PROTUMINSKO DJELOVANJE NAKON POPLAVA, REGIONALNI ODZIV U KRIZI,

RAZVOJ TEHNOLOGIJA I IZGRADNJA KAPACITETA

Koncept terenske analiza klizišta, nanosa bujica i poplave

Prof.dr.sc. Emina Hadžić, dipl.inž.građ.

REPUBLIKA HRVATSKA

Ministarstvo vanjskih i europskih poslova

Cilj 1

Osigurati potporu za hitno djelovanje (u prva tri mjeseca) centrima za protuminsko djelovanje kroz netehničko ponovno izviđanje iz zraka i stvaranje regionalne informacijske mreže za protuminsko djelovanje nakon prirodnih elementarnih nepogoda.

Cilj 2

Izraditi početne modele za prostornu procjenu novog opasnog rizika uzrokovanog pomicanjem mina i neeksplodiranih ubojitih sredstava (NUS) na šira područja koja nisu bila minski sumnjiva prije katastrofe. Primijeniti početne modele na klizišta, bujice, poplavljena područja i osigurati nove odobrene podatke i informacije za ponovno obilježavanje i definiranje projekata obnove u prvih tri do šest mjeseci trajanja projekta.

Cilj 3

Pružiti potporu centrima za protuminsko djelovanje u aktivnostima oporavka nakon katastrofe, kako bi mogli nastaviti provedbu projekata protuminskog djelovanja.

Cilj 4

Izraditi i potvrditi preporuke i standardne operativne postupke za protuminsko djelovanje nakon prirodne katastrofe i o postignućima obavijestiti protuminsku zajednicu.

Nedavne elementarne nepogode, poplave i klizišta, ostavile su veoma izražene negativne posljedice na situaciju u protuminskom djelovanju u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Srbiji.

1. Stanje prije poplava – „nulto“ stanje, koje treba da sadrži:

• karte miniranih područja,

• karte klizišta, aktivnih, potencijalno aktovnih i neaktivnih, u kojima su uočena minsko-ubojita sredstva, ili za koja se zna da su u prethodnom ratu bila minirana, – Hidrografske karte, karte vodnog područja u odgovarajućem mjerilu koje uključuju

granice riječnih slivova, podslivova s prikazom topografije i korištenja zemljišta, povremenih ili stalnih bujičnih tokova,

• opis poplava i definiranje obuhavta (zoniranje) koje su se dogodile u prošlosti, a koje se odnose na minirane zone, i koje su imale značajne štetne učinke na zdravlje ljudi, okoliš, kulturnu baštinu i gospodarsku aktivnost i za koje je vjerojatnost sličnih budućih događaja i dalje relevantna, uključujući njihov prostorni obuhvat i puteve otjecanja poplavnih voda, te procjenu štetnih učinaka koje su prouzročile,

• i ostalo što će se uočiti nakon pripremne faze ili neposredno u toku izrade projekta.

KONCEPT TERENSKE ANALIZA KLIZIŠTA, NANOSA BUJICA I POPLAVE

2. Trenutno stanje – stanje nakon poplava:

• Sagledati područja u kojima je došlo do pojave poplava, klizišta i bujica, a koji su obilježeni kao minski sumnjiva područja, te locirati i označiti lokalitete na kojima su se pojavila minsko-eksplozivna sredstva nakon poplava, klizišta, bujica i sl., da bi se sagledao utjecaj proteklih događaja na njihovo pokretanje.

• U ovoj fazi bi se trebalo ocjeniti „porijeklo“ pokrenutih mina, odnosno iz kojih zona i na koje lokalitete su minska sredstva pokrenuta.

• Prikupiti klimatske i hidrološke podatke razmatranog područja, relevantne za procese koje su izazvale pokretanje mina i ostalog.

KLIZIŠTA – UZROCI NASTANKA

Činioci koji dovode do promjene sklopa, izmjena strukture i teksture stijena

Činioci koji dovode do promjenje fizičkih svojstava stijena

Činioci koji dovode do promjene naponskog stanja u padini ili kosini

Činioci koji dovode do promjene konfiguracije reljefa

Činioci koji djeluju kombinirano ili udruženo

Klizište u Željeznom Polju

Osnovni elementi klizišta Kliženje je savremeni geološki proces otkidanja i pomjeranja nestabilnih stjenskih masa

u padinama i kosinama, preko stabilne podloge, a po jasno ispoljenoj površini ili zoni

kliženja.

6

Klizište je dio terena koji se translatorno ili rotacijski pomjera preko stabilne podloge,

ili je to dio terena u kome su sačuvana strukturna i reljefna svojstva stvorena ranijim

procesom kliženja.

Nastanak

klizišta je

posljedica

narušavanja

prirodne

ravnoteže

terena, fizičkih

svojstava

stijena,

naponskog

stanja u padini

ili kosini

7

Biološki indikator klizišta ''pijana šuma''

Tehnogeni indikator klizišta – Klizište ''Trebevička ulica''

Opće o bujicama

• U nizu egzogenih i endogenih procesa, koji nose ogromne štete privredi, erozija zemljišta i bujični tokovi zauzimaju posebno mjesto

• Bujični tokovi predstavljaju mješavinu velike količine erodiranog materijala s planinskih i brdskih područja, koji se, zajedno sa vodom, velikom brzinom, niz formirane jaruge spuštaju u niže predjele.

• Intenzitet bujica ovisi o uređenosti slivnog područja, geol-morf., antropogenim faktorima, botaničkim karakteristikama, ...

• Agenda 21, Skup o Zemlji u Rio de Janeiru, 1992. – u okviru strategije održivog razvoja i zaštite čovjekove okoline, govori se o zaštiti zemljišta od širenja erozije i bujičnih pojava.

• Štete u svijetu – preko stotine mil.dolara

• Važnost uređenja slivova i zaštite od bujica, njihove prognoze i dinamike razvoja

8

Bujične pojave i njihove specifičnosti

• Bujični tok predstavlja tok koji je formiran kao rezultanta uzajamnog dejstva vode i produkata razaranja stijenske mase u planinskim područjima, a sastoji se od dvije faze (vode i tvrdog materijala, gline, pijeska, šljunka, krupnih komada stijena – dvofazni tok.

• Razlog nastanka bujica:

– Dovoljna količina vode da pokrene transport razrušenog materijala koji se nalazi na padinama i jarugama.

• Osnovni uzrok: voda

• Udio tvrdog materijala kod bujičnih tokova: od 10, 15 pa do 70%

• Razlika između bujica i drugih vodotokova:

– Kratkovremeno dejstvo,

– Velike količine vode,

– Velika količina erodiranog materijala

9

Rasprostranjenost bujičnih pojava na prostoru BiH

• Od ukupne površine BiH 51.197 km2, oko 90% izloženo je erozionim procesima.

• Prema podacima “Katastra bujičnih tokova i erozionih područja u BiH”, ukupan broj registrovanih bujičnih tokova je 938, sa pripadajućom slivnom površinom od 12.969 km2 ili 25,4% od ukupne površine BiH. • U BiH je na uređivanju bujica i zaštiti

tla od erozije najviše urađeno kroz:

– Izvođenje građevinskih radova u koritima vodotoka – 87%

– Biološki radovi u slivovima – 13%

10

Bujica u Topčić Polju

PRIRODNI PROCESI KOJI UTIČU NA FORMIRANJE BUJICA

• Procesi koji se svakodnevno odvijaju i koji su povezani:

– Hidrološki

– Geološki

• Razlikuju se:

• Endogeni (unutarnji) procesi-Endogene sile su

posljedica visokih temperatura i pritisaka u

unutrašnjosti Zemlje.

• Egzogeni (spoljašnji) procesi-To su erozija, abrazija, denudacija, korozija i akumulacija.

Pod hidrološkim ciklusom se podrazumijeva kružno

kretanje vodene mase (vlage) u raznim oblicima

(agregatnim stanjima) između tla, hidrosfere i

atmosfere, uslijed dejstva Sunčeve energije i

gravitacionih sila .

Klimatske promjene: ubrzani hidrološki ciklus,

ekstremne padavine, brze temperaturne izmjene...

• Hidrološki procesi u prirodi se odvijaju kroz kruženje vode

• Osnovni procesi kruženja vode u zemljinom hidrološkom sustavu su:

– oborine - percipitation P

– isparavanje - evaporation E

– otjecanje -outflow O

– transpiracija - transpiration T

Geološki procesi kontinuirano mijenjaju površinu Zemlje, njen sastav, strukturu, Brzina geoloških procesa je različita od usporenih, jedva primjetinih za čovjeka, do veoma brzih.

vulkani, zemljotresi

• Poplave 2014. Poplave i klizišta u BiH iz maja 2014. godine sa sobom su odnijele i ljudske živote, a u novcima šteta je procjenjena na skoro 4 milijarde KM.

Prema podacima oko 1,6 milijuna ljudi pogođenih poplavama: u Srbiji (32.000 evakuiranih); u Bosni i

Hercegovini (35.000 evakuirano), dok je u Hrvatskoj pod utjecajem poplava bilo oko 40.000 ljudi (18.000 evakuirano).

Osim evakuiranih, mnogo više ljudi napustili to područje.

Srbija: 24 osoba poginulo je u poplavama i jedno-poslijedica klizišta.

Bosna i Hercegovina: broj smrtnih slučajeva je 23.

Dvije osobe poginule u poplavama u Hrvatskoj.

Osim razornih posljedica poplava, dodatnu opasnost predstavlja plavljenje područja za koje se

sumnja da sadrže mine. Opasnosti: Potencijalno širenje i dislokacija mina i neeksplodiranih ubojnih sredstava, rizik od

onečišćenja vode, epidemije , klizišta.

I FAZA PROJEKTA

KLIZIŠTA

DOSADAŠNJE AKTIVNOSTI

– Učešće u izradi sadržaja projekta

– Upoznavanje sa projektom i učesnicima u projektu

– Preuzimanje dijela dostupnih geodetskih podloga

– Preliminarni obilazak terena – klizište „Olovske Luke“

– Kreiranje jedinstvenog obrasca za klizišta na primjeru klizišta „Olovske Luke“

OBRAZAC KLIZIŠTA

• PODLOGE:

– Topografske karte 1:25000

– Digitalni orto photo – prije poplava

– Digitalni model terena – prije poplava

– Digitalno orto photo – nakon poplava

– Digitalni model terena – nakon poplava

– Granice minski sumnjivih područja

– Geodetska situacija klizišta (ekvidistancija 1.0 m)

„Protuminsko djelovanje nakon poplava, regionalni odziv u krizi, razvoj tehnologija i izgradnja kapaciteta“

KLIZIŠTE OLOVSKE LUKE

Orto photo snimak klizišta sa ucrtanom konturom klizišta, smjerovima klizanja i granicama ranije razminiranih zona

Uzdužni profil klizišta

Poprečni profil klizišta

Podaci o klizištu

Z A H V A L A

Zahvaljujemo Ministarstvu vanjskih i Europskih poslova Republike

Hrvatske za promptnu potporu ovom projektu.