tomu što činiti u slučaju podataka koji nedostaju ili nejasnih rezultata. Još značajnije, trebali bi biti upućeni kako i kada primijeniti načelo mjere opreza.

Autori ovog izvješća navode pregled mogućih rješenja, ističući kako je najučinkovitija mjera izbjegavanje izloženosti; ovo načelo trebalo bi se ojačati provedbom hijerarhije kontrolnih mjera i ulaganjem većih napora u pružanje prilagođenih smjernica poduzećima. Uključena je tablica u kojoj je naveden pregled mjera koje se preporučuju u istraženoj literaturi, kao i alati za prezentaciju, smjernice, itd.

Pregled nalaza i preporuke koje su iscrpno elaborirane u zaključnim poglavljima izvješća navedene su u Tablica 3.

Tablica 3: Nalazi i preporuke

Izdanje Preporuke Opaske

Procjena izloženosti

Informacije o profesionalnoj izloženosti karcinogenim

Procjene CAREX-a iz ranih devedesetih godina 20. stoljeća

Potrebno je uključiti procjene razina izloženosti

© Zijl Reinier




tvarima u Europi su zastarjele i nepotpune

trebaju se ažurirati Potrebno je unijeti informacije prema rodu potrebna je procjena nesigurnosti

Podaci odražavaju prošle izloženosti, nisu pogodni za procjenu trenutačne izloženosti i budućih trendova

Poboljšanje kontekstualnih podataka baza podataka o mjerenjima izloženosti putem međunarodne suradnje olakšalo bi bolju uporabu podataka o izloženosti u procjenama podataka

Prospektivna ispitivanja koja uključuju informacije o trendu (izloženost tijekom vremena) i informacije o obrascima izloženosti u različitim profesijama i zadacima

Potrebno je koristiti primjere kao što su ispitivanje SYNERGY, usmjereno na izloženost silici

Treba upotrijebiti primjere iz država članica, kao što su prospektivna ispitivanja iz Ujedinjene Kraljevine o radu u smjenama i izloženosti silici.

Budući da je svjesnost niska i da se profesionalna povijest slabo nadgleda i opisuje, vjerojatno je da će doći do slabijeg priznavanja karcinoma povezanih s radom kod žena

Treba prikupiti podatke na rodno osjetljiv način, uzimajući na jednak način u obzir sektore u kojima rade muškarci i žene te njihove tipične izloženosti

Potrebno je koristiti primjere kao što je ispitivanje GISCOP, kojim se retrospektivno ispituje povijest izloženosti putem intervjua radnika u kombinaciji s podacima o socijalnoj sigurnosti i zaposlenju

Podaci o izloženosti specifični za dob također su oskudni te je malo toga poznato o pretežitosti izloženosti i obrascima izloženosti te razinama za radnike različitih dobnih skupina

Potrebno je objediniti informacije o dobnim skupinama i povežite s obrascima zaposlenosti u različitim profesijama i razlikama u uvjetima za žene i muškarce

Mladi radnici posebice su izloženi riziku u održavanju, stručnoj obuci, izgradnji, uslužnim sektorima i ugostiteljskoj industriji

Stručnjacima iz drugih zemalja teško je razumjeti izvore država članica o izloženosti te imaju ograničen pristup istima zbog jezičnih barijera. Primjeri uključuju Poljsku, Slovačku i Češku, kao i Francusku i Njemačku.

Potrebna je promidžba razmjene i procesa kojima podaci postaju dostupni

Od europske baze podataka Hazchem@work očekuje se pružanje podataka

Tekućim projektom NECID razvija se baza podataka o izloženosti nanočesticama kako bi se omogućila ujednačena pohrana podataka o izloženosti nanočesticama i kontekstualne informacije

Malo informacija o razinama izloženosti

Potrebno je razviti matricu izloženosti na radu i baze podataka o izloženosti kako biste uključili razine izloženosti i kontekstualne podatke

Treba uključiti rastući broj migrirajućih radnika koji obavljaju posao uz potencijalno visoke izloženosti, nove poslove u upravljanju otpadom i recikliranju te potencijalne rizike povezane s tzv. „zelenim poslovima”.




Rad u smjenama koji uključuje prekid cirkadijurnog ritma i sjedeći rad identificirani su kao čimbenici koji potencijalno doprinose razvoju karcinoma, no njima nije posvećena pažnja koju zaslužuju.

Primjenjuju se zakonodavni okvir i, specifičnije, direktiva o radnom vremenu, a mjere sprječavanja mogu se utvrditi nakon procjene rizika

Više istraživanja o odnosu između rizika i učinka te o učinkovitim mjerama sprječavanja

Treba izbjegavati ili smanjiti sjedećeg rada uporabom dinamičnih radnih stanica i/ili radnih stolova s trakom za trčanje (treadmill desk).

Rad treba ustrojiti tako da se izbjegne statični rad, produljeno stajanje i produljeno sjedenje, primjerice kroz pauze i reorganizaciju radnih postupaka

Potrebno je koristiti primjere smjernica, primjerice iz Kanade o rasporedima, izbjegavanju izloženosti svjetlu i organizaciji razdoblja odmora

Treba iskoristiti prospektivna ispitivanja iz UK-a za procjenu potencijalnog utjecaja različitih mjera, kao što su smanjenje godina rada u smjenama, broj karcinoma

Kemijska sredstva

Obvezne obavijesti o izloženosti radnika kemijskim karcinogenim tvarima primijenjene su do različitih stupnjeva i samo za odabrane tvari

O niskim i povremenim izloženostima se ne izvještava

Potrebno je utvrditi iscrpni nacionalni registar za sve zemlje, omogućujući prikupljanje podataka o izloženosti karcinogenim tvarima diljem Europe

Poželjno je uključivanje svih članica EU-a i sve relevantne izloženosti karcinogenim tvarima (i po mogućnosti drugim posebno zabrinjavajućim kemijskim sredstvima)

Treba obuhvatiti radnike na privremenom radu i podugovorene radnike te radnike na održavanju

Izvješćivanje može postati administrativna rutina

Rezultate radi unaprijeđenja sprječavanja treba analizirati

Treba osigurati da prijavljivanje potakne napore usmjerene na zamjenu




Broj izloženih radnika visok je za tvari koje nastaju procesima, kao što su drvna prašina, krom, nitrati, policiklički aromatski ugljikovodici i azbest, koje su obuhvaćene registrima

Osigurajte prikladne informacije i mjere sprječavanja, iako ove tvari nisu obuhvaćene sigurnosno-tehničkim listovima i komunikacijom kroz lanac opskrbe

Kako biste poboljšali zaštitu na radnom mjestu, pronađite načine promoviranja sprječavanja i podizanja razine svijesti povrh onih koji su omogućeni uporabom sigurnosno-tehničkih listova i komunikacijom usmjerenom prema gore i dolje u lancu opskrbe putem procesa Uredbe REACH

Osobe na stručnoj obuci i žene možda nisu obuhvaćeni procjenom izloženosti, iako su izloženi; izbjegavajte prethodno koncipirane ideje o tome tko je izložen i pod rizikom

Potrebno je više istraživanja kako bi se ocijenila izloženost osjetljivih skupina

Prašina kvarca i ispušni plinovi dizel motora, zavarivački dimovi, posredni cigaretni dim, silika, drvna prašina i endotoksini još uvijek nisu obuhvaćeni registrima, najviše zbog njihovog jako širokog raspona uporabe

Izloženost treba procijeniti širenjem opsega sustava procjene kako biste prikladno obuhvatili te tvari

Mladi radnici na održavanju i žene, primjerice u dostavi, maloprodaji i prijevozu, nisu dovoljno obuhvaćeni podacima, te je potrebno osiguratiistraživanje i njihove izloženosti

Mala je integracija između Uredbe REACH i zakonodavstva o sigurnosti i zdravlju na radu te je ograničen pristup informacijama prema Uredbi REACH, što je važno za procjenu rizika

Teško je odabrati korisne informacije iz vrlo dugih sigurnosno-tehničkih listova i baza podataka za Uredbe REACH i CLP

Pristup podacima dobivenim uredbama REACH i CLP (posebice iz samorazvrstavanja, gdje podnositelji registracija sami razvrstavaju tvari te ne postoji usklađeno razvrstavanje) treba se dopustiti onima koji štite radnike

Potrebno je unaprijediti razmjenu informacija o situacijama izloženosti između sudionika Uredbe REACH i dionika sigurnosti i zdravlja na radu

Sigurnosno-tehnički listovi i scenariji izloženosti trebaju biti realistični i uzeti u obzir hijerarhiju kontrolnih mjera i specifične odredbe Direktive o karcinogenim i mutagenim tvarima

Potrebno je koristiti primjere alata za procjenu rizika koji objedinjuju informacije Uredbe REACH (primjerice Stoffenmanager i neki alati interaktivne procjene rizika na internetu, uključujući i uslužne sektore kao što je frizerstvo i maloprodaja)

Treba koristiti uspješne elektroničke alate za bolju komunikaciju kroz lanac opskrbe (primjerice SDB prijenos, elektronički proces za elektroničku razmjenu podataka o sigurnosti u lancu opskrbe građevinske industrije)

Saznanja o učincima nanočestica je malo

Uobičajenim sigurnosno-tehničkim listovima ne zahtijeva se automatsko obavješćivanje

Treba razmotriti sheme registracije i izvješćivanja

Trebalo bi iskoristiti primjere iz Norveške, Belgije (koja će registar imati od 1.1.2016.), Danske, Švedske i Italije




o sastojcima nanomaterijala

Sprječavanje

Treba izbjegavati izloženosti (eliminacija) i zamjena načela koja su utvrđena zakonodavstvom, no nisu stavljena u praksu

Tvrtke trebaju više smjernica o izbjegavanju i zamjeni karcinogenih sredstava/čimbenika

Potrebno je promicati eliminaciju i zamjenu pružanjem obuke, prikladnih alata i praktičnih primjera

Alatima za procjenu rizika treba istaknuti zamjenu i eliminaciju

Hijerarhija kontrolnih mjera treba se usmjeriti u povezana područja politike (REACH, strojevi, osobna zaštitna oprema (PPE))

Treba koristiti primjere postojećih shema, baza podataka za zamjene (SubsPort, substitution-cmr.fr) i slučajeva uspješne zamjene

Dalje je potrebno razviti postojeće baze podataka

Dostupne su smjernice EU-a o zamjeni kemikalija (EU-OSHA, 2003.; Europska komisija, 2012.)

Postoji iznimno malo procjena djelovanja i aktivnosti za smanjenje izloženosti

Potrebna je procjena razine znanja i promjena u ponašanju poslodavaca i radnika

Treba procijeniti utjecaj kampanja i djelovanja u svrhu podizanja svjesnosti

U kampanje treba uključiti aktivnosti prijenosa znanja, prenoseći nalaze u informacije dostupne za poduzeća i praktične smjernice specifične za čimbenike rizika i sektore, profesije i radne zadatke

Treba koristiti primjere iz država članica, kao što su kampanje u pogledu azbesta u UK-u

Svjesnost je niska, a znanje radnika ograničeno

Potrebne su kampanje za podizanje svjesnosti, po mogućnosti kao trojne inicijative

Potrebne su detaljne smjernice o načinu smanjenja izloženosti specifičnim rizicima

Nekoliko ispitivanja pokazalo je kako tvrtke koje je inspekcija pregledala razumiju rizike mnogo bolje te su bile motiviranije poduzeti djelovanja; potrebna je viša prisutnost inspektora rada i više inspekcija, posebice u malim tvrtkama

Potrebne su smjernice za tvrtke, inspekcije rada i organizacije zdravstvenog osiguranja/osiguranja od nesreće

Treba pružiti interaktivne, iscrpne alate za procjenu rizika kojima su obuhvaćene sve vrste rizika i omogućiti

Koristite primjere iz država članica, primjerice kriterije specifične za proces i tvar u Njemačkoj

Države članice mogle bi slijediti švedski primjer: sindikati su imenovali regionalne predstavnike sigurnosti za mala radna mjesta koji mogu pregledavati mala i srednja poduzeća Troškove inspekcije djelomično pokriva vlada; pravo „radničkih” organizacija na zajedničku inspekciju također se primjenjuje u drugim zemljama




fleksibilno ažuriranje

Svjesnost je vrlo niska za fizičke i biološke agense

Potrebno je proširiti matrice izloženosti na radu kako biste uključili čimbenike rizika osim kemikalija, proširujući opseg za dodavanje više tvari i drugih čimbenika (rad u smjenama, itd.)

CAREX Kanada najiscrpniji je izvor informacija, s ugrađenim radom u smjenama i drugim čimbenicima rizika

Profesionalna izloženost rijetko je povezana samo s jednim čimbenikom; često se radi o kombinaciji čimbenika rizika

Holistički pristup

Potrebni su profili izloženosti za

specifične profesije, uzimajući u

obzir fizičke, kemijske, biološke

i radno-organizacijske

čimbenike te društveno-

ekonomski status.

Potrebno je kombinirati

informacije o izloženosti i

znanja prikupljenog iz

nacionalnih registara

karcinoma, registara bolesti i

izvješća o slučajevima

karcinoma radi naknada i

shema osiguranja Izvori kao što

su registri karcinoma i baze

podataka izloženosti mogu

pomoći u praćenju višestrukih

izlaganja i identificiranju

mogućih poveznica i

sinergetskih ili umnožnih

čimbenika između čimbenika

rizika

Treba koristiti nacionalne primjere anketa (kao što je SUMER u Francuskoj), ispitivanja karcinoma u specifičnim profesijama (kao što je NOCCA) i registara profesionalnih karcinoma koji doprinose aktivnoj potrazi za žrtvama karcinoma povezanog s radom (OCCAM, putem kojeg lokalne zdravstvene jedinice prijavljuju slučajeve u kojima bolesnik ima povijest rada u visokorizičnim industrijama uslugama koje se bave profesionalnim zdravljem)

U uslužnom sektoru, svjesnost je niska i radnici su slabo obučeni o načinu zaštite, često imaju slabi pristup uslugama sprječavanja, rijetko ih se savjetuje o mjerama na radnom mjestu i često imaju vrlo malo autonomije

Potrebne su strategije povećanja svjesnosti i sprječavanja

Treba koristiti primjere nacionalnih strategija kojima su obuhvaćeni uslužni sektori

Usluge sprječavanja igraju važnu ulogu u procjeni izloženosti na radnom mjestu i pružanju savjeta tvrtkama, no uloge i zadaci usluga sprječavanja često nisu jasni i izvori postaju oskudni u nekim državama članicama (posebice postoji nedostatak liječnika medicine rada)

Treba osnažiti usluge sprječavanja za bolje sprječavanje karcinoma povezanog s radom

Potrebno je osigurati dobru obuhvaćenost i trajnu obuku

Treba koristiti primjere iz država članica koji zahtijevaju redovitu obuku




Znanje o utjecaju novih oblika rada je nedovoljno (primjerice podugovaranje i rascjepkanije radne karijere)

Obvezno treba bilježiti čak i povremene izloženosti

Informacije o zaposlenju i poslovima na temelju registara socijalne sigurnosti mogle bi se kombinirati s informacijama o izloženosti kako bi se izradili dokazi o povijesti izloženosti radnika

Potrebno je koristiti primjere iz država članica

Sa stajališta sprječavanja, korisno bi bilo procijeniti buduće utjecaje sadašnjih izloženosti

Potrebne su informacije o broju izloženih radnika i njihovim razinama izloženosti tijekom vremena

Kvantitativne procjene toga obično nisu dostupne, no mogu se izvesti uporabom procjena izloženosti na radu

Treba koristiti primjere kao što su procjene opterećenosti provedene u Ujedinjenoj Kraljevini i finska analiza trendova izloženosti

Povratak na posao

Postoji tek mali broj strategija povratka na posao, posebice za radnike koji su pogođeni karcinomom povezanim s radom

Potrebno je osmisliti strategije povratka na posao

Treba koristiti uspješne primjere

Potrebno je uključiti sve dionike na razini poduzeća i surađivati sa zdravstvenim uslugama

Razloge zabrinutosti kolega treba istražiti

Strategije trebaju biti usmjerene i prema muškarcima i prema ženama te uključivati radnike na privremenom radu ili radu na pola radnog vremena.

Povratak na posao bez izlaganja istom čimbeniku koji uzrokuje karcinom može biti težak

NECID, Nano izloženost i baza podataka kontekstualnih informacija

© Adam Skrzypczak



8. Reference

BAuA – ((Bundesanstalt für Arbeitsschutz und Arbeitsmedizin) (Njemačka savezna agencija za profesionalnu sigurnost i zdravlje)) Bedeutung von Mykotoxinen im Rahmen der arbeitsplatzbezogenen Gefährdungsbeurteilung (Značaj mikotoksina u procjeni rizika na radnom mjestu. state of play izvješće), Sachstandsbericht, 2007. Dostupno na: http://www.baua.de/de/Themen-von-A-Z/Biologische-Arbeitsstoffe/ABAS/aus-demABAS/pdf/Bedeutung-von-Mykotoxinen.pdf

BAuA – ((Bundesanstalt für Arbeitsschutz und Arbeitsmedizin) (Njemačka savezna agencija za profesionalnu sigurnost i zdravlje)) (2014.). Tehnička pravila i biološka sredstva (TRBA). Pristupljeno 1. travnja 2014. na: http://www.baua.de/en/Topics-from-A-to-Z/Biological-Agents/TRBA/TRBA.html

Bender, H.F., Prihvatljivi, podnošljivi i nepodnošljivi rizici na radnom mjestu prezentacija na radionici EU-OSHA o karcinogenim tvarima i karcinomu povezanom s radom, Berlin, 2012. Pristupljeno 4. srpnja 2013. na: https://osha.europa.eu/en/seminars/workshop-on-carcinogens-and-work-related-cancer/speech-venues/session-1c-cancer-prevention-action-plans-and-campaigns-to-prevent-work-related-cancer/french-governmental-plans-and-national-labour-inspectorate-campaign

Blanco-Romero, L., Vega, L., Lozano-Chavarria, L., Partanen, T., „CAREX Nikaragva i Panama: Izlaganja radnika karcinogenim tvarima i pesticidima”, Int J Occup Health 17, 2011., str. 251.–257.

Boffetta, P., Saracci, R., Kogevinas, M., Wilbourn, J.,Vainio, H., „Profesionalne karcinogene tvari”, ILO encyclopaedia, 2003. Dostupno na: http://www.ilo.org/safework_bookshelf/english

Bowman, J., Touchstone, J., Yost, M., „Matrica izloženosti na poslu na temelju populacije”, J Occup Environ Hyg 4, 2007., str. 715.–28.

CCOHS – Kanadski centar za profesionalno zdravlje i sigurnost (2012.). „Karcinom kože i sunčanje”. Pristupljeno 10. travnja 2014. na: http://www.ccohs.ca/oshanswers/diseases/skin_cancer.html#_1_2

Cherrie, J., van Tongeren, M., Semple, S., „Izloženost profesionalnim karcinogenim tvarima u Velikoj Britaniji”, Ann Occup Hyg 51, 2007., str. 653.–664.

Clapp, R.W., Jacobs, M.M., Loechler, E.L., Okolišni i profesionalni uzroci karcinoma: Novi dokazi, 2005.–2007., Lowell centar za održivu proizvodnju, 2007.

Driscoll, T., Nelson, D., Steenland, K., Leigh, J., Concha-Barrientos, M., Fingerhut, M., Prüss-Üstün, A., „Globalno opterećenje bolesti zbog profesionalnih karcinogenih tvari”, Am J Indust Med 48, 2005., str. 419.–431.

EU-OSHA – Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu, List 34: Eliminacija i zamjena opasnih tvari, 2003. Dostupno na: https://osha.europa.eu/en/publications/factsheets/34

EU-OSHA – Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu (2012.) Radionica o karcinogenim tvarima i karcinomu povezanim s radom. Preuzeto 29, travnja 2014., na https://osha.europa.eu/en/seminars/workshop-on-carcinogens-and-work-related-cancer

EU-OSHA – Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu (2013.), Novi rizici i trendovi u sigurnosti i zdravlju žena na radu. Dostupno na: https://osha.europa.eu/en/publications/reports/new-risks-and-trends-in-the-safety-and-health-of-women-at-work

Europska komisija, Direktiva 2004/37/EZ od 29. travnja 2004. o zaštiti radnika od rizika zbog izloženosti karcinogenim ili mutagenim tvarima na radu (šesta pojedinačna direktiva u smislu članka 16. stavka 1. Direktive 89/391/EEZ , SL L 158, 30.4.2004. Dostupno na: http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=CELEX:32004L0037R%2801%29:EN:NOT

Europska komisija – Glavna uprava za zapošljavanje, socijalna pitanja i uključenost, Smanjenje kemijskog rizika na najmanju moguću mjeru po zdravlje i sigurnost radnika putem zamjene,

http://www.baua.de/de/Themen-von-A-Z/Biologische-Arbeitsstoffe/ABAS/ausdemABAS/pdf/Bedeutung-von-Mykotoxinen.pdf

http://www.baua.de/de/Themen-von-A-Z/Biologische-Arbeitsstoffe/ABAS/ausdemABAS/pdf/Bedeutung-von-Mykotoxinen.pdf

http://www.baua.de/en/Topics-from-A-to-Z/Biological-Agents/TRBA/TRBA.html

http://www.baua.de/en/Topics-from-A-to-Z/Biological-Agents/TRBA/TRBA.html

https://osha.europa.eu/en/seminars/workshop-on-carcinogens-and-work-related-cancer/speech-venues/session-1c-cancer-prevention-action-plans-and-campaigns-to-prevent-work-related-cancer/french-governmental-plans-and-national-labour-inspectorate-campaign



http://www.ilo.org/safework_bookshelf/english

http://www.ccohs.ca/oshanswers/diseases/skin_cancer.html#_1_2

https://osha.europa.eu/en/publications/factsheets/34

https://osha.europa.eu/en/seminars/workshop-on-carcinogens-and-work-related-cancer

https://osha.europa.eu/en/publications/reports/new-risks-and-trends-in-the-safety-and-health-of-women-at-work

https://osha.europa.eu/en/publications/reports/new-risks-and-trends-in-the-safety-and-health-of-women-at-work

http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=CELEX:32004L0037R(01):EN:NOT

http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=CELEX:32004L0037R(01):EN:NOT



Ured za publikacije Europske unije, Luksemburg, 2012. Dostupno na: http://bookshop.europa.eu/en/minimising-chemical-risk-to-workers-health-and-safety-through-substitution-pbKE3012758/?CatalogCategoryID=Ke4KABstjN4AAAEj8pAY4e5L

Europska komisija – Glavna uprava za zapošljavanje, socijalna pitanja i uključenost, Procjena europske strategije za sigurnost i zdravlje na radu 2007.–2012., završno izvješće koje su pripremili Milieu, IOM i COWI, 2013. Dostupno na: ec.europa.eu/social/BlobServlet?docId=10016&langId=en

Europska komisija, Priopćenje komisije Europskom parlamentu i Vijeću, Europskom vijeću za ekonomiju i socijalnu odgovornost i Vijeću regija o strateškom okviru za zdravlje i sigurnost na radu EU-a 2014.-2020., od 6. lipnja 2014., COM(2014.) 332 završno. Dostupno na http://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/PDF/?uri=CELEX:52014DC0332.

Heederik, D., Endotoksini: Novonastajući biološki rizik?, prezentacija na radionici EU-OSHA o profesionalnim rizicima od bioloških sredstava: Suočavanje s izazovima, Bruxelles , 6.-7. lipnja, 2007. Pristupljeno 31. ožujka 2014. na: https://osha.europa.eu/en/seminars/occupational-risks-from-biological-agents-facing-up-the-challenges/speech-venues/speeches/endotoxins-an-emerging-biological-risk

IARC – Međunarodna agencija za istraživanje karcinoma, Zračenje, IARC izdanje monografija 100 D, Lyons, 2012. Dostupno na: http://monographs.iarc.fr/ENG/Monographs/vol100D/mono100D.pdf

IARC – Međunarodna agencija za istraživanje karcinoma, Onečišćenje zraka i karcinom, IARC znanstvena publikacija br. 161, 2014. Dostupno na: http://www.iarc.fr/en/publications/books/sp161/index.php

Kauppinen, T., Karjalainen, A., Pukkala, E., Virtanen, S., Saalo, A., Vuorela, R., „Procjena nacionalnog registra o profesionalnoj izloženosti karcinogenim tvarima: učinkovitost u sprječavanju karcinoma i rizika od karcinoma među izloženim radnicima, Ann Occup Hyg 51, 2007., str. 463.–470.

Kauppinen, T., Toikkanen, J., Pedersen, D., Young, R., Ahrens, W., Boffetta, P., Hansen, J., Kromhout, H., Maqueda Blasco, J., Mirabelli, D., de la Orden-Rivera, V., Pannett, B., Plato, N., Savela, A., Vincent, R., Kogevinas, M., „Profesionalna izloženost karcinogenim tvarima u Europskoj uniji’, Occ Environ Med 57, 2000., str. 10.–18.

Kauppinen, T., Pajarskiene, B., Podniece, Z., Rjazanov, V., Smerhovsky, Z., Veidebaum, T., Leino, T., „Profesionalna izloženost karcinogenim tvarima u Estoniji, Latviji, Litvi i Češkoj Republici u 1997. godini”, Scand J Work Environ Health 27, 2001., str. 343.–345.

Kauppinen, T., Vincent, R., Liukkonen, T., Grzebyk, M., Kauppinen, A., Welling, I., Arezes, P., Black, N., Bochmann, F., Campelo, F., Costa, M., Elsigan, G., Goerens, R., Kikemenis, A., Kromhout, H., Miguel, S., Mirabelli, D., McEneany, R., Pesch, B., Plato, N., Schlünssen, V., Schulze, J., Sonntag, R., Verougstraete, V., De Vicente, M.A., Wolf, J., Zimmermann, M., Husgafvel-Pursiainen, K., Savolainen, K., „Profesionalna izloženost udisanju drvne prašine u državama članicama Europske unije”, Ann Occup Hyg 50, 2006., str. 549.–561. Dostupno na: http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/16571638

Koeman, T., Slottje, P., Kromhout, H., Schouten, L., Goldbohm, R., van den Brandt, P., Vermeulen, R., „Profesionalna izloženost magnetskim poljima s jako niskom frekvencijom i smrtnost od kardiovaskularnih bolesti u prospektivnom kohortnom ispitivanju, Occup Environ Med 70, 2013., str. 402.–7.

Mirabelli, D., Kauppinen, T., „Profesionalna izloženost karcinogenim tvarima u Italiji: ažuriranje CAREX baze podataka, Int J Occup Environ Health 11, 2005., str. 53.–63.

Lavoué, J., Pintos, J., Van Tongeren, M., Kincl, L., Richardson, L., Kauppinen, T., Cardis, E., Siemiatycki, J., „Usporedba procjena izloženosti u finskoj matrici izloženosti FINJEM s matricom izloženosti na radu izvedenom iz stručne procjene obavljene u Montrealu”, Occup Environ Med 69, 2012., str. 465.–471.

http://bookshop.europa.eu/en/minimising-chemical-risk-to-workers-health-and-safety-through-substitution-pbKE3012758/?CatalogCategoryID=Ke4KABstjN4AAAEj8pAY4e5L



http://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/PDF/?uri=CELEX:52014DC0332

http://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/PDF/?uri=CELEX:52014DC0332

https://osha.europa.eu/en/seminars/occupational-risksfrombiologicalagentsfacingupthechallenges/speech-venues/speeches/endotoxinsanemergingbiologicalrisk



http://monographs.iarc.fr/ENG/Monographs/vol100D/mono100D.pdf

http://www.iarc.fr/en/publications/books/sp161/index.php

http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/16571638



McCausland, K., Martin, N. & Missair, A., „Anestetička tehnika i pojavljivanje karcinoma: trenutačna saznanja”, OA Anaesthetics, 18. siječnja 2014.;2(1):1. Dostupno na: https://www.oapublishinglondon.com/article/1125

Melzer, F., ‘Nur jeder fünfte Antrag kommt durch [Tek svaka peta primjena je uspješna]’, Metallzeitung 2, Frankfurt, 2014.

Partanen, T., Chaves, J., Wesseling, C., Chaverri, F., Monge, P., Ruepert, C., Aragon, A., Kogevinas, M., Hogstedt, C., Kauppinen, T., „Izloženost karcinomima i pesticidima na rdnom mjestu u Kostarici”, Int J Occup Environ Health 9, 2003., str. 104.–111.

Pukkala, E., Martinsen, J.I., Lynge, E., Gunnarsdottir, H.K., Sparén, P., Tryggvadottir, L., Weiderpass, E., Kjaerheim, K., „Praćenje 15 milijuna ljudi u pogledu profesije i karcinoma u pet nordijskih zemalja”, Acta Oncol 48, 2009., str. 646.–790. Dostupno na: http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/19925375; http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/19925375 and http://astra.cancer.fi/NOCCA/full-article.html

Rushton, L., Hutchings, S., Brown, T., „Opterećenje karcinoma na radu: procjena kao prvi korak sprječavanja”, Occup Environ Med 65, 2008., str. 789.–800.

Siemiatycki, J., Richardson, L., Straif, K., Latreille, B., Lakhani, R., Campbell, S., Rousseau, M-C. & Boffetta, P., „Popis profesionalnih karcinogenih tvari”, Environmental Health Perspectives, 112(15), 2004. Dostupno na: http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC1247606/pdf/ehp0112-001447.pdf

Wriedt, H., Njemački model upravljanja rizikom od izloženosti, prezentacija na radionici EU-OSHA o karcinogenim tvarima i karcinomima povezanim s radom, Berlin, 2012. Pristupljeno 4. srpnja 2013., na: https://osha.europa.eu/en/seminars/workshop-on-carcinogens-and-work-related-cancer/speech-venues/session-1c-cancer-prevention-action-plans-and-campaigns-to-prevent-work-related-cancer/french-governmental-plans-and-national-labour-inspectorate-campaign

https://www.oapublishinglondon.com/article/1125



http://astra.cancer.fi/NOCCA/full-article.html

http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC1247606/pdf/ehp0112-001447.pdf






Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu

Santiago de Compostela 12, 5th floor

48003 Alicante, Španjolska

Тel. +34 944358400

2, +34, 944358401

E-pošta: [email protected]

http://osha.europa.eu

http://osha.europa.eu

Europska agencija za sigurnost i zdravlje

na radu (EU-OSHA) zalaže se za sigurniju i

zdraviju Europu koja je produktivnije mjesto

za rad. Agencija istražuje, razvija i distribuira

pouzdane, uravnotežene i objektivne

sigurnosne i zdravstvene informacije te

organizira kampanje podizanja svijesti na

paneuropskoj razini. Ovu Agenciju sa

sjedištem u Bilbau u Španjolskoj 1996.

osnovala je Europska unija, u kojoj zajedno

rade predstavnici Europske komisije, vlade

država članica, udruge poslodavaca i

zaposlenika kao i vodeći stručnjaci u svakoj

državi članici EU-a i šire.

mailto:[email protected]

http://osha.europa.eu/

izloženost karcinogenim tvarima i karcinomu povezanom s radom

Documents