nacrt procjene ugroŽenosti stanovniŠtva,...

_____________________________________________________________________________________________

ZaštitaInspekt d.o.o. Osijek 1

ZaštitaInspektd.o.o. zazaštitu na radu, zaštituodpožara i zaštituživotnogokolišaOIB: 28737940650 Osijek, Reisnerova 95a, ℡031-250-510 � 031-250-515 �099-317-9903

e-mail: [email protected] web: www.zastitainspekt.hr IBAN:HR33 2360 0001 1012 2137 6

NACRT

PROCJENE UGROŽENOSTI STANOVNIŠTVA, MATERIJALNIH I KULTURNA DOBARA

I OKOLIŠA OD KATASTROFA I VELIKIH NESREĆA

ZA OPĆINU DARDA

Travanj 2016.

_____________________________________________________________________________________________


UVOD 10

1. VRSTE, INTENZITET I UČINCI TE MOGUĆE POSLJEDICE DJELOVANJA PRIRODNIH I TEHNIČKO-TEHNOLOŠKIH KATASTROFA I VELIKIH NESREĆA PO STANOVNIŠTVO, MATERIJALNA I KULTURNA DOBRA TE OKOLIŠ 11

1.1. PRIRODNE OPASNOSTI I PRIJETNJE 11 1.1.1. Poplave 11 1.1.2. Potres 14 1.1.3. Ekstremni vremenski uvjeti 24

1.1.3.1. Suša 25 1.1.3.2. Toplinski val 26 1.1.3.3. Olujno nevrijeme 28 1.1.3.4. Klizišta 31 1.1.3.5. Tuča 31 1.1.3.6. Snježne oborine 33 1.1.3.7. Poledica 34

1.2. TEHNIČKO – TEHNOLOŠKE OPASNOSTI I PRIJETNJE 36 1.2.1. Tehničko-tehnološke katastrofe i velike nesreće u gospodarskim objektima 36 1.2.2. Tehničko-tehnološke katastrofe i velike nesreće izazvane nesrećama u prometu 37

1.2.2.1. Cestovni promet 37 1.2.2.2. Željeznički promet 37 1.2.2.3. Pomorski promet 38 1.2.2.4. Zračni promet 38

1.2.3. Prolom hidroakumulacijskih brana 39 1.2.4. Procjena učinka nuklearne nesreće I. i II. kategorije ugroze 39

1.3. NESREĆE NA ODLAGALIŠTIMA OTPADA 45 1.4. NESREĆE U KAPACITETIMA U KOJIMA SE PROIZVODE, SKLADIŠTE, PRERAĐUJU, RUKUJU,

PREVOZE, SKUPLJAJU I OBAVLJAJU DRUGE RADNJE S OPASNIM TVARIMA JEDNAKIM ILI IZNAD PROPISANIH GRANIČNIH VRIJEDNOSTI IZ PRILOGA I A, DIJELOVA 1. I 2. STUPCA 2. I 3. I PRILOGA I B STPCA 2. I 3. UREDBE O SPRJEČAVANJU VELIKIH NESREĆA KOJE UKLJUČUJU OPASNE TVARI 46

1.5. RATNA DJELOVANJA I TERORIZAM 46

2. SNAGE ZA ZAŠTITU I SPAŠAVANJE 47

2.1 POSTOJEĆI KAPACITETI I SNAGE REDOVNIH SLUŽBI I PRAVNIH OSOBA KOJE SE ZAŠTITOM I SPAŠAVANJEM BAVE U OKVIRU REDOVNE DJELATNOSTI, DRUGIH OPERATIVNIH SNAGA ZAŠTITE I SPAŠAVANJA, SNAGA CIVILNE ZAŠTITE, FIZIČKIH OSOBA I SVEUKUPNO RASPOLOŽIVIH MATERIJALNIH RESURSA KOJI SE MOGU ANGAŽIRATI NA SPRJEČAVANJU NASTANKA I OTKLANJANJU POSLJEDICA KATASTROFE I VELIKE NESREĆE 47

3.2. POTREBNE SNAGE ZA ZAŠTITU I SPAŠAVANJE, OVISNO O KATASTROFI I VELIKOJ NESREĆI, SA STRUKTUROM I VELIČINOM POTREBNIH OPERATIVNIH SNAGA, DRUGIH PERSONALNIH I ORGANIZACIJSKIH RESURSA TE MATERIJALNIH RESURSA ZA ZAŠTITU I SPAŠAVANJE 49

2.2.1. Poplava 50 2.2.2. Potres 51 2.2.3. Opasnosti od Ostalih prirodnih uzroka ( Suša i toplinski val; Olujno ili orkanskog nevrijeme i jaki vjetar; Klizišta; Tuča, snježne oborine i poledica) 51 2.2.4. Tehničko-tehnološke katastrofe 51

POTREBNE SNAGE ZA ZAŠTITU I SPAŠAVANJE: 51

_____________________________________________________________________________________________


2.2.5. Epidemije i sanitarne opasnosti 51

3. ZAKLJUČNE OCJENE 53

3.1. POPLAVA 53 3.2. POTRES 53 3.3. SUŠA 53 3.4. TOPLINSKI VAL 53 3.5. OLUJNO NEVRIJEME 54 3.6. TUČA 54 3.7. SNJEŽNE OBORINE 54 3.8. POLEDICA 54 3.9. TEHNIČKO-TEHNOLOŠKE KATASTROFE 54 3.10. EPIDEMIJE I SANITARNE OPASNOSTI 54 3.11. SNAGE ZAŠTITE I SPAŠAVANJA 55

4. ZEMLJOVIDI 57

KARTA 1 - VODNOGOSPODARSKI SUSTAV 57 KARTA 2 - PREGLEDNA KARTA OPĆINE DARDA SA UCRTANIM ZAŠTITNIM VODNIM

GRAĐEVINAMA 57 KARTA 3 - ENERGETSKI SUSTAVI 57 KARTA 4 - POŠTA I TELEKOMUNIKACIJE 57 KARTA 5 - KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINE OPĆINE DARDA 57 KARTA 6 - TEHNIČKO-TEHNOLOŠKE KATASTROFE I VELIKE NESREĆE IZAZVANE NESREĆOM

U GOSPODARSKIM OBJEKTIMA – RADIJUSI UGROZE 57

5. POLOŽAJ I KARAKTERISTIKE PODRUČJA 58

5.1. PODRUČJE ODGOVORNOSTI 58 5.1.1. Površina područja odgovornosti 58 5.1.2. Reljef 60 5.1.3. Hidrološka obilježja 61 5.1.4. Pedološka obilježja 62 5.1.5. Klima 64

5.2. STANOVNIŠTVO 67 5.2.1. Stanovništvo prema kronološkoj dobi i spolu 68 5.2.2. Struktura radno aktivnog stanovništva 69 5.2.3. Kategorije stanovništva planiranih za evakuaciju 69 5.3.1. Kulturna dobra 69 5.3.1. Okoliš 71 5.3.1.1. Zrak 71 5.3.1.2. Tlo 72 5.3.1.3. Buka i vibracije 72 5.3.1.4. Voda 73 5.3.2. Vodoopskrbni objekti 73 5.3.3. Industrijske i druge gospodarske zone i objekti 74 5.3.4. Stambeni, poslovni, sportski i kulturni objekti, objekti u kojima boravi i može biti ugrožen veliki broj ljudi 74 5.3.5. Razmještaj i posebnosti industrijskih zona i objekata u odnosu na naseljenost 75 5.3.6. Skloništa sa kapacitetima i drugi objekti za sklanjanje 75 5.3.7. Kapaciteti za zbrinjavanje (smještaj i priprema hrane) 75 5.3.8. Zdravstveni kapaciteti 75

5.4. PROMETNO- TEHNOLOŠKA INFRASTRUKTURA 75 5.4.1. Prometnice 75

_____________________________________________________________________________________________


5.4.2. Zračne i riječne luke 76 5.4.3. Dalekovodi i transformatorske stanice 77 5.4.4. Energetski sustav 77 5.4.5. Telekomunikacijski sustavi 77 5.4.6. Hidrotehnički sustavi 79 5.4.7. Plinovodi, naftovodi i sl. 79

_____________________________________________________________________________________________


OPĆI PODACI

NAZIV: Nacrt Procjene ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturna dobara i okoliša od katastrofa i velikih nesreća za Općinu Darda

Lokacija: Općina Darda

Naručitelj: Općina Darda

IZVODITELJ: ZaštitaInspekt d.o.o. Osijek, Reisnerova 95a.

VODITELJ TIMA: Damir Đurđević, mag. ing. el.

Član tima: Tomislav Šimetić, mag. ing. el.

ZaštitaInspekt d.o.o. za zaštitu na radu, zaštitu od požara i zaštitu životnog okoliša ima izdano Rješenje za obavljanje poslova izrade stručnih poslova planiranja zaštite i spašavanja - Klasa UP/I-053-02/13-01/04, Urbroj 543-01-04-01-14-9, Zagreb, 28. ožujka 2014.

U Osijeku, travanj 2016.

Direktorica:

mr.sc. Mirna Đurđević

_____________________________________________________________________________________________


_____________________________________________________________________________________________


UVOD

Nacrt procjene ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturna dobara i okoliša od opasnosti i posljedica prirodnih i tehničko-tehnoloških katastrofa i velikih nesreća (u daljnjem tekstu: Procjena) izrađena je temeljem članka 16. Zakona o sustavu civilne zaštite (NN 82/15) i članka 6. Pravilnika o metodologiji za izradu procjena ugroženosti i planova zaštite i spašavanja (NN 30/14 i 67/14). Procjenom se uređuju opasnosti i rizici koji ugrožavaju Općinu Darda, procjenjuju se potrebe i mogućnosti za sprječavanje, smanjenje i uklanjanje posljedica katastrofa i velikih nesreća te gradi temelj za izradu Planova, Operativnih planova i Planova CZ. Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u posebnom izvatku iz Procjene, naslovljenom kao ''Zahtjevi zaštite i spašavanja u dokumentima prostornog uređenja'', uređuju i propisuju preventivne mjere čijom će se implementacijom umanjiti posljedice i učinci djelovanja prirodnih i antropogenih katastrofa i velikih nesreća po kritičnu infrastrukturu te povećati stupanj sigurnosti stanovništva, materijalnih dobara i okoliša. Zakonske odredbe:

- Zakon o sustavu civilne zaštite (NN 82/15), - Pravilnik o metodologiji za izradu procjena ugroženosti i planova zaštite i spašavanja

(NN 30/14 i 67/14), - Pravilnik o mobilizaciji i djelovanju operativnih snaga zaštite i spašavanja (NN 40/08,

44/08), - Pravilnik o ustrojstvu, popuni i opremanju postrojbi civilne zaštite i postrojbi za

uzbunjivanje (NN 111/07).

_____________________________________________________________________________________________


1. VRSTE, INTENZITET I UČINCI TE MOGUĆE POSLJEDICE DJELOVANJA PRIRODNIH I TEHNIČKO-TEHNOLOŠKIH KATASTROFA I VELIKIH NESREĆA PO STANOVNIŠTVO, MATERIJALNA I KULTURNA DOBRA TE OKOLIŠ 1.1. Prirodne opasnosti i prijetnje

1.1.1. Poplave Hidrološki pokazatelj Područje Općine Darda pripada većim dijelom Dravskom sektoru, dok manji dio (sjeveroistočno od željezničke pruge za Beli Manastir) pripada Dunavskom sektoru. Na području Općine Darda, od većih vodotoka prisutna je rijeka Drava. Glavni odvodni kanal Dravskog sektora je kanal Barbara (kanal I reda) kojim se voda odvodi u prirodni akumulacijski prostor Stare Drave, odakle se preko Stare Drave kod povoljnih vodostaja rijeke Dunav ispušta kroz ustavu Kopačevo u inundaciju Dunava (Kopački rit). U slučaju kada je gravitacijska odvodnja kroz ustavu nemoguća (visoki vodostaji Dunava), a akumulacijski prostor Stare Drave popunjen do max. kote vodostaja, voda se putem kanala Lanka (kanal I reda) usmjerava na crpnu postaju Velika kapaciteta 3,5 m³/s i mehanički prebacuje u inundaciju rijeke Drave. Ukupna dužina kanala I i II reda (osnovna kanalska mreža) na području Općine Darda iznosi 32,03 km, a kanala III i IV reda (detaljna kanalska mreža) 44,95 km. Utjecaj na one elemente kritične infrastrukture koji su od vitalnog značaja za lokalnu ili regionalnu zajednicu Na području Općine Darda kritična infrastruktura od vitalnog značaja za lokalnu ili regionalnu zajednicu, nema ugroze od poplava. Opasnost od poplava rijeka ili bujičnih voda Vodotoci na području Općine Darda su nizinski, te je moguća opasnost samo od plavljenja okolnog prostora u svom toku. Na području Općine Darda nema bujičnih vodotoka. Pregled ugroženih naselja s brojem i strukturom stanovništva Na temelju procjene mjerodavne institucije, Vodnogospodarskog odjela za vodno područje slivova Drave i Dunava Osijek, konstatira se da u slučaju prodora nasipa ''Drava-Dunav'' dionica željeznički most-Halaševo na potezu km 16+227 do 18+645 poplavljen bi veći dio dravskog rita te naselja Darda i Mece. Potencijalna poplavna područja u slučaju prodora nasipa Drava-Dunav-Babin Grob'' vodom jednakoj velikoj vodi 100 godišnjeg povratnog perioda uključuju plavljenje kompletnog tzv. ''dravskog rita'', omeđenog s jedne strane nasipom, a s druge strane linijom po visokom terenu Državna granica-Baranjsko Petrovo Selo-Bolman-Jagodnjak-Novi Čeminac-Uglješ-Darda-Bilje, poplavljena bi bila naselja Darda i Mece.

_____________________________________________________________________________________________


Tablica 1-1 Popis naselja s brojem i strukturom stanovništva u slučaju probijanja nasipa (branjeno područje)

Izvor ugrožavanja (u slučaju prodora nasipa)

Ugroženo naselje

Broj stanovnika

Mala djeca (0-4)

Djeca (5-15)

Odrasle osobe i

starija djeca

Starije osobe (iznad 65

god.)

1. Dionica br. 8/I (nasip ''Drava - Dunav'' dionica željeznički most-Halaševo na potezu km 16+227 do 18+645 (spoj s obuhvatnim nasipom Tvrđavica-Halaševo)) 2 Dionica br. 9 (Lijevi Dravski nasip ''Spoj s nasipom Drava – Dunav - Babin Grob'')

Darda 5.323 275 615 3.612 821

Mece 882 53 106 598 125

Izvor: Hrvatski zavod za statistiku, popis stanovništva 2011. Mjere zaštite u urbanističkim planovima i građenju Prostornim planom Općine Darda predviđeno je čišćenje kanala III i IV reda. Hidrometeorološki uvjeti – vodostaj, led, prosječna godišnja količina padalina Na području Općine Darda nalazi se rijeka Drava koja ulazi u državni plan obrane od poplave i na njoj se redovito mjeri vodostaj. U tablici 1-2 su navedeni vodostaji i mjerne postaje koje su mjerodavne za proglašavanje mjera obrane od poplave na rijeci Dravi. Tablica 1-2 Mjerne postaje s vodostajima po dionicama

Drava Dionica br. 8/I

(Nasip ''Drava-Dunav'' od željezničkog mosta do spoja s Glavnim Dravskim nasipom)

Drava Dionica br. 9

(Nasip''Spoj s nasipom Drava – Dunav - Babin Grob'')

Drava Dionica br. 9

(Nasip ''Babin Grob – Torjanci')

Vodomjerna postaja Osijek Belišće Belišće Pripremno stanje +200 +400 +400 Redovna obrana +350 +450 +450

Izvanredna obrana +500 +580 +580 Izvanredno stanje +550 +620 +620

Izvor: Državni plan obrane od poplava Ledene površine na vodotocima uglavnom nastaju uz obalu vodotoka. Na rijeci Dravi ledene površine nastaju kod niskih vodostaja u periodu niskih temperatura. U periodu kada je povećana opasnost od pojave leda, vodo čuvari VGO Osijek i VGI ''Baranja'' Darda redovito kontroliraju kritične točke na rijeci Dravi na kojima se mogu formirati ledeni čepovi (barijere). U slučaju zaleđivanja većih površina na rijeci Dravi djeluje brod ledolomac koji u suradnji s Mađarskom koristi i Hrvatska. Nastajanje ledene površine na rijeci Dravi ne predstavlja veću opasnosti za područje Općine Darda.

_____________________________________________________________________________________________


Prosječna godišnja količina padalina

Slika 1-1 Srednja godišnja količina oborina za područje Osječko-baranjske županije

Izvor: Državni hidrometeorološki zavod Prosječna godišnja količina oborine je 748,5. Glavni maksimum se javlja početkom ljeta (najčešće u VI. mjesecu), a sporedni krajem jeseni, u IX. mjesecu. Glavni minimum oborine je sredinom jeseni u X. mjesecu, a sporedni krajem zime ili početkom proljeća u II. i III. mjesecu. Zaštitna infrastruktura – nasipi i drugi zaštitni vodoprivredni objekti s pokazateljima o broju, vrstima, dimenzije i sl. Na području Općine Darda, sustav obrane od poplava čini Glavni dravski nasip i nasip Drava- Dunav. Glavni dravski nasip proteže se od km 25+000 do km 64+300 rijeke. Područjem Općine Darda prolazi u dužini od 7,472 km (od km 24+200 do km 31+672). Nasip Drava-Dunav duljine je 18,645 km. Područjem Općine Darda prolazi u dužini od 2,418 km (od km 0+000 do km 2+418). Procjena veličine ugroženog područja i stupanj izgrađenosti površina – naseljenost, industrija, prometnice U slučaju prodora nasipa ''Drava-Dunav'' dionica željeznički most-Halaševo bio bi onemogućen promet cestom Osijek-Bilje-Darda-Jagodnjak na mjestima depresija (ulaz i izlaz iz Darde, Novi Čeminac - Uglješ). Osim toga onemogućen bi bio i promet željezničkom prugom Osijek-Beli Manastir. U slučaju prodora nasipa ''Spoj s nasipom Drava-Dunav-Babin Grob'' bio bi onemogućen promet cestom Darda- Jagodnjak na mjestima depresi. Proglašene elementarne nepogode i nastale štete U proteklih 10 godina proglašene su dvije elementarna nepogoda uzrokovana ovom ugrozom. Elementarna nepogoda proglašena je u lipnju 2010. i 2013. godine.

_____________________________________________________________________________________________


1.1.2. Potres Seizmičke karakteristike terena i seizmološki rizik po život ljudi i materijalna dobra Područje Općine Darda nalazi se u istočno – hrvatskoj potolinskoj zoni koja u širem smislu ulazi u okvire geotektonske cjeline Panonskog bazena u kojoj je moguće javljanje potresa intenziteta VIIIº MCS ljestvice. Za određivanje maksimalnog intenziteta potresa za područje Republike Hrvatske koristi se ''Privremena seizmološka karta SFRJ“ od 1982. U ''Seizmološkoj karti SFRJ“ od 1987. prikazani su očekivani intenziteti potresa za razdoblje od 50, 100, 500, 1000 i 10 000 godina s vjerojatnošću pojave od 63%. Za posebno zahtjevne građevine propisi nalažu određivanje lokalnog seizmičkog rizika na temelju prethodno izvršenih geofizičkih mjerenja.

Slika 1-2 Seizmološka karta za povratni period 500 godina Izvor : Geofizički zavod ''Andrija Mohorovičić'' PMF Zagreb

_____________________________________________________________________________________________


Slika 1-3 Isječak iz karte Intenziteta potresa za povratno razdoblje 500 godina Izvor : Geofizički zavod ''Andrija Mohorovičić'' PMF Zagreb Utjecaj na one elemente kritične infrastrukture koji su od vitalnog značaja za lokalnu ili regionalnu zajednicu Objekti od posebnog značaja za funkcioniranje Općine (ambulante primarne zdravstvene zaštite, matične osnovne škole i poštanski uredi) uglavnom su novije građevine pa se ne očekuje njihovo potpuno rušenje jer su prema normama gradnje predviđeni da izdrže potrese uz samo manja oštećenja, pa se pretpostavlja da će i takvi moći služiti za određenu namjenu. Mjere zaštite u urbanističkim planovima i građenju Prostornim planom Općine Darda predviđeno je sljedeće:

- zaštita građevina od potresa povodi se projektiranjem i gradnjom građevina, sukladno posebnim propisima.

Propisi koji reguliraju izgradnju građevina:

- Pravilnik o privremenim tehničkim propisima za građenje u seizmičkim područjima (Službeni list 39/64),

- Pravilnik o tehničkim normativima za izgradnju objekata visokogradnje u seizmičkim područjima (Službeni list 31/81, 49/82, 29/83, 21/88 i 52/90),

- Tehnički propis za betonske konstrukcije (NN 139/09, NN 14/01, NN 125/10 i NN 136/12),

- Tehnički propis za spregnute konstrukcije od čelika i betona (NN 119/09, NN 125/10 i NN 136/12),

- Tehnički propis za zidane konstrukcije (NN 01/07), - Tehnički propis za drvene konstrukcije (NN 121/07, NN 58/09, NN 125/10 i NN 136/12), - Tehnički propis za čelične konstrukcije (NN 112/08, 125/10, 73/12, 136/12), - Tehnički propis za aluminijske konstrukcije (NN 80/13).

_____________________________________________________________________________________________


Propis koji regulira prostorno planiranje i uređenje prostora: - Pravilnik o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom

planiranju i uređivanju prostora (NN 29/83, 36/85, 42/86).

Ugroženost pojedinih područja s obzirom na vrstu gradnje i rabljeni građevni materijal te gustoća naseljenosti U slučaju potresa većeg intenziteta za očekivati je da će doći do znatnijih oštećenja na starijim objektima (objekti nastali prije 1964. godine) te manjih oštećenja na novijim objektima (objekti nastali nakon 1964. godine). Ovisno o intenzitetu potresa ovisi intenzitet djelovanja na kritičnu infrastrukturu.

_____________________________________________________________________________________________


Učestalost, intenzitet i epicentri potresa u zadnjih 100 godina

Slika 1-4 Epicentri potresa u zadnjih 100 godina

Izvor: Državna uprava za zaštitu i spašavanje

_____________________________________________________________________________________________


Intenzitet potresa za povratno razdoblje 50 godina

Slika 1-5 Intenzitet potresa za povratno razdoblje 50 godina

Izvor: Geofizički zavod ''Andrija Mohorovičić'' PMF Zagreb

_____________________________________________________________________________________________





_____________________________________________________________________________________________


Posljedica potresa po seizmičkim zonama za stambene, javne, industrijske i druge objekte korištenjem MCS ljestvice Tablica 1-3 Razredba stupnjeva štete za zidane i armiranobetonske zgrade

Stupanj štete Zidane zgrade Armiranobetonske zgrade

1. stupanj

Zanemariva do laka šteta (nema konstrukcijske štete, laka nekonstrukcijska šteta)

- vlasaste pukotine u malo zidova - otpadanje malih komada žbuke - ponegdje pad labavih komada s gornjih dijelova zgrade

- fine pukotine u žbuci na elementima okvira ili u podnožju zidova - fine pukotine u pregradnim zidovima i ispunama

2. stupanj

Umjerena šteta (laka konstrukcija šteta, umjerena nekonstrukcijska šteta)

- pukotine u mnogim zidovima - otpadanje velikih komada žbuke - djelomično rušenje dimnjaka

- pukotine u stupovima i gredama okvira i nosivim zidovima - pukotine u pregradnim zidovima i zidovima ispune; padanje krhkih pregrada i žbuke. Otpadanje morta na spojevima zidnih panela

3. stupanj

Znatna do velika šteta (umjerena konstrukcijska šteta, velika nekonstrukcijska šteta)

- široke i mnoge pukotine u većini zidova cijepovi padaju. Dimnjaci se lome na razini krova; - rušenje pojedinih nekonstrukcijskih elemenata (pregradnih zidova, zabatnih zidova

- pukotine u stupovima i čvorovima okvira (stup-greda) u podnožju (zgrade) i u čvorovima (veznim gredama) povezanih zidova. Otpadanje zaštitnog sloja betona, izvijanje armature - široke pukotine u pregradnim zidovima i zidovima ispune, rušenje pojedinih zidova ispune

4. stupanj

Vrlo velika šteta (velika konstrukcijska šteta, vrlo velika nekonstrukcijska šteta)

- ozbiljno rušenje zidova; djelomično rušenje krovova i stropova

- široke pukotine u nosivim elementima uz tlačni slom betona i slom armature; slom prionjivosti armature greda; prevrtanje stupova. Rušenje nekih stupova ili pojedinog gornjeg stropa

5. stupanj Razaranje

(vrlo velika konstrukcijska šteta) - totalno ili gotovo totalno rušenje - rušenje prizemlja ili dijelova (tj. krila) zgrade

Izvor : www.gfos.hr Građevine na području Općine Darda možemo svrstati u četiri osnovne kategorije:

• tipa A – zgrade od nepečene cigle (najstarije zgrade) • tipa B – zgrade od pečene cigle, ali bez monta deke (zidane zgrade starije izvedbe) • tipa C – zgrade od pečene cigle, ali s monta dekom, armirano betonskim serklažima

vjenčanicama (zidane zgrade novije izvedbe) • tipa D – zidane zgrade od pečene cigle s armiranobetonskom rešetkastom konstrukcijom,

ili armiranobetonske zgrade koje nisu posebno projektirane na otpornost prema potresu

Tablica 1-4 Ugroženost pojedinih područja s obzirom na vrstu gradnje i rabljeni građevni materijal te gustoća naseljenosti

Općina

1Ukupno kućanstva/broj

stanovnika

2Zgrade manje otpornosti na potres 2Zgrade veće otpornosti na potres (novije

zgrade) Zgrade tipa A/broj osoba u zgradama

Zgrade tipa B/broj osoba u zgradama

Zgrade tipa C/broj osoba u zgradama

Zgrade tipa D/broj osoba u zgradama

Darda 3.813/6.889 191/345 1.068/1.929 2.479/4.478 75/137 1Izvor: Državni zavod za statistiku, popis stanovništva 2011. godine 2Izvor: Procjena stanja na terenu, ZaštitaInspekt d.o.o.

_____________________________________________________________________________________________


Posljedica potresa po seizmičkim zonama za stambene, javne, industrijske i druge objekte korištenjem MCS ljestvice Tablica 1-5 Ljestvica intenziteta potresa

Stupanj Intenziteta P o s lj e d i c e

VIII Razorna oštećenja

zgrada

Opći strah i pojedinačno panika; uznemirenost osjećaju osobe u automobilima u pokretu. Ponegdje se lome grane i stabla. I teži namještaj se ponekad pomoče. Neke viseće svjetiljke su oštećene. U mnogim zgradama tipa C oštećenja 2. stupnja, u pojedinim 3. stupnja. U mnogim zgradama tipa B oštećenja 3. stupnja, u pojedinim 4. stupnja. U mnogim zgradama tipa A oštećenja 4. stupnja, u pojedinim 5. stupnja. Spomenici i kipovi se pomiču. Nadgrobni kameni se prevrću. Ruše se kamene ograde. Malo odroni u udubljenjima i na nasipima cesta sa strmim nagibom; pukotine u tlu dosežu nekoliko centimetara. Stvaraju se novi bazeni vode. Ponekad se presušni zdenci pune vodom ili postojeći presušuju. U mnogim slučajevima mijenja se izdašnost izvora i razina vode u zdencima.

Pregled procjene stupnja oštećenja zgrada u potresu i prisutnog stanovništva Procjena oštećenja stambenog fonda u slučaju potresa intenziteta VIII stupnja po MCS ljestvici na području Općine Darda (izvor: Općina Darda): Tablica 1-6 Postotak oštećenja stambenog fonda

tip građevine broj

objekata

postotak oštećenja (%)

1 stupanj 2 stupanj 3 stupanj 4 stupanj 5 stupanj A 191 0 5 45 50 5 B 1.068 5 45 50 5 0 C 2.479 45 50 5 0 0 D 75 0 0 0 0 0

Izvor: Izvor podataka Općina Darda Izvor: Procjena oštećenja stambenog fonda, ZaštitaInspekt d.o.o. Postotak oštećenja stambenog fonda u slučaju potresa intenziteta VIII stupnja po MCS ljestvici iznosi najviše 19% od ukupnog stambenog fonda (izračun po metodi: D. Aničić, Civilna zaštita 1). Pri tome se ne očekuje potpun urušavanje stambenih objekata već manje štete date tablicom 1-7. Na osnovu navedenog ne vrši se procjena količine građevinskog otpada. Objekti od posebnog značaja za funkcioniranje Općine (ambulante primarne zdravstvene zaštite, matična osnovna škola i poštanski ured) uglavnom su novije građevine pa se ne očekuje njihovo potpuno rušenje jer se prema normama gradnje predviđeni da izdrže potrese uz samo manja oštećenja, pa se pretpostavlja da će i takvi moći služiti za određenu namjenu. Tablica 1-7 Procjena broja ozlijeđenih osoba

Naselje 1Broj stanovnika

2Stupanj ozljeda

Broj neozlijeđenih Broj

ozlijeđenih Broj

smrtno stradali Darda 5.323 5.057 228 38 Mece 882 838 37 7 Švajcarnica 196 186 7 3 Uglješ 507 482 21 4

1Izvor: Hrvatski zavod za statistiku, popis stanovništva 2011. godine 2Izvor: D. Aničić, Civilna zaštita 1

_____________________________________________________________________________________________


Broj ranjenih osoba iznosi 3,89 %, a broj poginulih osoba 0,65 % ukupnog stanovništva na području Općine Darda. Moguće posljedice od potresa po stanovništvu su:

- oko 117 zatrpanih osoba od čega 41 plitko zatrpanih, - oko 63 srednje zatrpanih te - oko 13 duboko zatrpanih osoba.

Izračun ugroženih i ozlijeđenih osoba, kao i broj plitko, srednje i duboko zatrpanih osoba, napravljen je procjenski i iskustveno, sukladno stupnju oštećenja građevina u kojima stanovništvo boravi, pri intenzitetu potresa VIII stupnja po MCS ljestvici. Parametri koji određuju izračun broja spasioca su:

- za plitko i srednje zatrpane osobe podrazumijeva se takovo stanje zatrpanog u ruševinama da je za njegovo izvlačenje (spašavanje) potrebno 2 radna sata jednog čovjeka uz potporu osobne i lake opreme za spašavanje,

- za duboko zatrpane osobe podrazumijeva se takvo stanje zatrpanog u ruševinama da je za njegovo izvlačenje (spašavanje) potrebno utrošiti 20 radnih sati jednog čovjeka uz upotrebu specijalnih radova i građevinskih strojeva.

Spašavanje se u pravilu mora provesti u 2-3 dana (što je procijenjeni optimum preživljavanja zatrpanih u ruševinama). Izračun se vrši po formuli: S=T/t x a S=20 osobe koje će sudjelovati u spašavanju iz ruševina gdje je: T – ukupan broj radnih sati, t – vrijeme potrebno da se izvrše akcije spašavanja iz ruševina nakon njegovog nastanka, a – broj smjena tijekom 24 sata. Za područje Općine Darda, obzirom na mogući stupanj potresa te obim rušenja i izračunatog broja zatrpanih, potrebno je 20-35 osoba koje će sudjelovati u spašavanju iz ruševinama odnosno 60-80 osoba za ukupnu sanaciju područja. U slučaju zatrpavanja, traganje za zatrpanim osobama biti će olakšano jer se uglavnom stanovništvo u mjestu poznaje i do izražaja bi došla puna međusobna pomoć i samopomoć. Sukladno postotku oštećenja stambenog fonda danog tablicom 1-7 te primjenom metode koju upotrebljava US Army Corps of Engineers (USACE) dolazi se do sljedećih rezultata:

- procjenjuje se da će doći do rušenja 5% (6 objekata) građevina tipa A - procjenjuje se da će doći do djelomičnog rušenja 50% (60 objekata) građevina tipa A - procjenjuje se da će doći do djelomičnog rušenja 5% (35 objekata) građevina tipa B

Procjenjuje se da jedan stambeni objekt tipa prizemnice ukupne površine 100 m2, unutarnje visine 2,6 m te ukupne visine objekta 5 m ima ukupno: (10*10*2,6 )/ 0,02831685 /27 = 260 * 0,7645549* 0,33 = 65,6 m3 otpada, odnosno 65-70 m3 otpada.

_____________________________________________________________________________________________


Obzirom da se procjenjuje da bi u slučaju potresa intenziteta VIII stupnja po MCS došlo do rušenja 6 objekata tipa A, procjenjuje se da bi u tom slučaju bilo oko 390- 450 m3 građevinskog otpada. Nadalje, procjenjuje se da bi u slučaju potresa intenziteta VIII stupnja po MCS došlo do djelomičnog rušenja na ukupno 60 objekata tipa A te 35 objekata tipa B. Količina građevinskog otpada kretala bi se od 1.500 - 2.000 m3. Za prijevoz predviđene količine otpada potrebno je oko 2 kamiona, 1 dizalice, 2 utovarivača i 1 stroja za razbijanje betona koji bi u 108 sati otpremili građevinski otpad. Izračun ugroženih i ozlijeđenih osoba napravljen je procjenski i iskustveno, sukladno stupnju oštećenja građevina u kojima stanovništvo boravi, pri intenzitetu potresa VIII stupnja po MCS ljestvici. U slučaju zatrpavanja, traganje za zatrpanim osobama biti će olakšano jer se uglavnom stanovništvo u mjestu poznaje i do izražaja bi došla puna međusobna pomoć i samopomoć. Da bi se mogle ukloniti posljedice ovakve katastrofe potrebno je odmah angažirati profesionalne i dragovoljne vatrogasne postrojbe, službu hitne medicinske pomoći, građevinske i poduzetničke tvrtke s mehanizacijom te ostale tvrtke i ustanove koje se u svojoj djelatnosti bave zaštitom i spašavanjem. Procjena stanja i vlastitih mogućnosti za zaštitu i spašavanje Općina Darda ne raspolaže potrebnim organiziranim ljudskim potencijalima za eliminiranje posljedica potresa očekivanog stupnja intenziteta, niti onih sa većim stupnjem. Općina ne posjeduje dovoljne vlastite materijale niti stručno osposobljene ljudske potencijale. Uz angažiranje vlastitog tima opće namjene, očekuje se pomoć specijalističkog tima za spašavanje iz ruševina sa razine Županije. 1.1.3. Ekstremni vremenski uvjeti Općina Darda nalaze se u klimatskoj zoni tople, umjerene, kišne klime s izrazito kontinentskim odlikama koji karakteriziraju velika godišnja kolebanja temperature i rasporeda padalina. Procjene ugroženosti od ekstremnih vremenskih uvjeta rađene su temeljom Meteorološke podloge za izradu procjene ugroženosti stanovništva i materijalnih dobara Osječko-baranjske županije, izrađene od strane Državnog meteorološkog zavoda.

_____________________________________________________________________________________________


1.1.3.1.Suša Meteorološka suša ili dulje razdoblje bez oborine može uzrokovati ozbiljne štete u poljodjelstvu, vodoprivredi te u drugim gospodarskim djelatnostima. Suša je često posljedica nailaska i duljeg zadržavanja anticiklone nad nekim područjem, kada uslijedi veća potražnja za vodom od opskrbe. Za poljodjelstvo mogu biti opasne suše koje nastanu u vegetacijskom razdoblju. Nedostatak oborina u duljem vremenskom razdoblju može, s određenim faznim pomakom, uzrokovati i hidrološku sušu koja se očituje smanjenjem površinskih i dubinskih zaliha vode. Opskrba vodom je definirana meteorološkim uvjetima, a potražnja uključuje eko-sustave i ljudske aktivnosti. Sušu prati i povećana opasnost od pojave požara na otvorenom koji mogu poprimiti i razmjerne katastrofe i velike nesreće. U analiziranom 20-godišnjem razdoblju na području Općine Darda najveći broj dana bez oborine najčešće je bio u rujnu (u 23% slučajeva), zatim u listopadu (u 15% slučajeva) te u srpnju (u 13% slučajeva). Listopad 1995. bio je najsušniji mjesec u analiziranom razdoblju, koji je imao 30 dana bez oborine. Najmanji broj dana bez oborine najčešće je bio u veljači i lipnju (u 20% slučajeva). Najmanje bezoborinskih dana u analiziranom razdoblju zabilježeno je u listopadu 1992. i u prosincu 1981. kada je bilo po 9 takvih dana. Najveći rizik za pojavu suše obzirom na pojavu bezoborinskih dana je od srpnja do listopada. Tablica 1-8 Broj dana bez oborine (za razdoblje 1961.−1980.)

MJESECI 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 GOD

BROJ DANA BEZ OBORINE

SRED 19.8 18.1 19.7 17.5 18.2 17.2 21.3 21.9 20.5 20.9 18.8 18.4 232.1

STD 4.5 4.3 3.4 2.5 3.0 3.7 3.6 2.8 4.6 4.1 4.1 3.8 13.3

MIN 10 10 13 13 13 10 14 17 12 9 12 9 210

MAKS 28 26 25 24 23 26 28 29 28 30 25 24 262

(SRED = srednja; STD = standardna; MIN = minimalna; MAKS = maksimalna) Izvor: Hrvatski hidrometeorološki zavod Procjena stanja i vlastitih mogućnosti za zaštitu i spašavanje Za otklanjanje posljedica hidrološke suše, operativne snage zaštite i spašavanja te DVD Darda, mogu se koristiti za snabdijevanje vodom onog dijela stanovništva, koji nisu priključeni na zajednički vodoopskrbni sustav i kojima nije dostupna higijenski ispravna voda ili im je dostupna na velikoj udaljenosti u odnosu na mjesto stanovanja. Proglašene elementarne nepogode Elementarna nepogoda, suša proglašena je za područje Općine Darda 2007., 2009., 2010., 2011., 2012. i 2015.godine. Zaključna ocjena o ugroženosti područja Općine Darda u odnosu na sušu Štete uzrokovane sušom najviše bi pogodile obitelji s malim obiteljskim poljoprivrednim nasadima jer bi šteta nastala sušom za njih bila velika.

_____________________________________________________________________________________________


1.1.3.2.Toplinski val Toplinski val, kao jedan od vrsta ekstremnih vremenskih uvjeta nije analiziran u Meteorološkoj podlozi za izradu procjene ugroženosti stanovništva i materijalnih dobara Osječko-baranjske županije, DHZ. Uslijed globalnog zatopljenja za očekivati je i pojavu ove ugroze, a slučaj toplinskih valova zabilježen je 2007 godine od strane Državnog hidrometeorološkog zavoda, Odjela za vremenske analize i prognoze.

Slika 1-8 Odstupanje srednje temperature zraka za ljeto 2013. Izvor: Državni hidrometeorološki zavod

_____________________________________________________________________________________________


Slika 1-9 Odstupanje količine oborine za ljeto 2013.

Izvor: Državni hidrometeorološki zavod Procjena stanja i vlastitih mogućnosti za zaštitu i spašavanje U slučaju potrebe za otklanjanje posljedica toplinskog val mogu se koristiti operativne snage zaštite i spašavanja te DVD Darda. Proglašene elementarne nepogode i nastale štete U posljednjih 10 godina nije bilo proglašene elementarne nepogode uzrokovane toplinskim valom. Zaključna ocjena o ugroženosti područja Općine Darda u odnosu na toplinski val Procjenjuje se da bi 500-600 (stariji dio stanovništva) osoba bilo ugroženo toplinskim valom. Štetno djelovanje toplinskog vala manifestira se kao dehidracija osobe, pri čemu su najugroženija starija populacija. Stoga je potrebno u to doba godine osigurati dovoljne količine pitke vode. Radi ublažavanja posljedica uzrokovanih pojavom toplinskog vala potrebno je pojačano držati u pripravnosti službe medicinske pomoći.

_____________________________________________________________________________________________


1.1.3.3.Olujno nevrijeme Olujni vjetar, a ponekad i orkanski, udružen s velikom količinom oborine ili čak tučom, osim što stvara velike štete na imovini, poljoprivrednim i šumarskim dobrima, raznim građevinskim objektima, u prometu te tako nanosi gubitke u gospodarstvu, ugrožava i često puta odnosi ljudske živote. Jačina vjetra procjenjuje se vizualno prema učincima vjetra na predmetima u prirodi u tri klimatološka termina (7, 14 i 21 sat) i izražava se u stupnjevima Beaufortove ljestvice. Ona sadrži od 0 do 12 Bf (bofora) kojima se pridružene odgovarajuće srednje brzine vjetra. Tablica 1-9 Beaufortova ljestvica

Beauforti (Bf) Naziv Razred brzine (m/s)

0 Tišina 0,0-0,2 1 lagan povjetarac 0,3-1,5 2 Povjetarac 1,6-3,3 3 slab vjetar 3,4-5,4 4 umjeren vjetar 5,5-7,9 5 umjereno jak vjetar 8,0-10,7 6 jak vjetar 10,8-13,8 7 vrlo jak vjetar 13,9-17,1 8 olujan vjetar 17,2-20,7 9 Oluja 20,8-24,4 10 jaka oluja 24,5-28,4 11 orkanski vjetar 28,5-32,6 12 Orkan 32,7-36,9

Razdioba smjera i jačine vjetra Za prikaz strujnog režima na području Općine Darda analizirane su godišnje i sezonske vjerojatnosti istovremenog pojavljivanja pojedinih jačina i smjera vjetra za razdoblje od 1981. do 2000. Rezultati analize prikazani su grafički na ružama vjetra (slika 1-10). Na godišnjoj se ruži vjetra uočava najveća učestalost vjetra iz W smjera (10.0%), a relativno često pušu N, E i SE vjetrovi (8.1%, 7.1% i 9.5% redom). Tišina je opažena rijetko (3.9%). Ostali smjerovi su zastupljeni s manjom relativnom čestinom od 3% do 6.5%. Sličan oblik, kao i godišnja ruža vjetra, zadržavaju sezonske ruže vjetra. U jesen i zimi češće se javljaju stacionarni anticiklonalni tipovi vremena sa slabim strujanjem. Prevladava maglovito vrijeme ili niska naoblaka što ukazuje na malu turbulentnu razmjenu zraka i stabilnu stratifikaciju atmosfere. S druge strane, u hladnom dijelu godine javljaju se i prodori hladnog zraka sa sjevera i sjeveroistoka. U takvim vremenskim situacijama moguć je jak pa čak i olujan N–NE vjetar. Za proljeće su karakteristični brže pokretni ciklonalni tipovi vremena (ciklone i doline sa sjeverozapada ili jugozapada) što dovodi do čestih i naglih promjena vremena, izmjenjuju se kišna s bezoborinskim razdobljima. Ljeti pak dominiraju barička polja s malim gradijentom tlaka u kojima također prevladava slab vjetar, ali s labilnom stratifikacijom atmosfere. U slučaju da je turbulentno miješanje zraka jako, razvijaju se grmljavinski oblaci Cumulonimbusi (oblaci vertikalnog razvoja s jakim uzlaznim strujama) i u popodnevnim i večernjim satima moguće je nevrijeme. U takvim ljetnim olujama javlja se jak, odnosno olujan vjetar praćen pljuskom kiše i grmljavinom, a ponekad i tučom. U toplom dijelu godine za vrijeme vedrih i neporemećenih dana pojavljuje se i cirkulacija obronka.

_____________________________________________________________________________________________


Od ukupnog broja podataka za područje Općine Darda 0.4 % podatka otpada na jak vjetar (≥ 6 Bf) od čega je 0.1% olujni vjetar (≥ 8 Bf). Jak se vjetar pojavio iz smjerova N, SE, SSW i NW. Najveća je učestalost vjetra jačine 1–3 Bf (89.5%), a umjeren i umjereno jak vjetar (4–5 Bf) javlja se s relativnom čestinom od 6.4%. Dani s jakim i olujnim vjetrom Prema 20-godišnjem razdoblju u Općini Darda se jak vjetar prosječno javlja 21 dana u godini, a olujni vjetar 2 dana. Najveći broj dana s jakim vjetrom iznosio je 62 dana, zabilježeno 1997. od čega je 8 dana bilo olujnog vjetra. Međutim, taj broj dana jako varira od godine do godine što pokazuju velike vrijednosti standardne devijacije. Godišnji hod dana s jakim vjetrom pokazuje tu pojavu tijekom cijele godine, a olujni vjetar nije zabilježen u studenom i prosincu. Jak vjetar najviše se pojavio u travnju i svibnju 1997.g. ,11 dana u mjesecu te u ožujku 2000.g., a olujni vjetar 4 dana u travnju 1997. Prema tome, u najvećem broju slučajeva na području Općine Darda prevladava vrlo slab vjetar (1–3 Bf). U određenim vremenskim situacijama može se pojaviti jak ili olujan vjetar − u hladnom dijelu povezan je s prodorima hladnog zraka sa sjevera ili sjeveroistoka, a ljeti s olujnim nevremenima. Tablica 1-10 Broj dana s jakom i olujnim vjetrom

MJESECI 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 GOD

BROJ DANA S JAKIM VJETROM

SRED 1.0 2.3 2.4 2.8 2.3 2.1 2.0 1.0 1.3 0.8 1.0 1.1 21.2

STD 1.5 2.4 3.2 3.3 3.0 2.9 2.7 1.6 1.8 1.3 1.5 1.5 21.3

MIN 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 1

MAKS 5 7 11 11 11 10 9 6 6 5 4 6 62

BROJ DANA S OLUJNIM VJETROM

SRED 0.1 0.2 0.2 0.4 0.3 0.4 0.3 0.2 0.1 0.2 0.0 0.0 2.1

STD 0.2 0.4 0.5 1.0 0.6 0.7 0.5 0.4 0.2 0.4 0.0 0.0 2.5

MIN 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

MAKS 1 1 2 4 2 3 1 1 1 1 0 0 8

(SRED = srednja; STD = standardna; MIN = minimalna; MAKS = maksimalna) Izvor: Hrvatski hidrometeorološki zavod

_____________________________________________________________________________________________


Ruža vjetrova za Općinu Darda

Slika 1-10 Ruža vjetrova;

Izvor: Hrvatski hidrometeorološki zavod

_____________________________________________________________________________________________


Procjena stanja i vlastitih mogućnosti za zaštitu i spašavanje U slučaju potrebe za otklanjanje posljedica olujnog nevremena (raščišćavanje, prevoženje srušenog i uništenog biljnog raslinja u naseljima i na prometnicama) mogu se koristiti operativne snage zaštite i spašavanja te DVD Darda. Navedene snage uz pomoć pravnih osoba s područja Općine Darda raspolažu s potrebnim materijalno tehničkim sredstvima za otklanjanje posljedica olujnog nevremena. Proglašene elementarne nepogode i nastale štete U posljednjih 10 godina nije bilo proglašene elementarne nepogode uzrokovane olujnim nevremenom. Zaključna ocjena o ugroženosti područja Općine Darda u odnosu na jak vjetar i olujno nevrijeme Budući da se na području Općine Darda jak vjetar prosječno javlja 21 dana u godini, a olujni Darda vjetar 2-3 dan, možemo zaključiti da područje Općine nije ugroženo od navedene nepogode u smislu elementarne nepogode. U slučaju pojave olujnog vjetra u kombinaciji s velikom količinom oborina ili tuče može doći do pojave štete na imovini, poljoprivrednim dobrima te raznim građevinskim objektima. 1.1.3.4.Klizišta Na području Općina Darda nema evidentiranih klizišta. 1.1.3.5.Tuča Na prostoru Općine Darda srednji godišnji broj dana s krutom oborinom iznosi 1.5 dana. U prosjeku najviše takvih dana javlja se u travnju i srpnju, 0.3 dana dok je srednji broj dana u ostalim mjesecima između 0.1 i 0.2 dana. U ožujku nije zabilježen ni jedan dan s krutom oborinom. Radarska centar Osijek pokriva područje Osječko-baranjske županije na kojem se 2003. godine nalazilo 34 postaje za obranu od tuče (slika 1-11). Sve postaje raspolažu sa prizemnim generatorima, a njih 3 imaju i rakete. Tablica 1-11 Broj dana s tučom na području Općine Darda

MJESECI 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 GOD

BROJ DANA S TUČOM

SRED 0.1 0.1 0.0 0.3 0.2 0.2 0.3 0.1 0.1 0.1 0.1 0.1 1.5

STD 0.3 0.5 0.0 0.5 0.5 0.4 0.6 0.3 0.3 0.2 0.2 0.2 1.2

MIN 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

MAKS 1 2 0 1 2 1 2 1 1 1 1 1 5


_____________________________________________________________________________________________


Slika 1 - 11 Prostorna raspodjela srednjeg broja dana s tučom i/ili sugradicom za vrijeme sezone obrane od tuče.

Osječko-baranjska županija, 1981–2000.; Izvor: Hrvatski hidrometeorološki zavod

Slika 1-12 Prostorna raspodjela indeksa ugroženosti od pojave tuče sa štetom na području Općine Darda

Izvor: Hrvatski hidrometeorološki zavod

_____________________________________________________________________________________________


Procjena stanja i vlastitih mogućnosti za zaštitu i spašavanje U slučaju potrebe na raspolaganju su snage zaštite i spašavanje te DVD Darda. Proglašene elementarne nepogode i nastale štete U posljednjih 10 godina nije bilo proglašene elementarne nepogode uzrokovane tučom. Zaključna ocjena o ugroženosti područja Općine Darda u odnosu na tuču Na području Općine Darda postoji opasnost od pojave tuče ali je ona vrlo mala. Procjenjuje se da bi najveća materijalna šteta uzrokovana tučom nastala na povrtnim kulturama i voćnjacima, te manje na pokretnoj i nepokretnoj imovini (automobili, stambeni objekti). 1.1.3.6.Snježne oborine Snijeg može predstavljati ozbiljnu poteškoću za normalno odvijanje svakodnevnih aktivnosti kao što je npr. cestovni promet ili može predstavljati opterećenje na građevinskoj infrastrukturi (dalekovodi, zgrade i dr.). Za prvu ocjenu ugroženosti snijega analizira se učestalost padanja snijega, maksimalna visina novog snijega i maksimalna visina snježnog pokrivača tijekom godine po mjesecima. Za maksimalnu visinu snježnog pokrivača procijenjena je očekivana godišnja maksimalna visina snježnog pokrivača za povratni period od 50 godina. Za prikaz godišnjeg hoda navedenih parametara snijega na području Općine Darda uzeti su podaci s glavne meteorološke postaje Osijek za razdoblje 1981-2000. U tablici 1-12 prikazani su srednji mjesečni i godišnji broj dana s padanjem snijega, standardna devijacija kao mjera odstupanja od srednjaka u vremenu te najveći i najmanji broj dana s padanjem snijega koji je zabilježen u višegodišnjem razdoblju. Na području Općine Darda padanje snijega može se očekivati svake godine. U promatranih 20 godina najviše snježnih dana i to 42 dana bilo je tijekom zime 1995/1996. a najmanje, 8 dana, u zimi 1989/1990. i 9 dana 1988/1989. U prosincu i siječnju snijeg pada svake godine (prosječno oko 5 dana), a u veljači rijetko izostane (3 puta u 20 godina). U tim mjesecima bilo je i 12 - 15 dana s padanjem snijega. U studenom i ožujku padanje snijega može se očekivati rjeđe (prosječno 2-3 dana), a zabilježeno je i 8 dana. U travnju je rijetka pojava (zabilježeno najviše 4 dana). Maksimalna visina novog snijega pala tijekom jednog dana izmjerena je u veljači (24 cm), zatim 14 cm u studenom, prosincu i siječnju, 12 cm u ožujku i 6 cm u travnju. Najveće visine snježnog pokrivača tijekom zime javljaju se najčešće u veljači (8 puta u 20 godina), a zatim slijede prosinac i siječanj. Maksimalni snježni pokrivač od 30 cm i viši izmjeren je dva puta u veljači (35 i 36 cm) i dva puta u siječnju (30 i 33 cm). Prema procjeni ekstremnih vrijednosti, jednom u 50 godina može se očekivati snježni pokrivač od 55 cm, odnosno s vjerojatnošću 98% da neće biti premašen. Najveći rizik od pojave snijega i maksimalnih visina novog snijega i snježnog pokrivača je u zimskim mjesecima (prosinac, siječanj i veljača), ali se njegovo javljanje ne može isključiti niti u studenom, te ožujku i travnju.

_____________________________________________________________________________________________


Tablica 1-12 Broj dana s padanjem snijega; max. visina novog snijega; max. visina snježnog pokrivača MJESECI 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 GOD

BROJ DANA S PADANJEM SNIJEGA SRED 5.1 5.0 2.8 0.5 0 0 0 0 0 0 2.1 5.0 20.3 STD 3.4 4.0 2.6 1.0 0 0 0 0 0 0 2.6 2.9 8.5 MIN 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 1 8 MAKS 15 13 8 4 0 0 0 0 0 0 8 12 42

MAKSIMALNA VISINA NOVOGA SNIJEGA (cm) MAKS 14 24 12 6 0 0 0 0 0 0 14 14 24

MAKSIMALNA VISINA SNJEŽNOG POKRIVAČA (cm) MAKS 33 36 28 6 0 0 0 0 0 0 15 21 36

MAKS-T50 55

(SRED = srednja; STD = standardna; MIN = minimalna; MAKS = maksimalna) Izvor: Hrvatski hidrometeorološki zavod Procjena stanja i vlastitih mogućnosti za zaštitu i spašavanje U slučaju potrebe na raspolaganju su snage zaštite i spašavanje te DVD Darda. Odražavanje prometnica (čišćenje snijega) vrši Cesting d.o.o. Osijek i Vlastiti komunalni pogon Općine Darda. Proglašene elementarne nepogode i nastale štete U posljednjih 10 godina nije bilo proglašene elementarne nepogode uzrokovane snježnim padalinama. Zaključna ocjena o ugroženosti područja Općine Darda u odnosu na snježne oborine Najveće količine snijega očekuju se u prosincu, siječnju i veljači, a nešto manje količine u studenom i ožujku. Snage koje se bave saniranjem prometnica od snježnih padalina dostatne su za saniranje nastalo navedenom ugrozom.

1.1.3.7.Poledica Pojava zaleđenih kolnika uzrokovana je meteorološkim pojavama ledene kiše, poledice i površinskog leda. To su izvanredne meteorološke pojave koje u hladno doba godine ugrožavaju promet i ljudsko zdravlje. Potencijalni meteorološki uvjet za stvaranje poledice po tlu pojavljuju se u onim danima kada se javlja oborina (oborinski dani s dnevnom količinom oborine Rd ≥ 0,1mm) i temperatura zraka je pri tlu ≤0ºC odnosno 2m ≤ 3ºC. Sinoptičke situacije pri kojima se najčešće ostvaruju povoljni uvjeti za nastanak poledice, odnosno zaleđenih kolnika, javljaju se od jeseni do proljeća. U kasnu jesen, početkom zime i u rano proljeće karakteristično je premještanje brzo pokretnih ciklonalnih i frontalnih sustava sa sjeverozapada ili jugozapada. Takvi sustavi često su praćeni naglim promjenama vremena. Pri nailasku sustava javlja se oborina i pritječe topliji zrak, a nakon prolaska sustava oborina prestaje, a temperatura se snižava. Pad temperature može dovesti do smrzavanja oborine i pojave zaleđivanja kolnika. Na području Općine Darda u prosjeku godišnje bude oko 36 dana s povoljnim uvjetima za poledicu. Najveći godišnji broj od 49 dana zabilježen je 1981., a najmanji broj od 23 dana 1989. i 1998. godine.

_____________________________________________________________________________________________


Godišnji podaci hoda broja dana povoljnih za poledicu na području Općine Darda pokazuju da su zimski mjeseci, prosinac, siječanj i veljača najrizičniji za pojavu poledice. Srednji broj dana s poledicom u tim mjesecima je od 7 do 9, s najviše dana u siječnju koji pokazuje i najveće varijacije u broju dana s poledicom. Maksimalni broj od 20 dana zabilježen je u siječnju 1987. godine, dok ih je najmanje, 1, bilo u veljači 1995. i 1998. godine. Manje rizični mjeseci su ožujak, travanj i studeni u kojima je srednji broj dana s poledicom od 2 do 5, a zabilježeni maksimum je bio 10 dana u ožujku. U ostalim mjesecima gotovo da i nema rizika od poledice, premda su u svibnju i listopadu bili zabilježeni rijetki povoljni dani za poledicu (najviše 3 dana u listopadu). Tablica 1-13 Broj dana s poledicom

MJESECI 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 GOD

BROJ DANA S POLEDICOM (Rd≥0.1mm i tmin5cm≤0.0°C) SRED 9.0 7.4 4.6 2.2 0.1 0.0 0.0 0.0 0.0 0.8 3.6 7.9 35.6

STD 4.7 4.4 2.6 1.6 0.2 0.0 0.0 0.0 0.0 0.9 2.6 3.4 8.7

MIN 2 1 0 0 0 0 0 0 0 0 1 3 23

MAKS 20 16 10 7 1 0 0 0 0 3 9 16 49


Procjena stanja i vlastitih mogućnosti za zaštitu i spašavanje U slučaju potrebe na raspolaganju su snage zaštite i spašavanje te DVD Darda. Odražavanje prometnica vrši Cesting d.o.o. Osijek i Vlastiti komunalni pogon Općine Darda. Proglašene elementarne nepogode i nastale štete U posljednjih 10 godina nije bilo proglašene elementarne nepogode uzrokovane poledicom. Zaključna ocjena o ugroženosti područja Općine Darda u odnosu na poledicu Najveći broj dana s poledicom očekuju se u prosincu, siječnju i veljači, a nešto manje količine u studenom, ožujku i travnju. Snage koje se bave saniranjem prometnica od snježnih padalina i poledice dostatne su za saniranje nastalo navedenom ugrozom.

_____________________________________________________________________________________________


1.2. Tehničko – tehnološke opasnosti i prijetnje 1.2.1. Tehničko-tehnološke katastrofe i velike nesreće u gospodarskim objektima Na području Općine Darda nema industrijskih postrojenja, ali se mogu izdvojiti dvije lokacije na kojima se nalaze opasne tvari koje se smatraju rizičnima za stanovništvo, odnosno javnost izvan lokacije gospodarskih subjekata: 1. Vodoopskrba Darda d.o.o. (Vodocrpilište Konkološ) 2. Pekara Kadulja d.o.o. (industrijska zona) Tablica1 - 14 Popis opasnih tvari s maksimalnim količinama

Rb. Lokacija opasne tvari

Vrsta opasne tvari

Maks. količina opasne tvari (t)

Donje granična količina opasnih tvari (t)

Indeks opasnosti

(D)

Vrsta opasnosti

Način skladištenja

opasne tvari

Vjer. pojave najgoreg mogućeg slučaja

1.

Vodoopskrba Darda d.o.o.

(Vodocrpilište Konkološ)*

klor 0,2 10 D = 3 Otrovnost, opasno po

okoliš

Čelične boce od 50

kg 1· 10-6

UNP 3,88 50 D = 3 Zapaljivost,

eksplozivnost Nadzemni spremnik

1· 10-7

2. Pekara Kadulja

d.o.o.** UNP 5 50 D = 3

Zapaljivost, eksplozivnost

Nadzemni spremnik

1· 10-7

Izvor: *Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša os posljedica izvanrednih događaja Vodoopskrba d.o.o., Darda ** Pekara Kadulja d.o.o.

Tablica 1-15 Maksimalni doseg utjecaja u slučaju nesreće

Rb. Pravna osoba

Lokacija opasne tvari

Vrsta rizika

Max. doseg učinka (m) Ugroženi objekti Posljedice

1. Vodoopskrba Darda d.o.o.

(Vodocrpilište Konkološ)*

Klorna stanica

Ispuštanje otrovnog

plina 200 m

Objekt s klorinicom, osoblje u kontroli, okolno stanovništvo, spasitelji, oprema u objektu, interventna vozila, okoliš

Smrtni slučajevi, oštećenje organizma uslijed udisanja ili adsorpcije na koži i očima, privremeno zagađenje zraka

2. Nadzemni spremnik

UNP eksplozija 123,6 m Okoliš spremnika

Nekoliko teških ozljeda, više lakših ozljeda. Ozbiljna oštećenja okolnih objekata.

3. Pekara

Kadulja d.o.o.

Nadzemni spremnik

UNP -** -** -** -**

Izvor: *Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša od posljedica izvanrednih događaja Vodoopskrba d.o.o., Darda

** Do završetka izrade Nacrta procjene ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturna dobara i okoliša od opasnosti i posljedica prirodnih i tehničko-tehnoloških katastrofa i velikih nesreća za Općinu Darda, Pekara Kadulja d.o.o. nije JL(R)S dostavila Procjenu i Operativni plan zaštite i spašavanja sukladno Pravilniku o metodologiji za izradu Procjena i Planova zaštite i spašavanja (NN 30/14 i 67/14). Mjerama zaštite u urbanističkim planovima i građenju potrebno planskom dokumentacijom predvidjeti gradnju gospodarskih objekata koje u proizvodnom ciklusu koriste ili skladište opasne tvari van naseljenih mjesta i dalje od objekata kritične infrastrukture, kako u slučaju nastanka nesreće u istima ne bi bio ugrožen veći broj građana, te kako bi se posljedice po objekte kritične infrastrukture svele na minimum.

_____________________________________________________________________________________________


1.2.2. Tehničko-tehnološke katastrofe i velike nesreće izazvane nesrećama u prometu

1.2.2.1. Cestovni promet Najznačajniji cestovni pravac koji prolazi kroz Općinu Darda su:

- državna cesta: D7 (Osijek-Beli Manastir)

- županijske ceste: Ž4041 (Bolman – Uglješ – Švajcarnica (D7)) Ž4257 (Švajcarnica (D7) – Darda – Bilje – Osijek)

- lokalne ceste: L44032 (Darda (Ž4257) – Lug (Ž4042))

L44033 (Darda (D7) – željeznički kolodvor)

Zbog moguće prometne nesreće koju može prouzročiti neispravno prijevozno sredstvo, nepažnja vozača i sl., na cestama je prisutna opasnost nastanka akcidentne situacije i požara, pri čemu su nužne intervencije vatrogasne postrojbe u izbavljanju ozlijeđenih osoba iz karamboliranog vozila, gašenju požara i sanacije terena kao i potreba uključivanja specijaliziranih tvrtki za postupanje sa opasnim otpadom. Tablica 1-16 Podaci o vrstama i količinama opasnih tvari u cestovnom prometu te dosegu ugrožavanja ispuštenim opasnim tvarima u prometnoj nesreći

Opasna tvar-najveće količine

Vrsta prometa

Eksploziv ili gnojivo

Amonij nitrat

(količina)

UNP (količina)

Tekuće gorivo

(količina)

Klor Ukapljen tlakom

(količina)

Amonijak ukapljen tlakom

(količina)

Kloridna kiselina

(količina)

SO2 (količina)

doseg doseg doseg doseg doseg doseg doseg

Cestovni

30.000 kg 31.428 kg 45.000 l Kontejneri 1.000 kg*

Nema podataka

22.700 l Kontejneri 1.000 kg*

-lake posljedice do 350 m - značajna oštećenja zgrada do 134 m

eksplozije: 270 m

- toplinska radijacija: 600 m - RMP Comp

Oko 200 m

-najgori slučaj: 2.000 m ( smrtno

315 m) -

alternativni: 1.200 m

(smrtno 169 m)

-

-alternativni slučaj**:

700 m Ozbiljne

posljedice (na 200 m i u kućama)

- najgori slučaj: 2.100 m -alternativni:

500 m

* pretpostavlja se ispuštanje samo jednog kontejnera; maksimalna je količina opasne tvari u kontejneru određena prema veličini najvećih kontejnera klora i sumpornog dioksida koji se koriste u Županiji ** najgori slučaj kloridne kiseline nije vjerojatan jer se ne prelaze koncentracije te kiseline iznad granice za regulirane tvari po EPA uputama, a za alternativni slučaj uporabljen je programski model ALOHA Izvor: Centar za vozila Hrvatske, ALOHA program

Mjerama zaštite u urbanističkim planovima i građenju potrebno je planirati cestovne pravce kojima se vrši prijevoz opasnih tvari van naseljenih mjesta, kako bi se smanjile eventualne posljedice po stanovnike u slučaju nesreće ovakve vrste.

1.2.2.2.Željeznički promet

Magistralna pomoćna željeznička pruga MP3 (državna granica-B. Manastir-Osijek) prolazi istočnim dijelom prostora Općine. Ukupna dužina pruge na području Općine je 11,1 km, uz tehničku brzinu od 100 km/h i nosivost od 225 kH/osovini. Na području Općine trasa željezničke pruge na dva se mjesta križa s trasom državne ceste D7. Prijelazi su osigurani polubranicima.

_____________________________________________________________________________________________


Postojeći signalno-sigurnosni uređaji na trasi su zastarjeli, te ih je potrebno obnoviti i modernizirati. Na prostoru Općine nalaze se službena mjesta: kolodvor Darda i željezničko stajalište Mece. Tablica 1-17 Podaci o vrstama i količinama opasnih tvari u željezničkom prometu te dosegu ugrožavanja ispuštenim opasnim tvarima u prometnoj nesreći

Opasna tvar-najveće količine

Vrsta prometa

Eksploziv ili gnojivo

Amonij nitrat

(količina)

UNP (količina)

Tekuće gorivo

(količina)

Klor Ukapljen tlakom

(količina)

Amonijak ukapljen tlakom

(količina)

Kloridna kiselina

(količina)

SO2 (količina)

doseg doseg doseg doseg doseg doseg doseg

Željeznički

57.000 kg

57.000 kg 57.000 kg

Kontejneri 333 kg

Nema podataka

57.000 kg -

-lake posljedice do 626 m -značajna oštećenja zgrada do 320 m

eksplozije: 496 m - toplinska radijacija: 700 m (bleve po RMP* Comp)

-najgori slučaj: 289 m (trajanje oko 3,3 min) -alternativni. 144m

-najgori slučaj ozbiljne posljedice: 1.545 m -alternativni: oko 300m

Operativnim planom nije predviđen prijevoz

-alternativni slučaj**: 951 m s opasnim posljedicama(na 300m i u kućama) -po život opasno: 356m

Operativnim planom nije predviđen prijevoz

* pretpostavlja se ispuštanje samo jednog kontejnera; maksimalna je količina opasne tvari u kontejneru određena prema veličini najvećih kontejnera klora i sumpornog dioksida koji se koriste u Županiji ** najgori slučaj kloridne kiseline nije vjerojatan jer se ne prelaze koncentracije te kiseline iznad granice za regulirane tvari po EPA uputama, a za alternativni slučaj uporabljen je programski model ALOHA

Izvor podataka: Operativni plan zaštite okoliša

1.2.2.3.Pomorski promet Plovni put rijeke Drave na dionici uz južnu granicu Općine je u kategoriji unutarnjeg plovnog puta Republike Hrvatske. Nadzor riječnog prometa na rijeci Dravi je u nadležnosti Kapetanije Osijek. Širina postojećeg plovnog puta je 50,0 m pri dubini od 1,90 m ispod niske plovidbene razine. Najmanji polumjeri zaokreta veći su od R*250,0 m. Održavanje plovnog puta je još uvijek nedovoljno i većinom se svodi na obilježavanje postojećeg stanja.

1.2.2.4.Zračni promet U zoni farme ''Topolik'' postoji zona poljoprivrednog aerodroma s travnatom uzletno-sletnom stazom dužine 650,0 m i širine 60,0 m. Uzletno - sletna staza koristila se za potrebe radova u poljoprivredi kombinata ''Belje''. Mjesta posebne ugroženosti Najkritičnije mjesto za nastanak katastrofa i velikih nesreća s opasnim tvarima je križanje u naselju Mece željezničke pruge Osijek-Beli Manastir s županijskom cestom Ž4257 (Osijek – Bilje – Darda – Švajcarnica). Za pretpostaviti je da zbog prometnih nesreća može doći do eksplozija, požara, istjecanja opasnih tvari, ugrožavanja stanovništva, te do kontaminiranja tla, zagađenja vode i zraka. U slučaju nastanka velikih nesreća i katastrofa s opasnim tvarima, postoji velika vjerojatnost za potrebom evakuacije stanovništva na ugroženom području (300-400 stanovnika). U slučaju ugroze izazvane prometnom nesrećom vodocrpilište neće biti ugroženo, obzirom da se nalazi na udaljenosti od 1 km od županijske ceste Ž4257. Na području Općine izgrađena je obilaznica, te se s tim smanjila opasnost prometnih nesreća kroz naseljena mjesta.

_____________________________________________________________________________________________


Tablicom 1-15 prikazane su maksimalne količine koje se mogu naći u cestovnom prometu u pojedinačnom slušaju te doseg prilikom ispuštanja štetne tvari u okoliš. Tablicom 1-16 date su maksimalne količine koje se mogu naći u željezničkom prometu te doseg prilikom ispuštanja štetne tvari u okoliš. Također su prikazane posljedice koje mogu nastati u slučaju izazivanja nesreće opasnim tvarima, koje se temelje na podacima programa ALOHA.

1.2.3. Prolom hidroakumulacijskih brana Na prostoru Općine Darde ne postoji hidroakumulacijske brane. 1.2.4. Procjena učinka nuklearne nesreće I. i II. kategorije ugroze Nuklearne nesreće Na području Republike Hrvatske nema izgrađenih nuklearnih elektrana (NE), ali u susjednim državama su dvije, nama najbliže: NE Krško u Republici Sloveniji (10,6 km od državne granice) i NE Pakš u Republici Mađarskoj (74,1 km od državne granice). Nuklearne nesreće mogu se podijeliti na:

- nesreće s ispuštanjem u atmosferu, - nesreće s ispuštanjem u površinske vode, - nesreće s ispuštanjem u tlo i podzemne vode.

Od navedenih vrsta nesreća najveću pažnju treba pokloniti nesrećama s ispuštanjem u atmosferu iz nekoliko razloga, ali najviše zbog brzine transporta ispuštene radioaktivne tvari. Upravo su te vrste nuklearnih nesreća najznačajnije za Republiku Hrvatsku. Teritorij Republike Hrvatske obzirom na moguću ugroženost u slučaju nuklearne nesreće u NE Krško i NE Pakš podijeljen je na tri planske zone potencijalne ugroženosti:

− Zonu I ili UPZ zonu (Urgent Protective Action Planning Zone) – plansko područje za poduzimanje preventivnih i hitnih mjera zaštite stanovništva i okoliša. Ta zona ugrubo je definirana kao područje obuhvaćeno kružnicom polumjera 25 km oko nuklearne elektrane.

− Zonu II ili LPZ zonu (Longer Term Protective Action Planning Zone) – plansko područje za poduzimanje preventivnih i dugoročnih mjera zaštite stanovništva i okoliša u području obuhvaćenog kružnicom polumjera 100 km oko nuklearne elektrane.

− Zonu III ili CPZ zonu (rest of the Country Protective Planing Zone) – plansko područje za poduzimanje preventivnih mjera zaštite stanovništva i okoliša, a obuhvaća preostali dio teritorija RH, odnosno sva područja koja nisu obuhvaćena Zonama I i II.

U cilju razumljivijeg i primjerenijeg prikazivanja rezultata procjene posljedica koje mogu nastupiti uslijed potencijalne nuklearne nesreće i u cilju provođenja mjera zaštite i spašavanja stanovništva, područje u bližoj i daljoj okolici nuklearnih postrojenja dijeli se na sektore. Sektorizacija područja oko nuklearnog postrojenja uobičajeno se provodi njegovom aksijalnom i radijalnom podjelom, pri tome se samo nuklearno postrojenje smješta u središte podjele. Procjenom ugroženosti Republike Hrvatske procijenjeno je, temeljem izračuna, da bi srednje doze koji bi primilo stanovništvo zahvaćeno radioaktivnim oblakom u slučaju akcidenta NE Krško, bile oko 2,8 puta manje od procijenjenih maksimalnih doza. U Republici Hrvatskoj je na snazi Pravilnik o granicama izlaganja ionizirajućem zračenju te o uvjetima izlaganja u posebnim okolnostima i za provedbe intervencija u izvanrednom događaju

_____________________________________________________________________________________________


(NN 125/06) Ministarstva zdravlja Republike Hrvatske, kojim se generičke intervencijske razine preporučene od IAEA usvajaju kao nacionalne. Intervencijske razine iz Pravilnika koje se odnose na hitne zaštitne mjere (i na koje se ova procjena isključivo odnosi) daje tablica 1-18: Tablica 1-18 Generičke intervencijske razine za hitne zaštitne mjere

Zaštitna mjera Intervencijska razina Zaklanjanje 10 mSv Evakuacija 50 mSv Jodna profilaksa 100mGy (štitna žlijezda)

Procijenjene doze (efektivne i apsorbirane) nisu izravno usporedive s intervencijskim razinama (dozama) propisanima u Pravilniku i to zato što doze u tablicama nisu jednake dozama koje je moguće spriječiti. Dva su osnovna razloga za to:

- svaka zaštitna mjera ima svoj tzv. faktor efikasnosti, - tijekom nuklearne nesreće doza koju je moguće spriječiti funkcija je vremena.

Učinci štetnog djelovanja radioaktivnog zračenja na stanovništvo mogu se umanjiti provedbom zaštitnih mjera. Izvanredne mjere predviđene su radi uzbunjivanja i zaštite stanovništva te pomoći stanovništvu u slučaju radiološke opasnosti, kao i odgovarajuće informacije o radnjama koje stanovništvo treba poduzeti u slučaju radiološke opasnosti. U izvanrednom događaju poduzimaju se hitne i dugoročne mjere zaštite i spašavanja:

- Hitne mjere zaštite i spašavanja su evakuacija, zaklanjanje i profilaksa stabilnim jodom, a provode se u kratkom vremenu, nekoliko sati nakon izvanrednog događaja. Neposredno nakon izvanrednog događaja provode se i osobna dekontaminacija i medicinsko zbrinjavanje.

- Dugoročne mjere zaštite i spašavanja su privremeno ili trajno preseljenje stanovništva, zaštitne mjere u poljoprivredi, pojačani nadzor prekograničnog prometa ljudi i roba, dekontaminacija građevina, poljoprivrednih, javnih i drugih površina te drugi sanacijski zahvati u okolišu, a mogu trajati tjednima, mjesecima ili godinama.

Da li je pojedinu mjeru zaštite potrebno primijeniti ili ne, odlučuje se na temelju procjene one doze koju bi se provođenjem određene mjere moglo izbjeći ili spriječiti. U svrhu lakšeg i bržeg donošenja odluka uvedene su tzv. intervencijske razine za pojedinu mjeru zaštite i spašavanja stanovništva. Intervencijska razina je definirana kao granična vrijednost doze. Zaštitnu je mjeru opravdano primijeniti samo ako je doza koju je moguće izbjeći viša od intervencijske razine. Sukladno gore navedenom Pravilniku, NE Pakš svrstava se u V. kategoriju ugroze. V. kategoriju ugroze predstavljaju aktivnosti koje mogu dovesti do izvanrednog događaja, a uslijed kojih ne treba očekivati potrebu primjene hitnih mjera zaštite i spašavanja, ali neposredne i dugoročne mjere zaštite i spašavanja mogu biti potrebne na cijelom području Republike Hrvatske. U slučaju ugroze V. kategorije, Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost sukladno opsegu izvanrednog događaja i situaciji na lokaciji izvanrednog događaja određuje i poduzima hitne mjere zaštite i spašavanja te potrebne intervencije. U provedbu hitnih mjera zaštite i spašavanja te potrebnih intervencija Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost po potrebi može uključiti žurne službe, nositelje odobrenja za obavljanje djelatnosti s izvorima ionizirajućeg zračenja, ovlaštene stručne tehničke servise, pravne osobe koje posluju s metalnim otpadom te graničnu policiju i carinu. Kriterije za primjenu mjera zaštite i spašavanja, način provedbe mjera i potrebnih intervencija te uključivanja

_____________________________________________________________________________________________


drugih sudionika sustava odgovora na izvanredni događaj određuje ravnatelj Državnog zavoda za radiološku i nuklearnu sigurnost odgovarajućim SOP-om. Zaštitne mjere u poljoprivredi, odnosno mjere ograničenja konzumacije, distribucije i prometa lokalno proizvedene hrane, hrane za životinje i drugih poljoprivrednih proizvoda određuje Ministarstvo poljoprivrede na prijedlog Državnog zavoda za radiološku i nuklearnu sigurnost dok mjere provode subjekti u poslovanju s hranom i subjekti u poslovanju s hranom za životinje, a nadzor provode sanitarna i veterinarska inspekcija. Zbrinjavanje životinja zahvaćenih posljedicama izvanrednog događaja provode nadležne veterinarske službe. Pojačani nadzor prekograničnog prometa ljudi i roba na prijedlog Državnog zavoda za radiološku i nuklearnu sigurnost provode nadležne službe tijela državne uprave nadležnog za unutarnje poslove i tijela državne uprave nadležnog za financije u suradnji s nadležnim inspekcijskim službama. Dekontaminaciju osoba kao i građevina, poljoprivrednih, javnih i drugih površina te druge sanacijske zahvate u okolišu u području zahvaćenom posljedicama izvanrednog događaja određuje Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost. Provedbu mjere organizira i provodi Državna uprava za zaštitu i spašavanje. Provjeru učinkovitosti dekontaminacije osoba kao i građevina te poljoprivrednih, javnih i drugih površina provode ovlašteni stručni tehnički servisi po nalogu i u koordinaciji Državnog zavoda za radiološku i nuklearnu sigurnost. Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost određuje način zbrinjavanja radioaktivnog otpada nastalog u području zahvaćenom posljedicama izvanrednog događaja. Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave sudjeluju u provedbi hitnih i dugoročnih mjera zaštite i spašavanja prema uputama Državne uprave za zaštitu i spašavanje. Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u svojim planovima zaštite i spašavanje uzimaju u obzir opasnosti koje bi izvanredni događaji mogli izazvati na njihovom području.

Grafički prikaz 1-1 Sustav upravljanja u slučaju izvanrednog događaja III., IV i V. kategorije

Izvor: Uredba o mjerama zaštite od ionizirajućeg zračenja te intervencija u slučaju izvanrednog događaja (NN 102/12)

Analizom rezultata za NE Krško i zaštitne mjere zaklanjanja, uočava se da bi u slučaju najtežih nesreća provođenje te zaštitne mjere bilo opravdano u sva četiri radijalna sektora. Ako se najteže nesreće izuzmu iz razmatranja (zbog veoma male vjerojatnosti njihove realizacije) pokazuje se da bi zaštitnu mjeru zaklanjanja u određenim slučajevima bilo opravdano primijeniti u radijalnim sektorima 1 i 2.

_____________________________________________________________________________________________


Dio Osječko-baranjske županije ugrožen je od NE Pakš u Republici Mađarskoj koja se nalazi 71,4 km od državne granice, a posjeduje 5 nuklearnih reaktora opasnije istočnoeuropske proizvodnje. Svaka od NE razmatra se preko sektora ugrožavanja, od kojih su 4 radijalna udaljena po 25 km, označenih numeričkih, a aksijalnih 12, označenih slovima od A do S. Najopasnije ugrožavanje je u 1. radijalnom sektoru jer je ono najbliže izvoru ugrožavanja, a najslabije je u 4. sektoru koji obuhvaća udaljenost od 75 do 100 km od NE. U sektorima 2 (do 50 km), 3 (do 75 km) i 4 (do 100 km) akutni bi se učinci mogli očekivati samo u slučaju najtežih nesreća (nesreće s oštećenjem reaktorske jezgre i katastrofalnim otkazom reaktorske zgrade). Na većim udaljenostima od 100 km od izvora ne očekuju se ozbiljna ugrožavanja u slučaju nesreće. Zaštitnu mjeru zaklanjanja bilo bi opravdano provesti samo u slučaju realizacije scenarija oštećenja reaktorske jezgre, zaobilaska rashladnog tornja i potpunog otkaza reaktorske zgrade uz brzinu ispuštanja od 100%/h. Ovisno o vremenskom trenutku i o stupnju organiziranosti za provedbu zaštitne mjere, zaklanjanje bi moglo biti opravdano i za druge analizirane nuklearne nesreće. Usporedba maksimalnih doza procijenjenih za nesreće u NE Pakš s intervencijskom razinom za evakuaciju u iznosu od 50 mSv ukazuje na to da bi provedba evakuacije na područjima Republike Hrvatske (sjeveroistočni dio Baranje) bila opravdana samo za najteže analizirane nesreće i to pod pretpostavkom veoma visoke razine uvježbanosti za provedbu ove mjere zaštite. Jodnu profilaksu bilo bi sigurno opravdano provesti ako bi došlo do oštećenja jezgre i otkaza reaktorske zgrade ili intenzivnog ispuštanja iz prethodno kontaminiranog sekundarnog kruga.

Slika 1-13 Sektori i zone ugrožavanja od NE Pakš

Prema podacima kojima raspolaže Općina Darda i Državnog zavoda za radiološku i nuklearnu sigurnost, na njenom području nisu prisutni izvori ionizirajućeg zračenja I., II., III. i IV. kategorije (sukladno Uredbi o mjerama zaštite od ionizirajućeg zračenja te intervencija u slučaju izvanrednog događaja NN 102/12). Radiološke nesreće Posljedice izvanrednih događaja (ID) s izvorima ionizirajućeg zračenja, tzv. opasnim izvorima, znatno su manjeg intenziteta od posljedica koje nastaju od ID s nuklearnim materijalom.

_____________________________________________________________________________________________


Temeljem Zakona o radiološkoj i nuklearnoj sigurnosti (NN 141/13 i 39/15) i Uredbe o mjerama zaštite od ionizirajućeg zračenja te intervencija u slučaju izvanrednog događaja (NN 102/12), Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost je obvezan izraditi i ažurirati popis opasnih izvora u Republici Hrvatskoj s njihovim lokacijama, kao i distribuirati te podatke jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave za njihovo područje. U objektima, u kojima se opasni izvori koriste, ID s opasnim izvorima mogu imati za posljedicu doze ionizirajućeg zračenja zbog kojih može biti potrebno primijeniti hitne mjere zaštite i spašavanja unutar lokacije/objekta s opasnim tvarima, a samo iznimno posljedice ID s nekim kategorijama opasnih izvora mogu zahtijevati provođenje mjera zaštite i spašavanja na ograničenom području izvan lokacije/objekta ID. Nositelj odobrenja za obavljanje djelatnosti s izvorima ionizirajućeg zračenja odgovoran je za provedbu mjera radiološke sigurnosti, a JLP(R)S, u suradnji s nositeljima odobrenja za korištenje opasnih izvora na njihovom području, koristeći podatke iz sigurnosnih planova nositelja odobrenja, ima za cilj izvršiti aktivnosti usmjerene na bolju pripravnost za moguće ID. JLP(R)S planira mjere zaštite i spašavanja u planovima zaštite i spašavanja JLP(R)S, odnosno planira provođenje adekvatnih hitnih i daljnjih mjera zaštite i spašavanja u slučaju akcidenata s opasnim izvorima određenih kategorija. Obveza JLP(R)S je i informiranje žurnih službi o postojanju opasnih izvora i njihovoj lokaciji, za potrebe zaštite njihovih pripadnika koji bi se angažirali na mjestu akcidenta, te informiranje stanovništva, na području povećanog rizika, o opasnosti i mjerama za zaštitu. Opasnosti od opasnih izvora ionizirajućeg zračenja u Republici Hrvatskoj analizirat će se na lokalnoj razini u JLP(R)S, temeljem podataka dostavljenih od nositelja odobrenja za obavljanje djelatnosti s izvorima ionizirajućeg zračenja. Zaključak: Općina Darda je u odnosu na radijalne sektore NE Pakš na granici dometa (J4). Snage zaštite i spašavanja JLP(R)S mogu biti angažirane za provedbu dugoročnih mjera.

1.2.5. Epidemiološke i sanitarne opasnosti Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije, HE Ispostava Beli Manastir, na području Općine Darda od 2003. do 2009. godine zabilježeno je 578 zaraznih bolesti. Na području Općine Darda 2007. godine izbila je epidemija Alimentarna toxiifekcija – trovanje hranom izazvano stafilokokom s ukupno 10 oboljelih. Tablica 1-19 Statistički podaci za područje Općine Darda za razdoblje od 2003. do 2009. godine o kretanju zaraznih bolesti (Za razdoblje od 2010. do 2015. godine podatci nisu dostavljeni od strane Zavoda za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije HE Ispostava Beli Manastir)

Naziv bolesti ukupno 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 Ostale infekcije uzrokovane salmonelama

31 2 8 - 11 3 5 2

Šigeloze 1 - - 1 - - - - Ostale bakterijske crijevne infekcije

3 - - - 1 - - 2

Ostala bakterijska trovanja hranom (alimentarne intoksikacije)

8 - - - - 8 - -

Amebijaza 1 - - - - - - 1 Ostale crijevne bolesti uzrokovane protozoima

7 1 2 1 1 1 1 -

Virusne i druge specificirane crijevne infekcije

8 2 - 2 1 2 1 -

Dijareja i gastroenteritis za koje se pretpostavlja da su infekcioznog podrijetla

13 1 2 1 1 3 2 3

Tuberkuloza dišnih 12 3 2 2 1 1 1 2

_____________________________________________________________________________________________


putova dokazana bakteriološki i histološki Listerioza 1 - - - - - - 1 Šarlah (scarlatina) 32 12 2 5 3 3 4 3 Erizipel 18 - 4 - 2 1 5 6 Ostali i nespecificirani sifilis

1 - 4 - - - - -

Trihomonijaza 4 - 4 - - - - - Ostale bolesti koje se poglavito prenose spolnim putem, nesvrstane drugamo

2 - 2 - - - - -

Ostale bolesti uzrokovane spirohetama

1 - - - 1 - - -

Virusni meningitis 3 - - - 1 - 1 1 Vodene kozice (varicella)

330 16 67 77 12 30 115

Zoster (herpes zoster) 26 - 3 2 2 3 11 5 Virusne bradavice 2 1 1 - - - - Infekciozna mononukleoza

4 1 1 - - 2 - 2

Ostale površinske mikoze

1 - - - - - 1 -

Enterobijaza 4 - 2 - 1 - 1 - Ušljivost (pedikuloza) 5 - - 1 - 1 2 1 Svrab (scabies)17 15 2 3 2 2 1 2 3 Bakterijski meningitis, nesvrstan drugamo

1 - - 1 - - - -

Akutna upala tonzila (akutni tonzilitis)

34 8 2 2 2 5 9 6

Bakterijska pneumonija, nesvrstana drugamo

2 - - 1 1 - - -

Pneumonija, nespecifičnog uzročnika

4 - - 1 1 - - -

Kliconoša 4 2 1 - 1 - - - Ukupno 578 52 107 99 44 64 161

Izvor: Zavod za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije HE Ispostava Beli Manastir Prema podacima dobivenim od Zavoda za javno zdravstvo procjenjuje se da je epidemiološka situacija na području Općine Darda dobra i nema sanitarnih opasnosti koje ugrožavaju zdravlje stanovništva. Mogućnost pojava bolesti domaćih životinja, koje su uzrokovane mikroorganizmima i parazitima, na teritoriju Općine Darda nisu velike jer na području naselja ima sve manje domaćih životinja osim kućnih ljubimaca. Eventualna opasnost postoji na obiteljskim farmama izvan građevinskog područja. Na pojavu stočne zarazne bolesti, koja pokazuje tendenciju da se širi u jedne ili više domaćih životinja (epizootije), mora se posumnjati ako u kraćem vremenskom razdoblju u istom dvorištu, staji, oboru ili stadu, obole ili uginu više životinja s jednakim ili sličnim znacima bolesti. Imajući u vidu da se uzročnici zaraznih bolesti životinja (slinavka, šap, goveđa i svinjska kuga) mogu nalaziti posvuda u prirodi (zraku, vodi, hrani), kao i u izlučevinama bolesnih životinja (mokraća, balega, iscjedak iz nosa i usta), opasnosti po zdravlje životinja su izuzetno velike. Potrebno je predvidjeti način, mjesto i vrijeme za neškodljivo uklanjanje uginulih i zaraženih životinja, odrediti pravne subjekte (veterinarske stanice i veterinarske ambulante) za realizaciju istog, a u pričuvi imati dezinfekcijska sredstva.

Posebnu pozornost posvetiti dijagnostici i pravovremenom otklanjanju zoonoza (bolesti koje su zajedničke životinjama i ljudima kao što su: bedrenica, Q-groznica, vrbanac). Također, voditi

_____________________________________________________________________________________________


nadzor nad mesom zaklanih svinja zbog epidemija trihineloze. Postojanje veterinarske ambulante koja fizički pokriva Grad omogućuje brzu reakciju na svaku pojavu zaraznih bolesti Veterinarska stanica Beli Manastir-ambulanta Darda, J. B. Jelačića 58 Darda, provodi propisana preventivna cijepljenja, propisane dijagnostičke i druge pretrage radi zaštite zdravlja životinja i ljudi te mjere za otkrivanje, suzbijanje, sprječavanje i iskorjenjivanje zaraznih bolesti i zoonoza, provodi mjere veterinarske zaštite okoliša radi sprečavanja, širenja i suzbijanja zaraznih bolesti životinja (dezinfekcija, dezinsekcija, deratizacija) na području Općine. Tablica 1-20 Statistički podaci za područje Općine Darda za razdoblje od 2000. do 2010. godine o kretanju zaraznih bolesti životinja (Za razdoblje od 2010. do 2014. godine podatci nisu dostavljeni od strane Veterinarska stanica Beli Manastir-ambulanta Darda)

Naziv bolesti Broj slučajeva u periodu 2000-2010 Rabies 15

Avian salmonellosis 2 Nosemosis og bees 6

Trichinellosis 8 Leptospirosisi 3

Q fever 1 Paratuberculosis 1 Swine erysipelas cca 150

Infectious bursal disease (Gumboro disease) 1 Izvor: Veterinarska stanica Beli Manastir-ambulanta Darda Procjenjuje se da je sadašnja situacija koja se odnosi na stočne bolesti zadovoljavajuća jer već duže vrijeme nije bilo zaraznih bolesti (slinavke, šapa). Na temelju iznesenoga proizlazi da se na području Općine Darda ne mogu očekivati epidemije širih razmjera s katastrofalnim posljedicama kao ni pojava epizootije kod domaćih i divljih životinja.

Raspodjela prijavljenih zaraznih bolesti po godinama vodi se u Zavodu za javno zdravstvo Županije Osječko-baranjske HE Ispostava Beli Manastir. Posljedice od epidemioloških i sanitarnih opasnosti nije moguće predvidjeti. U slučaju većih epidemija, potrebno je zatražiti pomoć od Županije zbog mogućeg nedostatka dovoljnog broja medicinskog osoblja i lijekova za sprječavanje i saniranje zaraze i ako je potrebno da veći broj ljudi treba biti u karanteni. Mjerama zaštite u urbanističkim planovima i građenju potrebno je eventualna odlagališta otpada planirati na većoj udaljenosti od naseljenih mjesta kao i od podzemnih i nadzemnih vodotoka, te na mjestima gdje bi na najmanji mogući način onečišćavala okoliš. Eventualne životinjske farme također planirati na povećanoj udaljenosti od naseljenih mjesta i vodotoka, a sukladno pozitivnim propisima koji reguliraju ovu materiju.

1.3. Nesreće na odlagalištima otpada Na području Općine Darda nema odlagališta otpada.

_____________________________________________________________________________________________


1.4. Nesreće u kapacitetima u kojima se proizvode, skladište, prerađuju, rukuju, prevoze,

skupljaju i obavljaju druge radnje s opasnim tvarima jednakim ili iznad propisanih graničnih vrijednosti iz Priloga I A, dijelova 1. i 2. stupca 2. i 3. i priloga I B stupca 2. i 3. Uredbe o sprječavanju velikih nesreća koje uključuju opasne tvari

Prema popisu postrojenja u RH koje posjeduju opasne tvari u manjim i većim količinama (''seveso obveznici'') objavljen na internetskoj stranici Agencije za zaštitu okoliša zaključno sa 31.03.2014. godine, sukladno kriterijima Priloga IA, dijelova 1. i 2. stupca 2. i 3. i priloga IB stupca 2. i 3. Uredbe o sprečavanju velikih nesreća koje uključuju opasne tvari (NN 44/14), na području Općine Darda nije prijavljen ni jedan obveznik. 1.5. Ratna djelovanja i terorizam Vrsta, intenzitet i učinci ratnog djelovanja i terorizma analiziraju se na osnovu strategijskih dokumenata obrane MORH-a i MUP-a te se izrađuju na državnoj razini.

_____________________________________________________________________________________________


2. SNAGE ZA ZAŠTITU I SPAŠAVANJE

2.1 Postojeći kapaciteti i snage redovnih službi i pravnih osoba koje se zaštitom i spašavanjem bave u okviru redovne djelatnosti, drugih operativnih snaga zaštite i spašavanja, snaga civilne zaštite, fizičkih osoba i sveukupno raspoloživih materijalnih resursa koji se mogu angažirati na sprječavanju nastanka i otklanjanju posljedica katastrofe i velike nesreće

Potencijali službi pravnih osoba koje se u okviru svojih redovitih djelatnosti bave zaštitom i spašavanjem su vrlo ograničene kako u ljudskim tako i u materijalnim potencijalima. Stupanj osposobljenosti potencijalnih službi pravnih osoba je na nivou da može zadovoljiti potrebe stanovništva u svakodnevnim situacijama. Svaka pa čak i najmanja krizna situacija zahtjeva pomoć dodatnih snaga zaštite i spašavanja na nivou županije. Kapaciteti i snage redovnih službi i pravnih osoba na području Općine Darda koje se zaštitom i spašavanjem bave u okviru redovne djelatnosti Vatrogasne

nacrt procjene ugroŽenosti stanovniŠtva,...

Documents