7/29/2019 nacionalna povijest pedagogije

1/1

www.sajt.com.hr

NACIONALNA POVIJEST PEDAGOGIJE(najvaniji pedagozi i minimum koji treba znati o njima)

ivotni put djelaNikola Gueti Gozze Uprava porodiceMatija Vlai Flacius Tabla za dicuPrvi udbenik za pedagogiju na hrvatskom jeziku METHODUSilobod Arithmetika Horvatzka

Ljudovit Vukotinovi Neto o kolah pukih. Re o svojevreme.Stjepan Ilijaevi (prvo djelo iz podruja ped. teorije) Obuka malenih ili KatehetikaStjepan Novotny (nastavnik pedag. na uit. koli u Zagr. 1867.) Gojitba i oba ubaIvan Filipovi1823-1895

Uitelj, vatreni borac ilirskog pokreta. Suraivao u Zori Dalmatinskoj, Danici,Nevenu, Napretku, izradio poetnice i itanke, pokrenuo omladinski asopisBosiljak. Zalagao se za obrazovanje ena. Pokrenuo i organizirao uitelje u borbi zanapredniju kolu. Osniva Uiteljske zadruge, Hrvatskog pedagoko knjievnogzbora, organizator Opih uiteljskih skuptina. Zvali su ga "Ocem uitelja". Trudio seizbaciti religiju i crkveni nadzor iz kola zbog ega je imao dosta protivnika koji suga na kraju uspjeno maknuli s mjesta predsjednika HPKZ.

Kratka povijest hrv. knjievnostiStilistikaRjenik hrvatsko-njemakiBesjedovnica

DavorinTrstenjak1848-1921

uitelj, napisao oko 40 knjiga za uitelje, narod i omladinu. Suraivao u mnogimlancima Protivnik klerikalizma, propagirao je Darwinovu teoriju evolucije.Zastupnik slobodnog i humanog odgoja. Nastavu prirodnih nauka stavlja u centar

nastave. Zalae se za humane i individualne odnose prema uenicima, nastavu uprirodi, fiziki, moralni i estetski odgoj. Za vezu kole i rada (poduavati u prirodi).Veoma aktivan u uiteljskoj organizaciji. Nepomirljiv borac protiv herbartovskesistematinosti.

Slobodna kolaUzgoj ovjekaUzgoj ovjeka borca

Darwinizam u uzgojuVjera i znanostZreo uiteljPrirodni uzgajateljiKulturni uzgajatelji

StjepanBasariek1848-1918

Profesor uiteljske kole, pedagoki pisac. Dugo godina bio gl. urednik Napretka.Smatra se osnivaem pedagoke knjievnosti i nauke kod Hrvata. Napisao vieudbenika iz pedagogije. Njegovom "Pedagogijom" uitelji su se sluili preko 50godina. Istaknuti metodiar, autor Poetnice i metodike knjige za nastavnike koja jeila uz nju. Svojim udbenicima htio je ui u uiteljske kole i istisnuti prethodneteologijske, i uspio je u tome. Posebnu panju je pridavao stvarnoj ili zaviajnojobuci koju stavlja u centar nastave. Herbartov je sljedbenik i popularizatorherbartizma kod nas. S vremenom prihvaa novije pedagoke i psiholoke poglede.Jasno je i pregledno izlagao grau iako nije bio originalan. Crkva ga je napadala zbogmaterijalizma i liberalnosti, a predstavnici "slobodne kole" zbog krutosti ikonzervativizma. Predsjednik HPKZ nakon odlaska Filipovia.

PedagogijaPoetnica

StjepanMatievi1880-1940

profesor Sveuilita u Zagrebu. Aktivno suraivao u Napretku i drugim asopisima.Bavio se filozofskim pitanjima, naroito logikom. U osnovi je bio konzervativan,lan HPKZ. Pedagoke probleme tretirao je s filozofskog stanovita. Predstavnik je"kulturne filozofije", bavio se prouavanjem vrijednosti, radio na opim problemimadidaktike, zauzimao je pozitivan, ali oprezan stav prema radnoj koli. Bio je aktivan ina podruju pedagoke prakse (organizacija kolstva, obrazovanje uitelja, suradnjaroditelja i kole). Borio se za autonomiju pedagogije kao znanosti, zastupao"funkcionalnu pedagogiju": cjelokupno pedagoko djelovanje treba biti u funkcijiodgoja i obrazovanja. Kritizira jednostran pristup radne kole i pedagokogekspresionizma, smatra ih metodoloki nejasnima i nedoreenima.

K problematici funkcije odgajanja ijedne nauke o njojOsnovi nove kolePriroda, kultura i odgojPojam rada ili aktivnosti u radnoj koliNauk o didaktikoj artikulaciji i novijapsihologija miljenja

Stjepan Pataki1905-1953

profesor zagrebakog sveuilita. lan HPKZ, urednik Napretka i Pedagogijskogleksikona. Objavio mnoge radove iz filozofije i pedagogije. Smatrao je da pedagokateorija mora izvirati iz prakse. Bavio se pitanjima pedagoke teleologije. Naglaava

upuenost pedagogije na filozofiju, ali i brani njenu autonomnost: time to jepedagogija utemeljena na praksi, rjeava se filozofskih metoda. Prema reformnimpravcima zauzimao je umjeren stav. Naglaavao vanost psihologije za pedagogiju.U centru njegova interesa bila je opa pedagogija. Pod utjecajem politikih zbivanjatoga doba (II. sv. rat, dolazak komunista na vlast), naputa "kulturnu pedagogiju" iopredjeljuje se za marksizam i naunu pedagogiju. Od 1946. predstojnik Pedagokoginstituta Filozofskog fakulteta.

Kultura i odgoj, Sovjetska kolaUvod u pedagogiju, Opa pedagogijaProblemi filozofijske pedagogije

Psihologija mladenakog dobaPraksa i teorija odgojaO nekim fundamentalnim pitanjimanae pedagogije, Putovi nae naukePedagogija prof. MatieviaFilozofski osnov pedagoke teleologije

Pavao VukPavlovi1894-1976

docent Filozofskog fakulteta u Zagrebu, zastupnik filozofije odgoja i kulture. Svrhuodgoja vidi u razvoju kulturnih vrijednosti. Smatra da je potreba za pedagokimradom univerzalna i stoga neovisna o politici. Trai slobodu linosti i uvodi pojam"odgajateljske obazrivosti". Po njemu, pedagogija je dio filozofije

Linost i odgojTeorija i odgojna zbiljaPolitika, odgoj i religijaNa granicama odgajateljske obazrivosti

Jure Turi Metodika kole radaRadom gojeni elementi

Antun Cividini Pedagogika

"Nova kola" asopis