Knjižnica i čitaonica „Fran Galović“ Koprivnica (dalje: Knjižnica) narodna je knjižnica, koja obavlja funkciju gradske knjižnice i županijske matične knjižnice. Osnivač i Vlasnik Knjižnice je Grad Koprivnica. Knjižnica kontinuirano djeluje od 1945. Upisana je u sudski registar kao samostalna ustanova na temelju rješenja Okružnog Privrednog suda u Bjelovaru od 03.01.1991. godine i upisana u registarskom ulošku registarskog suda pod brojem 1-1167-US-31/90. Rješenjem Ministarstva kulture i prosvjete od 21.02.1994. osnivačka prava nad Knjižnicom ima Grad Koprivnica (Kl. oznaka: 023-03/94-01-69, Ur. broj: 532-03-3/1-94-01).

Djelatnost Knjižnice obuhvaća nabavu knjižnične građe i izgradnju knjižničnih zbirki, stručnu obradu knjižnične građe prema stručnim standardima, što uključuje izradu informacijskih pomagala u tiskanom i/ili elektroničkom obliku, pohranu, čuvanje i zaštitu knjižnične građe te provođenje mjera zaštite knjižnične građe koja je kulturno dobro. Djelatnost Knjižnice obuhvaća i pružanje informacijskih usluga, posudbu i davanje na korištenje knjižnične građe, uključujući međuknjižničnu posudbu, digitalizaciju knjižnične građe, usmjeravanje i podučavanje korisnika pri izboru i korištenju knjižnične građe, informacijskih pomagala i drugih izvora, vođenje dokumentacije i prikupljanje statističkih podataka o poslovanju, knjižničnoj građi, korisnicima i o korištenju usluga knjižnice, prikupljanje statističkih podataka vezanih uz provedbu propisa kojima se uređuju autorska i srodna prava, pripremanje kulturnih, informacijskih, obrazovnih i znanstvenih sadržaja i programa te obavljanje i drugih poslova sukladno Zakonu o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti te drugim propisima. Pored navedenih djelatnosti Knjižnica može obavljati i druge djelatnosti u manjem opsegu ako služe registriranoj djelatnosti i pridonose iskorištenju prostornih i kadrovskih kapaciteta, a posebno organiziranju i izvođenju programa stalnog usavršavanja u području knjižničarstva.

„Knjižnica – najposjećenije mjesto u Gradu i Županiji za kulturu, informiranje, obrazovanje, cjeloživotno učenje i slobodno vrijeme“.

„Nova knjižnična zgrada i novo bibliobusno vozilo – središta znanja, socijalne osjetljivosti i međugeneracijske solidarnosti za kvalitetniji život u Koprivnici i Koprivničko-križevačkoj županiji u 21. stoljeću“

o usmjerenost na korisnike i njihovo zadovoljstvo knjižničnim uslugama, kao i na dobrobit zajednice u cjelini („knjižnica za sve“, „knjižnica dostupna svima“, „knjižnica kao dnevni boravak grada“, „knjižnica kao radna soba grada“);

o stručno, kompetentno i susretljivo knjižnično osoblje; o raznolikost i kvaliteta knjižničnih usluga, građe i programa; o partnerstva na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini; o promicanje vrijednosti civilnoga društva i participativne demokracije.

radi zadovoljavanja kulturnih, informacijskih, obrazovnih i rekreacijskih potreba stanovnika i gostiju Grada i Županije bez obzira na dob, rasnu ili nacionalnu pripadnost, vjersko ili političko opredjeljenje, u različitim oblicima i pomoću najnovijih tehnologija.

kao „mjestu susreta otvorenom i namijenjenom svima“, „učionici i dnevnom boravku Grada“, „mostu koji povezuje pojedince, udruge, ustanove, tijela lokalne uprave i samouprave“, „mostu koji povezuje kulturu i obrazovanje“, „mostu koji povezuje različite kulture i doprinosi većoj kvaliteti života u lokalnoj zajednici“.

o poticanje čitanja i pismenosti na tradicionalnim i suvremenim medijima; o poticanje cjeloživotnog učenja djece, mladih i odraslih; o poticanje i populariziranje korištenja suvremene informacijsko-komunikacijske

tehnologije; o podupiranje socijalne inkluzije ranjivih skupina građana.

Knjižnica je dobitnica lokalnih, nacionalnih i međunarodnih nagrada i priznanja. U 2020. je dobila:

o Priznanje Američkog knjižničarskog društva za inovativne međunarodne knjižnične projekte za program Mala škola korištenja pametnih telefona za starije osobe (American Library Association (ALA) Presidential Citation for Innovative International Library Projects for Smartphone? Yes, Please! – Face-to-Face Training for Seniors)

o Povelja Saveza društva „Naša djeca“ za uzorno provedenu Naj-akciju u suradnji s Društvom Naša djeca Koprivnica u provođenju lutkarskih predstava.

EIFL nagrada za inovativne knjižnične programe u poticanju socijalne inkluzije za program „Mala škola korištenja pametnih telefona za starije osobe“(2019.);

INELI Balkans Innovation Award (International Network of Emerging Library Innovators/Balkan region) za projekt „Rastemo čitajući: poticanje rane pismenosti u ruralnim područjima Koprivničko-križevačke županije“ (2016.); Priznanje Američkog knjižničarskog društva za inovativne međunarodne knjižnične projekte za program Potpora Romima putem stalnog stručnog usavršavanja – snaga umrežavanja u lokalnoj zajednici (2014.) (The 2014 American Library Association (ALA) Presidential Citation for Innovative International Library Projects for In-house library training program supporting Roma people – the power of networking in local community project); Priznanje Udruge slijepih Koprivničko-križevačke županije za sveukupni doprinos u poboljšanju kvalitete života osoba s oštećenjem vida i njihovo ravnopravno uključivanje i integraciju u svakodnevni život zajednice (2014.); EIFL nagrada za inovativne knjižnične programe u poticanju socijalne inkluzije za program potpore romskoj zajednici pomoću korištenja informacijsko-komunikacijske tehnologije „Jump in the train for a better world“ (2013.); Nacionalno priznanje Hrvatskoga knjižničarskog društva „Knjižnica godine“ za inovativan, kreativan i kvalitetan rad u 2013. (2013.); Povelja „Društva Naša djeca“ i Hrvatskog društva za preventivu i socijalnu pedijatriju pod pokroviteljstvom Ureda UNICEF Hrvatska za uzorno provedenu Naj-akciju 2013. „Male knjižnice u pedijatrijskim ordinacijama“; Nagrada Zaklade Dr. Ljerka Markić Čučuković za poseban doprinos knjižničarskoj struci u 2009. za izobrazbu knjižničara za rad sa slijepim i slabovidnim osobama i sudjelovanje u međunarodnim programima (2010.); Zahvalnica Koprivničko-križevačke županije za razvoj Županije na kulturno-obrazovnom području (2009.); Plaketa Grada Koprivnice za izuzetan doprinos na području kulture i provođenju projekata vezanih uz populariziranje knjige, čitanja i pismenosti (2006.); Nagrada „Pavao Markovac“ Vijeća sindikata Hrvatske Gradskoj knjižnici i čitaonici Koprivnica u znak priznanja za postignute rezultate na širenju knjige i njenom približavanju radnicima u 1979. godini (1980.);

Nagradu Eva Verona višoj knjižničarki Maji Krulić Gačan za posebno zalaganje mladih knjižničara do 35. godina u radu, inovacijama i promicanju knjižničarske struke (2018.); Nagradu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dr. sc. Dijani Sabolović-Krajina za izniman doprinos knjižničarskoj struci u Republici Hrvatskoj (2018.). I ove godine primjeri dobre prakse Knjižnice uvršteni su u brojne domaće i međunarodne publikacije, a ovdje ističemo sljedeće: 1. Gašpar, I., Krulić Gačan, M. Poticanje čitanja može biti zabavno // Hrčak : časopis

Hrvatskoga čitateljskog društva. 59-60(2020). 2. Krulić Gačan, M. Anketa o radu knjižnica na području Društva knjižničara Bilogore,

Podravine i Kalničkog prigorja tijekom epidemije koronavirusa 2020. // Svezak : časopis Društva knjižničara Bilogore, Podravine i Kalničkog prigorja. 22(2020), 18-22.

3. Krulić Gačan, M. Project „Latice“ at the library- distance is not an issue // NAPLE sister libraries blog. Dostupno na : https://www.naplesisterlibraries.org/project-latice-at-the-library-distance-is-not-an-issue/

4. Lukačić, P. Nativna aplikacija Knjižnica „Fran Galović“ // Svezak : časopis Društva knjižničara Bilogore, Podravine i Kalničkog prigorja. 22(2020), 11-12.

5. Pajnić, S., Gašpar I. Pripremi se za budućnost i aktivno sudjeluj u promjenama-radionica za knjižničare Beograd, 26. I 27.9.2019. // Svezak, 22 (2020) 60-61

6. Petrić, D. Modeli i mogućnosti stalnog stručnog usavršavanja knjižničara za djecu i mlade te njihov utjecaj na praksu // Čitalište 36 (Svibanj 2020), str. 37-43 // Dostupno na: https://citaliste.rs/casopis/br36/petric_danijela.html

7. Petrić, D., Gašpar I. Novi programi Dječjeg odjela// Svezak, 22 (2020) 30.

8. Petrić, D., Krulić Gačan, M. Intervju// Svezak : časopis Društva knjižničara Bilogore, Podravine i Kalničkog prigorja. 22(2020), 5-7.

9. Petrić, D., Krulić Gačan, M. Koprivničke knjižničarke u okviru Erasmus+ projekta posjetile Knjižnice grada Aarhusa u Danskoj// Svezak : časopis Društva knjižničara Bilogore, Podravine i Kalničkog prigorja. 22(2020), 68-70.

10. Sabolović-Krajina, D. Design thinking kao poslovni koncept i alat u upravljanju knjižnicama. Vjesnik bibliotekara Hrvatske 63, 1-2 (2020), str. str. 65-82

11. Sabolović-Krajina, D. IFLA CPDWL Satelitski sastanak - knjižničari i informacijski stručnjaci kao (pro)motori promjene: uranjanje, uključivanje i pokretanje digitalne transformacije za pametna društva, Zagreb, 20. - 21. kolovoza 2019. Svezak : časopis Društva knjižničara Bilogore, Podravine i Kalničkog prigorja 22(2020), 55-56. Dostupno na: http://www.drustvo-knjiznicara-bpkp.hr/svezak/svezak22/Svezak_22_2020.pdf

12. Sabolović-Krajina, D. Knjižnica i čitaonica „Fran Galović“ – partner udruzi Roma u projektu (O)drži korak: obrazovanjem romske djece i mladih do održivog razvoja zajednice. Svezak : časopis Društva knjižničara Bilogore, Podravine i Kalničkog prigorja 22(2020), 33. Dostupno na: http://www.drustvo-knjiznicara-bpkp.hr/svezak/svezak22/Svezak_22_2020.pdf

13. Sabolović-Krajina, D. Knjižnice u svijetu – Gradska knjižnica i arhiv Tromsø, Norveška. Svezak : časopis Društva knjižničara Bilogore, Podravine i Kalničkog prigorja 22(2020), 71-72. Dostupno na: http://www.drustvo-knjiznicara-pkp.hr/svezak/svezak22/Svezak_22_2020.pdf

14. Sabolović-Krajina, D. Narodne knjižnice u tranziciji : sociološki aspekti. Samobor : Meridijani, 2020.;

15. Sabolović-Krajina, D. Natječaj „Koprivnički krimić” ili kako na kreativan način potaknuti literarno stvaralaštvo i lokalni kulturni turizam. Svezak : časopis Društva knjižničara Bilogore, Podravine i Kalničkog prigorja 22(2020),29. Dostupno na: http://www.drustvo-knjiznicara-bpkp.hr/svezak/svezak22/Svezak_22_2020.pdf

16. Sabolović-Krajina, D. Učenje od Gradske knjižnice Reykjavik i islandskog modela knjižničnih usluga metodom job shadowing. Vjesnik bibliotekara Hrvatske 63, 1-2 (2020), str. str. 523-554

17. Sabolović-Krajina. D. The Public Library as a Leader in Health Literacy: The Croatian Experience. // Growing Community Health Literacy through Libraries / Edited by Prudence W. Dalrymple and Brian Galvin. Berlin ; Boston : De Gruyter Saur, 2020. Str. 191–206. doi: https://doi.org/10.1515/9783110362640-013

18. Strmečki, J. Koprivničko nakladništvo u 2019. godini Svezak : časopis Društva knjižničara Bilogore, Podravine i Kalničkog prigorja 22(2020), 75. Dostupno na: http://www.drustvo-knjiznicara-bpkp.hr/svezak/svezak22/Svezak_22_2020.pdf

19. Vugrinec, Lj. Festivali bibliobusa kao alat u zagovaranju knjižnica i čitanja // Svezak : časopis Društva knjižničara Bilogore, Podravine i Kalničkog prigorja. 22, 22(2020), 63-65.

20. Vugrinec, Lj. Koprivničke knjigokantice – male slobodne knjižnice // Svezak : časopis Društva knjižničara Bilogore, Podravine i Kalničkog prigorja. 22, 22(2020), 27-28.

21. Vugrinec, Lj. Najknjižničarke Društva knjižničara Bilogore, Podravine i Kalničkog prigorja za 2019. godinu // Svezak : časopis Društva knjižničara Bilogore, Podravine i Kalničkog prigorja. 22, 22(2020), 89-91.

22. Vugrinec, Lj. Pokretne knjižnice-bibliobusi Koprivničko-križevačke županije 1979.-2019.// Podravski zbornik 46, 46(2020), 129-147

23. Vugrinec, Lj. Prvi koprivnički flash mob za populariziranje čitanja // Svezak : časopis Društva knjižničara Bilogore, Podravine i Kalničkog prigorja. 22, 22(2020), 27.

24. Vugrinec, Lj.; Dravinski, P. „U (čitaj mi) knjižnicu – novi program koprivničkog bibliobusa // Svezak : časopis Društva knjižničara Bilogore, Podravine i Kalničkog prigorja. 22, 22(2020), 32.

25. Vugrinec, Lj.; Strmečki, J. „Student na jednu noć“ // Svezak : časopis Društva knjižničara Bilogore, Podravine i Kalničkog prigorja. 22, 22(2020), 31.

Odjeli: Dječji odjel, Odjel za odrasle, Stručno-znanstveni odjel Službe: Bibliobusna služba, Služba nabave i obrade, Županijska matična služba, Računovodstveno-upravna i tehnička služba

Upravno vijeće: Predsjednica Sanja Švarc Janjanin, dr. med., zamjenik dr. sc. Mario Kolar, Ariana Šandl, prof., Jasminka Vajzović, pomoćna knjižničarka i Maja Krulić Gačan, viša knjižničarka Ravnatelj: Karlo Galinec, dipl. oec.

U 2020. godini održano je 16 sjednica Upravnog vijeća te 3 sjednice Stručnog vijeća. U raspravu i odlučivanje o stručnim i organizacijskim poslovima bili su uključeni svi djelatnici Knjižnice preko svojih predstavnika iz redova zaposlenika i Stručnog vijeća.

Ispunjavanje zadaća Knjižnice omogućilo je financiranje knjižnične djelatnosti, prvenstveno sredstvima iz proračuna Grada Koprivnice kao Osnivača, zatim Ministarstva kulture i medija, Koprivničko-križevačke županije te iz vlastitih i ostalih sredstava Knjižnica (donacije, sponzorstva, zakasnine, članarine i dr.). Ukupan prihod u 2020. iznosio je 4.361.378,78 kn (159.943,42 kn više u odnosu na 2019. godinu).

o Prihodi iz Proračuna Grada Koprivnice: 3.021.224,02 kn (69,27 %) gdje bilježimo smanjenje u odnosu na 2019. godinu u iznosu 140.596,60 kn (u 2020. godini je manje prihoda doznačeno za rashode za zaposlene, kao i za nabavu opreme).

o Prihodi iz Proračuna Koprivničko-križevačke županije: 184.000,00 kn (4,22 %) – plaće za djelatnike bibliobusne službe, nabavu knjižnične građe te za programe književno-nakladničke djelatnosti. Kod prihoda Koprivničko-križevačke županije bilježi se smanjenje u odnosu na 2019. godinu u iznosu od 8.500,00 kn.

o Prihodi iz Proračuna Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske (plaća i materijalni troškovi županijske matične službe, nabava knjižnične građe, programi, nabava računala i računalne opreme, nabava uredske opreme i namještaja, nabava opreme za hlađenje, dodatno ulaganje za ostalu nefinancijsku imovinu): 826.887,84 kn (18,96 %), s povećanjem od 39.002,42 kn u odnosu na 2019. godinu. (Povećanje je rezultat povećanih prihoda za plaću županijske matične službe sukladno povećanju osnovice, za nabavu opreme i dodatna ulaganja).

o Vlastiti prihodi (prihodi od prodaje priručnika "Igrajmo se! Čitaj mi! - preporuke roditeljima za poticanje rane pismenosti, Zbornika Socijalno inkluzivne knjižnične usluge, zbornika „Knjižnična usluga za slijepe i slabovidne: stanje perspektive“, slikovnice „Magdalenina knjižnica na kotačima“, vrećica bež i crnih te šalica iznose 2.764,64 kn (0,06 %) te su u odnosu na 2019. godinu znatno smanjeni za 27.526,51 kn (smanjenje zbog prodane količine izdanog Zbornika u 2019. godini).

o Ostali prihodi (članarina, zakasnina, usluge bibliobusa, tekuće donacije, kapitalne donacije, prihodi od prodaje otpisanih knjiga, prihodi od prodaje nefinancijske imovine, tekuće pomoći izvanproračunskih korisnika, EU sredstva) iznose 326.502,28 kn (7,49 %) i u odnosu na 2019. godinu bilježe smanjenje u iznosu od 22.322,73 kn (U 2019. godini ostvaren je prihod od tekućih pomoći međunarodne organizacije EIFL te veći iznos

kapitalnih donacija, kao i uplaćenih donacija za program TEDxKoprivnicaLibrary. Dobivena je donacija 3D printera te programa za mobilnu aplikaciju za korisnike Knjižnice).

o Time je sveukupno smanjenje prihoda od 159.943,42 kn u odnosu na 2019. godinu prvenstveno vezano uz smanjenje prihoda Grada Koprivnice za rashode za zaposlene i nabavu opreme, smanjenje vlastitih prihoda zbog prošlogodišnje prodaje Zbornika te smanjenje ostalih prihoda gdje je u 2019. godini ostvaren prihod od tekućih pomoći međunarodne organizacije EIFL te veći iznos kapitalnih donacija, kao i uplaćenih donacija za program TEDxKoprivnicaLibrary. Također, dobivena je donacija 3D printera te programa za mobilnu aplikaciju za korisnike Knjižnice što je isto utjecalo na smanjenje.

Knjižnica ima 24 zaposlenika na neodređeno vrijeme (21 djelatnika u potpunosti financira Grad Koprivnica, voditeljicu Županijske matične službe financira Ministarstvo kulture i medija RH, a dva djelatnika u bibliobusnoj službi financira Koprivničko-križevačka županija) dok je 1 zaposlenica zaposlena na određeno vrijeme (zamjena za rodiljni dopust). Do 30. 9. 2020. godine jedna osoba dipl. knjižničar u nabavi građe radila je na pola radnog vremena, dok je drugu polovicu radila u Muzeju Grada Koprivnice. Od 1. 10. 2020. godine prelazi na puno radno vrijeme u Knjižnicu. Od 1.10.2019. godine zaposlena je osoba na radno mjesto domara-kotlovničara na neodređeno nepuno radno vrijeme. Obrazovna struktura stalno zaposlenih je: 1 DR, 12 VSS, 2 VŠS, 7 SSS, 2 NKV. Ispomoć su tijekom ljeta pružala 42 studenta – stipendista Grada Koprivnice te 10 volontera.

Jubilarne obljetnice rada u 2020. godini ostvarile su dr. sc. Dijana Sabolović-Krajina, knjižničarska savjetnica za 35 godina te Zvjezdana Trgovčević, pomoćna knjižničarka za 15 godina rada u Knjižnici. S postojećom kadrovskom strukturom Knjižnica je uspjela dobrom organizacijom, koordinacijom i entuzijazmom zaposlenika realizirati postavljene planove i programe rada. Realizacija ovako opsežnog programa rada sa 24 zaposlenika (od čega 17 stručnih djelatnika) ne bi bila moguća da nije bilo timskog rada i maksimalnog zalaganja u suočavanju s problemima u mikro i makro okruženju. S većim brojem zaposlenih olakšao bi se rad te osiguralo da u svakoj smjeni radi po dvoje djelatnika na svakom odjelu što bi osiguralo još kvalitetnije pružanje usluga.

(Prilog 1, Tablice 4)

o Površina unutarnjih prostora: 1058 m2 o Površina vanjskih prostora (dvorište): 278 m2 o Ukupni unutarnji prostor koji koristi Knjižnica: 1258 m2 (1058 m2 u zgradi na Zrinskom

trgu + 200 m2 u dislociranom spremištu u kompleksu Kampusa) o Zgrada na Zrinskom trgu: 642 m2 prostora namijenjenog korisnicima; radni

prostori osoblja u stručnim službama na 1. katu 169 m2 = 15 m2 po djelatniku; podrumsko spremište 158 m2; ostali prostori 89 m2 (priručna spremišta i sl.)

o Dislocirano spremište u kompleksu Kampus: ukupno 200 m2 o 51 % ukupnog prostora dostupno je korisnicima, a 49 % su spremišni i ostali

prostori o Ukupan broj sjedećih mjesta: 111 (85 za korisnike, 26 za djelatnike) o Police u knjižnici: 4181,4 m

• U slobodnom pristupu nalazi se 1353,7 m polica, a u zatvorenom pristupu 2827,7 m – svega 31 % polica je u otvorenom pristupu, a 69 % polica je u spremišnom pristupu.

o Računalna mreža Knjižnice: 2 servera i 41 računalo s pristupom internetu, od kojih 14 za korisnike (9 u Stručno-znanstvenom odjelu, 1 u Odjelu za odrasle, 2 u Dječjem odjelu, 2 u Zajedničkom kreativnom prostoru - Makerspace)

o Fotokopiranje, skeniranje i printanje - 4 unajmljena uređaja od vanjskog poduzeća koje je odabrao Grad Koprivnica preko objedinjene javne nabave

o Obrada, posudba i pretraživanje knjižnične građe odvija se u programu MetelWin (od 1990. u programu CROLIST, a od 1999. u Programu MetelWin);

o Automatizirano upravljanje računalima i pisačima (programi MyPC i PaperCut) od 2012.

o 3M sustav za zaštitu građe od otuđivanja u Stručno-znanstvenom odjelu o Videonadzor

U 2020. krenulo se s planiranjem prostornog razmještaja kako bi se doskočilo prostornim izazovima i kako bi se osigurali prostori za provođenje novih i postojećih programa. Knjižnica se nalazi skoro 40 godina (od 1980.) u povijesnoj zgradi iz 1865., moderno uređenoj na atraktivnoj lokaciji glavnog gradskog trga. Od 1997. do 2003. provedena je adaptacija i rekonstrukcija zgrade, ali kapaciteta za daljnje širenje unutar zgrade više nema. Knjižnica je brojem članova, građe, posjeta i programima premašila 1058 m2 prostora na kojima se trenutno nalazi. Prostor je nedostatan za smještaj građe i provođenja velikog broja programa koje knjižnica provodi i zadovoljavanja potreba velikog broja korisnika koji ju svakodnevno posjećuju. Uz postojeću zgradu knjižnice koristi se i dislocirani spremišni prostor u Kampusu. Prostor knjižnice je nepristupačan mnogima koji imaju teškoće s kretanjem (osobe s invaliditetom u kolicima, mala djeca, starije osobe i dr.). Problem je vlaga u podrumskom spremištu koja ugrožava knjižničnu građu te se moraju koristiti odvlaživači kako bi se osigurali uvjeti adekvatni za smještaj građe. Grad Koprivnica, kao Osnivač Knjižnice, prepoznao je problem nedovoljnog i nefunkcionalnog prostora Knjižnice te se traže rješenja za njegovo otklanjanje. Uz veći i funkcionalniji prostor te bolje uvjete za rad od postojećih, Knjižnica bi građanima mogla osigurati uvođenje novih programa i usluga za sve. Nedostatkom prostora 2020. napravljene su intervencije i razmještaj u postojećem prostoru kako bi se mogle provoditi novoosmišljene usluge i osigurao korisnicima ugodniji boravak u prostorima knjižnice. Tako je u prostor sobe za sastanke, koji je vizualno obnovljen i opremljen novim namještajem ugodnijim za duže provođenje vremena, premještena Čitaonica tiska. Prostor Čitaonice tiska je također renoviran i osvježen te uređen novim namještajem i prenamijenjen u Zajednički kreativni prostor – Makerspace u kojem se provode edukacije, radionice vezane uz nove tehnologije (robotika, 3D printer, VR naočale…) te provodi slobodno vrijeme. Prostor je opremljen sklopivim namještajem tako da se može brzo prenamijeniti za druge potrebe. Provođenjem mjera uzrokovanih epidemijom pokazala se neadekvatnost trenutnog prostora za provođenje programa i događanja zbog velike rascjepkanosti pa svaki zasebni prostor može primiti vrlo mali broj korisnika prema epidemiološkim uputama. Preuređen je i prostor Dječjeg odjela kako bi se skučeni i podijeljen prostor učinio pozivajućim i potaknuo korisnike na što duže zadržavanje uz knjigu i druge programe.

U 2020. doneseni su sljedeći akti: Pravilnik o ostvarivanju i korištenju vlastitih prihoda, Odluka o provedbi postupaka jednostavne nabave, Izmjene i dopune Procedure praćenja i naplate prihoda

i primitaka, Procedura zaprimanja, provjere i plaćanja računa u Knjižnici, Procedura upravljanja i raspolaganja nekretninama.

(Prilog 1. Tablice 1)

Ukupan broj učlanjenih u 2020.: 6740 (5909 obnova, 833 novo učlanjenih) Obnova članstva: 5907 osoba ili 88 % (1256 manje nego u 2019.); Novi članovi: 833 ili 12 % (240 manje nego u 2019.). Teritorijalna distribucija članova: 4270 ili 63 % od ukupnog članstva su stanovnici Koprivnice (782 manje nego u 2019.), tj. svaki sedmi stanovnik Koprivnice (30 854 stanovnika) član je Knjižnice; 2470 osoba ili 37 % od ukupnog članstva ima prebivalište izvan Koprivnice, uglavnom na području Koprivničko-križevačke županije (115 584 stanovnika). S obzirom na broj stanovnika grada Koprivnice i ukupan broj članova, Knjižnica odskače od ostalih narodnih knjižnica u Hrvatskoj po obuhvatu članstva. Subvencionirane članarine osigurao je Grad Koprivnica za 4270 stanovnika, Općina Gola za 56 stanovnika, Općina Legrad 18 stanovnika, Općina Đelekovec za 35 stanovnika, Općina Drnje za 66 stanovnika, Općina Koprivnički Ivanec za 105 stanovnika, Općina Koprivnički Bregi za 88 stanovnika, Općina Molve za 21 stanovnika, a općine koje obilazi bibliobus subvencionirale su članarinu za ukupno 1592 stanovnika. Besplatne članarine: Besplatno je učlanjeno 135 članova, a članarinu su platila 354 člana. Prema Cjeniku Knjižnice, besplatnu članarinu koriste djeca iz obitelji s troje ili više djece, kao i djeca čija su oba roditelja nezaposlena, potom korisnici socijalne pomoći za uzdržavanje. Besplatnu članarinu dobile su i osobe koje su sudjelovale u akcijama Dan knjižnice i Učlanjivanje učenika prvih razreda svih srednjih škola u Koprivnici.

(PRILOG 1. Tablice 2) U ukupnoj strukturi članova po obrazovno-profesionalnom kriteriju najviše ima zaposlenih (1963 ili 29 %), potom učenika osnovnih škola (1936 ili 28 %), djece do osnovne škole (726 ili 12 %), umirovljenika (672 ili 10 %), studenata (563 ili 9 %), učenika srednjih škola (533 ili 8 %) nezaposlenih (251 ili 3 %), ostalih (46 ili 1 %).

Struktura članova po stručnoj spremi ukazuje da je 3903 ili 58 % članova u procesu obrazovanja, 1284 ili 19 % ima srednju stručnu spremu, 965 ili 14 % visoku stručnu spremu/mag. struke, 415 ili 6,3 % višu stručnu spremu/prvostupnik, 126 ili 2 % ima nižu stručnu spremu, 34 ili 0,5 % ima znanstveni magisterij, a 13 ili 0,2 % doktorat znanosti. Prema spolu, u Knjižnicu su se učlanile 4282 ženske osobe (62 %) i 2458 muških osoba (38 %).

Dječji odjel20%

Odjel za odrasle41%

Stručno-znanstveni odjel8%

Bibliobus31%

DISTRIBUCIJA ČLANOVA PO ODJELIMA

Zaposleni 29%

Nezaposleni3%

Umirovljenici10%Osnovna škola

28%

Srednja škola8%

Djeca do osnovne škole12%

Studenti9%

Ostali1%

U procesu obrazovanja

58%

Niska stručna sprema

2%

Srednja stručna sprema

19%

Magistar znanosti1%

Doktor znanosti0%

Viša stručna sprema

6%

Visoka stručna sprema

14%

(PRILOG 1. Tablice 1.2.) UKUPAN BROJ FIZIČKIH POSJETA: 67 813 ili 305 u prosjeku dnevno (za 35137 manje nego u 2019.). Broj posjeta UZ POSUDBU GRAĐE: 55 276 ili 225 posjeta u prosjeku dnevno (za 17 074 manje nego 2019.) Broj posjeta UZ OSTALE USLUGE, OBRAZOVNO-KULTURNE PROGRAME I AKCIJE: 12 537 ili 51 u prosjeku dnevno (za 20 063 manje nego u 2019).

o Posjeti WEB STRANICE: 45 744 (4374 više nego u 2019.) o Upiti preko Facebooka, e-mailom i ostali upiti: 4374 (2875 više nego u 2019.)

(PRILOG 1. Tablice 1.3.) UKUPNO (POSUDBA KNJIGA, CD-a, CD-ROM-ova, zvučnih knjiga): 124 168 jedinica ili 506 u prosjeku dnevno (39002 jedinice ili 24 % manje nego u 2019., odnosno 159 jedinica u prosjeku dnevno manje).

Broj POSUDBI KNJIGA: 120 993 jedinice (36200 jedinica ili 23 % manje nego u 2019.) što je 564 u prosjeku dnevno (6147 manje nego u 2019.)

Broj POSUDBI NEKNJIŽNE GRAĐE: 3175 jedinica (2955 jedinica ili 44,3% manje nego u 2019.) ili 15 u prosjeku dnevno (12 manje nego u 2019.)

UKUPAN BROJ POSUDBI GRAĐE

BROJ POSUDBI

BROJ POSUDBI

(PRILOG 1. Tablice 3)

Ukupni knjižni fond: 188 161 (2552 više nego u 2019.) ili 6,1 knjiga po stanovniku Grada Koprivnice i 1,6 jedinica po stanovniku Županije.

Od toga: KNJIGA 178 961 (2307 više nego u 2019.) ili 5,8 knjiga po stanovniku Grada Koprivnice i 1,5 jedinica po stanovniku Županije. NEKNJIŽNA GRAĐA 9227 (222 više nego u 2019.) ili 0,3 jedinica po stanovniku Grada i 0,08 jedinica po stanovniku Županije.

6661 jedinica knjižne i neknjižne građe u iznosu od 714.352,06 kn (383 jedinica manje i 27.786,41 kn više nego u 2019.). Kupljena su 23 godišta periodike u vrijednosti od 5.447,20 kn koje još nisu uvedena u računalne knjige inventara i nisu pribrojene ovoj statistici. Od toga: 6326 svezaka knjiga u vrijednosti od 694.689,21 kn (250 svezaka knjiga manje, ali u iznosu od 44.401,96 kn više nego 2019). Kupljeno je 5165 svezaka knjiga u vrijednosti od 561.852, 51 kn (88 svezaka knjiga manje, ali u iznosu 8.710,46 kn više nego u 2019.). Na poklon je dobivena 1161 knjiga u iznosu od 132.836,70 kn (162 knjige manje, ali u iznosu od 35.691,5 kn više nego u 2019.) 335 jedinica neknjižne građe u iznosu od 19.622,85 kn (133 jedinica građe manje, u vrijednosti 16.655,55 kn manjoj nego u 2019.). Na poklon je dobiveno 296 jedinica građe u vrijednosti od 14.954,00 kn (114 jedinica više, u iznosu od 4.809,00 kn više nego u 2019.). Nabavljeno je 35 CD-a, 26 CD-ROM-ova, 55 DVD-a, 105 zvučnih knjiga za slijepe i slabovidne, 22 igračke, 85 razglednica i 7 grafičkih mapa.

Ukupno je nabavljeno u 2020. godini 127 jedinica knjižnične građe na stranim jezicima u vrijednosti od 11.183,4 kn – 119 jedinica u vrijednosti od 9.908,63 kn na engleskom jeziku, 8 jedinica u vrijednosti od 1.274,77 kn. U suradnji s Goethe Institutom Kroatien iz Zagreba formirana je Zbirka Goethe koja 2020. sadrži ukupno 246 jedinica knjižnične građe na njemačkom jeziku (126 knjiga i 120 jedinica neknjižne građe). Nabava periodike (novine i časopisi): 87 naslova – 9 naslova dječjih novina i časopisa i 78 naslova novina i časopisa za odrasle. Zavičajna zbirka prikuplja knjige, periodiku i ostalu knjižničnu građu (plakati, katalozi izložbi, pozivnice, prospekti i drugi oblici tzv. sitnog tiska), koja se odnose na osobe i zbivanja u Koprivnici i koprivničkom kraju.

Nabavu građe pratilo je i godišnje izlučivanje iz fonda uništene, dotrajale i zastarjele knjižnične građe. Ukupno su otpisane 4132 jedinice građe i to po kriterijima dotrajalosti 1642 jedinice građe, po kriteriju zastarjelosti 730 jedinica građe i po kriteriju uništenosti 1760 jedinica građe. S obzirom na vrstu knjižnične građe, to je 4019 svezaka knjiga i 133 jedinice neknjižne građe.

Formiranje knjižničnog fonda jedna je od temeljnih funkcija Knjižnice od koje primarno ovisi njezino korištenje i zadovoljstvo građana. Proces nabave reflektirao je multimedijalno usmjerenje knjižnice – uz konvencionalnu građu (knjige, časopise, novine), nabavljala se i tzv. nekonvencionalna građa (glazbeni CD-i, zvučne knjige na CD-ima, CD-ROM-ovi, DVD filmovi, igračke). Nabava knjižnične građe u 2020. bila je manja u odnosu na 2019. godinu i tek prelazi minimum Standarda za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj s obzirom na broj stanovnika grada Koprivnice. Za koprivničku Knjižnicu oni iznose 6000 svezaka knjiga (nabavljeno je 6326 svezaka knjiga). Budući da Knjižnica obavlja poslove županijske matične knjižnice treba imati najmanje 1 knjigu po stanovniku Županije kako bi međuknjižničnom posudbom zadovoljila zahtjeve korisnika općinskih ili gradskih knjižnica u Županiji. Koprivničko-križevačka županija ima 115 584 stanovnika, a Knjižnica posjeduje 178 961 svezak knjiga pa je i u ovom slučaju zadovoljen minimum knjižničnih standarda (1,5 svezaka knjiga po stanovniku Županije). Nabava multimedijalne građe (CD-a, CD-ROM-ova, DVD-a, zvučnih knjiga) u 2020. iznosila je 221 jedinicu te je ispod minimuma knjižničnih standarda od 300 jedinica AV građe. Nabava igračaka ni u protekloj godini nije pratila standarde (100 igračaka godišnje) jer je nabavljeno svega 22 kompleta igračaka. Glavni je razlog nedostatak prostora za njihov smještaj u Dječjem odjelu. Posebno nedostaje prostor namijenjen najmlađima, kako za odvijanje programa knjižnične igraonice, tako i za smještaj pripadajućeg fonda – slikovnica i edukativnih igračaka. Nedostatak prostora postaje opća prepreka daljnjem razvoju Dječjeg odjela, ali i svih ostalih odjela Knjižnice. U 2020. godini na proces nabave i nakladničku produkciju u velikoj je mjeri utjecala epidemija COVID-a 19. U proljeće 2020. proces nabave bio je obustavljen zbog epidemioloških mjera i gotovo nepostojeće ponude nakladnika i distributera. U svibnju 2020. nabava se nastavlja relativno uobičajenim tempom, u skladu s ponudom na tržištu. Godinu je obilježilo i neodržavanje knjižnog sajma Interliber, ponovo zbog epidemioloških mjera, a knjižnica je uspjela nabaviti određen postotak građe po sajamskim popustima, iako u manjoj mjeri nego prijašnjih godina. U 2019. godini odlučeno je da se smanji nabava glazbenih CD-a u odnosu na prethodne godine zbog smanjenog interesa korisnika i zastarjelosti medija. Taj je trend nastavljen i u 2020., a pridružena mu je i smanjena nabava filmova na DVD-ima, također zbog zastarijevanja medija, sve manje ponude na tržištu i sve manjeg broja distributera za ove medije. U 2020. nastavljeno je s redovitom nabavom zvučnih knjiga za osobe s teškoćama u čitanju standardnog tiska, koja je realizirana u skladu s Ugovorom o suradnji s Hrvatskom knjižnicom za slijepe.

U 2020. na poklon je zaprimljeno i obrađeno 1457 jedinica knjižnične građe (1161 svezak knjiga i 296 jedinica neknjižne građe). Stručno je obrađeno i uneseno u računalnu bazu podataka 712 jedinica građe iz otkupa Ministarstva kulture, a 745 jedinica poklonili su ostali donatori (građani, nakladnici, autori). Sveukupno smo poklonili drugima 61 jedinicu knjižnične građe na sljedeći način:

o Kuća Šenoa (Zagreb): 32 jedinice (knjige iz poklona i otpisa) o OŠ Andrije Palmovića Rasinja: 25 jedinica (slikovnice iz otpisa) o Knjižnica Visokog vojnog učilišta „Dr. Franjo Tuđman“: 4 jedinice (3 knjige i 1 DVD iz raznih

poklona) Odabrano je i uz pomoć volontera popisano te pripremljeno za distribuciju još 137 knjiga iz poklona i otpisa za potrebe studenata Odsjeka za hrvatski jezik i književnost Humanističkih studija na Sveučilištu ELTE u Budimpešti. Kako zbog pandemije nije bilo moguće prevesti ove knjige u Mađarsku, one će biti transportirane čim bude moguće.

Stručna obrada građe također je jedna od ključnih aktivnosti Knjižnice, budući da omogućuje organizaciju i orijentaciju u fondu, odnosno pretraživanje i pronalaženje građe po različitim kriterijima. Međutim, ovaj dio knjižničnog poslovanja uglavnom je „nevidljiv“ široj javnosti. Računalno poslovanje u radu s korisnicima (od 1999.) pozitivno se odražava ne samo na stručnu obradu građe nego i na kvalitetu rada s korisnicima. Omogućuje pristup većoj količini informacija na brži i lakši način. Cjelokupni knjižni i veći dio neknjižnog fonda Knjižnice, uključujući i fond bibliobusa, nalazi se u računalnoj bazi koja se može pretraživati, na internetskoj stranici knjižnice (www.knjiznica-koprivnica.hr) ili najnovije putem aplikacije za pametne telefone. Knjižna i neknjižna građa obrađuje se u računalnom programu za katalogizaciju ili na osnovu preuzimanja podataka iz MetelWin baze podataka. Svi računalni katalozi - centralni, abecedni, stručni, naslovni i predmetni su pretraživi u e-katalogu na web stranici ili putem aplikacije.

Građa je smještena na policama u namjenski uređenim prostorima u slobodnom pristupu i spremištima. Čuvanje i zaštita građe odvija se u skladu s knjižničnim pravilima. Knjige se omataju zaštitnim folijama kako bi im se produljio vijek trajanja. U stručnoj obradi građe pomagali su knjižničari s Dječjeg odjela, Odjela za odrasle i Stručno-znanstvenog odjela i to u izradi anotacija, žanriranju, analitičkoj obradi periodike, izradi biltena prinova.

„Magdalenina knjižnica na kotačima“ inspirirana je iskustvom gostovanja Željke Horvat-Vukelja u dječjim vrtićima i školama u Koprivničko-križevačkoj županiji u organizaciji koprivničke bibliobusne službe. Tijekom 2015., 2016. i 2017. godine gostovala je u školama i vrtićima u osam naselja županije. Tijekom susreta i putovanja autorica je upoznala način rada bibliobusne službe, prepoznala njenu važnost u unapređenju kulturnog života malih i udaljenih mjesta, posjetila bibliobusno vozilo, upoznala korisnike pokretne knjižnice i zbližila se s tadašnjom voditeljicom

službe s kojom je usko surađivala u svim koracima organizacije i provedbe gostovanja. Svoje iskustvo pretočila je u toplu i edukativnu priču kroz koju najmlađi čitatelji i njihovi roditelji imaju priliku naučiti čemu služi bibliobus i kako funkcionira knjižnica na kotačima, a čiji je glavni lik, Magdalena, kreiran prema stvarnoj knjižničarki i inspiriran njenim iskustvom rada na terenu i zajedničkim iskustvom provedenih gostovanja. Priča o mladoj knjižničarki koja nastoji privući stanovnike malog mjesta da se učlane u knjižnicu – u njenoj misiji pomoći će joj jedan pas, jedan stariji čovjek će se zahvaljujući knjižničarki prisjetiti svog djetinjstva i mladosti, a mještani koji su bili vječno zaposleni počet će čitati i posuđivati knjige. Kroz sretan završetak priča donosi pouku o važnosti čitanja i zašto treba čitati – jer knjige usrećuju! Budući da je inspirirana upravo radom koprivničkog bibliobusa, korisnicima njegovih usluga i radom djelatnika službe, Knjižnica i čitaonica „Fran Galović“ Koprivnica smatrala je važnim učiniti je dugoročno dostupnom svojim korisnicima, ali i svim ljubiteljima kvalitetnih priča i ilustracija, pa je 2020. godine kao nakladnik krenula u objavljivanje istoimene slikovnice. Ilustracije Andreje Živko dale su život likovima, a slikovnica je objavljena u prosincu 2020. godine. Riječ je o prvoj slikovnici objavljenoj u tiskanom izdanju u nakladi Knjižnice i čitaonice „Fran Galović“ Koprivnica, a uredila ju je i aktivnostima izdavanja koordinirala Ana Škvarić. Rad Službe za nabavu i obradu u 2020. obilježilo je sljedeće:

o rad u otežanim okolnosti zbog uvedenih epidemioloških mjera o tekuća stručna obrada knjižnične građe s naglaskom na serijske publikacije o vraćanje na puno radno vrijeme djelatnice u nabavi od 1. 10. dok je do tada pola radnog

vremena obavljala u Muzeju grada Koprivnice od 1. 3. 2019. godine o smanjena nakladnička produkcija i veća cijena knjižnične građe o istraživanje mogućnosti uvođenja usluge posudbe e-knjiga nabavom platforme za

posudbu knjiga i kupnjom e-knjiga od hrvatskih nakladnika Stalno stručno usavršavanje djelatnika Sudjelovanje u radu tijela Hrvatskoga knjižničarskog društva Ana Škvarić zamjenica glavne urednice Sveska – stručnog glasila Društva knjižničara Bilogore, Podravine i Kalničkog prigorja SWOT ANALIZA. U radu Službe nabave i obrade korištene su zajedničke SNAGE – dugogodišnje iskustvo i stručno znanje djelatnica, timski rad i suradnju sa svim odjelima, fleksibilnost u radu kako bi se prevladale SLABOSTI –bolovanja, puno administrativnih poslova koji oduzimaju vrijeme potrebno za stručne poslove. MOGUĆNOSTI- novi izazovi u budućem radu kroz uvođenje novih vrsta građe, kao i mogućnost sudjelovanja volontera u jednostavnijim poslovima u organizaciji poslova Službe nabave i obrade kako bi se izbjegle ili smanjile potencijalne PRIJETNJE - ovisnost o neizvjesnom razvoju računalnog program koji s koristi u radu; nedovoljan broj stručnog usavršavanja na temu katalogizacije, klasifikacije i predmetizacije; neizvjesnost financiranja za sve odjele i službe; neizvjesnost na hrvatskom tržištu knjiga i neknjižne građe koja je potrebna za zadovoljavanje obrazovnih i kulturnih potreba korisnika.

(Prilog 1. Tablice 1.2. i Prilog 2.) Usluge i kulturno-obrazovni programi održavali su se u Dječjem odjelu, Odjelu za odrasle, Stručno-znanstvenom odjelu i Bibliobusu. Odjeli su radili 245 radnih dana (33 dana manje nego u 2019.) , a Bibliobus 151 radni dan (42 dana manje nego u 2019.).

Dječji odjel namijenjen je djeci od najranije dobi života pa do kraja osmogodišnje škole, njihovim roditeljima, učiteljima, odgajateljima i svima koji su u svojem radu povezani s djecom. Zaposlenici: Danijela Petrić, voditeljica odjela, knjižničar informator, Ida Gašpar, dipl. knjižničar, informator i Jasminka Vajzović, pomoćni knjižničar Pristup, prostor i oprema: 115 m2 površina prostora, 22 sjedeća mjesta za korisnike; ukupno polica u metrima: 434,5 m u spremištu i 254,2 m u slobodnom pristupu. Fond: slikovnice; knjige za djecu; knjige za mlade; stripovi; stručne knjige; priručna ili referentna literatura (rječnici, enciklopedije, leksikoni i sl.); knjige za djecu na stranim jezicima; priručnici za roditelje, odgajatelje, učitelje; časopisi i novine; zbirka građe za čitanje na drugačiji način: zvučne knjige za osobe s teškoćama u čitanju, zvučne knjige za sve, knjige na uvećanom tisku, knjige na brajici, zbirka knjiga „Čitamo s vama: kako prepoznati teškoće u čitanju – disleksiju“; zbirka filmova na DVD-ima; zbirka glazbenih CD-a; društvene igre; igračke; micro:bit računala; BOSON setovi; micro:Maqueen. Nabava u 2020.: 1422 sveska knjiga (113 svezaka manje nego u 2019.); 45 jedinica neknjižne građe (11 CD-ROM-ova, 14 DVD-a, 6 zvučnih knjiga, 12 igračka, 2 periodike), 7 naslova dječjih novina i časopisa. Članstvo: U Dječji odjel je u 2020. učlanjeno 1366 korisnika (20,3 % od ukupnog članstva Knjižnice) što je za 468 članova ili 25,5 % manje u odnosu na prošlu godinu. Obnove članstva - 1160 ili 85 % (za 288 ili 20 % manje), novoučlanjenih - 206 ili 15 % (180 ili 47 % manje novoučlanjenih u odnosu na 2019.). Struktura članstva: Učenici osnovnih škola najzastupljenija su kategorija u Dječjem odjelu – 1043 ili 76,5 %, zatim predškolci – 321 ili 23,5 % članstva Dječjeg odjela (172 ili 8,6 % beba i male djece do 3 godine, a 203 ili 14,9 % djece od 4 godine do polaska u školu) i ustanove, odnosno dječji vrtić - 1 korisnik. Posjeti: 13 996 posjete (57 u prosjeku dnevno), što je za 10 478 ili 42,8 % manje nego u 2019. Najbrojniji posjeti vezani su uz posudbu građe – 10 208 ili 41,7 u prosjeku dnevno; posjete akcijama, projektima i programima 1919; posjete roditelja s bebama i malom djecom te korištenje didaktičkih igračaka 1030; korištenje računalima, tabletom i internetom 354; posudba vrećica iznenađenja 231; korištenje tablet računala 57; društvene igre 55; edukativni posjeti učenika i vrtićaraca 45; korištenje čitaonice 36, korištenje učionice 30, pretraživanje tema 12, korištenje PlayStationa 19.

Budući da je ove godine zbog pandemije uzrokovane virusom COVID-19 bilo nemoguće organizirati većinu programa u fizičkom obliku, Dječji odjel Knjižnice dio programa organizirao je online poput književnih susreta, video-poruka književnika. Zabilježeno je 3576 pregleda online sadržaja za djecu. Povećao se i broj online upita e-mailom i putem društvenih mreža, ukupno 521 upit. Porast posjeta osim u virtualnim uslugama primijećen je i kod posudbe „Vrećica pričalica“. Platne torbe s knjižničnom građom za djecu od godinu dana do polaska u školu dostavljene su u DV „Tratinčica“. Svaka „Vrećica pričalica“ sadrži 3 slikovnice, igračku te promotivne materijale za pisanje kojima roditelji i djeca mogu zabilježiti dojmove o pročitanom. U razdoblju od prosinca 2019. do lipnja 2020. u 20-ak odgojnih skupina djeca su posudila vrećice i čitala s roditeljima. Zabilježene su 222 posudbe. Cilj ovog programa je poticanje čitanja kvalitetnih slikovnica od najranije dobi kao i kvalitetnog provođenja slobodnog vremena u krugu obitelji. Ukupno 231 posudba vrećica što je za 165 više ili u postotku za 250 %. Dječji odjel organizirano je posjetilo 25 učenika iz Osnovne škole „Braće Radić“ i 20 djece polaznika dječjeg vrtića „Tratinčica“. Zbog epidemioloških mjera u većem djelu godine nije bilo moguće organizirati posjete učenika i vrtićaraca pa je ove godine broj organiziranih edukativno-informativnih posjeta pao za 724, odnosno za 94 %. Organizirana su dva susreta s polaznicima DV Tratinčica na otvorenom, na Bašči i Zelenjaku. Pored smanjenog broja organiziranih posjeta, zbog epidemioloških mjera u padu je i broj korištenja sljedećih usluga: korištenje računala (354 ukupno, 1378 manje ili 79,6 %), korištenje tableta (57 ukupno, 260 manje ili 82,0 %), igranje didaktičkim igrama (1030 ukupno, 923 manje ili 47,3 %), igranje društvenim igrama (55 ukupno, manje za 56 ili 50,5 %), posjete kulturno-obrazovnim programima (1919 ukupno, manje za 2057 ili 51,7 %), pretraživanje tema (12 ukupno, manje za 43 ili 78,2 %), čitanje periodike (36 ukupno, 63 manje ili 63,6 %) i korištenje učionice (30 ukupno, 91 manje ili 75,2 %).

Posuđeno je 20 966 svezaka knjiga i to za 10 139 svezaka manje nego u 2019. s ukupnim dnevnim prosjekom od 85,6 knjiga. Posudba knjižne građe u odnosu na 2019. godinu pala je za 32,6 %. Posuđeno je 475 primjeraka neknjižne građe (369 DVD-a, 46 CD-a, 27 CD-ROM-ova i 33 zvučne knjige). U odnosu na 2019. godinu posudba neknjižne građe smanjena je za 57,5 %. Cirkulacija knjižne i neknjižne građe (ukupan broj vraćenih i posuđenih jedinica knjižne i neknjižne građe) iznosila je 42 729 jedinica građe ili 174,4 dnevno. Uspoređujući s 2019. pala je za 28,5 %.

Za pomoć u pronalaženju informacija kao i u odabiru građe Dječji odjel nudi sljedeće informacijske usluge: pronalaženje izvora građe za domaće zadaće i referate u knjižničnom fondu i na internetu i pomoć djeci pri odabiru građe. Informacijska pomagala: e-katalog, bilteni (informacije o novoj knjižnoj i neknjižnoj građi), popisi tema u stručnim časopisima. U Dječjem odjelu izvršeno je pretraživanje tiskanih i e-izvora za 12 tema (za 43 ili za 78,2 % manje nego u 2019.).

U Dječjem odjelu na raspolaganju su računala za obradu podataka i pristup internetu te tableti, printer, skeneri i fotokopirni aparat. Broj korištenja računala i interneta u Dječjem odjelu u 2020. iznosio je 354 ili 1,4 korištenja dnevno (1378 ili 79,6 % manje nego u 2019.). Zabilježeno je 57 korištenja tablet računala što je u prosjeku 0,2 korištenja dnevno (260 ili 82,0 % manje nego u 2019.). Stalno stručno usavršavanje djelatnika Djelatnice Dječjeg odjela sudjelovale su na 15 stručnih skupova i stručnih programa od kojih je 7 održano online. Održale su 10 izlaganja na stručnim skupovima i radionicama; objavljen je 1 stručni recenzirani rad u kojem je predstavljena praksa Dječjeg odjela za knjižničare u Srbiji; 2 stručna recenzirana rada su u postupku objavljivanja te je objavljeno 5 stručnih članaka i priloga. Suradnja s medijima (informiranje i promidžba) Za radio-postaje dane su 4 izjave. Za nacionalnu TV postaju snimljen je 1 prilog o projektu „Knjige za bebe“ kao i 1 prilog za lokalnu TV postaju. Napisane su 43 najave i osvrti na događanja i napravljeno 90 Facebook objava. Sudjelovanje u radu tijela Hrvatskoga knjižničarskog društva i grada Koprivnice Ida Gašpar zamjenica je predsjednice Komisije za knjižnične usluge za djecu i mladež Hrvatskog knjižničarskog društva te članica uredništva Sveska – stručnog glasila Društva knjižničara Bilogore, Podravine i Kalničkog prigorja. Danijela Petrić član je koordinacijskog odbora akcije „Sretno dijete - sretan grad – Koprivnica“ i članica Glavnoga odbora Društva knjižničara Bilogore, Podravine i Kalničkog prigorja. U 2020. godini rad Dječjeg odjela obilježilo je sljedeće:

• zatvorenost i prilagodba poslovanja - poštivanje epidemioloških mjera što je uzrokovalo pad broja članova za 25,5 %, pad posudbe knjižne građe za 32,6 % te pad ukupnog broja posjeta Dječjem odjelu za 42,8 %

• u fokusu rada bilo organiziranje online programa za djecu, 8 programa s 3576 pregleda i 1 za odgajatelje sa 70 posjeta (sudjelovali odgajatelji širom Hrvatske)

• povećana je komunikacija s korisnicima putem društvenih mreža (90 Facebook objava), aplikacije knjižnice i e-maila (521 upit)

• pripreme i otvaranje novog kreativnog prostora Makerspacea, osmišljavanje prostora, radionica, nabava opreme i namještaja

• nastavak suradnje s Institutom za razvoj i inovativnost mladih u obliku donacija nove opreme, edukacija knjižničara i organiziranje edukacija za korisnike

• preuređenje prostora i novi razmještaj građe u dječjem odjelu • obilježavanje 20 godina projekta „Knjige za bebe“, osmišljavanje novih promidžbenih

materijala, konferencija za tisak, donacija ilustracija akademske slikarice Sanje Rešček Ramljak, nagradna igra s 58 sudionika

• završetak Erasmus+ programa Knjižnica kao središte neformalnog i informalnog učenja mladih i osmišljavanje novih programa i usluge za mlade: Prostor za vas, Ljeto za obitelj, BookTalk za odgajatelje, Festival dječje književnosti

• u fokusu rada bio je rad na poticanju čitanja kroz organizaciju programa Olimpijade čitanja (unatoč epidemiji sudjelovalo 100 djece kroz slobodne prijave i posuđeno 906 knjiga), festival „Uberi priču“, festival „Mali Galović“ u okviru „Galovićeve jeseni“,

sudjelovanje korisnika u virtualnom programu „Vaš glas za Zemlju spas“ dostupno na: http://www.knjiznica-koprivnica.hr/knjiznica/default_vijest.asp?sid=8353 i „Zeleni superheroji pišu priče“, dostupno na: https://bit.ly/3rq7jD7

• priprema sadržaja za novu internetsku stranicu Knjižnice • pokrenuta suradnja s DND Koprivnica u provođenju lutkarskih predstava – Povelja

Saveza društva „Naša djeca“ za uzorno provedenu Naj-akciju • u fokusu rada bilo je i stručno usavršavanje knjižničara, sudjelovalo se na ukupno 15

skupova i programa edukacije, održano je 10 izlaganja (5 više u odnosu na 2019.) i objavljen je 1 recenzirani stručni rad u međunarodnom časopisu, 1 recenzirani stručni rad u postupku objavljivanja i 5 nerecenziranih stručnih priloga

• ističemo sudjelovanje u stručnim tijelima Hrvatskog knjižničarskog društva

SWOT ANALIZA. U radu Dječjeg odjela korištene su zajedničke SNAGE - iskustvo djelatnica, spremnost na timski rad i suradnju s drugim ustanovama i udrugama, bogata vanjska suradnja, zainteresiranost za rad s djecom i njihov napredak u raznim područjima (informacijska i informatička pismenost, čitanje od najranije dobi, teškoće u čitanju i pisanju) kako bi se prevladale, prilagodljivost novim uvjetima poslovanja SLABOSTI - puno administrativnih poslova koji oduzimaju vrijeme za rad s korisnicima, kadrovske promjene, neprilagođen prostor, posebno za bebe i malu djecu i nemogućnost dolaska osoba s invaliditetom, nedostatak još jednog djelatnika. MOGUĆNOSTI koje zaposlenici Odjela imaju su stalno stručno obučavanje i usavršavanje, novi izazovi u budućem radu s obzirom na veliki napredak informacijsko-komunikacijske tehnologije, brojne sadržaje i aktivnosti kojima treba obuhvatiti različite dobne skupine različitih potreba kako bi se smanjile potencijalne PRIJETNJE - negativan utjecaj medija/tehnologije i sve manja potreba za korištenjem tiskanih izvora, nedostatak prostora za knjige i sadržaje koji bi zadovoljavali potrebe svih dobnih skupina korisnika Dječjeg odjela, nemogućnost napredovanja u struci osoba sa srednjom i višom stručnom spremom, epidemije i nemogućnost fizičkog dolaska u knjižnicu.

Odjel za odrasle (u prizemlju) i Stručno-znanstveni odjel (na drugom katu knjižnične zgrade), iako fizički odvojeni, namijenjeni su istim korisničkim skupinama – mladima (srednjoškolcima i studentima) i odraslima. Zaposlenici - Odjel za odrasle: Petar Lukačić, viši knjižničar-informator i voditelj odjela, Maja Krulić Gačan, viša knjižničarka-informatorica, Darko Jovičić, pomoćni knjižničar, Zvjezdana Trgovčević, pomoćna knjižničarka i pomoć volontera. Stručno-znanstveni odjel: Kristian Ujlaki, viši knjižničar, informator-voditelj odjela, Josipa Strmečki, viša knjižničarka informatorica, Dijana Sabolović-Krajina, knjižničarska savjetnica.

Odjel za odrasle: 133 m2 površine prostora i 7 sjedećih mjesta za korisnike; sveukupno 1431 metar polica, od toga 462,7 m polica u slobodnom pristupu, a 968 metara u podrumskom spremišnom prostoru - to znači da je u spremištu trenutačno dvostruko više ukupnog fonda Odjela za odrasle. Stručno-znanstveni odjel: 292 m2 površine prostora i 40 sjedećih mjesta za korisnike; sveukupno 1375,1 m polica – 548,4 m polica u slobodnom pristupu, 826,7 m u spremišnom prostoru – skoro dvostruko više fonda nalazi se u spremišnom prostoru.

Odjel za odrasle: hrvatska i svjetska književnost; popularno-stručna literatura; knjige na stranim jezicima; zavičajna građa; lektira za srednju školu; referentna ili priručna građa; DVD igrani i dokumentarni filmovi; Romska knjižna polica; Zbirka „Čitajte na drugačiji način“ - zvučne knjige za osobe s teškoćama čitanja (za slijepe i slabovidne, disleksične, osobe s demencijom i slabijom motoričkom pokretljivošću i dr.) i zvučne knjige za sve osobe; preporučna polica lijepe književnosti i publicistike; strip, Kutak za mlade. UKUPNO: 75 745 jedinica građe (73 224 sveska knjiga, 2521 jedinica neknjižne građe). NABAVA u 2020.: ukupno 3 083 jedinice građe – 2 965 svezaka knjiga; 118 jedinice neknjižne građe (27 DVD-a, 87 zvučnih knjiga na CD-u, 2 CD-ROM-a, 2 CD-a). Stručno-znanstveni odjel: stručna i znanstvena literatura; priručna ili referentna građa (rječnici, leksikoni, enciklopedije i sl.); stručni časopisi; službene publikacije; Zavičajna zbirka; Zbirka dr. Leandera Brozovića; Zbirka Vinka Vošickog; Zbirka Olivije Fištrović; Glazbena zbirka; Zbirka filmskih klasika; Zbirka starih razglednica; Zbirka grafičkih mapa. UKUPNO: 36 432 jedinice građe (33 687 svezaka knjiga, 2745 jedinica neknjižne građe). NABAVA u 2020.: ukupno 926 jedinica građe (166 jedinica građe više nego 2019.). Od toga 763 sveska knjiga (71 sv. knjiga više nego u 2019.); 163 jedinice neknjižne građe, (5 CD-ROM-ova, 30 CD-a, 5 DVD-a, 85 razglednica) – (95 više nego u 2019.), 39 naslova stručnih časopisa, 10 naslova lokalnih, zavičajnih časopisa.

U ova dva odjela u 2020. učlanjeno je ukupno 3 529 odraslih korisnika ili 52,4 % ukupnog članstva knjižnice (u Odjel za odrasle 2900 učlanjenih, 367 manje nego u 2019.) i 629 učlanjenih na Stručno-znanstveni odjel (50 više nego u 2019.). Ukupno 317 korisnika manje nego u prethodnoj godini. U strukturi Odjela za odrasle najzastupljenije su zaposlene osobe – 1505 ili 51,9 %, a potom umirovljenici 519 ili 17,9 %, učenici srednjih škola 423 ili 14,59 %, studenti 275 ili 9,48 % i nezaposleni 170 ili 5,86 % i ostali 8 ili 0,28 %. U 2020. u strukturi onih koji se učlanjuju u Stručno-znanstveni odjel najzastupljeniji su studenti 273 ili 43 % (213 ili 37 % u 2019.), zaposleni 195 ili 31 % (201 ili 35 % u 2019.), nezaposleni 43 ili 7 % (59 ili 10 % u 2019.), srednjoškolci 58 ili 9 % (55 ili 9 % u 2109.). – porast studenata za 60 i pad nezaposlenih za 16.

U Odjelu za odrasle zabilježen je 31 581 posjet (5856 manje nego u 2019.) ili 129 u prosjeku dnevno. Najviše posjeta vezano je uz posudbu građe 30 593. Prosječno je 125 korisnika dnevno posudilo oko 259 jedinica građe (knjiga, DVD-a, zvučnih knjiga). Zabilježeno je 849 posjeta uz književne susrete, predavanja i radionice i 139 uz pretraživanje tema. U odnosu na 2007. (24 608) broj posjeta uz posudbu građe u 2020. (30 599) poraslo je za 24,35 %. U Stručno-znanstvenom odjelu zabilježeno je 8249 posjeta (7414 manje nego u 2019.) ili 34 u prosjeku dnevno. Posjete uz posudbu građe iznosile su 4004 ili 21 u prosjeku dnevno, posjeti uz korištenje interneta 1158 ili u prosjeku 5 korištenja dnevno, korištenje učionice 590 ili 2 u prosjeku dnevno, 605 posjeta uz zahtjeve za teme; uz književne susrete, predavanja i dr. za odrasle 663 posjeta, tehničke usluge (skeniranje, fotokopiranje, spiralno uvezivanje) 196, posjeti uz korištenje računala 711, čitaonica časopisa 254, posjete uz posudbu časopisa 64, 68 posjeta za međuknjižničnu posudbu.

Pogled na statističke podatke pokazuje da su glavni pokazatelji kao što je broj članova veći za 9 % u odnosu na 2019. Zbog višetjedne zatvorenosti Knjižnice i pandemijskih mjera primjetan je očekivani pad korištenja usluga koje zahtijevaju dolazak korisnika u prostor Odjela. Tako su potpuno izostale edukativne posjete učenika prvih razreda srednjih škola, 60 % je bila manja posjeta predavanjima i književnim susretima, 60 % manje se koristio internet, korištenje prostora za učenje je palo za 25 %, a posjete vezane uz posudbu za 23 %.

U Odjelu za odrasle posuđeno je 63 061 svezak knjiga (13 255 manje nego u 2019.) i 1 034 jedinica neknjižne građe (456 manje nego u 2019.) – 441 DVD film i 593 zvučne knjige za slijepe i slabovidne i/ili zvučne knjige sveukupno iz zbirke „Čitajte na drugačiji način“. Od 2007. godine (57 795) do 2020. godine (64 095) broj posudbi knjižnične građe porastao je za 10,9 %. Cirkulacija knjižne i neknjižne građe u 2020. (ukupan broj vraćenih i posuđenih jedinica knjižne i neknjižne građe) iznosila je u Odjelu za odrasle 133 110 jedinica (543 u prosjeku dnevno) ili 23 129 jedinica manje nego u 2019. U Stručno-znanstvenom odjelu posuđena su 9 144 sveska knjiga (1187 svezaka manje nego u 2019.) i 86 jedinica neknjižne građe - glazbenih CD-a, (819 jedinica manje nego u 2018.). Cirkulacija knjižne i neknjižne građe (ukupan broj vraćenih i posuđenih jedinica knjižne i neknjižne građe) na Stručno-znanstvenom odjelu iznosila je 15 124 (62 u prosjeku dnevno). Međuknjižničnom posudbom realizirano je 68 posudbi ili 51 posudba manje nego u 2019. Razlog padu je taj što se od 2020. godine posudba građe Odjela za odrasle odvija u Odjelu za odrasle.

Informacijske usluge pokrivaju velik broj aktivnosti kojima je cilj brzo i učinkovito pružanje informacija potrebnih korisnicima. Informacijska pomagala: e-katalog, izrada plakata događanja, newsletter, web 2.0 alati; žanriranje knjiga i posebne žanrovske oznake na knjigama; izdvajanje knjiga na policu s novim naslovima; preporuke na internetskoj stranici knjižnice i društvenim mrežama (Facebook i Instagram); preporuke „Čitatelji preporučuju čitateljima“, popisi trilogija, pripreme materijala za TV. U 2020. pretraženi su izvori za 139 tema u Odjelu za odrasle (25 manje nego u 2019.).

U 2020. pretraženi su izvori za 605 tema u Stručno-znanstvenom odjelu. Konstantno visok broj informacijskih upita na zadanu temu za izradu seminara, maturalnih, diplomskih i ostalih stručnih radova pokazuje da je korisnicima, uslijed sve veće količine informacija, sve više potrebna stručna pomoć knjižničara pri pretraživanju, vrednovanju i odabiru kvalitetnih izvora informacija i baza podataka. Preko nacionalne internetske informacijske službe „Pitajte knjižničare“, otvorene 24 sata dnevno, dostupne svima i uvijek, odgovoreno je na 21 upit (Josipa Strmečki 6, Kristian Ujlaki 15) (u 2009. na 38 upita, u 2010. na 111 upita, 2011. na 95 upita, u 2012. na 88 upita, u 2013. na 153

upita, u 2014. na 176 upita, u 2015. na 167 upita, u 2016. na 48 upita, 2017. na 40 upita, 2018. na 30 upita , 2019. 35 upita).

Odjel za odrasle. Od ostalih usluga treba izdvojiti: telefonska i internetska rezervacija knjiga i produživanje posudbe (samo na Odjelu za odrasle bilo je 2 524 poziva korisnicima, (što je za 41 više nego u 2019.); SMS obavještavanje dužnika o vraćanju knjiga; sandučići za primjedbe, žalbe i pohvale; ulazne rampe i interfon za lakši pristup Knjižnici osobama s invaliditetom; naočale s dioptrijom (donacija optike Vazdar od 2013.) za one koji su zaboravili vlastite naočale - ta se usluga u 2020. koristila 23 puta (73 manje nego u 2019.). Stručno-znanstveni odjel. Korištenje informatičkih i tehničkih usluga bilježi pad u odnosu na prethodnu godinu. Internet se koristio 1158 puta ili 5 korisnika u prosjeku dnevno što čini pad korištenja od 60 %. Razlog tome je višetjedna zatvorenost Knjižnice i protupandemijske mjere kao i sve dostupniji besplatan internet odnosno porast Wi-Fi spotova (centar grada, kafići). PC za obradu teksta koristio se 711puta ili 2 korisnika dnevno što je porast u odnosu na prošlu godinu (651 korištenje), a tehničke usluge (skeniranje, fotokopiranje, spiralno uvezivanje) 196 korisnika što je otprilike na razini 2019 godine. Razlog svakodnevnog korištenja je popularizacija tehničkih usluga i sadržaja među kategorijom nezaposlenih sugrađana koji su prepoznali Stručno-znanstveni odjel kao mjesto gdje pripremaju dokumentaciju potrebnu za traženje zaposlenja (pisanje, ispis, fotokopiranje, skeniranje i slanje mailom potencijalnim poslodavcima).

Odjel za odrasle Sudjelovanje na 8 stručnih skupova. Održana 4 izlaganja na stručnim skupovima i radionicama; objavljena su 4 stručna članka. Stručno-znanstveni odjel Sudjelovanje na 6 stručnih skupova. Održana su 2 izlaganja, objavljena je jedna stručno-znastvena knjiga koja je uvrštena u popis obvezne literature za pripremu stručnog ispita za zvanje diplomirani knjižničar. Jedno poglavlje u inozemnoj stručnoj knjizi. Objavljena su 2 stručna članka u recenziranom časopisu i pet stručnih priloga u nerecenziranom časopisu. Napisana je jedna recenzija za prijevod strane knjige.

Odjel za odrasle Za radio postaje dano je 15 izjava, a za lokalne i nacionalne TV postaje 2 izjave. Napisane su 64 najave i osvrta na događanja. Stručno-znanstveni odjel Održana je jedna konferencija za medije. Za radio postaje dana su 3 intervjua, a za lokalne i nacionalne TV postaje 2 intervjua i jedno snimanje priloga na Odjelu. Napisano je 15 najava i osvrta na događanja.

Stručno-znanstveni odjel Dijana Sabolović-Krajina članica je Komisija za usluge za osobe s invaliditetom i posebnim potrebama HKD-a, Komisije za upravljanje HKD-a, Komisija za teoriju i znanstveni rad HKD-a

Stručno-znanstveni odjel Dijana Sabolović-Krajina je članica Knjižničnog vijeća - Povjerenstva za predlaganje viših stručnih zvanja i radne skupine za izradu Pravilnika o stručnim zvanjima u knjižničarskoj struci

Maja Krulić Gačan glavna urednica Sveska – stručnog glasila Društva knjižničara Bilogore, Podravine i Kalničkog prigorja. Maja Krulić Gačan predsjednica je Koprivničkog ogranka Hrvatskog čitateljskog društva.

U 2020. rad Odjela za odrasle odredilo je nekoliko bitnih značajki: o ograničenja u radu zbog epidemiološke situacije o otvorenje Makerspacea o provođenje novih programa (Prostor za Vas i Posjetitelj za 5!) o priznanje Američkog knjižničarskog društva za program Mala škola korištenja

pametnih telefona o daljnji razvoj i prodaja aplikacije za pametne telefone mKnjižnica/Knjižnica Fran Galović o selidba i reorganizacija spremišta u Kampusu o organiziranje online književnih susreta i programa o uključivanje u projekt Udruge „Latica“ „Inkluzivno volontiranje“ o intenzivan rad s korisnicima i najveća manipulacija građom (ovaj odjel ima osjetno

najveći broj korisnika i građe u usporedbi s drugim odjelima; polovica građe ovog odjela nije u slobodnom pristupu, nego se nalazi u spremištima, pa su građani zakinuti za osnovne usluge koje im knjižnica nudi zbog nedostatka prostora za svu građu; zbog konstantnog priljeva građe djelatnici odjela trebaju svakodnevno spuštati građu u podrumsko spremište kako bi u odjelu pripremili mjesta za novu građu; pult Odjela zapravo je „recepcija“ Knjižnice gdje korisnici dobivaju prve informacije o Knjižnici i događanjima u njoj, kao i pružaju različite informacije o gradskim događanjima);

o aktivno sudjelovanje u organizaciji i vođenju knjižničnih kulturno-animacijskih programa;

o stalno stručno usavršavanje: sudjelovanje na stručnim skupovima, uključujući pozvana izlaganja o dobroj knjižničnoj praksi, objavljivanje članaka

o aktivno uključivanje u informiranje javnosti i popularizaciju zbirki i usluga Odjela za odrasle (kontinuirana suradnja sa sredstvima javnog priopćavanja)

o moderiranje internetske stranice i društvenih mreža knjižnice o pomoć u stručnoj obradi građe (skeniranje naslovnica, uvođenje dodatnog označavanja

žanrova) SWOT ANALIZA. U radu Odjela za odrasle korištene su zajedničke SNAGE - iskustvo, rad s korisnicima, bavljenje knjigom i novim medijima, komunikacija, volja za napredovanjem, znatiželja, timski rad i bolja ekipiranost odjela, kako bi se prevladale SLABOSTI – najveći broj korisnika i građe, previše manipulativnih poslova, manjak vremena za kvalitetniju komunikaciju i planove rada, rascjepkanost pažnje informatora na istovremeni rad s korisnicima, projektima i tekućim stručnim poslovima. MOGUĆNOSTI koje zaposlenici Odjela imaju su daljnji razvoj, rast i učenje, pojačani rad na edukaciji korisnika u korištenju Odjela i usluga Knjižnice te pokretanje novih usluga kako bi se smanjile potencijalne PRIJETNJE – nezainteresiranost korisnika za nove modele rada, prijetnja suvremenih tehnologija, pretrpanost polica, prijetnja od bolovanja i ostanka jednog zaposlenika samog u odjelu.

Stručno-znanstveni odjel – zaključne napomene: U 2020. prioriteti u radu Stručno-znanstvenog odjela bili su:

o rad s korisnicima i građom - fokus na nezaposlene, srednjoškolce i studente, o informatičko i informacijsko podučavanje, o informacijska pomagala – teme, Pitajte knjižničare, o i u pandemiji COVID-19 i fizičkoj zatvorenosti i životu u karanteni, Stručno-znanstveni odjel

je nastavio funkcionirati kao dinamično mjesto za učenje i istraživanje. Knjižničari su preko interneta pružili čak 70 odgovora na informacijske upite uglavnom učenika i studenata, a što su nastavili i radom u fizičkom prostoru u posebnim epidemiološkim uvjetima. Ukupno je od siječnja do kraja rujna izvršeno informacijsko pretraživanje knjižnih i elektroničkih izvora za 320 informacijskih upita korisnika. Od svibnja do listopada računala i mjesta za učenje koristilo je 225 mladih i starijih,

o Stručno-znanstveni odjel kadrovski nije kompletiran - u popodnevnoj smjeni radi samo jedan viši knjižničar. Došlo je i do kadrovske promjene - umjesto Karla Galinca u odjelu radi Dijana Sabolović-Krajina. Time je odjel ostao bez informatičara što je važno s obzirom na mnoštvo računalne i informatičke opreme na Odjelu. U prošloj godini također je bilo potrebno intenzivno obučavati novu djelatnicu za rad s građom i uslugama koje Odjel nudi. S druge strane, nova djelatnica je donijela u rad odjela svoja stručna znanja koja je uvrštavaju u sam vrh hrvatskog knjižničarstva,

o praksa pokazuje da Stručno-znanstveni odjel i dalje koriste studenti Sveučilišta Sjever – Sveučilišni centar Koprivnica iako imaju svoju knjižnicu - radi se o zahtjevnoj skupini korisnika s brojnim i tematski specifičnim zahtjevima za pronalaženje izvora za rješavanje tema stručnih radova; za studente Sveučilišta Sjever – Sveučilišni centar Koprivnica riješeno je oko 300 zahtjeva za teme, tj. pronađeni su izvori za njihove stručne radove – seminare i završne radove što je porast od 50% u odnosu na 2019. godinu,

o izrada informacijskih pomagala - e-baza s preko tisuću tema za stručne radove s izvorima koje su pronašli knjižničari na zahtjev studenata i srednjoškolaca konstantno se nadopunjavala tijekom 2020.,

o dugotrajna bolovanja, što se dodatno odrazilo na neekipiranost stručnog osoblja, kao i zamjene na poslovima stručne obrade građe

o u vrijeme protupandemijskih mjera djelatnici su više tjedana radili od kuće, o izvršena je opsežna revizija periodike (zbirka stručnih, znanstvenih i zavičajnih časopisa i

novina od 350 naslova), o uređeno je spremište u Kampusu – premješteno je 8 500 knjiga, o sudjelovanje u organizaciji knjižničnih kulturno-animacijskih programa, o stalno stručno usavršavanje: sudjelovanje na nacionalnim i međunarodnim stručnim

skupovima, uključujući pozvana izlaganja o dobroj knjižničnoj praksi, objavljivanje članaka i sl.

SWOT ANALIZA. U radu Stručno-znanstvenog odjela korištene su zajedničke SNAGE - profesionalan odnos knjižničara prema radu i korisnicima; stručni, sposobni i iskusni djelatnici; vrijedne i kvalitetne zbirke, tehnička oprema i informacijska pomagala kako bi se prevladale SLABOSTI – neadekvatan i nedostatan prostor za neke usluge i sadržaje, kao što su nedostatak prostora za tihi rad korisnika, nedostatak izdvojenog prostora za stručni rad knjižničara, teška dostupnost odjela i usluga koje pruža za određene skupine korisnika zbog smještaja na 2. katu uz brojne stepenice, skučeni prostor među policama koji onemogućava mimoilaženje dvije osobe, ali i vizualni pregled građe na policama, dislociranost spremišnih prostora za građu SZO koji se nalaze na dvije etaže u zgradi Knjižnice i u izdvojenom spremišnom prostoru u „Kampusu“ i u spremištu na Trgu bana Josipa Jelačića; potencijalna nedovoljna stručnost zbog stalnog napretka IT i e-sadržaja; kadrovska neekipiranost. MOGUĆNOSTI - novi, prikladniji i funkcionalniji prostor; stalna stručna edukacija i praćenje razvoja IT tehnologije i e-sadržaja; jačanje partnerstva s

pojedincima, udrugama i institucijama; kvalitetniji tretman od strane Osnivača kako bi se potencijalne PRIJETNJE - neizvjesna epidemiološka situacija, sve neizvjesnija gospodarska situacija, produbljivanje kriza te odražavanje toga na knjižnicu, kao i stalne promjene u potrebama i ponašanju korisnika svele na najmanju moguću mjeru.

Bibliobus („putujuća knjižnica“, „knjižnica na kotačima“) namijenjen je osobama koje zbog udaljenosti svojeg mjesta stanovanja ne mogu koristiti stacionirane knjižnice. Posebna pozornost posvećuje se djeci predškolskog i školskog uzrasta – učenicima osnovnih škola i polaznicima dječjih vrtića u udaljenim naseljima, starijima i nemoćnima. Kratka povijest: Prvi bibliobus nabavljen je 1979. godine, kao četvrti te vrste u Hrvatskoj. Zbog dotrajalosti i čestih kvarova u 2003. se krenulo u nabavu novog, suvremenijeg vozila, koje je počelo s radom 13. 3. 2004. godine. Zaposlenici: Valentina Mikec dipl. knjižničar – informator; Siniša Lukač, vozač- pomoćni knjižničar. Stajališta sveukupno: 50 stajališta u 39 naselja. 40 stajališta u 33 naselja na području 17 općina (ukupno 42 300 stanovnika) - Koprivnički Bregi i Glogovac; Gola, Otočka, Novačka, Ždala i Gotalovo; Novigrad Podravski i Delovi; Drnje i Torčec; Koprivnički Ivanec i Kunovec; Rasinja, Subotica Podravska, Veliki Poganac i Kuzminec; Sokolovac i Velika Mučna; Hlebine, Legrad, Peteranec i Sigetec; Đelekovec i Imbriovec, Kloštar Podravski, Podravske Sesvete, Ferdinandovac, Kalinovac, Novo Virje (Medvedička, Drenovica i Crnec) i Molve. 10 stajališta u 6 naselja u gradu Koprivnici, odnosno u njegovim rubnim naseljima - Jagnjedovec, Reka, Starigrad, Vinica i Bakovčice, Dom za starije i nemoćne u Koprivnici, poduzeće Carlsberg Croatia i Kampus.

S općinama i poduzećem Carlsberg su sklopljeni ugovori o financijskoj naknadi za ovu uslugu, iz koje se pokriva članarina za stanovnike općina i naselja, odnosno zaposlenike poduzeća. U sufinanciranje ove djelatnosti uključena je i Koprivničko-križevačka županija (od 2008.), koja iz svoga Proračuna pokriva oko 60 % troškova djelatnosti pokretne knjižnice. Fond za djecu i mlade: slikovnice, lektire za osnovnu i srednju školu, beletristika za tinejdžere, stripovi, stručno-popularna literatura, zbirka DVD filmova (igrani i animirani), zbirka zvučnih priča na CD-ima, glazbeni CD-i, časopis O.K. za čitanje u bibliobusu. Fond za odrasle: hrvatska i svjetska književnost, stručno-popularna literatura, Glas Podravine i Podravski list za čitanje u bibliobusu. Ukupan fond (31. 12. 2020.): 25 723 jedinice knjižnične građe Nabava u 2020.: ukupno 1176 jedinica knjižne građe, od toga je nabavljeno 527 jedinica za odrasle i 649 jedinica za djecu. Nabavljena je 291 jedinica knjižne građe više, odnosno 33 % više nego u 2019. Nabavljeno je 17 jedinica neknjižne građe. Članstvo: u 2020. godini u bibliobus je učlanjeno ukupno 1845 korisnika što je 713 korisnika ili 28 % manje nego 2019.

Posjeti: Ukupan broj posjeta bibliobusu (posudba i posjete polaznika dječjih vrtića i učenika osnovnih škola) iznosio je 10 465 (4027 ili 28 % korisnika manje nego 2019.), a bibliobusom se prosječno služilo 69 korisnika dnevno (jednako kao u 2019.). Radi upoznavanja usluga bibliobusa zabilježena su 4 grupna posjeta djece iz dječjih vrtića i 16 grupnih posjeta učenika osnovnih škola s ukupno 262 posjeta. Radi sudjelovanja u kulturnim i animacijskim programima (čitaonice, pričaonice, radionice, književni susreti, kvizovi, natječaji, čitaonica tijekom edukativnih posjeta) zabilježena su ukupno 748 posjeta što je 54 % manje u odnosu na 2019. Razlog smanjenja broja korisnika i posjeta poglavito je pandemija uzrokovana virusom COVID-19 radi koje je 41 dan manje obilazio teren ili 21 % manje nego u 2019. godini. Radi straha od zaraze manje su dolazili stariji korisnici, a radi mjera za sprječavanje širenja pandemije u odgojno-obrazovnim ustanovama, manje su dolazila djeca iz vrtića i škola. Iz istog razloga nisu mogli biti održavani posjeti bibliobusa drugim ustanovama i institucijama koje nisu redovna stajališta bibliobusa, kao niti konferencije i susreti bibliobusnih službi na kojima su prošlih godina održavani edukativni posjeti lokalnog stanovništva.

Posudbene usluge U 2020. godini u bibliobusu su ukupno posuđene 29 942 jedinice građe; 27 822 sveska knjiga i 2120 jedinica neknjižne građe – 11 619 ili 30 % svezaka knjiga manje i 1040 ili 33 % jedinica neknjižne građe manje nego 2019. Razlog tome je pandemija uzrokovana virusom COVID-19 radi koje je bibliobus obilazio teren 41 dan ili 21 % manje nego u 2019. godini te nisu mogli biti održavani programi koji bi poticali na posuđivanje građe. Prosječno je u bibliobusu posuđeno 198 jedinica građe dnevno u 151 radnom danu u 2020. godini. Informacijske usluge Stručna i savjetodavna pomoć pri odabiru građe; pronalaženje potrebne građe, računalno pretraživanje baze podataka knjižnice po autoru, struci i predmetu; prikupljanje rezervacija i dostava rezerviranih knjiga korisnicima. Društvene mreže Facebook stranica koprivničkog bibliobusa redovito se ažurira i bilježi stalan porast broja korisnika. Godina je započeta s 860, a završena sa 924 pratitelja. Na FB stranici objavljuju se vijesti vezane uz aktivnosti bibliobusa, atraktivne novosti i važne obavijesti. Na Instagram profilu godina je započeta s 237, a završena s 368 pratitelja. Knjižnični stacionari Knjižnični stacionari obnovljeni su u OŠ Koprivnički Bregi, OŠ Sokolovac, njihovim područnim školama te u PŠ Plavšinac. Formiran je knjižnični stacionar u OŠ Rasinja. Stacionari su formirani u suradnji sa školskim knjižničarima i učiteljima, a ostavljena građa prilagođena njihovim potrebama. Uz obnovu stacionara u PŠ Plavšinac odrađen je i program upoznavanja s bibliobusom i pričaonica sa 7 posjeta. Stalno stručno usavršavanje U 2020. osoblje bibliobusa sudjelovalo je na 5 radionica i stručnih skupova, a održalo je 2 izlaganja na stručnim skupovima. Suradnja s medijima (informiranje i promidžba) U 2020. godini Bibliobusna služba zabilježila je 5 najava i osvrta u medijima o svom redovitom poslovanju, događanjima i aktivnostima. Prilozi su zabilježeni na lokalnim portalima i tiskovinama:

Klikaj.hr, Drava.info, Glas Podravine i Prigorja. Zabilježeno je jedno gostovanje na ALFA radiju iz Bjelovara. Zaključne napomene U 2020. godini rad Bibliobusne službe obilježilo je:

o Nastavak projekta „Rastemo čitajući: program poticanja rane pismenosti u ruralnim područjima Koprivničko-križevačke županije“

o Obnova i otvaranje malih književnih stacionara u pojedinim osnovnim školama pod nazivom „(U)čitaj mi knjižnicu“

o Pružanje usluga i provođenje animacijskih programa, programa za poticanje čitanja, edukativnih programa u skladu s mjerama za sprječavanje pandemije uzrokovane virusom COVID-19

o 10. veljače zaposlen je novi radnik na mjesto voditelja Bibliobusne službe SWOT ANALIZA. U radu Bibliobusne službe korištene su unutarnje SNAGE - stručno znanje i iskustvo zaposlenika, suradnja i pomoć kolega, timski rad; tradicija u pružanju usluge, bogati fond i namjensko vozilo te mogućnost korištenja garaže radi zaštite vozila; zadovoljstvo korisnika i zainteresiranost građana za uslugu bibliobusa kako bi se prevladale SLABOSTI - velik broj stajališta u samo jednoj smjeni i stoga velika frekvencija posjeta u kratkom vremenu zadržavanja na stajalištima; nedostatak zaposlenika tj. još jedne dvočlane posade koja bi omogućila uvođenje druge smjene rada vozila; prekidi u obilasku terena i otežani uvjeti rada na terenu uslijed pandemije koronavirusa. MOGUĆNOSTI koje se u daljnjem radu mogu još iskoristiti jesu daljnja izgradnja fonda i pružanje usluga u skladu s potrebama korisnika, nastavak financijske podrške općina, Županije i Grada, uvođenje novih usluga i programa za korisnike, pojačana promidžba usluge kako bi se izbjegle, odnosno što više ublažile potencijalne PRIJETNJE - povremeni nedolazak bibliobusa na stajališta zbog lošeg vremena, kvarova ili bolesti zaposlenika, problemi na tehničkim pregledima zbog sve starijeg vozila te problemi sa sufinanciranjem usluge i zbog toga eventualni otkazi stajališta.

Knjižnica od 1995. godine ima funkciju matične knjižnice za narodne i školske knjižnice na području Koprivničko-križevačke županije koju obavlja u skladu s Pravilnikom o matičnoj djelatnosti knjižnica u Republici Hrvatskoj (NN 43/01). Voditeljica Županijske matične službe je Ljiljana Vugrinec, knjižničarska savjetnica. Primarni zadaci Županijske matične službe: razvoj mreže knjižnica u Županiji, stručni nadzor i unapređenje rada narodnih i školskih knjižnica, edukacija i stalno stručno usavršavanje knjižničara, promicanje i zagovaranje knjižnica i čitanja te knjižničarstva općenito.

Knjižničnu mrežu narodnih i školskih knjižnica u Koprivničko-križevačkoj županiji čini 5 narodnih knjižnica (3 gradske u Koprivnici, Križevcima i Đurđevcu i 2 općinske u Virju i Gornjoj Rijeci), 2 bibliobusa - pokretne knjižnice (u Koprivnici i Križevcima) i 34 školske knjižnice (26 u osnovnim i 8 u srednjim školama). Od 2015. ostvareno je 100 % pokrivenosti knjižničnim uslugama svih jedinica lokalne uprave u Županiji: bibliobusi pokrivaju sve općine bez knjižnica: koprivnički bibliobus ima stajališta u 17 općina, a križevački u 3 općine.

Budući da je gotovo cijela 2020. godina prošla u znaku pandemije koronavirusa i bolesti COVID-19, način rada Županijske matične službe također se morao prilagoditi novonastaloj situaciji. Prvi dio godine, u siječnju i veljači, rad se odvijao redovito, a u tom razdoblju također je izvršeno vremensko i organizacijsko planiranje i koordiniranje cijelog niza aktivnosti koje su trebale biti provedene tijekom prve polovice 2020. godine. Međutim, uvođenjem lockdowna većina

tih dogovorenih aktivnosti (stručne edukacije, skupovi i izlaganja, animacijske aktivnosti i programi za korisnike, posjeti knjižnicama i stručni nadzori itd.) morala je biti otkazana.

Tijekom lockdowna voditeljica Županijske matične službe radila je od kuće, ukupno 37 radnih dana, što uključuje i 14 radnih dana godišnjeg odmora kada je također obavljala stručne poslove prema potrebi.

U okviru materijalnih troškova za obavljanje matične djelatnosti, bilo je potrebno tijekom godine više puta provoditi rebalans raspoloživih sredstava, s obzirom na smanjeni broj planiranih aktivnosti, putovanja zbog stručnih posjeta knjižnicama i sudjelovanja na stručnim skupovima te nemogućnosti organiziranja stručnih edukacija za koje su bila predviđena sredstva. U suradnji i uz odobrenje Ministarstva kulture i medija, isplanirane su i realizirane nove aktivnosti u okviru matične djelatnosti za koje su utrošena sredstva.

Raspoloživa sredstva iz materijalnih troškova ŽMS-a najvećim dijelom preusmjerena su u program Knjige za bebe, koji je za 2020. dobio već određena sredstva iz Ministarstva kulture i medije, te je povećana količina nabavljenih paketića s prvom slikovnicom za bebe rođene u koprivničkom rodilištu, kao i količina promotivnih materijala o samom programu i o županijskim knjižnicama koje sudjeluju u njegovom provođenju, uz Knjižnicu i čitaonicu „Fran Galović“ Koprivnica kao organizatora i koordinatora programa.

U suradnji Dječjeg odjela i ŽMS-a, osmišljen je vizualni identitet novih promotivnih materijala programa Knjige za bebe, pripremljen sadržaj i napravljeno grafičko oblikovanje te tiskani materijali i to: 200 deplijana o narodnim knjižnicama i bibliobusima u Županiji, 200 plakata i 3000 bookmarkera za promociju programa Knjige za bebe; nadalje, tiskano je po 1000 kom brošura Knjige za bebe i prijavnica za besplatno učlanjene beba u sve knjižnice i bibliobuse u Županiji te nabavljeno 1000 platnenih torbica s otisnutim logom projekta i 1008 komada slikovnica za startne paketiće za poticanje čitanja. Također su iz sredstava materijalnih troškova za djelatnost ŽMS-a grafički oblikovana i tiskana tri promotivna stojeća bannera – po jedan za program Knjige za bebe, za Bibliobus i za ŽMS.

U 2020. godini Županijska matična služba provodila je redovno godišnje prikupljanje i analizu podataka o poslovanju narodnih i školskih knjižnica koji se koriste za planiranje unapređenja rada i poslovanja knjižnica. U okviru nacionalnog online sustava za statističko praćenje i vrednovanje podataka o poslovanju knjižnica, voditeljica ŽMS-a provodila je u prva tri mjeseca 2020. koordinaciju, prikupljanje i kontrolu podataka iz knjižnica u županiji te edukaciju knjižničara u narodnim i školskim knjižnicama za rad u online sustavu. Za vrijeme lockdowna i rada od kuće, izrađene su analize poslovanja narodnih i školskih i poslane nadležnim ustanovama i institucijama te osnivačima pojedinih knjižnica.

Naglasak je u 2020. bio na održanju postojeće mreže knjižnica i bibliobusnih stajališta te dostignutog standarda knjižničnih usluga, a osobito na pružanju podrške knjižnicama i knjižničarima u situaciji rada za vrijeme pandemije, kako za vrijeme lockdowna, tako i nakon ponovnog otvaranja knjižnica i nastavka rada u izvanrednim uvjetima, sve do kraja godine.

Odvijala se suradnja s narodnim i školskim knjižnicama i bibliobusima kroz stručno-savjetodavnu pomoć u radu, pripremu i prosljeđivanje različitih smjernica te praktičnu pomoć vezanu za rad u uvjetima pandemije, kao i za one zajedničke programe i aktivnosti županijskih knjižnica koje je bilo moguće provesti u datim okolnostima.

Pružena je stručna, savjetodavna i/ili praktična pomoć u 11 provedenih revizija i/ili otpisa knjižnične građe knjižnične građe od toga 6 u narodnim i 5 u školskim knjižnicama.

Tijekom cijele 2020. provodile su se pripreme za prijavu na Poziv „Čitanjem do uključivog društva“, koji je i objavljen na samom kraju godine, 23. 12. 2020., i u kojem je kao prihvatljiva aktivnost predviđena nabava bibliobusnih vozila. U slučaju da se ostvari financiranje projekata prijavljenih na ovaj poziv u knjižnicama Koprivničko-križevačke županije, to će značiti znatno unaprjeđenje za županijsku knjižničnu mrežu jer će omogućiti nabavu novih bibliobusa neophodnih za održanje knjižnične usluge u općinama bez knjižnica, kao i za uvođenje suvremenih usluga povezanih s novim tehnologijama koje se u sadašnjim vozilima ne mogu pružati jer su ona u obje postojeće bibliobusne službe u Županiji istrošena i tehnološki zastarjela – koprivnički bibliobus je star 17, a križevački 12 godina.

Realizirano je 20 fizičkih stručno-savjetodavnih posjeta knjižnicama, radi uvođenja novih djelatnika, pomoći u provođenju revizije i otpisa, praćenje usluge bibliobusa itd. – u 9 školskih, 11 narodnih knjižnica i bibliobusa, te 9 virtualnih sastanaka-posjeta radi provođenja stručnog nadzora, od toga je 8 nadzora provedeno u školskim knjižnicama i 1 u narodnoj knjižnici. U sklopu nadzora, pripremljena su izvješća o ispunjavanju standarda i uvjeta za rad za one knjižnice koje su se morale upisati u Upisnik knjižnica nakon stupanja na snagu novog Pravilnika o Upisnika knjižnica (NN 78/2020). Ostalim knjižnicama koje su u Upisnik morale unijeti izmjene ili dopune, u skladu s novim Pravilnikom, ŽMS je pružila stručno-savjetodavnu pomoć i dala potrebne upute.

Županijska matična služba bila je savjetodavno uključena u suradnju vezanu za uređenje i opremanje 4 školske i 5 narodnih knjižnica.

Škole u kojima se radilo na uređenju prostora knjižnica su OŠ Đuro Ester Koprivnica (dovršenje adaptacije prostora i opremanje novim namještajem), OŠ Braća Radić Koprivnica (stručno savjetovanje oko preuređenja knjižnice i nabave nove opreme), OŠ „Grigor Vitez“ Sveti Ivan Žabno (uređenje prostora i nabava opreme), buduća nova OŠ u Koprivnici - OŠ Podolice (upućene preporuke Gradu Koprivnici, kao osnivaču buduće škole, vezano za uređenje i opremanje školske knjižnice u zgradi čija se gradnja priprema).

Narodne knjižnice: u Knjižnici i čitaonici „Fran Galović“ Koprivnica nastavljeno je zagovaranje projekta gradnje nove knjižnice. U 2020. dislocirano spremište preseljeno je u novu zgradu. Realiziran je projekt uređenja višenamjenskog prostora Makerspacea. U Gradskoj knjižnici „Franjo Marković“ Križevci nabavljeni su novi kompaktusi za podrumsko spremište knjiga, a u Gradskoj knjižnici Đurđevac razmatrane su, u suradnji s Gradom Đurđevcom, mogućnosti otkupa dodatnog prostora za potrebe proširenja Dječjeg odjela. U Virju nastavljene su pripreme za adaptaciju potencijalnog novog prostora knjižnice čije je uređenje prijavljeno za financiranje iz EU fondova. U Gornjoj Rijeci razmatrane su mogućnosti nabave dodatnih polica za smještaj građe, ali i mogućnosti preseljenja knjižnice u veći prostor koji će ujedno biti dostupniji korisnicima s teškoćama u kretanju.

Stručno usavršavanje tijekom 2020. odvijalo se gotovo u cijelosti putem webinara, online sudjelovanja na stručnim skupovima i različitih drugih virtualnih oblika stručnih usavršavanja. Održana je 1 fizička edukacija za knjižničare na temu „E-knjige u programu Metel“

(17. 6. 2020.) s 10 polaznika, dok su dvije radionice dogovorene početkom godine u suradnji sa CSSU-om zbog pandemije morale biti otkazane.

Kao mentor, voditeljica ŽMS-a pratila je i ocjenjivala 1 studenticu bibliotekarstva tijekom studentske prakse (40 sati), pružala stručno-savjetodavnu pomoć kod izrade dipl. rada na temu koprivničke Knjižnice 1 diplomantici knjižničarstva, kod priprema za polaganje stručnih ispita (1 šk. knjižničarki), pri uvođenju novih djelatnika u knjižnicama (5) ili zamjena za odsutne knjižničare (6), davala preporuke i izrađivala opise kompetencija u svrhu zapošljavanja knjižničara i sl. (5) te u svrhu napredovanja u struci (ostvareno 1 napredovanje u zvanju u Županiji – viši knjižničar u NK Virje).

Voditeljica ŽMS-a sudjelovala je u 14 programa stručnog usavršavanja (od toga 13 online), među kojima na dva međunarodna skupa, te održala 6 stručnih izlaganja na regionalnim, nacionalnim i međunarodnim skupovima (od toga 5 online).

Održana su 2 fizička i 1 online radni sastanak ravnateljica i ravnatelja narodnih knjižnica s područja Županije te 2 radna sastanka sa školskim knjižničara koprivničkih škola, radi razmjene informacija i dogovora o suradnji te davanja preporuka za rad knjižnica u uvjetima pandemije. S ciljem stručnog savjetovanja, voditeljica ŽMS-a održala je veliki broj individualnih konzultacija, što osobno, tj. prilikom posjeta knjižnicama ili dolaskom knjižničara na konzultacije u matičnu knjižnicu, što telefonom ili putem različitih virtualnih kanala, kao što su e-mail, messenger, viber itd.

Voditeljica ŽMS-a sudjelovala je u pripremi i prijavi Erasmus+ projekta „Putujuće knjižnice bez granica“ koji je odobren za financiranje u svibnju 2020. Radi se o projektu kojeg je prijavilo i provodi Društvo knjižničara Bilogore, Podravine i Kalničkog prigorja, a u njemu sudjeluju Silvija Perić iz Virovitice i Ljiljana Vugrinec iz Koprivnice. Cijeli projekt zamišljen je i planiran zajedno s kolegama iz Španjolske i Katalonije, Udrugom španjolskih putujućih knjižničara ACLEBIM te u suradnji s Ministarstvom kulture (Departament de Cultura, Generalitat de Catalunya) Vlade Katalonije, autonomne pokrajine u Španjolskoj, kao partnerom i domaćinom u projektu.

Za provođenje projekta odobrena je u cijelosti zatražena financijska potpora u iznosu od 3842 eura. Projekt traje godinu dana i uključuje mobilnost u Španjolsku u trajanju od 9 dana. Krajnji je cilj poboljšati usluge za odrasle korisnike knjižnica na području Društva, posebno u ruralnim područjima, i to osobito unaprjeđivanjem rada i usluga pokretnih knjižnica – bibliobusa u regiji.

Predviđeno je da tijekom mobilnosti sudionice projekta posjete katalonske gradove Barcelonu i Lleidu te se upoznaju s radom i programima niza knjižnica, posebno bibliobusa. Ugovor za projekt potpisan je s AMPEU u srpnju 2020., ali je početak samog projekta s kolovoza 2020. odgođen za 15.12.2020., u skladu s prilagodbama svih projekata odobrenih u 2020. godini do kojih je moralo doći uslijed pandemije korona virusa. Tako i spomenuta mobilnost u Španjolsku nije provedena u rujnu 2020. kao što je prvobitno planirano, već je odgođena za 2021. godinu.

U 2020. godini voditeljica ŽMS-a sudjelovala je u dva programa Knjižnice održana u fizičkom obliku za korisnike: u pripremi i provedbi radionice za mlade s ciljem poticanja čitanja „Expecto vaccinum – čarobni napitci iz svijeta Harry Pottera u doba pandemije“ - održana su 2 programa s ukupno 20 polaznika, te je sudjelovala u provedbi programa „Uberi slikovnicu“, s 30-ak djece-sudionika, kao koordinator volontera i suorganizator izvedbe programa.

Voditeljica ŽMS-a također je bila uključena (animiranjem potencijalnih govornika i snimanjem vlastitog videa) u snimanje promotivnog prigodnog videa „Knjiga koja mi je promijenila život“ povodom Noći knjige '20 koji je prikazan na društvenim mrežama Knjižnice.

Voditeljica ŽMS-a bila je uključena u odabir knjiga iz otpisa i raznih poklona te u pripremu za njihovu posudbu u Knjigokanticama - malim slobodnim knjižnicama, pokrenutima prema ideji međunarodne inicijative Little Free Libraries. Iako su u prvih 5 mjeseci rada (od listopada 2019. do ožujka 2020.) koprivničke Knjigokantice naišle na odličan odaziv građana te je kroz njih za to vrijeme procirkuliralo i posudilo se više stotina knjiga, njihovu prvu godinu rada obilježila je pandemija korona virusa, zbog čega su sredinom ožujka 2020. morale biti ispražnjene, radi zaštite korisnika od potencijalne zaraze. Iako sve do kraja godine nije bilo moguće ponovno otvaranje Knjigokantica, voditeljica ŽMS bila je i nadalje uključena u prikupljanje i pripremu građe za posudbu u Knjigokanticama te u njihovo promoviranje putem društvenih mreža i medija, u očekivanju ponovnog otvaranja Knjigokantica u 2021. godini.

Tijekom 2020. godine voditeljica ŽMS-a koordinirala je suradnju uspostavljenu početkom te godine s Odsjekom za hrvatski jezik i književnost Humanističkih studija Sveučilišta ELTE u Budimpešti čija se lektorica za hrvatski jezik Knjižnici obratila za pomoć oko nabave građe na hrvatskom jeziku za studente koji na Sveučilištu ELTE studiraju hrvatski jezik. U tu svrhu odabrano je i popisano 137 knjiga iz viškova i otpisa koprivničke Knjižnice koje su pripremljene za distribuciju, ali zbog pandemije u 2020. nisu još mogle biti transportirane do Budimpešte, već će se transportirati čim bude moguće. Također, voditeljica ŽMS-a koordinirala je prikupljanje knjiga za potrebe studenata hrv. jezika i manjinske hrvatske zajednice u Budimpešti i iz drugih knjižnica u Županiji te u obližnjim knjižnicama s područja regionalnog Društva knjižničara.

Voditeljica ŽMS objavila je 1 nerecenzirani stručni članak u Podravskom zborniku br. 46(2020.) te 7 stručnih priloga u stručnom časopisu Svezak u kojem je i član uredništva. Kao stručna recenzentica sudjelovala je pripremi nacionalnog stručnog časopisa Vjesnik bibliotekara (s 2 izrađene recenzije). Također je pripremila dva rada za stručne recenzirane publikacije, od kojih je jedna međunarodna, za koje se čeka objavljivanje.

U okviru suradnje s medijima, bila je uključena u izvještavanje javnosti o aktivnostima Knjižnice i u promoviranju njenih usluga i događanja za korisnike putem radija, televizije i tiskanih medija: sudjelovala je u 1 press konferenciji (povodom 20 godina programa Knjige za bebe), dala 5 izjava za radio i TV, pripremila 9 objava za medije. Bila je jedna od članica uredništva web stranice Knjižnice te administrator nekoliko knjižničnih FB stranica i grupa na kojima je u 2020. ukupno objavila preko 200 objava s ciljem informiranja i zagovaranja knjižnica i čitanja. FB stranica Županijska matična služba Koprivnica, formirana početkom 2019., na kraju 2020. imala je 112 pratitelja te znatno pridonosi dodatnom promoviranju djelatnosti Matične službe i populariziranja knjige, knjižnica i čitanja.

Knjižnica je provodila brojne kulturno-obrazovne i animacijske programe i projekte za djecu, mlade i odrasle s ciljem promocije i popularizacije knjige, čitanja i pismenosti na tradicionalnim i novim medijima, podupiranja kreativnosti i stvaralaštva te uključivanja u društveni život naše lokalne zajednice putem knjižnice. Ovi programi nisu se odvijali samo u knjižničnoj zgradi, nego i u vanjskim prostorima – ispred knjižnice na glavnom gradskom trgu (pod suncobranima u ljetnim mjesecima), u dječjim vrtićima, zdravstvenim ustanovama, Gradskom parku i drugdje. Knjižnica je pri tome koristila prednost svoje lokacije u samom središtu grada, tj. na glavnom gradskom trgu, gdje je najveća frekvencija građana. Velika pozornost posvećivala se kvaliteti tih programa, a u provedbi se surađivalo s mnogobrojnim gradskim i županijskim udrugama.

Izložbe knjižnične građe u izlozima Knjižnice: 34 Knjige za bebe U 2020. godini Knjižnica i čitaonica „Fran Galović“ Koprivnica provela je program „Knjige za bebe“ - program poticanja rane pismenosti u Koprivničko-križevačkoj županiji. Program se provodio tijekom cijele 2020. godine s ciljem skretanja pozornosti prvenstveno roditeljima, ali i javnosti općenito, na značaj ranih poticaja za razvoj vještina čitanja kod djece već od rođenja. Pokrenut je 1999. i pionirskog je karaktera u Republici Hrvatskoj. Uključen je kao primjer dobre prakse u hrvatsko izdanje IFLA-inih Smjernica za knjižnične usluge za bebe i malu djecu (Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2008. Str. 39-40.). Program je predstavljen na prvoj međunarodnoj konferenciji za poticanje rane pismenosti „Prepare for Life! - Raising Awareness for Early Literacy Education“, Leipzig, Njemačka, ožujak 2013. i međunarodnoj izložbi „Bookstart over the world“. Promotivni video ove usluge dostupan je na: https://www.youtube.com/watch?v=agjTSh5dPFw. U 2015. program je uvršten u primjere dobre prakse ELINET-a - Europske mreže za poticanje pismenosti. Dostupno na: http://www.eli-net.eu/good-practice/examples-of-good-practice/detail/project/knjige-za-bebe-books-for-babies Od 1999. do 2020. prvu slikovnicu i informacije o važnosti čitanja djeci od najranije dobi primilo je 16 549 djece i njihov obitelji. U 2020. godini zahvaljujući financijskoj potpori Grada Koprivnice, Koprivničko-križevačke županije i Ministarstva kulture i medija obilježeni je 20 godina provođenja projekta te su napravljeni novi promidžbeni materijali. Rezultati: - 740 podijeljenih informativno-edukativnih paketa koje pripremaju knjižničarke na Dječjem odjelu i dijele majkama u rodilištu u suradnji s Neonatološkim odjelom Opće bolnice „Dr. Tomislav Bardek“ Koprivnica. Učlanjeno je u Dječji odjel Knjižnice 118 djece u dobi od 0 do 3 godine i 188 u Bibliobusu. Izravno iz projekta u 2020. učlanjeno je 19 beba. - za promidžbu projekta i za startne pakete nabavljeno je: ilustracije za plakat i deplijan; dizajn plakata, bookmarkera i deplijana; tisak plakata, deplijana, bookmarkera, brošura, prijavnica za besplatno učlanjene, platnene torbice s tiskom, slikovnice; nagradna igra na Facebook stranici povodom obilježavanja 20 godina projekta – sudjelovalo 58 roditelja s primjerima kako čitaju djeci.

Pričaonica za bebe i malu djecu do 3 godine Program se provodi od 2008. godine, a cilj je podupirati rani odgoj djece, razvijanje rane pismenosti te stjecanje navike dolaska u knjižnicu od najranije dobi. Istovremeno je namijenjen djeci i roditeljima. Sastoji se od slušanja priča i pjesmica, crtanja, lutkarskih predstava, preporuka roditeljima što i kako čitati djeci te igara za razvoj psihomotoričkih vještina. Ovaj program provodi se u prostoru Čitaonice tiska na 1. katu knjižnice u termina prema dobi djeteta. U programu su

sudjelovale odgajateljice, knjižničarke te profesorica glazbe. U 2020. zbog zatvorenosti knjižnice te zbog pridržavanja epidemioloških mjera održano je 4 programa manje i 276 posjeta manje ili -58 %. Rezultati: 5 programa, ukupno 199 posjeta. Pričaonice za djecu od 4 do 6 godina Pričaonica se kontinuirano održava od 1983. Cilj ovog najstarijeg edukativno-animacijskog programa za predškolsku djecu je poticanje čitateljskih interesa i razvoj kulture čitanja od predškolske dobi; obogaćivanje rječnika, proširivanje općeg znanja djeteta, poticanje mašte i kreativnosti, unapređivanje sposobnosti slušanja, socijalizacija djece. Od posebnih tema treba izdvojiti gostovanje veterinara, profesora i učenika glazbene škole i članova Udruge slijepih Koprivničko-križevačke županije. Voditeljice pričaonica bile su odgojiteljice Branka Grudić i Marta Kečanović. Rezultati: 23 polaznika u pedagoškoj godini 2019./2020.; 13 polaznika u pedagoškoj godini 2020./2021. ; održana je 21 pričaonica/susret (20 susreta manje u odnosu na 2019.) i 148 posjeta (155 posjeta manje u odnosu na prošlu godinu ili – 51,2 %). „Vrećice iznenađenja“, „Jezične torbice“ i „Vrećice pričalice“ Cilj programa je poticanje čitanja, poticanje djece na istraživanja te širenje dječjih spoznaja. Rezultati: 5 „Vrećica iznenađenja“, 4 jezične torbice, 24 „Vrećice pričalice“, ukupno 231 posudba. „Vrećice pričalice“ u suradnji s DV „Tratinčica“ posuđivale su se u obiteljima, sudjelovalo je 222 djece i njihovih roditelja i 9 u Knjižnici, ukupno 231, za 165 više ili 250 %. Male knjižnice Program je započeo u 2013. godini, a do sada je otvoreno 6 „Malih knjižnica“ (u pedijatrijskim ordinacijama dr. Valentić i dr. Vondračeka (2013.), Odjelu pedijatrije Opće bolnice dr. „Tomislav Bardek“(2013.), u Dječjem domu „Svitanje“ (2014.), Pedijatrijskoj specijalističkoj ambulanti Opće bolnice „Dr. Tomislav Bardek“ Koprivnica (2014.), u Dječjem vrtiću „Igra“ (2016.), u Stomatološkoj ordinaciji u Legradu (2017.), u Dječjem vrtiću „Tratinčica, jaslička skupina „Zmajići“ (2018.), Dječji vrtić „Iskrica“ u Đelekovcu (2019.). Radi se o zbirkama slikovnica koje su namijenjene djeci od najranije do predškolske i rane osnovnoškolske dobi koje roditelji i djeca mogu čitati za vrijeme čekanja na pregled, tijekom boravka u bolnici ili tijekom poludnevnog boravka djece u Dječjem domu. Projekt „Male knjižnice u pedijatrijskim ordinacijama“ nagrađen je Poveljom „Društva Naša djeca“ Gradu Koprivnici za uzorno provedenu Naj-akciju 2013. Cilj programa je senzibilizacija roditelja na važnost čitanja djeci od najranije dobi, razvijanje čitateljskih interesa predškolske i rane školske dobi. Rezultati: Prema evaluaciji pedijatara i odgajatelja, slikovnice u „Maloj knjižnici“ u pedijatrijskim ordinacijama i u Centru za pružanje usluga u zajednici Svitanje čita u prosjeku 3 osobe dnevno, 9 dnevno u vrtićima i 2 u Stomatološkoj ordinaciji, ukupno približno ~ 6000 korištenja godišnje. Izložbe Postavljeno je 16 izložbi u izlozima Knjižnice od kojih bismo istaknuli izložbu „Drevni Egipat“ – izložbu radova polaznika DV „Tratinčica; „Naiva u očima djece“ – izložbu radova polaznik DV „Bukovac“ iz Zagreba i „Mitska bića“ – izložbu lutaka iz projekta „Mitska bića – digitalna i lutkarska priča“. Provođenje nacionalne kampanje „I ja želim čitati“ Cilj Kampanje koju su pokrenuli knjižničari krajem 2017. je povezati sve sudionike u procesu zagovaranja za boljim razumijevanjem problema osoba s teškoćama čitanja. U 2020. godini zbog nemogućnosti provođenja radionica i predavanja, knjižničari su poticali korisnike na posudbu

neknjižne građe. U suradnji sa studenticama preddiplomskog studija Logopedije objavljena je slikovnica i društvena igra koja tematizira mucanje. Uvidom u statističke podatke u 2020. zabilježeno je 38 (11 manje u odnosu na 2019.) posjeta osoba s teškoćama čitanja i disleksijom te je posuđeno 67 zvučnih knjiga (33 manje u odnosu na 2019.) i 51 posudba priručnika iz zbirke knjiga „Čitamo s vama: kako prepoznati teškoće u čitanju – disleksiju“ (19 posudba više). Zbirka je namijenjena djeci s teškoćama u čitanju, njihovim roditeljima, starateljima, učiteljima i svima onima koji im žele pomoći. Nudi zbirku knjiga i priručnika u kojima je na jednostavan način objašnjen sam tijek učenja čitanja i pisanja, moguće objektivne i subjektivne teškoće te predloženi različiti načini uvježbavanja tih vještina putem igara. Na raspolaganju su informativno-edukativni letci o prepoznavanju teškoća u čitanju i pisanju namijenjeni odraslima i letci namijenjeni djeci. Osim knjiga i priručnika, djeca mogu uvježbavati vještine čitanja i pisanja pomoću njima namijenjenih kompjutorskih programa. Cilj: pomoć u čitanju; poticanje čitateljskih interesa. Pored toga djelatnice su tijekom cijele godine educirale roditelje kako se učlaniti u Hrvatsku knjižnicu za slijepe, pretraživati i preuzimati e-knjige. Rezultati: 99 korištenja knjižnične građe. Književni susreti, kreativne, edukativne radionice i radionice poticanja čitanja Kreativne radionice provodile su se u suradnji s članovima Udruge slijepih Koprivničko-križevačke županije, dječjim vrtićima, a radionice su vodile knjižničarke Ida Gašpar, Valentina Mikec, Ljiljana Vugrinec i Danijela Petrić te vanjski suradnici povjesničar Hrvoje Petrić, odgajateljica Gordana Bonta. U provođenju radionica sudjelovali su volonteri Knjižnice i studenti. U 2020. redovito su održavani susreti polaznika čitateljskog kluba za djecu „Čituljko“, voditeljica je knjižničarka Ida Gašpar, akcije „Čitam dam sretan sam – svoju knjigu daruj i tuđe srce obraduj“, Vaš glas za zemlju spas“ (online), „Zeleni superheroji pišu eko priče“. Od kreativnih radionica provedene su izrade sunčanih kutija i dizajniranje kutka za mlade te Harry Potter radionice. Provedene su pričaonice s dječjim vrtićem na otvorenom. Rezultati: 20 programa s 300 posjeta. Olimpijada čitanja Projekt pokrenut 2016. uz poticaj, organizaciju i koordinaciju Dječjeg odjela Knjižnice i čitaonice „Fran Galović“ Koprivnica, a u suradnji s koprivničkim osnovnim školama s ciljem podizanja svijesti učenika da pojam knjige i čitanja nije vezan samo uz obaveznu lektiru, već da je itekako korisno, ali i zabavno čitati u slobodno vrijeme. Ove godine zbog pridržavanja epidemioloških mjera izmijenjena su pravila. Sudjelovalo je 100 učenika od 1. do 4. razreda, a osim iz koprivničkih škola priključili su se i polaznici područnih škola i šire okolice. Prvi put nisu se natjecali razredi, već su prijave bile pojedinačne. Rezultati: Sudjelovalo je 100 učenika, 906 puta, što je za – 42 % manje u odnosu na 2019. Predstavljanja knjiga i predavanja U Knjižnici se redovito održavaju književni susreti za djecu i predavanja te radionice za djecu i roditelje i sve odrasle koji se u svom radu bave djecom. U 2020. održani su književni susreti za djecu. Naglasak u ovom programu bio je na interakciji s književnicima, učenju kroz iskustvo i stvaranju drugačijeg doživljaja književnosti. U okviru manifestacije „Galovićeva jesen“ održani su susreti s Jelenom Pervan i Dijanom Merey Sarajlija, održan je tradicionalni festival „Uberi priču“ u Gradskom parku i 1 radionica za djecu o Egiptu s profesorom Hrvojem Petrićem. Svi programi održani su uz poštivanje epidemioloških mjera i bilježe manji broj posjeta. Predstavljena je zbirka pjesama desetogodišnje Une Bebek i pokrenut novi program edukacije za odgajatelje „BookTalk s odgajateljima: inspirirajte se novom literaturom za rad u vrtiću“ koji je izazvao veliki interes među odgajateljima širem Hrvatske, online putem sudjelovalo je 70 odgajatelja.

Rezultati: 6 programa i 176 posjeta Online programi za djecu Zbog nemogućnosti fizičkog organiziranja programa, Dječji odjel organizirao je 5 programa za djecu u virtualnom obliku. Snimljene su videoporuke s književnicima te videoporuke o uslugama knjižnice, Makerspaceu i lutkarskim predstavama. Snimljene su i 3 epizode književnih preporuka za djecu „A što da čitam?“ u kojima su sudjelovala djeca od 3 do 14 godina. Rezultati: 8 programa i 1910 pregleda Lutkarske predstave u knjižnici S ciljem popularizacije knjige i čitanja u suradnji s DND Koprivnica pokrenute su lutkarske predstave u Knjižnici. Lutkarska družina „Kopriva Pec Pec“ izvela je 2 predstave, 1 u prostoru knjižnice i 1 nastalu na temelju digitalnih slikovnica u izdanju Knjižnice na Podravskim motivima. Za ovaj projekt od nazivom „Mitska bića – digitalna i lutkarska priča“ Knjižnica i DND Koprivnica dobili su Povelju za uzorno provedenu Naj-akciju koju dodjeljuje Savez društva „Naša djeca“ Hrvatska. Rezultati: 2 programa i 120 posjeta Jezični globus - radionice za djecu predškolske i osnovnoškolske dobi Cilj programa je poticanje interesa za učenje stranih jezika na zabavan i djeci primjeren način od predškolske i rane školske dobi. Rezultati: 3 radionica njemačkog jezika (voditeljice nastavnice njemačkog jezika), ukupno 18 posjeta i 2 radionica francuskog jezika (voditeljica Ana Maltarić, mag. francuskog jezika) s 15 posjeta. Informacijsko - informatička i knjižnična edukacija djece i mladih Cilj je podučiti korisnike kako samostalno pretraživati informacije te ojačati njihove digitalne kompetencije kroz posjete i radionice. Istaknuli bismo radionice „Što je Makey Makey“ tijekom ljetnih praznika i digitalne subote. Knjižnica je ove godine otvorila i novi zajednički kreativni prostor „Makerspace“ koji je od 2. 11. otvoren svakog radnog dana od 12 do 15 sati, a do sada ga je posjetilo 58 korisnika, uglavnom djece osnovnoškolske dobi. Rezultati: 14 programa edukacije s 81 sudionika Informacijska i informatička poduka djece i mladih

o „Digitalna subota“: 3 programa edukacije s 12 sudionika o „Robotika u knjižnici” - radionica robotike za djecu niže osnovnoškolske dobi: 1 program

s 4 sudionika o 3 D printanje: 2 programa s 28 sudionika o „Što je Makey Makey“: 7 programa i 17 sudionika o „Grupna knjižnična poduka“: 1 programa i 20 posjetitelja o Zajednički kreativni prostor - Makerspace: 58 posjeta

Ostali pedagoško-animacijski programi i usluge za djecu i mlade Glazbena slušaonica - pjesme i priče za djecu na CD-ima. Cilj: poticanje glazbenih interesa kod djece i mladih. Uočava se porast interesa male djece za ovu ponudu. Rezultati: 46 korištenja građe (107 manje, odnosno - 70 %). „Družimo se – igrajmo se!“ - igranje društvenim igrama. Cilj: druženje i socijalizacija djece; svrsishodno provođenje slobodnog vremena. Rezultati: 55 posjeta (44 manje ili -50,4 %)

Cilj: promocija čitanja, pismenosti i knjižnice općenito, upoznavanje s prošlim i sadašnjim dostignućima znanja i kulture uopće te afirmiranje zavičajnih vrijednosti i širenja razumijevanja za kulture drugih nacija kroz predstavljanja knjiga, autora i nakladnika te radionice.

o Izložbe knjižnične građe u izlozima Knjižnice. Rezultati: 70 izložbi (Odjel za odrasle 47 izložbi, Stručno-znanstveni odjel 23 izložbe).

o Čitateljski klub. Rezultati: 9 susreta, 47 posjeta o Književni susreti, tribine, predavanja. Rezultati: 57 programa, 867 posjeta.

Zdravstvene konzultacije Predavanja, tribine i radionice o zdravstvenim temama koja promiču zdravstvenu pismenost (u suradnji sa zdravstvenim stručnjacima iz Opće bolnice „Dr. Tomislav Bardek“ Koprivnica i drugim stručnjacima). Rezultati: 1 program, 7 posjeta. Tribine TEDxKoprivnicaLibrary Program na inovativan način potiče građanski aktivizam i jačanje participativne demokracije putem narodnih knjižnica kao javnih, zajedničkih okupljališta svih građana u lokalnoj zajednici. Cilj: širenje vrijednih, pozitivnih ideja pojedinaca, kako bi inspirirali druge na promišljanje i akciju u osobnom i društvenom životu. Knjižnica i čitaonica „Fran Galović“ Koprivnica je prva knjižnica u Europskoj uniji koja je dobila licencu za održavanje TEDx konferencija, a cilj joj je multipliciranje ovakvih inovativnih programa u Hrvatskoj koji potiču regeneriranje lokalnih zajednica. Rezultati: 2 programa, 96 posjeta. Tržnice knjiga Rezultati: Prema uputama Stožera civilne zaštite RH i uz pridržavanje epidemioloških mjera održane su Tržnice knjige. Ukupno: 5 programa – 250 posjetitelja Dan Knjižnice Cilj programa je promocija knjižnične djelatnosti, poticanje na učlanjivanje i korištenje knjižničnih programa i usluga. Rezultati: 150 posjeta. Poduka korisnika u informatičko-informacijskoj i knjižničnoj pismenosti Cilj je povećati kompetencije korisnika u korištenju knjižnice, interneta na svrsishodan način, strategijama pretraživanja baza podataka na internetu, zaštiti osobnih podataka na internetu, e-čitačima i e-knjigama i dr. Rezultati: 0 programa, 0 posjeta. Mala škola korištenja pametnih telefona Tečaj „Mala škola korištenja pametnih telefona za starije osobe“ sastoji se od neformalnog tečaja jedan na jedan koji se održava jednom tjedno i to petkom u vremenu od 15 do 16.30 sati. Za sudjelovanje u tečaju potrebna je prijava, a provode ga volonteri. Rezultati: 16 programa, 26 posjeta Prostor za Vas! U okviru programa „Prostor za vas“ pod motom „Predstavi se, inspiriraj, pokreni!“ Knjižnica i čitaonica "Fran Galović" Koprivnica nudi mladima mogućnost da samostalnim organiziranjem vlastitih događanja ili izložbama u našem izlogu predstave svoj literarni, glazbeni i umjetnički rad

općenito, ali i razne druge vještine koje žele podijeliti s drugima. Cilj je ovog programa potaknuti stvaralaštvo mladih, razmjenu ideja, druženje i prihvaćanje knjižnice kao otvorenog, slobodnog i demokratičnog mjesta na kojemu mogu kvalitetno provoditi svoje slobodno vrijeme i slobodno se izražavati, predstavljati i stvarati. Rezultati: postavljeno 12 izložbi i održana 1 radionica Latice u Knjižnici „Latice u Knjižnici“ program je koji se provodi u suradnji s Udrugom za pomoć osobama s intelektualnim teškoćama „Latica“ kroz mjesečne aktivnosti. Kroz sustavan i vođen rad u obliku kreativnih radionica, predavanja, upoznavanje članova s knjižničnom građom i uslugama i sl. nastoji se članovima Udruge osigurati pristup kulturnim sadržajima i omogućiti jačanje životnih vještina, no prije svega upoznati ih s knjižnicom kao mjestom na kojem mogu pronaći različite sadržaje koji im mogu obogatiti život i prijateljsko mjesto na kojem su uvijek prihvaćeni i dobrodošli. Neki su programi zbog epidemiološke situacije održani online. Rezultati: 7 programa s ukupno 87 posjeta. Projekt „Inkluzivno volontiranje“ u organizaciji Udruge Latice Od 2020. Knjižnica i čitaonica „Fran Galović“ Koprivnica uključena je kao partner u projekt „Budite nam podrška II“ Udruge za pomoć osobama s intelektualnim teškoćama „Latica“. Projekt se provodi kroz volonterske aktivnosti članova Udruge u Knjižnici. Rezultati: 6 volontera i 27 sati volontiranja Koprivničke priče - natječaj za najbolju kratku priču Knjižnica i čitaonica „Fran Galović“ Koprivnica je drugu godinu zaredom organizirala natječaj za najbolju kratku priču čija je radnja smještena u grad Koprivnicu, na koprivničke ulice i u koprivničke kvartove. Nakon teme Koprivnički krimić u 2019. godini, tema natječaja u 2020. bila je „Ljubav u Koprivnici u doba korone“. Voditeljica programa je Dijana Sabolović-Krajina. Cilj je potaknuti s jedne strane literarno stvaralaštvo o Koprivnici, a s druge strane po motivima najboljih priča naknadno, u budućnosti organizirati književne šetnje i tako doprinijeti novom vidu kulturnog turizma u Koprivnici. Tema je ove godine bila ljubav u kriznim uvjetima. Na natječaj „Ljubav u Koprivnici u vrijeme korone“ pristiglo je dvadeset priča iz Koprivnice, Zagreba, Splita, Slavonskog Broda, Vukovara, Čeminaca i Molvi. Nagrađeni autori su Valentina Sabolić, Ivica Barač i Zoran Odžić. Sponzori nagrada su renomirane nakladničke kuće Znanje iz Zagreba, Sandorf iz Zagreba i Šareni dućan iz Koprivnice. Nagrađene priče mogu se pročitati na poveznici http://www.knjiznica-koprivnica.hr/knjiznica/default_vijest.asp?sid=8522

„Čitamo i družimo se u bibliobusu“ – pričaonice i čitaonice za najmlađe, voditeljica: Valentina Mikec. Cilj programa je poticanje čitanja od najranije dobi, popularizacija knjige, čitanja i pismenosti te provođenje vremena u bibliobusu. Program se provodi i uz edukativne posjete vrtićaraca i osnovnoškolaca. Rezultati: 17 programa, 288 polaznika (36 programa manje nego u 2019., odnosno 840 sudionika ili za 75 % manje sudionika od 2019.) „Bibliobus vam dovodi u goste...“ – gostovanja književnika i/li predstava. Cilj je promicanje kulturnog života u mjestima koja obilazi bibliobus. Ovim programom potiče se na druženje s književnikom, stvara se pozitivna reakcija prema književnom susretu ili predstavi kao jednom od oblika uživanja kulture, a sve to već od predškolske dobi. Radi nemogućnosti održavana programa licem-u-lice s korisnicima, održan je online susret pomoću platforme YouTube. Gost programa: Željka Horvat-Vukelja.

Rezultati: 1 program, 181 posjetitelj. (4 programa manje i 33 % posjeta manje od 2019.) Fotografski natječaj „Uhvaćeni u čitanju“ za odrasle – program je bio namijenjen odraslim korisnicima bibliobusa, a cilj je bio kroz Mjesec hrvatske knjige promovirati zabavnu stranu čitanja i pismenosti. Sudjelovalo je 4 korisnika. Sudjelovao je 1 korisnik manje nego u 2019. „Rastemo čitajući: program poticanja rane pismenosti u ruralnim područjima Koprivničko-križevačke županije“ - Svrha programa je omogućiti djeci pristup kvalitetnim slikovnicama kao osnovi za poticanje rane pismenosti i čitateljske kulture od najranije dobi, tabletima s korisnim aplikacijama za poticanje interesa za čitanje i usvajanje rane informatičke i informacijske pismenosti. Također, želi se odgajateljicama omogućiti pristup stručnoj literaturi. Realizira se pomoću književnih kutija – malih mobilnih knjižnica koje su ove godine predane na dugotrajniju posudbu u 10 vrtića. Radi se o vrtićima u Novom Virju, Legradu, Drnju, Đelekovcu, Sigecu, Peterancu, Reki, Novigradu Podravskom, Ferdinandovcu i Kalinovcu. Ukupno je obuhvaćeno 175 predškolaca i 20 odgajatelja. Vrećice znanja i zabave – usluga za dječje vrtiće čiji je cilj poticanje čitanja i stvaranja čitalačkih navika od najranije dobi; u još većoj mjeri biti podrška odgojnim i obrazovnim ustanovama na području Koprivničko-križevačke županije u poticanju učenja, razvoja kritičkog mišljenja i kreativnosti. Tematske vrećice sadrže nekoliko slikovnica, igračke, prijedlog zajedničke aktivnosti za djecu i odgajateljicu/odgajatelja i popis adresa korisnih internetskih stranica s idejama za kreativan rad. Zastupljene teme: životinje, zanimanja, godišnja doba, vatrogasci, obitelj, ekologija, planet Zemlja, emocije i samopouzdanje, dramska umjetnost, glazba, predškola, promet i vozila, uvažavanje različitosti. Broj posudbi u 2020.: 50 (-19 ili 28 % manje nego 2019.). Knjižnični stacionar u Područnoj školi Plavšinac U Područnoj školi Plavšinac formiran je knjižnični stacionar Knjižnice i čitaonice „Fran Galović“ Koprivnica, a budući da školu polaze većinom romska djeca, dostavljena građa prilagođena je njihovom znanju hrvatskog jezika. U sklopu ovih posjeta održava se i program „Čitamo i družimo se u bibliobusu“. Rezultati: 1 program, 7 posjeta (jednak broj programa i 3 posjeta više nego u 2019.) Organizirane grupne knjižnične poduke vrtićaraca i osnovnoškolaca Cilj je upoznati vrtićarce i osnovnoškolce s korištenjem ponude bibliobusa i knjižnice općenito. Također, želi se da polaznici edukativnih knjižničnih poduka nauče kakva sve građa postoji u knjižnici, na koji način se s njom postupa, koje su sve prednosti knjižnice, ali i obveze pri korištenju. Kroz organizirane poduke, većina polaznika prolazi kroz program „Čitamo i družimo se u bibliobusu“ pa se taj broj izluči i pribrojava u posjete navedenom programu. Njih je ove godine bilo 386, a sveukupan broje edukacije zabilježen je u nastavku. Rezultati: 20 programa i 262 posjeta. (3 programa više i 63 % manje posjeta nego u 2019.). „(U)čitaj mi knjižnicu“ Program započet u 2019. u okviru 40. obljetnice bibliobusa. Kroz program se želi dati na korištenje građa za osnovnoškolce iz velikog fonda bibliobusa, a koji ne stane na same police vozila i time je teže u opticaju. Na taj način promovira se građa i formiraju se mali književni kutci u osnovnim školama koje obilazi bibliobus. Uslugu su u 2020. godini koristile Osnovna škola u Ferdinandovcu, Osnovna škola u Koprivničkim Bregima i njezina područna škola u Glogovcu, Osnovna škola u Sokolovcu i sve njezine područne škole, kao i Osnovna škola u Rasinji.

Dostava knjiga na kućni prag starijim i teško pokretnim osobama Bibliobus prema potrebi starijim i teško pokretnim osobama na kućni prag dostavlja knjige i time omogućava da i osobe koje nisu u fizičkoj mogućnosti doći na stajalište ipak dobiju i koriste knjižničnu uslugu. Tijekom 2020. uslugu je koristilo 5 korisnika koji su knjige naručili 23 puta. NAPOMENA: Broj posjeta programima varira iz godine u godinu zato što se mijenja broj i veličina razrednih odjela, aktivnosti se moraju uskladiti s nastavnim planom osnovnoškolaca. Dodatni izazov u 2020. godini bilo je i poslovanje u uvjetima epidemije uzrokovane virusom COVID-19 i u skladu s mjerama protiv širenja epidemije, što je uzrokovalo nemogućnost korisnika, osobito korisnika vrtićke i osnovnoškolske dobi te starije životne dobi, da pohađaju programe u bibliobusu. Isto tako, radi izbijanja pandemije i proljetnog lockdowna, bibliobus je prometovao 41 dan ili 21 % manje nego u 2019. godini. Sve navedeno uzrokovalo je poteškoće u organizaciji, odgađanje i nemogućnost provedbe programa za korisnike.

(Prilog 2. Tablice 2.2.4.) Knjižnica je i u 2020. provodila socijalno inkluzivne knjižnične usluge i programe za slijepe i slabovidne, Rome, osobe s intelektualnim teškoćama, nezaposlene, starije, osobe s invaliditetom i druge ranjive skupine građana. Knjižnična usluga za slijepe i slabovidne pokrenuta je u Knjižnici u partnerstvu s Udrugom slijepih Koprivničko-križevačke županije 2006. godine kao pilot projekt u Hrvatskoj. Zahvaljujući javljanju na natječaj Europske unije u okviru Programa CARDS 2002 (podizanje kvalitete socijalnih usluga u lokalnoj zajednici). Zbirka za slijepe i slabovidne na kraju 2020. ukupno je brojila 1534 jedinice građe – od toga je zvučnih knjiga 1402 na CD-ima, tiskane građe je 132 sveska (21 knjiga na brajici, 29 knjiga za slijepe, 65 taktilnih slikovnica, 17 knjiga uvećanog tiska). Većina nabavljenih CD-a je u Daisy formatu. U 2020. zvučne knjige u koprivničkoj je Knjižnici posuđivao 31 korisnik i to: 10 slijepih i slabovidnih korisnika - članova Udruge slijepih u Odjelu za odrasle, te 21 osoba s teškoćama čitanja (16 u Dječjem odjelu, a 5 u Odjelu za odrasle). Zabilježeno je 229 posjeta vezanih uz posudbu građe - 156 u Odjelu za odrasle i 73 u Dječjem odjelu. Posuđeno je 659 jedinica građe i to: 623 zvučne knjige, 33 taktilne slikovnice, 3 knjige uvećanog tiska. U 2020. održan je 1 obrazovno-kulturni programa sa 6 posjeta u suradnji s Udrugom slijepih. Održana je radionica „Svi smo različiti, a opet smo isti“. Posebno treba istaknuti da su svi programi bili integracijskog karaktera, tj. na njima su sudjelovale slijepe osobe i videće osobe, a organizirani su u suradnji s Udrugom slijepih Koprivničko-križevačke županije. Programe potpore Romima Knjižnica organizira od 2000. godine s ciljem senzibilizacije šire lokalne zajednice za potrebe romske zajednice, njihov jezik i kulturu. Uz provođenje različitih programa za depriviranu romsku djecu i mlade (multikulturalne radionice, informatičke i informacijske poduke), Knjižnica inicira i organizira umrežavanje stručnjaka različitih profila u lokalnoj zajednici u cilju jačanja njihovih kompetencija u radu s romskom djecom u školama, knjižnicama i dječjim vrtićima. Od 2010. u Knjižnici se održavaju okrugli stolovi zasnovani na razmjeni iskustva pojedinih stručnjaka i sudjelovanje predstavnika Županije i Grada Koprivnice. Za

programe potpore Romima Knjižnica je dobila nekoliko međunarodnih nagrada i priznanja kao uspješan model multikulturne knjižnice.

Održan je jedan program u organizaciji Bibliobusne službe: posjet PŠ Plavšinac (knjižnični stacionar), dostava/zamjena slikovnica i čitanje priče Divlja simfonija. Zbog epidemije uzrokovane virusom COVID-19 nije bilo moguće organizirati veći broj programa. Unatoč tome Romi su koristili redovne knjižnične programe i usluge te su se aktivnosti provođene proteklih godina pokazale kao uspješne u integraciji Roma u zajednici.

U 2020. Knjižnica je nastavljena je intenzivna suradnja s Udrugom za pomoć osobama s intelektualnim teškoćama “Latice” s ciljem kulturne i socijalne inkluzije. Održano je 7 programa (od čega su 3 održana online) s 87 posjeta.

(Prilog 1. Tablice 1.2.2.)

Internet. Knjižnica od 1997. godine ima svoju internetsku stranicu koja je do danas doživjela nekoliko verzija. Prema Googleanalytics u 2020. internetska stranica Knjižnice imala je sveukupno 45 744 posjeta. Knjižnica je prisutna na društvenim mrežama od 2009. godine od kada postoji stranica Knjižnice na Facebooku. Knjižnica je otvorila profil na Twitteru 2010., Flickr-u, te na Pinterestu 2012., kada je pokrenuta i Facebook stranica Bibliobus Koprivnica. Broj pratitelja na društvenim mrežama se povećava svake godine kao i ukupan broj objavljenih sadržaja. Knjižnica je uvela aplikaciju za direktni kontakt korisnika s knjižničarima putem pametnih telefona. Putem aplikacije korisnici mogu zadovoljiti potrebe , a Knjižnica pružiti uslugu na brz i jednostavan način. U 2020. aplikaciju koristi 713 korisnika. Programi Knjižnice pripremljeni u 2020. godini objavljeni na YouTube kanalu pregledani su 1928 puta. Knjižnica na društvenim mrežama objavljuje sadržaje koji su u skladu s vrijednostima za koje se zalaže kao što su poticanje čitanja i pismenosti, slobodan pristup informacijama i intelektualna sloboda. Osim toga, objavljuje informacije o radu Knjižnice i lokalne informacije, popularizira vlastitu građu i usluge te knjižničari odgovaraju na korisničke upite i primaju prijedloge, pohvale i kritike. Sadržaj objava razlikuje se ovisno o namjeni pojedine društvene mreže. Na društvenim mrežama dolazi do izražaja mogućnost interakcije s korisnicima što je bitna prednost u odnosu na internetske stranice. Uz telefon i e-mail, društvene mreže su još jedan od komunikacijskih kanala koji korisnici najčešće koriste kako bi produžili rok za vraćanje knjiga, rezervirali knjige, postavili pitanja vezana uz knjižničnu građu ili radno vrijeme knjižnice ili uputili neki drugi upit, prijedlog, kritiku ili pohvalu. Na ove načine ostvareno je 3975 upita što je u prosjeku 16 dnevno.

Knjižnica od 2007. godine, među prvim kulturnim ustanovama u Hrvatskoj, provodi projekte digitalizacije svog zaštićenog, zavičajnog fonda kako bi mu osigurala što širi pristup i omogućila dostupnost preko interneta. Do sada je sa suradnicima (Muzej grada Koprivnice, Državni arhiv u Varaždinu, Povijesno društvo, poduzeće „Glas Podravine“ i dr.) inicirala i realizirala nekoliko projekata digitalizacije: Glas Podravine 1950. - 2007. (2008.), prvi projekt realiziran u okviru nacionalnog projekta Digitalizacija hrvatske kulturne baštine Ministarstva kulture RH; Fran Galović

On-line i Digitalizirani koprivnički tisak 1950.-2008. (2009.); Digitalizirane koprivničke razglednice (2011.), Glas Podravine 2009.-2011., Podravski zbornik 1975. - 2012. (u suradnji s Muzejom grada Koprivnice), „Glas Podravine“ 2012.-2018. i Virtualna izložba „Koprivnica i Prvi svjetski rat“ http://kkb.arhivx.net/kc_1st_world_war/ (2015.). U 2013. pokrenut je lokalni i kooperativni digitalni repozitorij „Koprivnička kulturna baština“, prvi takve vrste u Hrvatskoj, koji je na jednom mjestu pohranjivao digitaliziranu kulturnu baštinu Koprivnice i koprivničkog kraja. U 2017. nije pronađeno rješenje s partnerskim ustanovama o zajedničkoj budućnosti ovog repozitorija, pa je Knjižnica prenijela svoje digitalizirane baze s platforme ArhivPro na novu platformu Metelgrad (http://library.foi.hr/zbirke/koprivnica/index.php). Time je nastavila sustavno strukturiranje i objedinjavanje budućih projekata digitalizacije raznolike zavičajne kulturne baštine. U 2020. Knjižnica je digitalizirala „Glas Podravine 2019.“

Knjižnica je krajem 2019. godine sredstva dobivena od EIFL nagrade za program Mala škola korištenja pametnih telefona za starije osobe usmjerila u razvoj nativne mobilne aplikacije za pametne telefone koju je nazvala mKnjižnica. Iz inačice razvijene aplikacije knjižnica je napravila svoju mobilnu aplikaciju i nazvala ju Knjižnica Fran Galović. Aplikacija je napravljena za dvije platforme Android i iOS te je preko 700 korisnika knjižnice preuzelo aplikaciju u 2020. godini. Osim toga knjižnica je počela i prodavati licence za korištenje aplikacije te je tako prodano 15 licenci u 2020. godini tj. 15 knjižnica u Hrvatskoj koristi mKnjižnica aplikaciju za svoje korisnike.

Uređen je novi Zajednički kreativni prostor – Makerspace koji je za korisnike otvoren 2. studenoga 2020. Zajednički kreativni prostor mjesto je za učenje, istraživanje, druženje i zabavu uz korištenje suvremenih tehnologija. Prostor je to u kojem se potiču novi oblici učenja, posebno u području informatike, prirodnih znanosti i tehnike i u kojem se korisnici mogu samostalno služiti tehničkim uređajima i opremom, isprobavati ih, pomoću njih stvarati nešto novo ili se kreativno izražavati. Prostor je otvoren svima, no prvenstveno će biti zanimljiv djeci i mladima kao prostor za zabavno i korisno provođenje slobodnog vremena. Prostor je bogato opremljen, dostupni su 3D printer, smart TV, PlayStation 4 i VR naočale, micro:bit i BOSON setovi dodataka, mBot, AQ:bitovi, micro:Maqueen, Makey Makey, 2 stolna računala, 8 laptopa i 2 tableta, televizor, projektor i platno. Samostalno korištenje prostora i opreme moguće je svaki radni dan od 12 do 15 sati uz prisutnost dežurnog knjižničara. Od otvorenja do kraja 2020. godine zabilježeno je 58 posjeta, a u obzir treba uzeti i ograničenja zbog epidemioloških mjera. Ostalo vrijeme prostor se može iznajmiti ili se koristi za redovno održavanje knjižničnih aktivnosti. Prostor je uređen zahvaljujući financijskoj potpori Ministarstva kulture i medija RH te Grada Koprivnice te zahvaljujući doniranoj opremi IRIM-a i Goethe-Instituta Kroatien te uz pomoć Obrtničke škole Koprivnica i Street art festivala.

Knjižnica je i u 2020. unatoč epidemiji COVID-19 virusa realizirala međunarodne programe zahvaljujući dobro razvijenim suradničkim odnosima, partnerstvima i umrežavanju na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini. Surađivala je s pojedincima, ustanovama, poduzećima i udrugama, Gradom Koprivnicom, Koprivničko-križevačkom županijom, općinama, mjesnim zajednicama, Ministarstvom kulture i medija i dr. Knjižnica je dobila priznanje American Library Association (ALA) Presidential Citation for Innovative International Library Projects for Smartphone? Yes, Please! – Face-to-Face Training for Seniors (Mala škola korištenja pametnih telefona za starije osobe) (2020). Velika pozornost posvećivala se daljnjem razvijanju međunarodne suradnje. Knjižnica je uključena u programe međunarodne organizacije EIFL (Eletronic Information for Libraries), NAPLE (National authorities of public libraries in Europe) Sister Libraries, WSIS (UN - World Summit on Information Society), Erasmus+ te istraživački projekt COURAGE (“Cultural Opposition – Understanding the CultuRal HeritAGE of Dissent in the Former Socialist Countries”. Knjižnica je u 2019. i 2020. godini sudjelovala u programu mobilnosti Erasmus+ projektom „Knjižnica kao središte neformalnog i informalnog učenja mladih. Projekt se provodio u suradnji s Knjižnicama grada Aarhusa u Danskoj. Ispred knjižnice u aktivnosti job shadowing sudjelovale su Maja Krulić Gačan i Danijela Petrić koje su posjetile Knjižnicu grada Aarhusa i ogranak Gellerup u 2019. Program je trajao do rujna 2020. u okviru kojeg je pokrenuto niz novih programa i projekata. Osmišljeni su novi programi i uvedene usluge za mlade: Prostor za vas, Posjetitelj za 5!, Ljeto za obitelj, BookTalk za odgajatelje, Festival dječje književnosti u okviru festivala Galovićeva jesen, dio prostora Knjižnice prenamijenjen je u multifunkcionalni prostor "Makerspace", osmišljena je Programska knjižica te je osmišljen Festival vještina koji se zbog epidemije nije uspio realizirati. Veći dio planiranih međunarodnih programa nije bilo u mogućnosti ostvariti zbog pandemije COVID-19 virusa te su programi otkazani.

Administrativne poslove računovodstva i tajništva obavljale su Marisela Pavlović, stručni suradnik za računovodstveno-upravne poslove (od 1. 2. 2020. godine odsutna zbog korištenja rodiljnog dopusta), Nikolina Brlek, stručni suradnik za računovodstveno-upravne poslove (zaposlena od 16. 3. 2020. godine kao zamjena Marisele Pavlović), Dragana Desnica-Ujlaki, tajnik – računovođa i Anita Mehkek, blagajnik - administrativni referent. Iako se na sustav lokalne Riznice prešlo u 2015. godini bilježi se i u 2020. godini potreba za telefonskim konzultiranjem i rješavanjem nedostataka u programu kako bi se osiguralo normalno poslovanje službe. Kontinuirano se radi na ažuriranju i unapređenju programa prilikom čega se uočavaju nedostaci te je potrebno ažurirati i uređivati postavke svakog pojedinog programa.

Računovodstveno-upravni poslovi: • obračun plaća i prijevoza na posao i s posla, naknada i drugih materijalnih prava, obračun

putnih naloga i loko vožnje, obračun honorara, te priprema i slanje naloga svih navedenih obračuna za provedbu plaćanja u Riznicu; izdavanje Rješenja o visini koeficijenta za obračun plaće radnicima Knjižnice kao i odluka o isplati materijalnih prava radnika;

• svakodnevno zaprimanje, uvođenje i knjiženje e-računa (ukupno URA 926), skeniranje istih te izrada naloga za provedbu plaćanja u Riznici sukladno valuti dospijeća, vođenje blagajničkih zapisa te polog utrška, redovito praćenje knjiženja izvoda Banke te redovito praćenje i knjiženje ostalih poslovnih promjena, izrada i knjiženje izlaznih faktura (ukupno IRA 104);

• vođenje evidencije radnog vremena radnika Knjižnice, obavljanje poslova oko zasnivanja radnog odnosa;

• praćenje zaliha i nabava uredskog i ostalog potrošnog materijala, sitnog inventara, opreme i ostalih osnovnih sredstava, izdavanje narudžbenica (ukupno 304), vođenje knjige osnovnih sredstava, provođenje postupaka jednostavne nabave (od većih postupaka jednostavne nabave proveden je postupak nabave uređaja za klimatizaciju za Stručno-znantstveni odjel te postupak nabave namještaja i uredske opreme za opremanje prostora „Čitaonice tiska“ i „Makerspacea“), provođenje postupka inventure, prijave štete na elektroničkoj te ostaloj opremi osiguranju prema potrebi odnosno nastanku štete, dogovori oko redovnih servisa opreme u Knjižnici: klime, odvlaživači, vatrogasni aparati, sustav ventilacije Dječjeg odjela, kotlovnice i slično;

• svakodnevno primanje i odlaganje pošte te vođenje urudžbenog zapisnika (ukupno ur.broj 1079) vođenje zapisnika sa sjednica Upravnog vijeća, redovito ažuriranje općih akata i dokumenata u skladu s izmjenama Zakona i Pravilnika; izrada svih potrebnih akata i dokumenata za Zaštitu osobnih podataka

• praćenje natječaja za financiranje programa u kulturi te ispunjavanje prijavnica, pisanje EU projekata, priprema i slanje izvješća o izvršenim programima, praćenje izvršenja ugovora sklopljenih temeljem postupaka jednostavne i javne nabave, priprema i slanje zahtjeva za refundaciju putnih troškova Ministarstvu kulture i medija, izrada Financijskog plana s projekcijama, izrada Plana nabave, izrada Izmjena i dopuna Financijskog plana i Plana nabave, izrada izvršenja Financijskog plana, izrada Programa rada, izrada Izvješća o radu, izrada kvartalnih izvještaja, ispunjavanje Upitnika o fiskalnoj odgovornosti, izrada Godišnjeg financijskog izvještaja.

Tehničke poslove održavanja čistoće zgrade i haustora Knjižnice, bibliobusa, uredske opreme i knjiga, zamatanje knjiga kao i poslove dostave obavljale su spremačice-dostavljačice Janja Paradžik i Štefica Zagrajski. Od 1. 10. 2019. godine poslove domara-kotlovničara obavlja Mirko Drmenčić, a do zapošljavanja poslove su obavljale spremačice u suradnji s blagajnikom-administrativnim referentom. SWOT ANALIZA

U radu Administrativno-tehničke službe (voditelj računovodstveno-upravnih poslova-VSS, tajnik-računovođa-VŠS, blagajnik-administrativni referent-SSS) korištene su unutarnje SNAGE - prvenstveno postojeće znanje i iskustvo, posvećenost poslu, suradnja i pomoć kolega unutar i izvan Knjižnice, timski rad, kako bi se prevladale SLABOSTI - općenito sve veći zahtjevi i očekivanja, tj. velik broj različitih aktivnosti, rokova, programa i projekata uz koje ide i sve više administrativnih poslova na koje se troši veliki dio radnog vremena, česte zakonske izmjene u poslovanju te još uvijek prisutna problematika nepouzdanosti računovodstvenog programa zbog učestalih ažuriranja i pokušaja unapređenja kvalitete istog u kojem se kroz cijelu godinu uočavaju nedostaci koji onemogućuju kvalitetno obavljanje poslova. Sve navedeno uzrokuje produljenje obavljanja radnih zadataka, povećan opseg i složenost poslova. MOGUĆNOSTI su prvenstveno određivanje i rješavanje prioriteta, daljnje stručno usavršavanje kako bi se izbjegle, odnosno svele na najmanju moguću mjeru potencijalne PRIJETNJE - učestala preklapanja različitih, ponekad prekratkih rokova za izvršavanje brojnih obaveza i zahtjeva i nedostatne i nepravovremene upute o učestalim izmjenama zakona i propisa.

Poslove rukovođenja, organiziranja, vođenja rada i poslovanja te pravnog zastupanja Knjižnice u 2020. godini obavljao je ravnatelj Karlo Galinec. Bavio se stručnim radom Knjižnice zajedno sa Stručnim vijećem te organizacijom i provedbom knjižničnih programa za djecu i odrasle, koordiniranjem, osmišljavanjem i provedbom kulturno-obrazovnih programa i organizacijom stručnih skupova i stručne edukacije u Knjižnici. Prioriteti u radu ravnateljstva u 2020. bili su fokusirani na osiguravanje adekvatnih pretpostavki za rad Knjižnice (financijske, kadrovske, prostorne i organizacijske). Rad se zasnivao na konceptu poticanja inicijative zaposlenika u iznošenju novih ideja te usmjeravanja u kreiranju aktivnosti pojedinih odjela i službi u svrhu njihova razvoja. Zaposlenike se usmjeravalo na stalno stručno usavršavanje i obučavanje aktivnim sudjelovanjima na stručnim skupovima u zemlji i inozemstvu s izlaganjima o postignućima u radu i dobroj praksi Knjižnice koja je prepoznata kao važan čimbenik i na međunarodnoj razini. Svaki od zaposlenika sudjelovao je u nekom obliku stalnog stručnog usavršavanja te u prenošenju stručnog znanja kolegama na poslu. Po broju izlaganja, kao i u broju objavljenih stručno-znanstvenih radova u nacionalnim i međunarodnim publikacijama, knjižnica je na vrhu u Hrvatskoj, bez obzira na to što pripada srednje velikim hrvatskim knjižnicama. Također su usmjeravani na osmišljavanje novih oblika komunikacije i pružanja usluga korisnicima u uvjetima epidemije gdje su osmislili i prilagodili mnoge usluge novom načinu njihove provedbe. Rad ravnateljstva u 2020. obilježila je organizacija rada u uvjetima epidemije. U vrijeme zatvorenosti od 16. 3. do 28. 4. važno je bilo pronalaženje modela poslovanja koji će osigurati neki oblik usluge za krajnje korisnike te usmjeravanje rada i pružanja usluga kroz online kanale koji su se pokazali kao vrlo uspješan način komunikacije s krajnjim korisnikom. Proteklu godinu obilježio je i intenzivan razvoj novih usluga baziranih na novim tehnologijama i internetu kako bi se olakšalo poslovanje, rad s korisnicima i provođenje programa putem interneta. Kako su Knjižnice prve otvarale svoja vrata od ustanova i subjekata koji su bili zatvoreni, valjalo je osmisliti rad uz poštivanje epidemioloških mjera koje su se često mijenjale i prilagođavale tijekom cijele 2020. Važno mjesto imala je organizacija i koordinacija planiranih zadaća Knjižnice u nabavi, stručnoj obradi, pohrani, zaštiti i davanju na korištenju knjižnične građe i slobodnom pristupu informacijama. Realizirani su planirani programi održavanja edukativno-kulturnih programa, programa digitalizacije, investicijskom održavanju, nabavi računalne i uredske opreme. Realizacija ovih programa zahtijevala je precizno planiranje i provedbu kako bi se sve zadaće uspjele realizirati zbog pandemije i manje vremena za realizaciju. Radio je na investicijskim projektima i provedbi jednostavne nabave te planiranju provedbe programa kroz nove kanale komunikacije prema krajnjim korisnicima; zagovaranju boljih prostornih, kadrovskih i financijskih pretpostavki za rad; zadržavanju što više učlanjenosti i posjećenosti knjižnici s obzirom na protuepidemijske mjere i ograničenja koja su nas pratila veći dio godine; zadržavanju kvalitete rada i prepoznatljivosti u lokalnoj zajednici te knjižničarskoj nacionalnoj i međunarodnoj zajednici. Kroz kulturno-obrazovne programe Knjižnica je posebno poticala unutar i međusektorsku suradnju s pojedincima, ustanovama i udrugama u području kulture, obrazovanja, socijalne skrbi, gospodarstva te civilnog sektora. U rukovođenju Knjižnicom velika pozornost posvećivana je daljnjem razvijanju međunarodne suradnje i programa. Uz to ravnatelj je koordinirao i operativno sudjelovao u poslovima odnosa s javnošću u Knjižnici, sudjelovao na tri edukacije putem webinara te je bio u stručnom posjetu knjižnicama u Rijeci i Zagrebu. Uz to sudjelovao je u pregovorima i razgovorima s drugim knjižnicama oko prodaje aplikacije mKnjižnica. Također je sudjelovao u premještanju građe u novo spremište u Kampusu. Uz to obavljao je u većem obimu i poslove informatičara, sudjelovao u provođenju investicijskih projekata i pripremi prijavnica za Ministarstvo kulture i medija.

SWOT ANALIZA. U radu Ravnateljstva korištene su unutarnje SNAGE - upravljačka znanja, vještine pregovaranja, marketinška i komunikacijska znanja, usmjerenost na ciljeve, posvećenost poslu, stručna znanja u knjižničarstvu i informatici, timski rad, podrška korisnika i javnosti te timski rad, fleksibilnost, proaktivnost. SLABOSTI – velik opseg neplaniranih poslova i dio informatičkih poslova (kradljivci vremena), nepredviđeni administrativni poslovi s kratkim rokovima. MOGUĆNOSTI - suradnja, dodatni izvori financiranja, stalna i kontinuirana edukacija. PRIJETNJE - nepovoljne prilike u mikro i makro okruženju, prije svega kadrovske, financijske i prostorne.

(PRILOG 3) Stručno obučavanje i usavršavanje djelatnika preduvjet je kvalitetnog djelovanja Knjižnice, budući da se od knjižničnih djelatnika očekuje kvalitetno obrazovanje, kontinuirano praćenje sve brojnijih i zahtjevnijih potrebe korisnika te prilagodba brzim promjenama u društvenom okruženju, ali i u osobinama, oblicima i vrstama knjižnične građe, kao i u primjeni informacijsko-informatičke tehnologije. Stručnom obučavanju i usavršavanju djelatnika Knjižnice posvećivala se i u 2020. velika pažnja te su svi stručni djelatnici Knjižnice bili su uključeni u neke od programa edukacije, ovisno o vrsti poslova koje obavljaju. S obzirom na nemogućnost organiziranja i prisustvovanja fizičkim skupovima zbog pridemije COVID-19 virusa, dio godine knjižničari su se usavršavali i obučavali putem webinara. Programi stručne edukacije u (su)organizaciji Knjižnice: U 2020. Knjižnica je (su)organizirala 1 program stručne edukacije s 10 posjeta.

Knjižničari su sudjelovali na 48 stručnih skupova i programa, a od toga fizički na 12 stručnih skupova te 36 online. Koprivnički knjižničari su sveukupno održali 25 izlaganja te su objavili 27 stručnih radova i priloga. Nekoliko zaposlenika posjetilo je knjižnice u Rijeci i Zagrebu radi upoznavanja s novim tehnologijama i inovacijama u knjižničnom prostoru. Koprivnički knjižničari bili su uključeni u tijela knjižničarskog društva te najvažnije projekte i programe u hrvatskom knjižničarstvu, uključujući i njihovu organizaciju. Bili su uključeni i u niz tijela i projekata u lokalnoj zajednici „Sretno dijete, sretan grad“, „Volontiraj u parku“, „Galovićeva jesen“ i dr. Hrvatska knjižničarska zajednica prepoznaje koprivničku Knjižnicu kao centar izvrsnosti i jednu od najboljih narodnih knjižnica u Hrvatskoj te očekuje inicijativu koprivničkih knjižničara u raznim područjima stručnog i društvenog života. Rezultati: predstavljena je dobra praksa koprivničke knjižnice u kontekstu najboljih u zemlji i svijetu te promovirana lokalna zajednica, odnosno Hrvatska; dobiven je uvid u situaciju u kojoj se nalaze knjižnice i knjižničari kod kuće i u svijetu; po principu benchmarkinga primijenjena su stečena saznanja u vlastitoj sredini, ali i multiplicirana na nacionalnoj razini preko stručnih

članaka, izlaganjima na stručnim skupovima, radionicama te razgovorima s predstavnicima lokalne i nacionalne vlasti. Također knjižnica osmišljava vlastite inovativne programe koji ju izdvajaju od ostalih knjižnica u Hrvatskoj.

Knjižničari su objavili 1 knjigu, 1 slikovnicu, 4 recenzirana stručno-znanstvena rada, 2 stručna rada u nerecenziranim publikacijama i recenzirali su 2 članka u stručnim publikacijama. Uz to objavili su 20 priloga u nerecenziranim publikacijama (Svezak, KALIBAR, Hrčak, NAPLE sister libraries blog i dr.).

Koprivnički knjižničari bili su članovi uredništva časopisa Društva knjižničara Bilogore, Podravine i Kalničkog prigorja „Svezak“ (Ljiljana Vugrinec, Maja Krulić Gačan, Ana Škvarić i Ida Gašpar).

• Glavni odbor Društva knjižničara Bilogore, Podravine i Kalničkog prigorja (Danijela Petrić)

• Komisija za upravljanje Hrvatskog knjižničarskog društva (Dijana Sabolović-Krajina) • Komisija za knjižnične usluge za osobe s posebnim potrebama (Dijana Sabolović-

Krajina) • Komisija za teoriju i znanstveni rad HKD-a (Dijana Sabolović-Krajina) • Komisija za knjižnične usluge za djecu i mlade (Ida Gašpar, zamjenica predsjednice) • Komisija za pokretne knjižnice (Ana Škvarić kao članica, Ljiljana Vugrinec kao

pridruženi članica) • Maja Krulić Gačan glavna urednica Sveska – stručnog glasila Društva knjižničara

Bilogore, Podravine i Kalničkog prigorja • Ida Gašpar članica uredništva Sveska – stručnog glasila Društva knjižničara Bilogore,

Podravine i Kalničkog prigorja, a Ana Škvarić je zamjenica glavne urednice

• Maja Krulić Gačan predsjednica je Koprivničkog ogranka Hrvatskog čitateljskog društva,

• Članstvo u koordinacijskim odborima gradskih programa „Gradovi i općine – prijatelji djece“ i akcije „Sretno dijete – sretan grad“ (Danijela Petrić); uključivanje u gradske projekte „Europski tjedan kretanja“

(Ljiljana Vugrinec) Rezultati: stručnim znanjima zaposlenika doprinosilo se većoj kvaliteti usluga građanima u lokalnoj zajednici.

Dijana Sabolović-Krajina je članica Knjižničnog vijeća - Povjerenstva za predlaganje viših stručnih zvanja i radne skupine za izradu Pravilnika o stručnim zvanjima u knjižničarskoj struci.

Knjižnica je i u 2020. realizirala mnogobrojne programe i projekte zahvaljujući dobro razvijenim suradničkim odnosima, partnerstvima i umrežavanju na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini. Surađivala je s pojedincima, ustanovama, poduzećima i udrugama, Gradom Koprivnicom, Koprivničko-križevačkom županijom, općinama, mjesnim zajednicama, Ministarstvom kulture i medija, Ministarstvom znanosti, obrazovanja i športa, Agencijom za odgoj i obrazovanje. Velika pozornost posvećivala se daljnjem razvijanju međunarodne suradnje. Unatoč promijenjenim uvjetima i neodržavanju međunarodnih skupova knjižničari su nastavili međunarodnu suradnju i edukacije putem webinara, dobivena je nagrada Američkog knjižničarskog društva za inovativne međunarodne projekte u knjižničarstvu za projekt „Smartphone? Yes,please! Face-to-face Training for Seniors“ te su objavljena poglavlja u stranim izdanjima knjiga te članci u časopisima. Knjižnica je i u 2020. veliku pozornost posvećivala odnosima s medijima, informiranju javnosti i promidžbi knjižnične djelatnosti. U 2020. je objavljeno preko 210 napisa u tiskanim medijima i portalima o knjižničnoj djelatnosti. Knjižničari su održali 4 konferencije za medije, dali 39 izjava za radiopostaje, 11 izjava za TV postaje i 3 intervjua. Napisali su preko 120 najava i osvrta za medije, uz velik broj objava na društvenim mrežama. Sami su oblikovali 26 pozivnica za događanja te 41 plakat. Tiskali su promotivne materijale (bookmarkere, letke, roll up plakate u 2020.).

U 2020. godini nabavljena su računala i računalna oprema: 3 stolna računala s Microsoft Office programskim paketima, 5 prijenosnih računala s Microsoft Office programskim paketima, MacBook Air, 2 monitora, 6 tableta, skener, web kamera, kamera, iPad, mikrofon, VR naočale i slušalice. Nabavljen je i autoradio za bibliobus. Od uredskog namještaja nabavljena su 2 pomoćna stola, 4 fotelje, 2 barska stola, 4 barske stolice, 5 okvira, regal, 3 zidna preklopna stola, 3 radna stola, 2 pomoćna stola, 30 sklopivih stolica, 2 fotelje s visokim naslonom i 3 konferencijske stolice. Također, nabavljena je oprema za hlađenje, odnosno klima uređaji - 2 vanjske jedinice te 4 unutarnje jedinice. Od sitnog inventara nabavljeno je: kuhalo za vodu, toplomjer, 2 pomoćna stolića i flipchart ploča za matičnu službu, plastifikator za bibliobus, 4 svjetleća panoa za izložbe te kamera za videonadzor u čitaonici. U sklopu tekućeg i investicijskog održavanja značajna sredstva izdvojena su za popravak bibliobusnog vozila. U sklopu tekućeg i investicijskog održavanja građevinskih objekata izvršeni su soboslikarski radovi u haustoru, Čitaonici tiska te uredu ravnatelja. Također su utrošena i sredstva za tekuće i investicijsko održavanje opreme: postava led svjetiljke u Odjelu za odrasle, zamjena sklopki, popravak računala u Stručno-znanstvenom odjelu i programiranje telefonske centrale, skidanje satelitske antene, programiranje sata na rekuperatoru, popravak klima uređaja na 1. katu, popravak i programiranje mreže u Stručno-znanstvenom odjelu, popravak sanitarne opreme, popravak lampi u Stručno-znanstvenom odjelu, zamjena sijalica, barkod čitača, printera, zamjena maske kućišta, popravak rasvjete u odjelima, umrežavanje-proširenje LAN mreže u Makerspaceu, zamjena miševa za odjele, zamjena masivnog drvenog rukohvata u Dječjem odjelu, redovni servis vatrodojave, protuprovale i videonadzora, kontrola

rada ložišta, redovna provjera ispravnosti vatrodojavnog sustava, servis plinskog kondenzacijskog uređaja, servis vatrogasnih aparata, postava kanalica te ostali nužno potrebni popravci opreme i postrojenja. Novčane donacije Knjižnica je dobila od Inducte d.o.o., Koprivnica i Obloka, obrta za proizvodnju i usluge, Koprivnica. Mnogobrojni građani poklonili su Knjižnici svoje kućne biblioteke i svoje objavljene knjige. U sklopu investicija uređen je novi Zajednički kreativni prostor – Makerspace koji je za korisnike otvoren 2. studenoga iste godine. Prostor je uređen zahvaljujući financijskoj potpori Ministarstva kulture i medija RH te Grada Koprivnice te zahvaljujući doniranoj opremi IRIM-a i Goethe-Institutu Kroatien te uz pomoć Obrtničke škole Koprivnica i Street art festivala.

Rad Knjižnice u 2020. obilježilo je sljedeće:

o novi uvjeti rada: zatvorenost za korisnike od mjesec i pol u prvoj polovici godine te skraćeno i prilagođeno radno vrijeme radi poštivanja epidemioloških mjera;

o prilagodba pružanja usluga te provođenja aktivnosti i programa u uvjetima epidemije COVID-19 virusa uz epidemiološke mjere;

o snalaženje u uvjetima ograničenja u broju fizičkih posjeta knjižnici prelaskom na online programe i provođenjem online usluga;

o preseljenje spremišta unutar Kampusa o početak prodaje aplikacije mKnjižnica za pametne telefone koja olakšava korištenje

knjižničnih usluga - prve takve vrste u Hrvatskoj; o Uređenje novog Zajedničkog kreativnog prostora – Makerspacea i Čitaonice tiska te

zamjena klima uređaja u Stručno-znanstvenom odjelu o provedeni brojni programi poticanja čitanja na svim medijima kroz provedbu kulturno-

obrazovnih programa te naglasak na online uslugama zbog epidemije COVID-19 virusa (ističemo program za poticanje čitanja osnovnoškolaca „Olimpijada čitanja“; Knjige za bebe, online književni susreti, pričaonice)

o programi i edukacije korištenja novim tehnologijama (robotika, 3D printer, VR naočale) o stalno stručno usavršavanje ponajviše putem webinara o Rastemo čitajući za poticanje čitanja u ruralnim područjima – projekt provodi Bibliobus

u suradnji s dječjim vrtićima o projekt „Inkluzivno volontiranje“ u suradnji s Udrugom „Latice“ o TEDxKoprivnicaLibrary konferencije za koje se i dalje traži karta više te su postale brend

kojeg preslikavaju druge knjižnice u Republici Hrvatskoj o Prostor za Vas! - knjižnica nudi mladima mogućnost samostalnog organiziranja vlastitog

događanja ili izložbe u našem izlogu o Koprivničke priče - natječaj za najbolju kratku priču o objavljena slikovnica „Magdalenina knjižnica na kotačima“ - prva slikovnica objavljena

u tiskanom izdanju u nakladi Knjižnice i čitaonice „Fran Galović“ Koprivnica. Knjižnica je imala značajnu ulogu u kulturno-društvenom životu grada Koprivnice i Koprivničko-križevačke županije. Zbog svojih rezultata rada i u 2020. godini Knjižnica je zadržala status jedne od najboljih narodnih knjižnica u Hrvatskoj ponajprije zahvaljujući njenim zaposlenicima, korisnicima i suradnicima. Reagirala je izuzetno brzo na promjene u okruženju i nastavila pružati usluge svojim korisnicima i u vrijeme zatvorenosti za fizičke posjete. Turbulentna 2020. imala je za posljedicu značajniji pad članstva i usluga na Dječjem odjelu i Bibliobusu iz razloga provođenja mjera i preporuka. Tako je preporuka NSK u komunikaciji sa Stožerom bila da djeca što manje dolaze u Knjižnice nakon otvaranja i da se što kraće zadržavaju u njima. Posljedica takve odluke su smanjeni statistički pokazatelji u većini kategorija. Posljedice ovakve odluke će se protezati i u narednim godinama kada će biti potrebno ponovo vratiti djecu u knjižnice i ponovo stvarati navike dolaska, čitanja i korišten ja usluga. Bibliobus, kojem su većina korisnika djeca, uz navedene mjere zbog zatvorenosti škola i vrtića nije mogao veći dio godine normalno provoditi svoje aktivnosti na adekvatan način. Odjel za odrasle bilježi manji pad dok Stručno znanstveni odjel ima porast članstva za pedesetak korisnika. Razlog tome je zatvorenost fakulteta i povratak studenata u Koprivnicu čime je porasla potreba za korištenjem usluga odjela. Može se zaključiti da se Knjižnica i čitaonica „Fran Galović“ iznimno uspješno snašla u novonastaloj situaciji i reagirala na sve izazove u 2020. godini.

Zbog svojih rezultata rada Knjižnica je i u 2020. godini zadržala status jedne od najboljih narodnih knjižnica u Hrvatskoj. Djelovala je kao značajno kulturno-društveno središte grada Koprivnice i šire okolice te Koprivničko-križevačke županije koje u fokus stavlja:

o dobrobit svojih korisnika, kako pojedinaca tako i lokalne zajednice; o kvalitetne, inovativne i kreativne metode i modele rada; o uključivanje svih dobnih, profesionalnih i interesnih skupina građana, kao i onih s

posebnim potrebama; o model socijalno inkluzivnih knjižničnih usluga - usluge za slijepe i slabovidne,

uključivanje u rješavanje problema pripadnika romske zajednice, kao i brigu za ostale socijalno ranjive skupine građana (stariji, nezaposleni, osobe s teškoćama čitanja i disleksijom);

o usluge za bebe, malu djecu, predškolsku i školsku djecu; o podršku zdravstvenoj pismenosti građana; o razvoj i širenje bibliobusne službe radi što veće dostupnosti knjižničnih usluga, kulture i

informiranja, posebice onima koji nemaju stacioniranu knjižnicu u mjestu stanovanja; o prilagođavanje društvenim i tehnološkim promjenama u užem i širem okruženju

promicanjem i korištenjem novih informacijsko-komunikacijskih tehnologija, digitalizacijom zavičajne kulturne baštine, uvođenjem e-knjiga i e-usluga, informacijskim opismenjivanjem i obrazovanjem korisnika;

o njegovanje odgojnog i obrazovnog rada te kulturne i javne djelatnosti organiziranjem ciklusa tribina, okruglih stolova, radionica te nakladničkom djelatnošću;

o javno zagovaranje Knjižnice i knjižničarstva i njihove prisutnosti u kulturi, obrazovanju, medijima i javnosti općenito, gradeći mrežu svih dionika života i korištenja knjige;

o nacionalnu i međunarodnu suradnju, uz brojna partnerstva i suradničke odnose te u skladu s njima provođenje i pružanje usluga i programa ukorak sa svjetskim trendovima.

Predsjednica Upravnog vijeća: Ravnatelj: Sanja Švarc Janjanin, dr. med. Karlo Galinec, dipl. oec. PRILOZI: Prilog 1. Članovi, broj posjeta i posudbi Prilog 2. Kulturno-edukativna djelatnost Prilog 3. Stručno obučavanje i usavršavanje knjižničara Prilog 4. Informiranje javnosti Prilog 5. Financijski pokazatelji - Izvješće o radu 2020.