novi selam - oktobar 2004

GLASNIK ISLAMSKE ZAJEDNICE BO[NJAKA U NJEMA^KOJ (VIGB e.V.)

NN OO VV II

Godina 3 (9) Ramazan 1425.h./ Oktobar 2004. Broj 3 (13)

DER FRIEDEN

GODINA JUBILEJAGODINA JUBILEJA

SADR@AJSADR@AJ

Redèb 1425.h./Septembar 2004.g.NNOOVV II

Izdava~:VIGB e.V.

ISLAMSKA ZAJEDNICA BO[NJAKA U NJEMA^KOJHaarbeckstr. 6

47475 Kamp-Lintforttel.: 02842-559728fax: 02842-55514

[email protected]

Za izdava~a:Mustafa Klanco

Glavni i odgovorni urednik:Ishak Ale{evi}

Zamjenik glavnog iodgovornog urednika:

Duran Pintol

Tehni~ki urednik:hfz. Esnaf Begi}

Sekretar redakcije:hfz. Esnaf Begi}

Lektor:dr. Ra{id Duri}

Savjet lista:Halim Aliba{i}, Fikret Arnaut, MuratDugonji}, Edin D idi}, Pa{o Feti},Mustafa Had i}, Ruvejd Jahi}, Fadil

Jakupovi}, Husein Johi}, AdvanLjevakovi}, Rasim Mehi}, Ramiz Memi{,Sulejman Redèpovi}, Omer Sarajli},

Hamza Suba{i}, [efket Zuki}, Safet @iko

Ovaj broj pripremili:Ishak Ale{evi}

Mehmed Jakubovi}hfz. Esnaf Begi}

Fotografije:Arhiv "Selama"

Mehmed Jakubovi}Dervi{ \ogi}Enver Pa{ali}

Design:

Mustafa Klanco:OD AACHENA DO DORTMUNDA.................................................5hfz. Esnaf Begi}:ISLAMSKA ZAJEDNICA ZA BUDU]NOST ....................................7Ishak Ale{evi}:KA NOVOM NAÎNU RADA I DJELOVANJA.................................13Halim Aliba{i}:PROBLEME RJE[AVATI URGENTNO..............................................14Fikret Arnaut:OMLADINU TREBA ZADR@ATI U ISLAMSKOJ ZAJEDNICI..........19Ramiz Memi{:BO[NJACI MORAJU ZNATI UKAZIVATI NA PROPUSTE.............22Alosman Husejnovi}:DA JE MUDROSTI KAO [TO JE LIJEPE RIJEÎ.................................24Sakib Halilovi}:OPTIMISTIÂN POGLED U BUDU]NOST...................................27Senad Agi}:KONTINUITET U OÛVANJU VJERSKOG IDENTITETA...............29dr. Mustafa Ceri}:DOBRI BO[NJANI SU LJUDI OTVORENOG UMA........................33Mustafa Spahi}:MUSLIMANSKO ISKUSTVO @IVOTA NA ZAPADU.......................35Dèvad Hodì}:PRED IZAZOVOM EVROPSKOG SVJEDOÊNJA ISLAMA.............40Nedàd Grabus:BO[NJA^KA DIJASPORA: TRAGANJE ZA IDENTITETOM...........46Mirsad Mahmutovi}:ULOGA I ZNAÂJ D@AMIJE U [email protected]{id Duri}:SLOVO O JEZIKU............................................................................53Murat Bali}:VRIJEME ZAGLUPLJIVANJA............................................................57Ruvjed Jahi}:MOJ PUT OD LOGORA DO SLOBODE.........................................60Bilal Hodì}:A [TA POSLIJE RAMAZANA?.........................................................64Omer Sarajli}:DA LI NAM JE POTREBAN “GAZI HUSREVBEG”?........................67

HRONIKA........................................................................................73

SADR@AJSADR@AJ

Dragi ~itao~e!

Usvom trinaestombroju "Novi Selam"nudi puno toga iuistinu novoga.Tako je on ne samo

po svom naslovu "Novi Selam", nego jeon nov i na na~in kako misli stara pit-anja, on poku{ava izna}i odgovore nanova pitanja i probleme. On je uz Bo{-njaka i njegovu vjeru, i on ho}e da sanjime ìvi ìvot u sredi{tu zbivanja.Otuda tako mnogo upinjanja da sesagleda, ocijeni, ponude ideje, dadnusmjernicem, i izna|u rje{enja.

Zvu~nim rije~ima "jubilarana godi-na", "veliki jubileji" valja dati dostojnupuninu, a to je izre}i pravu rije~. Podpravom rije~ju mislimo na onaj izricajsu{tine, onu bitnost koja nas sili dadadnemo pravu ocjenu pre|enog puta,i da potom jednoj u~ahurenoj uhodan-osti, u trajanju od ~etvrt vijeka kaè-mo: Stani!, a da pri tome imamo punorazloga za to, a to je ponuditi prijed-loge za ne{to novo i druga~ije, koje ~ebiti od koristi po na{ islamski opstoj iislamsko trajanje na{e na Zapadu.

U posljednjem desetlje}u zavr-{etka drugoga milenijuma i na istekudvadesetog stolje}a nenajavljeno ikrvavo burno sru{en je svijet Jugosla-vije i iz-vr{en je dèlatski obra~un saislamom i muslimanima. Kao rezultattoga, bilo je ubijanje preko 200 hiljadamuslimana, njihov progon i izgon sateritorija Bosne i Hercegovine, San-dàka, Kosova, ukopno vi{e od milionmuslimana, i uz to vi{e desetina hilja-da silovanih, i 240 hiljada u logorezato~enih. Zatim, razaranja domova,ru{enja dàmija, uni{tavanje kultur-nih zdanja i fabrika, etni~ko ~i{}enjeprostora od muslimana... Potom sedesilo da su ovi prognani ljudi zajed-no sa ranije deceniju ili dvije pristli-gim mig-rantima u tim novim svjeto-vima i prostorima zajedno usmjerilisvu te`nju i sav napor ka povratku nasvoja ognji{ta, u svoju zemlju. Ali,desilo se da su upravo tim ljudima,nesretno uspostavljenim mirom po~eli

uskra}ivati napore da se smire na svo-jim ognji{tima. Oporavak Zemlje ideposve sporo. U ovom ~ekanju djeca suizrasla u mladi}e i djevojke, a neka-da{nji mladi}i i djevojke sada su o~evidjece {to se ra|aju {irom Evrope i da-lekih prostora Amerike, Kanade, Aus-tralije, Novog Zelanda…

Jedna klasi~na shema rada i djelo-vanja Islamske zajednice sa prostoraex-Jugoslavije, uz manje poteze prila-godbe na novu sredinu, solidno orga-nizirana i dobro u prostoru zastuplje-na, dala je i vi{e od realno o~ekivano-ga. Sada je ona stala u jednom zamo-ru i iscrpljenosti, sa velikim upitom:Kako dalje naprijed? Za divno ~udonije se desilo rasulo i osip. Ostali smona okupu. Me|utim, i kod vjerni~kemase i kod duhovnog vo|stva osjetilase letargija i zamor usljed stanja i{~e-kivanja promjena sa nadom da to bu-du promjene u smjeru kretanja napri-jed i na vi{e.

Vanjska prilagodba na{eg ~ovjekana prostor i sredinu u pogledu klime,na~ina rada, i odnosa prema radu usvijetu visoke tehnike, tehnologije iinformatike, ve} je kod ovih ljudi izvr-{ena, i ocjena je da su dobro prila-go|eni. Sada kod na{ih ljudi te~e novproces, a to je unutarnja prilagodba,integraciono-asimilacioni proces koji

djeluje na izmjenu misli, osje}aja,èlja i te`nji. Uticaj na mi{ljenje poddejstvom elekronskih i pisanih medijavise li~i na formiranje gomile nego lina proces izgradnje svijeta ljudi kojirazumom i umovanjem doseù. Oviljudi, pritisnuti radom, sticanjem itro{enjem zara|enoga, sve manje ima-ju i volje i èlje da grade svoja mi{ljen-ja i stavove. Oni su prosti konzumen-ti koji kao {to gutaju gotovu konzer-viranu hranu, tako u sebe primaju go-tove izricaje o sebi i svijetu u kojemvegetiraju. Mogu}e, da nakon izmjenau na{im glavama i prsima na{im, asi-milacija postane neizbjeàn i jediniput.

Ovo nas stavlja pred naro~itoozbiljan upit: [ta }e biti sa nama, i tou skoroj budu}nosti? Ranija migracio-na kretanja odnosila su se na na{odlazak u Tursku i blisko-isto~nezemlje. Iako vremenom ve}ina asimili-rana bude, svi su zavr{avali i odpo-~injali nove ìvote sa svjedo~enjemislama. Jer, unutarnja prilagoba bilaje prilagoditi se onome {to ve} jesi, uzblagu promjenu na podru~ju obi~aja ifolklora. Danas pak ta unutarnja pri-lagodba je priladgoba na kr{}anskuve}inu, njihov intelektualni i duhovnisadràj, na mjihove vrijednosti koje suop}e prihva}ene vrijednosti Zapada.

Zato je ne bez razloga, odabir tek-stova ponu|enih u ovom sve~arskombroju upu}en sa pitanjima i satraènjima odgovora na na{e su{tins-ko pitanje: Kako biti i trajati u sredi-ni i prostoru kulturno, sadrìnski ivrijednosno druga~ijim od onoga izkojega smo potekli i do{li.

Nadalje, problem je uslo`njen odskora izgradnjom jedne duhovno ne-povoljne klime kojom se i kod nemus-limana i muslimana stvara nepo-uz-danje u islam i njegove nosioce. Ovomese nadodaje od skora odluka ve}inemladih da za duì period i trajno ost-anu vezani za podru~ja u koja su sedoselili u toku agresije na Bosnu iHercegovinu, ili prije nje.


UVODNIKUVODNIK

4

Kada su {ezdesetih isedamdesetih godi-na, sada ve} minulogdvadesetog stolje}a,muslimanski radnici,

uglav-nom Bo{njaci i Albanici, iztada-{nje Jugoslavije, stigli, "trbu-hom za kruhom" u SR Njema~ku,nisu mogli ni sanjati da }e preostalidio svoga ìvota proìvjeti dalekood svojih domova, od svogazavi~aja, od svoje domovine. Nisumogli ni sanjati da }e u Njema~kudovesti i svoje porodice, da }e imse ovdje, u tu|em svijetu, izroditidjeca, poèniti i poudavati sinovi ik}eri, da }e ovdje u njihovimnovim stalnim obitavali{tima dobitiunu~ad, da }e se mnogim od njihovdje, daleko od njihovih rodnihmjesta i dàmijskih harema klanjatidènaze. Oni su tih dalekih {ezde-setih i sedamdesetih godina stizaliu Njema~ku da ostanu samo neko-liko mjeseci ili godinu-dvije. Ali,"~ovjek snuje, a Bog odre|uje."

@ivotna sudbina "gastarbeitera"muslimana Bo{njaka i Albanaca uNjema~koj predstavlja veliku, dugui sjetnu pri~u, koja nikada ne}e bitiispri~ana do kraja. To je pri~a o lju-dskom traganju za nafakom, o sn-ovima i nadama ljudi koji su se otis-nuli u daleki, druga~iji i nepoznatisvijet, o odva`noj ljudskoj bor-bi zabolje sutra, o tugama i radostima

zbog rastanaka i ponovnih susretasa svojim najmilijim, o odlascima izsvog zavi~aja, o snovima za pov-ratkom, o uspomenama, o radu,posrtajima i uspjesima. To je pri~ao dalekim godinama, o te{kimgodinama, o dugim godinama.

Bilo je te{ko ostaviti svoje naj-milije, svoje rodno mjesto, svojudomovinu, svoj narod. Bilo je te{-ko ostaviti svoju zavi~ajnu pjesmu,svoj jezik, svoju dàmiju, svoje obi-~aje. Do}i u njema~ke fabrike i ra-dili{ta nije zna~ilo samo promijeni-ti radno mjesto, do}i u drugi gradili zemlju. Dolazak u Njema~kuzna~io je prelazak u novi svijet, unovu kulturno-civilizacijsku sredi-nu, u novi ekonomski, pravni ipoliti~ki poredak.

Trebalo je u tom novom svijetuna}i svoje mjesto i ne izgubiti se.Trebalo je sa~uvati svoj vjerski, kul-turni i nacionalni identitet. Mus-limanski radnici na{li su se pred ve-}im i sloènijim izazovima od dru-gih radnika iz tada{nje Jugoslavije.Zbog jezi~kih barijera, ali i zbogideolo{ko-politi~kih restriktivni pri-lika u Jugoslaviji, te{ko su uspos-tavljali komunikacije sa muslimans-kim zajednicama u Njema~koj izdrugih dijelova svijeta. Posebnomuslimani Bo{njaci bili su pod sna-`nim uticajem komunisti~ke ideo-logije. Islamska zajednica iz tada{-nje Jugoslavije nije im pruìla goto-vo nikakvu pomo} u organiziranjuvjerskog ìvota u SR Njema~koj.

Sami nisu na vrijeme po~eli razmi-{ljati o organiziranju svog vjerskogìvota, dèmata, dàmija, mekte-ba, u Njema~koj, jer su se mnoginadali da }e se brzo vratiti svojimku}ama, u svoje dèmate, i u svo-ju zemlju.

Kako je vrijeme prolazilo, i ka-ko je sve vi{e bivalo izvjesno da }enjihov boravak u Njema~koj potra-jati, na{i su ljudi po~eli sve ozbiljni-je razmi{ljati o organiziranju svogvjerskog ìvota u Njema~koj. @elje-li su sa~uvati svoj islamski i nacio-nalni identitet. U po~etku su seokupljali uglavnom u turskimdàmijama, a onda su organiziralisvoje dèmate, iznalazili vlastiteprostorije za dèmat, mesdìd, ivjersku pouku, angaìrali imame,hatibe i muallime iz Bosne iHercegovine i tada{nje Jugoslavije.

Jedan od na{ih prvih dèmatau SR Njema~koj, bio je dèmat uAachenu. Potom su osnovani dè-mati u Frankfurtu, Dortmundu,Essenu, Hamburgu, Düsseldorfu,Kölnu, Kamp-Lintfortu. Oni su os-novani u periodu od 1977. do1985. godine. Od 1985. do1990. osnovano je jo{ 7 dèmata.Od 1990. do 1995. na punktovi-ma za mektebsku nastavu osnova-no je 37 dèmata. U sastavu IZ-eBo{njaka u Njema~koj danas djelu-je 50 dèmata, {to predstavljatre}inu svih dèmata u dijaspori.Dèmati imaju potpunu autonomi-ju u kreiranju aktivnosti. Na{a je

Redèb 1425.h./Septembar 2004.g.NNOOVV II 5

OSVRTIOSVRTIVrijeme mjereno geografskim pojmovima:

kako je nastajala Islamska zajednica Bo{njaka u Njema~koj

od AACHENAdo DORTMUNDA

pi{e:

Mustafa KLANCO

Dolazak u Njema~ku zna~io je prelazak u novi svijet, u novu kulturno-civilizacijsku sredinu, u novi

ekonomski, pravni i politi~ki poredak. Trebalo je u tom novomsvijetu na}i svoje mjesto i ne izgubiti se. Trebalo je sa~uvati svoj

vjerski, kulturni i nacionalni identitet.

logika: "autonomije koliko je mo-gu}e a centralizma koliko je nu`-no." Pogodili smo mjeru.

Karlsruhe - Dortmund

Islamska zajednica Bo{njaka uNjema~koj ima u svojem razvojudva perioda: period osnivanja dè-mata i samostalnog djelovanja, idrugi period utemeljenja krovneorganizacije na{ih dèmata. U ja-nuaru 1994. godine Reisu-l-ulemaje posjetio nekoliko dèmata i uKarlsruheu imenovao glavnogimama i njegova zamjenika. Odtada je krenulo oficijelno uvezivan-je, koordinacija me|u dèmatima,struktuiranje i tehni~ka organizaci-ja zajednice na nivou 6 oblasti na~elu sa oblasnim imamima iCentralom na ~elu sa glavnim ima-mom. U ovih deset godina ura|e-no je puno u organiziranju na{egnaroda, njegovog svestranog i ob-jektivnog informisanja kroz vjero-nau~ne ediciju, izradu Ilmihala zanjema~ko govorno podru~je,{tampanje glasila "Selam", kupovi-ne objekata, i sl. Tako, naprimjer umaterijalnom smislu, u vlasni{tvuna{ih dèmata ima 30 objekata vri-jednosti od 15 miliona EUR, 50stanova i 28 mesdìda {to je 90%kupljenih objekata u bo{nja~kojdijaspori. Na humanitarnom planuposebno bih istakao osnivanjeFonda Gazi Husrevbeg. Ko god jetraìo pomo} dali smo koliko smomogli. Na edukativnom planuorganiziramo seminare za imamena nivou regija mjese~no, a jed-nom godi{nje na nivou Njema~ke(takvih seminara je odràno 13) idva na nivou cijele bo{nja~ke dija-spore u Kölnu 1994. i 1999.godi-ne. Islamska zajednica je prinu|e-na da nadokna|uje i kulturne pot-rebe na{eg ~ovjeka jer nema usta-nova koje bi to radile.

Kako dalje?

Kada je rije~ o na{em islams-kom identitetu prva i druga gene-racija muslimana svoj vjerski ìvotizvr{ava u tradicionalnim bosans-

kim i bo{nja~kim formama i insti-tucijama ali sa tre}om generacijom}e valjati traìti i graditi neke noveevropske forme i institucije, jer senjih ne}e mo}i okupljati u dèmatena osnovu nostalgije, bosanskogjezika, baklave i bajrama. Zato suto za nas na novou dèmata noviizazovi na koje trebamo odgovoritikreativno jer taj odgovor moèimati epohalno zna~enje. Nemoj-mo se povla~iti pred sve ve}ompresijom medija kada su u pitanjumuslimani i islam nego se uklju-~imo u dru{tvene aktivnosti, dija-log, susrete, u mjestu u kojem bo-ravimo. Potpuno se uklopimo usredinu u kojoj ìvimo, ali ni po ko-ju cijenu da do|e do brisanja na{egislamskog identiteta. Svoju misijukoliko moramo osavremeniti!

Na nivou zajednice u Njema~-koj je potrebno obezbijediti adek-vatan, od bilo kojeg dèmata neo-visan prostor za sjedi{te Centrale,na}i realno mogu}u formu organi-zacione strukture, osvjeìti kadrov-ski zajednicu gdje je nu`da i potre-ba. Me|u nama postoje vrijedniljudi koji }e kao i do sada znatiza{titi ono {to smo ostvarili i koji suspremni da rade na organizacijina{e zajednice. Mi smo za protek-lih deset godina ustorojili ne{toprepoznatljivo u na{em narodukoji ìvi ovdje. Popravljajmo inadogradujmo postoje}e.

Na kraju èlim kazati da }emonajbolje svjedo~e}i univerzalne

poruke islama po{tenjem, ~isto-}om, ljubazno{}u, po{tivanjem re-da i zakonitosti, obrazovano{}u,humano{}u, lijepim pozdravom,osmijehom, na radnom mjestu, u{koli, na ulici, nemuslimanima {ut-njom, vidljivim govorom o islamu,nenametljivo kazivati {ta je islam itime doprinositi razbijanju zapad-noevropskih stereotipija o islamu imuslimanima. Na vlastita pitanjami muslimani u zapadnoj Evropimoramo na}i sami odgovore .

Ovo je za Islamsku ZajednicuBo{njaka u Njema~koj kao i zaIslamsku Zajednicu u BiH u cjelinizna~ajan jubilej. U proteklih 25 go-dina od osnivanja prvog dèmata i10 godina od osnivanja CentraleIZ-e Bo{njaka u Njema~koj, pre-|en je dug put od prvih dana dè-mata do dana{njih dàmija, mes-dìda i organizirane zajednice. Uproteklih 25, odnosno 10 godinapuno toga se dogodilo, promijeni-lo i uradilo. Bilo je i te{kih trenuta-ka, nasrtaja kako na imame tako ina imovinu IZ-e. Uz Allahovupomo} pre{li smo ~etvrt vijeka odprvog dèmata i deceniju od osni-vanja Centrale IZ-e. Mi idemodalje, bez obzira na na ko~ni~are, inakon deset godina pokrenuli smokroz Savjetovanje imama i preds-jednika dèmata proceduru pobolj-{anja na{e organizacione struktu-re (Dortmund 19./20.05.04.)

Koristim priliku da se zahvalimsvima koji su doprinijeli da IZ-afunkcioni{e, posebno imamima,dèmatskim odborima, oblasnimimamima, zamjenicima glavnogimama, dèmatskom odboru dè-mata Kamp-Lintfort koji je imaorazumijevanje za moje odsustvo,bo{nja~kim udruènjima, dvojicisekretara IZ-e Bo{njaka u Nje-ma~koj Zijadu Sulji}u i hfz.ESnafu Begi}u, Rijasetu IZ-e na~elu sa Reisu-l-ulemom, mojim pri-jateljima i mojoj supruzi koja jeimala razumijevanje i dosta sabura.Sa vjerom u Allaha d`.{. i pov-jerenjem me|u nama gradimona{u budu}nost ovdje i budu}nostu na{im rodnim krajevima.

Amin!


OSVRTIOSVRTI

6

Kada je rije~ o na{em islamskom identitetu prva i

druga generacija muslimanasvoj vjerski ìvot izvr{ava utradicionalnim bosanskim i

bo{nja~kim formama i institucijama ali sa tre}om

generacijom }e valjati traìti igraditi neke nove evropskeforme i institucije jer se njih

ne}e mo}i okupljati udèmate na osnovu

nostalgije, bosanskog jezika,baklave i bajrama. To su za

nas novi izazovi na koje trebamo odgovoriti kretaivno

jer taj odgovor moè imatiepohalno zna~enje.

BBUUDDUU]]NNOOSSTT

Ugodini kada obilje-àvamo dva va`najubileja u postojanjudèmata i Islamskezajednice Bo{njaka

u Njema~koj, te imaju}i u vidu ka-rakter ovoga savjetovanja i nje-gov cilj da unekoliko poku{amosagledati i analizirati svoj dosa-da{nji rad, te odrediti smjerniceza budu}nost na{e zajednice, slo-bodan sam Vas, na po~etku ovogizlaganja, podsjetiti na nekolikodetalja u nastanku bo{nja~kihdèmata na podru~ju SR Njema~-ke i, naravno, IZ-e Bo{njaka uNjema~koj kao krovne zajednicena{ih dèmata. S druge strane,imaju}i u vidu du`nost koju oba-vljam u okviru IZ-e Bo{njaka uNjema~koj, smatram sasvim lo-gi~nim i nu`nim, ponuditi nekasvoja razmi{ljanja i prijedloge upogledu rada, aktivnosti, organi-zacije i unutarnjeg ustrojstva na{ezajednice u budu}nosti.

Prvi dèmata Bo{njaka u SRNjema~koj osnovan je u Aachenuprije 25 godina. Nakon toga, ug-lavnom bez koordiniranih inicija-

tiva iz tada{njih organa IZ-e ubiv{oj Jugoslaviji, nastaju i dè-mati u drugim gradovima Nje-ma~ke. U periodu do agresije nana{u domovinu Bosnu i Herce-govinu, Bo{njaci su raspolagali sanekih 20 dèmata na ~itavompodru~ju SR Njema~ke.

U toku agresije na Bosnu iHercegovinu broj dèmata se uperiodu od 1992.g. ubrzano po-ve}ava. Tako u januaru 1994.g.broj bo{nja~kih dèmata na po-dru~ju SR Njema~ke dostiè cifruod nekih 50 dèmata. U to vrije-me, ta~nije 10. januara 1994.g.na podru~ju SR Njema~ke boravitada{nji naibu-r-reis dr. MuStafaef. Ceri} i na sastanku imamadèmata sa podru~ja SR Njema~-ke imenuje MuStafa ef. Klancuna du`nost Glavnog imama. Ovajmomenat se moè ozna~iti kaopo~etak administrativnog utemel-

jenja centralne krovne zajedniceIZ-e Bo{njaka u Njema~koj. Uperiodu od imenovanja glavnogimama, do pravne registracijekod nadle`nih organa vlasti, vr{ise interno ustrojstvo, tako da IZ-a biva ustrojena po principu 6zasebnih oblasnih cjelina. U prav-nom smislu, IZ-a Bo{njaka uNjema~koj svoj karakter central-ne krovne zajednice zadobija 15.oktobra 1994.g. Naime, tada suse na skup{tini u Dortmundu,kao osniva~i krovne zajednice,pojavili predstavnici nekoliko dè-mata i potpisali statut na osnovukojeg je ona, upisom u Registarzajednica kod Osnovnog sudaRheinberg, 07. novembra 1994.registrirana kao Islamska zajedni-ca Bo{njaka. Potpisnici prvogstatuta su bili: h. Smail [ahovi}(IKC Düsseldorf), MuStafa Aja-novi} (IKC Dortmund), h. Ibra-him Burni} (IKC Hamm), rahm.h. Smail Joldi} (IKC Witten),h. Ibrahim HuSeinba{i} (IKZ"Gazi Husrevbeg" Köln), h. [e-fik Burni} (IZ Kamp-Lintfort), iUzeir ]oSi} (IZ Oberhausen).

Za{to reforma?

IZ-a Bo{njaka u Njema~koj jeu proteklih deset godina u vjers-kom, odgojno-edukativnom, eko-nomskom, humanitarnom, kul-turnom i drugim segmentimauradila i postigla onoliko, ovisnood objektivnih, ali i subjektivnihokolnosti, koliko su te okolnosti idozvoljavale. Me|utim, mi{ljenjasam da su na{i rezultati mogli i


IIssllaammsskkaa zzaajjeeddnniiccaa zzaaBBUUDDUU]]NNOOSSTT

19. i 20. maja 2004.g. u Dortmundu je odràno savjetovanje imama i predsjednika o reformi ustrojstva IZ-e Bo{njaka u Njema~koj.

Ovdje donosimo skra}enu verziju izlaganja sekretara IZ-e.

pi{e:

hfz. Esnaf BEGI]

OSVRTIOSVRTI

Oblasti IZ-e Bo{njaka

biti bolji. Ovdje se posebno os-vr}em na nivo na{eg ustrojstvakojeg predstavlja Centrala IZ-e.Objektivno gledano, na ovom ni-vou na{eg ustrojstva se moè ura-diti onoliko koliko su na{e kad-rovske, administrativno, pravne,financijske, tehni~ke mogu}nosti.Na{i kapaciteti su u tom segmen-tu do kraja iscrpljeni. Zato uz sa-mo jednog profesionalno zapo-slenog u svojstvu sekretara IZ-e,ne moèmo redovno ili redovnijebiti prisutni u na{ih 55 dèmata.Ne moèmo odgovoriti njihovimzahtjevima, biti prisutni na tere-nu, rje{avati probleme, kooridni-rati aktivnosti, osmi{ljavati rad, asve to bi logi~no trebalo raditi sanivoa Centrale IZ-e. Zato ne tre-ba onda ~uditi da se nerijetko udèmatima, zatim kod dèmatlija,ali i imama ima i odbojan stav iprema Centrali i prema svemuonome {to dolazi "sa vrha". âk ionda kad je uspjeh centrale evi-dentan, postoji nekada nastojan-je da se taj uspjeh {to vi{e omalo-vaì i minimizira.

Ovdje dolazimo do onog pro-blema u na{em radu koji je pomeni sloèniji i teì, a to su okol-nosti subjektivne prirode koje us-lo`njavaju na{ rad. O takvim pro-blemima nerado govorimo, iliako ipak govorimo, ~inimo to nana~in da nam se niko ne zamjeri,idemo linijom manjeg otpora, ta-ktiziramo i vagamo. înjenica je

da na ovoj personalnoj, subjektiv-noj ravni mnogo toga nije u redui to se ~esto osje}a. Zato se pitamjesmo li prihvatili zajednicu kaosvoju, kao svoj na~in organiziran-ja i rada, ili se mo`da samo folk-lorno, pod raznim alibijima krije-mo iza Zajednice, i to onda kadato samo moramo? Jer, ~injenicaje da u na{em radu ima ignoraci-je, pa ~ak i bojkota onoga {tosmo ju~e zajedno svi, ili ve}ina,dogovorili. Svima nam je to poz-nato, ali o tome izbjegavamo go-voriti, da dopis koji do|e iz Cen-trale IZ-e ~esto nije vrijedan nipapira na kojem je napisan, zadobijanje nekada najbanalnijihpodataka i informacija nerijetkoje potrebno utro{iti i dane. U ak-cijama koje su materijalnog kara-ktera radi kako ko ho}e, ili boljekazano, kako ko ne}e. Ono {toprovodi Rijaset IZ-e, to se nekakoi provede, ali ako je rije~ o akcijikoja se navodno provodi na ni-vou ~itave IZ-e Bo{njaka u Nje-ma~koj, onda je to ~esto samomrtvo slovo na papiru.

Pa`nju moramo posvetiti od-nosima me|u imamima. Tu nesmije biti me|usobne netrpeljivo-sti, zavidnosti i sujeta, mije{anja ustvari i poslove drugog dèmata,oteàvanja posla kolegi, nebrigaza kolegu, neodràvanje susreta isastanaka imama, me|usobnoneuvaàvanje i li~na promocijana ra~un kolege, ciljane dezinfor-macije o kolegi, drugom dèma-tu, oblasnom imamu, centrali,materijalni status imama, socijal-no osiguranje i financijska ugro-ènost, sve su to na{i problemi okojima trebamo razgovarati.Zbog budu}nosti IZ-e moramouspostaviti sistem prava i du`-nosti, ovlasti i odgovornosti, sis-tem stimulacije i sankcije.

Nu`nost promjena u ustrojst-vu i na~inu rada IZ-e Bo{njaka uNjema~koj je uvjetovana i dru-gim, vanjskim faktorima. Dosa-da{nji na~in rada, ustrojstvo istruktura, u ve} skoro vrijeme ne-}e mo}i vi{e zadovoljavati potre-be na{ih dèmata ali i dru{tva ukojem IZ-a Bo{njaka radi i djelu-je, kao {to ne}e biti u stanju po-nuditi adekvatne odgovore i naglobalna kretanja koja se svakakoodraàvaju na rad svih dèmatapojedina~no. Zato se ona moratako prestruktuirati da bi jo{ vi{edobila na respektabilnosti i auto-ritetu me|u imamima, dèmatlija-ma, ali i ~itavom njema~kom dru-{tvu, te svom odnosu prema dru-gim IZ-ama Bo{njaka u dijaspori iRijasetu IZ-e u Bosni i Hercego-vini. Ona mora slijediti strategijuekspanzije i otvorenijeg nastupaprema dru{tvu.

Na{a pozicija kao muslimanakoji ìve u dijaspori nije nimalozavidna. Na{a zajednica mora biti

Redèb 1425.h./Septembar 2004.g.NNOOVV II8

Shema ustrojstva IZ-e Bo{njaka u Njema~koj

Na{a pozicija kao muslimana koji ìve u dijaspori nije nimalo zavidna. Na{a zajednica mora biti spremna u svakom momentu

odgovoriti na zahtjeve ovog novog vremena, sasvim novih i krajnjete{kih prilika za islam i muslimane. Na{a IZ-aa mora imati stavprema ovim de{avanjima, taj stav se mora ~uti, za njega {ira

javnost mora znati. IZ-aa mora izraàvati na{u pripadnost vjeri isla-mu, ali i na{u opredijeljenost za ovu dràvu, za njen ustavno-ppravniporedak, ona mora pokazati kako je mogu}e biti dobar musliman i

istovremeno dobar gra|anin i dràvljanin.

OSVRTIOSVRTI

spremna u svakom momentu od-govoriti na zahtjeve ovog novogvremena, sasvim novih i krajnjete{kih prilika za islam i muslima-ne. Ona mora imati stav premaovim de{avanjima, taj stav se mo-ra ~uti, za njega {ira javnost moraznati. IZ-a mora izraàvati na{upripadnost vjeri islamu, ali i na{uopredijeljenost za ovu dràvu, zanjen ustavno-pravni poredak,ona mora pokazati kako je mo-gu}e biti dobar musliman i istov-remeno dobar gra|anin.

U na{em odnosu prema dru{-tvu u kojem se nalazimo i u ko-jem imamo IZ-u, jo{ je jedan seg-ment veoma bitan. Naime, u zad-nje vrijeme se u politi~kim krugo-vima ove dràve vode diskusije ointegraciji stranaca, o zakonu odoseljavanju i sl. Posebna pa`njase tu posve}uje i izvo|enju vjers-ke nastave u {kolama. Mislim dabi IZ-a Bo{njaka u Njema~koj uzdobru organizaciju i unutarnjuure|enost, u ovom pogledu mog-la biti dobra alternativa, pa ~ak iprvi sagovornik i partner u pro-cesu uvo|enja vjerske nastave u{kole. Obzirom da su Bo{njaciautohtoni evropski narod, zatim

da u najve}oj mjeri ba{tine Islamu njegovom naravnom obliku,bez ideolo{kih stega koje su veo-ma ~esto kontraproduktivne i {te-tne za Islam, vjerujem da bi uzstru~ne kadrove, sa ure|enomZajednicom bo{nja~ki imami biliprvi koji bi se mogli angaìratikao nastavnici vjeronauke u nje-ma~kim {kolama. Dakle, vjeru-jem da }e uvijek prije imam Bo{-njak mo}i kao nastavnik u}i u{kolu, nego Arapi, Marokanci, iliTurci. Zato, da bismo se moglinametnuti kao ravnopravan su-govornik i partner u ovim proce-sima, moramo imati jaku, stabil-

nu, izgra|enu i ustrojenu IZ-u,moramo kroz nju, sistematski,pripremati, {kolovati kadrove inuditi programe za {kolstvo.

Posebnu pa`nju IZ-a Bo{njakau Njema~koj mora posve}ivatibudu}im generacijama. Mi nedjelujemo vi{e u onim uvjetimakada su ljudi dolazili do nas. Mimoramo i}i do na{ih ljudi, dona{ih potencijalnih ~lanova, doonih koji bi ubudu}e trebali dabudu okosnica na{ih dèmata. Pritom im moramo nuditi sadràjepreko kojih }e se mo}i identi-fikovati i poistovjetiti sa IZ-om iprihvatiti je kao svoju. Ho}emo lidozvoliti da nam se zbog na{eunutarnje nesre|enosti, sujeta,materijalnih prepreka, budu}egenracije odro|avaju od tradicije,jezika, nacije, alli {to je najgore iod vjere!? Realno je o~ekivati dase na{i vakufi, ako ne preduzme-mo ni{ta, jednog dana po~nuprodavati, da im se po~ne mijen-jati svrha kori{tenja, i sl.

Novi prostor za novo vrijeme

IZ-a se uvijek i iznova moradokazivati na{im dèmatlijama,


Zajedni~ki snimak u~esnika savjetovanja

Posebnu pa`nju IZ-aa Bo{njakau Njema~koj mora posve}ivati

budu}im generacijama. Mi ne djelujemo vi{e u onim

uvjetima kada su ljudi dolazilido nas. Mi moramo i}i do

na{ih ljudi, do na{ih potencijalnih ~lanova, do onih

koji bi ubudu}e trebali da buduokosnica na{ih dèmata. Pri

tom im moramo nuditi sadràjepreko kojih }e se mo}i identi-

fikovati i poistovjetiti sa IZ-oom iprihvatiti je kao svoju.

OSVRTIOSVRTI

na{oj javnosti. Moramo biti u sta-nju odgovoriti na sve, ili makarve}inu, njihovih zahtjeva i potre-ba. Zato nam je potrebno i da sepro{irimo. Odavno je zbog obi-ma posla u Centrali IZ-e neopho-dan makar jo{ jedan radnik. Nemoè vi{e Centrala biti smje{tenapod kiriju u prostorijama nekogdèmata. IZ-a Bo{njaka u Nje-ma~koj, ako ho}e biti smatranarespektabilnom zajednicom, oddrugih zajednica muslimana, ali iraznih dru{tveno-politi~kih orga-nizacija i institucija ove dràve,mora imati reprezentativan, velikii ure|en prostor i mora, {to jenajva`nije, biti neovisna o dè-matskom prostoru. Mislim da jeovo najprioritetniji na{ zadatak zanajbliù budu}nost. Kako je ve}istaknuto, IZ-a u cjelini mora slije-diti strategiju razvoja, expanzije izauzimanja svoje uloge me|uzajednicama muslimana u Njema-~koj, ali i njema~kom dru{tvu.Stoga, pored kvalitetnog kadrakojeg IZ-a treba da ima na svimsvojim nivoima potrebno je imatirespektabilan i reprezentativanprostor koji }e omogu}iti obavl-janje svih aktivnosti takve jednezajednice. Prostorije Centralemoraju biti fizi~ki odvojene isamim tim neovisne o prostorija-ma jednog dèmata. Pri izmje{-tanju Centrale treba voditi ra~unao geografskom poloàju grada u

kojem bi ona bila smje{tena, kaoi o geografskoj rasprostranjenostidèmata. Tako|er bi se u obzirmorale uzeti saobra}ajne komu-nikacije: cestovne, èljezni~ke ivazdu{ne. Ali, mislim da je najbit-niji faktor za kupovinu vlastitogobjekta za Centralu materijalneprirode: voditi ra~una o cijenamanekretnina, jer su one od gradado grada uveliko razli~ite. Zato jeprilikom izmje{tanja Centrale jepotrebno sagledati mogu}nostkupovine vlastitog objekta. To bibio prostor koji bi u najve}oj mje-ri imao poslovnu namjenu.

Imaju}i u vidu ve}i broj prisp-jelih prijedloga iz dèmata, a naosnovu temeljitih analiza po gorepomenutim uvjetima (prije svegapovoljne cijene nekretnina, geo-grafski poloàj grada i dèmata,saobra}ajne cestovne, vazdu{ne ièljezni~ke komunikacije), budu-}a Centrala IZ-e Bo{njaka bi mo-gla biti izmje{tena u Dortmund,jer ovaj grad u najve}oj mjeri is-punjava gore zadate uvjete.

U upravnom smislu potrebnoje dosada{nje Vije}e-{ura trans-formirati u Sabor IZ-e Bo{njaka uNjema~koj, a istovremeno izvr{itireformu Savjeta Glavnog imamakao izvr{nog organa Sabora IZ-e,te poslovnikom o radu odreditinjegovu ulogu i zadatke, kao i na-~in njegova sastavljanja. U ovimprocesima bi du`nost Glavnog

imama tako|er trebalo reformira-ti. Ovu du`nost bi trebalo preofe-sionalno obavljati.

Ukoliko bi ipak dolazilo donjegove promjene, mislim da bibudu}i Glavni imam morao u sebioli~avati osobine diplomatije,uravnoteènog odnosa prema su-radnicima, imamima, dèmats-kim odborima i dèmatlijama. Onmora imati iskustva u radu u dija-spori, smatram najmanje 7 (ili bo-lje 10) godina, poznavati njema~-ki jezik i biti, kratko re~eno,osoba karizmati~ne prirode kojase zna nametnuti svojim idejama,vizijama, zamislima, projektima iaktivnostima kako kolegama ima-mima tako i dèmatlijama.

Osim toga, smatram da je po-trebno, zbog uloge i nastupa udru{tvu, prema ostalim zajednica-ma muslimana u Njema~koj, terespektabilnosti prema i od stra-ne vlasti ove dràve, dosada{njudu`nost sekretara IZ-e redefinira-ti i preimenovati u "generalnogsekretara IZ-e", jer je u ovom dru-{tvu najnormalnije da organizaci-je imaju ovakvu vrstu du`nosnika.

U cilju bolje koordinacije isprovo|enja aktivnosti, pogotovoonih koje bi po njema~kim zako-nima podlijegale poreskim izda-vanjima, trebalo bi uz CentraluIZ-e osnovati jednu firmu, "dru{-tvo sa ograni~enom odgovor-no{}u" (GmbH), koje bi u njenukorist sprovodilo takve aktivnosti.Rije~ je o firmi koja bi se brinulao organizaciji hadà, nabavci,kupovini, distribuciji i prodaji lite-rature, nu|enju pogrebnih uslu-ga, upravljanju nekretninama ivakufima IZ-e. Primjerice, na{e bihadìje uz ovakvu jednu firmuimali mogu}nost da na jo{ ve}emnivou i uz jo{ bolju organizaciju ilogisti~ku podr{ku putuju nahad`. Uz ve}i broj hadìja, ve}esu mogu}nosti pravljenja razli~i-tih had`skih aran`mana, i {to jenajbitinije eventualno smanjenjecijene hadà. U okviru ove firmeili Fonda "Gazi Husrevbeg", a ve-zano za dènnaze, ponuditi na-{im dèmatlijama mogu}nost osi-


OSVRTIOSVRTI

U~esnici savjetovanja prate izlaganja

guranja za slu~aj smrti, tako dajedna porodica u takvim situacija-ma ne mora voditi ra~una o, neri-jetko, velikim tro{kovima prijevo-za dènnaze u Domovinu. Ovoosiguranje bi se trebalo nuditi sa-mo uz redovnu dèmatsku ~lana-rinu, tako da bismo tako dobili ive}i broj ~lanova u dèmatima.

I za kraj napominjem da ko-na~nu odluku o izmje{tanju pro-stora Centrale Islamske zajednicetrebaju kreirati oni uvjeti koji surelevantni za budu}i adekvatan,kvalitetan, nesmetan, neovisan iuspje{an rad Centrale IZ-e. Svakaodluka po principu li~nih inter-esa, bez obzira da li je rije~ ovi{im ili niìm instancama IZ-e(Rijasetu ili dèmatima), ili ~akpojedincima je pogubna.

Ne smije se dozvoliti nikakvomije{anje sa strane po pitanju iz-mje{tanja Centrale i eventualnogimenovanja drugog glavnog ima-ma. U ovom slu~aju mora se ijednoj i drugoj stvari pristupitikao internoj stvari IZ-e Bo{njakau Njema~koj o kojoj }e odlu~ivatiimami i dèmatski Odbori.

Po pitanju izmje{tanja Cen-trale i eventualnog imenovanjadrugog glavnog imama ne dozvo-liti karijerizam i poistovje}ivanjejedne li~nosti sa ~itavom zajedni-com, niti stavljanje li~nih interesapojedinaca, Rijaseta ili dèmataiznad interesa IZ-e Bo{njaka uNjema~koj u cjelini.

Geografskim i eventualnimpersonalnim promjenama u us-trojstvu sa~uvati karakter "bo-sanske i bo{nja~ke tradicije uispoljavanju Islama" u IZ-i Bo{nja-ka u Njema~koj, bez primjesauvoznih, bosanskim muslimani-ma neprimjerenih, elemenata.

Ukoliko se u provo|enju re-formi u ustrojstvu i organizacijiIZ-e Bo{njaka u Njema~koj budeudovoljavalo li~nim lobijima, sa-moinicjativnim nametanjima rje-{enja po bilo kojem pitanju, sva-ko zauzimanje stava od straneimama i dèmatskih odbora jeizli{no i predstavlja nepotrebnogubljenje vremena.


OSVRTIOSVRTI

DDuurraann eeff.. PPiinnttooll,, ((iimmaamm,, OObbeerrhhaauusseenn))::”Predlaèm da se uspostavi Sa-

bor IZ-e Bo{njaka u Njema~koj, kaovrhovno zakonodavno tijelo po ugleduna Sabor Rijaseta IZ-e u BiH.(...)Nu`nost preustrojstva IZ-e Bo{njakau Njema~koj je evidentna. Mi moramouzeti stvar u svoje ruke, jer smo ust-vari preupu{teni sami sebi, mati~naZajednica u Domovini je zabavljenasobom i svojim problemima, zakoni uBiH i Njema~koj, a samim tim i poloàjvjerskih zajednica, su razli~iti. Mislimda treba promijeniti na~in raspodjelesredstava zekata izme|u dèmata,IZ-e Bo{njaka u Njema~koj i Rijaseta.”

[[eevvkkeett ZZuukkii}},, ((pprreeddssttaavvnniikk,, MMaaiinnzz))”Mi danas treba da diskutiramo o

budu}nosti na{e IZ-e. Ovu reorgani-zaciju moramo podràti. @ao mi je daje ovdje mali broj predstavnika OblastiBaden-Württemberg, ali o njihovomodnosu prema ovom savjetovanju izaklju~cima mi ne trebamo brinuti.Oni treba da brinu o svome nehatnomodnosu prema IZ-i. Odluke Zajednicemoraju ubudu}e biti obavezuju}e zasve dèmate.”

OOmmeerr eeff.. SSaarraajjllii}},, ((iimmaamm,, DDoorrttmmuunndd)):: ”Mi trebamo analizirati ovih zad-

njih 10 godina na{eg rada. Moramovidjeti {ta se to uradilo i tako defini-sati ko je nosio aktivnosti, a ko ih jeopstruirao. Svaki Glavni imam, bezobzira ho}e ko }e to biti, morat }euvesti red u Zajednici i u suru dovestiko~ni~are i one koji opstruiraju radove Zajednice. Tako|er mislim da bitrebalo promijeniti omjer raspodjelesredstava zekata: 50% za Njema~ku,a 50% za Rijaset IZ-e u BiH.”

IIddrriizz MMaahhmmuuttoovvii}},, ((pprreeddssjjeeddnniikk,, BBeerrlliinn))”Ne mogu da shvatim da ima

predsjednika koji imamu ho}e odredititemu za hutbu, {ta i kako da govori.Mi moramo podràvati svoje imame,jer ako imam nije jak, tu nemadèmata. Treba angaòvati stru-~njake da se pripremi neophodnadokumentacija da bi se najuspje{nijenastavio rad ove Zajednice u

budu}nosti.MMuussttaaffaa HHaaddìi}},, ((iimmaamm,, KKööllnn))::”Od nas zavisi ho}emo li biti u

stanju donositi odluke, ho}emo li saRijasetom IZ-e u BiH prije}i na part-nerski odnos, ili }emo nastaviti sapodani~kim na~inom rada. Odnos uraspodjeli zekata se treba promijeni-ti, tako da vi{e ostaje ovdje, dèmati-ma i IZ-i. Jer, islamska ulema odobra-va da se zekat moè zadràti zadàmiju”

hh.. HHuusseeiinn JJoohhii}},, ((pprreeddssjjeeddnniikk,, HHaammbbuurrgg))”Drago mi je da u~estvujem na

ovakvom skupu. Mi moramo raditi nareformi ustrojstva IZ-e, i ona mora i}iu korak sa vremenom u kome ìvimo,da zadovoljimo izazove koji se post-avljaju pred nas.”

FFaahhrruuddiinn eeff.. DDìinnii}},, ((iimmaamm,, WWiieessbbaaddeenn))::”Pitam se ko }e biti zaduèn za

sprovo|enje reformi? Ako u svemuovom ho}emo uspjeh, onda Rijasetmoramo prihvatiti samo kao duhovnicentar, jer ne smijemo sebi dozvolitida Rijaset rje{ava probleme s kojimse mi ovdje susre}emo, obzirom da onii ne poznaju realno stanje na terenu,pravilnike, zakone i sl. Vrijeme je daotvoreno i istinito govorimo o proble-mima i ih imenujemo kao i one koji ko~ena{ rad. Trebamo biti samokriti~ni iprihvatiti kritiku.”

AAddvvaann eeff.. LLjjeevvaakkoovvii}},, ((iimmaamm,, BBeerrlliinn))”Uporni sam zagovornik da do|e

do profesionalizacije du`nosti Glav-nog imama. Ovaj dana{nji skup sma-tram neuspjelim, zato {to poslijedeset godina jo{ uvijek nemamoreprezentativnog objekta, koji je una{em vlasni{tvu. Za sve ove primje-ne je va`no postaviti rokove za njiho-vo provo|enje, u suprotnom biti }e tosamo puste èlje. U budu}emustrojstvu IZ-a mora biti u stanju dapostavlja, smjenjuje i premje{taimame, ali da isto tako ima mo-gu}nost poni{titi odluke dèmatskihOdbora ukoliko su one u suprotnostisa interesima dèmata i Me{ihataIZ-e Bo{njaka u Njema~koj.”

Izvodi iz diskusija u~esnika savjetovanja


ZAKLJU^CIsa savjetovanja imama i predsjednika

Islamske zajednice Bo{njaka u Njema~kojDortmund, 19. i 20. maj 2004.g.

Na osnovu diskusija koje su odimama i predsjednika/predstav-nika preko 40 dèmata Islamskezajednice Bo{njaka u Njema~koju toku dvodnevnog rada savjeto-vanja vo|ene, komisija za zakl-ju~ke u sastavu:

- Advan ef. Ljevakovi}- Pa{o ef. Feti}- Fikret ef. Arnaut- Kemal ef. Crnac- Duran ef. Pintol- Mustafa ef. Klanco- Halim ef. Aliba{i}- Ahmed Goru`di}- Idris Mahmutovi}- Nurko Hrelja- Nezir Sulji}- hfz. Esnaf Begi}

donijela je slijede}e zaklju~ke:

1. U proteklih 10 godinaorganiziranog rada Islamske za-jednice Bo{njaka u Njema~kojsu ostvareni zavidni rezultati,pogotovo kad se imaju uvjeti ukojima je Zajednice nastajala idjelovala. Da bi mogla odgovori-ti na potrebe koje nalaè vrijemei mjesto, ukazuje se na potrebutemeljite reorganizacije Islam-ske zajednice Bo{njaka u Nje-ma~koj.

2. Obavezuje se Savjet Glav-nog imama Islamske zajedniceBo{njaka u Njema~koj da imenu-je komisiju koja }e u roku od 6mjeseci po novom ustrojstvu iz-raditi prijedlog statuta Islamskezajednice Bo{njaka u Njema~-koj.

3. Pri izradi statuta Islam-ske zajednice Bo{njaka u Njema-~koj, komisija za njegovu izradutreba uzeti u obzir slijede}e:A) Dèmat- dèmat je osnovna orga-

nizaciona jedinica Islamske za-jednice Bo{njaka u Njema~koj.- svaki dèmat treba da ugradiu svoj statut odredbu da je ~lankrovne zajednice Islamske zajed-nice Bo{njaka u Njema~koj.Tako|er, u statut svakoga dè-mata se treba uvesti odredba ko-ja definira da je imam ~lan dè-matskog Odbora po poloàju i dase ne bira u Odbor.- u slu~aju ga{enja ili nesugla-sica u dèmatu, Odbor dèmataje duàn po{tivati stavove i odlu-ke krovne zajednice Islamskezajednice Bo{njaka u Njema~-koj.

B) Sabor- Sabor Islamske zajednice Bo-{njaka u Njema~koj je vrhovnopredstavni~ko i zakonodavno ti-jelo. Svi ~lanovi Sabora se mora-ju znati imanom i prezimenom. -Sabor bi brojao 33 ~lana, odkoji bi 22 bili dèmatlije, a 11imami.- Sabor bi sa~injavali:

- po 1 ~lan iz dèmata kojiimaju do 150 ~lanova

- po 2 ~lana iz dèmata kojiimaju od 151 do 300 ~lanova

- po 3 ~lana iz dèmata kojiimaju preko 301 ~lana

4. Izvr{ni organ Islamskezajednice Bo{njaka u Njema~kojje Me{ihat. Me{ihat ima 9 ~lano-va a njega sa~injavaju:- predsjednik (Muftija)- 2 zamjenika- generalni sekretar- blagajnik- predsjednik Sabora- 2 predstavnika dèmatskih

Odbora- 1 predstavnik Ilmijje-Udruènja imama.Me{ihat o svom radu izvje{tajepodnosi Saboru Islamske zajed-nice Bo{njaka u Njema~koj.

5. Predsjednik Me{ihata jeMuftija Islamske zajednice Bo{-njaka u Njema~koj, profesional-na je funkcija u okviru Islamskezajednice Bo{njaka u Njema~-koj, predlaè ga Izborna komisi-

ja, bira Sabor Islamske zajedni-ce Bo{njaka u Njema~koj, adekretom postavlja Reisu-l-ule-ma Islamske zajednice u Bosni iHercegovini.

6. Mandat svih organaIslamske zajednice Bo{njaka uNjema~koj je ~etiri (4) godine.

7. Kroz reformu ustrojstvaIslamske zajednice Bo{njakaukidaju se dosada{nje oblasti, aumjesto njih Me{ihat Islamskezajednice Bo{njaka u Njema~kojotvara po potrebi svoje isposta-ve.

8. Potrebno je {to prijeizmjestiti dosada{nju CentraluIslamske zajednice Bo{njaka uNjema~koj u neki ve}i grad. Pritom treba voditi ra~una prijesvega o financijskim i komunika-cijskim uvjetima, te o geografs-kom poloàju.

9. Utvr|uje se jedinstvenagodi{nja ~lanarina u visini odEUR 5,00 po ~lanu dèmata zapotrebe Islamske zajednice Bo{-njaka u Njema~koj.

10. Za ostvarenje projektaizmje{tanja Centrale Islamskezajednice Bo{njaka u Njema~kojsvaki dèmat treba da u jednojjednokratnoj akciji uplati poEUR 10,00 po ~lanu dèmata uroku do 30.05.2005.g.

11. Dosada{njem Glavnomimamu Mustafa ef. Klanci senudi da profesionalno obavljaovu du`nost.

U radu Savjetovanja je uzelo u~e{}apreko 40 imama i predstavnikadèmata Islamske zajednice Bo{njaka uNjema~koj. Navedeni zaklju~ci su prih-va}eni od svih prisutnih imama i preds-jednika / predstavnika dèmata.

Dortmund, 20.05.2004.

OSVRTIOSVRTI


Na vrlo {irokom geo-

grafskom prostoru (vi-{e od 450km linijomsjever - jug) OblastiHessen smje{teno je

12 bo{nja~kih dèmata: Darm-stadt, Frankfurt (BKC), Frankfurt(IKC), Hanau, Kassel, Koblenz-Weißenthurm, Offenbach, Mann-heim, Mainz, Saarbrücken, Würz-burg i Wiesbaden. Oblast Hessenpokriva podru~ja na kojima ìvena{i ljudi sa prostora Hessen, Rh-einland-Pfalz, Saarland, i mali dioBaden-Württemberg-a. Ovoga pu-ta zanemaruju}i tehni~ke podatke,poku{at }emo kratko dati pregledduhovnog stanja na{ih muslimanasa ponudom ideja za unaprje|enjerada i rezultata rada na{ih imama iaktivista unutar dèmata.

Osim tradicionalnih oblika radakao {to je rad na vjerskom pou~a-vanju djece, drànje hutbi i vazova,te predvo|enje u namazima, pos-tepeno se u na{im dèmatima uvo-de i novi oblici i moderniji sadràji.Vrijedno je spomenuti ovdje: info-pisma u povodu Ramazana i po-~etka vjerske pouke, pro{ireno

vjersko pou~avanje na populacijuomladine, èna, odraslih, specijali-sti~ki kursevi za usavr{avanje pra-vilnog u~enja Kur'ana, omladinskesekcije, druènja omladine i izleti,pokretanje dèmatskih glasila, tak-mi~enja polaznika vjerske pouke upoznavanju islama i organizacijakviz-takmi~enja, gostuju}i predava-~i, akcije humanitarnog karakterastalne i povremene, fudbalski i {a-hovski turniri, i dr.

Posjedujemo kvalitetan mladimamski kadar i po`rtvovana dè-matska rukovodstva. Ovo nam jeomogu}ilo lahko prevazilaènjekrize osipa velikog broja dèmatlijapovratkom u Domovinu ili odlas-kom u daljnje zemlje. Dodatnimangaòvanjem imama izvan IZ-eprevazi|en je problem odràvanjadèmata Darmstadt, Koblenz iWürzburg, dok se dugogodi{njakriza u Frankfurtu rije{ila otvaran-jem jo{ jednog dèmata u ovomgradu. Sada je izgra|ena solidnaosnova za sadràjem i kvalitetomza bolji i uspje{niji rad na duhov-nom planu.

Sa trenutnih deset procenataonih koji redovito i povremenoparticipiraju u radu i djelovanju IZ-e, uz na{ solidan raspored u pros-toru, posjedovanje kadrovske iprostorne prili~no kvalitetne osno-ve, mi ne moèmo biti niti mirni ipomireni, a nikako i zadovoljni. Je-dan od goru}ih problema jeste dana podru~ju oblasti ne posjeduje-mo pribli`no istu shemu, metode ioblike rada. Neki dèmati djelujukao da su u Domovini zanemaruju-}i posve druga~iji socijalni prostor

u kojem se nalaze. Drugi su opetposve okrenuti osavremenjenjusvoga djelovanja. Tre}i kombinujutradicionalno i savremeno. Ovimpitanjima, u posljednjih tri godineposvetili smo vi{e sastanaka Oblas-ti, na kojima se iskristalizirala mi-sao o potrebi jedinstvenog OdboraOblasti, a kojem bi se postepenovelike razlike u djelovanju dèmataublaìle i doseglo barem pribli`noujedna~avanje u radu i smjerovimaangaòvanja.

Ova pretjerana razli~itost u pri-stupima istim pitanjima i problemi-ma, osim organizacionih nosi i na-boj razlika u duhovnome, pa se ne-gdje gaji duh tradicionalne hanefij-ske {kole, negdje sa dodatnom ar-omom sufizma, drugi su pak usm-jereni ka Istoku, i bez svijesti za pr-ostor i vrijeme poku{avaju preusm-jeriti i mi{ljenje i pona{anje sa sre-dinom Bliskoga Istoka i Arabije ot-kuda nam se ra|a u narodu pomu-}enost i nered. Negdje se ide takodaleko da se sva pitanja islama imuslimana rje{avaju samo i jedinokroz autoritet vlastitoga Ja.

Svjesni smo da usljed velikeprostorne udaljenosti i razbacano-sti, imami i dèmati imaju dalekove}u samostalnost nego li {to jeimaju imami i dèmati u Domovini,ali, isto tako smo svjesni da bez mi-nimuma uskla|enosti u radu i dje-lovanju, i bez osje}anja za odgovo-rnost prema centralnim institucija-ma u Njema~koj i Domovini, kao iosje}anja odgovornosti za pitanjaNaroda, Zemlje, Dràve, jezika, i utome jednodu{nog osjecanja, timali dèmatski sultanati ne}e biti u

U povodu jubileja 25 godina od osnivanja prvog dèmata Bo{njaka na podru~ju SRNjema~ke, te 10 godina od utemeljenja Savezne krovne zajednice Islamske zajedniceBo{njaka u Njema~koj (VIGB e.V.), za ovaj jubilarni broj ~asopisa “Novi SELAM” ponudilismo Oblasne imame da iznesu svoja vi|enja Islamske zajednice Bo{njaka u Njema~koj upro{lom periodu i u budu}nosti. Na slijede}im stranama donosimo tekstove onihOblasnih imama koji su se odazvali pozivu da pi{u za ovaj broj “Novog SELAMA”.

KKA NOA NOVVOM NAÎNU RADOM NAÎNU RADA I DJELA I DJELOOVVANJANJAA

pi{e:

Ishak ALE[EVI]

Oblast Hessen

OSVRTIOSVRTI


stanju preìvjeti u narednim desetl-je}ima. Samo osje}aji pripadanja injihova potvrda u praksi, sa osje}a-jima suodgovornosti i sukrivice,dat }e nam realne mogu}nosti zana{ kolektivni opstoj.

U ovim pitanjima posebno veli-ku ulogu i odgovornost imaju ob-lasni imami. Na njima je da u pu-nom smislu o~uvaju kolektivni duhbo{nja~kog naroda ne zanemaru-ju}i niti i jednoga trenutka sve nje-gove sadràje i potrebe, kako jedi-nstvenog islamskog tradicionalnogobrasca, ~iste}i ga naravno od na-truha neislamskog, ali tako|er i

obi~ajnosti na{e kulture svakod-nevnog ìvota i folklora, naporada se o~uva jezik i krvlju ispisanapovijest vjere i naroda, da se ja~a injeguje na{ osje}aj za na{e velika-ne i juna~ke sinove na{e, kao i na{tradicionalno zdrav odnos do nau-ke i umjetnosti. Ukratko, oblasniimam ni za ~as ne smije smetnutis uma da pred sobom ima konk-retne i stvarne ljude, sa prostoraZemlje i Dràve starije od hi1jadugodina. Uz ovo, oblasni imam idèmatski imami ne smiju da za-borave na konkretan prostor svo-jeg djelovanja, a to je zapadno-ev-

ropska kr{}anska sredina. To namname}e potrebu okupljanja i zgu{-njavanja pod {irok ki{obran Islam-ske zajednice. Jos naàlost gajimoduh osje}anja samodovoljnosti na-{e i povla{tenosti, a on se izraàvana na~in: "Bolje je deset ~estitihnego li stotinu drugih!", i "Dovolj-no nas je, drugi nam ne trebaju!"Tek }emo se izgraditi u Islamskuzajednicu onda kada na{om bri-gom postane i onaj najudaljenijikoji tek od vjere ima Kelimei-{eha-det! Ovo nas vodi pred nova pita-nja i zadatke, i nova promi{ljanjaZajednice!

U povodu obiljeàvanja jubileja''Deset godina islamske zajedniceBo{njaka u Njema~koj,'' dèmatisjeverne regije pridruùju se najis-krenijim ~estitkama Centrali Is-lamske zajednice, drugim dèmati-ma, te ~lanovima islamske zajedni-ce na podru~ju SR Njema~ke. Re-dakciji ''Novog Selama'' èlimo us-pjeh u daljem radu i jo{ kreativni-jem ~asopisu.

Dèmatlije regije - Nord s pu-nim pravom i ponosom u~estvujuu obiljeàvanju ovog jubileja, i to sadèmatima Hamburg, Hannover,Bremen, Bremerhaven, Braunsch-weig, Osnabrück i Löhne. Naà-lost, dèmat Bielefeld je "posrnuo"i ugasio se. Nastojanja da se Biele-feld ponovo organizuje, ili eventu-alno priklju~i malom dèmatu Löh-ne, u ~emu je aktivno u~estvovao ioblasni imam Halim ef. Halilba{i},ostala su bez rezultata. Izuzetak od

op}e propasti dèmata u Bilefelduje nekolicina individualnih pristupadèmatlija dèmatu Löhne. [ta bo-{nja~ki roditelji u Bielefeldu o~eku-ju od svoje djece, odnosno {ta }ebiti sa vjernicima Bo{njacima i sadjecom Bo{njaka u Bilefeldu na-kon uga{enja dèmata?!

Naprijed navedenih sedamdèmata u sjevernoj Njema~koj sui materijalno i po broju vjernikamaleni, ali i sa tim malim brojem~lanova ve}ina od ovih sedam dè-mata mogu biti primjer i dèmati-ma sa velikim brojem ~lanova. Ta-kav je naprimjer dèmat Löhne. Unjemu su ~ak dvojica imama, OS-man ef. Halilovi} i Ibrahim ef.ûkovi}, koji obavlja i du`nostpredsjednika dèmata. Ovo je tipi-~ni prakti~ni primjer da brojnostnije presudna, ve} jaka volja, osje-}aj za vjeru i dobra organizacija.Sli~na situacija je i u Braunschwei-gu na ~elu sa Sabri ef. Hadìab-di}em. I pored svih neda}a kojesu pratile ovaj strpljivi dèmat, od70 ~lanova, on je danas, hvalaAllahu, stabilan sa kupljenim pro-storijama u vlasni{tvu IZ-e.

Dèmat Bremen je pri~a za se-be. Jedan je od prvih dèmata u

Njema~koj koji je jo{ tada imaosvoju organizaciju. On je danas po-dijeljeni dèmat na tri dijela Alban-ski dèmat, dèmat Bo{njaka, idèmat Bo{njaka u Bremerhave-nu. Bez obzira na navedenu kon-stataciju, i danas bi ovaj dèmatmogao biti jak i stabilan, ali nedo-staje organizacijsko i vjersko jedin-stvo i zajedni~ko djelovanje. Trenu-tno je u dèmatu Nazif ef.Ahmetagi}, hafiz Kur'ana, ~ovjekkoji mjese~no, dodu{e vikend-ra-dom, dobije 200 EUR. Stavljamoovdje ta~ku bez komentara.

Bremerhaven je bio u sastavubremenskog dèmata sve do1995. godine. Osamostaljivanjemi organizovanjem u samostalni dè-mat, sa sjedi{tem u prostorijamaturskog dèmata, preìvio je svepo~etne slabosti i te{ko}e ov-da{njih dèmata. Do 1999. godineje imao povremene ili teravih ima-me, a od 1999. godine ima stal-nog imama sa punim imamskimobavezama. Ga{enjem po~etneeuforije dèmatlija, ali i zbog odla-ska Bo{njaka u druge privrednecentre, dèmat propada do donjeta~ke. Zahvaljuju}i probu|enomentuzijazmu i reorganizaciji, dè-

Oblast Nord (Sjever)

PP RR OO BB LL EE MM EE RR JJ EE [[ AA VV AA TT II

UU RR GG EE NN TT NN OO

pi{e:

Halim ALIBA[I]

OSVRTIOSVRTI


mat postaje uspje{niji. Nadamo seda }emo u drugom poku{aju (!)ove godine kupiti vlastite dèmats-ke prostorije. U dèmatu djeluje h.Ferid ef. OSmi~i}, jedan od naj-iskusnijih imama na prostoru SRNjema~ke.

U Osnabrücku djeluju dva bo{-nja~ka dèmata: jedan koji je priz-nat od strane Rijaseta i CentraleIZ-e, a drugi od {efa Ureda za dijas-poru MirSada ef. Mahmuto-vi}a. Diplomirani teolog Fakultetaislamskih nauka, Bahrudin ef.Omeragi}, radi svoj posao, na-stoje}i uz Allahovu pomo}, zajed-no sa svojim odborom i ~lanovimau narednoj godini, ako Allah da,kupiti objekat u vlasni{tvo IZ-e. Ku-povinom vlastitih prostorija moèdo}i do pribliàvanja stavova i spa-janja dvaju dèmata.

Dèmat Hannover je stabilandèmat sa kupljenim objektom uvlasni{tvo IZ-e. Mislimo da objekatprostorno ne moè zadovoljiti pot-rebe koje su nu`ne jednom centru.Aktivisti ovoga dèmata morajuimati sabura u iznalaènju ve}eg,povoljnijeg objekta, uz ve}u bud-nost i pa`ljivost. Mi to realnoo~ekujemo od ovih ljudi i ovogdèmata. Imam je mladi i perspek-tivni Muharem ef. Me{inovi},dobar u~a~ Kur'ana. Vjerujemo da}e on nastaviti rad dosada{njegimama, dipl. teologa Dèvad ef.ISakovi}a.

Bo{njaci i Albanci u Hambur-gu mirno su se podijelili 1993.g.Od tada egzistira zasebni bo{nja~-ki dèmat. Kao i mnogi dèmati {i-rom Njema~ke, i ovaj dèmat jeimao svoje padove i uspone. Pro-mijenilo se nekoliko imama, fakul-tetski obrazovanih, dugo se tragaloza kupovinom objekta, i onda,Allah daje olak{anje u li~nosti kon-struktivnog imama, h. Halim ef.Aliba{i}a koji organizira kupovi-nu objekta - trajnog vlasni{tva va-kufa. Halim ef. je oblasni imamregije Njma~ke - sjever (Nord).

Dèmatlije

U nastojanju da u na{oj ocjeni

budemo objektivni, ovdje komenti-ramo rad i zasluge dèmatlija, kroznjihov odnos prema dèmatu.Tako bismo ih mogli svrstati u dvijegrupe: prvi i ve}inski dio koji jedospio iz Bosne nije sa sobom po-nio potrebu za vjerom i islamom, idrugi (manji dio) Bo{njaka koji sadjetinjstvom i sa mektebom u Bos-ni u du{i ponijeli islam, ili su ovdjeu dèmatima postepeno stekli is-lamski akhlak i potrebu za islamomi svakonevnom molitvom. Obje sugrupe dospjele u Njema~ku predoko tridesetak godina. Za prvu ve-}insku grupu Bo{njaka je karakte-risti~no su (izuzev rijetkih pojedina-ca) ìvjeli ìvotom kapitalisti~koga(!) morala, i svijesti. Zahva}eni suzapadnim tj. ovda{njim materijali-sti~ko-potro{a~kim mentalitetom i''demokratijom," zapravo anarhi-jom. Kapitalisti~ki moral, limitiranmaterijalnim mogu}nostima, bivaprevladan, u pojedinca nema vjers-kih ograni~enja i islamskoga mora-la. Po uzoru na Zapadnjake, i nji-hovi su materijalni apetiti postalineograni~eni! Ve}ina njih ni~imograni~enom slobodnom voljom,osim zakonom, upada u kandèstrasti i iìvljavanja. Bez Svevi{njegu sebi kao vrhunskog moralnogazakona u sebi i oko sebe, Zakonakojemu valja na onomu Svijetu od-govarati, takvi pojedinci brzo post-aju ovisnici svojih strasti. Visoka jecijena kojom su platiti tu takozva-nu zapadnja~ku demokratiju i slo-bodu! Mnogi i danas osje}aju tego-be i posljedice zapadnja~ke neo-grani~ene slobodne volje: i u svije-sti i u du{i izraubovanoj i frustriran-oj nose posljedice strasti i iìvljava-nja. Mnogi se ni do danas naprim-jer nisu uspjeli odviknuti od strastialkohola. Samo je manji dio Bo{-

njaka, sklanjaju}i se od ovog ve}egdijela koji je zalutao, zapravo bje-è}i od njihovih strasti i poroka,prvenstveno od alkohola, uspjelada sebe du{evno i biolo{ki sa~uva.Taj, mali dio, traìo je i na{ao utje-hu i za{titu u Svevi{njem, u molit-vi, i u dèmatu. U borbi za o~uvan-je duhovne i du{evne ravnoteè,unutarnjega mira i rahatluka, natakve pojedince presudno je utje-cao dèmat kao socijalno okruè-nje. Dakako i molitva, kao svakod-nevni proces oslobadjanja ~ovjekaod stresa, molitva kao stalni procesuspostavljanja harmoniziranja du-ha, proces uspostavljanja ravnote-è vjernika sa sobom i sa svijetomoko sebe. Kroz dèmat i kroz mo-litve je taj manji dio Bo{njaka u ve-likoj mjeri sa~uvao svoju duhovno-du{evnu stabilnost i unutarnji mir.A obje su ove psiholo{ke vrijedno-sti savremenom ~ovjeku, posebicena Zapadu, dragocjeni i prijekopotrebni kao kruh svakida{nji. Bitiuvijek staloèn i stabilan duhom idu{om - bila je i stolje}ima ostalabitna, mo`da najvrednija crta men-taliteta i psihe ve}ine Bo{njaka.Takvu stabilnost bitno je suobliko-vala svakodnevna petodnevna mo-litva. Takva je naime bila drugagrupa Bo{njaka tj. mumina: onihkojima je islamski odgoj usadio os-je}aj pripadanja Ummetu, kojima''socijalisti~ki'' internacionalizampripadanja svakome (~itaj nepripa-danje nikome), nije uspio ugu{itinjihovu vjeru, njihovu potrebu zadèmatom.

Rasplamsali nacionalizmi i rat-na zbivanja 1990. u BiH odbacujuone bez ''identiteta'', one koji pri-padaju}i svima sada ne pripadajunikome, i iznu|uju i uve}avaju pot-rebu pripadanja nekome. Zbog to-

Rasplamsali nacionalizmi i ratna zbivanja 1990. u BiH odbacujuone bez ''identiteta'', one koji pripadaju}i svima sada ne

pripadaju nikome, i iznu|uju i uve}avaju potrebu pripadanjanekome. Zbog toga, a vi{e iz protesta zbog ~injenog im zulumai nepravde, Muslimani biv{e Jugoslavije svoj identitet nalaze udèmatu. To je vrijeme ''samoniklih''dèmata. Ti prvi dèmati uNjema~koj koji su osnovani u toku rata su zapravo heterogeniskupovi jedinki razli~itih mentaliteta, nivoa svijesti i islamskog

odgoja i obrazovanja.

OSVRTIOSVRTI


ga, a vi{e iz protesta zbog ~injenogim zuluma i nepravde, Muslimanibiv{e Jugoslavije svoj identitet nala-ze u dèmatu. To je vrijeme ''sa-moniklih'' dèmata. Te prvi dè-mati u Njema~koj koji su osnovaniu toku rata su zapravo heterogeniskupovi jedinki razli~itih mentalite-ta, nivoa svijesti i islamskog odgojai obrazovanja. U njima je decenija-ma gu{ena i amputirana svijest ovlastitom vjerskom i nacionalnomidentitetu. Kod ve}ine je zakr`ljalasvijest o dèmatu jo{ i osaka}enablijedom slikom onog davnog dè-mata iz vremena njihovog odlaskaiz domovine. Spomenute razli~ito-sti su se umnoàvale preslikavan-jem tog davnog tamo{njeg dèma-ta u ovda{nji prostor i vrijeme. Do-laskom prognanika iz BiH i ostalihprostora biv{e domovine, uve}alase potreba za formiranjem dèma-ta, koje }e, kako se kasnije poka-zalo, zadovoljiti potrebe na{eg ~ov-jeka, te izbalansirati prazninu izme-|u te{ke pro{losti i neizvjesne bu-du}nosti. Izbjeglice iz BiH svojimdolaskom donose svjeè iskustvo,tada{nju sliku dèmata i njegoveorganizacije, time uve}avaju raz-li~itosti. Te zajednica psihom raz-li~itih jedinki pritije{njenih iz vana,svim tim razli~itostima se bave us-putno, jer je trebalo je preko no}isazrijevati, izgubljeno vrijeme i is-kustvo nadoknaditi. Smirivanjemnacionalizama i rata, kohezionasnaga bosanstva se gubi. Na prvomjesto izbijaju razli~itosti. Vjera,kod ve}ine skoro samo obi~aj, nijemogla kvalitetno nadomjestiti pre-stalu kohezionu snagu, ve} oìvlja-va razliku obi~aja Hercegovaca,Kraji{nika, Podrinjaca, Sandàkli-ja,... Manirom ''zaslu`nih'' mnogibi da dèmat bude organizovan ponjihovoj volji i mjeri, po njihovomobi~aju-vjeri. Unato~ spomenutimslabostima u ovom periodu organi-zovanja dèmata, nekoliko pozitiv-nosti moramo naglasiti:

1. Bez obzira na obrazovne,islamsko-odgojne i obi~ajne razli-ke, koje su katkada prerastale umu~ninu, u problem, svi ti pojedin-ci zasluùju priznanje zbog u~inje-

nih prvih napora i koraka. U~inilisu ono {to je primjereno njihovomnivou i mo}i. Ako su pogrije{ili, injihove gre{ke su primjerene nji-hovom nivou znanja i mo}i. To vri-jede mnogo vi{e od odbacivanja iignorisanja.

2. Jedan fenomen koji skoroniko ne primje}uje i ne spominje:navedeni dèmati, u stvari skupovitakvih izrazito razli~itih jedinki sauveliko osaka}enim identitetom inacionalnom svije{}u, usred plam-te}eg nacionalizma, nisu se ni pri-bliìli, kamoli upali u vlastiti nacio-nalizam. A bili su ''samonikli'' su ipredugo su postojali i radili neinsti-tucionalno.

Rijaset IZ-e u BiH

Sre}om, otprilike u ovom vre-menu, na mjesto izgubljenje kohe-zione snage, dolazi uticaj RijasetaIZ-e, koji organizacino objedinjujedèmate pod jednu krovnu institu-ciju. Naravno, teren je ve} ranijepripremila Centrala IZ-e u suradnjisa imamima. I ponovo je to periodbavljenja sobom, jer sve te razli~i-tosti treba pomiriti i uskladiti, a''zaslu`ne'' pojedince uvjeriti da jedaljnji opstanak i napredovanjemogu}e samo u organizovanoj in-stituciji. Povratak izbjeglica u do-movinu bitno smanjuje materijalnusnagu dèmata, pa se ''zaslu`ni''pojedinci povla~e zbog neopravda-ne bojazni za budu}nost dèmata.To je olak{alo i ubrzalo organizaci-ono objedinjavanje dèmata. Midanas imamo organizovanu ali ne-dogra|enu zajednicu dèmata. Pri-sustvo Rijaseta je simboli~no. Rija-set se mora na dràvnom nivoupojaviti, ako ne kao vjerska usta-nova onda, bar kao pravni subje-kat i rije{iti elementarne stvari do-gradnje dèmata u dijaspori. Poredtoga tu su otvorena pitanja nad-le{tva, legaliteta, pitanje vlasnika isukcesora, itd.

Ako je Ured za dijasporu sa {e-fom te dijaspore nesposoban daocijeni i prenese najprioritetnije za-datke budu}nosti Islamske zajedni-ce u Njema~koj, neka onda, bez

mije{anja, taj ~asni zadatak prepu-sti Centrali IZ-e u Njema~koj, kao idèmatima te Centrale. To je na{Rijaset. Ne moè {ef dijaspore vu}ikonce iz debelog hlada, a biti naju-daljeniji iz dijaspore. To su goru}iproblemi koje moramo urgentnorje{avati, a nikako ih uzeti kao raz-log ~ekanja na rje{enje, ili kao fak-tor ograni~avanja na{e aktivnosti,odnosno pravdanja da nismo mog-li vi{e. Ni jedan vakif nije bio skep-ti~an, i nikada nije postavljao pita-nje {ta }e biti sa njegovim ulogom,vakufom, ve} se maksimalno zalo-ìo da stvori trajne okolnosti danjegov vakuf funkcioni{e. Ni mi nesmijemo ~ekati da se rije{e nekapitanja pa da onda postanemo va-kifi. Vrlo lahko moè biti kasno.Organizovanje i funkcionisanjedèmata u dijaspori je vrlo zahtje-van i sloèn posao. A jo{ vi{e seuslo`njava ako se ima u vidu da usvakom dèmatu postoji odre|enibroj ljudi koji su uvijek spremni,pravdaju}i sebe i one koji ne rade,da zamjeraju onim najaktivnijim.Takav negativan stav i djelo kodBo{njaka, naàlost, nije rijetka po-java. Dembeluk i samovolja u na-{im prilikama je opasan unutra{njineprijatelj.

Posjete i obilasci dèmatlija idèmata u Njema~koj iz dràvematice BiH, kao i medjusobneposjete unutar Njema~ke, jesu veli-ki stimulans svima nama, u istimah su pohvala i priznanje za svenas. Poseban efekat imaju posjeteOblasnog imama: on svojim nastu-pom i konstruktivnim djelovanjemdaje poseban doprinos kako radu,tako i traènju najboljih rje{enja.Razmjena iskustava u radu dopri-nosi boljem razumijevanju i funk-cionisanju dèmata. I pored toga,neminovno je konstatovati da jesvaki dèmat, iako uvezan u cjelinu- Centralu, slu~aj sam za sebe. Pre-pu{ten je volji svoga ~lanstva, ondijeli sudbinu svakog ponaosob isvih nas zajedno.

Dèmati su dobili svoju dè-matsku formu organiziranja, imajubudu}nost, i napravili su po~etnekorake. Nekoliko dèmata je kupi-

OSVRTIOSVRTI


lo vlastite prostorije, nekretnine.Nije dobro {to su se time zadovol-jili. Ni u jednom dèmatu, niti ukupljenim objekatima nema napri-mjer prostorije za dje~ije obda-ni{te. Osim {to to donosi sredstva,jesmo li zaboravili onu mudru izre-ku: ''Dajte mi na odgajanje dijetedo sedam godina, a onda ga vi od-gajajte kako ho}ete''! Ili od na{ihbli`njih predaka nismo nau~ili, nitiMuhammedov a.s. primjer uzeli?Zar i danas dàmije ne ìve od va-kufskih prihoda? U Muhammed-ovo a.s. vrijeme je uz svaku dà-miju ustanovljen i vakuf kojim }edàmija biti odràvana. Zar se nebojimo da bi, u slu~aju ekonomskekrize, ve}ina dana{njih dèmataostala nesposobna da finansijskiodràva mukom ste~eni objekat.Znana nam je sudbina takvih ne-solventnih vlasnika. Samo objektikoji donose prihod imaju {ansu dapreìve ekonomsku krizu! Zar jegrijeh koristiti tu|e iskustvo? Nicrkva nije u mnogo povla{}enijempoloàju od na{ih dèmata. Crkvame|utim ima temeljito dugoro~noplaniranje i organizovan na~in sp-rovo|enja plana. Desetine crkve-nih aktivista su u stalnom kontaktusa starima i iznemoglima, i stalnoih ''podsti~u'' na darovanje nekret-nina Crkvi. Zar crkva nije najboga-tiji vlasnik u dràvi? Na{i dèmatisamo po potrebi kontaktiraju sadràvnim, dru{tvenim i vjerskim in-stitucijama. âk ni kontakti sa dru-gim, arapskim, turskim dèmatimanisu ~esti. A da jesu, onda bi orga-nizacija dèmata po vertikali (pre-ma na{em Rijasetu!) jo{ bila oja~a-na i uvezivanjem po horizontalidèmata sa dèmatima. Nemamoniti nekih zajedni~kih manifestacijana kojima bi se svi dèmati zajednodruìli i razmjenjivali iskustvo. Pre-malo je razmjene iskustava. Narav-no, izuzetaka ima. A pred nama je

mnogo nerije{enih problema kojisu nam zajedni~ki, a koje pojedi-na~no nikako ne moèmo rije{iti.

Imami

Gdje su imami u ovom nastaja-nju i sazrijevanju dèmata. Najboljidio jednog naroda su njegovi ima-mi. Na{ narod nije mogao iznjedri-ti bolje imame nego {to je sam, aimami i ne mogu biti iznad svojihdèmata, jer onda ne bi ni bili ima-mi, i ne bi mogli napraviti naikak-vog pomaka u dèmatu. Sjetimose: ''Reci: 'Kad bi na Zemlji mele-ki smireno hodili, Mi bismo im sneba meleka za poslanika posla-li'." (El Isra' 95.)

Pa, ako je neki od imama i samahanom ili gre{kom, njegovamahana je sigurno manja od ma-hana pojedinaca, a njegov ilum jeve}i od iluma grupe pojedinaca.Jasno nam je kako se te mahaneotklanjaju. Imam ne moè biti ima-mom jedinke niti povla|ivati jedin-ki, jer opet ne bi bio imam. I zato{to imam ne povla|uje jedinki injenom interesu, ili pak poimanjuislama te jedinke, nije imamov gri-jeh niti mahana. U spomenutojpo~etnoj formi dèmata, imam jezajedno sa dèmatom, na vlastitojkoì preìvljavao sve njegove faze.~esto je imamovo druga~ije poi-manje i vi|enje islama od islama''zaslu`nih'' pojedinaca bivalo raz-logom velikih neugodnosti za ima-ma! Imamov rad je katkad blokiranvoljom ''zaslu`nih'' pojedinaca isvodio se samo na dnevne vakto-ve. Tim ''zaslu`nima'' treba prizna-ti zaslugu, i otvoreno im staviti doznanja da je dèmat, u organizaci-nom smislu, nadrastao njihovemogu}nosti, i da je normalno dana njihovo mjesto do|u drugi. Ti''zaslu`ni'' koji imama, iako jeimam po poloàju ~lan Odbora, ni-

su uvrstili u Odbor, ~ine veliki pro-pust, jer su imami, shodno svomeiskustvu, u funkionisanju dèmatapuno sposobniji u organizaciji i uvo|enju dèmata. Odstranjivanjeimama iz Odbora stavlja imama upodre|enu poziciju. To znatno uti-~e na ugled i rad imama. Posebnoisti~em istinu da su imami najugro-èniji kada odlaze u mirovinu. Jer,dèmati minimalno upla}uju pen-zijsko i invalidsko osiguranje svojimimamima. ''Mo}ni'' i ''zaslu`ni'' ta-ko cijene svoje imame.

Na drugoj strani, kad je u pitan-ju odgovornost, onda imama pr-vog prozivaju i optuùju naj~e{}ebez osnova. Aktiviranjem imama usvim poslovima u dèmatu, (!) nesamo kroz namaz, vjersku po-uku..., unosi se ozbiljniji i kreativni-ji pristup radu. Rad je tada osna-èn imamovim autoritetom, zna-njem i iskustvom.

Naàlost, to ~esto fali. Ako odimama traìmo odgovornost, ondamu moramo omogu}iti da budeodgovoran, a ne da mu sudimoprema li~nim simpatijama i antipa-tijama. I nikad ne zaboravimo:imam je kao rastu}i balon kroz ko-jeg, unato~ dunjalu~koj prljav{tini,neprestalno te~e ~ista i ni~im na-trunjena Istina sa bistrog VrelaMuhammedova a.s.

Mektebska nastava

Sve primijenjene metode nedaju trajnijeg rezultata. Mi sadapred sobom imamo generaciju ko-ja nije bila obuhva}ena vjeronau-kom, pa je njihovo dnevno prakti-kovanje islama skoro nikakvo. A uku}i u kojoj se ne obavlja namaz,dijete zaboravlja nau~eno, pa mu-allim sa djetetom tro{i vrijeme ienergiju na obnavljanje - spa{avan-je nau~enog. Muallim uglavnomtro{i vrijeme na u~enje i ponavljan-je, pa mu ne ostaje vremena za is-lamski odgoj u~enika. A propusteu odgoju }emo sagledati tek krozdesetak godina! Izlaz iz ovog je una{im dje~ijim vrti}ima u kojimabismo roditeljima ponudili, povolj-nije od drugih, uslove za dnevni

Mi danas imamo organizovanu ali nedogra|enu zajednicudèmata. Prisustvo Rijaseta je simboli~no. Rijaset se mora na

dràvnom nivou pojaviti, ako ne kao vjerska ustanova onda, barkao pravni subjekat i rije{iti elementarne stvari dogradnjedèmata u dijaspori. Pored toga, tu su otvorena pitanja

nadle{tva, legaliteta, pitanje vlasnika i sukcesora.

OSVRTIOSVRTI


boravak i odgoj njihove djece.Tim prije {to nemamo bo{nja~kih{kola koje razvijaju bo{nja~kukomponentu u odgoju na{e dje-ce. Bojim se da uskoro muallimne}e imati nikakvih rezultata akonastavu ne bude odràvao na nje-ma~kom jeziku. A s druge strane,znamo kako je bitna nastavamekteba na maternjem jeziku:maternji jezik bosanski presudanje faktor u o~uvanju i bosanske iislamske svijesti svakoga djaka.Postavlja se pitanje {ta nam jeprioritetnije: sa~uvati islam ili sa-~uvati bo{nja~ku svijest u na{empodmladku. Oba su cilja jednakodragocjena! Oba moèmo ostva-riti i jezik bosanski sa~uvati samokroz nastavu na bosanskom je-ziku! Moèmo upotrebiti njema~-ki samo u izuzetnim spornim slu-~ajevima kada mekteblija ne mo-è razumjeti na bosanskom vjers-ke sadràje iz arapskog jezika.

Kako dalje?

Muhammed a.s. nam je jediniuzor i najbolji u~itelj, pa od njeganau~imo! Da je dèmat emanet-svetinja bez koje nema muslim-ana! U hid`retu Muhammed a.s.se nije pobrinuo ni za svoju, nitiza ku}u svoje porodice, ve} seprvo pobrinuo za ku}u dèma'ata- mesdìd u Kuba'u, jer je dèmat}elija Ummeta, a nema dèmatabez mesdìda. Muhammed a.s.nam je u emanet ostavio dèmaatprije nego nam je ostavio Kur'ani Sunnet. Nema muslimana, i nemoè se biti musliman bez dè-mata, makar i u vlastitoj ku}i dè-matile klanjali: "Makar imalimesdìd u ku}i i u njemu klan-jali, ako ostavite va{e mesdìde,ostavili ste sunnet va{eg Vjero-vjesnika a.s., a ostavite li sun-net va{eg Vjerovjesnika a.s., si-gurno ste u kufru."(Ebu Davud,463). Iz ovog hadisa nau~imo jo{ne{to: dèmat je stvar ve}ine, inema privatnog dèmata. Akomoju, makar i najbolju, ideju imi{ljenje ne prihvate, sam samkriv {to one oko sebe nisam

uspio izdi}i na kvalitetniji nivo. Ilisam stvari naopako postavio, pao~ekujem da se ve}ina prilagodimeni.

Shvatimo li i prihvatimo li dase ne moè biti musliman bezdèmata, ne}e nam se ponavljatipo~etne gre{ke, bavljenje sobom- privatiziranje dèmata ili odusta-janje od ve}ine u dèmatu.

Nema diskusije o dèmatu!Diskutovati se moè u dèmatu, ane o dèmatu. To je diskusija jed-nakih, a preovlada}e mi{ljenjeve}ine. Stalna na{a obaveza je dakod svakog dèmatlije razvijamosvijest da je dèmat najvrijednijidunjalu~ki emanet, vrijedniji i odoca, majke, sina i k}erke... i da udèmatu diskutujemo jedino ona~inima unapre|enja i ja~anjadèmata, o me|usobnom povezi-vanju i zbliàvanju. Diskusijom nijednog momenta ne smijemoinicirati, ~ak ni udaljavanje, akamoli podjele, jer: ''... ko malorazdvoji dèma'at pa umre,umro je smr}u dàhila (mu{ri-ka)." (El Buhari, 6531), i: "Bi}eu mom ummetu fitneluka i gla-sina i glasina, pa ko (time)htjedne razbijanje muslimans-kog jedinstva, udrite ga sabl-jom, ma ko on bio." (EbuDavud, 4134). Dakle, nema ~akni diskusije koja vodi razjedinja-vanju.- Ja~ati ekonomSku oSnovudèmata koja }e ga u~initi neza-visnim od ekonomskog slabljenjanjegovih ~lanova, i to stvaranjemnovih vakufa i stavljanjem u obrt-nu - privrednu funkciju dijela pro-stora u postoje}im vlastitim pro-storijama.- Ja~ati vertikalno uvezivanjedèmata i iznuditi od Rijasetastvarnu i ve}u njegovu prisutnostjer je dosada{nja prisutnostRijaseta vi{e nego simboli~na.Horizontalno povezivanje i soli-darnost dèmata (sa dèmatima)ja~ati i unaprijediti, jer je dosa-da{nja praksa dala dobre rezulta-te. Unaprijediti povezivanje bo{-nja~kih dèmata sa dèmatimadrugih islamskih zajednica.

- Da je ''Imam poStavljen daga Slijedite'' (Buharija, 692):{ta radimo kad u|emo u dàmiju?Prou~imo Bismillu, zanijetimo (dasvi i vide i znaju na{ nijet) i ka-èmo ''iktedejtu bi hazel ima-mi''. I van namaza moramo tostalno ponavljati i prema tome sepona{ati. Muteveliju - predsjedni-ka smo izabrali i na ~elo postavi-li, i odgovornost mu natovarili,pa i njega moramo slijediti i podr-àvati. Time je ve}ina problemaizbjegnuta. A ako nam se ne{tokod njih ne svidi onda: "Ko u vo-|e primijeti ne{to {to mu se nesvi|a neka osaburi, jer, ko malorazdvoji dèma'at pa umre,umro je smr}u dàhila (mu{ri-ka)." (El Buhari, 6531)- Da muSlimanki damo mno-go aktivnije u~e{}e u na{imzajedni~kim - dèmatskim stvari-ma. Ima li ijedan dèmatski odboru kome je muslimanka ~lan odbo-ra!? Na{a je obaveza da muslim-ankama omogu}imo ~e{}a èn-ska druènja, ali i prisustvo i nadùmi i bajramima, da im ne pra-vimo zulum spre~avaju}i ih da jo{nau~e o islamu. Umjesto navede-nog, pojedinci gun|aju, ljute sena ènski svijet {to je u dàmijs-kim prostorijama sa mu{karcima.Ne galame kada njihove ène iduotkrivene, guraju se u punim au-tobusima, U-Bahnima, S-Bahn-ima i rade u firmama, i ne gala-me {to ih tamo svi gledaju. Najra-dije bi im zabranili samo dolazaku dàmiju.

Svako od nas mora, prije sve-ga kao ~lan Islamske zajednice,preispitati sebe i svoju porodicu,svoje po`rtvovanje. Jesmo limogli vi{e u~initi Islamskoj zajed-nici? Moramo sa~uvati dèmat iporodicu: to su dvije najvrednijeblagodati, naravno uz zdravlje islobodu. Ako nai|emo na prob-leme i pote{ko}e, glave gore, ra-me uz rame, i zajedno ponav-ljajmo Allahovu d`.{. Istinu: ''I ne gubite hrabrost i ne àlos-tite se, vi ste pobjednici akomu'mini budete.'' (Ali Imran 139)

OSVRTIOSVRTI


Islamskoj zajedniciIslamskoj zajednici

Dèmati kao os-novne organi-zirane }elije Is-lamske zajed-nice na podru-

~ju Bayerna postoje od 1990 g.Naime u toj godini je osnovan dè-mat u Münchenu, a poslije nekoli-ko mjeseci i u gradu Augsburgu.Dèmati su nastajali i djelovali sa-mostalno, zahvaljuju}i entuzijasti-ma imamima i rukovodiocimadèmata. Uglavnom nije bilo ko-ordiniranih aktivnosti me|u dè-matima iz drugih gradova. Ali iz

osje}aja za po{tivanjem i usljednu`nosti o~uvanja hijerarhije i re-da, osniva~i dèmata su se javljalimatici u Sarajevu sa informacijomo osnivanju dèmata. Koliko mi jepoznato, situacija u drugim pokra-jinama Njema~ke je bila sli~na.Imami su dobivali rje{enja o post-avljenju od organa IZ iz Sarajeva.Najva`nije akcije su bile ramaza-nom, sa smislom da se skupi zeka-ta i sadakatul-fitra, da se to prosli-jedi u Islamskoj zajednici u Sara-jevu. Imami i rukovodioci u Odbo-rima su se sami snalazili i organizi-rali vjerske aktivnosti kako su znalii umjeli. Osim u Münchenu i uAugsburgu, dèmati su formirani iu Inglostadtu, Nürnbergu, Regen-sburgu, Rosenheimu i Penzbergu.Ve}ina dèmata u Regiji Bayernsu nastali za vrijeme rata u Bosni.Taj period, izme|u ostalog, odli-kovao se i time da se kod ljudi jav-ljala èlja za okupljanjem u dèma-tima. Do uvezivanja i organiziran-ja Islamske zajednice Bo{njaka uregiji Bayern, kao i u Njema~kojuop}e, dolazi 1994. g. nakon se-minara u Kölnu. U radu seminaru(od 25. do 27. jula 1994.) u~es-tvovao je i reisu-l-ulema dr. MuS-

tafa ef. Ceri}. Nekoliko mjeseciprije toga seminara imenovan jeglavni imam za Njema~ku, MuS-

tafa ef. Klanco. Imenovani su ioblasni imami za {est regija uNjema~koj. Za regiju Bayern ime-novan je na prijedlog Mustafa ef.Klance Fikret ef. Arnaut, imamiz dèmata "Sabur" u Münchenu.Od tada se po~inje sa organiziran-im zajedni~kim aktivnostima i ve-}im stupnjem povezivanja dèma-ta. Odràvaju se redovni dvomje-se~ni seminari na kojima imamirazgovaraju o problemima i aktu-alnim pitanjima. Seminari su seodràvali u svim gradovima gdje

postoji na{i dèmati. Oblasni im-am rukovodi aktivnostima i redov-no upoznaje i dostavlja dopise iupute koji stiù od glavnog ima-ma. Posebno su zna~ajne akcijezekata i sadakatul-fitra, kao i kurb-ana: akcije su organizirane u svimdèmatima, i njeni materijalniefekti proslijedjivani su u Bosnu.Za vrijeme agresije na Bosnu, bo{-nja~ki dèmati su organizirali hu-manitaranu pomo} za materijalnosiroma{ne slojeve u Bosni. U svimgradovima gdje je bilo muslimans-kog naroda. U vrijeme rata u BiH,pored dèmata, postojali su i zavi-~ajni klubovi Bo{njaka u Njema~-koj koji su materijalno pomagaliBo{njake u dràvi matici. Neki odovih klubova su neovla{}eno, ikao pojedinci, zadirali u pitanja iingerencije koje su bile u nadle`-nosti. Time su destruktivno i nega-tivno utjecali na rad Islamskezajednice i u Münchenu i {iromSR Njema~ke.

Bo{nja~ki dèmati u regiji Bayern

AugSburg. Dèmat u Augsburgje osnovan 1991. g. Prvi imam jebio Hamdija ef. Jelovac, koji sezadrào kratko u ovome dèmatu.Poslije njega, na du`nost imamanastupio je Mehmed ef. Me{i}.Mehmed ef. Me{i} je zavr{io GaziHusrevbegovu medresu, fakultetislamskih nauka u Rijadu i magi-strat Islamskih nauka u Indiji.Dèmat broji oko 200 ~lanova.Uglavnom se i ovaj dèmat, kao idrugi, materijalno izdràvaju od~lanarine i dobrovoljnih priloga.Predsjednik ovoga dèmata jeMuStafa Me{inovi}. Dèmat uAugsburgu je 2003. g. kupio vla-stiti prostor koji trenutno dèmat-lije adaptiraju i prilago|avaju svrsii potrebama dàmije.

Oblast Bayern

Omladinu treba privu}i i zadràti u

pi{e:

Fikret ARNAUT

Mnogi o~ekuju daleko ve}e i boljerezultate od dèmata i od Is-lamske zajednice op}enito i to jedobro. Me|utim, ho}u svimaskrenuti pa`nju da promisle real-ne (materijalne, psiholo{ko-mo-ralne...) mogu}nosti nas i na{ihdèmatlija. Da procijene objek-tivnu situaciju u kojoj se nalaziIslamska zajednica u matici dr-àvi i na{i dèmati u iseljeni{tvu!Dèmati uglavnom ìve i opstojeod mjese~ne ~lanarine i ne{todobrovoljnih priloga. Ekonomskaosnova je vaàn faktor koji bitnoutje~e na gotovo sve rezultate,uspjehe i na neuspjehe. Naàlost,jo{ mnogi gledaju na dèmate kaoda su humanitarne organizacije,a dèmati to nisu!

OSVRTIOSVRTI


IngolStadt. Dèmat u Ingolstad-tu je formiran 1991.g. Prvi imamu ovome dèmatu je bio Mu-hammed ef. Mu{inbegovi}.Nakon njega, od 1996.g. na du`-nost imama dolazi RaSim ef.Rami} koji se do sada nalazi natoj du`nosti. Ovaj dèmat nije us-pio do danas kupiti svoje vlastiteprostorije, tako da jo{ uvijek kori-ste iznajmljene prostore za kojepla}aju kiriju. Nadamo se da }e iovaj dèmat, kao i drugi dèmatibosanske dijaspore, uspjeti da uvlasni{tvo kupe vakufsku zgradu,u kojoj }e mo}i lak{e izvr{avatisvoje vjersku zada}u. I ovaj dè-mat, kao i drugi dèmati, uklju-~en je u sve aktivnosti koje se po-kre}u s vrha Islamske zajednice udràvi matici i na nivou njema~-kog organiziranje Islamske ajed-nice. Svoje zadatke ovaj dèmatsavjesno izvr{ava.München - ”Sabur”. Ovaj dè-mat je osnovan 1990.g. Po~etneaktivnosti je obavljao sklopu Is-lamskog Centra Freimann uMünchenu kojim rukovode Ara-pi. Od oktobra 1992.g. dèmatiznajmljuje prostorije zajedno saalbanskim dèmatom: oba koristeisti prostor sve do 1998.g. Dè-mat ”Sabur” je 1998.g. kupioobjekat u vrijednosti od DEM1.750.000. U ovoj ku}i Bo{njacinastavljaju svoje vjerske i drugedru{tvene aktivnosti. Dèmatokuplja veliki broj mladih ~lano-va: mladi su bitno obilje`je ovogadèmata, i mladi daju vrlo zna~a-jan doprinos u ukupnim aktivno-stima dèmata. Dèmat ”Sabur”ima trenutno 397 redovnih ~la-nova. Dèmat ima i svoju inter-net stranicu preko koje prezen-tira svoje aktivnosti. Dèmat ”Sa-bur” je dao svoj doprinos {ire}i is-tinu Islama pisanom rije~ju. Po-sebno isti~em {tampanje knjiìceo ahmedijama: u njoj je poja{nje-no u~enje te sekte, i upozorenina{i ljudi na opasnosti ove sekte.Predsjednik dèmata je Dèvadêki}, a du`nost imama obavljaFikret ef. Arnaut.Nürnberg. Do osnivanja bo{nja-

~kog dèmata u Nürnbergu do-lazi 1994.g. Prvi imam bio JuSufef. Hodài. Dèmat je bio pozemlji porijekla vjernika hetero-genog sastava. Najvi{e je u njemubilo Bo{njaka. Radili su u Islam-skom centru u Nürnbergu u pro-storu kojeg su vlasnici Arapi. Prvipredsjednik bio je \ulaga Zelj-kovi}. Dèmat je bio registriranpod imenom "Hak". Uz Rama-zan 1995.g. poslan je Hamidef. Pintol iz Münchena da klan-ja teraviju namaz u Nürnbergu zajedan dio Bo{njaka koji nisuposje}ivali Islamski centar. Isko-ri{tena je prilika da se ta grupaformira i registrira kao zasebandèmat. Hamid ef. Pintol postavl-jen je zvani~no 1996. godine nafunkciju imama. U 1999.g. dè-matlije uspijevaju kupiti vlastitiprostor. Ve}ina Bo{njaka se oku-pila oko Hamid ef. Pintola, i po-mogla otplatu spomenutog pro-stora. Dèmat Hakk se, me|u-tim, gasi u 2002. g. Hamid ef.Pintol se posebno isti~e u aktiv-nosti vjerske: njegovi su mekte-blije osvajali prva mjesta na tak-mi~enjima na oblasnom (njema~-kom) nivou oblasti i zna~ajnamjesta na saveznom (dràvnom)takmi~enju.Penzberg. Dèmat Penzberg jenastao 1993.g. a sastoji se odturskih i bo{nja~kih ~lanova. Od1994. do 1995.g. imamske ak-tivnosti obavljao je Muhammedef. Mu{inbegovi}. Od 1995.g.du`nost imama obavlja hfz. Be-njamin ef. IdriS. Dèmat Penz-berg, iako mali dèmat, u~estvo-vao je u svim aktivnostima kojesu pokretane sa vrha islamske za-jednice, i u svim humanitarnimakcijama koje su se organiziraleza pomo} Bosni. Dèmatlije izPenzberga su kupile zemlji{te uvrijednosti DEM 650.000 na ko-me planiraju izgradnju velikogIslamskog Centra. Du`nost pred-sjednika u bo{nja~kom dijeluovog dèmata obavlja MuharemDugonji}.RoSenheim. Dèmat u Rosen-heimu je osnovan 1994. g. Prvi

imam bio je Muhamed ef. Mu{in-begovi}. Prije dolaska imamaMu{inbegovi}a, ~lanovi su seokupljali u turskom mesdìdu, ipo~eli sa ubiranjem ~lanarine.Prvi predsjednik dèmata bio jeSenad Nuhanovi}. Dèmat jejedno vrijeme izdavao bilten podimenom [ejhul-ekber, koji jeure|ivao Muhammed ef. Mu{in-begovi}. Nakon Muhammed ef.Mu{inbegovi}a, od 1998.g. du`-nost imama je preuzeo Re{adef. Jugo. I ovaj dèmat je uspioda kupi vlastite prostorije. I ovajdèmat u~estvuje u svim akcijamakoje pokre}e Islamska zajednica. RegenSburg. U ovom gradu jedjelovao dèmat od 1994.g. do1996.g. Imam u dèmatu bioMirSad ef. Me{anovi}.Obzirom da je bio mali broj na{ihljudi u gradu i u dèmatu, dèmatse ugasio nakon povratka izbje-glica. U Regensburgu ima nekoli-ko porodica koje jo{ uvijek èleda razvijaju dèmatske aktivnosti.Oni zajedni~ki sa bosanskim klu-bom odràvaju sastanke svakogvikenda kojom prilikom seodràva i vjeronauka.”Tevhid” - München. U Mün-chenu je 2001.g. samoinicijativ-no osnovan dèmat ”Tevhid”.Imam u tome dèmatu je Mirzetef. Dàfi}. Aktivnosti izvode uiznajmljenom prostoru. Obziromda je relativno mlad dèmat, neposjedujemo dovoljno informaci-ja o njegovim aktivnostima.

AAkkcciijjee ii aakkttiivvnnoossttii

Svi dèmati u regiji Bayern suaktivno u~estvovali u akcijamakoje je pokretala Centrala IZ-e uNjema~koj na ~elu sa Mustafa ef.Klancom. Posebno su va`ne akci-je zekata i sadakatul-fitra, kao iakcija kurbana. Time dèmatibo{nja~ke dijaspore ja~aju mate-rijalno mati~nu islamsku zajedni-cu. Dèmati su tako|er pomagalii druge akcije: pomo} povratnici-ma, lije~enje ranjenih, obnova iizgradnja mnogih dàmija udomovini i dijaspori. U okviru

OSVRTIOSVRTI


lokalnih dèmatskih aktivnosti,svi dèmati su organizirali klanja-nje namaza, vjersku pouku, snab-djevanje dèmatlija sa literatu-rom, {erijatska vjen~anja, bajram-ska sijela, podjela bajramskih pa-keti}a, ispra}aj dèmatlija nahad` i umru, organiziranje tribinaedukativnog sadràja, i dr. Sli~neaktivnosti izvode i ostali imami udijaspori.

Osvrt na proteklu deceniju

Kada se osvrnem na protekludeceniju, i razmi{ljam o onome{to se uradilo, i da li je moglo bo-lje i vi{e, rekao bih sljede}e: S ob-zirom na okolnosti i prilike u koji-ma su djelovali dèmati, mislimda su svi dèmati, time i regija,postigli uspjehe i rezultate u nji-hovom radu. Naravno da je mog-lo biti i bolje. U ovu ocjenu trebadodati bitnu ~injenicu da su svidèmati startali ni od ~ega, sa nu-le, da su bili prepu{teni samoini-cijativi i vlastitoj snazi. Danas, na-kon jedne decenije, ve}ina dè-mata u regiji Bayern ima svojevlastite prostore, imaju preduv-jete da mogu djelovati lak{e, dase mogu odràti. Sami, bez i~ijematerijalne pomo}i! Uprkos sve-mu! Moramo priznati da je rije~ ouspjehu i napretku. U svim dè-matima jedino je imam profesio-nalno zaposleno lice. Za svoj radimami nisu adekvatno nagra|eni.Ve}ina imama je na rubu odrìveegzistencije. Imami sa vi{e~lanomporodicom su u nivou socijalnougroènih lica ako njihove priho-de uporedimo sa standardima uNjema~koj. A za uspjehe u dè-matima i regijama najve}e zaslu-ge imaju imami i rukovodioci dè-mata. Tako|er su zaslu`ni i svi~lanovi dèmata.

Za uspje{an rad svakog dè-mata, vrlo je va`no stimuliranje tj.objektivno pla}anje svakoga ima-ma za njihov rad i aktivnosti udèmatima. Dèmati u svojimprostorijama trebaju najmanjejednom godi{nje organizirati sas-tanke rukovodnih ljudi iz IZ, kako

iz Njema~ke, tako i iz dràve ma-tice. Na ovim sastancima trebaraspravljati o stimuliranju i nagra-|ivanju imama, kao bitnom fak-toru uspje{nijeg rada svakogdèmata i IZ-e u cjelini! Svaki radvalja objektivno platiti, pa i ima-movo posredovanje Boànskenauke i vjere. Smatram dobrimprimjerom da su na II seminaruimama BD u Kölnu imenovani ipohvaljeni glavni aktivisti Islam-ske zajednice. Bilo bi moralno ipsiholo{ki jo{ efektivnije da supohvaljenim uru~ana priznanja u

pismenoj formi. Tako|er bi tre-balo realizirati prijedlog glavnogimama Mustafe ef. Klance, da seuru~e vakufname vakifima - u~es-nicima kupovini objekata. Za taj~in valja organizirati sve~anost sapredstavnicima IZ-e iz BiH.

Mnogi o~ekuju daleko ve}e ibolje rezultate od dèmata i od Is-lamske zajednice op}enito i to jedobro. Me|utim, ho}u skrenutipa`nju da promisle realne (mate-rijalne, psiholo{ko-moralne) mo-gu}nosti nas i na{ih dèmatlija.Da procijene objektivnu situaciju

u kojoj se nalazi Islamska zajedni-ca u matici dràvi i na{i dèmati uiseljeni{tvu! Dèmati uglavnomìve i opstoje od mjese~ne ~lana-rine i ne{to dobrovoljnih priloga.Ekonomska osnova je vaàn fak-tor koji bitno utje~e na gotovosve rezultate, uspjehe i neuspje-he. Naàlost, jo{ mnogi gledajuna dèmate kao da su humani-tarne organizacije, a dèmati tonisu! Ve}inski sastav ~lanova dè-mata su ljudi starije dobi: sve jemanje mladih i obrazovanih dè-matlije. To je vrlo ozbiljan prob-lem u budu}nosti dèmata. Koga}emo pou~avati islamu u tre}ojgeneraciji? Ozbiljno pitanje kojeje urgentno danas rje{avati (!) jes-te kako mlade privu}i i zadràti uIZ-i. Kako posti}i da mladi Bo{-njaci budu ve}inski nosioci aktiv-nost u dèmatima? Mi moramoponuditi nove metode i sadràjeu preno{enju islama, unositi at-raktivne sadràje za mlade Bo{-njake i Bo{njakinje, no u isti mahnau~ne metode u prezentacijiislamske religije i civilizacije, krozrad islamske zajednice. Pred dè-matima su velike obaveze i izazo-vi sada{njosti, naro~ito budu}-nosti. Kako islam osuvremeniti,aktualizirati, da na{ mladi svijetduhovno i vjerski bogati, a u istovrijeme, emancipira, osloba|a,olju|uje? Smatram da uz pomo} ivodjenje imama, mladi sami tre-baju da organiziraju vjerski ìvot iislamsko obrazovanje kroz svakidèmat. U tom smislu, mislim dabi zajedni~ki dijalozi imama samladim i sa njihovim roditeljima(u zajedni~koj halki) rezultiralikorisnim sadràjima. Mo`da }e-mo tako o~uvati na{u omladinukroz IZ-u od duhovne i socijalne{tetnosti njihove asimilacije, odnjihova utapanja u zapadnja~kodru{tvo, od njihova nestajanjakao mu´mina i kao Bo{njaka.

Neka dragi Allah bude na po-mo}i da druga decenija u djelo-vanju i odràvanju rada za Is-lamsku zajednicu Bo{njaka u dija-spori bude beri}etnija, hairnija iuspje{nija.

Danas, nakon jedne decenije,ve}ina dèmata u regiji

Bayern ima svoje vlastiteprostore, imaju preduvjete da

mogu djelovati lak{e, da se mogu odràti.

Sami, bez i~ije materijalnepomo}i! Uprkos svemu!

Moramo priznati da je rije~ ouspjehu i napretku.

U svim dèmatima jedino jeimam profesionalno

zaposleno lice. Za svoj radimami nisu adekvatno

nagra|eni. Ve}ina imama jena rubu odrìve egzistencije.

Imami sa vi{e~lanom porodicom su u nivou

socijalno ugroènih lica ako njihove prihode uporedi-

mo sa standardima u Njema~koj.

A za uspjehe u dèmatima i regijama najve}e zasluge imaju

imami i rukovodioci dèmata.

OSVRTIOSVRTI

Oblast NRW je za~et-nik organiziranja Is-lamske zajednice Bo-{njaka u Njema~koj,po~ev{i zajedni~kim

radom dèmata kroz Uniju dèma-ta (zajedni~ka vaktija i Takvim), pado prvog dolaska naibu-r-reisa, sa-da{njeg reisu-l-uleme dr. MuStafeCeri}a (´94.g.), i kompletnog or-ganiziranja i pokretanja na cijelompodru~ju Njema~ke, te radom cen-trale VIGB-a i svih drugih aktivno-sti. Bilo neslaganja u vo|enju i us-mjeravanju aktivnosti Islamske za-jednice, {to se sve opet odraàvalona ukupnu klimu na ovoj oblastiposebno, ali i kroz te faze je i izras-tala ovakva Islamska zajednica Bo-{njaka. Bo{njaci moraju znati uka-zivati na propuste, a kada im se iukaè na sopstveni propust morajuna}i na~ina da to ispravljaju, jer jeto put stalnog uspjeha i odràvan-ja na ovim prostorima. Na podru~-ju ove oblasti egzistira 16 dèmatakoji su u sastavu VIGB-a:AACHEN: imam Mehmed ef.Jakubovi}, a prije njega su biliimami RaSim ef. Hamidovi} iZijad ef Sulji};AHLEN: imam Salko ef.Tozo, BOCHUM: Nedim ef. Sarajli},a prije njega su ovdje imamskudu`nost obavljali Edin ef. Hodì}i Vahidin ef. Juhi}; CASTROP-RAUXEL: imam jeNedàd ef. Be~i}, a prije su biliimami hfz. ESnaf ef. Begi} iMuStafa ef. Hadì};DORTMUND: imam u ovomdèmatu od osnivanja je Omer ef.

Sarajli}; DUISBURG: imamsku du`nostobavlja Ramiz ef. Memi{;DÜSSELDORF: imam Kemalef. Crnac, a prije je bio MenSuref. Brdar; ESSEN: imam Dèmal ef.HaSandi}, a prije je imam bioMuharem ef. Sijer~i}; HAGEN: imam RaSim ef. @iga; HAMM: imam je ovdje Ibrahimef. Ba{i}, a prije njega su kaoimami bili Ahmed ef. Feti} iIShak ef. Ale{evi};KAMP-LINTFORT: imam uovom dèmatu je MuStafa ef.Klanco, a prije je u samom po~e-tku rada bio Mehmed ef. Butko-vi}; KÖLN: imam Mustafa ef. Hadì},a prije njega su ovdje bili: [efketef. Zuki}, Dèvad ef. Hodì},EneS ef. Balihodì} i Ahmedef. Feti}; OBERHAUSEN: imam Duranef. Pintol;VELBERT: ASim ef. Babi}; WITTEN: imam Ruvejd ef.Jahi}, a prije je bio od po~etka IS-

met ef. Be~i};WUPPERTAL: imam ju ovomdèmatu Suljo ef. Kuburi}, aprije su kao imami radili Nedàdef. Kuri} i Adnan ef. Hrnjica;

U toku rata je postojao dèmatu Mönchengladbachu, u kojem sukao imami bili aktivni Sakif ef.Hodì} i HuSejn ef. ôrbo krat-ko vrijeme. Tako|er je duè vrije-me postojao dèmat u Duisburg-Hochfeldu, od 1994. do polovine2003. godine, a imami su bili: upo~etku Ahmed ef. Bandi},zatim Edin ef. Hodì} i na krajuHuSejn ef. Granov. Nekoliko go-

dina, prije svega za vrijeme agresi-je na na{u Domovinu, postojao jei manji dèmat u Rekenu a imamje bio Avdo ef. HaSanovi}. Odsada{njih imama ~etrnaest njih suu stalnom radnom odnosu sa svimobavezama i aktivnostima u dè-matu, a ostali su samo za dùmenamaz i vikend aktivnosti.

Zajedni~ki rad dèmata je po-~eo uglavnom kroz odràvanjedèmatskih godi{njih mevluda, ka-snije kroz mektebska takmi~enja uu~enju Kurána, a kasnije i teorijs-kog testa, kroz redovne mjese~neseminare imama, da bi kasnijemnoge akcije i razli~ite manifesta-cije bile odràne i sprovedene za-jedni~kim radom dèmata, dè-matskih odbora i me|usobnim ra-zumijevanjem imama. Ova oblastse moè pohvaliti {to sve aktivno-sti Islamske zajednice najvi{e spro-vodi, ali isto tako i sve neuspjeheprva osjeti. Oblasni imami u sa-da{njem ustrojstvu Islamske nema-ju odogovaraju}e mjesto u organi-zaciji, oni su uglavnom spona iz-me|u dèmata i Centrale VIGB-a,i oblast pravno nema svoje mjestou ustrojstvu, jer su dèmati regis-trovani kao klubovi, a VIGB kaokrovna organizacija. Oblasti bi tre-bali zajedno sa oblasnim odborimada vi{e budu prisutni u organiziran-ju rada Islamske zajednice i da ras-terete centralu koja je nedovoljnada odogovori svim potrebama dè-mata i zajednice u Njema~koj, {tosvakako zahtijeva dodatne tro{-kove ali i pospje{uje rad zajednice.

Budu}nost Islamske zajednice ina{ih dèmata na ovim prostorimaovisi o me|usobnoj saradnji i za-laganju prvenstveno imama i iza-


Oblast Nordrhein-Westfalen

pi{e:

Ramiz MEMI[

OSVRTIOSVRTI

uukkaazziivvaattii nnaa pprrooppuusstteeuukkaazziivvaattii nnaa pprrooppuussttee

BO[NJACI M O R A J U Z N AT I


branih predstavnika u svim up-ravnim tijelima po~ev od dèmata,oblasti i centrale VIGB-a, kao ime|usobnom uvaàvanju i prikazi-vanju kompletnog rada zajednice.Mnogi gradovi nisu na dohvat ni-jednome dèmatu, pa mnogi mus-limani su ili pasivni ~lanovi dè-mata ili samo ponekada u~estvujuu aktivnostima dèmata, a najve}ibroj jo{ uvijek nije uklju~en ni ukakve aktivnosti Islamske zajedni-ce. Na{i muslimani koji imaju vlas-tite ku}e, a daleko su od postoje}ihdèmata trebali bi razmi{ljati da baruz ramazan ponude prostor stu-dentima i dèmatlijama da klanjajuteravih namaz i time potaknu ak-tivnosti na tom podru~ju, jer nesmijemo zaboraviti da su na{a bo-sanska sela koja su prihvatala u~e-nike medresa iznijela aktivnosti Is-lamske zajednice i sa~uvala musli-mane da ostanu u svojoj vjeri, pa ina svome ognji{tu, a i u~enicimamedresa davali podstrek i snagu dase {koluju i sti~u islamsko znanjekoje }e kasnije {iriti drugima. Is-

lamska zajednica Bo{njaka u Nje-ma~koj i dèmati moraju vi{e mis-liti o budu}nosti na ovim prostori-ma i osmi{ljavati razli~ite projekte,ne smiju se uzdati samo na sergijeu pogledu finansiranja niti samo nadùme u pogledu dolaska dèmat-lija, nego moraju iznalaziti novemogu}nosti i otvarati vrata vi{e ionima koji i ne klanjaju ili ne poste,s tim da ~uvaju svetost dàmija idèmata i da se ne izgube u ovomevrtlogu borbe poslovanja i trke zadunjalukom.

Mevludi i bajramska veselja

Ve} po ustaljenoj dugogodi{njojtradiciji ve}ina dèmata odràvajujednom godi{nje mevlud u ~astposljednjeg Allahovog poslanikaMuhammeda alejhisselama na kojipozivaju i dèmatlije iz susjednihdèmata kao i imame. Uz slu{anjeKuràna i mevluda ovo je i dobraprilika da se muslimani sastanu,porazgovaraju i uvijek pone{to inau~e o svojoj vjeri i tradiciji, a uje-

dno i da budu u toku svih kretanjau dèmatima i u Islamskoj zajedni-ci. Iako ve}ina dèmatlija skoro dai ne posje}uju druge dèmate, go-di{nji mevludi su dobra prilika zasaradnju dèmata i upoznavanjedèmatlija i slije|enje onoga {to jepozitivno u drugim dèmatima.Dèmatlije bi trebale na}i vremenabar jedan mevlud godi{nje posjetitiu drugom dèmatu. Na svakomemevludu bude po nekoliko imama,a uvijek su trojica imama i raspo-re|eni i obavezni da prisustvuju ne-kom od mevluda, ali i pored togatreba pohvaliti nekoliko imama ko-ji nastoje do}i skoro na svaki mev-lud i pored obaveza u svojim dè-matima i time uveli~ati mevludskusve~anost u doti~nom dèmatu.Na svakom mevludu bude po je-dan imam kao vaiz-predava~, a nanekima budu i musafiri iz Bosnekao {to je to bilo u dèmatu Düs-seldorf, gdje je kao gost bio Mir-Sad ef. Mahmutovi}, zatim Ne-zim ef. Halilovi} u Kölnu i mr.Nedàd ef. GrabuS u dèmatuKamp-Lintfort.

Ve} su po tradiciji poznata baj-ramska veselja u Oberhausenu iDortmundu, a ponekada i u dru-gim dèmatima: Hagenu, Düssel-dorfu, Aachenu i Kölnu i rje|e unekim drugim dèmatima.

Islamska zajednica Bo{njaka u Njema~koj i dèmati morajuvi{e misliti o budu}nosti na ovim prostorima i osmi{ljavati

razli~ite projekte, ne smiju se uzdati samo na sergije u pogledu finansiranja niti samo na dùme u pogledu dolaskadèmatlija, nego moraju iznalaziti nove mogu}nosti i otvarati

vrata vi{e i onima koji i ne klanjaju ili ne poste, s tim da ~uvajusvetost dàmija i dèmata...

OSVRTIOSVRTI

Detalj sa ovogodi{njeg mevluda u dèmatu Düsseldorf

Jeste li se ikada zapitali o Is-lamskoj zajednici Bo{njakau dijaspori kao sastavniciIslamske zajednice BiH udomovini? Kako funkcio-

nira, kako je organizirana, ustroje-na, kolika je brojnost bo{nja~kihdèmata od 'Australije do Ameri-ke', njihova odrìvost te na koncu,kako te~e dalje {irenje zajednice,oboga}ivanje sadràja i rada itd.Vjerujem da jeste ili da bar nekiimate spremljena pitanja koja ~es-to nemate kome postaviti. Dobro-namjerni }e, sigurno, odmah spre-man odgovor dati - ima Ured zadijasporu Rijaseta koji o svemu bri-ne i radi i za{to brigu brinuti. E,

vidite ba{ tu treba stati i zapitati se,kako na koji na~in i s kakvom vizi-jom Rijaset kao najvi{i institucio-nalni predstavnik IZ BiH vodi i or-ganizira Bo{nja~ku dijasporu s ob-zirom na pojave i probleme kojiprate kvalitetnije organiziranje po-lumilionske zajednice Bo{njaka ra-sute diljem svijeta. Skoro u~etvoro-stru~ena populacija Bo{nja~ke di-jaspore sredinom 90-tih pro{logastolje}a, nakon srpske agresije izlo~ina~ke kampanje etni~koga~i{}enja, veliki su izazov s kojim sekao narod suo~avamo u posljed-njoj deceniji.

Prigovori i neslaganja

Prije par godina na jednoj susjednici Rijaseta neki njegovi ~la-novi iz Muftijstva tuzlanskog èsto-ko kritizirali rad Ureda za dijaspo-ru, svrhovitost njegova postojanja,njegove ogromne rashode u radu imr{ave u~inke djelovanja. Teoreti-~ari bi to nazvali kao 'reason détre' (razlog postojanja, fr.) jednogtakvog ureda. Osim malo iskri po-lemi~kog tona sve se na tome za-vr{ilo. Ozbiljnije rasprave i prosud-be o radu jedne Rijasetove slu`bevi{e nije bilo. Primjer Islamske Za-jednice Bo{njaka u Benelux-u (Bel-gija, Holandija i Luxembourg), aposebice Kraljevini Holandiji, ve}dugi niz godina, u dobroj mjeri op-ravdava postavljena pitanja s po~e-tka ovoga teksta.

U januru teku}e godine IZ Bo{-njaka u Kraljevini Holandiji obilje-ìla je 13 godina postojanja i rada.No, ako se zna da taj jubilej obilje-àva samo Dèmat Rotterdam on-da se moè govoriti tek o godi{njicijednoga dèmata, a ne o {iroj, or-ganiziranoj zajednici Bo{njaka u

ovoj zemlji premda je oko 30.000Bo{njaka sa dozvolom boravka idràvljanstvom zemlje kraljiceBeatrix u rukama.

Na {irem nivou zemalja Bene-lux-a ukupno djeluju pet dèmata:Rotterdam, Amsterdam, Bruxel-les, Antwerpen i Luxembourg. Naistom podru~ju, ima ve} 6 godinakako je Rijaset imenovao glavnogaimama koji ima kompetencije usve tri zemlje u ure|enju dèmata i{irenju Zajednice. No, ~injenica dajedan dèmat me|u njima uop}ene pripada IZ BiH organiziranoj udijaspori zbog "internacionalnogprincipa organiziranja dèmata sbrojnom populacijom arapskihmuslimanskih naroda" (Luxembo-urg) i da Rijaset skoro nema nika-kav uvid u njegov rad, osim {to jeimam Bo{njak (!?), da drugi nemavlastite prostorije i egzistira samouz Ramazan u punom kapacitetu(Amsterdam), da u Belgiji (Antwer-pen) Rijaset uspijeva tek doneklepro{le godine urazumiti momka dane moè godinama raditi imamskiposao s jednim razredom medre-se, a kao posljedica toga je potpu-no podijeljen dèmat i nikako da seoporavi, a onaj u Briselu jedva eg-zistira, do}i }emo do dèmata Rot-terdam. Samo taj dèmat u Holan-diji jedini ima kupljene prostorije(pored Antwerpena u Belgiji), atime i sve uvjete za kvalitetan i or-ganiziran rad. Ovaj dèmat imapreko 1000 ~lanova (familija) odkojih preko 800 redovno izmiruju~lanarinu {to je po brojnosti, ne-sumnjivo ponajve}i dèmat Bo{-nja~ke dijaspore u svijetu. Po prin-cipu jedna zemlja-jedan dèmat,ovaj }e slu~aj u Bo{nja~koj dijas-pori, vjerujem, biti jedinstven i te-{ko ga je i~im opravdati u zemlji s


Islamska zajednica Bo{njaka u zemljama Benelux-a

Prije par godina na jednoj susjednici Rijaseta neki njegovi~lanovi iz Muftijstva tuzlanskogèstoko kritizirali rad Ureda zadijasporu, svrhovitost njegovapostojanja, njegove ogromne ras-hode u radu i mr{ave u~inke dje-lovanja. Teoreti~ari bi to nazvalikao 'reason d´ etre' (razlog post-ojanja, fr.) jednog takvog ureda.Osim malo iskri polemi~kogtona, sve se na tome zavr{ilo.Ozbiljnije rasprave i prosudbe oradu jedne Rijasetove slu`be vi{enije bilo.

DIJASPORADIJASPORA

pi{e:

Alosman HUSEJNOVI]

DDaa jjee MUDROSTI,kkaaoo {{ttoo jjee LIJEPE RIJEÎ

Redèb 1425.h./Septembar 2004.g. 25

preko 16 miliona stanovnika odkojih, kako smo rekli, 30.000 suBo{njaci.

Ka boljoj organizaciji

”Na put Gospodara svogamudrom i lijepom rije~ju pozi-vaj...” - kaè Kur'an. Ove bi rije~imogle biti glavni metodolo{ki prin-cip u da'wi (pozivanju u vjeru), ali iure|enju, vo|enju i ukupnoj orga-nizaciji zajednice muslimana magdje ona bila i djelovala.

”I s njima na najljep{i mogu}ina~in raspravljaj...”, kaè Svetoslovo, u istoj kur'anskoj suri, tj. ra-zgovaraj s njima ljubazno, blago,lijepim govorom, kao {to je bilonare|eno Musau a.s. i Harunu a.s.kada su poslani Faraonu, rije~imaUzvi{enoga Allaha ”...pa mu bla-gim rije~ima govorite, ne bi li ra-zmislio ili se pobojao.” (Taha, 44)

Valjda samo oni koji rade ovajposao znaju koliko treba mudrosti,znanja, nekada skoro poniàvaju-}ih popu{tanja i podilaènja da bise pridobio ~ovjek u dèmat. U Is-lamskoj zajednici Bo{njaka u Kra-ljevini Holandiji, osim nesumnjivoguspjeha u dèmatu Rotterdam, ug-lavnom je bilo lijepe rije~i ali pravemudrosti kao da je falilo u vo|enju,upravljanju i {irenju Islamske zajed-nice u drugim dijelovima zemlje.Kako druk~ije objasniti ~injenicuda je godinama egzistirao samo je-dan dèmat s tolikom brojno{}u, a

da ozbiljnija rasprava o otvaranjunovih, i pored brojnih zahtjevadèmatlija, nikada nije povedena.Na zahtjeve dèmatlija tek je ovegodine odobreno formiranje dvanova dèmata (Arnhem i DenBosch) koji }e, po mi{ljenju mno-gih, zami{ljenim na~inom to vrlote{ko ostvariti.

Na nivou cijeloga Benelux-a re-dovnih ~lanova IZ BiH ima ne{tovi{e od 1500. Kada se zna da uove tri zemlje ìvi skoro 40.000Bo{njaka onda je lahko izra~unatikoliko mizerni procenat participirau ~lanstvu duhovne zajednice "naj-bolje organizirane institucije Bo{-njaka" u dijaspori. Ne mogu i nesmiju se ovakvi rezultati olahkopravdati kako "ljudi ne}e" i ne po-kazuju interes kada je naj~e{}e donas, onih koji predstavljaju, vode isimboliziraju IZ-u me|u na{im na-rodom daleko od domovine.

Primjeri uzorno organiziranedijaspore u svijetu odavno su pe~atdali Jevreji i Irci. Njihove dometemalo ko moè susti}i. Problem za-jednice Bo{njaka koju zajedno u di-jaspori poku{avamo izgraditi prative} poslovi~no slaba organizacija

na koju nerijetko i sam reisu-l-ule-ma Islamske zajednice u BiH dr.MuStafa ef. Ceri} upozorava usvojim nastupima i intervjuima(”Muslimani imaju sve osim dobreorganizacije!” - kazao je on nekoli-ko puta). Tradicionalne i oko{taleforme vo|enja dèmata, vrlo ~estosu najve}a prepreka novim sadr-àjima i idejama koji dolaze, obi~-no od mla|ih ~lanova dèmata.

Otvaranje IZ-e

Danas }e sve bosanske diplo-mate (ne samo iz reda Bo{nja~ko-ga naroda) po ambasadama, kon-zulatima i misijama diljem svijeta ujavnosti otvoreno priznati da je IZBiH u dijaspori daleko najbolje or-ganizirana te da uìva najve}e po-vjerenje naroda. Lijep je to kom-pliment mada su na{a o~ekivanja"iznutra" puno ve}a bez ikakve ma-licioznosti doli iskrene i dobronam-jerne kritike.

Islamskoj je zajednici nesum-njivo potrebno vi{e otvaranja pre-ma Bo{njacima koji te{ko prelazedàmijski prag ili to ~ine samo baj-ramima, a ~iji je procenat u nekim

DIJASPORADIJASPORA

Tipi~ni detalj iz Holandije

Danas }e sve bosanske diplomate (ne samo iz redaBo{nja~koga naroda) po ambasadama, konzulatima i misijama

diljem svijeta u javnosti otvoreno priznati da je IZ BiH u dijaspori daleko najbolje organizirana te da uìva najve}e povjerenje naroda. Lijep je to kompliment, mada su na{a

o~ekivanja "iznutra" puno ve}a bez ikakve malicioznosti doliiskrene i dobronamjerne kritike.

dèmatima, treba biti iskren, i pre-ko 50%. Onih koji su obuhva}enidùmanskom hutbom, tim najva`-nijim i najmo}nijim sedmi~nim me-dijem IZ-e, procenat je vi{e negoskroman. Tek ponegdje se poduzi-ma inicijativa u organiziranju izletai teferi~a, (ne samo s polaznicimavjerske obuke), sportskih druènja iturnira, sijela itd. kako bi privukla idruge Bo{njake u svoje aktivnosti isadràje, omogu}ila susretanjemladih i koliko toliko sugerirala is-lamski na~in ìvota. Oni koji dola-ze, znaju}i ko je organizator ve}unaprijed postavljaju granice doz-voljenog i zabranjenog, pa tako ineki protesti zbog zabrana to~enja"Jovanovog {erbeta" u takvim prili-kama ostanu usamljeni. Nekolikotakvih organiziranih skupova uHolandiji bili su pun pogodak i po-tvrda tezi o potrebi otvaranja IZ-eprema svim Bo{njacima.

U skoro cijeloj Zapadnoj Evropinakon 1998.g. rad be-ha klubova,humanitarnih organizacija i drugihasocijacija koji su okupljali na{narod skoro da je zamro. Iako sezna {ta je posao IZ-e taj ogromniprostor za djelovanje i rad Zajed-nice skoro da je neiskori{ten. Ne-postojanje valjanih sadràja i aktiv-nosti otvorenoga karaktera (U ko-joj se ne bi trebali izuvati kao kadidemo u dàmiju, kako je kazao je-dan Bo{njak u Holandiji) umanjujeatraktivnost Islamske Zajednicekao institucionalno oraganiziranobi}e. U bojazni odstupanja od "mu-tevelijskog principa rada" vrlo jemalo dèmata spremno investiratinovca od ~lanarine u neki projekatkoji bi i s trunom menadèrskesposobnosti, uz dovoljno volonte-ra, ali i pla}enih pojedinaca mogaodonijeti i finansijske dobiti koje biu~vrstile uglavnom slaba{ne dè-matske blagajne.

Upravo zbog takve uko~enosti izatvorenosti dàmija ili islamskihcentara po zapadnoevropskim gr-adovima na{ obi~ni ~ovjek zna po-staviti pitanje "{ta ja dobijam u~la-njenjem u Islamsku zajednicu osimodlaska u dàmiju", "da li je to sa-mo da mi se klanja dènaza ili ima

jos ne{to"? Ovakva pitanja ne tre-ba da ~ude jer se u dijaspori na{aopoveliki broj Bo{njaka koji u Bosninikada nije bio ~lan dèmata ili jepak bio van tradicionalne formeorganiziranja dèmata (posebnogradski Bo{njaci) i u susretu s mo-dernim, evropskim na~inom orga-niziranja i rada traì i posve logi~-no - o~ekuje vi{e. U svemu ne tre-ba spominjati koliki je strah u bo{-nja~kim porodicama za sudbinudjece po evropskim metropolama,straha od mje{ovitih brakova itd.

Osmi{ljeni projekti

îni mi se da bi pravo pitanjetrebali postaviti imami, ~lanovidèmatskog odbora u smislu "[tami nudimo na{em dèmatliji osimklanjanja u dèmatu i vjerske obu-ke za djecu tokom godine?" Na sa-vjetovanjima imama u Sarajevu,uvijek se moze ~uti strah od pret-varanja dèmata u pogrebna dru-{tva, te pravim aktivnostima tek to-kom Ramazana. Na kraju, pitanjeje koliko u svemu Rijasetov Uredza dijasporu objektivno moè samurediti i kontrolirati kada se jo{ uvi-jek, vrlo ~esto, na ro|a~koj osnovidovode imami u dijasporu, a kom-pletan rad prepusta stihiji. U pro-jektima pomo}i domovini ili mus-limanima u svijetu, svejedno, umarokanskim i turskim dèmatimau Holandiji, nigdje nisam vidio damoè{ tek tako do}i i "prostrijetisergiju" za pomo} ovom i onom.Za sve su ta~no odre|eni datumi iprioriteti do godinu dana unap-rijed. Kod Bo{njaka je po principu"ko prvi do|e i pruì ruku" od dija-spore napravljen "na{ dobri dona-tor koji maksimalno iscrpljuje pro-centualno mali, najodaniji i najkva-litetniji dio na{ih dèmata. Osimnekih osmi{ljenih projekata u Nje-ma~koj, (stalna kampanja na stipe-ndiranju |aka i studenata) u domo-vini ne{to organiziranije i kvalitet-nije pomake u radu IZ-e Bo{njakau drugim zemljama Zapadne Evro-pe rijetko je sresti. Mo`da 21. sto-lje}e donese ne{to bolje i vrijedni-je. Ako Bog da!


U[vicarskoj ìvi (poda-ci iz juna 2003.g.)7.318.638 stanovni-ka. Njema~ki jezik go-vori 63,7%, francuski

19,2%, italijanski 7,6%, romansch0,6% stanovnika. [vicarska je fede-ralna zemlja u kojoj kantoni imajupunu nadle`nost u obrazovanju,ekonomiji i drugim va`nim segmen-tima. [vicarska je visoko razvijenazemlja, {to potvr|uje njen BDP206,6 milijardi ameri~kih dolara, anjen bruto doma}i proizvod po oso-bi iznosio je 28.769 ameri~kih do-lara. [vicarska je demokratska zem-lja u kojoj se uvaàvaju etni~ke, na-cionalne i religijske razli~itosti.

Nema pouzdanih historijskih po-dataka o dolasku islama na podru-~je [vicarske. Ipak, postoje odre|e-ne ~injenice koje ukazuju na to da jeislam zakora~io u [vicarsku prije vi-{e od 1000 godina! Histori~ari i an-tropolozi to potvr|uju sa nekolikoprimjera iz evropsko-arapskih od-

Naime, ubrzo nakon potpisivan-ja Dejtona u IZB u [vicarskojprili~no se osje}a malaksalost,umor, umanjena zainteresiranost,ogromna smu{enost i dezorjenta-cija. Sve je manje aktivnosti, asve vi{e besplodnog gubljenjavremena. Zapo~eti poslovi su za-ustavljeni (uga{en list Muhadìr,prekinuta izdava~ka djelatnost,stru~ni seminari…), planiraniposlovi nisu ni zapo~eti. U njemuje jako puno sastanaka, skup{ti-na, mnogo kadrovskih i personal-nih kombinatorika… Nije punopomoglo ni osnivanje Ureda zabo{nja~ku dijasporu...

pi{e:

Sakib HALILOVI]

DIJASPORADIJASPORA

nosa iz povijesti. U tom smislu najz-na~ajniji je izraz Saraceni, koji se ka-da je o ovome rije~ uvijek iznova na-vodi i koristi za dokazivanje teze odolasku islama i muslimana u [vi-carsku u 4. stolje}u po Hid`ri.

Zanimljivo je navesti da je poslj-ednji halifa Abdul-Medìd bin Ab-dul-Aziz protjeran u [vicarsku. Nai-me, 3. marta 1924. godine Mus-tafa Kemal Ataturk obznanio je daje Vrhovna nacionalna skup{tinaodlu~ila ukinuti hilafet. Naredio je is-ti dan da se halifa protjera iz zemlje.Halifa je sa sobom ponio samoosobne stvari i ne{to novca.

Od po~etka 60-tih do sredine70-tih godina, dvadesetog stolje}a,nastao je period masovnog dolaè-nja muslimana u [vicarsku, koji sunakon dolaska njihovih porodicaduè vrijeme ostajali u [vicarskoj.Njihov plan o kratkom, dvogodi{-njem, trogodi{njem boravku u [vi-carskoj ostao je time neispunjen, aumjesto planirane tri godine ~estosu ostajali trideset godina.

Kao {to smo ve} naveli, premapopisu iz 2000. godine u [vicars-koj ìvi 7.288.010 stanovnika, odtog broja 310.807 su muslimani,{to zna~i da muslimani predstavljaju4.3% ukupne populacije. U njema-~kom govornom podru~ju ve}inamuslimana su iz biv{e Jugoslavije iTurske. Stoga je razumljivo da je utom regionu ve}ina turskih, bosans-kih i albanskih dàmija. U zapadnoj[vicarskoj ve}inu ~ine Arapi, iz sje-verne Afrike i sa Bliskog istoka, doku Tesinu (Ticcino), italijanskom go-vornom podru~ju, boravi veomamali broj muslimana. Va`na i zani-mljiva ~injenica je da od tog brojamuslimana njih samo 36.481 ima{vicarsko dràvljanstvo. Polovica od

tog broja su ro|eni u [vicarskoj ilisu pre{li na islam, ili su pak pro{likroz proces dobivanja dràvljanstva.Ta grupa muslimana predstavlja0.6% ukupne populacije [vicarske,{to je u pore|enju s drugim evrops-kim zemljama izuzetno nizak proce-nat.

Ve}insko muslimansko stanov-ni{tvo u [vicarskoj su ljudi porijek-lom iz Turske, BiH, Kosova, Make-donije i Sandàka. Ponu|ena tabe-la nam ne nudi ta~an broj Bo{njakakoji ìve u [vicarskoj. No, sa prili~-nom dozom sigurnosti moglo bi sekazati da oko 45.000 Bo{njaka ìviu [vicarskoj . Dalje moglo bi se re}ikako od tog broja minimum jedna~etvrtina Bo{njaka ìvi u Cirihu,najmnogoljudnijoj i privredno najra-zvijenijoj aglomeraciji u [vicarskoj.

U [vicarskoj postoji vi{e od sto-tinu prostorija, koje se korsite kaodàmije, od kojih je desetak u Ci-rihu, "najve}em muslimanskomgradu u [vicarskoj". Samo su dvijedàmije u skladu s tradicionalnomarhitekturom, u @enevi i u Cirihu(Ahmedijska dàmija!?), ostalo su

preure|eni prostori za klanjanje. Teorganizacije naj~e{}e su registriranekao "udruènja" (Verein). Sve vrsteislamskih institucija u [vicarskojmogu se podijeliti prema nacional-noj ili etni~koj pripadnosti. Ve}inadàmija i razli~itih islamskih dru{ta-va, naàlost, odràvaju slabe ili ni-kakve me|usobne kontakte. Tek1995. godine, su na tom planu u~i-njeni prvi zna~ajniji koraci. Naime,te godine je u gradu Cirihu osnova-na krovna kantonalna institucijamuslimana VIOZ-Vereinigung isla-mischer Organisationen Zürich(Udruènje islamskih institucija Zü-rich). Po uzoru na spomenutu orga-nizaciju u posljednje dvije godine jeprimjetan proces osnivanja istovjet-nih kantonalnih organizacija, kaonpr. u Luzernu, Baselu, Bernu, St.Gallenu...

Iako je [vicarska "kr{}anska ze-mlja", u svakodnevnom ìvotu odtoga se vrlo malo da osjetiti. Tipi~nekr{}anske vrijednosti kao {to su:predanost Bogu, ljubav prema bli`-njem itd., sve vi{e gube na vrijedno-sti i ustupaju mjesto "modernim" vri-jednostima kao {to su: kapitalizam,egoizam i sekularizam. Dakle mus-limani ìve u sredi{tu jednog svijeta,koji najve}i prioritet ustupa materi-jalnom blagostanju, dok za ve}inumuslimana, tako ~esto tvrde oprav-dano ili ne, du{evno blagostanjeima prednost. U takvom ambijentu


Islamska zajednica Bo{njaka u [vicarskoj

Optimisti~an pogled u

Pregled brojnosti muslimana u [vicarskoj

DIJASPORADIJASPORA

BUDU]NOSTBUDU]NOST


porodica se potiskuje u pozadinupred sve ja~im i napadaju}im egoiz-mom, dok je kod muslimana poro-dica i rodbina centralni element uìvotu.

Islam se naj~e{}e u medijima u[vicarskoj, na àlost kao i drugdje usvijetu, predstavlja u kontekstu pro-blema, diskriminacije, nasilja i tero-rizma. Direktna konsekvenca togaje da islam generalno ima negativanimid` u javnom mnijenju. U posl-jednjih nekoliko godina mediji i poli-ti~ari sve vi{e zloupotrebljavajuislam kao novu "staru" neprijateljskusliku. Dodu{e, islam je tokom povi-jesti naj~e{}e i imao neprijateljskiimid` na Zapadu, samo je s vreme-na na vrijeme pred drugim neprija-teljskim slikama potiskivan u poza-dinu. Rezultat toga je svakako i ~i-njenica da je 2/3 (64%) glasa~a unovembru 2003. godine, odbiloprijedlog kantonalne Vlade u Cirihuo slu`benom priznanju islama i jo{nekih nekr{}anskih religijskih zajed-nica. No, i pored svih neda}a, ovalijepa zemlja ([vicarska) ostavlja sas-vim dovoljno prostora muslimani-ma za vlastite programe i aktivnosti,kako duhovne tako i kulturne nara-vi. Posebno bi muslimani trebaliznati cijeniti nivo po{tivanja ljudskihprava i sloboda koje oni kao gra-|ani [vicarske uìvaju.

Po~eci formiranja Zajednice

Formiranjem prvih na{ih dè-

mata na podru~ju [vicarske: Teu-fentala, Heidena i Uznacha (period1989-1990), koji su nikli samoinici-jativno, od strane ljudi koji ìve natim prostorima, "nesvjesno" se, ust-vari, stvaraju potrebni preduvjeti ipretpostavke za otvaranje novihdèmata. U vrlo kratkom vremens-kom intervalu osnovani su dèmatiu Luzernu, Zugu, Zürichu itd., {to jesve skupa dovelo do formiranjacentralnog organa Islamske zajedni-ce [vicarske, koji je imenovan Glav-nim odborom. Prva skup{tina Glav-noga odbora odràna je 17. aprila1992. god., u Wädenswilu (nedale-ko od Züricha), i sa tom skup{tinomzapo~ela je nova etapa u razvojuIslamske zajednice [vicarske.

Glavni odbor i aktivnosti IZ-e

Glavni odbor, kao centralni or-gan IZ Bo{njaka [vicarske, odigraoje izuzetno zna~ajnu ulogu, sa mno-gim konkretnim i dalekose`nim re-zultatima. Njegova osnovna zna~aj-ka sastoji se u tome {to on osigura-va me|usobno povezivanje i koordi-naciju rada svih na{ih dèmata, koli-ko-toliko ujedna~en i planski rad,sistematsko otvaranje novih dèma-ta i punktova, te u osiguravanju kva-litetnog imamskog kadra, u tijesnojsaradnji s Rijasetom IZ-e u BiH, i uaktivnim i konstruktivnim kontakti-ma sa {vicarskim vlastima, s kojimasu vo|eni dugi i iscrpni razgovori ostatusnim pitanjima Islamske zajed-

nice, {to je na koncu rezultiralo nje-nim priznanjem 1.2.1995. godine.

U spomenutom periodu Zajed-nica se zna~ajno razvila i obogatilasvoje aktivnosti. Osnovano je preko20 (dvadeset) dèmata i osiguranodvanaest radnih dozvola za rad na-{im imamima. Posebnu ozbiljnost iodgovornost Zajednica je pokazalau najkriti~nijim i najteìm momenti-ma kroz koje je prolazio na{ narodi na{a domovina BiH. IZ-a Bo{nja-ka [vicarske je sve svoje raspoloìvepotencijale stavila u slu`bu pomo}i(humanitarne akcije, briga o pro-gnanicima, {irenje istine o Bosni...),o ~emu se moè napisati ~itava sto-rija, {to nije tema ovog rada.

Izdava~ka djelatnost

Zajednica je veliku pa`nju posve-tila i razvoju vlastite izdava~ke djelat-nosti i u tom podru~ju polu~ila za-vidne rezultate, za {ta je dobila nizpriznanja od najvi{ih instanci Islam-ske zajednice. IZ-a Bo{njaka [vicar-ske {tampala je dvadesetak naslova,~iji je ukupan tira` iznosio 46.620primjeraka.

Period nakon agresije

Po~etni period u radu IZB u [vi-carskoj poklapa se sa periodom str-a{ne agresije na BiH. Rat po priro-di svari nije "redovno" stanje, takoda se po~etni entuzijazam, svih rele-vantnih ~inilaca u Islamskoj zajedni-ci, treba promtarati i kroz ovu priz-mu. Naime, ubrzo nakon potpisiva-nja Dejtona u IZB u [vicarskoj pri-li~no se osje}a umor, malaksalost,umanjena zainteresiranost, ogrom-na smu{enost i dezorjentacija. Sveje manje aktivnosti, a sve vi{e bes-plodnog gubljenja vremena. Zapo-~eti poslovi su zaustavljeni (uga{enlist Muhadìr, prekinuta izdava~kadjelatnost, stru~ni seminari…), pla-nirani poslovi nisu ni zapo~eti. Unjemu je jako puno sastanaka, sku-p{tina, mnogo kadrovskih i perso-nalnih kombinatorika… Nije punopomoglo ni osnivanje Ureda za bo-{nja~ku dijsporu, ~ije je po~etak ra-Izdava~ka djelatnost IZ-e Bo{njaka u [vicarskoj (Slika: @enevsko jezero)

DIJASPORADIJASPORA

da, uglavnom, do~ekan sa neskrive-nim odu{evljenjem i velikim nadanji-ma. I umjesto produktivnog rada,prije svega uspostave strate{kih pla-nova za budu}nost, jer je evidentnoda Bo{njaci ostaju "trajno" ìvjeti u[vicarskoj, Ured za bo{nja~ku dija-sporu i vode}i ljudi IZB [vicarskeuspostavljaju, u najmanju ruku, ne-korektnu korespodenciju od koje ni-ko nije imao hajra. Ipak temelji IZBu [vicarskoj nisu znatnije uzdrmani,vjerovatno, i iz razloga {to ratni pro-gnanici nisu bili niti osniva~i, a nitinosioci dèmata. Moè se re}i kakoje Zajednica u periodu od ~etiri-petgodina "tapkala" u mjestu i na izvje-stan na~in traìla nove sadràje i ob-like u organiziranju i funkcioniranju.

Trenutno stanje

Negdje na razme|u dva milenijaIZB [vicarske uzima ponovo daha.Dolazi do sebe i konsolidira svojeredove. Dèmati ne samo da su op-stali i prebrodili krize, nego su nasvim poljima aktivniji. Problemi iizazovi kroz koje su pro{li u~inili suBo{njake u [vicarskoj prili~no zreli-jim u religijskom, kulturnom, politi~-kom i nacionalnom identitetu. Uo~-ljivo je da su se rije{ili mnogobrojnihzabluda koje su im nudili razni emi-sari, potaknuti razli~itim pobudama,{to je rezultiralo time da Bo{njaci uIZB u [vicarskoj danas, prioritetno,brinu brige kako u vlastitom identi-tetu sa~uvati mlade generacije (tre}ageneracija se ra|a i raste u [vicars-koj), dok su sve manje spremni naprodaju i kupovinu "magle". Ohrab-ruju}i podatak je da su ~etri dèma-ta kupili objekte vakufske centre:Zürich, Luzern, Yverdon i Heiden.U pripremama za kupovinu prosto-ra su dèmati: Argau, Zug, Chur,St. Gallen i Basel. Uz to znatno suoja~ani dèmati generacijom dè-matlija koji su svoju mektebsku nao-brazbu sticali u [vicarskoj. Vakufskeprostorije i generacija mladi}a i dje-vojaka koja je obrazovana u [vicars-koj dva su pokazatelja na{ega opti-misti~nijeg pogleda u budu}nost inade da }e oni nastaviti afirmirativrijednosti na{ega dina i identiteta.


DIJASPORADIJASPORA

Prvi su Bo{njaci, ve}inomiz Hercegovine, do{li su1902.g. na tlo ameri~-koga kontinenta u Chi-cago. Ve} 1906. formi-

raju prvu muslimansku organizaci-ju "Dèmijjetu-l-hajrijjeh. To zna~ida u Chicagu u to vrijeme nije bilozna~ajnijeg prisustva drugih mus-limana. Bili su to ekonomski emi-granti koji su zbog ekonomske kri-ze, trbuhom za kruhom, preploviliAtlantik da bi se skrasili u Chicagu.Ve}ina ih nije znala ni ~itati ni pisa-ti, radili su te{ke poslove, nisu seènili i mladi su umirali. Njihovi sumezari u predgra|u Skokiju, lijeposu ure|eni i odràvaju se besprije-korno.

Drugi val emigranata nadolaziposlije Drugog svjetskog rata, i onise ve}inom smatraju politi~kim izb-jeglicama. Zbog komunisti~kog sis-tema koji je uspostavljen po svr{et-ku rata, oni su radije dolazili i uAmeriku samo da bi izbjegli ateiz-am. U tom valu bilo je nekolikopojedinaca koji su poveli bosanskuemigraciju u akciju otvaranja prvedàmije u Chicagu 1954. Prvi im-

am bio je ]amil-ef. Avdi}, svr{enikAl-Azhara i jedan od vode}ih inte-lektualaca me|u muslimanima uAmerici u to vrijeme. Prvo {to suuradili doseljenici u Chicago iz ov-og drugog vala, bilo je da su, iakosiroma{ni, bez ikakve pomo}i odbilo kakvih agencija - otvorili dà-miju! Bila je to prva dàmija u Chi-cagu u kojoj su se okupljali i mus-limani - emigranti iz drugih dràvaIstoka. Ovo zaista raduje i sluì na~ast i ponos svim Bo{njacima.

Tre}i val ~ine emigranti koji suse pridruìli ve} postoje}oj emig-raciji sedamdesetih godina. Ovajposljednji, najve}i val iseljenika do-sada (od 250.000 useljenih Bo{-njaka u Americi oko 30.000 ìvi uChicagu) zapo~et je ratnom agre-sijom na BiH 1992.g. I dalje, svedo danas, traje doseljavanje Bo{nj-aka u Ameriku !

Imamsku du`nost u Chicagu suvr{ili: rahmetli ]amil-ef. Avdi},rahmetli Husein-ef. Vite{ki}, dr.Mustafa-ef. Ceri}, Ekrem-ef. Muje-zinovi} i moja malenkost. Zna-~ajan je doprinos ]amil-ef. Avdi}a:on je okupio i ujedinio na{e ljude,dok je Mustafa-ef. Ceri} pokrenuodèmat u akciju gradnje veleljepnedàmije u Northbrooku, koja jedanas jedna od najljep{ih dàmija uAmerici. No{eni sna`nim entuzi-jazmom, dèmatlije su radom isvojim prilozima pomogli da se na-pravi sjajan objekat. U njemu sedanas obavljaju namazi, odràvajuvazovi, mekteb, vjen~anja, susretisa drugim muslimanima, susreti sanemuslimanima, djeluje izdava~kadjelatnost, biblioteka, radio "Glas

Islam i Bo{njaci u Americi

KONTINUITETu o~uvanju i razvijanjuu o~uvanju i razvijanjuvvjjeerrsskkoogg iiddeennttiitteettaavvjjeerrsskkoogg iiddeennttiitteettaa

pi{e:

Senad AGI]


DIJASPORADIJASPORABo{njaka", vode se akcije pomo}imuslimanima u svijetu, prire|ujuposjete alima, zajedni~ki iftari i obi-ljeàvanje zna~ajnih datuma.

Me|ureligijske aktivnosti

Suradnja sa pripadnicima dru-gih konfesija je vrlo dobra i iz danau dan postaje jo{ bolja. Vrijedno jespomenuti da je jednom na{em za-jedni~kom iftaru prisustvovao i kar-dinal iz Chicaga. Poslije iftara u saliza predavanja odràn je prijateljskii srda~an me|ureligijski susret. Po-red navedenog, zna~ajno je navestida svake godine preko 2000 ame-ri~kih gra|ana, ve}inom studena-ta, posjeti Centar, upozna se sa hi-storijom bo{nja~ke zajednice, i saosnovnim na~elima islama. Rezul-tat takvog otvorenog pristupa gos-tima i posjetiocima nemuslimani-ma je da odre|eni broj studenatatu zapo~ne svoje upoznavanje saislamom koje poslije ~esto budeokrunjeno njihovim konvertiranj-em tj. prihvatanjem islama.

Centar je posjetio veliki brojzna~ajnih li~nosti. Navodimo nekekoji su odràli predavanja: Dr. Ch-eriff Bassiouni, Dr. John Esposito,Dr. Michael Sells, Dr. Ivo Banac,Dr. Smail Bali}, Dr. [a}ir Filandra,Dr. Francis Boyle, Dr. Marcia Her-mensen, Dr. Sayyed Hossein Nasr,Dr. Hassan Hathout, Dr. Laleh Ba-khtiar, Shaykh Nazim Adil Al-Qub-rusi, Shaykh Hisham Kabbani, Dr.Enes Kari}, Dr. Enes Kujundì},Dr. Hilmo Neimarlija, Hfz. Ismet-ef. Spahi} zamjenik Reisu-l-uleme,

Dr. John Hunwick, Dr. MevludinHasanovi}, premijer Malezije Mu-hamed Mehathir i mnogi drugi.Velika priznanja koja je Centar do-bio su rezultat njegove otvorenostiprema svim ljudima dobre volje. Is-lam je, ovdje je javno mi{ljenje, do-voljno velik i {irok da obuhvati svekoji mu prilaze s bilo koje strane.Muslimanima iz BiH nikada nisubili strani kontakti sa drugima idruk~ijim.

Jedinstvo u razli~itosti

[to se ti~e aktivnih dèmata uSAD i Kanadi, oni su, osim dè-mata u Torontu i New Yorku kojisu ne{to ranije osnovani, jo{ u faziformiranja. Ovi novonastaju}i dè-mati slijede rad i metode Centra uChicagu. Njihov kona~an broj zasada nije mogu}e fiksirati. Ako ne-koga put nanese u neke od ovihgradova, neka se sam uvjeri kakosu i koliko aktivni!

Najbolja je dàmija ona kojudèmatlije sami sebi naprave. Dè-mat koji sam sebi nije u stanju nap-raviti dàmiju, ne zasluùje da jeima, niti da se zove dèmatom!Svaki dèmat u Americi je BiH umalom. U njegovim safovima rav-nopravno stoje vjernici svih kultur-nih, socijalnih i obrazovnih slojeva,sa porijeklom iz svih regija Bosne iHercegovine, tako da na{e dèma-tlije Bo{njake moèmo uporediti sacvijetnjak - ba{~om! Cvijetnjak jeljep{i i mirisniji {to je u njemu vi{erazli~itog cvije}a. Nijedan se cvijets drugim ne spori. @ive u slozi i na-dopunjuju jedan drugog izgledom,bojom, mirisom. Uvijek tu imaonog boljeg i mirisnijeg, a ima imanje mirisnog. Zbog razlika nisunetrpljevi. Tako i zajednici Bo{nja-ka treba svaki lijepo odgojen, isk-ren, moralan i islamu odan, pos-lu{an i discipliniran mumin i dè-matlija.

IZ-a u SAD i u Kanadi dio jenajstarije organizirane zajedniceRijaseta u BiH, koji je u decembrusve~ano obiljeìo 120 godina IZ-eu BiH. IZ-a u SAD i Kanadi ~inisve ono {to je Rijaset kao instituci-

ja IZ-e u zemlji ~inila svih ovih 120godina svoga samostalnoga djelo-vanja: osnivanje dèmata, koordi-niranje rada dèmata, obezbje|iva-nje imama ili vr{ilaca du`nosti ima-ma, pripremanje literature za vje-ronauku, organiziranje prikupljanjazekata i sadekatu-l-fitra i kurbanaza potrebe na{ih humanitarnihorganizacija i vjersko-obrazov-nih institucija u BiH, obezbje-|ivanje stipendija siroma{nimu~enicima medresa, aktivnosudjelovanje u prire|ivanjutradicionalnih Susreta Bo{nj-aka sjeverne Amerike.

Slijede imena dèmata saaktivnim imamima u SAD i Ka-nadi: (prije 1992.): Chicago,Toronto (2 dèmata), NewYork (2 dèmata); (poslije1992.): Phoenix, Detroit (2dèmata), St. Louis, Hamil-ton, Atlanta, Bowling Gre-en, Jacksonville, Louisville,Grand Rapids, Seattle, SanJose i Portland. U fazi osni-vanja su, sa ili bez vr{iocadu`nosti imama: Burling-ton, Harrisbourg, Charlot-te i Clearwater.

Izazovi pred muslimanima

Ve}ina muslimana iz Azi-je se uselila u SAD, ne da {ireislam i radi islama, ve} zato{to tu nalaze socijalnu sigur-nost, dobru zaradu, posao,dobar {kolski i zdravstvenisistem. Te{ko je naravno,kada je u pitanju islam i rastzajednice muslimana Ameri-ke, procijeniti {ta {e donijetiiskustvo i praksa muslimani-ma koji su u Ameriku emigri-rali radi novca. Ovdje navo-dim globalne ocjene o socijal-nom i vjerskom poloàju mu-slimana u USA i Kanadi. Ne-ki pokazatelji ve} sada odsli-kavaju bolnu ~injenicu damuslimani SAD i Kanade,za gotovo stotinu godinadjelovanja, nisu imali, ne-maju, a i pitanje je ho}e liu skoroj budu}nosti imati:

Na{a je Zajednica mogla da decenijama djeluje usastavu IZ u BiH, da se

koristi njenim iskustvom.Naslanjaju}i se na njenu

organizacionu strukturu, mismo mogli nastaviti kontinuitet ~uvanja i

razvijanja vjerskog identiteta u USA i u Kanadi, snagom i

privla~no{}u svoga tradicionalnoga i

tolerantnoga bosanskogaislama.


DIJASPORADIJASPORA- krovnu organizaciju i rukovod-

nu strukturu sa muftijom u vrhu, - usljed toga muslimani u SAD,

jedinoj super sili dana{njice, nema-ju ni svog zastupnika koji bi sa pu-nim legitimitetom i vjerskim autori-tetom predstavljao muslimane nasvim nivoima,

- muslimani nemaju vlastitogvjerskoprosvjetnog kadra, jer ne-maju svojih vlastitih vjerskoobra-zovnih zavoda koji bi {kolovali tj.obrazovali i odgajali imame premapotrebi muslimana u Americi i Ka-nadi: ovdje, naime, i dalje ostajeproblem da se muslimani USA iKanade zadovoljavaju da imame"uvoze" iz zemalja Bliskog istoka,Indije i Pakistana jer to im je jeftini-ja "radna snaga", koja je, me|utim,vrlo skromnog nivoa obrazovanja.

Oblast rada muslimana u SAD iu Kanadi koje zavre|uje pozitivnuocjenu je izdava~ka djelatnost.Izdava{tvo je naime, za sada, krozvlastita izdanja uspjelo da potisnesumnjive ideologije saudijskogaizvora i tipa.

Naprijed navedene globalne oc-jene aktualnog stanja muslimana uUSA i u Kanadi daje nam pravo damislimo da je IZ-a Bo{njaka u sje-vernoj Americi bolje organizirana.Na{a je Zajednica mogla da dece-nijama djeluje u sastavu IZ-e u BiH,

da se koristi njenim iskus-tvom. Naslanjaju}i se nanjenu organizacionu stru-

kturu, mi smo mogli nas-taviti kontinuitet ~uvanja i

razvijanja vjerskog identiteta uUSA i u Kanadi, snagom i priv-

la~no{}u svoga tradicionalnoga itolerantnoga bosanskoga islama.Bit }e veoma zanimljivo ispitati isociolo{ki istraìti kako }e se pos-lije potrebne vremenske distancevjersko iskustvo i praksa IZ Bo{-njaka u Americi odraziti na op}usliku i na stanje islama u Ame-rici. Ovo usljed ~injenice jer jekod nas islam organiziran natradicionalni (bosanski) na~in. Iposebno zbog ~injenice da sumuslimani BiH na ameri~ki kon-tinent ve}inom do{li da bi spasiliìvote, tj. usljed ratnog pro-

gonstva i agresije na BiH. Ve}inanije emigrirala ovamo radi dunja-lu~kih (prvenstveno materijalisti~-kih!) ciljeva i interesa. Bit }e to so-ciolo{ki, eti~ki i religijski vrlo za-nimljiva analiza!

Konsekvence tragedije11. septembra

Jedna od va`nijih konsekvencitragedije 11. septembra 2001. go-dine je to {to su muslimani, kaouostalom i pripadnici drugih religi-ja ranije, po~eli kriti~nije preispiti-vati svoje veze sa zemljama porije-kla. Posljedica toga je njihova soci-jalna i psiholo{ki sna`nija integraci-ja u ameri~ke islamske institucije.Veze sa arapskim svijetom su sepokazale ne samo nedjelotvornimve} i krajnje destruktivnim! Musli-mani koji èle nastaviti ìvjeti uSAD (imigranti i starosjedila~ki af-ro-ameri~ki muslimani) kona~no(!)

su po~eli shva}ati da su dio ame-ri~kog dru{tva, i da se prema toj ~i-njenici kona~no moraju po~eti od-re|ivati. Pripadnike IZ Bo{njaka uAmerici niko dosada nije, a imamorazloga da vjerujemo da i u budu}-nosti ne}e kritikovati, zbog njihovagajenja kulturnih i vjerskih odnosasa dràvom maticom BiH. Dakakosve dok ti odnosi ne budu ugro-àvali nacionalnu sigurnost Ame-rike. To dosada nije bio slu~aj. Na{~ovjek je platio visoku cijenu da bikona~no shvatio da ni{ta nije mo-gu}e bez ~ovjeka, ali da ni{ta nijetrajno bez institucija. Da bi i for-malno-pravno po~ela postojati,nadamo se da }e odràna osniva~-ka skup{tina Islamske asocijacijeBo{njaka Sjeverne Amerike i usvo-jeni Pravilnik u St. Louisu u okviruMajskih susreta pro{le godine, bitimotorom za njeno sna`nije djelo-vanje i da }e biti uzorom za rad na-{ih dèmata u USA i u Kanadi.

Dàmija IKC-a u Northbrook-u, Chicago, IL

Zahvalan sam Allahu Uzvi{enom na blagodati ovo-ga dana, radosti ovoga skupa i povodu kojim sesnaì nada za mir u svijetu.

Gosp. Koichiro Matsuura, generalni direktorUNESCO-a, Gosp. Predsjednik Henri Konan Bedie,sponzor nagrade, Mr. Abdu al-Wahid Balqiziz, Ge-neralni Sekretar OIC-a, Gosp.Adnan Terzi}, premijer Bosne iHercegovine, Mr. Abdu al-Aziz al-Tuwarji, Generalni Direktor ISE-SCO-a, Po{tovani ministri, Gosp.Podpredsjednik i ~lanovi ìrija,Gosp. Alioune Traore, izvr{ni sek-retar za nagradu, Va{e Eminencije iEkselencije, Bra}o i sestre, Dame igospodo,

Ja sam mislio da je prirodno dasvaki ~ovjek i èna ìve u miru dotrenutka kada je mir u mojoj zemlji,Bosni i Hercegovini, bio naru{en.Tada sam shvatio da mir ne dolazisam od sebe. Ljudi i ène treba dase bore za mir kao {to se bore zasvoje postojanje, jer mir jeste post-

ojanje, kao {to je Martin Luter King imao obi~ajkazati: "...izbor danas nije izme|u nasilja ili ne-nasilja.Izbor je danas izme|u ne-nasilja ili ne-postojanja."

@ao mi je {to nisam imao priliku sresti se sa ~ovje-kom koji nije ~ekao da mir do|e do njega, ve} je onnosio mir tamo gdje god je bilo potrebno. Drago mi je,me|utim, {to primam nagradu za mir s njegovim ime-nom. Taj ~ovjek je Felix Houphouet-Boigny, biv{ipredsjednik Republike Obale Slonova~e (Republic ofCöte d'Ivoire).

Ima jedna islamska tradicija koja kaè da ~ovjek kojiiza sebe ostavi korisno znanje, trajno dobro~instvo i od-gojenu djecu biva nagra|ivan od Boga, d`.{., i nakonsmrti. Vjerujem da je Felix Houphouet-Boigny dobarkandidat za neprekidnu nagradu, jer od njegovog znan-ja, dobro~instva i odgoja studenata ljudi imaju dobro ikorist. Ja sam, zato, zahvalan i po~a{}en da primim za2003. Felix Houphouet-Boigny nagradu za mir ne zato{to sam ju li~no zasluìo, ve} zato {to je bosanski naroddostojan jednog takvog priznanja i po{tovanja.

Hiljadugodi{nja bosanska povijest je bogata primjeri-ma tolerancije u jedinstvenoj raznolikosti vjera i kultura.Oni koji su upoznati sa historijom Bosne razumiju {tazna~i rije~ "Dobri Bo{njani". Dobri Bo{njani su ljudi ot-vorenog uma i dobroga srca. Njihov idenditet oblikovan

je idejom inkluzivnog odnosa prema objavljenim knjiga-ma Tevrata, Indìla i Kur'ana. Nije ~udno {to su ti DobriBo{njani ra{irili svoje ruke da prime sefardske Jevrejekoji su 1492. god. bili protjerni iz [panije zbog svojevjere. Tako|er, Dobri Bo{njani nisu se dvoumili kodspa{avanja "Haggade", unikatnog djela kojeg su sefar-

dski Jevreji donijeli u Sarajevo prijepet stolje}a. Naàlost, Dobri Bo{nja-ni nisu bili dovoljno sna`ni da spaseFerhadiju dàmiju u Banjoj Luci, nitiStari Most u Mostaru od ru{enja.Tako|er, bili su izdani da doìve ge-nocid u Srebrenici.

Dobri Bo{njani su mali, ali veo-ma stari evropski narod. Oni su do-ìvjeli velika stradanja, ali nikada ni-su izgubili osje}aj za dobrotu i tole-ranciju. Zemlja bosanska ih oduvijekhrani dobrotom, a vjera u JednogaBoga ih oduvijek u~i toleranciji. Sto-ga, Dobri Bo{njani o~ekuju od Evro-pe da bude moralno i politi~ki onoli-ko odgovorna za mali narod DobrihBo{njana koliko su Dobri Bo{njani

odani evopskim vrijednsotima kao {to su dobrota, tole-rancija, vladavina zakona, demokracija i ljudska prava.Nadalje, Dobri Bo{njani èle da se zna da je UNESCObio dovoljno dobar i odgovoran da pomogne obnovuStaroga Mosta u Mostaru ~ije otvaranje je obavljeno ujulu ove godine: Oni su me zamolili da prenesem njiho-vu zahvalnost generalnom direktoru UNESCO-a, gosp.Koichiro Matsuuri, na njegovom osobnom doprinosu urekonstrukciji bosanske kulturne ba{tine svih narodaBosne i Hercegovine.

Va{a Ekselencijo Matsuura, zahvaljuju}i Va{oj pro-vidnosti UNESCO je postao simbol nade i pomirenjaza sve narode Bosne i Hercegovine. Nadam se da }eUNESCO nastaviti svoj posao na pomirenju u mojojzemlji tako {to }e pomo}i na obnovi i drugih bosanskihhistoriskih kulturnih spomenika kao {to je Ferhadijadàmija u Banjoj Luci. Tako|er, veoma je va`no da Me-|unarodni krivi~ni sud za biv{u Jugoslaviju u Den Ha-agu bude i dalje odlu~an da ustanovi istinu, provedepravdu i, na taj na~in, pomogne pomirenju naroda uBosni i Hercegovoini nakon te{kog iskustva stradanja.

Drago mi je {to ovu nagradu dijelim sa NjegovomEminencijom kardinalom Roger Etchegaray. Njego-vu èlju za mirom prepoznao sam 1993. god. kada jeposjetio Sarajevo i prisustvovao dùmi namazu u Gazi


POGLEDIPOGLEDIIzlaganje reisu-l-uleme dr. Mustafe-ef. Ceri}a prilikom primanja nagrade UNESCO-a za mir

su ljudi otvorenog uma i dobroga srcaDOBRI BO[NJANIDOBRI BO[NJANI

Dr. Mustafa-ef. Ceri}, reisu-l-ulema

Husrevbegovoj dàmiji u jeku bombardiranja grada Sa-rajeva. Kao {to vidite, kardinal Roger Etchegaray je do-{ao u Sarajevo da sa mnom podijeli srah rata, a ja samdanas do{ao u Pariz da s njim podijelim nadu za mir. Ni-je li, onda, istina da na{ ìvot nije ni{ta drugo ve} zajed-ni{tvo u àlosti i u radosti. Nije li, onda, istina, takoder,da je na{e srce stvoreno da dijeli ìvot s drugima jer midijelimo zemlju od koje smo stvoreni i kojoj }emo se svijednoga dana ponovo vratiti.

Mi dijelimo vjeru u Jednoga. Boga koji nas je stvo-rio iz jedne du{e i zatim nas rasijao kao sjeme u bezbrojljudskih bi}a!? Mi dijelimo istoga oca Adema i istumajku Havu!? Mi dijelimo zrak kojeg udi{emo i izlazakSunca kojeg danom vidimo!? Mi dijelimo Ibrahimovuvjeru i Nuhovu la|u spasa!? Mi dijelimo ljubav premadjevici Merjemi (Mariji) i njezinom sinu Isau, a.s., (Isusu).Mi dijelimo istinito kazivanje o Musau, a.s., i njegovomod Boìje objave upu}ivanom narodu na brdu Sinaj!?Mi dijelimo jasnu rije~ ?asnoga Kur'ana i uzoriti ìvotMuhameda, a.s.!? Mi dijelimo radost dobre vijesti i à-lost stra{nog glasa!? Mi dijelimo radost na{eg uspjeha iàlost neuspjeha!? Mi dijelimo ~ovje~nost u na{im srcui na{em umu!? Mi dijelimo strah i nadu na{ega vreme-na!?

Mi, dakle, dijelimo èlju da ovo na{e vrijeme budevrijeme Etike Zajedni{tva {to treba da udalji ~ovje~an-stvo od vremena gulaga, fa{izma, anti-semitizma, Holo-causta, bolj{evizma, islamofobije, etni~kog ~i{}enja i ge-nocida i pribliì ga ìvotu dostojnog ~ovjeka, slobodi,pravdi, ljudskim pravima, sre}i i napretku. I, najzad,mo`da je ovo trenutak istine o tome da je budu}nost~ovje~anstva u Etici Zajedni{tva, a ne u argumentu silekoja gazi ljudska prava, i ne u logici terora koji {iri strah.

Ne moèmo sakriti ~injenicu da mnogi ljudi patezbog upotrebe sile velikih naroda protiv prava malih na-roda!? Ne moèmo zatvoriti o~i pred ~injenicom da semnogi ljudi danas protjeruju zato {to je historijsku odgo-vornost zamijenio historijski mit!? Mi ne moèmo nepodijeliti zabrinutost zbog ~injenice da su mnogim ljudi-ma uskra}ena ljudska prava zato {to je moralnu obave-zu zamijenio truhli politi~ki kompromis!? Mi se ne mo-èmo na~uditi ~injenici da je Isaaovu, a.s., (Isusovu) lju-bav prema kom{iji zamijenila osvet prema kom{iluku!?Mi vjerujemo da Sveta zemlja koju dijele muslimani, kr{-}ani i Jevreji treba da bude mjesto svetoga mira, a nemjesto svetoga rata!? I, naravno, mi ne moèmo ne bititu`ni zbog ~injenica da se Muhammedova, a.s., pravdane provodi na na~in da bude razlog za dobre me|-uljudske odnose!? I, na karaju, mi moramo jasno kaza-ti da niko nema monopol na bol; niko nema monopolna moral; i niko nema monopol na rat i mir. Naprotiv,svako ima pravo i obavezu da radi za mir, jer je to jedi-ni put za na{ spas. Stoga treba da je svima ve} jasno da- ili }emo svi ìvjeti u miru, ili niko ne}e ìvjeti u miru!?

Ja sam prihvatio Felix Houphouet-Boigny nagraduza mir u nadi }e mi to omogu}iti da uputim porukumuslimanima da teorija konspiracije ne pomaè rje{e-

nju problema tiranije, siroma{tva, nepismenosti i strahau muslimanskim dru{tvima. Islamu nije primjerena niizolacija, ni asimilacija. Umjesto toga islam zahtjeva nat-jecanje u dobru. Svima bi trebalo biti jasno da niko ne}eovladati svijetom, ni slabi ni agresivni, ve} kooperativni,t.j. onaj koji razumije da je budu}nost ~ovje~anstva uEtici Zajedni{tva, a ne u haosu koji razara me|uljuds-ke odnose. No, sa istom va`no{}u je poruka koju èlimprenijeti na{im prijateljima u svijetu da je islam vjeramira, da su muslimani miroljubiv narod koji ho}e da iviu slobodi i napretku kao i drugi narodi na svijetu. Na{iprijatelji bi trebali znati da optu`be na ra~un musli-manske âsne Knjige, na muslimanske uzorite vjerov-jesnike od Adema preko Nuha, Ibrahima, Musa, Isaa iMuhameda, a.s., ne}e rije{iti probleme nemorala, dro-ge, alkohola, AIDS-a, pornografije, pedofilije, mr`nje izlo~ina u svijetu. Rje{enje za ta i druga zla na{ega vre-mena leì u na{oj suradnji u ime Boga koji nas sve volikad sura|ujemo u dobu za ~ovjeka.

@elim da se zahvalim ~lanovima ìrija Felix Houpho-uet-Boigny nagrade za mir za prizmanje koje su dodije-lili mom narodu, mojoj zemlji i meni osobno. Posebnose zahvaljujem predsjedniku ìrija dr. Henriju Kisin-dèru. Naravno, moja zahvalnost bila bi mnogo ve}a daje zavladao mir u Palestini, Iraku, Ka{miru, ê~eniji,Darforu, itd. Zato, ja iskreno u~im dovu Uzvi{enomAllahu da mir zavlada svijetom me|u svim vjerama i na-rodima. Tako|er, èlim se zahvaliti radnicima sekretari-jata Felix Houphouet-Boigny nagrade za mir, posebnogosp. Alioune Traore na toplom gostoprimstvu mojojdelegaciji i meni osobno. Zahvaljujem svim Bosancimakoji su do{li iz Bosne za ovu priliku na ~elu sa premije-rom dràve Bosne i Hercegovine Adnanom Terzi}em,kao i svim Bosancima koji ìve u Parizu, a koji su danasovdje da podijelimo zajedni~ku nadu da nam budu}nostbude bolja od pro{losti.

Posebno se zahvaljujem na prisustvu gosp. JakobuFinciju, predsjedniku Jevrejske zajednice i predsjedni-ku Me|ureligijskog vije}a Bosne i Hercegovine. Tako-|er, po}a{}en sam prisustvom predstavnika Katoli~kecrkve ovdje. Koristim ovu priliku da pozdravim Njego-vu Svetost Papu Jovana Pavla II i da izrazim podr{kunjegovim naporima za mir u svijetu. Zahvaljujem se, ta-ko|er, bra}i iz muslimanskog svijeta, posebno NjegovojVisosti Princu Turkiju el-Fejsalu iz Saudijske Arabije, tena{im prijateljima iz cijeloga svijeta koji su danas ovdjeda podijele moju i radost mog bosanskog naroda.Hvala vam!


POGLEDIPOGLEDI

Mi, dakle, dijelimo èlju da ovo na{e vrijemebude vrijeme Etike Zajedni{tva {to treba da

udalji ~ovje~anstvo od vremena gulaga, fa{izma, anti-ssemitizma, Holacausta,

bolj{evizma, islamofobije, etni~kog ~i{}enja igenocida i pribliì ga ìvotu dostojnog

~ovjeka, slobodi, pravdi, ljudskim pravima,sre}i i napretku.


Kur'anskim kazivanjemo poslanicima, vjerov-jesnicima, njihovim na-rodima, tokovima, pro-cesima i sudbinama,

Allah d`.{. ìvim generacijamapruà i dariva Pouku, Istinu kojupred ljude podastire, Platformu iTeoriju kao osnovu za svako ob-ja{njenje, Uputu i Putokaz, Milost,Savjet i Lijek za srca i du{e. Na te-melju svega toga, sluè}i se osnov-nom metodologijom - komparaci-jom i analogijom, upotrebljavaju}isve historijske istraìva~ke tehnike ikoriste}i sve mogu}nosti u ~ovje-ku: osjetila, razum i um, uz arheo-lo{ku, etnografsku, etnolo{ku i an-tropolo{ku gra|u, ~ovjek i ljudi sezapu}uju u Sîru - prou~avanjepovijesti.

Osnovni Zakoni i Istine povijes-ti koje se vide i spoznaju iz Kur'-anskog kazivanja su slijede}e: Al-lah je Jedini Stvoritelj i Gospodarsvjetova, On nema sudruga ni u~emu, Kur'an je Objava svjetova,Muhammed, a.s. je Poslanik svje-tova, Islam je od Allaha, vjera svje-tova; Allah je Jedini Izvor Apso-lutne Istine, Norme (Zakona) i Vri-jednosti (Etike). To je {to se ti~evjere, a povijesti: svi narodi koji suu Kur'anu navedeni po imenu (Ad,Semûd, Medjen, Ejka, Ress, Irem,Hid`r, Tubba) ili bez imena (Nû-hov, Lûtov, Ibrãhimov) a kolektiv-no su nevjernici(!), odbacivali su

Objavu i nisu slijedili poslanike, pasu uni{teni.

Druga teza: svaki narod, zajed-nica, dru{tvo, nacija, rasa, etnos,gens, pleme imaju, kao i svaki po-jedinac, rok ìvota, trajanja i post-ojanja na zemlji. Nema vje~nih ineprolaznih naroda, zajednica, na-cija, rasa, rodova, plemena, dru{-tava, civilizacija, kultura i pojedina-ca. Slijedi povratak Stvoritelju,Gospodaru i kona~nom Sudiji iPresuditelju svjetova i stvorenja.

Tre}a teza: red, poredak, rav-noteù, ekvilibrij, sno{ljivost i pod-no{ljivost odnosa na zemlji me|uljudima, narodima, dràvama, kul-turama i civilizacijama Allah odrà-va tako {to jedne narode, nacije,dràve i civilizacije zaustavlja,amortizira, kultivira i "uhavizava" tj.prilago|uje drugima.

êtvrta teza: Allah kazuje, apovijest brojnim primjerima svje-do~i da ~esto malobrojnije i slabijenaoruàne skupine ljudi na putu Is-tine, Pravde, Dobra, Tradicije, Kul-ture, Pravde, Zakona i Vjere nadv-ladavaju, prevladavaju pa ~ak i po-bje|uju od sebe brojnije, imu}nije iizvana naoruànije, a iznutra praz-nije skupine. Dokaz tog BoìjegZakona i Milosti u povijesti jesu isvi dèmati Islamske zajednice kodBo{njaka diljem svijeta, po~ev{i odNjema~ke, gdje ih ima najvi{e (55)i gdje su najorganiziraniji, najpove-zaniji sa maticom - dràvom Bos-

nom i Hercegovinom. Islamskezajednice Bo{njaka djeluju u ve}inievropskih zemalja: u Austriji, [vi-carskoj, [vedskoj, Sloveniji i Hr-vatskoj. U ovim dràvama IZ Bo{-njaka su dobro organizirane. Onedjeluju i u Francuskoj, Italiji, En-gleskoj, ê{koj, Poljskoj, Finskoj,Danskoj, Holandiji, Belgiji, Luk-semburgu, Norve{koj. Velike sku-pine Bo{njaka sa organiziranim IZdjeluju u USA, Kanadi, Australiji, iu Novom Zelandu. U Turskoj ìveBo{njaci od kraja devedesetihgodina XIX-og stolje}a do danas.Pretpostavlja se da u Turskoj ìvivi{e stotina hiljada Bo{njaka. Izaformiranja svakog pojedina~nogdèmata Islamske zajednice Bo{-njaka u navedenim a i u nenave-denim zemljama, nikada nije staja-la ni jedna organizirana bo{nja~kastruktura - naprimjer Matica iselje-nika, ili ambasada odnosno konzu-lat. Naprotiv, po nalogu Partije uime komunizma, posredstvomUDB-e, djelovalo se da IZ-e ne bu-du formirane. Sve dèmate u svije-tu izvan Bosne i Hercegovine suformirali, organizirali, o njima sebrinuli, odràvali ih, finansirali i iz-dràvali vjernici, dèmatlije, jedno-stavni, prirodni, prosje~ni, po{teniljudi, radnici, zanatlije, trgovci, vo-za~i, entuzijasti, ljudi sa ispravnomvizijom i plemenitim idealima usebi.

Peta teza: Allah je u~inio sve

Kako }e muslimani sa~uvati svoj identitet u sredini u kojoj ìve?

Muslimansko iskustvo ìvota na

pi{e:

Mustafa SPAHI]

ZZ AA PP AA DD UUZZ AA PP AA DD UUMuslimansko iskustvo ìvota na

Islam ne tolerira, nego nudi kvalitet vi{e, dakle, priznajekr{}anstvo, hri{}anstvo, protestantizam i ìdovstvo. Kada Islampoznaje i priznaje druge religije, on tako|er priznaje, uvaàva ipo{tuje pripadnike tih religija kao ljude, kao li~nosti i kaoBoìja najsavr{enija stvorenja koja imaju pravo na slobodu.

POGLEDIPOGLEDI


POGLEDIPOGLEDIposlanike i vjerovjesnike usvetunhasenetom - primjerom, ogleda-lom, slikom i uzorom ljudima u vje-ri, etici, ìvotu, zakonu i radu. Mu-slimane je u~inio svjedocima i sljed-benicima misije i na~ina ìvotaposlanika. Ma gdje bili i ìvjeli,muslimani niti trebaju, niti smiju tajEmanet iznevjeriti. Zato osnovnizadatak povijesti Abdurrahman ibnHaldun vidi u zadatku i misiji pro-u~avanja i davanja izvje{taja o svje-tskim populacijama i dru{tvima ucjelini. Bilo kojem dru{tvu, bilogdje i bilo kada, s tim da zadatakprou~avanja mora zahvatati, sag-ledavati ono {to je inherentno ilinerazdvojivo vezano i svojstvenosvakom dru{tvu. [to je to {to je bit-na odlika, sadràj, obilje`je, zna-menje i simbol ljudi kao ljudi? Tosu, prije svega i iznad svega: Vjera,Etika, Kultura, Vrijednosti, Pravo,Pravda, Zakon, osjetila, razum, um(pamet). Sve iznutra i izvana: nau-ka, tehnika, tehnologija, civilizacijau cjelini, informacija ili mediji us-meni, pisani ili elektronski, trgo-vina, zanatstvo, potreba za stica-njem ìvotnih sredstava kroz rad,upravljanje, vladanje i organizira-nje vlasti.

[ta neminovno musliman na Zapadu mora znati o Zapadu?

Svaki musliman koji ìvi na Za-padu (Evropi, Kanadi i SAD) da biìvio ljudski i ravnopravno s ljudi-ma druge religije, mora znati abe-cedu i osnovne postulate zapad-nog ~ovjeka i dru{tva koju oni pra-kticiraju, i od kojih ne odustaju. Te-meljno pitanje Zapada jeste gdjeboravi i u kome se nalazi Bitak svi-jeta. Da li je izvor svega {to jest:Duh svijeta, Ideja svijeta, Um svije-ta? U povijesti Evrope, Duh, Ideja,Um, Spiritus movens svijeta i ì-vota po~ivao je do po~etka ~etvr-tog stolje}a nove ere, preciznije do313. Godine (kada je KonstantinPrvi ili Veliki priznao Kr{}anstvo zalegitimnu religiju Rimskog Carstvana tlu Evrope, Azije i Afrike) u To-temu, Idolu, Tagutu - Panteonu,Sanemu. U Totem - Idol se vjero-

valo i oboàvali su ga ljudi zato {tosu ljudi mislili da se u njega uselio,da u njemu ìvi, obitava i boravi ot-jelovljeni, ospoljeni i reinkarniranizajedni~ki duh pravednog pretka,roda, plemena, etnosa, naroda,nacije, rase. On je za njih (taj Idol-Totem) polog i zalog zajedni~kogidentiteta i kontinuiteta memorijesvijesti i bi}a. Poslije slu`benog pri-znanja kr{}anstva za slu`benu reli-giju Rimskog Carstva od ~etvrtogstolje}a do Francuske buròaskepoliti~ke revolucije 1789. g. -Duh, Ideja, Um, Misao, Spiritusmovens svijeta se iz Totema - Idola- prelazi u Crkvu koja je iznutraispunjena Svetim duhom i izvanapredstavlja Univerzalno korpora-tivno Kristovo tijelo. Po slu`benomu~enju kr{}anstvo nema Crkve -Extra eccleesiam nula salus. Kao~uvar Svetog duha sastavljena odKristovog tijela, Crkva je posrednikna Zemlji izme|u Boga Stvoritelja istvorenja. Jedino ona ljude vodi,spa{ava: kroz ispovijed pra{ta imgrijehe. Zar je onda ~udo i ~udno{to Papa Vojtila inzistira da se uje-dinjena Evropa (EU) u preambuliUstava definira kao kr{}anska?Vjerovatno mu to Jevreji i protest-anti ne}e dozvoliti. Od po~etka19. stolje}a, poslije Francuske bur-òaske revolucije i engleske indu-strijske revolucije, koje razaraju i upitanje dovode, prva feudalizam,monarhiju, kralja i ulogu, autoriteti zna~aj Crkve u javnom ìvotu, adruga razara i razbija svekoliki po-vijesni koncept dotada{njeg seo-skog na~ina ìvota, velike patrijar-halne ku}ne zajednice zadruge ipatrijarhalne porodice svodi samona brak i na monogamnu porodi-cu, koja je uzdrmana usljed ~estihrazvoda. Duh, Ideja, Um, Spiritusmovens svijeta i ìvota se iz Crkve,kao prije iz Idola, preseljava u Dr-àvu kao novo tre}e ospoljenje, ot-jelovljenje i obogotvorenje. Pri to-me treba znati, i nikada se ne pre-variti, da ni Duh Idola ni Duh Cr-kve u evropskom ~ovjeku nikadanisu umrli, nego su Duhom dràvenadogradjeni, ostvareni, uzdignuti.Da bi to znali i shvatili, moramo

poznavati Hegelovo u~enje o Stru-kturi Duha. To u~enje obuhvataLogiku, Filozofiju prirode i Filozo-fiju duha. Logika se dijeli na u~enjeo: Bitku, Biti i Pojmu. Nauka o Bit-ku obuhvata u~enje o kvalitetu,kvantitetu i mjeri. Nauka o Bîtiobuhvata Bît, pojavu i zbilju. Nau-ka o Pojmu obuhvata: subjektivnipojam (misaonu posudu) objekt iideju. Nauka Prirode dijeli se naMehaniku, Fiziku i Organiku. Me-hanika u~i o prostoru i vremenu,materiji i kretanju i apsolutnoj me-hanici. Fizika u~i o fizici op}eg, po-sebnog i totalnog individualiteta.Organika u~i o geolo{koj prirodi,vegetativnoj prirodi i ìvotinjskomorganizmu. Filozofija duha u~i oSubjektivnom, Objektivnom, Ap-solutnom duhu. Subjektivni duhpokriva i obuhvata: antropologiju,fenomenologiju i psihologiju. An-tropologija obuhvata prirodna os-je}anja i zbiljsku du{u, kod muslim-ana - nefs. Fenomenologija obuh-vata: svijest, samosvijest i um. Psi-hologija obuhvata teorijski, prak-ti~ni i slobodni duh. Objektivni (os-poljeni) duh obuhvata: apstraktnopravo, moralitet i obi~ajnost (}udo-re|e). Apstraktno pravo pokriva iobuhvata privatno vlasni{tvo, ugo-vor (naravno pisani) i nepravo.Moralitet obuhvata: naum i nam-jeru, dobro i dobrobit, savjest i kriv-nju. Obi~ajnost prou~ava porodi-cu, gra|ansko dru{tvo, totalitet po-liti~kih subjekata, individuu, i dr-àvu - najvi{u formu zbilje i obi~aj-nosti. Apsolutni duh obuhvata:umjetnost, religiju i filozofiju. Um-jetnost je imala tri metamorfoze:simboli~ku, klasi~nu i romanti~nu.Religija tako|er prolazi kroz trifaze: prirodnu religiju, religiju slo-bodnog subjektiviteta i apsolutnureligiju. Filozofija je za Hegela naj-vi{a faza i zbilja Apsolutnog duha.Za{to smo prezentirali i naveli He-gelovu Strukturu duha? Zato {tonakon 25 godina ili ~etvrt stolje}aod kako je formiran prvi dèmaatIslamske zajednice Bo{njaka u Nje-ma~koj u Aachenu, nekada{njojmetropoli Frana~kog Carstva, kojije sada samo jedan od 55 dèma-


ta, sastav dèmaata i dèmatlija da-nas, kako to s pravom i na mjestunagla{ava i muftija Mustafa ef.Klanco, jesu pripadnici druge ge-neracije, ve}inom ro|eni ili kaomala djeca do{li u Njema~ku. Tu sui oni koji su se {kolovali u Nje-ma~koj, i u~ili na njema~kom jezi-ku pred njema~kim u~iteljima. Tekkroz vi|enje Hegelove StruktureDuha, mi (i eventualno oni!) moè-mo proniknuti i spoznati za{to zaEvropu i zapadnog ~ovjeka (Ni-jemca pogotovu) toliko zna~i: kva-litet, kvantitet, mjera, prostor, vrije-me, materija, kretanje. Samo u ok-viru Strukture Duha, oni odràvajupotpunu ~isto}u prostora i potpu-no planiraju raspored u prostoru.Izvan Strukture Duha nemogu}e jeobjasniti njihovu ta~nost, preciz-nost i brzinu u vremenu. Tu brzinuu vremenu i prostoru do savr{enst-va dovedenu, omogu}ava èljez-ni~ki, drumski, vodeni i avio sao-bra}aj. Kvalitet robe, usluga i pro-izvoda se samorazumijeva i za njihzna~i (samo)osmi{ljenje ìvljenja.Isto je i sa mjerom, kvantitetom:nema zakidanja na litru, metru ikantaru. To je gvozdeno i prirodnona~elo poslovnog morala. Ko ìvina Zapadu, mora poznavati Duh,Ideju, Korijen i osnovnu Misao Ka-pitalizma. Duh Kapitalizma, premaMaxu Weberu, slijedi i proizilazi izprotestantske etike. Su{tina svega,po njemu je, da je Duh Kapita-lizma proizi{ao iz Protestantske eti-ke, bez koje je nemogu}, nije vi{esvojstvo i odlika samo pojedinacakao u svim prethodnim vremeni-ma, nego ~itavih grupa i skupinaljudi. Osnovne dodirne i skoro isto-vjetne ta~ke na relaciji Protestant-ska etika - Duh Kapitalizma, poMaxu Weberu su slijede}e: Idejapoziva; rad i proizvodnja kao su{-tina te ideje; Te`nja za bezgrani~-nim uve}anjem bogatstva koja jeneostvariva bez {tednje i neprest-anog usavr{avanja sveukupnogprocesa proizvodnje. Rad po pro-testantskoj etici je najsvetija ~ovje-kova du`nost i najvi{i izraz i odrazeti~kog samopotvr|ivanja, spase-nja i ispunjenja du`nosti prema

Bogu. Pozitivan stav prema radu iovozemaljskim stvarima je jednaod bitnih strana protestantske eti-ke i Duha Kapitalizma. Sada je ide-al Boìje carstvo, ne samo na ne-bu, ve} i na Zemlji. Eti~ka je du`-nost najvi{eg reda vr{enje svjetov-nih poslova i treba raditi na tomeda se uspostavi Boìje carstvo i naZemlji a ne samo na nebu. Vjerase neprestano mora potvr|ivatidobrim djelima i vodi se stroga dis-ciplina u ìvotu svakog pojedinca.Sada se ukida podvojenost mona{-ko-svjetovni ìvot, sve}enici seène, i na sve se odnosi asketizami stalni rad. Kako bi kazao Kalvin"~ovjek postoji radi Boga." On jeoru|e Boìje volje, Boìja volja jezakon kojem se moraju pokoravatisvi ljudi i Bogu ne moè niko pri}i,nego Mu moè samo sluìti i u imeNjega raditi". I protestantska etikai Duh Kapitalizma teè za bezgra-ni~nim bogatstvom u kojem ~ovjekne smije, niti ima mogu}nosti dauìva i luksuzira, da rasipa, ve} da{to vi{e sti~e zato {to mu je to najs-vetija i naj~asnija du`nost. Da bi topostigao i ostvario, mora neprest-ano investirati i usavr{avati proiz-vodnju i {tediti.

Za razliku od protestantske eti-ke i Duha Kapitalizma katoli~ka cr-kva rad je smatrala Boìjom kaz-nom, poniènjem, prokletstvom idolinom suza i muka, radi Adamo-vog grijeha u Raju. Tek kada seDuh Kapitalizma, nastao iz prote-stantske etike, udruì sa kapitali-sti~kom organizacijom privrednogi ekonomskog ìvota, dobiva sepotpuna slika modernog kapitaliz-ma. Kapitalisti~ka privreda je naj-savr{eniji oblik racionalne organi-

zacije privrednog ivota. Taj Duh jenajvi{i i naj~istiji izraz ekonomskogracionalizma. Birokratija je ki~ma inajsavr{eniji oblik upravljanja, naj-racionalniji oblik dru{tvene organi-zacije u kapitalizmu. Birokratija jeza Webera najsavr{eniji, najbolji inajracionalniji na~in upravljanjadru{tvenim poslovima. Ona se javl-ja kao najvi{i izraz bezli~ne vladavi-ne, objektivnog, za sve gra|ane is-tog zakona, po kome je strogo od-vojena slu`bena du`nost od privat-nih poslova. Tu postoji potpunahijerarhija i nadzor nad svim pos-lovima. Visok stepen dru{tvenepodjele rada podrazumijeva dasvaki ~lan organizacije zauzima od-re|eni poloàj i ima ta~no ut-vr|ena prava i obaveze ili slu`benudu`nost. Nadzor u poslu podrazu-mijeva: pravo postavljanja, unap-re|enja i otpu{tanja radnika. Sva-ka odluka je opravdana tek ukolikoje vr{i nadle`ni organ, po utvr|e-nom postupku i proceduri na te-melju zakona i unaprijed donese-nih javnih i preciznih pravila. Da binaredba i odluka bila punova`na,ona mora biti izdata u pisanomobliku. Ovo je vladavina apstrakt-nih bezli~nih zakona koja po~ivana op}im pravilima koja vaè zasve ljude, a ta pravila zadovoljavajuodre|ene kriterije. Izvor zakona ipravila su op}i, bezli~ni, pravednizakoni izvedeni iz ustava, koji sepodjednako odnose na svakog bezrazlike. Time se ostvaruje vladavi-na prava i pravna dràva na temel-ju pravednih zakona, ali i jedinstve-nost organizacije kada je u pitanjubilo koja firma: jedinstvena, op}a,bezli~na pravila unaprijed odre|ujui utvr|uju odgovornost svakog

Iza formiranja svakog pojedina~nog dèmata Islamske zajednice Bo{njaka u navedenim a i u nenavedenimzemljama, nikada nije stajala ni jedna organizirana bo{nja~ka

struktura - naprimjer Matica iseljenika, ili ambasada odnosno kon-zulat. Naprotiv, po nalogu Partije u ime komunizma,

posredstvom UDB-ee, djelovalo se da IZ ne budu formirane. Sve dèmaate u svijetu izvan Bosne i Hercegovine su formirali,

organizirali, o njima se brinuli, odràvali ih, finansirali i izdràvalivjernici, dèmatlije, jednostavni, prirodni, prosje~ni, po{teni ljudi,

radnici, zanatlije, trgovci, voza~i, entuzijasti, ljudi sa ispravnom vizijom i plemenitim idealima u sebi.

POGLEDIPOGLEDI


~lana i njihove me|usobne odnosei prava. U tom i takvom slu~aju nepostoji ni jedna tako uspje{na ma-{ina. Odlike i prednosti birokrats-kog upravljanja izvana su: stru~-nost, egzaktnost, eksplicitnost, br-zina, nedvosmislenost, poznavanjeakata, kontinuitet, tajnost i ~uvanjedokumenata od svih koji se ne ti-~u, jedinstvenost, stroga nadre|e-nost i podre|enost (hijerarhija), u{-teda u materijalnim i li~nim tro{ko-vima, isklju~ivanje svih iracionalnihi emocionalnih elemenata u poslo-vanju, ~iju objektivnost odre|ujustroga pravila i jasno utvr|eni cilje-vi, jednoobraznost poslovanja,poznavanje dokumenata od biro-krata, predvidljivost u proceduri ina~inu rada, i u{teda na li~nim imaterijalnim rashodima u poslo-vanju. Primjera radi, slu`benik uAustro-Ugarskoj je morao biti ug-ledan, situiran, dobro pla}en, ali iizba~en sa posla za najmanju sitni-cu i namjernu gre{ku. Da bi se for-mirala i funkcionirala takva biro-kratska organizacija dru{tva, pot-rebna je: visoko razvijena dru{tve-na podjela rada, nov~ana privreda,razvijen poreski sistem i velika kon-centracija kapitala i sredstava up-ravljanja u privredi, dràvnoj upra-vi i vojsci.

Pored komentiranih Weberovihnapomena o Kapitalizmu, bitno jeznati {ta su i ko su "Svete krave" naZapadu? Prva "Sveta krava" jestesvetost privatnog vlasni{tva. Intere-si su, kao druga "Sveta krava" Za-pada, pokreta~ka snaga historije,dràva, ljudi i naroda. Na Zapaduniko ne pla~e i ne àli za umrlimroditeljima, a svaki dan doga|ajuse infarkti, mo`dani udari i samo-ubistva usljed propalih firmi i gu-bitka interesa. Tre}a "Sveta krava"na kojoj po~iva Zapad jeste prizna-nje genocida na politi~koj, holok-austa - na vjerskoj ravni samo nadJevrejima i ni nad kim vi{e. Da susvi Bo{njaci poklani, i iz Bosneprognani nad njima bi se priznalosamo etni~ko ~i{}enje. ~etvrta"Sveta krava" Zapada jeste porez.Peta "Sveta krava" na kojoj po~ivaZapad jeste procedura i na~ela

zakonitosti - sve u pisanoj formikoja ni{ta usmeno ne podrazumije-va. {esti Idol Zapada jesu ìvotinje.Sudbina svih civilizacija koje se otr-gnu od religije, jeste da u njima lju-di prvo oboàvaju stvari i predme-te, zatim ìvotinje i na kraju ljude.Zapad je sada u fazi idolatrije ìvo-tinja. Ovo ima posljedice u kon-kretnom ìvotu. Dok su ljudi u vjerii religiji oni ìve; kada po|u svjes-no, namjerno i sistemski grije{iti,oni uìvaju u strastima i porocima.Da ih ne bi opona{ali njihovipotomci se predaju u kandè iìvl-javanja i perverzije (droga, alkohol,lezbijstvo, homoseksualizam, pe-dofilija, grupni seks). Omladina naZapadu, a sve vi{e i na Istoku, izfaze uìvanja prelazi u iìvljavanje,a to vodi kraju i negaciji ìvota.

Za{to Bo{njaci moraju poznavati Zapad?

Nekoliko je fundamentalnih ineupitnih razloga radi kojih Bo{-njaci moraju poznavati Zapad: 1) Izme|u pola miliona i milionBo{njaka ìvi u zapadnoj Evropi, uKanadi, u SAD.2) Bosna i Hercegovina je zemlja idràva u Evropi. 3) Bo{njaci su u etni~kom smisluautenti~ni evropski narod. 4) U doglednoj budu}nosti Bosna iHercegovina je pridruèni ~lanNATO - partnerstvo za mir, a veli-ka je mogu}nost da u perspektivipostane ~lanica Evropske unije iNATO-pakta. Da bi bili i ìvjeli u

Evropi i na Zapadu, Bo{njaci otom svijetu moraju makar znationoliko koliko oni znaju o sebi. Za-to svaki Bo{njak, bez obzira gdjeìvi, a na Zapadu pogotovu, moraznati i prihvatiti ~injenicu da su ko-rijeni Zapada iznutra (Duh Idola,Duh Crkve, Duh Dràve) utemelje-ni na gr~ko-rimskoj paganskoj ijudo-kr{}anskoj tradiciji, kulturi icivilizaciji. Prema Garodiju, zapad-nom kulturom danas dominira po-zitivizam i scijentizam u nauci i in-dividualizam i egoizam u me|uljud-skim odnosima. Ta kultura je etno-centri~na i evropocentri~na: sma-tra sebe jednim centrom i krugomhistorijske inicijative i jedinim krea-torom vrijednosti. Evropska kultu-ra smatra nedovoljno razvijenimsve narode koji ne slijede i ne kopi-raju njihovu historijsku putanju.Kao {to su stari Heleni samo sebesmatrali gra|anima i politi~kim bi-}ima, tj. slobodnim ljudima (jer zaGrke biti slobodan zna~ilo se bavi-ti politikom) tako je i Zapad (svedo novijega vremena!) samo sebesmatrao Centrom svijeta i ìvota, asve ostale narode i dràve egzoti-kom. Zapad ne moè zamisliti nekidrugi model razvoja osim svoga.On smatra nedovoljno razvijenim,nezrelim, maloljetnim, neosvje{te-nim i nezbiljskim sve narode, naci-je, dràve, kulture i civilizacije kojinisu slijedili njegovu historijsku put-anju. Bez obzira {to Ni~e pi{e dabez Boga ~ovjek ne moè biti do-bar, a Dostojevski da je ~ovjek bezBoga najnezahvalniji dvonoàc naZemlji, da je bez vjere u Boga ~ov-jeku sve dozvoljeno i da je bez vjereu Boga nemogu}e uspostaviti pra-vdu na Zemlji, Ni~e konstatira -naàlost za nas na Zapadu: Bog jemrtav!

Ipak mnogi ljudi iz ~itavog svije-ta radi zaposlenja, rje{avanja pitan-ja ìvotnog standarda, {kolovanja icivilizacijskih postignu}a, svaki danhrle ka Zapadu. Bez obzira {to jereligija, po [pengleru srce, du{a,izvor, topos i humus svake kulture,i {to svaka kultura i tradicija imajuarhetip u religiji. Svaka je civilizaci-ja po su{tini i definiciji ireligiozna,

DDookk ssuu lljjuuddii uu vvjjeerrii ii rreelliiggiijjiioonnii ìivvee;; kkaaddaa ppoo||uu ssvvjjeessnnoo,,nnaammjjeerrnnoo ii ssiisstteemmsskkii ggrriijjee{{iittii,,

oonnii uuìivvaajjuu uu ssttrraassttiimmaa ii ppoorroocciimmaa.. DDaa iihh nnee bbii

ooppoonnaa{{aallii nnjjiihhoovvii ppoottoommccii sseepprreeddaajjuu uu kkaannddèe iiìivvlljjaavvaannjjaa ii

ppeerrvveerrzziijjee ((ddrrooggaa,, aallkkoohhooll,,lleezzbbiijjssttvvoo,, hhoommoosseekkssuuaalliizzaamm,,

ppeeddooffiilliijjaa,, ggrruuppnnii sseekkss))..OOmmllaaddiinnaa nnaa ZZaappaadduu,, aa ssvvee vvii{{ee ii nnaa IIssttookkuu,, iizz ffaazzeeuuìivvaannjjaa pprreellaazzii uu iiìivvlljjaavvaannjjee,, aa ttoo vvooddii kkrraajjuu ii nneeggaacciijjii ìivvoottaa..

POGLEDIPOGLEDI


kaè [pengler, nosi u sebi i sa so-bom fakti~ki ateizam. Na{ zapadnisvijet, nastavlja on, nije samo atei-sti~ki nego i politeisti~ki. Na tomfonu i tragu svaki pojedinac i svakagrupa pravi sebi po vlastitoj èljigradi cilj: gledaju}i u novcu, mo}i,tehnici, seksu, naciji, ideologiji, ra-si, konceptu, doktrini, interesima,jedini pravi cilj, apsolutnu vrijed-nost. Pritom demonizira onoga komu sluì, gaze}i bez milosti svakudrugu vrijednost, svaku drugoja~i-jost u bilo ~emu, time i svako dru-goja~ije ljudsko bi}e koje se suprot-stavi njegovoj ekspanziji. Bez obzi-ra na sve razlike na razini kulture,kada su u pitanju me|uljudski od-nosi, procesi, relacije i komunkaci-je, ljudi u svim vremenima i nasvim meridijanima svijeta ive u od-nosima koegzistencije, dominacijei asimilacije. Koegzistencija ozna-~ava stanje ravnopravnosti u raz-li~itosti i razli~itost, a ne istovjet-nost i suprotnost, u ravnopravno-sti. Koegzistencije nema bez priz-navanja drugog i druga~ijeg u slo-bodi i ravnopravnosti. Sa stajali{ta~ovjeka, njegove slobode i dosto-janstva, jedino je prihvatljiva koeg-zistencija.

Islam je religija, to muslimanitrebaju obznaniti cijelom svijetu,doktrina i u~enje koje funkcionira i

opstoji na principu koegzistencije,a koegzistencija podrazumijeva dasu svi ljudi kao ljudi najsavr{enijaBoìja stvorenja, od Boga stvorenislobodni, ravnopravni, razli~iti a nejednaki i suprotni, da podjednakoimaju pravo na ìvot, sre}u, dosto-janstvo, rad, znanost i kretanje. Toje zato {to je Islam religija koja priz-naje sve nebeske religije: kr{}anst-vo, hri{}anstvo, protestantizam, ì-dovstvo, te njihove knjige: Toru,Psalme Davidove i Jevan|elje i vje-rovjesnike Mojsija, Davida i Isusa.Priznaju}i sve Objave i sve vjerov-jesnike, Islam priznaje ravnopravniduhovni i povijesni kontinuitet, le-gitimitet, legalitet i regularnost ~ov-je~anstva, dok je za kr{}anstvo svapovijest do Isusa samo promicanjetzv. Isto~nog grijeha naslije|enogod praoca Adama. Odnos Islamaprema navedenim religijama nijeodnos samo tolerancije, nego od-nos priznavanja. Islam ne tolerira,nego nudi kvalitet vi{e, dakle, priz-naje kr{}anstvo, hri{}anstvo, pro-testantizam i ìdovstvo. Kada Islampoznaje i priznaje druge religije, ontako|er priznaje, uvaàva i po{tujepripadnike tih religija kao ljude,kao li~nosti i kao Boìja najsavr{e-nija stvorenja koja imaju pravo naslobodu, a u okviru nje i priznanjaprava izbora vjere, morala, kulture,

tradicije, sistema vrijednosti i na-~ina ivota. Zato Islam sve ljude de-finira potomcima Ademovim,stvorenim po Boìjoj Odredbi odjednog ~ovjeka i jedne ène, a za-tim su u~injeni i razmnoèni u raz-li~ita, a ne jednaka i suprotna ple-mena, narode, nacije, etnose i je-zi~ke zajednice da se me|usobnoupoznaju i ispomaù. Ustvari, sup-stancija Islama je istina sadràna uKur'anu, primijenjena u Sunnetu, ipotvr|ena u povijesti. Forma, ok-vir ili vanjski oblik Islama je slobo-da a unutra{nji sadràj je Istina. Je-dini dostojan sadràj slobode, jestevjera u Boga bez posredovanja iposrednika. Jedini okvir, oblik iforma u kojoj vjera moè ìvjeti naprirodni i neizvje{ta~eni na~in jestesloboda. Ukras, ljepota i ìvi svje-doci Islama su muslimani odgojenina temeljima vjere i etike u formislobode. Zato su milijardu i po mu-slimana u svim zemljama i na svimkontinentima svijeta ìvi globus:jezika, rasa, nacija, etni~kih grupa,kultura i najdragocjeniji ìvi mozaikrazlika u jedinstvu i jedinstva u raz-likama. Kako bi rekao Hajdeger nakraju svoga ìvota: jedinstvo ljuds-kog roda i ~ovje~anstva sa svimnjegovim razlikama i podijeljenosti-ma samo je mogu}e u JednomJedinom Bogu.

Detalj sa bosanskog }ilima

POGLEDIPOGLEDI


POGLEDIPOGLEDI

I

Jedna od va`nih okolnostiu kojima se danas nalazemuslimani Bo{njaci sasto-ji se u ~injenici da zna~a-jan dio njih ve} desetlje}i-

ma ìvi i radi u Zapadnoj Evropi.Oni su u Austriju, [vicarsku, Nje-ma~ku, [vedsku i druge zapadno-evropske zemlje u zna~ajnijembroju stigli sedamdesetih godinapro{log stolje}a. Novi zna~ajnijival dolaska muslimana Bo{njaka uZapadnu Evropu dogodio se kra-jem pro{log stolje}a, u vrijeme iposlije agresije na Bosnu i Her-cegovinu.

Iako pritisnuti mnogim tjesko-bama i napetostima, egzistencijal-nim, psiholo{kim, kulturnim, eko-nomskim, politi~kim i drugim, onisu danas zna~ajni sudionici neko-liko va`nih kolektivnih identiteta:bo{nja~kog (nacionalnog, vjersko-tradicijskog, kulturno-etni~kog idràvno-politi~kog), evropskog(kulturno-civilizacijskog, eko-nomskog, politi~kog i gra|ansko-politi~kog) i evropskog musli-manskog (kulturnog i civilizacijs-kog) identiteta. Evropska i islams-ka budu}nost muslimanaBo{njaka u velikoj mjeri ovisit }eod toga na koji }e se na~in ti nji-

hovi kolektivni identiteti me-|usobno ispreplitati, sukobljavati,proìmati i nadopunjavati. Kadaje rije~ o njihovom islamskom ide-ntitetu, prva i druga generacijamuslimana Bo{njaka svoj vjerskiìvot, manje-vi{e, izvr{ava u tra-dicionalnim bosanskim i bo{-nja~kim formama i institucijama.Tu se ni{ta bitno ne moè i ne tre-ba mijenjati.

Me|utim, s tre}om generaci-jom muslimana u Zapadnoj Evro-pi ~iji su roditelji porijeklom izBosne valjat }e traìti i graditi ev-ropske forme i institucije. Njih sene}e mo}i, ili, oni se ne}e mo}iokupljati u na{e tradicionalne dè-mate, niti motivirati za vjerski ì-vot na nekoj folklornoj, nostalgi~-noj i uop}e tradicionalnoj osnovimaterinskog jezika, sevdalinke,bajrama ili baklave. Da bismo plo-donosno mogli misliti na njihovuevropsku budu}nost u islamu iislamsku budu}nost u Evropi,potrebno je misliti (na) evropskusudbinu njihovog mogu}eg svje-do~enja islamskog identiteta. Tosvjedo~enje moè imati epohalnozna~enje. Za{to i kako?

IIJedno od va`nih historijskih

odre|enja Evrope predstavlja nje-no geografsko, politi~ko, kulturno

i civilizacijsko dodirivanje i pro-ìmanje sa klasi~nim svijetom is-lama. Drugim rije~ima, Evropa jekroz svoja minula stolje}a u zna-~ajnom smislu i u zna~ajnoj mjerihistorijski odre|ena i islamom.Nije pri tome rije~ samo o du-hovnim komunikacijama, dodiri-ma, sukobljavanjima i proìmanji-ma. Evropski kontinent, povijes-no, relativno rano i zna~ajno bioje sa Sredozemlja zapljuskivanvi{estoljetnim islamskim prisust-vom u {panjolskoj i sa evropskogjugoistoka osmanskim prisustvomna Balkanu i u Jugoisto~nojEvropi. Imaju li se u vidu vi-{estruke, dugotrajne i interaktivneveze Evrope i islama, dana{njeprisustvo islama i muslimana uZapadnoj Evropi mogu}e je pro-matrati u perspektivi historijskogkontinuiteta.

Ipak, dana{nja situacija u kojojse muslimani i islam nalaze u za-padnoevropskom fakti~kom, pra-vno-politi~kom, ekonomskom ikulturno-civilizacijskom kontekstuna neki je na~in potpuno jedinst-vena. Prvo, danas nema nijednezapadnoevropske zemlje u kojojtakore}i u svim njenim gradovimane ìve muslimani u zna~ajnimzajednicama. Drugo, islam nikada

Jedan pogled na budu}nost muslimana u Zapadnoj Evropi

pi{e:

Dèvad HOD@I]

Za muslimane to je izazov svjedo~enja islama u dana{njem eko-nomskom, znanstvenom, tehnolo{kom, tehni~kom, politi~kom icivilizacijskom 'srcu' svijeta, i to: na unutra{njem planu nakojem muslimanima u Zapadnoj Evropi valja izna}i nove obra-sce o~uvanja svog islamskog identiteta (svjedo~enja islama) i navanjskom planu na kojem muslimanima u Zapadnoj Evropivalja u o~uvanju svog islamskog identiteta izna}i obrasce svogduhovnog i socijalnog kreativnog integriranja i pravno-politi~kelojalnosti u zapadnim dru{tvima i dràvama

Pred izazovom evropskogSVJEDOÊNJA ISLAMAPred izazovom evropskogSVJEDOÊNJA ISLAMA

nastavak na strani 45


JUBILEJJUBILEJ


JUBILEJJUBILEJ

42


JUBILEJJUBILEJ


ranije nije bio prisutan u Za-padnoj Evropi u takvoj etni~koj,kulturnoj i duhovno-religijskoj ra-zu|enosti i raznolikosti kao {to jedanas. U Zapadnoj Evropi islamje danas prisutan u likovima zna-~ajnih muslimanskih intelektual-nih pojava kao i u likovima tvor-ni~kih radnika, trgovaca, |aka istudenata u {kolskim klupama,doma}ica i umirovljenika, u likovi-ma librelnih i konzervativnih mus-limana, u likovima arapskih, turs-kih, pakistanskih ili bosanskihmuslimana, sunija, {iija, sufija, ve-habija, u likovima hanefijskih, {a-fijskih, malikijskih, hanbelijskih idrugih pravnih tradicija. Tre}e,dana{nje muslimansko prisustvo uZapadnoj Evropi povezano je uprvom redu s ekonomskim razlo-zima: na strani evropskih poslo-davaca razlozima ekonomskograzvoja i superiornosti, na stranimuslimanskih gostuju}ih radnikarazlozima ekonomske nemo}i ioskudice u vlastitim zemljama.êtvrto, relativno zna~ajan brojmuslimana u Evropi danas nalazipoliti~ki azil pred politi~kim pro-gonima i neslobodama u zemlja-ma tradicionalnog svijeta islama.Peto, dana{nje prisustvo zna~aj-nih muslimanskih zajednica u pet-naestak zemalja Zapadne Evropevalja, ako ne u ovom trenutku aono u dogledno vrijeme, promat-rati i kao ~injenicu gotovopetnaestomilionskog prisustva(jedne) muslimanske zajednice u(jednoj) Evropi.

IIII {esto, dana{nje muslimansko

prisustvo u Zapadnoj Evropi usvjetsko-historijskoj perspektiviiznimno je zna~ajno u jednomposebnom smislu. Naime, dana{-nje muslimansko prisustvo na Za-padu predstavlja svjetski zna~ajanizazov. Za Evropu i Zapad to jeizazov za mogu}nost multireligijs-kog ìvota, religijske i kulturnepluralnosti, me|ureligijske toler-ancije i dijaloga, neposrednog i ì-votnog upoznavanja s islamom i

muslimanima. Za Evropu i Zapadto je, jednom rije~ju, izazov zaonu 'drugu' Evropu koja svoje ko-rijene ima u historijski jo{ uvijeknepreovla|uju}im vlastitim glaso-vima otvorenosti za drugo i dru-ga~ije. Za muslimane to je izazovsvjedo~enja islama u dana{njemekonomskom, znanstvenom, teh-nolo{kom, tehni~kom, politi~komi civilizacijskom 'srcu' svijeta, i to:na unutra{njem planu na kojemmuslimanima u Zapadnoj Evropivalja izna}i nove obrasce o~uvan-ja svog islamskog identiteta (svje-do~enja islama) i na vanjskom pla-nu na kojem muslimanima u Za-padnoj Evropi valja u o~uvanju is-lamskog identiteta izna}i obrascesvog duhovnog i socijalnog krea-tivnog integriranja i pravno-poli-ti~ke lojalnosti u zapadnim dru{-tvima i dràvama. Drugim rije~i-ma, muslimani u zapadnom svije-tu nalaze se pred najizravnijim,dodu{e, u odnosu na njihove real-ne potencijale, gotovo nadmo}-nim izazovima i isku{enjima predkojima su u prilici svjedo~iti i is-ku{avati univerzalnost i svjetskostduhovnih poruka islama. Ukolikokreativno odgovore na te izazove,muslimani koji u zna~ajnim zajed-nicama ìve i rade zajedno sa svo-jim nemuslimanskim evropskimsugra|anima mogu zna~ajno do-prinjeti raspr{avanju historijskihevropskih stereotipija o njima i

njihovoj vjeri. Evo za takvo ne{to jedne pro-

jekcije. Kada bi svaki evropskimusliman svojim vjerodostojnimsvjedo~enjem univerzalnih porukaislama, a to zna~i, po{tenjem, ra-dom, ~isto}om, ljubazno{}u, po{-tivanjem reda i zakonitosti, uljud-no{}u, obrazovano{}u, socijalnimanga`manom, humano{}u, ljuba-znim pozdravom, osmijehom, po-kazao {ta islam jeste pred dvade-set svojih nemuslimanskih evrop-skih sugra|ana, susjeda, kolegana poslu, u {koli i na fakultetu,takvim {utljivim a vidljivim govor-om o islamu, takvom misijom(da'vom), takvim tihim i nena-metljivim svjedo~enjem islamapetnaestak miliona muslimanaosiguralo bi iskrenu naklonost tri-stopedeset miliona svojih nemus-limanskih evropskih sugra|ana.

IVI na kraju, umjesto zaklju~ka: u

traganju za evropskim obrascimai mehanizmima muslimanskogsvjetsko-povijesnog svjedo~enjauniverzalnih poruka islama evrop-skim muslimanima njihova bra}aiz tradicionalnog svijeta islamasvojim vlastitim iskustvom ne mo-gu biti od pomo}i. I u tome ne}ebiti nikakav problem. Pod uvje-tom da se to shvati. Evropski mu-slimani odgovore na vlastita pit-anja moraju prona}i sami.

Detalj sa demonstracija protiov zabranje no{enja mahrame

POGLEDIPOGLEDInastavak sa strane 40


POGLEDIPOGLEDI

Historija bo{nja~ke di-jaspore po~inje s au-strougarskim razdob-ljem u Bosni i Herce-govini (1878.g.).

Tada su se Bo{njaci masovno ise-ljavali u podru~ja pod kontrolomOsmanskoga carstva. S po~etka20. stolje}a grupa Bo{njaka izisto~ne Hercegovine iselila se uAmeriku. Ve}ina njih nastanila sena podru~ju ~ikaga 1902. godi-ne. Oni su ve} 1906. godine or-ganizirali "Dèmijjetu-l-hajrijjeh -Muslimansko uzajamno potpo-magaju}e dru{tvo". Ta je organi-zacija ipak ostala lokalnoga ka-raktera i uglavnom je okupljalaBo{njake koji su ìvjeli u tom po-dru~ju. Na kraju Drugog svjets-kog rata, zbog okolnosti koje sunastale kao rezultat okon~anja ra-ta, nekoliko hiljada Bo{njka iseli-lo se iz BiH. Budu}i da se ta emi-gracija tretirala kao "neprijateljs-ka" o njoj se u historijskoj i etno-grafskoj literaturu u pravilu ni{tanije pisalo. Njene aktivnosti osvi-jetlio je dr. Mustafa Imamovi} usvojoj knjizi "Bo{njaci u emigraci-ja - monografija bosasnkih pogle-da 1955-1967.". Ve}ina eko-nomskih emigranata, koji su seiseljavali iz BiH, s kraja 1960-tihgodina ìvjela je u njema~kom iengleskom govornom podru~ju.Naglo pove}anje broja Bo{njakau dijaspori uzrokovano je agresi-jom na njihovu mati~nu domo-vinu BiH (1992-1995). Dijaspo-ralne zajednice u pravilu imajupravo zna~enje samo kada jesna`na, mo}na i organizirana nji-hova mati~na dràva. Bo{nja~kadijaspora nije bila, naàlost jo{uvijek nije, potpomognuta drà-vom BiH. Dijaspori nisu ponu|e-ni obrazovni, kulturni, politi~ki,pa moglo bi se re}i ni vjerski pro-grami od institucija njihove ma-ti~ne dràve.

Organizacione forme u bo{nja~koj dijaspori -

~uvari identiteta

Zna~ajnije organizacione formeu bo{nja~koj dijaspori pojavile su setek krajem 20. stolje}a, paralelno ste{kim godinama agresije na BiH.BiH tokom 20. stolje}a nije imalapuni dràvni i politi~ki subjektivitette je razumljivo da nije ni mogla ost-varivati veze sa svojim gra|animakoji su ìvjeli u inozemstvu. Zato sebo{nja~ka dijaspora formirala navjerskome identitetu i oskudnim kul-turnim obrascima i okupljala okosna`nih li~nosti koje su afirmiralevrijednosti bosansko-muslimanskogkultrurno-povijesnoga kruga. Uorganizacionom smislu jedinu stabil-nu strukturu me|u Bo{njacima udijaspori ima Islamska zajednica,kroz dèmate koji su uglavnompovezani na razini dràve u kojojìve. Dakako da sve zajednice nisupodjednako dobro organizirane nitisve postiù zadovoljvaju}e rezultate.~injenica da je Islamska zajednica je-dina organizacija koja povezujeBo{njake pokazuje da oni jo{ uvijeksvoj identitet vi{e ~uvaju kroz vjers-ke forme. To dalje pokazuje os-kudnost nacionalnih, kulturnih iobrazovnih institucija i programa{to ima posebne implikacije na raz-voj bo{nja~ke dijasporu i nedovoljnuafirmaciju njihovog nacionalnog ikulturnog identiteta.

Koji su pokazatelji ~uvanja vjerskog i nacionalnoga identiteta

u bo{nja~koj dijaspori?

Posljednjih godina pove}an jebroj izgradnje mesdìda, dàmija,pobolj{ana mektebska nastava,

Uloga Islamske zajednice u dijaspori

BBOO[[NNJJAA^KKAA DDIIJJAASSPPOORRAABBOO[[NNJJAA^KKAA DDIIJJAASSPPOORRAAtraganje za identitetom i simbolima

pi{e:

Nedàd GRABUS

Teme o bo{nja~koj dijasporiobra|ivane su u na{oj literaturiuglavnom fragmentarno, usput-no i neselektivno. Prvi problem skojim se suo~avamo u pisanju irazmi{ljanju o ovoj temi jestenedostatak pouzdanih pokaza-telja i podataka koji mogu bitirelevantan izvor za analizu ielaboraciju ovako va`ne teme.Otuda se ovakva vrsta tekstvovavi{e temelji na osobnim dojmovi-ma, utiscima i poznavanju stan-ja na temelju uvida u op}a kret-anja u dijaspori, budu}i da nikopojedina~no niti institucionalno,koliko je meni poznato, nijeozbiljnije istraìvao stanje ubo{nja~koj dijaspori. ~injenicada se ~ak i broj~ano stanje temel-ji na pretpostavkama oteàvaobjektivnu analizu ovoga proble-ma. Stoga je zadatak koji je predmene postavljen izuzetno teàk,te je razumljivo da ovaj tekstnema pretenzije ponuditi zao-kruènu analizu ove teme.


pove}an broj dèmatlija, dopri-nosi u razvoju izgradnje zgradabosasnko-hercegova~kih amaba-sada, podràvanje raznolikih vjer-skih, kulturnih, nacionalnih, poli-ti~kih, ekonomskih i dr. aktivnostime|u Bo{njacima u dijaspori ali iu BiH. Na temelju ovih pokaza-telja primjetni su zna~ajni pomaciu afirmiranju vjerskoga i nacio-nalnoga identiteta Bo{njaka. Ki~-ma organizacione strukture bo{-nja~ke dijaspore jest Islamska za-jednica kroz dèmate. Dèmati ubo{nja~koj dijaspori uglavnomdjeluju u zemljama razvijene de-mokracije, stabilnih ekonomskih ipoliti~kih odnosa u dru{tvu, u dr-àvama u kojima se po{tuju ljuds-ka i religijska prava.

U pro{losti su za bo{nja~ku di-jasporu bile oteàvaju}e okolono-sti u traganju za organizacionimformama, obrazovnim, kulturnimi vjerskim programima, te politi~-kom djelovanju {to ona nije imalasvoju intelektualnu elitu koja jemogla organizirati i osmisliti dje-latnosti kroz spomenute okvire.Drugo, bo{nja~ka dijaspora je re-lativno siroma{na dijaspora, njusa~injavaju u najve}em broju ljudisrednjega i nièg dru{tvenoga slo-ja, koji mogu zadovoljiti svoje vla-stite egzistencijalne potrebe, nonjihova izdvajanja za potrebe {irezajednice su skromna. Sastav bo-{nja~ke dijaspore ni danas nijepuno bolji. Malo je imu}nih poje-dinaca, a mnogo siroma{nih, pu-no je unesre}enih ljudi silom pro-gnanih iz BiH. Tre}e, za razlikuod drugih naroda iz biv{e Jugo-slavije, rijetki bo{nja~ki politi~kidisidenti, nisu bili uz svoj narod.Stanje se u tom smislu jo{ uvijeknije zna~ajnije promijenilo.

Mnogi problemi s kojima su sesuo~avali ljudi u dijaspori nastalisu usljed stihijskoga nastanka i ra-zvoja dèmata, me{etarenja poli-ti~kih i inih kulturnih, pjeva~kih ihumanitarnih izaslanika po dè-matima, bo{nja~kim i zavi~ajnimklubovima, humanitarnim i dru-gim organizacijama. S pobolj{a-njem ekonomskih i politi~kih pri-

lika te stabiliziranjem sigurnosnesituacije u BiH stanje se stabilizi-ra i u bo{nja~koj dijaspori. Najva-`niju ulogu u dijaspori morali suna sebe preuzeti imami i dèma-ti, ~ak i obaveze koje svaka drà-va ima prema svojim gra|anima.Dok se na{e susjedne dràve boreza svoje gra|ane i za njihovu dje-cu organiziraju dopunsku nastavuiz nacionalne grupe predmeta tuobavezu za bo{nja~ku djecu preu-zimaju bo{nja~ki dèmati. U cen-trima u kojima se okupljaju dè-matlije paralelno se afirmira vjer-ski i nacionalni identitet. Zabri-njavaju}i je nemaran odnos pred-

stavnika dràve prema organizir-anju dopunske nastave za djecu izBiH.

Obrazovanje je osnovni izvorza razvoj i afirmaciju nacionalnog,kulturnog i vjesrkoga identiteta.Snaàn i osmi{ljen obrazovni sis-tem najva`nija je garancija o~uva-nja svekolikog bo{nja~kog identi-teta. Ohrabruju}e djeluju pokaza-telji o procjeni broja studenata po-rijeklom iz BiH na univerzitetimau SAD-u. Bo{nja~ke organizacijegovore o nekoliko hiljada studena-ta. S druge strane pokazatelji go-vore da je u njema~kom govor-nom podru~ju broj studenata Bo{-njaka procentualno njihovom bro-ju jo{ uvijek neznatan. Drugi va-àn segment za razvoj bo{nja~kedijaspore jest zajedni~ki programkojeg treba realizirati i primjenjiva-ti Islamska zajednica. Mada Bo{-njaci ìve u zemljama u kojima segovore razli~iti jezici mektebskunastavu u dèmatima, usprkos od-re|enim prijedlozima da se onaobavlja na jeziku zemlje u kojoj lju-di ìve, treba odràvati na bosans-kom jeziku. Jezik je komunikacijs-ki okvir koji }e sa~uvati na{eposebnosti i o~uvati vezu me|uBo{njacima koji svoje obrazovan-je, pa i evropski identitet, razvijajuu razli~itim zemljama. Mektebskanastava na bosasnkom jeziku jeveza izme|u tre}e i slijede}ih ge-neracija Bo{njaka koje }e ukolikozaborave jezik izgubiti identitet,patiti od krize identiteta ili se pot-puno asimilirati u dru{tvu u kojemìve. Zato Islamska zajednica imava`nu ulogu i u razvoju jezi~kog ikulturnoga identiteta.

Simboli bo{nja~ke dijaspore

U na{im ìvotima simboli ima-ju va`nu ulogu. Znanost, umjet-nost, nacija i religija imaju svojesimbole. Simboli su sastavni dije-lovi svakog nacionalnog i religijs-kog identiteta. Simboli integrirajupojedinca u zajednicu, on se ~estopoistovje}uje sa zajednicom krozsimbole. Najstariji znakovi - sim-boli koji ukazuju na tragove sto-

Munara u dijaspori imazna~ajniju ulogu, ve}u sim-boliku i sna`niju duhovnu ipsiholo{ku potporu kao iukorijenjenost u zemlju i

dru{tvo gdje se ona nalazi.Ona je svjedok postojanjamuslimana na odre|enom

podru~ju i poruka roditeljimada svoju djecu obrazuju zaprostor i vrijeme u kojem senalazi objekat kojeg je gene-

racija entuzijasta imama idèmatlija uz velika odricanja

uspjela sagraditi.Dàmija u dijaspori ima

"zna~ajniju" ulogu negoli uzemljama gdje su muslimani

ve}inska zajednica.

Najva`niju ulogu u dijasporimorali su na sebe preuzeti

imami i dèmati, ~ak i obave-ze koje svaka dràva imaprema svojim gra|anima.

Dok se na{e susjedne dràvebore za svoje gra|ane i zanjihovu djecu organiziraju

dopunsku nastavu iz nacio-nalne grupe predmeta tu

obavezu za bo{nja~ku djecupreuzimaju bo{nja~ki

dèmati. U centrima u kojimase okupljaju dèmatlije para-

lelno se afirmira vjerski inacionalni identitet.

Zabrinjavaju}i je nemaranodnos predstavnika dràve

prema organiziranju dopuns-ke nastave za djecu iz BiH.

POGLEDIPOGLEDI


POGLEDIPOGLEDIljetnog prisustva Bo{njaka u Ev-ropi i Americi jesu ni{ani, meza-ristani u Austriji, Americi i drugimzemljama. Oni su specifi~ni, po-gotovo oni stariji, u odnosu nadruga muslimanska mezarja i od-raàvaju bosanski muslimanskiidentitet. Bo{njaci su kao svoj vjer-ski simbol, bez obzira na sva ospo-ravanja, uzeli polumjesec i zvijezdusa zelenim bajrakom. To potvr|u-ju fotografije Bo{njaka na~injenena godi{njim susretima u îkagudvadesetih godina 20. stolje}a.Taj simbol se razvijao kao slu`beniznak Islamske zajednice. U suvre-menom svijetu Bo{njaci u dijaspo-ri naj~e{}e unutra{nji ambijentmesdìda i prostora gdje se obavl-jaju namazi dekoriraju onako kakosu to njihovi preci stolje}ima ~iniliu BiH. Po tome su prepoznatljivisvi bo{nja~ki mesdìdi bez obzira ukojoj se zemlji nalaze. Rijetke dà-mije s munarom koje su Bo{njaciuspjeli sagraditi izvan BiH pokazu-ju odanost svom vjerskom identi-tetu. Dakako da munara u dija-spori ima zna~ajniju ulogu, ve}usimboliku i sna`niju duhovnu i psi-holo{ku potporu kao i ukorijenje-nost u zemlju i dru{tvo gdje se onanalazi. Ona je svjedok postojanjamuslimana na odre|enom podru-~ju i poruka roditeljima da svojudjecu obrazuju za prostor i vrije-me u kojem se nalazi objekat ko-jeg je generacija entuzijasta ima-ma i dèmatlija uz velika odricanjauspjela sagraditi. Dàmija u dija-spori ima "zna~ajniju" ulogu nego-li u zemljama gdje su muslimanive}inska zajednica. Dàmija jemjesto za afirmiranje vjerskog,kulturnog, i jezi~kog identiteta.Ona treba pomo}i pojedincu daprevazi|e "praznine" koje postojeizme|u njegovog identita kojegsti~e u dru{tvu u kojem ìvi i iden-titeta kojeg je naslijedio od svojihroditelja. Zato su simboli va`ni zarazvoj identiteta svakoga ~ovjeka.Naàlost, bo{nja~ki simboli i sim-boli dràve BiH uslijed poznatihokolnosti nisu dovoljno zaìvjeli una{em narodu. Tu svijest valja tekrazvijati.

S T A R 0 M E

Mostar grade i Neretvo rijeko, va{e ime ~u se na daleko.

Stari moste, sru{en ti si bio, ponovo si opet oìvio, i mostarske strasti umirio.

Bosno zemljo Bosancima,Mostar grade Mostarcima.Stari moste, simbol svjeta,

jedna pri~a zagonetna.

@ivot se u Mostar vra}a,Stari most se gradi,

Hercegovci i Mostarci jos ìve u nadi.Dok mostarski sija sjaj, svemu lo{em stiè kraj.

Stari moste Mostarcima, Hamaj1ijo Bosancima,

Simbol ti si cjelog svijeta, jedna pri~a zagonetna.

I mostarski behar punim sjajom cvati, i Mostarca svakog zove da se vrati,

da se vrati u grad gdje Neretva hu~i, i da povjest Bosne do ìvota u~i.



Sa Staroga mosta sko~it }e skaka~i, suìvot Mostara svakog dana ja~i. To je dokaz da Neretva nosi i te~e, i istinu Mostara cjelom svjetu re~e.



Redò Be{i},Mannheim, juna, 2004.


Uloga i zna~aj dàmije u

“Dàmije su Allahova najdraà mjesta...”

Iako rije~ "dàmija" u araps-kom jeziku ima zna~enje "univer-zitet," u na{im krajevima ovim iz-razom nazivamo objekat ili gra-|evinu u kojoj se obavlja namaz.Upravo to je osnovni razlog {toArapi takva mjesta nazivaju mes-dìdima, {to je sigurno ispravno:mesdìd je mjesto gdje se ~ini se-d`da, odnosno, gdje se obavljanamaz. No, i na{a upotreba mes-dìda kao dàmije ima svoje op-ravdanje jer dàmija, uistinu, nijeisklju~ivo za klanjanje ve} se kori-sti i za sve potrebe vjernika,kao {to su: tribine, vjen-~anja, druènje, pou-~avanj. Ovaj vi{e-namjenski vid ko-ri{tenja dàmijs-kog prostoraposebno je

bitan i uvijek aktuelan u dijaspori.

Prva dàmija na svijetu

Allah, d`.{., u Kur'anu nasobavje{tava da je prva dàmija nasvijetu sagra|ena u gradu Mekki.U suri Ali-Imran jasno se kaè:"Prvi hram podignut za ljudejeste onaj u Bekki, blagoslovlje-ni putokaz svjetovima. U njemusu znamenja o~evidna, mjestona kojem je stajao Ibrahim! Ionaj ko u njega u?e bit }e sigu-ran." (Ali-Imran, 96).Imam Ahmed navodi hadis Alla-hovog Poslanika u kojem ga as-hab Ebu Zerr pita: "Poslani~e,koji je prvi mesdìd podignut?On je odgovorio: "Mesdìdu El-Haram - Kaba." Zatim sam upi-tao: "Koji poslije toga?" Posla-nik je rekao: "Mesdìdu-l-Aksa."

Upitao sam: "Ko-liki je vreme-

nski peri-od izme-

|u

njih?" "êtrdeset go-dina", odgovorio je.Zatim sam ja pono-vo upitao: "Koji jeposlije?", a on re~e:"Ali, ti klanjaj gdje tezatekne vrijeme na-maza, jer sva ze-mlja je mesd id."

Izraz "Bekka"koji je upotrijebljenu kur'anskom aj-etu, odnosi se naKabu u Mekki, adolazi od glagolabekaun {to zna~iplakati. Ovdje je ri-je~ o asociranju sta-nja ljudi koji posje-}uju ovo sveto i bla-goslovljeno mjesto, ikoji redovno pla~u mo-le}i dragog Boga zaoprost grijeha i traè}iod Njega ono {to èle.

Kome su dàmijepotrebne?

Dàmije su potrebnevjernicima, muslima-nima, da u njima oba-vljaju Boìje zapovije-di, i da izvr{avaju

druge islamske

pi{e:

Mirsad MAHMUTOVI]

MUHAD@IRLUKU

Zagreba~ka dàmija

POGLEDIPOGLEDI


POGLEDIPOGLEDIobaveze i svoje potrebe. Dàmija jeprostor gdje muslimani doìvljavajuposeban osje}aj mira i spokojstva.To je, naprosto, mjesto kojeosje}amo kao neophodnu duhovnupotrebu za doìvljavanje i proìvlja-vanje duhovnog svijeta i ìvota.Allah, d`.{., u Kur'anu kaè:"Allahove dàmije podiù iodràvaju oni koji u Allaha i onajsvijet vjeruju; koji molitvu obavlja-ju i zekat daju, i koji se nikogaosim Allaha ne boje; oni su, nada-ti se je, na pravom putu." (At-Tevba, 18).

Dàmija je potrebna u svakomvremenu i prostoru. Ona je pot-rebnija danas vi{e nego ranije.Za{to? Zbog brzog na~ina ìvotadana{nji ~ovjek ìvi u velikoj na-petosti, optere}enju, u trajnoj trci zavremenom i materijalnim pot-rebama. Upravo zbog toga pot-rebna je dàmija ~ovjeku da se od-voji od svakodnevnice i da se u mi-ru obrati svome Gospodaru. Kon-takt sa Gospodarem svijetova, daklesa Allahom, d`.{., ljudi ostvaruju narazne na~ine. A sigurno svi imajupotrebu da direktno, u mirnoj at-mosferi i ambijentu, razgovaraju sasvojim Gospodarom. Abdullah b.Abbas je rekao: "Kada poèlim da

razgovaram sa Allahom, ja stu-pim u namaz, a kada zaèlim daAllah razgovara sa mnom ot-vorim i ~itam Kur'an."

Dàmije su Allahove ku}e, {tojasno govori o njihovom zna~aju ivrijednosti. Prema dàmijama su seuvijek ljudi odnosili s po{tovanjem.Samo su zlo~inci i bezbo`nicispremni da ih ru{e i skrnave. U sva-kome gradu na svijetu postoji barjedna bogomolja, a gdje god imamuslimana grade se i dàmije.Istina, one nisu svugdje iste, ali jeista njihova namjena i funkcija. Udijaspori su dàmije multifunk-cionalne. Pored osnovne religijskezada}e ljudi u dijaspori dàmijudoìvljavaju kao dio svoga stana,svoje ku}e, i, {to je socijalno i psih-lo{ki vrlo bitno: kao dio svoje domo-vine. Jer, samo se u dàmiji vjernikmoè komotno i rahat osje}ati.Ponekad komotnije i rahatnije negou svojemu stanu.

Dàmija i dèmat

Naprijed smo citirali kur'anskiajet koji govori o izgradnji i odrà-vanju dàmija. Dàmije grade ljudi,a kroz i u toku te izgradnje nastaje iformira se dèmat. Jer svrha njene

izgradnje jeste da ljudi u nju dolaze,da molitvu obavljaju, da se druè.Kao {to ne moè biti dàmija bezdèmata, tako isto nema dèmatabez dàmije.

Dvojica i vi{e ljudi ~ine dèmat.ôvjek je stvoren kao dru{tveno bi-}e. ôvjeku je potrebno dru{tvo,potrebni su mu prijatelji. A najboljegprijatelja ~ovjek moè sresti upravou dàmiji. Naravno, to ne zna~i daneko ne moè imati dobrog prijatel-ja izvan dàmijskog kruga ljudi, alimi ovdje govorimo o nekim osnov-nim na~elima. Jer oni koji dolaze udàmiju i obavljaju namaz pretpos-tavlja se da pripadaju istoj islamskojideji. U tom smislu oni se i stvarno isimboli~ki okre}u se prema istojkibli. Misija Muhammeda, a.s., i ost-alih vjerovjesnika, zasnivala se upra-vo na ideji izgradnje zdravogdru{tva, takvog dru{tva u kojem }ese ~ovjek kao pojedinac osje}ati di-jelom cijelog dru{tva, odnosno dè-mata. Muhammed, a.s., u brojnimhadisima ukazao je na va`nost dè-mata, i oporu~io svojim sljedbenici-ma da ga ~uvaju. Evo nekih hadisao tome:1. "Svakom muslimanu je pot-rebno da pazi na sljede}e tri stva-ri: predanost u radu, u~estvovanje

Konjic: obnovljena munara svjedok ~etni~ke agresije Dàmija Hasan Kafije Pru{}aka u Pruscu


u javnom ìvotu i ~uvanje dè-mata." (Ibn Madè).2. "Dvojica ljudi i vi{e ~ine dè-mat." (Buharija).3. U hadisu kojeg prenosi EbuUmame kaè se da je Poslanik vi-dio ~ovjeka da klanja sam pa jerekao: "Za{to ne pozove jo{ ne-koga pa da klanjaju u dèma-tu?" Zatim je ustao neki ~ovjek,pridruìo se klanja~u, a Poslanikje rekao: "Njih dvojica su dè-mat." Buharija na drugom mjestuu svome Sahihu navodi predaju ukojoj Poslanik izri~ito nare|uje~uvanje dèmata. A Tirmizija pr-enosi od Harisa b. Harisa El-E{'-arija duì hadis u kojem, izme|uostalog, stoji: "Ja vam nare|u-jem pet stvari, koje je Allah,d`.{., meni naredio, a to su: po-slu{nost i kooperativnost, dì-had, hid`ru i dèmat."4. Omer. b. Hatab jeu jednoj svojoj hutbi,kao halifa, citirao sli-jede}i hadis: "ûvajtedèmat, izbjegavajtestrana~enje. [ejtanje uz svakog ~ovjeka,od dvojice je udalje-niji."5. "Ko èli Dènnetneka ~uva dèmat."(Buharija).6. "Dèmat je milost,a frakciona{enje jekazna." (Ahmed b.Hanbel).7. "Allahova ruka jeuz dèmat." (Tirmizi iNesai).8. "[ejtan je uz onogko napusti dèmat."(Ahmed b. Hanbel).9. Huzejfe b. Jemankaè: "Ljudi su Posla-nika pitali o dobru, aja sam ga pitao o zlu,boje}i se da ne bu-dem njegova `rtva.Rekao sam: "O, Alla-hov Poslani~e! Bilismo u dàhilijetu izlu, pa nam je Allahposlao veliko dobro(islam), pa ho}e li se

pojaviti zlo poslije?" A on re~e:"Da", a ho}e li poslije tog zlaponovo do}i dobro?" A on re~e:"Da, ali }e biti puno smutnje.""A {ta je to?", ja upitah. A onre~e: "Pojavit }e se ljudi kojine}e slijediti moju uputu, konjih prepozna i odbije njihovpoziv, spa{en je." A ho}e li pos-lije toga do}i do promjene?"Ho}e, pojavit }e se ljudi koji }eotvoreno pozivati u Dèhen-nem, pa ko im se pridruì bit }estanovnik vatre." Rekao sam:"Opi{i nam te ljude, o AllahovPoslani~e. "A on re~e: "Bit }eod na{e (ljudske) vrste, govorit}e kao {to mi govorimo." Pa {tada radimo ukoliko doìvimo tovrijeme?" upitao sam. On re~e:"Drìte se dèmata i imama.""A ako ne bude dèmata nitiimama?" pitao sam. A on re~e:

"Udalji se od svih frakcija i stra-naka i drì se ~vrsto mojeupute, sve do svoje smrti."(Buharija).

Dàmija u dijaspori

Ovdje bih posebno ukazao nahadis koji je citiran pod brojem 8,a koji glasi: "[ejtan je uz onogako napusti dèmat." Uistinu,prisjetimo se svakog razbija~adèmata, kako je samo agresi-van, uporan, tvrdoglav, kao da{ejtan govori kroz njega. On jespreman da sve uni{titi {to se te{-kom mukom steklo. On je spre-man da zapali dàmiju i one kojidolaze u nju. To je jasan znak daga je {ejtan savladao i uposlio zasvoje ciljeve. Vjernik kada do|e usukob sa drugim vjernikom, onne}e prelaziti granicu u prepirci,

ve} }e prou~iti "Lahavle vela kuvveteilla billah" i razmislitio posljedicama. A ka-da se strasti smire,svaki ~ovjek druga~ijerazmi{lja i rezonuje.

Dàmija u dijasporiima vi{estruku upotre-bu. Ona je za ~lanoveIslamske zajednice je-dan slobodni prostorgdje se lak{e di{e, slo-bodnije govori, gdjese doìvljava svoja vje-ra, domovina, rodnikraj, itd. Zbog togaljudi u dàmiji provo-de svoje slobodno vri-jeme. Nije rijedakprimjer da roditelj uvrijeme vikenda danasdovozi svoje dijete navjeronauku i sâm ost-aje u dàmiji, koriste}itaj prostor i ambijentza svoje potrebe i du-hovne uìtke. Usljedsvega navedenog,razumno je i razlo`nopore|enje dàmije sadènnetskim ba{~amana ovome svijetu.

Dàmija u Mionici, Grada~ac

POGLEDIPOGLEDI

Kao i mnogi i ovaj je"Rje~nik" sastavljen natemelju njemu pretho-de}ih, u njegovu slu~ajuglavnih izvora - "Rje~ni-

ka karakteristi~ne leksike u bosans-kom jeziku" autora A. Isakovi}a (Sa-rajevo, 1994) i "Rje~nika turcizamau sh. jeziku" (Sarajevo, 1973) auto-ra A. [kalji}a. Bitan dio rje~ni~kogvokabulara potom ~ine rukopisnezbirke autora Jahi}a, tj. leksika kojuje sakuplja~ biljeìo u posljednje dvi-je decenije u jugoisto~noj Bosni.Autor poimenice navodi kao izvoresvojem "Rje~niku" Rje~nik JAZU iRje~nik turcizama P. Skoka (objavl-jen u ~e{kom ~asopisu Slavia1937-1938), ali ove izvore u opis-nom dijelu "Rje~nika", tj. u tuma~e-nju zna~enja leksema ne dokazuje.Izvori "Rje~niku" su i dvije rukopisnezbirke - M. Abdagi}a i H. Rizvi}a,za koje me|utim Jahi} ne navodi niprostorne niti vremenske podatke.Za vokabular "Rje~nika" je po Jahi-}u ekscerpirana leksika iz slijede}ih(po autoru za jezik bosanski bitnih)~asopisa: Bilten Instituta za prou~a-vanje folklora (bez oznake godi{ta),Biser iz 1912, Gajret iz 1907, Glas-nik Zemaljskog muzeja (bez oznakegodi{ta), Glasnik Etnografskog mu-zeja, Beograd 1958, Ogledalo1907, Oslobo|enje (bez godi{ta),Osvit 1899, Putokaz 1937, Sa-rajevski cvjetnik 1872, Zembilj1908., 1936. Slijede potom knji-èvni i filolo{ki izvori sa imenima127 autora uglavnom Bo{njaka (str.77-82) uz koja se navode godineizdanja njihovih djela, ali ne i nazivi

ekcerpiranih djela. Takav leksiko-lo{ki postupak za rje~nik je neprim-jeran: njega ne moè opravdati stavautora da bi to "ukazivanje nepot-rebno optere}ivalo na{ Rje~nik."Ostalo je tako nejasno {ta jest, a {tanije ekscerpirano. Nejasno je tako-|e da li je za "Rje~nik" ekscerpiranaleksika iz navedenih ~asopisa samoza navedenu godinu.

Iz "Metodolo{kih obja{njenja"(XII i XIV poglavlje u uvodnoj studi-ji) jasna je nakana, ali nije i koncep-cija "Rje~nika." Koncepcija i njenaizvedba u strukturi i u sadràju "Rje-~nika" nedosljedno je ostvarena.Prema Jahi}u leksikografski status"Rje~nika" nije "ni normativni, niti jeekstenzivni opisni rje~nik ... ni opis-ni ni propisni, ve} je, zapravo, ne{-to izme|u to dvoje. On je, napros-to, jedan priru~ni {kolski rje~nik bo-sanskoga jezika za svakodnevnuupotrebu." Tako formulirana dvakoncepcijski razli~ita cilja u jednomrje~niku nije mogu}e sastaviti, niti ihkao takve ostvariti. Navedena sekoncepcija pokazala u realizacijiRje~nika kao njegov temeljni nedo-statak. Da li je, uop}e, mogu}e ost-variti postavljena dva disparatnasadràja u jednom, tako koncipiran-om rje~niku? Druga, leksi~ki najva`nija nakana"Rje~nika" - da ponudi karakteri-

sti~nu leksiku bosanskoga jezika jepo mojoj ocjeni ostvarena u prili~novisokoj mjeri. Kvantitativno to izno-si 15.000 rije~i - odrednica, odnos-no oko 30.000 leksema. Glavnikvantitativni i kvalitativni izvori Ja-hi}evu "Rje~niku" su navedeni [ka-lji}ev sa 6.878 rije~i - pojmova (od-nosno 8.742 leksema), i Isakovi}ev"Rje~nik" sa oko 13.500 rije~i od-rednica. Povr{an pregled unesenihleksema navodi na zaklju~ak da jeJahi} prenio u svoj ve}inu rije~i izova dva njemu najbitnija izvora, pabi moja gruba procjena Jahi}evaleksikalnoga novuma iznosila oko8.000 odrednica i izvedenica zajed-no. U kojoj je, leksi~ki antologijskojmjeri, Jahi}ev "Rje~nik" ostvario na-kanu da prezentira jo{ karakteristi~-niju leksiku bosanskog u odnosu naIsakovi}ev, suvislo je pitanje ~iji od-govor pretpostavlja iscrpnija leksi~-ka poredjenja. Smisao je Jahi}eva"Rje~nika" da u odnosu na Isakovi-}ev bude "leksi~ki pro~i{}eniji, (...)da dadne najkra}u i najneophodni-ju informaciju o osnovnom rje~ni~-kom fondu bosanskoga knjièvno-ga jezika pa i razgovornog narod-nog jezika." Taj cilj prema mojemjezi~kom osje}anju i znanju u znat-noj je mjeri ostvaren i u Isakovi}evui u Jahi}evu rje~niku. Jahi}ev "Rje~-nik" jednako je karakteristi~an(mo`da ~ak i u manjoj mjeri karak-teristi~an) za bosanski vokabularkao i Isakovi}ev. Tomu je uzrok na-prijed komentirano pomanjkanjemjere u izboru arhaizama i frazeolo-gizama. Ocjene koje je Jahi} u svo-joj studiji izrekao za Isakovi}ev"Rje~nik" sa aspekta leksi~ke vrijed-nosti, jednako vrijede i za njegov"Rje~nik": da je Isakovi}ev "odbirdobrim dijelom kvantitativan a nekvalitativan. Tu je data gradja grad-ja karakteristi~ne leksike koja je bilana raspolaganju autoru i koja ni ukojem slu~aju ne pretendira ni nakakvu iscrpnost i kompletnost. Ona


KULTURAKULTURA[kolski Rje~nik Dèvada Jahi}a i standardizacija leksike u bosanskom jeziku

SSSSLLLLOOOOVVVVOOOO OOOO JJJJEEEEZZZZIIIIKKKKUUUU

pi{e:

Ra{id DURI]

vi{e upu}uje na pravce i mogu}no-sti istraìvanja te leksike. Najve}avrijednost i doprinos Isakovi}evog"Rje~nika" je u tome {to je toRje~nik sumnjivih rije~i, zna~enjski inormativno ambivalentnih, jezi~-kom isklju~ivo{}u osaka}enih, ne-priznavanjem osramo}enih i rije~i(iz vi{e razloga)nepoznatih, protje-ranih u arhaizme, u provincijalizme,u tu|ice, rije~i sa indignacijom od-ba~enih, {to ne prili~i nikojem jezi-ku ni pravopisu." Ocjena Jahi}a daje glavna vrijednost Isakovi}evaRje~nika u vra}enu dostojanstvu,knjièvnoj ~asti i javnom uvaàvan-ju dotad sumnjivih arhaizama, pro-vincijalizama, tu|ica... jednako vrije-di i za sam Jahi}ev "Rje~nik."

Iz gra|e za oba rje~nika, poseb-no iz izbora knjièvnih djela (u Isa-kovi}a) i ekscerpiranih ~asopisa (uJahi}a) sasvim je razuvidno da suoba izbora leksi~ki reprezentativnauglavnom za pisani, a manjim dije-lom i za govorni leksik ju`noslaven-skih muslimana u dugom vremens-kom rasponu od "Potur-[ahidijinarje~nika" (1631) do kraja devedese-tih godina. Oba su rje~nika uz rep-rezentativnost u znatnoj mjeri anto-logijska. To dakako ne zna~i da ve-}ina unesene leksike zavre|uje stan-dardizaciju, ali njen znatan dio tosvakako zavredjuje. Isakovi}ev je"Rje~nik" jednako opisan, pojmov-no informativan, i leksikolo{ko-zna-~enjski iscrpan (deskriptivan) u jed-nakoj mjeri kao i Jahi}ev. Obojica,i Isakovi} i Jahi}, nakon opisa rije~idonose najmanje jednu njenu pot-vrdu, ~esto dva ili tri izvora - potvr-de ekscerpiranja. Isakovi} je pritomu svojoj deskripciji ~esto jo{ detaljni-ji: uz ime autora donosi godinu iz-danja djela i stranicu. Ove bitne lek-si~ke potvrde Jahi} samo izuzetnonavodi, ograni~ava se naime naprezime autora, ili potvr|uje lekse-mu kroz Isakovi}ev odnosno [kalji-}ev "Rje~nik," ili kroz vlastita biljeè-nja na terenu jugoisto~ne Bosne,odnosno Jahi} koristi "svoju memo-riju." Oba autora za mnoge leksemedonose po dva, katkad i po vi{ezna~enja. Neke su lekseme opojmlj-ene i sa pet, {est zna~enja! Takva

polisemija u standardizaciji leksikepredstavlja mo`da najve}i problem,posebice u standardizaciji na op}ekomunikacijsko-neutralnoj razini.Zato je izrada funkcionalnih rje~ni-ka neminovana. Ona vodi razlu~i-vanju, preciznom opojmljivanju lek-sike, svake lekseme ponaosob.

U odnosu na Isakovi}ev, "Rje~-nik" D`. Jahi}a gramati~ki je potpu-niji: zu svaku leksemu latinskomskra}enicom navodi joj kategoriju(vrstu). Pored toga, Jahi}ev je "Rje~-nik" bitno bogatiji: sa mnogo novihodrednica i izvedenica (ukupno do30.000) u kojima je najvi{e orjenta-lizama (do 70 %), potom slaveniza-ma, pa internacionalizama, zatimgermanizama, anglizama... U Isa-kovi}evu su "Rje~niku" tzv. tudjice(internacionalizmi, anglizmi...) vrlorijetka pojava! Lekseme - novumiuneseni (naprimjer) pod fonemomZ u Jahi}evu "Rje~niku" po mojemjezi~kom znanju i osje}anju su slije-de}e: zafrlja~iti, zamera~iti, zadertitise, zahalakati, zapostiti, zarf, zbe-navljen, zihera{, zrcalo, zvocati ... Uovim izdvojenim primjerima, kao i u"Rje~niku" uop}e, najdelikatnije }ese mo}i dokazati da ovi (i njima sli~-ni) leksemi, posebice slavenizmi, je-su samo za bosanski jezik karakteri-sti~ni: tu je zapravo najskliskije lek-si~ko podru~je opojmljenja leksemeu oba rje~nika, opojmljenja u bo-sanskom, koje treba zna~enjski po-rediti sa rje~nicima srpskoga i rje~-nicima hrvatskoga jezika. Jahi}ev je"Rje~nik" u ve}oj mjeri objasnidbe-no-informativni, jer pored opojmlj-enja citira dokaz - potvrdu iz izvoraili iz ivoga govora, odnosno naj~e{-}e donosi kontekst. Tek u konteksturije~ poprima svoju istinsku snagu iblistavu ìvotnost. Izvori za "Rje~-nik" u Isakovi}a jasno su navedeni usvojoj kompletnoj bibliografskojpotpunosti, dok su Jahi}evi izvori uuvodnoj studiji nepotpuni. (Str. 75-82). Ni jedan rje~nik nije (posebnimtehni~kim znakom) razlu~io poj-movno (tzv. neutralno) od stilskogazna~enja rije~i, {to je bitan leksi~kipropust. Takvo je razlu~ivanje naro-~ito bitno za tzv. turcizme i za bo-sansku leksiku. Poznavanje i razli-

kovanje stilisti~kih kvalifikacija rije~i~ini osnov jezi~ke kulture. Tek ukontekstu rije~ poprima svoju istins-ku vrijednost i snagu. Mi zapravoovim rje~nicima ne saznajemo kojeod unesenih leksema spadaju u tzv."normalni" jezi~ki vokabular Bo{-njaka (stilski neutralan), a koje su sti-listi~ki obiljeène. Pojmovnu neu-tralnost, odnosno stilisti~ku "oboje-nost" leksema trebalo je obiljeìtizasebnim znakovima tzv. "tildama."

Pored navedenih nedostataka,Jahi}ev "Rje~nik" daje obilje materi-jala za poredjenje bosansko-bo{-nja~kg vokabulara sa hrvatskim i sasrpskim. U tome je njegova bitnaleksi~ka vrijednost. U osnovi je ovajvokabular u posljednih decenija (tj.u vrijeme Kraljevine i komunisti~keJugoslavije) bliì srpskom nego hr-vatskom usljed planskog i spontan-og medijskog srbiziranja bosanske(dakako i hrvatske) leksike. Hrvatskilingvisti i hrvatska jezi~ka zajednicarelativno su se uspje{no oteli posve-ma{njoj srbizaciji svoje leksike uposljednjem stolje}u, ali samo umati~noj dràvi. Srbizacija bosan-sko-bo{nja~ke i bosansko-hrvatskeleksike bila je intenzivna u Bosni iHercegovini sve do devedesetih.Pore|enje leksike po razlikama i posli~nosti pojmovnoga i stilisti~kogazna~enja pokazalo bi leksi~ko bo-gatstvo i iznijansiranost leksike u svatri standarda. (Izvanredan filolo{kiuzor za komparaciju: Razlikovni rje-~nik srpskog i hrvatskog jezika au-tora Vladimira Brodnjaka, Zagreb).Ranije filolo{ko znanje o bosans-kom vokabularu iz kojeg se ra|avlastiti izraz i stil je ovim "Rje~ni-kom" postalo o~iglednim i jasnim.Ono je o~igledno ne samo kroz fun-kcionalnu upotrebu bosanske leksi-ke (posebice u religiji, zanatstvu,kulturi ishrane, knjièvnosti), ve} i unjenom stvarnom ìvotu, u svakod-nevnoj komunikaciji. U tom smislupobo{nja~ene slavenizme u Jahi}e-vu "Rje~niku" smatram kako poj-movno tako i stilisti~ki vrednijim lek-semama od tzv. turcizama. Evo ne-kolicine takvih odabranih leksemaiz foneme U: u~enjak, u~evnjak,nau~enjak, nau~njak; ugasan, uga-


KULTURAKULTURA

54

siv - koji se moè smiriti; uhar - ukorist; uharnije - korisnije; ukoljica -sva|alica; uli{te - ko{nica za p~ele;upremase - nasuprot, naprotiv; u{-ljo - siroma{ak, bijednik ...

Ako je polazi{te i temelj svakekulture vrijednosna razli~itost i razli-kovanje, onda je ovaj "Rje~nik" is-punio svoju kulturnu misiju. Pojedi-nac i zajednica koji ostvaruju razli~i-tost ostvaruju sami sebe, svoje ivot-no samoosmi{ljenje. Da su seman-ti~ke nijanse zapravo su{tina jezi~kekulture po kojoj se razlikuju (~ak ipo glasovnom sastavu iste rije~i)mogu}e je dokazati brojnim prim-jerima iz Jahi}eva "Rje~nika," pose-bice pore|enjem njihova spoznaj-nog (ne i stilisti~kog) zna~enja sarje~nicima srpskoga i hrvatskogajezika. Ovdje nije rije~ samo o tzv.turcizmama, sa njihovom razli~itomvrijednosnom recepcijom (usljedkolonijalne turske pro{losti) u hrvat-skom, srpskom i u bosanskom jezi-ku, ve} o bosnaiziranim slavenizmi-ma. Tezu argementiram kroz dvijeodabrane lekseme: glagol "dahnu-ti", i orjentalizam "damar," tuma~e-njem njihova zna~enja u tri rje~nika.U Jahi}evu "Rje~niku" primarno jezna~enje "dahnuti" - odmoriti se saolak{anjem. U "Rje~niku srpskogajezika" autora M. Moskovljevi}a(Beograd, 190, 171) zna~enje je"odmoriti se", a u "Rje~niku hrvats-kog jezika" (Leksikografski zavod,Zagreb, 2000, 156) "dahnuti" jeprimarnoga zna~enja "udisanja,izdisanja (1), potom puhanja laho-ra(2), odmora, predahnuti, (3), i re}isa uzdahom" (4). Drugi primjer, tur-cizam "damar" u navedenom "Rje~-niku" srpskoga jezika zna~i "krvnaìla, puls" (169 str.), u navedeni"Rje~nik hrvatskog jezika" nije une-sena, a u Jahi}evu "Rje~niku" imastilsko (a ne srpski neutralno) zna~e-nje - su{tine ne~ije naravi. "Na{aomu je damar. Udario mu je u ìcu."(166)Jahi}evim i Isakovi}evim rje~nicimasasvim je razuvidno dijahronijsko-sinhronijsko opstojanje trojne ter-minologije u brojnim sadràjimakulturnog ivota Hrvata, Srba i Bo{-njaka. Trojna. terminologija treba

biti koncepcijska baza u izradi funk-cionalnih rje~nika bosansko-bo{nja-~ke, hrvatske i srpske leksike u BiH,kakav bi trebao biti i {kolski rje~nik.Iz takvih je leksi~kih temelja mogu-}e razumjeti da Jahi} u izradi svoje-ga "Rje~nika" nije koristio u ovojoblasti bitne izvore - zapo~eti proje-kat Instituta za jezik u Sarajevu jer jeprije rata u Bosni i Hercegovini(1992-1995) postavljen metodolo{-ki i jezi~ki "dvovarijantno", bez bo-sansko-bo{nja~ke varijante. Cijeni-mo me|utim da izrada {kolskogarje~nika pretpostavlja kori{}enjematerijala za navedeni projekat, od-nosno kori{tenje nekolicine bitnihmonografija. Prva monografija je"Vi{estrukosti u nastavno-nau~nojterminologiji i njihova upotreba u{kolama SR BiH" (Sarajevo, 1979),autorice Mevlide Karadà Gavri}.Druga, sadràjno jo{ iscrpnija i bit-nija jest "[kolski rje~nik termino-lo{kih vi{estrukosti" (I-XII Sarajevo1990), autora Milana [ipke. Kaoizvor svome "Rje~niku" Jahi} ne na-vodi leksi~ki nezaobilaznu mono-grafiju H. Vajzovi}: "Orijentalizmi uknjièvnom djelu. Lingvisti~ka anali-za" (Sarajevo, 1979). U monografi-ji je obra|ena frekventnost orjenta-lizama u izabranim djelima pisaca izBiH u odre|enom vremenskomrazdoblju, njihovim pore|enjem sasrpskim i hrvatskim piscima, pri ~e-mu je iskori{teno oko 30.000 stra-nica knjièvnoga teksta. Jahi} nijekoristio vrlo poticajnu studiju E.Kujundì}a "Starija bo{nja~ka knjigakao izvor leksi~ke gra|e bosanskogjezika""u kojoj su popisani svi(arhivski i bibliote~ni sa signatura-ma) izvori u Sarajevu za pisanu rije~Bo{njaka na arebici. (Op{irnije u~asopisu "Bosanski jezik 1, 1997,Tuzla 1997)

Ako je postulat i smisao kulturejednog jezika, njegove standardiza-cije da osigura nesmetanu komuni-kaciju jezi~ne zajednice onda sa as-pekta leksi~ke polisemije Jahi} to usvojem "Rje~niku" to ne ostvaruje,ili ostvaruje na relativno niskoj razi-ni. U "Rje~niku" nije naime primije-njen osnovni princip jedna leksema- jedan pojam. Ovaj princip dakako

da nije mogao biti primijenjen u sti-listi~kom sloju leksema, ali moj op}iuvid u opis zna~enja unesenih lek-sema rezultira vrlo visokim stup-njem polisemije, {to dakako nijekvalitet ni {kolskog niti rje~nikapredvi|enog za komunikaciju. Op-}eznana pojava da jedna rije~ (pose-bice u razli~itim periodima) ima raz-li~ito zna~enje - bitno je i za tuma-~enje mnogih rije~i u ovom "Rje~ni-ku." Tu leksi~ku pojavu nije mogu}eizbje}i, ali ju treba u rje~nicima sve-sti na najmanju mjeru. U mnogimprimjerima to ~ini i autor "Rje~nika"sa uo~ljivim nijansiranjem u seman-tici pojedine lekseme, zu ~iji opis upravilu donosi (stilisti~k-pojmovni)kontekst. Ipak je polisemija ostalabitno obilje`je, posebice u tzv. turci-zmima. Evo nekoliko odrednica izfoneme B: beg - sa {est zna~enja;beglu~kinja - sa pet opojmljenja; bo-gaz - sa ~etiri zna~enja; boj - sa {estzna~enja; bostan - sa tri zna~enja. Ugotovo svakoj fonemi prisutne subrojne lekseme sa vi{e od tri zna~e-nja. Polisemija bitno smanjuje op}e-komunikacijsku vrijednost ovoga"Rje~nika."

Frazemi jesu bitna osobenostsvakog pa i jezika Bo{njaka, i u nji-ma je prepoznatljiva kako kulturnapovijest jednoga jezika, tako i go-vorna zbilja. I u ovom domenu bo-sansko-bo{nja~ke leksike rije~ je ofonetsko-morfolo{kom spoju sla-vensko-bosanskog sa islamsko-turs-kim idiomom, ~udesnom spoju ukojem je sadràna magija autohto-nosti i osobenosti bosanskoga izra-za u jezi~koj slavenskoj zajednici.Jahi} me|utim nema mjere u uno-{enju frazema, ~ime dovodi u pitan-je svoje jezi~ko znanje i osje}anje.Pored vi{e stotina aktuelnih, iz ì-vog govora preuzetih frazema, Ja-hi} unosi mnogo preìvjelih fraze-ma koje odavno ne opstoje u je-zi~koj zbilji ju`noslavenskih muslim-ana. Ovoj recenziji prilaèm uì iz-bor takvih frazema.

Leksi~ki je najbitniji doprinos"Rje~nika" u brojnim leksemamakoje su stolje}ima, i do danas mar-kacija bosanske izemdju srpske i hr-vatske leksike. Nisu to samo bosnai-


KULTURAKULTURA

zirani turcizmi ve} prvenstveno bos-naizirani slavenizmi, ~iju dijahronijuJahi} dokazuje od "Potur-[ahidijinarje~nika" (1631), kroz usmenu i pis-anu rije~ Bo{njaka od sredine 18.stolje}a (posebice kroz Ljetopis mu-la Mustafe Ba{eskije), sve do krajadevedesetih godina. Osobita je vri-jednost "Rje~nika" da pored poj-movne, brojne lekseme jesu opisa-ne i kroz stilisti~ku razinu. Tek nastilisti~koj razini rije~i oìve, zablista-ju svojom zapretanom magijom,dubinom, sjajem i snagom. Sve sete vrijednosti nalaze u osobenomslavensko-orjentalnom fonetskom imorfolo{kom spoju - markaciji bo-sanske leksike: "Nemoj to bucati,hajvanu jedan!" (129); "hasta samkad te vidim, a budalim kad nevidim! (130); "Majko, Haso ~opapitu!" (151) Evo jo{ nekolicina lek-sema - dokaza da pored dubleta usrpskom i u hrvatskom jeziku post-oje u bosanskoj leksici vlastite lekse-me istoga zna~enja:dvogled, dale-kozor, durbin; {ibica, ìgica, }ibra;uìvanje, blagovanje, }eif; ugao,kut, }o{ak ... Pored brojnih "triple-ta" postoje u "Rje~niku" jo{ brojnijelekseme (gradjene na istom slavens-ko-orjentalnom i obrnutom spoju)koje su svojstvene uglavnom bosan-skoj leksici, kao napr.: cimati se - kli-mati se (137); ~aditi - od dima pocr-niti (140); ~upavac , ~uponja - mla-di}, mu{karac ~upave kose (152);~upati se - sa nekim se fizi~ki suko-biti, "po~upati) (152); dohakati -do}i kome glave, upropastiti (177)dokusuriti - dokraj~iti, okon~ati(178); drapiti - negdje ~amiti, leàtiu zatvoru (182) ...

Vrijednost "Rje~nika" je i u ~inje-nici da dokazuje da brojni leksemi ukontekstu i van konteksta imaju raz-li~ita zna~enja u bosanskom, srp-skom i hrvatskom jeziku. (U tomsmislu uporei naprijed izdvojeneprimjere - slavenizam "dahnuti" iturcizam "damar", sa njihovim raz-li~itim opojmljenjem u tri navedenarje~nika).

Saètak

Jahi}ev "[kolski rje~nik bosanskog

jezika" izraz je bo{nja~ke jezi~ke sa-mosvijesti o leksi~koj zasebnosti bo-sanskog u odnosu na srpski i na hr-vatski jezik.Tu zasebnost dokazujevokabular rje~nika koji sadrì oko15.000 rije~i odrednica odnosnooko 30.000 izvedenica. Mada je"Rje~nik" po koncepciji i po meto-dologiji izvedbe jedno kontradiktor-no djelo, ono je leksi~ki korisno, jerbitno pro{iruje i oboga}uje ju`nosla-venski vokabular. Po ovom je "Rje~-niku" razuvidno da je bosanska lek-sika pored svojeg autonomnoga vi-{estoljetnoga razvoja u isti mah obli-kovana kroz tzv. varijantsko ukr{ta-nje, proìmanje i razlu~ivanje u od-nosu na srpsku i na hrvatsku leksi-ku. Time je bosanska leksika u tije-ku vi{e stolje}a bila u tzv. povoljni-jem poloàju, koji je do danas ostaoprepoznatljiv u brojnim leksemama.Ovu je prepoznatljivost mogu}edokazati i kroz semanti~ki diferenci-rane rije~i, parove koje nisu karak-teristi~ni ili su rijetki kao semanti~kidiferencirani parovi u srpskoj i uhrvatskoj leksici. Izdvajam nekolikoprimjera: hri{}anin (pravoslavac),kr{}anin (katolik); okolina (sociolo{-ki pojam), okolica (zemljopisni po-jam); metalni (proizvod), metalski(radnik); jezi~ni (lingvisti~ki), jezi~ki(anatomski). Sve je to vi{evjekovnabosansko-leksi~ka stvarnost kojudokazuje ovaj "Rje~nik." U tom smi-slu jo{ jedan leksi{ki argument au-tohtoniji bosanske leksike: "Kada~ujete ...

Naporedimo li Jahi}ev "Rje~nik"novijim rje~nicima srpskog i rje~ni-cima hrvatskog jezika objavljenim uposljednjoj deceniji, posebice napr."Razlikovnom rje~niku srpskog ihrvatskog jezika" V. Brodnjaka(Zagreb 1991), dospijevamo ned-vojbenu zaklju~ku da je nekadanjish. hs. jezik bitno druga~iji u leksici,i da se bosanska leksika jo{ dubljerazlikuje od srpske i od hrvatskenego {to se one razlikuju medjusob-no. Takve razlike nisu posljedica sa-mo razli~itoga povijesno-kulturnogarazvoja ve} i svjesnog lingvisti~kogarada kakav je i Jahi}ev "Rje~nik."Sude}i po prete`no turciziraju}ojleksici (sa oko 70 % leksike turciza-

ma) procjenjujemo da budu}a iz-gradnja i savremena standardizacijabosanskog leksika ni na op}eko-munikacijskoj razini ne}e biti umje-rena ve} prili~no radikalna. Takva jeocjena medjutim suprotiva prokla-miranom "srednjem putu" u izgrad-nji bosanskoga standarda, konjuk-tivnoj normi koja je promoviranana samom po~etku standardizacije,posebice u "Pravopisu bosanskogjezika, Sarajevo 1995. Sude}i poJahi}evu "Rje~niku", izgradnja bo-sanskog jezika bit }e autohtona,svoja, bitno druga~ija od srpskog iod hrvatskog jezika. Postavlja seme|utim pitanje da li }e takvu or-jentaciju prihvatiti jezi~ka zajednica.Sude}i po Jahi}evu "Rje~niku" bo-sanski leksik nije bio ni u pro{losti,niti je danas jednak srpskom niti hr-vatskom. A u bliskoj budu}nosti tajbi leksik trebao biti svoj. Nalikovatisamom sebi. Ako je tendenca hr-vatske jezi~ke politike da "se zatruturcizmi" (lingvista Ivo Pranjkovi},tokom nau~noga simpozijuma uBe~u 27./28. 9. 2002), ili da "tur-cizmima nema mjesta u hrvatskomjeziku u neutralnom tekstu" (DaliborBrozovi}, tako|e u Be~u na pome-nutom simpozijumu), odnosno daneki od vode}ih hrvatskih i srpskilingvisti (posebice Branko Brbori},naprimjer na istom simpozijumu uBe~u) ne prihvataju bosniku ni bo-sanski jezik (ve}, eventualno "bo{-nja~ki" i tzv. "bo{njakistiku"), ondaje Jahi}ev "Rje~nik" svojevrsni lek-si~ki inad bosansko-bo{nja~kog je-zi~kog prava na razli~itost. Budu}ida nauka nije inad, ve} put traganjaza istinom, u mojoj recenziji Jahi-}eva "Rje~nika" zalaèm se za kon-juktivnu normu u bosanskom stan-dardu, takvu koja }e biti samostalnau odnosu na srpsku i na hrvatsku, uisti mah spram njih biti otvorena itolerantna, a u smislu prihvatanja ipriznavanja norme koja vrijedi zasusjedne jezike, odnosno za tzv.mati~ne varijante srpskoga i hrvats-koga jezika. Ovo je polazi{te primi-jenjeno i u recenziji "Rje~nika" Dè-vada Jahi}a sa aspekta standardiza-cije leksike na op}ekomunikacijskojrazini u bosanskom jeziku.


KULTURAKULTURA

Nedavno su Ameri-kanci utvrdili da je uAmerici nivo inteli-gencije kod {kolskeomladine u posljedn-

jih 20 godina opao za 15 %. Kaoglavnog krivca su ozna~ili ra~una-re i ostale elektronske medije, kojisu u~enike odvratili od umnih ak-tivnosti u ra~unanju i od ~itanja,posebno knjiga.

Ni u zapadnoj Evropi stanje ni-je mnogo bolje. Najnoviji rezultatiistraìvanja obrazovanja mladih uNjemma~koj dali su poraàvaju}erezultate i ova zemlja se po kvali-tetu studija i {kolstva nalazi naniskom mjestu u evropskim raz-mjerama.

Gdje su tu Bo{njaci, kojih poprocjenama izvan mati~ne zemljeima vi{e od 800 000. Po{to nasje prema poslednjem popisu iz1996.g. godine bilo u Bosni tekne{to preko milion, onda broj

Bo{njaka u dijaspori nije zane-marljiv. Od evropskih zemalja,Bo{njaka je najvi{e u Njema~koj,preko 350 hiljada, slijede [veds-ka, Engelska, Austrija i td.

Kako srednjom linijom?

Bo{nja~ko kulturno bi}e udijaspori je uglavnom prepu{tenostihiji i ono se vremenom uru{avai nestaje. Kulturna zbivanja sunaj~e{}e svedena na gostovanjetzv. mega zvijezda ( tako oni sebeoslovljavaju na plakatama) jugoturbofolka. Tu vlada pravi haos inevi|eno utrkivanje da se svakeprigode okupe Bo{njaci u {to ve-}em broju i uz skupe ulaznice i ci-jene jela i pi}a "opuste u doma-}em ambijentu." Treba otvoritineke od listova pred takvim sku-povima, a to su nja~e{}e Bajrami,te do~eci Nove godine ili nekidrugi praznici i vidjeti koliko jehaos i neukus u utrkivanju ogla-{avanja "najboljih". A onda i nasamom skupu vidjeti kakav je kva-litet programa. To posebno {tetiveli~inu i zna~aj na{ih vjerskihpraznika i obilje`ja. Na tim tzv "Bajramskim sijelima" uglavnompreovla|uje jedan va{arski ambi-jent, obiljeèn neukusnim muzi~-kim programom, rekao bih ki-~om, nadmjetanje posjetioca u{to boljoj garderobi i sa {to skup-ljim mobilnim telefonom, a sve

za~injeno mirisom }evapa izakoga stoji nastojanje organizatorada se uzme para vi{e. I njih trebarazumjeti, jer su honorari pjeva~aenormno visoki

Ima i tu izuzetaka, kao {to suzajednice u Frankfurtu, Düssel-dorfu, Münchenu i jo{ neki poku-{aji sa slabijim rezultatima. Mati~-na dràva i njena diplomatskapredstavni{tva ni pribli`no nisuodgovorni u odnosu na ovo ve-liko pitanje. Nas nema koliko Ki-neza, da bi neko u vlastima Bos-ne mogao da ra~una da se asimi-lacija Bo{njaka u dijaspori ne}eodraziti na opstanak Bo{njakauop{te. Prije dvije godine sam pi-sao o ovome problemu jednomuvaènom diplomati, s molbomda se zauzme kod dràvnih orga-na kako bi se ne{to preduzelo dase dalje ne srlja u kulturnu prova-liju. Do sada mi se javio samo jed-nom re~enicom "Va{e pismo mije simpati~no." Jedino Islamskazajednica preduzima ne{to i starase da o~uva kulturni (uz vjerski)identitet Bo{njaka. Ali ona objek-tivno nije u mogu}nosti da seadekvatno nosi sa ovom proble-matikom.

Nisam jedini {to poznaje i ne-ke vrhunske pjeva~e sevdalinke(po kojoj smo postali ~uveni u svi-jetu mnogo prije sada{njih pje-va~a i mobilnih) i umjetnike in-strumentalne muzike. Nave{}u je-

VRIJEME ZAGLUPLJIVANJA


Kulturno bi}e Bo{njaka u dijaspori

pi{e:

Murat BALTI]

KULTURAKULTURA

“Zabava miliona...

dan primjer. U njema~kom gradi-}u Kall svakog ljeta se odràvafestival izvorne muzike muslima-na. U kontaktu sa organizatori-ma, pristali su da uvrste i Bosnusa polu~asovnim programom. Izahtjevali strogo da to bude izvor-ni instrument, bez poja~ala i zvu-~nika. Odmah sam se sjetio saza.Telefonirao sam i molio na ne-koliko mjesta i informisao i nekepjeva~e, ali se nije mogao pro-na}i saz. Onda sam traìo i har-monika{a. Javilo se mnogo onihsa sitisajzerom, ali od dva tri har-monika{a {to sviraju bez ozvu~e-nja nisam mogao na}i nijednog.Nekako sam uspio da prona|emjednog Makedonca, koji je izveona violini odli~an splet bosanskihnarodnih pjesama i igara. Publikaje traìla i vi{e, pa je on svirao 15minuta preko predvidjenih polasahata. I jo{ ne{to, mnogi Nijemcisu se glasno pitali otkuda violinau Bosni. A ja i gospodin Angelovsmo im odgovorili da Bosna imasaz i jo{ mnogo lijepih instrume-nata narodne muzike. Neke nje-ma~ke novine su to zabiljeìle, a i~injenicu da u publici nije biloBo{njaka.

Nastava na maternjem jezikuse topi i sve je vi{e mjesta gdjeona nestaje. Tako su u Aachenu(najstariji bosanski dèmat u Nje-ma~koj, pro{le godine obiljeìo

25 godina postojanja) roditeljijednostavno prestali da {alju djecuna nastavu na maternjem jeziku,iako postoji kvalifikovani profe-sor, koji je taj posao godinamaobavljao. Onda su njema~ke vlastinastavu ukinuli, jer nema intere-sovanja. Treba li komentar naovo? Ili pri~a jednog profesoraBo{njaka da roditelji Bo{njaci {a-lju svoju djecu na nastavu na srp-skom i na hrvatskom jeziku, ali nei na nastavu na bosanskom.Hajd´ {to ih {alju tamo, ali {to ihne {alju i na nastavu na svom jezi-ku.

Kako srednjom linijom?

Bo{njacima, pored genocida iz-vedenog nad njima u vrijemeagresije, prijeti ni{ta manja opas-nost nestanka asimilacijom. Tu jenajvi{e ugroèna tre}a generacijaBo{njaka, koja ve} stasava u ino-stranstvu. Mi smo ve} odavno po-znati kao narod koji lahko op-ra{ta, ali i koji jo{ lak{e zaboravl-ja. Opra{tanju nas u~i islam i to jedobro, ali nas niko nije ovlastioda zaboravljamo svoju historiju isvoju kulturnu i vjersku pripad-nost. Valjda smo nau~ili, naàlostna sopstvenoj koì, da se zabo-ravnima historija ~esto ponavlja.U savremenom svijetu, gdje suciljevi jedino okrenuti potro{a~-

kom mentalitetu obi~nog gra|a-nina, opasnost najvi{e vreba ma-lobrojne. Oni se lahko utope ukolote~inu koja ih okruùje i jed-nog dana, ali kasno, mogu kon-statovati da to nisu oni ljudi kojisu namjeravali da budu i opstanuBo{njacima. Mi spadamo u malo-brojne narode, i sa slabom situa-cijom u Bosni, gdje prinudni up-ravnik moè da uradi {ta i kakoho}e, moramo postupati dvostru-ko odgovornije. Moramo pri sva-kom pokretu voditi ra~una kudanas to vodi. Ne zbog nas samih,nego zbog sjutra{njice, koju ost-avljamo na{im potomcima. A naj-bolje }emo se sa~uvati ako vodi-mo ra~una o svojoj vjeri i svojojkulturi. Jedino preko njih moè-mo opstati u ovom te{kom svijetusve zahuktalije globalizacije, kojase sigurno i precizno planira, i nanas tako malobrojne. Moèmo seugledati na mnoge oko nas, i onekoji se gr~evito bore za o~uvanjejezika i one koji se jeftino proda-ju. Ja bih rekao da smo mi u ovudrugu grupu. Imao sam prilike dau mnogim bo{nja~kim domovimauvidim i kako se govori i {ta seslu{a. Rekao bih da se ne ~itadovoljno, pa i od dnevne {tampe,rado se ~itaju izdanja iz drugihdràva. Slu{aju se novonabacanestvari, ni{ta manje i od onih auto-ra sa kojima se ~astan Bo{njak nebi nikada pozdravio.

A jezik je pri~a za sebe. Sve jemanje djece koja govore i u svo-joj ku}i bosanskim jezikom. Tu imsvesrdno pomaù roditelji, naro-~ito majke, koje ne vode brigu otome kako se govori u ku}i. U na-{im ku}ama nema vi{e nena, kojesu bile prave institucije u odgojuunuka u svojoj kulturnoj tradiciji.Slu~ajno sam slu{ao razgovor jed-ne majke telefonom sa svojomprijateljicom. Pola rije~i su bilenjema~ke. Ta èna ne zna dovolj-no ni njema~ki, a o~igledno je dajoj nije stalo kako }e joj djeca go-voriti. Na kraju sam je zamolio dasa djecom i prijateljicama Bo{nja-kinjama govori bosanskim. Onase nasmijala i pitala me "a {ta mi


KULTURAKULTURA

...i}e, pi}e...

je to bosanski". Rekao sam joj on-da da zamisli da je u razgovoru saNjemicom ubacivala neku rije~ ilire~enicu na bosanskom, sigurnobi joj Njemaica spustila slu{alicu.A veliki sigurno planiraju i vodebrigu. Jer zamislite da se nekousudi da pokrene pitanje asimila-cije Amerikanaca.

Nedavno sam i{ao na sastan-ak pisaca kelnske regije. Na uliciu Kölnu jedna èna mi je uru~ilanaljepnicu i letak. Tamo je stajaloda se ne smije dozvoliti amerika-nizacija njema~kog jezika i nje-ma~ke kulture. U potpisu Dru{tvoza o~uvanje njema~kog jezika. Nasamom sastanku, jedan njema~kikolega je govorio vi{e od dva sa-hata o ugorènosti njema~kog je-zika od engelskog i potrebi za gr-~evitu borbu za njegovo o~uvan-je. Malo ko }e u to povjerovati, alizar do skoro interesantna PjesmaEvrovizije nije o~it primjer. Svje-doci smo da se tamo sve pjeva naengleskom, pa i Rusi, Nijemci,Turci i zamislite Englezi, Irci i[koti. Pro{le godine su se samoAustrijanci odvaìli da pjevaju nasvom maternjem, njema~kom.

Da se upitamo:

Koliko smo organizovali kon-cerata na{e sevdalinke? Koliko zana{u i koliko za publiku zemlje ukojoj ìvimo? Koliko je takvihkoncerata bilo za saz ili folkor?Lahko je odgovoriti. Mnogi neznaju, a evo radi informisanja nji-ma, poznatu sevdainku "Kraj ta-nahna {edrvana," nije napisao ni[anti}, ni neki narodni pjeva~ izBosne nego li~no slavni njema~kipjesnik Heinrich Heine. Ili, dapodsjetimo, da je najve}i njema~-ki pisac i pjesnik Goethe preveocijelu Hasanaginicu* jo{ prije 220godina na njema~ki jezik, objavioje i izjavio da svijet nema takvebalade. Upitajmo se koliko na{adjeca znaju o njoj i imamo li jeponuditi da je pro~itaju na na{emjeziku. Osim, ako neko ne planirada odustane od toga da je Hasa-naginica na{a balada, a decenija-

ma se sa dva susjedna naroda vo-di pravi nau~ni rat, jer oni ho}eda je prisvoje. Imam, na àlost,utisak da bismo im je prodali ilizamijenili za jednu [abanovu iliCecinu.

[ta bi valjalo raditi?

Po mom mi{ljenju, svi imajupravo da u~estvuju i da se tak-mi~e. I novokomponovani, ali iostali. Zato bi pod hitno trebaloosnovati neke kulturne institucijeza dijasporu. Ali ih ne samo os-novati, kao {to smo to uradili sakongresima dijaspore. Nego ihtreba i podràti, nadgledati, suge-rirati im i sl. Mi bismo trebali or-ganizovati mini festivale izvornemuzike, bosanskog folklora. Tak-mi~enja sazlija i primova, kao iostalih narodnih instrumenata izBosne. Takmi~enje recitatora do-ma}ih autora. Takmi~enje u go-vorni{tvu bosnaskim jezikom. Sveto najprije na lokalnom, a onda ina nivou dràve u kojoj ìvimo.Za sve to treba malo napora i vre-mena, a ne i mnogo sredstava.Mi to moèmo i moramo, jer nebi niko od nas bio sre}an akobismo mu danas predo~ili da nje-govi unuci ne}e znati ni bosanskijezik, ni bosansku kulturu, pa vje-rovatno ni na{u vjeru. Za historijuje to ni{ta. Jer od tri puta, koja

imamo u inostranstvu, treba daodaberemo onaj srednji, a taj jeintegracija. Drugi dva vode i tojedan u asimilaciju, a drugi u izo-laciju. A poguban je i jedan idrugi.

Na kraju, autoru ovog tekstanije ni na kraj pameti bila nam-jera da dijeli lekcije drugima. Nap-rotiv, i sam je jedan od onih kojiìve u dijaspori i sa jednako veli-kom brigom prati odrastanje svo-je djece i pla{i se ho}e li mu po-tomci biti Bo{njaci ili ne. A akonestanu i utope se u druge, bezsvoje kulture i svoje vjere, autorsmatra da nije postigao ni{ta u i-votu, pa makar imao i deset ku}au Bosni, sto mercedesa najnovijeklase i milijardu eura na kontu.On je ve} napravio naljepnice satekstom : "Bo{njaci, u svojoj ku}ibosanskim" koje }e prvo podijeli-ti svojim uku}anima, a ondaponuditi i ostalim sunarodnicima.Smatram da s ostalima treba ìv-jeti uz visok stepen tolerancije, aliobavezno znati i za sebe i za svo-je. A svaki narod ima mnogo to-ga lijepog da ponudi i svojoj djecii drugima. Pa i mi Bo{njaci.

* Hasanaginica je prvi put prevedena i ob-javljena na njema~kom 1778. godine u Leipzigu,kada je Goetheu bilo 25 godina, a zatim ponovo1825. u Halle-u, te iste godine objavljena nafrancuskom u Parizu i na ruskom u prijevoduA.H. Vostokova.


KULTURAKULTURA

...igra i pjesma”

Po~injem pisati ovaj tekstsa prizivanjem sje}anja izrane mladosti dokle meona mogu odvesti, èle}iizvr{iti selekciju nad nji-

ma. Ali i pored èlje da neka sje}anjapresko~im i zaboravim, ona ipak upo-rno postaju ja~a i "izviru iz mene" bje-è}i od zaborava. Zato rado po~injemsa sje}anjem na prvi moj bajram izdjetinjstva, kojem sam zajedno sa svo-jim babom prisustvovao u na{oj starojdàmiji i moj prvi bajramski poklon,kojeg mi je babo tada kupio; jedannarandàsti "{liper" kojeg je u novins-ki papir zamotao na{ stari halvedìja.Nisam tada ni mogao sanjati da }emoj ìvotni put biti vezan za dèmat idàmiju. Kada mi je otac u jednomrazgovoru sa na{im starim adòm re-kao da on razmi{lja o mom odlasku umedresu i da bi on èlio da prihvatimtaj poziv (a to je bilo negdje u mompetom ili {estom razredu osnovne {ko-le), moje misli su ve} tada bile vezaneza "veliki grad" i ìvot u njemu. Ondaje do{lo vrijeme boravka u medresi, isje}anaje na teravijska druènja "mla-dih softi" po svim krajevima na{e lije-pe Bosne, zatim matura, vojska, prvaslu`ba.

Do{av{i iz vojske u Sarajevo u Star-je{instvo IZ-e BiH da traìm "posao",prvo {to mi je tada{nji vjersko prosv-jetni referent Starje{instva IZ-e rahm.h. Alija Kusturica predloìo, bio je"rad u dijaspori" i to u Njema~koj. Tajprijedlog nisam prihvatio iz puno raz-loga, a jedan od njih je {to nisam htioi}i iz Bosne, ne slute}i da }e me na-kon dvadeset godina "sudbina" ipakdovesti u dijasporu.

Prva moja slu`ba je bila u lijepom"kraji{kom" dèmatu Skucani Vakufkod Sanskog mosta. Tu sam ostao dvi-je i po godine, odakle sam se zajedno

sa porodicom premjestio u jedan odnajljep{ih bosanskih dèmata, Divi~kod Zvornika. Divi~ je vaìo za zdravumuslimansku sredinu i ljudi su od da-vnina ovdje ~uvali i njegovali vrijednos-ti uzvi{ene vjere dini islama, a poseb-ne radosti su bile prisustvo u dàmijivelikog broja mladih. Krajem sedam-destih i po~etkom osamdesetih godinana ak{am namazu, a ponekad i na ja-ciji namazu bilo je i po stotinjak mu-sallija, od kojih su ve}ina bili mladi.U~enje ezana se nikada nije preskaka-lo, a ne pamti se kada je u dàmiji bilomanje od pet klanja~a.

Zatim je do{la ´83 godina i monti-rani procesi. Tada je zbog zatvaranjana{eg glavnog imama Husejn ef.Smaji}a u Zvorniku narod masovnoodvo|en na saslu{avanja. To su bilalo{a vremena za vjernike, a naro~itonas imame. Onda su do{la "demokrat-ska vremena" kada smo svi prièljki-vali slom komunizma i odràvanje slo-bodnih demokratskih izbora. Naravnoda smo i mi iz Divi~a dali svoj dopri-nos u tome. U na{oj dàmiji smo osno-vali stranku SDA-Zvornik uz u~e{}esvih ostalih dèmata. Stranka SDA nanivou dràve BiH je pobijedila, patako i na op{tinskom nivou na{eg gra-da. Bili smo svi radosni {to ispra}amo"stari reìm" i ponadali se "boljim vre-menima". Onda dolazi vrijeme rata uHrvatskoj i pucnji po Bosni. Tada po~i-nje doba zastra{ivanja, zagonetnihubistava i misterioznih nestanaka po-jedinih aktivista SDA.

Strah se ve} bio podobro uselio uljude, a naro~ito je te{ka situacija bilau pograni~nim krajevima sa Srbijom,uz Drinu i njenu okolinu. Prije po~etkaagresije na Bosnu i Hercegovinu uZvorniku je, po popisu stanovni{tva iz1991. godine ìvjelo 81.111 stanov-nika, od ~ega 59% Muslimana (Bo{-


SVJEDOÊNJASVJEDOÊNJA

60

Sudbina jednog imama

pi{e:

Ruvejd JAHI]

Moj put od logora doSLOBODESLOBODE

Kaù da okupacija moè bitinajteì period ìvljenja pod ne-kom vla{}u, a ja sam to u stvar-nosti i osjetio i oìvio. Taj mjesecdana je ~ini mi se bio gori od ne-koliko mjeseci provedenih u lo-gorima smrti. A okupacija je ta-ko|e te{ka stvar. Tu ~ovjek ìvipo direktivama i èlji drugih.Nema{ svoje slobode, nema{ si-gurnosti, nema{ ni u kome os-lonca i nikada ne zna{ kada }eneko do}i da ti nanese zlo.

njaka), 38% Srba i 3% Jugoslovena.Vlast je bila podijeljena na paritetnojosnovi izme|u SDA i SDS. Tada dolazido stvaranja srpskih autonomnih obla-sti, a podjela se ve} nazirala u svimgradovima gdje je bilo Srba u vlasti.

U mjesecu ramazanu, dok sam bo-ravio u itikafu, saznao sam za napadSrba na Bijeljinu, te okupaciju cijelogpodru~ja. Naro~ito je te{ko bilo za sa-me mje{tane Bijeljine i okolice koji suse tada nalazili u vrijeme boravka zlo-glasnog Arkana i njegove jedinice natom podru~ju. Mnogi su ubijeni na li-cu mjesta, mnogi opet odvo|eni, mu-~eni pa ubijeni, a nekima se po odvo-|enju gubi svaki trag. Na dan rama-zanskog bajrama u gradu Zvorniku seodràvaju demonstracije protiv rata,ubijanja i odvo|enja ljudi, uglavnomsamo od strane na{ih ljudi, jer su sko-ro svi Srbi tih dana napustili Zvornik ipre{li na drugu stranu Drine. Taj dansam se susreo sa, ve} sada rahmetli,Asimom Hadì}em Dedom sa KulaGrada. On }e kasnije postati legendaodbrane Zvornika. Govorili smo o na-ma i na{im haljkavostima, kako u radutako i u svakom vidu organizacije, adotakli smo se mogu}eg izbijanja ratana na{im prostorima, naro~ito o na~i-nu odbrane kao i mogu}em otporu ag-resoru. Tada mi je predo~io neka svo-ja gledanja, a i pojasnio da su oni ve}izvr{ili neke pripreme oko odbraneZvornika i okoline. Mi smo ve} iz Divi-~a mogli vidjeti tenkove koji su bili pos-tavljeni sa druge strane jezera na pla-tou spred hidrocentrale u Malom Zvor-niku. Neke ubojite cijevi su bile okre-nute prema Divi~u, a ve}ina premaKula gradu. Napad na Zvornik je po-~eo u srijedu 08. aprila negdje u po-podnevnim satima, i ve} isti dan gradje bio okupiran, osim Kula Grada, ko-ja se punih 18 dana herojski branilasve do 26. aprila. Napad na Divi~ jeuslijedio po zauze}u Kula Grada neg-dje oko deset sati ujutro. Onoga danakada je izvr{en napad na Zvornik mje-{tani Divi~a su bili privremeno evaku-irani prema susjednim selima Zvorni~-ke op{tine (Liplje, Snagovo, Novo selo,Jo{anica,) a odatle dalje prema Kale-siji, Tuzli, Sloveniji i dalje. Me|utim ve-}ina ih se vratila odmah nakon nekoli-ko dana, da bi po zauze}u Divi~a od

strane srpske vojske svo mu{ko osob-lje od 15-60 godina starosti, bilo odve-deno 26. maja u logore u Zvornik i da-lje. U toj rijeci muhadìra koja je i{la uneizvjesnost, bio sam i ja sa svojomporodicom, stigao ~ak do Slovenije i tuostavio svoju porodicu i ponovo se vra-tio da podijelim sudbinu sa ovim ljudi-ma. Kada su ~etnici u{li u Divi~ bilismo odmah podvrgnuti maltretiranju,pretresu stanova, tu~i i odov|enju lju-di na salu{avanja, premla}ivanju i ubi-janju. Mene su u prostoru dàmije pu-na dva sata tukli petorica ljudi, {to ku-ndacima, ~izmama, rukama i nogama,tako da sam poslije dospio u bolnicusa prebijenih pet rebara i velikim na-teklinama od ~ega i dan-danas imamposljedice na zdravlju.

Kaù da okupacija moè biti naj-teì period ìvljenja pod nekom vla{}u,a ja sam to u stavrnosti i osjetio i doì-vio. Taj mjesec dana je ~ini mi se biogori od nekoliko mjeseci provedenih ulogorima smrti. A okupacija je tako|ete{ka stvar. Tu ~ovjek ìvi po direktiva-ma i èlji drugih. Nema{ svoje slobo-de, nema{ sigurnosti, nema{ ni u omeoslonca i nikada ne zna{ kada }e nekodo}i da ti nanese zlo.

Kada je 25. maja major Pavlovi}mje{tanima Divi~a pro~itao odluku dase oni po naredbi vi{e vojne komandemoraju iseliti za Olovo, shvatili smo datek od tada za mnoge od nas dolazete{ka vremena, sa isku{enjima, popra-}ena velikim opasnostima, koja su seiza toga krila. Po{to su nas sve, i maloi veliko, "strpali" u 13-tak autobusa,dva dana su nas vozili po putevima odZvornika, Vlasenice, Han Pijeska i na-zad opet do Zvornika i dalje prema Ka-lesiji i opet u Zvornik, da bi na auto-buskoj stanici u Zvorniku istjerali svemu{karce od 15- 60 godina starosti ina stadionu F.K. “Drine” postrojili i ot-premili u logor Novi Izvor. Bilo nas je

smje{teno prve no}i u dvije male pro-storije 174 zatvorenika, da bi se tajbroj ve} druge no}i smanjio za 11 zat-vorenika, koje su odveli i na svirep na-~in ubili (to se saznalo tek po otkopa-vanju grobnice u Glumini kod Zvorni-ka, kada su prona|ena tijela nekih odnastradalih iz ove odvedene grupe). Izovog logora su nas odveli u logor "ê-lopek", u kino dvoranu koja je prije ra-ta sluìla kao "Dom kulture". êlopekje ve}e naselje u kojem ìvi srpski ì-valj, a smje{teno je na {estom kilo-metru puta Karakaj - Kozluk - Bijeljina.To je bilo mjesto okorjelih ~etnika i izonog rata, pa je i u mirno vrijeme kroznjega bilo te{ko pro}i. U êlopek smostigli 28. maja, uz jako obezbje|enje,a nas je dalje ~uvala "civilna policija"koja je za svaku sigurnost na vratapostavila ogroman lanac, koji je opetzatvaran sa ogromnim katancem, a{kripa od lanaca i katanca je stvaralajezu i strah kod nas u logoru.

Tu ve} od prvog dana po~inju na{emuke. Prvo, puna tri dana nismo ni{tajeli, jer su bili "zaboravili za nas". Vo-de je bilo vrlo malo, pa smo nekadapet plasti~nih fla{a morali podijeliti na163 ~ovjeka. Poslije stradanja jednegrupe ~etnika kod kamenoloma u Jo-{anici, do{lo je do razmjene jednegrupe na{ih ljudi za mrtve ~etnike, a urazmjenu su oti{li: Biki} Omer, Tuh-~i} Jakub, Muratovi} Murat i Boji}Haso. Iza toga svaki dan su slijediletu~e, maltretiranja, oduzimanja novcai li~nih dokumenata, a onda i masov-na ubijanja. Ljude su tukli svim rekvi-zitima kojima su raspolagali (elektri~nikablovi, krampi{ta, drvene palije, è-ljezne cijevi i dr.), do iznemoglosti, ta-ko da ih je ve}ina gubila svijest i dugoostajala u komi. Prve osobe koje suubijene bili su Hadìavdi} Husejn iNurija, zatim Kapidì} Suljo i Aliho-dì} Ramo, koje su napolju ubili


SVJEDOÊNJASVJEDOÊNJANe mogu a da neke scene ovom prilikom ne spomenem. Otac

osjeti opasnot po ìvot svoga sina, prolazi naprijedpoku{avaju}i ga svojim tijelom za{tititi, makar i sam poginuo,potura svoje tijelo ispred sina u kojeg pucaju. Metak prolazikroz o~ev grudni ko{, otkidaju}i mu, pri izlasku iz tijela, velikkomad mesa, pa isti metak poga|a sina u srce od kojeg singine a otac ostaje da ìvi, te{ko ranjen. Prema onoj narodnoj

"nije kome je namijenjeno, ve} kome je su|eno". Bio je toslu~aj kod Mehmeda Pa{i}a i njegovog sina Edina.

kapetan “Zoks” i major Toro i njihovipratioci. Neki su poslije tih tu~a i umi-rali kao Tuh~i} Ejub, a neke su posli-je padanja u komu ubijali na svirepna~in: Biki} Damira, Atli} Aliju, Tuh-~i} Aziza, Kur{umovi} Himzu, \ihi}Seada, Mustafi} Aliju, Jahjagi} Fik-reta, Okanovi} Omera, Biki} [aba-na, Atli} Hasana ili prosto zaklali, kaoKapidì} Sakiba, Pezerovi} Zaima.Bilo je slu~ajeva da osobi prvo nacrtakrst na ~elu, a zatim stavi pu{ku u us-ta i upuca ~ovjeka, kao {to je bio slu-~aj sa Hadìavdi} Salihom. Bilo je tuodsijecanja pojedinih dijelova tijela:Hadì} Izetu su odsjekli palac, îka-ri} Enesu uho, Efendi} Zulkarnejnuspolni organ, Adnanu Efendi}u maliprst na lijevoj rucike, a Vahidu Halilo-vi}u su noèm proboli {ake.

Neznam koga bi od ovih ljudi mo-gao izdvojiti po svireposti i krvolo~nos-ti, jer su svi prosto uìvali u svome zlo-~inu, ali ne mogu da ne spomenemmo`da najgoreg, njihovog vojvodu Du-{ana Vu~kovi}a zvanog "Repi}", jerje ve}inu ovih ljudi on li~no pobio. âkje moglo bi se re}i to radio sa apetit-om prosto uìvaju}i u tome. Po nared-bi ovih krvnika mrtve su utovarali oniljudi koje oni odrede, a isti su i{li daistovare umrle, ali se nisu nikada vra-}ali. Tako su "oti{li" Okanovi} Nesib,Zahirovi} Salih, Halilovi} Salih i Sa-lihovi} Husejn. Ovo se sve de{avalo uno}i uo~i kurban bajrama 1992. g.Sutradan je "Repi}" odveo trojicu bra-}e: Kapidì} Smajla (pravnika), Se-ada (ing. tehnologije), Eniza (tek do-{ao iz vojske), te Atli} Seada, kojimase od tada gubi svaki trag. Major "To-ro" je mnoge odveo u Divi~ prisiliv{i ihda pokazuju gdje se krije zakopanozlato i sakriveni novac. Tako su svojnovac morali dati Efendi} Zijad, Hali-lovi} Ibrahim - Bajko, koje je isti vra-tio odmah u logor, a Halilovi} (Hasa-na) Ibrahim je odveden da pokaèzakopano porodi~no zlato i nakon togaje vjerovatno ubijen. Za "Vojvodu" smomorali pjevati posebnu pjesmu bezprekida po nekoliko sahata, a i za os-tale isto. To su bile one poznate ~etni-~ke pjesme koje su veli~ale "srpsko~ojstvo i ~etni~ko juna{tvo".

Na{e muke u logoru su iz dana udan postajale sve gore. Zadugo nismo

nazirali spas od ovih belaja i isku{e-nja, ali smo vjerovali da }e sloboda ispas ipak jednog dana bar nekima odnas do}i. Prolazili su dani jedan zadrugim izme|u straha i nade sve douo~i "vidovdana" 27. juna, kada jeonaj monstrum "Repi}" upao u na{usalu sa automatom i tada {to rafalno{to pojedina~no poubijao 22 na{a ~ov-jeka. Ubijeni su: Efendi} Zulkarnejn,Fejzi} Muharem i Meho, Muratovi}Ahmet, Atli} Avdija, Hadìavdi} Fa-rid, Kur{umovi} Ismail, Biki} Meh-medalija, ]ormehi} Ibrahim, Vejzo-vi} Hazir, Kulin Edin, Pezerovi} Se-

nad, Alihodì} Ahmet i Benjamin,Efendi} Hajrudin i Alija, KuljaninMustafa, Pa{i} Edin i Mujo, Tuh~i}Almir, Halilovi} Abdurahman... Osta-lim se ne mogu sjetiti imena. Danimasu ljudi iz Mahale u Malom Zvornikuposmatrali kako buldo`der zakopavamrtva tijela poginulih Bo{njaka u gra-dsko groblje Kazanba{a, koje su tu ka-mionima dovla~ili.

Poslije odvoènja mrtvih, valjalo sepozabaviti ranjenima, pa smo tada ja i]ormehi} Naser bili zaduèni da sebrinemo onoliko koliko moèmo o nji-ma. Ne mogu, a da neke scene ovomprilikom ne spomenem. Otac osjetiopasnost po ìvot svoga sina, prolazinaprijed poku{avaju}i ga svojim tije-lom za{tititi, makar i sam poginuo, po-tura svoje tijelo ispred sina u kojeg pu-caju. Metak prolazi kroz o~ev grudniko{, otkidaju}i mu, pri izlasku iz tijela,velik komad mesa, pa isti metak poga-|a sina u srce od kojeg sin gine, aotac ostaje da ìvi, te{ko ranjen. Pre-ma onoj narodnoj "nije kome je nami-jenjeno, ve} kome je su|eno". Bio jeto slu~aj kod Mehmeda Pa{i}a i nje-govog sina Edina. Zanimljiv je slu~ajpogibije bra}e Alihodì} Ahmeta iBenjamina, koji su bili iselili sa svojimocem u Tuzlu i ponovo se vratili posvoju smrt i to sva trojica. Ahmet je nalicu mjesta ostao mrtav, a Benjamin jebio te{ko ranjen u predjelu stomaka,gdje mu se utroba nazirala iz stoma-ka. @ivio je jo{ kojih pet minuta i nana{im rukama umro. Pred smrt nas jemole}ivo pitao ho}e li preìvjeti, kaoda mi o tome odlu~ujemo. Prije nano} do{ao je kod mene i molio da mune{to prou~im, jer je imao veliki strah,èle}i taj strah od sebe otjerati, i kaoda je nazirao svoj kraj i da }e nam ovobiti i opro{taj. Tako sam, eto, ja i mojkom{ija Mustafa, na{ u~itelj, gledaliumiranje svojih |aka.

Tra~ak nade u slobodu se pojaviou ponedjeljak 29. juna, kada su nassa dva autobusa prebacili u gradskizatvor, a odatle 15. jula u logor Batko-vi} kod Bijeljine. Logor Batkovi} je biosmje{ten na poljoprivrednom dobru"Batkovi}", odvojen od istoimenog na-selja nekih dva do tri kilometra, a odSave ga je dijelila skoro ista razdalji-na. To je kompleks zgrada napravljen


SKUPOVISKUPOVI

62

U mjesecu ramazanu, dok sam boravio u ítikjafu,saznao sam za napad Srbana Bijeljinu, te okupaciju

cijelog podru~ja. Naro~ito je te{ko bilo zasame mje{tane Bijeljine i

okolice koji su se tadanalazili u vrijeme boravka

zloglasnog Arkana i njegovejedinice na tom podru~ju.Mnogi su ubijeni na licu

mjesta, mnogi opet odvo|eni, mu~eni pa ubijeni,

a nekima se po odvo|enjugubi svaki trag.

za potrebe poljoprivrednog dobra, kojise sastojao od dva velika novoizgra|e-na hambara, za ostavu p{enice i ìta,duìne po 50 a {irine 20 metara. Krovje bio od selonita, bez betonske plo~e,a zgrada je imala puno prozora bezstakala, na kojima su bile ugra|ene~eli~ne re{etke. Zgrada je sa objestrane imala po dva velika otvora krozkoja su ulazile poljoprivredne ma{ine.Dolje su bile betonske plo~e. Uz ovedvije nove zgrade bilo je jo{ nekolikostarih zgrada u kojima je ~uvana sto-ka. Ono {to se odmah dalo zapaziti bioje novi, u ìcu, ogra|eni prostor duì-ne 40 metara, a {irine 15-20 metara.Na obje strane ovog prostora bile supostavljene novoizgra|ene kule straà-re, po uzoru na one iz njema~kih logo-ra i logora Jasenovac. Na njima su str-{ili naoruàni straàri. Logor je bioprepun ljudi koji su dovedeni prije nasna nekoliko dana, a u vrijeme na{egdolaska tu je bilo blizu hiljadu i po lju-di. Zamislite prostor duìne 50, a {iri-ne 20 metara, plus malo dvori{te, ukoji treba smjestiti 1500 ljudi, gdje }eoni jesti, spavati i kretati se, sa dva im-provizovana vanjska WC-a, te dvijeimprovizovane ~esme sa. Ovdje je situ-acija bila malo povoljnija u odnosu naonu u êlopeku, Su{ici, Luki kod Br~-kog i drugim sve logorima iz kojih susve dovodili ljude. Ali i dalje je prob-lem bilo, malo hrane, dok je vode barbilo dovoljno. I ovdje su tu~e bile sva-kodnevno, naro~ito u ve~ernjim sati-ma po postrojavanju zatvorenika, glas-noj prozivci i prebrojavanju. Bilo je tui nekoliko ljudi na kojima su se poseb-no iìvljavali i koje su posebno tuklisvaki dan po nekoliko puta kao: Mos-ta~evi} Nedima "beretku jedan" i Ku-rali} Mirsada "beretku dva," Aliju"konjanika", zatim jednog mesara izBijeljine i jo{ mnoge druge. Ovdje suljudi od posljedica tu~a umirali istuno} ili nekoliko dana kasnije, tako su,sje}am se, poslije te{kih prebijanjaumrli: prof. Ze~evi} Ferid i zlatar Hu-sejn ûr~i} iz Bijeljine, zatim SeadDeli} i jo{ neki kojima se danas nemogu sjetiti imena. Egzekutori koji suse najvi{e iìvljavali nad spomenutimlicima, kao i nad nama ostalima bilisu: Begovi} Gligor, Nikoli} Veselin,Zoran Zari}-Zoki, "Da~o", "Aco",

"Pani}", a od muslimana najvi{e zu-luma su ~inili: Fikret Smajlovi} - Pi-ke, Dèmal Zahirovi} - [pajzer, Om-er Brodli} i Esad Bekri}, i jo{ neki.Ljude su masovno odvodili na prisilnirad u sva okolna bijeljinska sela, kao ina sva poljoprivredna dobra {irom Se-mberije. Ne{to bolji tretman logora{auslijedio je po dolasku MKCK (Me|u-narodnog komiteta crvenog krià), odkada po~inje da se primjenjuje boljaishrana, te razmjena ljudi. Razmjenesu uglavnom polazile sa manjim bro-jem ljudi sve negdje do novembra, ka-da je uslijedila malo ve}a razmjena od150-160 ljudi). Mnoge ljude su direk-tno uz nov~ano pla}anje familije, pre-bacivali preko granice u tre}e zemlje.Ho}u ovdje spomenuti da je osimmene u logoru jo{ boravio moj kolegaOsman ef. Kavazovi}, imam iz Brezo-va Polja kod Br~kog, koji je posle svihmaltretiranja i {ikaniranja koje je doì-vio u Brezovu polju i Luki Br~ko, za-jedno sa svim svojim mje{tanima biosproveden do logora Batkovi}, a u raz-mjenu oti{ao u septembru ´92. g.

Moja razmjena je bila 26. aprila´93. g. Tada sam sa jo{ devet ljudi biorazmjenjen i do{ao u Tuzlu. Tu samvrijeme ratne ´93. i po~etkom ´94. g.proveo uglavnom u radu sa imamimamuhadìrima sa podru~ja sjeveroisto~-ne Bosne, koji su tih godina boravilina podru~ju Tuzle i njene okoline. Biloje te{ko vrijeme za sve Bo{njake, jersu svi putevi sa ostalim dijelom svijetabili zatvoreni, a glad se osje}ala nasvakom koraku. Pored gladi koja je bi-la prisutna, situaciju su jo{ teòm pra-

vila svakodnevna granatiranja sa nep-rijateljskih poloàja i masovna ranjava-nja i umiranja mnogih ljudi. Iz Bosnesam iza{ao krajem marta ´94. i u Slo-veniju kod porodice, poslije dvije godi-ne i dva mjeseca, stigao tek krajemmaja, jer sam imao problema u putuzbog viznog reìma kojeg su tog vre-mena provodile i Hrvataska i Slovenija.Namjeravao sam porodicu vratiti uBosnu i s njima zajedno dijeliti daljusudbinu, ali slovenske vlasti mi nisudozvoljavale povratak porodice u nesi-gurnu zonu zahva}enu ratom, tako dasam zahvaljuju}i "vezama" mog rah-metli punca, stigao u Njema~ku ugrad Lüneburg, na sjever Njema~ke,gdje me je i moju porodicu, prihvatilai privremeno zbrinula jedna njema~kamuslimanska familija. Tu smo privre-meno na{li topli dom, bratsku ljubav isolidaran odnos prema prebro|enimte{ko}ama, koje smo do tada ja, i mo-ja porodica pretrpjeli u periodu od ap-rila ´92. do juna ´94. g. U ovoj novo-formiranoj muslimanskoj porodici,na{li smo svoj privremeni dom, a ra-dosti vjere i njenih vrijednosti, smo za-jedno doìvljavali u krugu obiju poro-dica. Zato dugujem neizmjernu zah-valnost dragom Bogu koji je ovog ple-menitog ~ovjeka Hermana (Mahmuda)Behr, uputio zajedno sa njegovom po-rodicom na pravi put i koji su nampruìli za ta tri mjeseca boravka kodnjih gostorpimstvo i materijalno izdrà-vanje. Sudbina je htjela da se poslijeodlaska Ismet ef. Be~i}a u Sarajevo, akoji je bio inicijator formiranja dèma-ta Witten, moj imamski poziv nastavi uovom dèmatu i da tako budem u~es-nik u radu i kreiranju rada Islamskezajednice Bo{njaka u Njema~koj. Odtada je evo skoro deset godina ve}pro{lo kako se ~ovjek oslobodio okovarata, ali i dalje su prisutne traume ipodsje}anja na minulo vrijeme, kojemnikako da pobjegnem iz "~eljusti" ru`-nih snova i podsje}anja na njih.

Svi smo mi isku{avani na raznena~ine, a mnogo ima sli~nih ili gorihslu~ajeva. Ostaje dova dragom Allahud`.{. da sve muslimane sa~uva isku-{enja i belaja kroz koje sam ja i mojaporodica, kao i mnoge druge porodicepro{li.


SKUPOVISKUPOVIKada su ~etnici u{li u Divi~bili smo odmah podvrgnuti

maltretiranju, pretresu stanova, tu~i i odov|enju

ljudi na salu{avanja,premla}ivanju i ubijanju.

Li~no su mene u prostorudàmije tukli puna dva sata

petorica ljudi, {to kundacima, ~izmama,

rukama i nogama, tako dasam poslije dospio u bolnicu

sa prebijenih pet rebara ivelikim nateklinama

od ~ega i dan-danas imamposljedice na zdravlju.

Draga i po{tovana bra}o,

Ispratili smo prije neki dannajodabraniji mjesec kod Al-laha d`.{., ispratili smo mu-barek ramazan. To je biomjesec duhovne obnove, uz-

dizanja, promjena, mjesec ibade-ta, Kur'ana, druènja, samilosti,pomaganja, mjesec svih pozitiv-nih aktivnosti. Svaki onaj koji jeosjetio slasti ovog mjeseca osje-ti}e tugu u svom srcu zbog njego-vog odlaska, pa }e s nestrpljen-jem ~ekati dolazak sljede}eg ra-mazana.

U ramazanu smo bili zasigur-no bliì Allahu nego {to smo tosada u ovim danima, jer posta~ jeu ibadetu ~ak i onda kada spava,a kamoli kada se posveti u~enjuKur'ana, namazu i drugim dob-rim djelima.

Ramazan nas je napunioimanskom energijom, osnaìona{a srca, i u~inio nas boljim i ja-~im. Tako je to bilo u ramazanu.Me|utim, {ta poslije ramazana?Kako nastaviti dalje? Da li trebanesto mijenjati ili treba ìvjeti istoonako kako smo ìvjeli u toku ra-mazana?

@alosno je {to moramo kon-statirati nekoliko bolnih ~injenica.@alosno je {to se islam po~inje di-jeliti na sezone, àlosno je {toimamo muslimana koji "odrade"svoju sezonu, a zatim se povukuiz vjerskog ìvota. @alosno je {toima muslimana koji klanjaju samokada do|e ramazan, koji dolaze udàmiju samo dok je ramazan,koji ostavljaju alkohol samo dokje ramazan, koji ~uvaju svoje jezi-ke od laì i ogovaranja samo dokje ramazan, kao da Allah postojisamo u ramazanu, a ne i u ost-

alim mjesecima. O Allahovi d`.{.robovi {ta je to sa vama? Zar }e-mo dozvoliti da nam do|e Kija-metski dan koji }e nastupiti ondakada to ljudi budu htjeli. Kako???Allahov d`.{. Poslanik s.a.v.s.,kada govori o malim predznaci-ma Sudnjeg dana kaè da }e do}ivrijeme kada }e se u pojedinimdàmijama klanjati samo uz ra-mazan.

Ramazan je mjesec u kojemse trguje sa Allahom d`.{., u ko-jem se trguje dobrim djelima, i tatrgovina iako se umanje aktvino-sti ona se ne prekida. Ovo nije bi-lo kakva trgovina i onaj koji trgu-je sa Allahom d`.{. ne bi trebaloda prekine svoju trgovinu prola-skom ramazana. Onaj ko je "obo-àvao" ramazan, taj je "umro", ako oboàva Allaha d`.{., pa Allahd`.{. je ìv i ne umire. Gospodarramazana je Gospodar svih osta-lih mjeseci, Njemu se mora bitipokorno u svakom vremenu kao{to mu je nepokornost uvijek za-

branjena.Znak da si se okoristio ramaz-

nom i da su ti primljeni post i na-maz je to da postupa{ u skladu saAllahovom d`.{. voljom, da osta-ne{ vezan za Allahove d`.{. ku}ei Allahovu d`.{. knjigu. ôvjek senakon ramazana treba preispita-ti. Ako primjeti da je ustrajan naputu dobra, to je dokaz da je napravom putu. Me|utim ako vidida je do{lo do prekida veze izme-|u njega i Allaha d`.{., da je sma-njio aktivnosti, da mu je volja zadobrim djelima oslabila, neka sepreispita i popravi svoje stanje.

Ramazan se odlikuje postom,tj. ibadetom koji je u njemu farz,a van ramazana je dobrovoljan, asve ostalo je isto. Kako god treba~uvati namaz u ramazanu, takoga treba ~uvati i van ramazana.Kako god treba ostaviti la` i ogo-varanje u ramazanu tako treba iposlije ramazana. Kako treba os-taviti "majku svih zala" tj. alkohol,u toku ramazana tako ga trebaostaviti i prije i poslije ramazana.Kur'anski imperativi i zabrane suvje~ne, nepromjenljive i za njihne postoje sezone kao {to smo ihmi po~eli uvoditi. Najbitnije u isla-mu za izvr{avanje dobrih djelajeste jaka volja i upornost.

Dolazi Allahovom d`.{. Pos-laniku s.a.v.s., jedan beduin te gapita: "O Allahov Poslanice, {tatreba da ~inim, pa da u|em udènnet?" A Resulullah mu odgo-vori: "Reci LA ILAHE ILLEL-LAH, zatim ustraj na tome."

Prilikom ~injenja dobrih djela


HATIBIHATIBI

64

Moè li se biti sezonski musliman?

pi{e:

Bilal HOD@I]

RAMAZANA?RAMAZANA?

ZZnnaakk ddaa ssii ssee ookkoorriissttiioorraammaazznnoomm ii ddaa ssuu ttii

pprriimmlljjeennii ppoosstt ii nnaammaazz jjee ttooddaa ppoossttuuppaa{{ uu sskkllaadduu ssaa

AAllllaahhoovvoomm vvoolljjoomm,, ddaa oossttaannee{{ vveezzaann zzaa

AAllllaahhoovvee kkuu}}ee ii AAllllaahhoovvuukknnjjiigguu.. ôovvjjeekk ssee nnaakkoonn

rraammaazzaannaa ttrreebbaa pprreeiissppiittaattii..AAkkoo pprriimmjjeettii ddaa jjee uussttrraajjaannnnaa ppuuttuu ddoobbrraa,, ttoo jjee ddookkaazz

ddaa jjee nnaa pprraavvoomm ppuuttuu..MMee||uuttiimm aakkoo vviiddii ddaa jjeeddoo{{lloo ddoo pprreekkiiddaa vveezzee

iizzmmee||uu nnjjeeggaa ii AAllllaahhaa,, ddaa jjeessmmaannjjiioo aakkttiivvnnoossttii,, ddaa mmuu jjee

vvoolljjaa zzaa ddoobbrriimm ddjjeelliimmaaoossllaabbiillaa,, nneekkaa ssee pprreeiissppiittaa ii

ppoopprraavvii ssvvoojjee ssttaannjjee..

A {ta poslijeA {ta poslije

treba biti ustrajan, treba biti upo-ran, bez obzira radilo se o velikimili malim djelima. A {ta je na{ na-maz nego li samo jedan vid upor-nosti. [ta je post u ramazanu ne-go jedan vid upornosti. Kaè Al-lahov d`.{. Poslanik s.a.v.s.,: "Al-lahu su najdraà ona djela koja serade konstantno, makar ih ne bi-lo mnogo." Razlog je taj {to djelokoje se radi konstantno, makarbilo malo, na kraju postaje veliko.Problem je u djelu koje se jednovrijeme radi ~esto, a zatim se pre-kine. Taj prekid je nazadovanjekoje zna pogoditi ~ovjeka. ôvjekse ne bi smio vra}ati nazad na-kon {to je bio naprijed, nakon {toje bio gore, ne bi smjelo biti pov-ratka dolje.

Poslanik s.a.v.s., nam je pre-poru~io da poslije ramazana pos-timo jo{ {est dana mjeseca {evva-la, kako bismo u~inili jos jedandodatni napor, kako bi zaradili jo{vi{e sevapa kod Uzvi{enog Alla-ha d`.{. Tako Resulullah kaè:"Ko isposti ramazan, a nakon to-ga {est dana {evvala kao da jepostio cijelu godinu."

Post u mjesecu {evvalu je nafi-la koju nisi duàn, nego ako ho-}e{ postiti. Ovdje se stavlja ~ovje-

ku da sam odlu~i ho}e li postiti iline. Iz iskustva vam mogu re}i daje post ovih {est dana teì nego~itav ramazan. Mi smo shvatili daje ramazan obaveza, da se mora ibilo koju stvar kada ~ovjek pos-matra ovako on }e je izvr{iti bezobzira na te{ko}u. Do~im, {to seti~e ovog posta znamo da je dob-rovoljan i da ne moramo, jedino{to nas moze motivisati to je nag-

rada od Allaha d`.{. , tu se mi do-kazujemo. Oni koji osje}aju iskre-nu àlost zbog prolaska ramaz-ana. oni }e nastojati da zaradejo{ koji sevap, jer nije mala stvarda nam se post mjeseca ramaz-ana i {est dana mjeseca {evvalaura~una kao ~itava godina. JerResulullah ovo poja{njava u jed-nom hadisu gdje kaè da mjesecramazan vrijedi kao deset mjese-ci, a {est dana {evvala kao {ezde-set dana tj. dva mjeseca {to zajed-no cini godinu dana.

Bra}o draga i sestre, sa~uvajteono {to ste stekli u ramazanu.Vodite ra~una o duhovnom bo-gatstvu koje ste stekli u ovom ple-menitom mjesecu i nemojte toolahko protra}iti. Budimo roboviAllaha Uzvi{enog, a ne robovi ra-mazana koji znaju za Allaha d`.{.,za dàmiju, za hajr, samo dok jeramazan, a nakon toga sve tozaborave.

Molim Allaha Uzvi{enog daprimi od nas na{ post, na{e na-maze, na{e dove, na{e sadake idobrovoljne priloge, da o~isti na-{a srca od zavisti, smutnje i mr`-nje, a da ih ispuni ljubavlju, sami-losti i dobrotom.

Amin.


HATIBIHATIBI

Detalj iz Begove dàmije u Sarajevu

HHAADD@@DD@@HHAADD@@DD@@HHAADD@@DD@@

OBAVITE POD POKROVITELJSTVOM

VIGB e.V.ISLAMSKE ZAJEDNICE BO[NJAKA

U NJEMA^KOJ

OBAVITE POD POKROVITELJSTVOM

VIGB e.V.ISLAMSKE ZAJEDNICE BO[NJAKA

U NJEMA^KOJ

2005.g./1425.h.2005.g./1425.h.

Cijena 1.950,00 € Rok za prijavu je 01. decembar 2004.

Informacije:02842-559728www.vigb.de

Za prijavu je potrebno pripremiti slijede}e:

Paso{ sa najmanjim rokom vaènja od 6 mjeseci Boravi{na dozvola sa najmanjim rokom vaènja od 6 mjeseci 4 slike paso{kog formata Ljekarsko uvjerenje o zdravstvenom stanju Vakcina Meningitis (ùti karton) Formular zahtjeva za izdavanje had`ske vize, pupunjen i svojeru~no potpisan Izjavu o prihvatanju uvjeta putovanja na had` (svojeru~no potpisanu) Iznos od 1.950,00 € (za djecu koja nisu napunila 12-tu godinu ìvota, 1.800,00 €)

Zaka{njele prijave, kao i prijave sa nepotpunom dokumentacijom ne}e se primati!

Iz ovog naslovljenog pitanja okojem }u poku{ati napisatinekoliko rije~i za ovogodi{nji"Novi SELAM" moè se izvu}ijo{ niz podpitanja. Naslov je

za nekoga mo`da i smje{an, za ne-koga izazovan, za nekoga provo-kativan, a za mene opravdan zbogsamog odnosa dèmata i imamaprema Centrali IZ-e Bo{njaka uNjema~koj i humanitarnom fondu"Gazi Husrevbeg." Kada je rije~ osadaki, potpomaganju, tro{enjuimetka na Allahovom putu, milos-tinji, islamskom bratstvu u osnov-nim izvorima islama Kuránu a.{. ihadisima Boìjeg poslanika s.a.v.s.na}i }emo mnogo toga gdje se go-

vori i nare|uje muslimanima potre-ba i nu`nost svega nabrojanog unjihovom svakodnevnom praktici-ranju Islama. Na ovu temu napis-ani su mnogi vazovi na{ih alima, ai danas to ~esto slu{amo ili u dà-miji ili na nekim drugim skupovi-ma. Upravo zato se pitam treba liba{ pred Ramazan, koji je poznatkao mjesec ~i{}enja imetka (kontai nov~anika) zekatom, sadekatul fit-rom i raznim drugim dobrovoljnimdavanjima, pisati i govoriti o hu-manitarnom fondu "Gazi Husrev-beg". Bio sam u dilemi, na vagi, iprevagnulo je da ipak treba pisati,imaju}i u vidu Allahovu d`.{. poru-ku: "Opominji, zaista }e opomin-janje vjernicima koristiti." Zato senadam da }e u Ramazanu biti onihkoji }e listaju}i "Novi SELAM" pro-~itati naslovljeno pitanje, jer je onoupu}eno svakom muslimanu, raz-mi{ljati o njemu i poku{ati sam od-govoriti na njega shodno svojojupu}enosti u Islam i njegove propi-se. U traènju odgovora, da po-mognem i sebi i drugima, navodimdva ajeta iz Kurána a.{. koji govo-re o tome i dva hadisa Muhammeda.s. Allah d`.{. u suri Bekare kaè:

"I pitaju te koliko da udjeljuju.Reci: ´Vi{ak´!" "Oni koji udjeljuju imanja svojano}u i danju, tajno i javno, dobi-}e nagradu od Gospodara svogai ni~ega se oni ne}e bojati i ni za~im ne}e tugovati." (El- Bekare 219 i 274)Muhammed a.s. kaè: "Dare`ljiv~ovjek je blizak Allahu i ljudima,blizu je Dènneta, a daleko odvatre. [krt ~ovjek je daleko odAllaha i ljudi i daleko od Dèn-neta, a priku~en vatri Dèhen-nemskoj. Dare`ljivi neznalica jebliì Allahu od pobo`nog tvrdi-ce.""Ima li neko me|u vama kome jedraì imetak od njegova nasljed-nika nego njegov vlastiti imetak?Ne, Allahov poslani~e! Svi mi vo-limo vi{e svoj imetak nego ime-tak na{ih nasljenika. Onda znaj-te da je samo va{e ono {to za ì-vota podijelite, a va{eg nasljedni-ka je sve ono {to ostaje iza vas."

Svima nama su dobro poznateove Kuránske i hadiske poruke okojima ~esto govorimo i drugimljudima pa zbog toga mo`da i nevidimo i ne osje}amo da se to od-nosi i na nas, kao da to treba go-voriti drugome a ne samom sebi.Zbog toga mi po~esto i ne osje}a-mo i ne osvr}emo se na apele i va-paje onih kojima je potrebna po-mo}. Praksa i ~injeni~no stanje up-ravo ukazuju da je to tako, {to semoè vidjeti iz ~etverogodi{njeg ra-da, djelovanja i rezultata humani-tarnog fonda IZ-e Bo{njaka u Nje-ma~koj "Gazi Husrevbeg." Narav-no, ovog puta ne moèmo analizi-rati sve akcije koje je vodio ovaj hu-manitarni fond od svog osnivanja


HUMANOSTHUMANOSTO humanitarnom fondu IZ-e Bo{njaka u Njema~koj. Po ko zna koji put...

GAZ I HUSREVBEG?GAZ I HUSREVBEG?DDaa llii nnaamm jjee ppoottrreebbaann

pi{e:

Omer SARAJLI]

UU oovvoojj aakkcciijjii ssttiippeennddiirraannjjaa nnee uu~~eessttvvuujjee nnii ppoolloovviinnaaddèemmaattaa uu NNjjeemmaa~~kkoojj:: 2266 ddèemmaattaa oodd uukkuuppnnoo 5555,, kkoolliikkoo iihh

ssee vvooddii uu CCeennttrraallii ddaa ssuu ddèemmaattii.. AAkkcciijjaa ssttiippeennddiirraannjjaauu~~eenniikkaa ii ssttuuddeennaattaa uukkaazzuujjee nnaa ddvviijjee ssttvvaarrii,, ii ttoo ddaa ssee zzaajjeeddnnii~~kkiimm rraaddoomm ii oossjjee}}aajjeemm ddaa ssee nneekkoommee ppoommooggnnee

mmoogguu ppoossttii}}ii lliijjeeppii rreezzuullttaattii.. SS ddrruuggee ssttrraannee aakkcciijjaa ooppeettggoovvoorrii oo ttoommee ddaa ppoollaa nnjjiihh nniissuu ii nnee}}ee ((!!)) ddaa ~~uujjuu iijjeeddaann

vvaappaajj ii ppoozziivv oodd 118800 pprriissppjjeelliihh mmoollbbii!! TToo ddoovvoolljjnnoo ggoovvoorrii ooooddnnoossuu ppoojjeeddiinniihh iimmaammaa ii ddèemmaattsskkiihh OOddbboorraa pprreemmaa

CCeennttrraallii IIZZ-ee BBoo{{nnjjaakkaa uu NNjjeemmaa~~kkoojj,, HHuummaanniittaarrnnoomm ffoonndduu,,aallii ii pprreemmaa oonniimm kkoojjii ttrraaèe ppoommoo}}.. EEvviiddeennttnnoo jjee ddaa ssee

uuggllaavvnnoomm rraaddii oo iissttiimm iimmaammiimmaa ii ddèemmaattiimmaa kkaaddaa sseevvooddee oovvaakkvvee aakkcciijjee uu kkoojjiimmaa oonnii nniikkaakkoo nnee uu~~eessttvvuujjuu..

(2000.g.), nego samo onu koja seevo ve} tre}u godinu konstantno uRamazanu vodi i po ~emu je fondpostao prepoznatljiv. Rije~ je o ak-ciji stipendiranja u~enika srednjih{kola i studenata na na{im fakulte-tima u Bosni i Hercegovini.

U 2001.g. humanitarni fond”Gazi Husrevbeg” je od sredstava~lanarine svojih ~lanova izdvojio14 stipendija. U 2002.g. je prijeprovo|enja akcije stipendiranja u"Preporodu" raspisan konkurs zadodjelu 25 stipendija iz fonda, a nanjega je pristiglo 180 molbi. Akcijastipendiranja se morala pro{iriti nasve dèmate u Njema~koj kako bise udovoljilo {to ve}em broju pristi-glih molbi. U 2002. godini podije-ljeno je 105 stipendija! Od toga sudèmati sakupili 81,5 stipendiju, aostalo je nadomje{teno iz redovnihsredstava fonda. U ovoj akciji stip-endiranja ne u~estvuje ni polovinadèmata u Njema~koj: 26 dèmataod ukupno 55, koliko ih se vodi uCentrali da su dèmati. Akcija sti-pendiranja u~enika i studenataukazuje na dvije stvari, i to da za-jedni~kim radom i osje}ajem da senekome pomogne mogu posti}i li-

jepi rezultati. S druge strane akcijaopet govori o tome da pola njih ni-su i ne}e (!) da ~uju ijedan vapaj ipoziv od 180 prispjelih molbi! Todovoljno govori o odnosu pojedi-nih imama i dèmatskih Odboraprema Centrali IZ-e Bo{njaka uNjema~koj, Humanitarnom fondu,ali i prema onim koji traè pomo}.Evidentno je da se uglavnom radi oistim imamima i dèmatima kadase vode akcije ovakve prirode u ko-jima oni nikako ne u~estvuju.

U 2003.g. imali smo sli~nu si-tuaciju sa odzivom dèmata i reali-zacijom ove akcije koja se vodila uRamazanu. Iako nije bilo konkur-sa, na adresu Fonda do{lo je 138

molbi za dodjeljivanje stipendija.Imaju}i u vidu da na pristigle mol-be ne}emo mo}i pozitivno odgo-voriti konkurs se nije ni raspisivao.Humanitarni fond ”Gazi Husrev-beg” u ovoj 2003.g. dodjeluje 104stipendije, koje su sakupljene uzpomo} i podr{ku onih imama idèmata, koji su kao i pro{le godi-ne (2002.) savjesno sproveli akcijustipendiranja u~enika i studenata uBiH. Dèmati su u~estvovali su sa78,5 stipendija, a ostalo je ponovonamireno iz Fonda od stalne ~la-narine ~lanova.

Kao {to na priloènim grafika-ma vidimo, pola dèmata ne u~est-vuje u ovoj plemenitoj akciji! Ina~e,


HUMANOSTHUMANOST

68

KKaaoo {{ttoo nnaa pprriillooèenniimm ggrraaffiikkaammaa vviiddiimmoo,, ppoollaa ddèemmaattaa nneeuu~~eessttvvuujjee uu oovvoojj pplleemmeenniittoojj aakkcciijjii!! IInnaa~~ee,, ssaa mmaalloomm rraazzlliikkoommoovvaakkaavv jjee ooddzziivv pprreemmaa ggoottoovvoo ssvvaakkoojj aakkcciijjii kkoojjaa ssee vvooddii nnaanniivvoouu IIZZ-ee BBoo{{nnjjaakkaa uu NNjjeemmaa~~kkoojj.. TToo ssuu vvee}}iinnoomm uuvviijjeekk iissttii

iimmaammii ii ddèemmaattii kkoojjii nnee sspprroovvooddee oovvee aakkcciijjee.. OOvvddjjee ssee zzaaiissttaammoorraammoo uuppiittaattii:: [[ttaa jjee rraazzlloogg ttoommee?? NNee mmoogguu,, nneemmaajjuu,, {{kkrrttii

iillii iihh iimmaammii uuoopp{{ttee nnee iinnffoorrmmii{{uu ii nnee uuppoozznnaajjuu oo aakkcciijjaammaakkoojjee ssee vvooddee nnaa nniivvoouu IIZZ-ee BBoo{{nnjjaakkaa uu NNjjeemmaa~~kkoojj?????? OOdd

oovvooggaa ssiigguurrnnoo jjee nnee{{ttoo ttaa~~nnoo.. DDèemmaattii mmoogguu bbiittii ~~llaannssttvvoommii mmaatteerriijjaallnniimm ssrreeddssttvviimmaa mmaallii ii ssllaabbii,, aallii ddaa uu ttoomm ddèemmaattuunneemmaa ddaarree`lljjiivviihh ii bbooggaattiihh kkoojjii bbii ddaallii ssaaddaakkuu ii ssttiippeennddiirraallii

nneekkooggaa oodd uu~~eenniikkaa ii ssttuuddeennaattaa,, nnee vvjjeerruujjeemm ddaa nneemmaa!!

U~e{}e dèmata u akciji stipendija U~e{}e u akciji “Azizija”

sa malom razlikom ovakav je odziv prema svakoj ak-ciji koja se vodi na nivou IZ-e Bo{njaka u Njema~koj.To su ve}inom uvijek isti imami i dèmati koji nesprovode ove akcije. Ovdje se zaista moramo upitati:[ta je razlog tome? Ne mogu, nemaju, {krti ili ihimami uop{te ne informi{u i ne upoznaju o akcijamakoje se vode na nivou IZ-e Bo{njaka u Njema~koj???Od ovoga sigurno je ne{to ta~no. Dèmati mogu biti~lanstvom i materijalnim sredstvima mali i slabi, ali dau tom dèmatu nema dare`ljivih i bogatih koji bi dalisadaku i stipendirali nekoga od u~enika i studenata,ne vjerujem da nema! To nam najbolje potvr|ujeprimjer malog dèmata Weissenthurma kod Koblen-za, zatim Wittena i Bochuma koji su prikupili po petstipendija. Pretpostavljam da se ovdje najvi{e vrti i ve-è oko imama koji ~uva sebe ~uvaju}i svoje dèmat-lije od traènja. Naravno, ovo im sluì samo kao iz-govor. Mislim da neki imami uop{te ne informi{usvoje dèmatlije o dopisima koje dobijaju od CentraleIZ-e Bo{njaka u Njema~koj. Me|utim po{to sam isam imam, ovdje ne èlim o nama pisati i na{u da-re`ljivost analizirati. Volio bih da to neko drugi u~ini,jer posljednja akcija koja je vo|ena u okviru fonda"Gazi Husrevbeg", a na hitnu preporuku Ilmijje iUreda za dijasporu, i koja se odnosila na pomo}porodici rah. Ismeta ef. [ljive, na{eg kolege imamakoji je poginuo na Vracama, upravo ukazuje i govorio na{oj brizi i osje}aju jednih prema drugima i o na{ojdare`ljivosti prema porodici kolege imama. Naime, utoj akciji je ukupljeno {to od imama, {to od dèmata


HUMANOSTHUMANOST

Pomo} porodici r. Ismet ef. [ljive

AACHEN: Brki} KasimBOCHUM: Top~agi} Mirsad, Klin~evi} Hajrudin(dvije stipendije)DORTMUND:Hodì} Muhamed, Miljkovi} Ahmi}-Hama, Salihbegovi} EnesDÜSSELDORF: Delali} MuharemESSEN: Feti} FadilHAGEN: Selimanjin MusaKAMP-LINTFORT: Klanco Mustafa ef. i Fata, Pezi}Alija i Zehra, Suljkanovi} Ahmo i Nesiba, Kolenovi}Ermin, Kolenovi} Elvis i Kolenovi} SuzanaKIRCHHEIM/TECK: Seferovi} EnesKÖLN: Ba}evac Izet, ]ati} Vahid, Me{i} Marlis, [ah-tan Alija, Potokovi} Sabahudin, ]ati} HajrudinULM: Zakomac Mustafa, Ja{arevi} Halid (dvije sti-pendije)WEISSENTHURM: [abani Nedàd i Arifa, Kadiri}Dèvad, Kadiri} SanelWITTEN: Kadri} Edo, Kadri} Sedika, Fejzi} Sakib,Salihovi} Hadè i Mirsada Suljkanovi} Ahmo i Pezi} Zehra (dèmat Kamp-Lint-fort) upla}uju svaki mjesec po 50 EUR na ime sti-pendija.

U~esnici u akciji stipendija 2003.g.500 EUR

AACHEN: @iko AsimBALINGEN: Seferovi} Velid i ErminDORTMUND: Ahme~kovi} AhmetINGOLSTADT: Avdi} Hikmet, Avdi} EmsudaKAMP-LINTFORT: Zuki} JasenkaKÖLN: Hamzi} Dèvad, [ahovi} Dijana

U~esnici u akciji stipendija 2003.g.250 EUR

Detalj sa dodjele stipendija 2003./2004.g.

ukupno 2.996 EUR. Pa zar se 55dèmata i 55 imama ne bi trebalinadnijeti nad ovoliko malu cifru iporazmisliti o sebi i onima kojimaje potrebna pomo}???

U svemu ima popravni pa i uovome. Mubarek je mjesec Rama-zan. I ove godine }e, ako Bog da,Islamska zajednica Bo{njaka u Nje-ma~koj u toku Ramazana voditiakciju stipendiranja u~enika sred-njih {kola i studenata u BiH. Ovoje prilika da ujedno pozovemo sveimame i dèmate u Njema~koj dase uklju~e u ovu akciju ove godinei da u svom dèmatu u prvoj sed-mici Ramazana odrade onako ka-ko to oni smatraju da je najbolje. Umomentu dok se ovaj tekst pripre-ma za {tampu, (17.10.2004.g.) uCentralu IZ-e Bo{njaka u Njema~-koj je do{lo preko 300 molbi za sti-pendije. Ova cifra pristiglih molbije samo privremena, jer }e po pos-toje}em intenzitetu (u prosjeku 10molbi dnevno) ova cifra biti dalekoprema{ena. A sve to pored ~injeni-ce da i ove godine nije bio objavlji-van konkurs. Zamislite samo {ta bibi bilo da je objavljen konkurs zadodjelu stipnedija! Ovdje se moravoditi ra~una o jo{ jednoj ~injenici:ovdje nisu u obzir uzete molbe zalije~enje, za gradnju dàmija idruga potraìvanja!

Na kraju, odgovor na pitanjepostavljeno u naslovu ovog tekstaneka svako sam za sebe donese.Svako moè ocijeniti treba li namHumanitarni fond ”Gazi Husrev-beg” i na taj na~in sam dati odgo-vor na postavljeno pitanje. Moj od-govor je: Humanitarni fond ”GaziHusrevbeg”, nam je moja bra}o isestre, predsjednici dèmata, kole-ge imami zaista potreban! Mislite lii Vi tako?


HUMANOSTHUMANOST

Svaki u~esnik u akciji stipendija moèdobiti potvrdu o uplati dobrovoljnogpriloga (Spendenbescheinigung) kojumoè priloìti uz isjavu o poreskimizdvajanjima (Steuererklärung). Ovapotvrda se moè izdati na iznose od100 EUR i vi{e.Konto fonda “Gazi Husrevbeg”: SK Duisburg (BLZ 350 500 00) Konto- Nr.: 760 11 99 33

PPRREEGGLLEEDD IISSPPLLAATTAAna ime pomo}i u 2004.g.

1. Ademovi} Sulejman2. Ahme~kovi} Ahmet3. Ajanovi} Mustafa4. Aleti} Hilmo5. Aliba{i} Halim ef.6. Ali} Azem7. Alihodì} Asim8. Alijagi} Fikreta9. Arifi Mehmed10. Arnaut Fikret ef.11. Avdi} Ha{im12. Babi} Asim ef.13. Ba}evac Mevludin14. Balti} Jakup15. Ba{i} Ibrahim ef.16. Beganovi} Anadin17. Beganovi} Izeta18. Begi} hfz. Esnaf 19. Behri} Vahid20. Bekti} Esed21. Bici} Hakija22. Bili} Amila23. Bili} Amir24. Bjeli} Samir25. Bozalija Edin26. Buìmki} Eldin27. Ceri} Ismet i Ferida28. Crnac Kemal ef.29. Êhaji} Fatima30. îri} Enver31. î{ija Haris32. îvi} Emira33. ôki} Sanela34. ôki} Sead35. ôvi} Esada36. ]ati} Armin37. ]ati} Dursum38. ]osi} Mustafa39. ]osi} Nihad40. ]osi} Nura41. ]osi} Uzeir42. Dedi} Sulejman43. Delali} Muharem44. Deli} Akif45. Dervi} Jasmin ef.46. Dervi{begovi} Refik47. Dogi} Meho48. Droce Hamo49. Droce Meho50. Drustinac Nasuf51. Durmi} Muhamed

52. Durmo Fadil53. Dàferovi} Hakija54. Dànko Sabahudin55. Dànovi} Rifat56. Dìni} Fahrudin ef.57. Fazli} Ibro58. Fehri} Nezira59. Ferhatbegovi} Nevzeta60. Ferhatovi} Avdo61. Feti} Fadil62. Feti} Pa{o ef.63. Fori} Almin64. Fori} Mehmed65. Gra~i} Dàfer66. Gra~i} Najil67. Grgi} Sulejman68. Gruhonji} Sakib 69. Gu{o Damir i Jasmina70. Hadì} Elvir71. Hadì} Hafiz72. Hadì} Mustafa ef.73. Hadìselimovi} Senad74. Hafizovi} Fikret75. Halil~evi} Hasija76. Halilovi} Hamdo77. Har~evi} DÙlaga78. Hasani} Mirnes79. Hasanovi} Enes80. Hasanovi} Enver81. Hodì} Edin ef.82. Hodì} Husein83. Hodì} Kemal84. Hodì} Muhamed85. Homarac Alija86. Isi} Ibrahim87. Isi} Jasmin i Enisa88. Isi} Ramiz89. Jahi} Ramiz90. Jahi} Ruvejd ef.91. Jahi} [aban92. Jakubovi} Mehmed ef.93. Jakupovi} Enes94. Johi} Advija95. Johi} Dèvad96. Johi} Husejn97. Johi} Ned`mija98. Joldi} Rasim99. Kadi} Hasib100. Kadri} Edhem101. Kajo{evi} Ahmet ef.102. Kaltak Edin


HUMANOSTHUMANOST^LANOVI HUMANITARNOG FONDA

”GAZI HUSREVBEG”

103. Karajkovi} Mahmud104. Karajkovi} Meho105. Karamovi} Dèmil106. Karasalihovi} Muhamed107. Ki~in Muharem108. Ki}o Mirsad109. Klanco Edin110. Klanco Mustafa ef.111. Kolar Adil112. Kolenovi} Elvis113. Kolenovi} Ervin114. Kolenovi} Merdin115. Kolenovi} Suzana116. Kolenovi} Zajo117. Koloni} Faruk i Tesmija118. Koloni} Sadat i Zejnep119. Koljenor Redèp120. Krhan Mahmut121. Ku~ Senol122. Kugi} Fehim123. Kurdi} Ramo124. Ljubijanac Suvada125. Mahi} Esad126. Majunovi} Dèvat127. Malagi} Sulejman128. Mari} Safet129. Marki{i} [erif130. Mehi} Elvir131. Mehi} Ilijas132. Mehi} Rasim133. Mehi} Rasim I Behara134. Mehmedovi} ]azim135. Merdi} Amer136. Miljkovi} Ahmi}-Hama137. Miljkovi} Muhamed138. Muj~i} Seid139. Muj~inovi} Mersija140. Mujezinovi} Ismet141. Mujki} Safet142. Mujovi} Sevad143. Muminovi} Hasib144. Muminovi} [Ahzudin145. Murti} Halid146. Musi} Harem147. Mustafali} Ermin148. Mu{i} h. Hasan149. Odàk~i} Nermin150. Omanovi} Almina151. Omanovi} Eniz152. Omerovi} Omer153. Osmanovi} Ja{ar154. Pa{ali} Edin ef.155. Pa{ali} Enver ef.156. Peljto Izudin157. Pezi} Zehra158. Pilav Denis

159. Pilavdì} [eval160. Pintol Duran ef.161. Pintol Sabina162. Preli} Muhamed i Fikreta163. Rahmanovi} Fersudin164. Rahmanovi} Fikret 165. Rami} Dànan166. Rami} Hafiza167. Rami} Halil168. Ramljak Enver169. Ramljak Mensud170. Ramljak Sanela171. Redèpovi} Sulejman172. Sablji} Hamza173. Salihovi} Mirsad174. Salkanovi} [emso175. Sara~ Muharem176. Sarajli} Habil177. Sarajli} Omer ef.178. Seferovi} Elvir179. Seferovi} Enes180. Smajlovi} Admir i Elvira181. Smajlovi} Muhamed182. Spahi} Hrusto183. Spahi} Mujo184. Spahi} Sadir185. Spahi} Sulejman ef.186. Sulji} Ramo187. Suljkanovi} Ahmo188. [ehi} Edib189. [ehi} Vehid190. [u{ko Bekir ef.191. Tabakovi} Nura192. Tabakovi} Ramiz193. Tankosi} Nedim194. Terzi} Rahim195. Top~agi} Esad196. Top~agi} Husein197. Top~agi} Mirsad198. Top~agi} Omer199. Top~agi} Sefija200. Tule Samir201. Valjevac Iljaz202. Vereget Tajib203. Vojnikovi} Fadil204. Zahirovi} Zufer ef.205. Zorlak Emin206. Zorlak Husein207. Zorlak Rasim208. Zuki} Jasenka209. Zuki} [evket210. �iga Muhamed211. �iga Rasim ef.212. �iko Asim213. �iko Safet


HUMANOSTHUMANOST


U Wiesbadenu, glavnom gradu njema~ke sa-vezne dràve Hessen, 06. decembra 2003.g.dostojanstveno je obiljeèna godi{njica ovda-{njeg uspje{nog Dèmata koji u drugu dece-niju svog postojanja ulazi sa krupnim projek-tom trajnog rije{enja prostora za jo{ sad-ràjniji rad. Visoki gosti na ~elu sa naibu-r-rei-som hfz. Ismet ef. Spahi}em.Protekla je decenija otkako je 14.decembra1993. godine u nadle`nom sudu ovog gradaregistrirana Islamska zajednica Bo{njaka Wie-sbaden (Islamische Gemeinschaft der Bosni-aken Wiesbaden e.V.). To je bio povod da sepred preko ~etiri stotine dèmatlija i gostiju izsusjednih gradova na primjeren na~in obiljeìovaj zna~ajan jubilej. Me|u pomenutim gosti-ma posebnu pa`nja privuklo je obra}anje vi-sokog du`nosnika IZ-e Bosne i Hercegovinenaibu-r-reisa hfz. Ismet ef. Spahi}a. Zapaè-na su bila obra}anja Mustafe ef. Klance, glav-nog imama IZ Bo{njaka u Njema~koj, mr. Is-hak ef. Ale{evi}a, oblasnog imama, te pozna-tog u~a~a Kur'ana i izvo|a~a ilahija, gosta izZagreba hfz. Aziz ef. Alilija. Islamska zajedni-ca Bo{njaka u Wiesbadenu po~ela je raditi sa45 ~lanova, a danas ih je 148. U periodu kadase ovdje na{ao veliki broj ratnih izbjeglica biloje znatno vi{e ~lanova, a time i mogu}nosti dase obogati sadràj rada. Vi{e godina ovdje sudjelovali Omladinski krug, Karate sekcija,,Bosna'', te Hor ,,A{ik'', “Ovaj dèmat, u kome sam svih ovih desetgodina, zauzima va`no mjesto u mome ivotu.Ponosan sam na ono {to sam uradio za njegai nikada nisam alio truda, jer sam svjestan dasam time radio za sebe, za svoju porodicu, zaljep{u budu}nost sve na{e djece, omladine imuslimana ovog grada” - istakao je, izme|uostalog, imam ovog dèmata Fahrudin ef.Dìni} na sve~anosti.U obra}anju podpredsjednika Odbora IZ [em-sudina Toromanovi}a teì{te je usmjereno nastvaranje uslova za uspje{niji budu}i rad ovezajednice. Radi se, naime, o kupovini vlastitogprostora, pogodnog za sadràjniji i kvalitetnijirad ove zajednice, koji }e nakon potpune is-plate postati vakuf muslimana ovog djela Nje-ma~ke. Naibu-reis hfz. Ismet ef. Spahi} je po-sebno naglasio va`nost dèmata, ali i potrebuda se ne zaboravi domovina i da se ona, ugranicama mogu}nosti, pomaè. Nezaobilazni sadràj ovakvih sve~anosti supriznanja onima koji su dali zna~ajniji dopri-nos, a sve to, kao i sam jubilej, ovdje su do-

ìvljeni kao dodatnainspiracija za dalji rad.Sekretar IZ Bo{njaka uNjema~koj hfz. Esnaf ef.Begi} je zajedno sanaibu-reisom hfz. Spahi-}em uru~io sada{njim~lanovima Odbora IZBo{njaka u Wiesbadenu knjigu ,,DèmatiBo{njaka u dijaspori''. Na kraju recimo i to da je sve~anost uz dese-togodi{nji jubilej ove IZ odràna uz moto:,,U

tu|oj zemlji - u svojoj vjeri''. îni se nakonsvega {to se vidjelo i ~ulo - s pravom.

Alija Uzunovi}

Jubilarna sve~anost u Aachenu, krunskom gradu njema~kih careva na trome|i Njema~ke, Belgije iHolandije, odràna je 07. decembra 2003.g. U prepunim prostorijama dèmata Aachen, poslije podnenamaza uprili~en je prigodan mevludski program, simboli~no nazvan "jubilarni mevlud", ~ime je zvani~noobiljeèn jubilej 25 godina od osnivanja dèmata.Program je prelijepim u~enjem odlomaka iz Kurána otvorio hhffzz.. AAzziizz AAlliillii nakon ~ega se skupu obratioimam dèmata MMeehhmmeedd eeff.. JJaakkuubboovvii}}, kra}im referatom u kojem je uglavnom iznio hronologiju formir-anja i stasanja dèmata .Mevludski dio programa zapo~eo je Ismet ef. u~enjem mevluda na turskom jeziku, a u~enjem poznatihilahija, dijelova mevluda kao i odlomaka iz Kurána prisutne je do suza razgalio hfz Aziz Alili. U pro-gramu su uzeli u~e{}a i preostali ~lanovi nekada{njeg Hora dèmata: AAmmeellaa,, MMuurraatt,, MMuunneevveerraa,, EEssmmaa,,EEnnssaarr......Ispred Centrale IZ-e Bo{njaka u Njema~koj skupu se obratio glavni imam: MMuussttaaffaa eeff.. KKllaannccoo:: U pomalonostalgi~nom tonu, Mustafa ef. je poku{ao da kroz sje}anja sakupi neke momente koji su kroz njegovudvadesetogodi{nju imamsku slu`bu ~inili okosnicu nastajanja dèmata u Njema~koj. Tom prilikom ~esti-taju}i imamu i njegovoj efendinici, te hanumama aktivista dèmata istakao je nemjerljiv doprinos prvihutemeljiva~a dèmata apeluju}i da se to ne smije zaboraviti te mole}i Allaha d`.{. da ih zato On nagra-di.Tako|er je naglasio potrebu, ali i oprez, kod prelaska sa prve na drugu i tre}u generaciju kada su u pit-anju Odbori dèmata, te da se to uradi s pa`njom i dostojanstvom da bi se izbjegli lomovi i trzavice kaoredovna posljedica promjena.Pri kraju programa skupu se obratio naibu-r-reis hh..hhffzz.. IIssmmeett eeff.. SSppaahhii}}. Sa posebnom pa`njom propra}e-no je njegovo obra}anje. On je kao moto izlaganja uzeo je suru ”Asr”. Skupu se obratio sa vjernici i vjer-nice, sretnici i sretnice, zbog "vjere koju je Allah prvo sebi odabrao, pa tek onda nama dao". êstitaju}ijubilej on je istakao to "da svjedo~imo vjeru ovdje gdje je mnogo teè nego kod nas u Sarajevu, Mekkiili Medini". Govorom koji je na kraju izmamio suze ve}ini dèmatlija, ~estitkama upu}enim imamu, ~lano-vima odbora kao i svim dèmatlijama na 25-godi{njem jubileju zavr{io je svoje obra}anje naibu-r-reis h.hfz. Ismet ef. Spahi}. Na kraju je sekretar Centrale IZ Bo{njaka u Njema~koj hhffzz.. EEssnnaaff BBeeggii}} je pozvao

~lanove Odbora dè-mata Aachen, da is-pred Centrale u povo-du ovog jubileja dè-mata, te desetogodi{-njeg jubileja postoja-nja krovne organizaci-je Centrale IZ-e primeknjigu "Dèmati Bo{-njaka u dijaspori!”

Mehmed Jakubovi}

JUBILEJ KAO DODATNA INSPIRACIJA

ÊTVRT VIJEKA D@EMATA AACHEN

Dèmat Wiesbaden

Dèmat Aachen

HRONIKAHRONIKA


HRONIKAHRONIKA

Dèmat Hagen u toku cijele godine obiluje vjerskimaktivnostima, u ~emu posebno mjesto zauzimaveoma uspje{na vjerska pouka, ~iji polaznici zauzi-maju najvi{a mjesta na oblasnim i saveznim tak-mi~enjima. Zahvaljuju}i upravo uspje{nom obu~a-vanju kako mladi, tako i starijih dèmatlija, u~enjemukabele ovdje ne predstavlja nikakav problem.Naprotiv, zadovoljstvo je posmatrati brojne u~a~erazli~ite ìvotne dobi, od najmla|ih do onih u ve}zrelim godinama kako sa ponosom i zadovoljstvompoku{avaju {to korektnije izgovarati uzvi{eneKuranske ajete i {to ljep{e izgovoriti Allahove d`. {.rije~i, uop{te se ne ljute}i na povremene intervenci-je imama. Me|u najupornije i najredovnije svakakospadaju: ZZeejjnniilloovvii}} HHaammzzaa,, AArriiffii MMeehhmmeedd,, TTuu~~ee OOss-mmaann,, HHrreelljjaa NNuurrkkoo,, MMeehhii}} RRaassiimm,, TTuuhh~~ii}} hh.. IIbbrraahhiimm,,VVeellaaggii}} MMeehhmmeedd,, @@iiggaa MMuuhhaammeedd,, MMeehhmmeeddoovvii}} SSaa-mmiirr,, @@iiggaa AAhhmmeedd ii AArriiffii MMiirraalleemm..A na samom kraju, tridesete no}i, sve ove rama-zanske aktivnosti kuluminirale su prelaskom jednog

mladog Nijemca u Islam, koji je u prepunoj dà-miji, pred RRaassiimm eeff.. @@iiggoomm izgovorio rije~i kelimei -{ehadeta i tako zvani~no manifestirao svoju pripad-nost na{oj uzvi{enoj vjeri Dini-Islamu Dragi Allahu Ti nama ukabuli i u sevab upi{i na{edane i no}i koje provedosmo u ibadetu u toku ovogmubarek mjeseca u nastojanju da ti se {to vi{e pri-bliìmo i od grijeha o~istimo. Rasim @iga

U dèmatu Hagen 30. no} pro{loga rama-zana nedjelja obiljeèna je jednim nesvaki-da{njim doga|ajem za dèmatlije ovogdèmata. Naime, Peter Janssen, ro|en31.08.1967.g. u Hagenu, u prisustvusvjedoka Rasim Mehi} i Arifi Mehmedpred imamom Rasim ef. @igom zvani~noizgovorio {ehadet; time manifestirao svo-ju pripadnost islamu i izabrao ime Admir.Nakon o~itovanja {ehadeta, iz grla velikogbroja prisutnih, zahorili su tekbiri, a potomse prisutnima obratio imam Rasim ef. @i-ga i rekao: “Islamska bra}o i sestre, svje-doci smo ovog mubarek doga|aja, u komejo{ jedna du{a traì spas èle}i u okriljeAllahove milosti, svjedoci smo izgovorenihrije~i, {ehadeta, kojim svaki musliman svje-do~i svoju vjeru i daje jasnu sliku svogaidentiteta. [ehadet je prvi od pet islamskih{arta, ne samo da je usko povezan saobredima i praksom, nego nema istinskihobreda niti prakse bez {ehadeta.” Uz overije~i, Rasim ef. @iga je ~estitaju}i izrazioèlju da Admir bude ustrajan na Allaho-vom putu, te mu je istovremeno dodijelioIzvod iz registra o prelasku na Islam ura-|en na bosanskom, njema~kom i engle-skom jeziku. Ovaj sve~ani ~in desio se na kraju mjesecaramazana kojeg je i Peter Janssen (Ad-mir) ispostio te kao musliman do~ekaoramazanski bajram. Molim Allaha d`.{. daga u~ini ustrajnim u vjeri, da kao muslimando~eka jo{ puno bajrama i da sa njimbude zadovoljan. Amina @iga

Za ovu rubriku izdvajamo ne-koliko doga|aj koji su se de-sili po zavr{etku ramazana1424.h.g. Naime, rije~ je o triodvojena {erijatska vjen~a-nja i dva doga|aja izgovar-anja kelime-i-{ehadeta oddvije osobe koje do tada ni-su bile muslimanke. [erijats-ka vjen~anja su obavljena udàmiji, a obavio ih je imamovog dèmata Ruvejd ef.Jahi}.13. 12. 2003. g. u dàmiji Ni-na Bibi} (Njemica) sada Emi-na, èna Dèvada Bibi}a uprisustvu svjedoka izgovorila

kelime-i-{e-hadet i primilaIslam, a tomprilikom je ob-avljena i akikaza svog mla-|eg sina Dè-nana.Nina (Emina)ro|ena je uEssenu, a ubraku je saDèvadom od

1997. g. Oni u braku imajudva sina kojima su praviliakiku zu mevludski program.Nakon ove {ehadetname jeobavljeno i {erijatsko vjen-~anje, kojom prilikom subrak sklopili Koàr Mersin izBerana (Crna Gora) i Bibi}Sanela iz Sjenice.Naredne sedmice uz prisus-tvo rodbine, prijatelja i ve}egbroja dèmatlija u na{oj dà-miji je obavljeno {erijatskoizme|u Hasanovi} (Envera)Esada iz Wettera i Can(Yunusa) Aynur iz Wettera.28.12.2003.g. tako|er u dà-

miji {erijatski brak su sklopiliLuli} (Muje) Halil iz Mostara iFejzi} (Sakiba) Vasvija izWittena.Ovdje za kraj spominjemo i{erijatsko vjen~anje koje jeobavljeno 15.02.2004.g. ko-jom prilikom su brak sklopiliBibi} (Redèpa) Harun iz Sje-nice i Kesi} (Nikole) Aleksan-dra iz Oberhausena.Prije vjen~anja Aleksandra jeizgovorila kelime-i-{ehadetpred svjedocima i tako posv-jedo~ila svoju pripadnost Is-lamu (i njena majka Suada jepo ro|enju muslimanka). Al-eksandra se ve} duè vre-mena raspitivala o mogu}-nosti svoga izja{njavanja kaomuslimanke, a njen sada{njimu` joj nije uslovljavao skla-panje braka {eriatskim vjen-~anjem, ve} je to bila njenavolja.Nadamo se da }e ovih sve-~anosti biti vi{e i da }e oniposlu`ti mnogima kao prim-jer u njihovom budu}em ì-votu. Ruvejd Jahi}

Dèvad i Nina (Emina) Bibi}

Mukabelu u~i i staro i mlado!Dèmat Hagen

[ERIJATSKA VJENÂNJA

U~a~i mukabele u dèmatu Hagen

Detalj sa ceremonije primanja islama

PETER JE POSTAO ADMIR

Dèmat Witten


Grupa entuzijasta okupljena u tada{-njem jugoslovenskom klubu u graduAhlenu iznajmila je manji prostor, ukome je, u januaru 1994. g. osnovaladèmat. Obzirom da je ~lanstvo dè-mata bilo malobrojno, petnaestak naj-upornijih dèmatlija na ~elu sa sada{-njim imamom Salkom ef. Tozo, uspjelisu uz Allahovu d`.{. pomo} i mnogoodricanja i vlastite po`rtvovanosti iupornosti, da animiraju i u dèmaatu~lane preko stotinu, od ukupno 130-150 bo{nja~kih porodica koje ìve naovom podru~ju.Uporedo sa drugim aktivnostima i usp-jesima od 1997.g. vo|ena je i akcijaprikupljanja sredstava za kupovinudàmijske zgrade, koja je svoj puni za-mah dobila nakon {to je 1999. g.dèmat opremio ve}i iznajmljeni pros-

tor. Po{to je u krugu ovog dèmata ujednom takmi~arskom duhu nadmet-anja u dobru, prikupljeno oko 80.000EUR, krunu svih dosada{njih aktivnostiozna~ilo je stavljanje potpisa od stranepredsjednika Hasiba Muji}a i pod-predsjednika Mehmedalije Hasano-vi}a, u decembru pro{le godine, na ku-poprodajni ugovor za dàmijsku zgra-du, u centru ovog grada, veli~ine 320m2 uz dodatnih 180 m2 ura|enog dv-ori{ta, po cijeni od 119.500 EUR.Bude li dèmat i dalje napredovao do-sada{njom dinamikom, nadamo se da}e se u na{e redove uskoro uklju~iti i svipreostali dobri i savjesni Bo{njaci ovogmjesta, a posebno na{a omladina, ka-ko bismo popunili ovaj prostor zdravimislamskim sadràjima.

Salko Tozo

Nau~iti pismo Kuráni Kerimaje obaveza za svakog muslima-na i muslimanku. Obiljeàvanjedana prvi puta uspje{no prou~enog Kurána svakako je za svakog pojedin-ca velika radost, a napose ponos i radost u~enika. U Castrop-Rauxel-u su us-pje{no prou~ile cijeli Kurán ~etiri djevojke. U njihovu ~ast, dèmat je orga-nizovao Hatma-dovu 07.03.2004 u dàmijskim prostorijama. Toga dana suprostorije bile premale da prime i ugoste sve posjetioce koji su do{li iz raz-nih dijelova Njema~ke. Naravno u glavnim ulogama su bile polaznice vjero-nauke i to: KKii~~iinn MMuuhhaarreemmaa,, SSaanneellaa ii MMiinnee,, k}erke hh.. MMuuhhaarreemmaa i hh.. MMuuffii-ddaa-hhaannuummee, te HHaalliimmaa BBee}}ii}} k}i NNeeddàaddaa eeff.. ii HHaannaa-hhaannuummee. Milozvu~niglasovi su ispunili srca vjernika u kojih se vidjela i po koja suza radosnica,da eto u ovom dalekom svijetu i to obiljeàvamo i imamo. Sve~anosti je is-pred centrale VIGB-a prisustvovao sekretar hhffzz.. EEssnnaaff BBeeggii}} i ujedno se obra-tio skupu ispred centrale te uru~io prigodne poklone polaznicama vjeronau-ke. Uz prisustvo nekoliko imama, DDèemmaall eeff.. HHaassaannddii}}, imam u dèmatu Es-sen, je odrào za tu priliku i prigodan vazu nasihat. Odbor dèmata Castrop-Rauxel je pripremio zaista vrijedne poklone polaznicama kao i imamu hedi-ju za, kako reko{e, uloèni trud na planu vjeronauke. Ispred odbora se obra-tio i uru~io hedije NNiihhaadd MMoorraannjjkkii}}, blagajnik u dèmatu. Poslije zavr{enogprograma prigodnu dovu je prou~io MMuussttaaffaa eeff.. HHaaddìi}}, a diplome djevojka-ma o zavr{enoj hatmi uru~io je sekretar VIGB-a hfz. Esnaf ef. Begi}, obziromda su oni bili imami u ovom dèmatu, i na jedan na~in doprinijeli da se ovehatme odrè. Na kraju ostaje da zaèlimo vrijednim djevojkama sve najbol-je u ìvotu uz molbu Allahu d`.{. da ih sa~uva na putu Islama i da imKurán bude vodilja u ìvotu. Nedàd Be~i}

Dèmat Ahlen

JUBILEJ OBILJE@ENKUPOVINOM OBJEKTA

Detalj sa sve~anosti hatmi u dèmatu Castrop-Rauxel

Dèmat Castrop-Rauxel

U glavnoj ulozisvr{enice hatmi

^lanovi Kr{}ansko-islamskog dru{tva izMannheima u Njema~koj koji su boravili uvi{ednevnoj posjeti BiH, imali su susret u

Rijasetu sa zamjenikomreisu-l-uleme hfz. Ismetef. Spahi}em i predsje-dnikom Udruènja ilmijjeIZ-e u BiH, MuharemomHasanbegovi}em.Hfz. Spahi} je gostima izNjema~ke prenio selamei pozdrave Reisu-l-uleme,a potom ih upoznao saiskustvima suìvota i vjer-ske tolerancije u BiH, or-ganizaciji islamske zajed-

nice, njenim odnosima sa drugim vjers-kom zajednicama i ulozi me|ureligijskogvije}a. Nakon posjete Rijasetu ~lanovi

ovog Udruènja su posjetili Gazi Husrevbegovu medresu i FIN. Ovo dru{tvo u svojoj aktivnosti ima pre-vashodan cilj temeljitije me|usobno upoz-navanje i zbliàvanje vjera i istovremenouklanjanje nepovjerenja jednih prema dru-gima. U tom pogledu organizuju i ekskur-zije, kao {to je ova BiH, od 21.-25. maja,u okviru koje su, osim Sarajeva posjetilijo{ Travnik i Mostar, gdje su imali susretesa predstavnicima Islamske zajednice,katoli~ke crkve, SPC i jevrejske zajednice,te obi{li bogomolje i druge vjerske usta-nove. Vo|a i organizator ovog putovanjaje imam u IKC BiH Mannheim Ishak ef.Ale{evi}. (MINA)

Kr{}ansko-islamsko dru{tvo Mannheim

^lanovi kr{}ansko-islamskog dru{tva u Bosni

POSJETPOSJETA BOSNIA BOSNI

Vakuf dèmatlija dèmata Ahlen

HRONIKAHRONIKA


U subotu 05. juna 2004. godine iza ikindi-je namaza sve~anost hatmi je odràna udèmatu Oberhausen. Sve~anosti su pri-sustvovali veliki broj dèmatlija i rodbineu~enika, svr{enika hatmi. Svojim prisust-vom sve~anost su uveli~ali i Mustafa ef.Klanco, glavni imam IZ-e Bo{njaka u Nje-ma~koj, Ramiz ef. Memi{, oblasni imamza NRW, te imami iz okolnih dèmata:Dèmal ef. Hasandi}, Edin ef. Hodì},Husein ef. Granov i Hamid ef. Pintol. Sve~anost je otvorena u~enjem odlomkaiz Kur'ana, a onda je imam doma}in,Duran ef. Pintol u svom uvodnom izlag-anju izrazio dobrodo{licu i poselamio pri-sutne. On je naglasio da su ovo 3. po reduhatme u dèmatu Oberhausen u toku nje-govog 10-godi{njeg rada i postojanja. Saovom generacijom hatmu je zavr{ilo ukup-no 25 polaznika mektebske nastave.Zatim je izvr{ena prozivka ovogodi{njihsvr{enika hatme, ukupno njih 12: Abazovi} (Jasmina i Dèvade) Dino, Be}i} (Bajrama i Izete) Sedin, Bronja (]emala i Husne) Amela, Buli} (Aziza i Sanije) Belkisa, Ferhatbegovi} (Aziza i Nevzete) Nermina, Hadì} (Huseina i Muradije) Merima, Hujdur (Mahmuta i Rahime) Fuad,Ivkovi} (Ismete) Jasmina, Ivkovi} (Ismete) Samira, Pepi} (Azema i Fate) Sabira, Pintol (Durana i Nermine) Amar iPintol (Durana i Nermine) Sukejna.

Prema rije~ima imama Durana ef. izme|uovih 12 u~enika njih devetero je sa~injava-lo 3 dèmatske ekipe, koje su ove i dvijepro{le godine osvojile prva mjesta na Sa-veznom takmi~enju u~enika Mektebskenastave IZ-e Bo{njaka u Njema~koj, {tododatno govori o njihovoj spremnosti zaovaj ispit.Program je nastavljen naizmjeni~nim u~e-njem odlomaka iz Kurána i provjerom te-orijskog znanja iz islamskih disciplina: akai-da, ibadata, povijesti islama i ahlaka. Svikandidati su pokazali zavidan nivo op}egznanja o islamu i u u~enju Ku´rana pokiraetu i ted`vidu. To je posebno bilo vidlji-vo kada su trebali u~iti stranice iz Kuránai to tamo gdje im se otvori tog trenutka.

Cestitke i pohvale u~enicima, njihovim ro-diteljima i muallimu uputio je u svom kra-}em ali izuzetno nadahnutom obra}anjuglavni imam Mustafa ef. Klanco. Sve~a-nost je zavr{ena u~enjem kratkih sura ko-je su prou~ili svr{enici hatmi, a dovu jeprou~io oblasni imam Ramiz ef. Memi{.Sretna i ozarena su bila lica roditelja, kojisu uz suze radosnice primjerenim hedija-ma darivali svoje vrijedne u~enike. Hedijesu uru~ene i u ime Centrale IZ-e Bo{njakau Njema~koj i u ime dèmata Oberhausen.Tako|er, i dosta prisutnih dèmatlija nijemoglo odoljeti a da svojim skromnim hedi-jama ne daruju ovu mladost koja }e, in{a-Allah preuzeti amanet islama na ovim pro-storima. Duran Pintol

Dèmat Oberhausen ONI ]E PREUZETI AMANET ISLAMA...ONI ]E PREUZETI AMANET ISLAMA...

Svr{enici hatme u dèmatu Oberhausen sa imamom Duran ef. Pintolom

U prostorijama dèmata Witten, u nedjelju,06. 06. 2004.g. je odràno oblasno takmi~e-

nje polaznika mektebske nastave za podru~jeOblasti Nordrhein-Westfalen. Na takmi~enjusu u~e{}a uzele ekipe iz dèmata: Aachen,Castrop-Rauxel, Düsseldorf, Duisburg, Ober-hausen, Kamp-Lintfort, Essen, Hagen i Wit-ten. Kao i ranijih takmi~enje se sastojalo urje{avanju pismenog testa op}eg znanja o is-lamu, te u u~enju Kurana pojedina~nih pred-stavnika dèmata. Ovogodi{nja novina u tak-mi~enju je bila u odràvanju usmenog testatakmi~ara mla|ih od 11 godina starosti. U disciplini u~enja Kurana nastupila su ~etiritakmi~ara i prvo mjesto je osvojio takmi~ar izHagena Arifi Miralem, dok su drugo i tre}emjesto osvojile predstavnice dèmata Cas-trop-Rauxel Be~i} Halima, na drugom mjestu,te na tre}em Ki~in Mine. êtvrto mjesto jezauzela Selmina Ma{i} iz Kamp-Lintforta.U disciplini op}eg znanja o islamu, u rje{ava-

nju pismenog testa najvi{e uspjeha je imalaekipa dèmata Witten, koja je osvojila prvomjesto. Drugo mjesto je zauzela ekipa dè-

mata Hagen, a na tre}em mjestu se na{laekipa dèmata Oberhausen. Ove tri ekipe sugotovo maksimalan broj bodova osvojile, kodnjihovih testova su samo detalji odlu~ivali orasporedu prva tri mjesta.Zapaèno je od strane ocjenjiva~kog ìrija dasu sve ekipe pokazale solidno znanje. Osva-ja~i prva tri mjesta u obje discipline, u u~enjuKurána, kao i u pismenom testu op}eg zna-nja, predstavljale su Oblast Nordrhein-West-falen na saveznom takmi~enju.U usmenom testu mla|ih polaznika, koje jeizgleda za posjetioce i prisutne bilo najinter-santnije, prvo mjesto su podijelile ekipe izdèmata Oberhausen i dèmata Hagen. Dru-go mjesto sa istim brojem bodova ekipe dè-mata Essen, Duisburg, i Witten, a tre}e eki-pa dèmata Kamp Lintfort. Mla|i polaznici supokazali dobro znanje i najavili jo{ intersant-

nija takmi~enja slijede}ih godina. pobjednicisu nagra|eni od IZ-e Bo{njaka u Njema~kojnov~anom nagradom. Za tehni~ku realizacijusu se pobrinuli ~lanovi dèmata Witten, kojisu ovaj posao odradili vrhunski kvalitetno.

Redovni mjese~niseminar imama oblasti Baden-Württemberg od-ràn je u srijedu, 09.06.2004. u prostorijamadèmata Reutlingen. Pored ve}ine imama sa oveoblasti, kao gosti su se pojavili na ovom semina-ru glavni imam IZ-e Bo{njaka u Njema~koj MMuuss-ttaaffaa eeff.. KKllaannccoo, sekretar IZ-e Bo{njaka u Nje-ma~koj hhffzz.. EEssnnaaff BBeeggii}} i oblasni imam za oblastHessen mmrr.. IIsshhaakk eeff.. AAllee{{eevvii}}. Na seminaru jerazgovarano o provo|enju aktivnosti na podru~juove oblasti, savjetovanju o reformi ustrojstvaIslamske zajednice Bo{njaka u Njema~koj kojeje odràno u Dortmundu, te problemima kojipostoje u me|udèmatskim i me|uimamskimaktivnostima i radu. Imami sa ove oblasti suponovo izrazili svoju podr{ku procesu reformeIslamske zajednice i svoju opredijeljenost za nje-govo sprovo|enje. (hfz-eb)

Seminari

Oblasna takmi~enja

SOLIDNO ZNANJE SVIH TSOLIDNO ZNANJE SVIH TAKMIÂRAAKMIÂRA

HRONIKAHRONIKA


U Bremerhavenu je na terenima FCBBremerhaven, 12.06.2004. odràn ~etvrtime|udèmatski fudbalski turnir. Na turnirusu u~estvovali dèmati oblasti Nord osimOsnabrück-a, Löhne-a i Braunschweig-a. Usvojstvu doma}ina, goste i u~esnike turniraje pozdravio i dobrodo{licu poèlio predsjed-nik dèmata u Bremerhavenu Hilmo Ni~evi}.Oblasni imam h. Halim ef. Aliba{i} je u~esni-ke podsjetio na cilj turnira i islamskopona{anje u~esnika, upoznao ih sa propozi-cijama, te turnir proglasio otvorenim.Takmi~enje se odvijalo u dva dijela. U prije-podnevnom dijelu osam ekipa se borilo zaplasman u polufinale. Poslije pauze za podnei ru~ak, ekipe su se borile za prvo mjesto. Usve ~etiri zavr{ne utakmice do pobjednika sedo{lo izvo|enjem penala. Prvo mjesto jeosvojila ekipa iz Bremena, drugo ekipaBremerhaven-Lehe, a tre}e ekipa Bremer-haven 1. Na kraju su sponzori ovogodi{njegturnira, Raif Omerovi} i Eko Tiganj pobjed-ni~kim ekipama uru~ili nagrade za osvojenamjesta. Na kraju je h. Ferid ef. Osmi~i} is-pred doma}ina pohvalio sportsko pona{anjeu~esnika, ~estitao osvaja~ima trofeja i turnirproglasio zavr{enim. Muharem Me{inovi}

Oblast Nord U idili~nom gradi}u Tuttlingen, u blizini njema~kegranice sa [vicarskom, u nedjelju 13.06.2004. uprostorijama bo{nja~kog dèmata je odràno oblas-no takmi~enje polaznika mektebske nastave. Ovo jebilo jo{ jedno u nizu kvalifikacionih takmi~enja zasavezno takmi~enje polaznika mektebske nastave koje se odràlo u subotu 19.06.2004. u dèmatuKirchheim/Teck. Na oblasnom takmi~enju za oblast Baden-Württemberg u~estvovale je sedam ekipa izdèmata Tuttlingen, Ulm, Kirchheim/Teck, Balingen, Heilbronn, IZ Stuttgart i IKC Stuttgart. Nakon takmi~enja u testu op}eg znanja prvo mjesto je zauzela ekipa dèmata IKC Stuttgart, drugo ekipadèmata IZ Stuttgart, dok su takmi~enje na tre}em mjestu zavr{ili predstavnici dèmata Ulm. U pojedi-na~noj konkurenciji u u~enju Kur'ana najuspje{niji su bili AAmmiinnaa DDàaffii}} iz dèmata IKC Stuttgart, SSeellmmaaOOmmeerroovvii}} iz dèmata IZ Stuttgart, a tre}e mjesto je osvojio AAmmaarr GGrraabbuuss iz dèmata Heilbronn.Prema propozicijama o odràvanju saveznog takmi~enja polaznika meketebske nastave, oblast Baden-Württemberg }e tako na saveznom takmi~enju predstavljati dvije prvoplasirane ekipe iz dèmata IKCStuttgart i IZ Stuttgart, te takmi~arke u u~enju Kur'ana Amina Dàfi} i Selma Omerovi}.Takmi~enje je pratio i ocjenjivao ocjenjiva~ki ìri u sastavu hhffzz.. EEssnnaaff BBeeggii}}, predsjednik, SSuulleejjmmaann eeff..SSppaahhii}}, ~lan, i MMuuhhaammeedd eeff.. BBaa{{~~eellii}}, ~lan. (hfz-eb)

Predstavnici Islamske zajednice Bo{njaka uNjema~koj, MMuussttaaffaa eeff.. KKllaannccoo, glavni imam ihhffzz.. EEssnnaaff BBeeggii}}, sekretar IZ-e, te HHaammzzaa eeff..SSuubbaa{{ii}}, Oblasni imam za Baden-Württembergsu 20.06.2004. odràli radni sastanak sa ~lano-vima Odbora dèmata Karlsruhe. Sastanak je bioorganiziran sa ciljem razmatranja aktualne situ-acije u dèmatu i prevazilaènja postoje}ih pro-blema, te sagledavanjem mogu}nosti odràvanjazavr{ne sve~ane akademije u povodu jubileja 10godina postojanja Islamske zajednice Bo{njaka uNjema~koj kao savezne krovne zajednice. Naime,10. januara 1994.g. upravo u istim prostorijamau kojima je sada smje{ten bo{nja~ki dèmat Karl-sruhe, zapo~eo je proces ustanovljavanja i osni-vanja IZ-e Bo{njaka u Njema~koj. Na ovom sast-anku su postignuta konkretna rje{enja i rezultati,za koje postoji ubje|enje da }e u narednom peri-odu uroditi plodom i doprinijeti jo{ boljem i orga-nizovanijem radu ovoga dèmata. (hfz-eb)

U subotu, 19.06.2004. u ju`nonjema~komgradu Kirchheim/Teck pod pokroviteljstvomIZ-e Bo{njaka u Njema~koj, a u organizacijiovda{njeg dèmata, odràno je savezno tak-mi~enje polaznika mektebske nastave. Ob-last Baden-Württemberg je bila predstavljenaod ekipa IZ Stuttgart i IKC Stuttgart, OblastNordrhein-Westfalen su predstavljale ekipedèmata Oberhausen, Witten i Hagen, dok jeOblast Bayern kao svog predstavnika na tak-mi~enju imala ekipu dèmata Nürnberg. Sup-rotno najavama, na takmi~enju se nisu poja-vile ekipe predstavnici Oblasti Nord, koju jetrebala predstavljati ekipa dèmata Hannoveri ekipa dèmata Berlin. Na Oblasti Hessen senije ni odràlo oblasno takmi~enje, tako daova Oblast nije ni imala svoga predstavnika.Nakon provedenih takmi~enja u konkurencijitesta op}eg znanja o Islamu i pojedina~nihnastupa takmi~ara, ocjenjiva~ki ìri u sastavuhfz. Esnaf Begi}, predsjednik ìrija, Mustafaef. Klanco, ~lan i Sulejman ef. Spahi}, ~lan,objavila je rezultate i pobjednike na ovogo-

di{njem saveznom takmi~enju polaznikamektebske nastave. U testu op}eg znanja,prva tri mjesta su zauzele ekipe:- 1. mjesto: ekipa dèmata Oberhausen(muallim Duran ef. Pintol)- 2. mjesto: ekipa dèmata Nürnberg (mual-lim Hamid ef. Pintol)- 3. mjesto: ekipa dèmata IKC Stuttgart(muallim Ibrahim ef. Dàfi})U pojedina~noj konkurenciji u u~enju Kuranaprva tri mjesta su zauzeli:- 1. mjesto: Miralem Arifi, iz dèmata Hagen(muallim Rasim ef. ìga)- 2. mjesto: Amina Dàfi}, iz dèmata IKCStuttgart (muallim Ibrahim ef. Dàfi})- 3. mjesto: Selma Omerovi}, iz dèmata IZStuttgart (muallim Hamza ef. Suba{i}).Pobjednicima su od strane Islamske Zajed-nice Bo{njaka u Njema~koj uru~ene vrijednenov~ane nagrade i diplome za osvojena mje-sta, a svi u~esnici su za u~e{}e na takmi~e-nju dobili na poklon po jednu knjigu.

(hfz-eb)

Me|udèmatski turnir

Dèmat Karlsruhe

Sastanak sa ~lanovimadèmatskog Odbora

Najuspje{niji predstavnici iz dèmata u Stuttgartu

Oblasna takmi~enja

U~esnici na saveznom takmi~enju polazmika mektebske nastave

Savezno takmi~enje

NAJBOLJI D@EMATI OBERHAUSEN I HAGENNAJBOLJI D@EMATI OBERHAUSEN I HAGEN

HRONIKAHRONIKA


Uz prisustvo velikog broja~lanova dèmata Mainz,prijatelja i poznanika, te ne-kolicine kolega imama dè-mata IZ-e Bo{njaka u Nje-ma~koj, u prostorijamadèmata Mainz u subotu,26.06.2004. je na poseb-noj sve~anosti iz aktivneimamske slu`be u IZ-i Bo{-njaka u Njema~koj ispra-}en dosada{nji imam dè-mata u Mainzu Bekir ef.[u{ko. On je kao imam ra-dio u ovom dèmatu punih10 godina. Odnedavno jeodlu~io "umiriti" svoju ak-tivnu imamsku slu`bu u IZ-

i Bo{njaka u Njema~koj iposvetiti se privatnim dje-latnostima.Na sve~anosti ispra}ajaBekir ef. su izme|u ostalihgovorili i predstavnici IZ-eBo{njaka u Njema~koj, gla-vni imam Mustafa ef. Kla-nco, te sekretar IZ-e Bo{-njaka u Njema~koj hfz. Es-naf Begi}. Glavni imam jeovom prilikom Bekir ef.[u{ki i Sulejman ef. Spa-hi}u, doskora{njem ima-mu u IKC Frankfurt, uru~ioispred IZ-e Bo{njaka u Nje-ma~koj prigodne poklone upovodu prestanka njihovaaktivnog bavljenja imams-kom slu`bom. Tako|er jesekretar IZ-e Bo{njaka uNjema~koj hfz. Esnaf Be-gi} ovom prilikom u povo-du jubileja 10 godina nje-noga postojanja kao krov-ne organizacije, ~lanovimaOdbora dèmata u Mainzukao znak zahvalnosti za do-sada{nji anga`man u svommati~nom dèmatu, ali i uIZ-i Bo{njaka u Njema~koj,

dodijelio poklone.U svojim kratkim obra}anji-ma puno uspjeha Bekir ef.u budu}em radu poèljelisu njegove kolege imamiIshak ef. Ale{evi} iz dè-mata Mannheim i ujednoOblasni imam za OblastHessen, Fahrudin ef. Dì-ni} iz dèmata Wiesba-den, Ahmed ef. Kajo{evi}iz dèmata IKC Frankfurt,Mustafa ef. Hadì} izdèmata Köln, Nedàt ef.Ljaji} iz dèmata Offen-bach, Sulejman ef. Spa-hi} i Muhamed ef. Ba{~e-li}. U ime ~lanova dèmatai dèmatskog Odbora pri-sutnima se obratio i preds-jednik dèmatskog Odboragosp. Ahmet Goru`di}, adugogodi{nji ~lan dèmataOdbora gosp. Dèlil Kara-dì} je imamu Bekir ef. uime cjelokupnoga dèmatadodijelio skroman poklon.Na mjestu imama u dè-matu Mainz Bekir ef. [u{-ku }e nasliljediti Halil ef.Maki}. (hfz-eb)

Reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini dr. MustafaCeri} je na poziv me|unarodne organizacije "International Councilof Cristian and Jews" (ICCJ) boravio u Aachenu. Ovom prilikom muje od strane ove organizacije dodijeljena nagrada "SigmundSternberg" za 2004.g. Ona se dodjeljuje svake godine, a Reisu-l-ulema dr. Ceri} je prvi musliman i predstavnik jedne islamskezajednice koji je uop}e dobio ovu nagradu. Dodjela nagrade jeizvr{ena u poznatoj "Krunskoj" dvorani (Krönungssaal), gdje seina~e svake godine dodjeljuje i poznata nagrada "Karlspreis". Uzprisustvo velikog broja njema~kih i bosanskih novinara, nagradumu je uru~io predsjednik ICCJ-a prof. dr. John T. Pawlikowski.

Reisu-l-ulema je u svom obra}anju nakondodjele nagrade istakao nu`nost me|usob-nog razumijevanja, tolerancije i upoznavan-ja me|u pripadnicima triju monotesiti~kihreligija islama, kr{}anstva i ìdovstva, te

ukazao na obaveze predstavnika vjerskih zajednica da sezajedni~kim i me|usobnim uvaàvanjem i naporima mogu prevazi}iproblemi, nesporazumi i predrasude koje postoje me|u pripadnici-ma razli~itih religija.U pratnji Reisu-l-uleme je, pored njegove hanume Azre, bio i {efUreda za bo{nja~ku dijasporu Mirsad ef. Mahmutovi}, te delegaci-ja Islamske zajednice Bo{njaka u Njema~koj u sastavu: Mehmed ef.Jakubovi}, imam u dèmatu Aachen, Omer ef. Sarajli}, imam udèmatu Dortmund, Kemal ef. Crnac, imam u dèmatu Düsseldorf,Mustafa ef. Hadì}, imam u dèmatu Köln, te sekretar Islamskezajednice Bo{njaka u Njema~koj, hfz. Esnaf Begi}.Svoju boravak u Aachenu Reisu-l-ulema je iskoristio i za posjetudèmatu Aachen, gdje se obratio prisutnim dèmatlijama. (hfz-eb)

Dèmat Balingen

10 GODINA!! !10 GODINA!! !Prigodnim programima i sadràjima, u dèmatuBalingen je obiljeèn jubilej 10 godina postojan-ja ovog dèmata. Obiljeàvanje 10-godi{njeg ju-bileja je po~elo u subotu, 10.07.2004. tribinomna kojoj su izlaga~i bili pprrooff.. ddrr.. IIssmmeett BBuu{{aattllii}} iBBiillaall eeff.. HHooddìi}}, imam u dèmatu Ulm.U nedjelju, 11.07.2004. je mevludskim progra-mom uz prisustvo ~lanova dèmata, te gostiju,prof. dr. Bu{atli}a i sekretara IZ-e Bo{njaka u Nje-ma~koj hhffzz.. EEssnnaaffaa BBeeggii}}aa, te PPaa{{ee eeff.. FFeettii}}aa,imama u dèmatu Kichheim/Teck i DDàaffeerr eeff.. GGrraa-~~ii}}aa, imama u dèmatu Tuttlingen, zavr{en pro-gram obiljeàvanja ovog jubileja.Skupu su se ovom prilikom obratlili dr. Bu{atli},koji je u svom obra}anju govorio o va`nosti i ulozidàmije i dèmata. Sekretar IZ-e Bo{njaka u Nje-ma~koj hfz. Esnaf Begi} je u svom obra}anju ~es-titao ovda{njem imamu ŠŠaahhiinn eeff.. EEffeennddii}}uu i dè-matlijama na dosada{njim uspjesima koji su pos-tignuti u radu ovog dèmata, te izrazio podr{kuCentrale Islamske zajednice Bo{njaka u Njema~-koj ovom dèmatu. Ovom prilikom je on u ime Is-lamske zajednice Bo{njaka u Njema~koj ~lanovi-ma Odbora dodijelio i prigodne hedije, a u povo-du jubileja 10 godina postojanja krovne zajedni-ce Islamske zajednice Bo{njaka u njema~koj(VIGB e.V.). U ime dèmatskog Odbora na podr{ci su se zah-valili imam Šahin ef. Efendi} i predsjednik dè-mata Balingen gosp. NNeeddàadd GGiiccii}}. Predsjednik jeu svom obra}anju potcrtao spremnost dèmataBalingen za dalju suradnju i provo|enje zajedni~-kih aktivnosti na nivou ~itave Islamske zajedniceBo{njaka u Njema~koj. (hfz-eb)

Ispra}aj iz imamske slu`beDèmat Mainz

Bekir ef. [u{ko

Detalj nakon dodjele sve~anosti

NNAAGGRRAADDAA RREEIISSUU-LL-UULLEEMMII

Aachen

HRONIKAHRONIKA


U Münchenu na adresiBodenseestr. 80 je odrà-

na sve~anost otvorenja dàmije-mesdìda Islamskog kulturnog centra "Sa-bur". Sve~anost otvorenja ovog reprezentativnog objekta je po~ela jo{ u petak,23.07.2004.g. u ve~ernjim satima kada je u vremenu izme|u ak{ama i jaci-je, po tradicionalnom bosanskom obi~aju, prou~en mevlud. Na mevludu supred znatnim brojem dèmatlija govorili predstavnici Rijaseta Islamske zajed-nice u Bosni i Hercegovini, zamjenik reisu-l-uleme hh.. hhffzz.. IIssmmeett eeff.. SSppaahhii}} i{ef Ureda za bo{nja~ku dijasporu pri Rijasetu IZ-e MMiirrssaadd eeff.. MMaahhmmuuttoovvii}}.Ceremonija samog otvorenja objekta je odràna u subotu, 24.07.2004. Predvi{e od hiljadu prisutnih ~lanova dèmata "Sabur" i drugih dèmata OblastiBayern, imame i predstavnike gradskih vlasti i institucija grada Münchena, tebrojne goste i zvanice skupu su se, nakon uvodnih izlaganja imama ovog Cen-tra FFiikkrreett eeff.. AArrnnaauuttaa, predsjednika hh.. DDèevvaaddaa êekkii}}aa, te blagajnika hh.. NNuurriijjeeSSmmaajjii}}aa, ponovo obratili predstavnici Rijaseta IZ-e u BiH. Prisutnima je se uz~estitke za kupljeni objekat u svojstvu izaslanika Glavnog imama MMuussttaaffaa eeff..KKllaannccee obratio sekretar IZ-e Bo{njaka u Njema~koj, hhffzz.. EEssnnaaff BBeeggii}}. Tako|er su govorili i imam albasnkog dèmata JJaakkuubb eeff.. MMuuhhaammmmeeddii, pred-stavnik katoli~ke misije grada München gosp. JJoosseeff MMoosseerr, predstavnici eva-ngelisti~ke crkve gospo|a TTrraauubbeerrtt i gosp. EEddeerr, direktorica akademije HansWeinberger gospo|a HHiirrssmmaann, te predstavnik genralnog konzulata RepublikeTurske gosp. GGüünnee{{..âst da otvori novi mesdìd i tako ga oficijelno preda na upotrebu Islamskojzajednici pripala je ~lanu dèmata "Sabur" u Münchenu, AAttiiffuu HHaammzzaaggii}}uu.Bo{njak iz Bosanskog Novog, Atif Hamzagi} je, tako|er po ustaljenom bo{-nja~kom obi~aju, u~estvovao u nadmetanju za klju~ i iznosom od 6.500 EURodnio pobjedu nad ostalim u~esnicima u takmi~enju i na taj na~in zadobio ~a-st otvorenja ovog mesdìda i njegovog progla{enja vakufom Islamske zajedni-ce. Ina~e, Atif Hamzagi} je dugogodi{nji ~lan ovog dèmata, sa svojom porodi-com, u~esnik je u svim akcijama koje se ovdje provode.Posebna karakteristika akcije kupovine, otplate i stavljanja u funkciju vakufs-kog objekta dèmata "Sabur" u Münchenu je akcija koja je po svemu jedinst-

vena u dèmatima bo{nja~ke dijaspore. Naime, ovdje je u akciji koja je nazva-na "Tri stotine vakifa" u~estvovalo 320 osoba, ~lanova ovog dèmata sa prilo-zima od 3.000 DM. Njihova imena su istaknuta na vakifskoj plo~i na ulazu udèmatski kompleks, a dèmatski odbor i imam su preuzeli obavezu svakogo-di{njeg u~enja hatme vakifima u toku ramazana.Slavlje i radost zbog otvorenja mesdìda nastavljena je i u ve~ernjim satima uza to posebno iznajmljenoj dvorani uz bogat vjerski i kulturno-muzi~ki prog-ram. Posebno je u ovom programu pred preko hiljadu posjetilaca ostao zapa-èn nastup hora dèmata "Sabur" u Münchenu. U okviru ovog programa, pri-sutnima se jo{ jednom obratio sekretar Islamske zajednice Bo{njaka u Njema-~koj, hfz. Esnaf Begi}, koji je u povodu jubileja 10 godina krovne zajednice Is-lamske zajednice Bo{njaka u Njema~koj ~lanovima Odbora ovog dèmata do-dijelio prigodne poklone. (hfz-eb)

U petak, 03.09.2004.g., obavljena jeprva dùma u prostorijama vakufa uBerlinu. Naime, ovaj dèmat se ve} izv-jesno vrijeme nakon kupovine objekta za

potrebe dèmata nalazi u projektu nje-gove adaptacije i prilago|avanja potre-bama dèmatskih aktivnosti. Obavlja-njem dùma-namaza, "Vakuf", kako gapopularno nazivaju pripadnici ovog dè-mata Berlin, kona~no je makar jednimdijelom stavljen u funkciju. Ovom prilikom se na dùmi okupilo oko250 muslimana, koji su sa ushi}enjem, aponeki sa suzama u o~ima do~ekali ipropratili ovaj izuzetni doga|aj u dè-matu Berlin. Hutbu je odrào imam uBerlinu Advan ef. Ljevakovi}. On je setom prilikom zahvalio svim u~esnicima uprojektu kupovine, otplate i adaptacije"vakufa", te ih pozvao da ne posustaju usvom radu na ovom trajnom dobru.U povodu prve dùme u novim, vlastitimprostorijama "vakufa", ispred CentraleIslamske zajednice Bo{njaka u Njema~-

koj u Berlinu je boravio sekretar hfz.Esnaf Begi}. On je imao ~ast predvoditiovu prvu dùmu u "vakufu", a nakon dù-me se obratio prisutnim, ~estitaju}i imna ovom projektu. (hfz-eb)

Od 01.09.2004.g.dèmat “Bosna” uBochumu ima no-voga imama. Rije~je o Nedim-eef. Sa-rajli}u, svr{enikumedrese u Travniku,koji je na du`nostimama u ovom dèmatu nastupio poslijeEdin-eef. Hodì}a. (hfz-eb)

15.09.2004.g.je u prostorijama IKC-a Düsseldorf odrànseminar imama iz dèmata sa podru~jaOblasti NRW. Seminaru je prisustvovalo 15imama. Oni su ovom prilikom izvr{ili ana-lizu aktivnosti IZ-e Bo{njaka u Njema~koju periodu do mjeseca juna ove godine, tedogovarali zajedni~ke aktivnosti do kraja2004.g sa posebnim osvrtom na predsto-je}i mjesec ramazan. (hfz-eb)

Dèmat “Sabur” München 3333 0000 0000 VVVV AAAA KKKK IIII FFFF AAAAKUPILO OBJEKAT

Vakuf dèmata “Sabur” u Münchenu

Dèmat Berlin

Prva dùma u prostorijama vakufa

Unutra{njost Vakufa u Berlinu

Dèmat “Bosna” Bochum

Nedim ef. Sarajli}

NOVI IMAM

Seminari

HRONIKAHRONIKA


U organizaciji Univerzit e librede Bruxelle i u saradnji sa sau-dijskom, iranskom, egipatsk-om, pakistanskom, indoneàn-skom i turskom ambasadom uBriselu, reisu-l-ulema dr. Mus-

tafa Ceri} je prisustvovaoKonferenciji u Briselu o temi"Islam, dru{tvo, modernizam".U prisustvu vi{e od stotinuprofesora i akademika iz ci-jeloga svijeta reisu-l-ulema jegovorio o temi "Islam iznad Is-

toka i Zapada" i izme|u osta-log rekao: - Ve} duè vrijeme Islam je ufokusu, kako na Istoku tako ina Zapadu. Na Istoku Islam jesredi{te atrakcije, a na Zapa-du Islam je sredi{te oprezno-sti. Istok vjeruje da je Islam rje-

{enje, dok Zapad misli da jeIslam problem. Kao muslimanevropskog porijekla i kao ev-ropljanin islamskog uvjerenjao~ekujem od muslimana gdjegod bili da pokaù svijetu da jeIslam jednako istinsko uv-

jerenje i prakti~na vjera, da jeIslam jednako zanimljiva kultu-ra i miroljubiva politika, da jeIslam jednako dobar narod itolerantna zemlja i da je Islamjednako mudar ~ovjek od isto-ka i racionalan ~ovjek od zapa-da.

Ja mislim, istaknuo je reisu-l-ulema da muslimani treba daujedine svijet u borbi za dobro,a protiv zla {to je bit kur-anskeporuke. Tako|er muslimani natemelju Kurána imaju obave-zu da Islam predstave kao

inkluzivnu vjeru. I na kraju mus-limani treba da povedu svijet unovo doba "etike zajedni{tva",a ne u svijet straha i neizvjes-nosti, rekao je reisu-l-ulema.Ina~e Konferencija je ve}im di-jelom posve}ena pitanju ot-varanja pregovora o ulasku

Turske u Evropsku Uniju, {to iza Evropu i za muslimanski svi-jet zna~i ujedno otvaranjeputeva bolje saradnje izme|uIstoka i Zapada, odnosno mus-limana i kr{}ana u svijetu.

(hfz-eb)

Svjetsko priznanje koje je u sjedi{tuUNESCO-a u Parizu uru~eno reisu-l-ulemiIslamske zajednice u BiH dr. Mustafi ef.Ceri}u i kardinalu Roèu E~egeraju iza-zvalo je veliku medijsku pa`nju u Francus-koj, posebno u medijima pod patronatomVatikana, odnosno nacionalnih biskups-kih konferencija u dràvama sa ve}ins-kim katoli~kim stanovni{tvom. Oni nagla-{avaju poruku iz govora reisa Ceri}a, od-rànog po primitku Nagrade, a po kojojdana{nja svjetska populacija mora i tre-ba budu}nost graditi na principa dijalo-ga, tolerancije i razumijevanja razli~itosti.Bez pretjerivanja, moè se konstatiratida je obra}anje reisa Ceri}a u sjedi{tuUNESCO-a u nekoliko navrata prekidano,bukvalno, ovacijama. Univerzalne porukeljudima svijeta {to ih je uputio reis Ceri}apsolutno su podràne i od drugog laure-

ata UNESCO-ove nagrade za mir "FeliksOpue Boinjo" kardinala Roèa E~egeraja.Za dvojicu dobitnika Nagrade, Papinskanunicijatura u Parizu - fakti~ki je to amba-sada Vatikana u Francuskoj - u utoraknave~er uprili~ila je sve~anu ve~eru. Tojve~eri su iz BiH, pored reisa Ceri}a, pri-sustvovali i predsjednik Vlade FederacijeBiH Ahmet Hadìpa{i}, predsjednik Jev-rejske zajednice u BiH Jakob Finci i am-basador BiH u Parizu @eljana Zovko.Mediji u Francuskoj, posebno oni pod pa-tronatom Vatikana, prenijeli stav reisu-l-uleme da budu}nost treba graditi naprincipima dijaloga, tolerancije i razumi-jevanja razli~itosti.

Husein Orahovac (AVAZ)

U prostorijama IZ-e Stuttgart je odràn pre-dramazanski sastanak imama sa podru~jaOblasti Hessen, Baden-Württemberg i Bayern. Sastanku je od poz-vanih 31 prisustvovao 21 imam. Na ovom sastanku su dogovaraneaktivnosti oko nastupaju}eg mjeseca Ramazana, te do kraja ovegodine. Sastanku su ispred Centrale IZ-e Bo{njaka u Njema~koj pri-sustvovali Glavni imam Mustafa ef. Klanco i sekretar IZ-e hfz. EsnafBegi}. Sastanku su se pred kraj priklju~ili i gosti iz BiH, muftijebiha}ki i banjolu~ki, Hasan ef. Maki} i Edhem ef. âmdì}.Isti sastanci, ali sa predsjednicima dèmata su odràni u nedjelju10.10.2004. u prostorijama dèmata Kamp-Lintfort i Sindelfingen.Sastanak je u Kamp-Lintfortu vodio Glavni imam Mustafa ef. Klancouz asistenciju Omer ef. Sarajli}a, rukovodioca humanitarnog fonda"Gazi Husrevbeg", dok je sastankom u Sindelfingenu predsjedavaoOblasni imam Hamza ef. Suba{i}. Ispred Centrale IZ-e Bo{njaka uNjema~koj, ovom sastanku je prisustvovao sekretar IZ-e Bo{njakau Njema~koj, hfz. Esnaf Begi}. (hfz-eb)

U nedjelju, 26.09.2004.g. prou~eni su tradicio-nalni godi{nji mevludi u dèmatima Hamburg

(oblast Sjever) i Duisburg (Oblast NRW). Mevlud u dèmatu Hamburg jepratilo oko 250 posjetilaca, a izveli su ga imami Oblasti Sjever. IspredCentrale IZ-ee Bo{njaka u Njema~koj mevludu je prisustvovao sekretar IZ-e hhffzz.. EEssnnaaff BBeeggii}}, koji je ovom prilikom i odrào predavanje za prisutneposjetioce.U dèmatu Duisburg su mevlud tako|er prou~ili imami sa podru~ja OblastNRW. Ispred Centrale IZ-e ovom mevludu je prisustvovao Glavni imamMMuussttaaffaa eeff.. KKllaannccoo, dok se predavanjem prisutnima obratio DDuurraann eeff..PPiinnttooll, imam iz dèmata Oberhausen.U nedjelju, 10.10.2004. je poslije podne namaza prou~en tradicionalnigodi{nji mevlud u dèmatu Kamp-Lintfort. Mevludu je prisustvovalo vi{eod 450 vjernika, a prou~ili su ga imami iz dèmata sa podru~ju OblastiNRW. Prigodnim predavanjem se prisutnima obratio direktor Vakufskedirekcije pri Rijasetu Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini NNeezziimm eeff..HHaalliilloovvii}} - MMuuddeerrrriiss. (hfz-eb)

Paris Reisu-ll-uulema primio nagradu UNESCO-aa za mir

Reisu-ll-uulema primio nagradu UNESCO-aa za mir

Reisu-l-ulema: jo{ jedna nagrada

Aktivnosti

Mevludske sve~anostiPredramazanski sastanci

Bruxelles

“ISLAM IZNAD ISTOKA I ZAPADA”

“ISLAM IZNAD ISTOKA I ZAPADA”

HRONIKAHRONIKA


Na poziv Fondacije "KonradAdenauer", od 27. do 29. 10.2004.g. u Berlinu je boravilome|ureligijsko vije}e iz Bosne iHercegovine. Delegacija IZ-e uBiH je bila u sastavu dr. Mus-tafa Ceri}, reisu-l-ulema, Mir-sad Mahmutovi}, {ef ureda

za bo{nja~ku dijasporu i Mus-tafa Klanco, glavni imam IZ-eBo{njaka u Njema~koj. Katoli~-ku crkvu je predstavljao mon-sinjor dr. Mato Zovki}, gene-ralni vikar nadbiskupije Vrhbos-na. Srpsku pravoslavnu crkvusu predstavljali episkop Mak-sim Vasiljevi}, vikar mitropoli-ta Dabrobosanskog i dr. Bogo-ljub [iljegovi} profesor na te-olo{kom fakultetu u Nik{i}u iLukavici. Jevrejska zajednicusu predstavljali predsjednik Ja-kob Finci i Lea Taji} suradnicajevrejske zajednice u BiH.

U razgovorima koji su vo|enisa ~lanovima Bundestaga,predstavnicima politi~kih parti-ja, dr. Wolgangom Schäuble-om, ~lanom Bundestaga, nag-la{avani su problemi koji opte-

re}uju postdejtonsku Bosnu iHercegovinu, uloga vjerskih za-jednica u bosanskohercegova-~kom dru{tvu, povratak izbje-glih i prognanih domovima, ha-p{enju ratnih zlo~inaca Mladi-}a i Karadì}a, istini i pravdikoje bi trebale da dovedu dopomirenja naroda u BiH. Me-|ureligijsko vije}e se sastalosa dr. Christian Schwarz -Schilingom, internacionalnimmedijatorom za BiH, visokimzvani~nicima crkve kao i vode-}im ljudima fondacije "KonradAdenauer.

Nesretnim slu~ajem 18-tog dana pro{logramazana okon~ao je svoj ovozemaljskiìvot na radnom mjestu, poste}i, na{ du-gogodi{nji i primjerni dèmatlija RRaassiimm]]oorroovvii}}. Rasim je ro|en 05.12.1949.g. uIlova~i (Gora`de).Od osnivanja dèmata u Karlsruhe-u doiznenadne smrti bio je me|u prvima usvim aktivnostima. Zvali smo ga od milja"Dedo". U najteìm momentima, kada se branio Din i Vatan, tokom agresijena Bosnu i Hercegovinu, ne samo da je pomagao herojskom kraju Gora`du,nego je op}enito gdje god je trebalo pomo}i pomagao. Bio je me|u prvima,nikad nije izostajao, bio je pruène i dare`ljive ruke. Dokaz za to je i ~injeni-ca da je nakon rata otvorio dàmiju u mjestu Vrani}ima kod Gora`da, dav{itom prilikom prilog od 17.000 DM. Uvijek nasmijan, lijepo je govorio o sva-kom, pobo`nog srca je bio, izuzetno skroman. Dènaza je rahmetli Rasimuobavljena 17.11.2003.g.ispred me{dìda dèmata Karlsruhe, kojoj su pri-sustvovali pored rodbine, prijatelji i radne kolege rahmetli Rasima. @eljeznicaje ostala bez dobrog radnika, dèmat bez jednog od najboljih dèmatlija.Imam dèmata hh.. EEnnvveerr eeff.. PPaa{{aallii}}, porodica rahmetli Rasima i nekoliko naj-boljih prijatelja su ga ispratili na posljednje ovozemaljsko odredi{te, u njegovrodni kraj, njegovu Ilova~u, gdje uz veliki broj rodbine i poznanika "ostavikosti na{ hajir sahibija, a du{a na|e svoj smiraj..."Rahmetli Rasim je iza sebe ostavio suprugu EE{{rreeffuu, k}erke SSaabbiinnuu i NNeerrmmuu,zetove, bra}u HHaassiibbaa i FFaaddiillaa, sestre i njihove porodice. Unu~adi mogu biti po-nosni i nastavi}e, ako Bog da, stopama svoga i na{eg " Dede ".Neka mu Allah d`.{. podari vje~ni dènnet." Enver Pa{ali}

Na mjesec dana prije, IZ-a Bo{-njaka u Njema~koj je po~ela pri-preme za mjesec ramazan. UHamburgu, Düsseldorfu i Stutt-gartu odràni su seminari zaimame, a u Kamp-Lintfortu i Si-ndelfingenu predramazanski sa-stanci sa predsjednicima dè-matskih odbora.14.000 vaktija je besplatno dis-tribuirano. Teravih namaz se kla-

nja na 60 mjesta. U zadnjoj tre}ini Ramazana }ekao ramazanski vaizi, ispred Ri-jaseta IZ-e u BiH, bit angaòvaniDr. Fuad Sedi}, dekan IPA u Bi-ha}u i Mehmedalija ândi}, up-ravnik Behrambegove medreseu Tuzli, a tri dèmata }e posjeti-ti Mirsad Mahmutovi}, {ef uredaza dijasporu i Hasan Muji}, slu`-benik Rijaseta IZ-e u BiH.

Obavezno se uz ramazan u Nje-ma~koj "pojave" sakuplja~i ser-gija sa odobrenjima i preporuka-ma raznih instanci unutar IZ-ebez ikakve konsultacije sa krov-nom oraganizacijom IZ-e Bo{-njaka u Njema~koj. Tu su proda-va~i i promotori i knjiga, koji popreskupim cijenama “zavaljuju”dèmate. Nejma {ta se ne nudi!Za usporedbu, kod Arapa i Tura-

ka se treba ~ekati i po dvijegodine da se do|e na red zakupljenje priloga. Po{to izgledada dobar dio na{ih dèmata"prokisuje", nije ~udo {to se unekim dèmatima "sergija" i kadtreba i kad ne treba. Svakako daova "prikupljanja" uti~u na (ne)-uspjeh ramazanske akcije zeka-ta i sadekatul-fitra Rijaseta IZ-e.

Dèmat Kamp-Lintfort je bio doma}in zajed-ni~kog iftara za imame i predsjednike dèma-tskih odbora u pokrajini NRW. Na iftaru su biliprisutni i predstavnici grada na ~elu sa dogra-dona~elnikom Dr. Cristophom Mühlmanom,glavnim policijskim komesarom gosp. Klau-som Zimmermanom, zatim predstavnici poli-ti~kih partija i turskih dèmata. Pedestak pri-sutnih je prije iftara imalo priliku vidjeti polu-satni video-film o dvadesetogodi{njem radu i

postojanju dèmata, a nakon ak-{am namaza uz dobro organizirani bogat iftar, zahvaljuju}i vrijednimhanumama, tekao je govor gostijui obra}anje imama doma}ina.Istaknuto je da su ovi susreti pot-rebni i da je to prilika za upoznava-nje i razumijevanje kao druga~iji.Bilo je to, zaista, divno dvoiposat-no druènje. (Mubina Klanco)

RRaassiimm ddèemmaattlliijjaa -iinn{{aaAAllllaahh ddèennnneettlliijjaa

Dèmat KarlsruheMe|ureligijsko vije}eu posjeti Berlinu

Berlin

Detalj sa sve~ane ve~ere

Uokvireno

Detalj sa iftara

Iftar u Kamp-Lintfortu

HRONIKAHRONIKA

novi selam - oktobar 2004

Documents