Odgoj pasapregled sadraja: 1. Uvod 2. Smisao odgoja i rada s psima 3. Vanost nagraivanja i korigiranja 4. Dolazak teneta 5. Hodanje na povodniku 6. Boks 7. Zakljuak

1. Uvod Ova skripta je napisana u svrhu razumijevanja ovjekovog najboljeg prijatelja-psa. Cilj mi je bio pribliiti psei svijet ljudima koji imaju, a pogotovo onima koji tek namjeravaju nabaviti psa. Ovo nisu upute kako kolovati psa (jer pas se ne koluje na temelju nekoliko stranica papira.), ovo je samo nain na koji bi svi mi koji imamo pse trebali razmiljati. Da bi nam pas postao na najbolji prijatelj potrebno je suraivati s njim zadobiti njegovo povjerenje, i najvanije biti mu uzor, voa, onaj koji ga vodi kroz ivot, onaj od koga ui, s kojim prolazi najljepe i najrunije (najstresnije) trenutke svog ivota, i u konanici; biti mu onaj uz koga e i zavriti svoj ivot..puno puta se zna rei da je pas otiao od kue kako bi zavrio svoj ivot; meutim to se dogodilo upravo zato to tokom svog ivota nije imao nikoga tko mu neto znai, nikoga tko zasluuje da i zadnje trenutke svog ivota podjeli s njim. Pas je umro sam isto kako je i ivio-sam. Da bi se pribliili psu potrebno je da razmiljamo na njihov nain. U njihovom svijetu vlada jedan zakon: zakon opora. U oporu postoji voa opora (alfa). Voa je sinonim za inteligenciju, odlunost, vrstou, njemu nitko ne nareuje, svi mu se podreuju i potuju ga. Poto se na pas odvaja od pseeg opora u dobi izmeu 7-12 tjedna (obino), dolazi u jedan drugi opor, a to je obitelj, gdje takoer oekuje da i dalje postoje pravila ponaanja kojem ga je uila njegova majka (kuja), pas od nas oekuje da preuzmemo njezinu ulogu u njegovom ivotu.na vrh

2. Smisao odgoja i rada s psima Veina ljudi prije nabavka psa ne razmiljaju o tome, na koji e nain pristupiti tenetu kada doe u obitelj, nego uglavnom se sve svodi na to tko e biti zaduen za njegovu etnju ,eljanje, kupanje. Obino to izgleda ovako: -u poetku (do puberteta) psi naui par osnovnih naredbi (sjedni, lezi, doi), meutim kada nastupi pubertet pas postaje neposluan a vlasnici misle kako je on samo jo mali i razigran i da e ga to proi kada navri 1 god. (kao uozbiljit e se;)), a u meuvremenu se pas ponaa sukladno svojoj volji.U sluaju da je pas koji spada u vee pasmine onda obino i etnje postaju naporne jer pas neprestano vue povodnik, njuka, hoda ljevo desno ispred vlasnika. Takva etnja naravno nikome nije ugodna, a pogotovo ne vlasniku pa obino dolazi do toga da je pas sve manje u etnji ili vlasnik jednostavno psu skine povodnik (i time ugroava njegovu sigurnost, ukoliko je pas u gradu) a onda pas nastavi po svome, odlazi od vlasnika za svojim poslom a vlasnik obino tri za njim (tko tu koga vodi u etnju?) U meuvremenu dok ekamo da proe godina dana (kako bi se na pas uozbiljio i postao posluan) dogodi se (ukoliko imamo imalo dominantnijeg psa) da nekog ak i ugrize ukoliko mu se pokua uzeti kost ili neto sl. Medutim i za to imamo opravdanje i preko toga prijeemo kao da se nita nije dogodilo. Onda dolazi godina dana, dugo oekivana, proslavio se prvi roendan, ispekla se torta psu,a ono dan poslije opet isto; pas nita posluniji niti ozbiljniji. Tada postepeno dolazi do razoaranja, to nije onakav pas kakvog smo mi oekivali, nemoemo s njim normalno proetati gradom a da nas ne natee za povodnik im vidi drugog psa, nemoemo sjesti na terasu kafia i popiti kavu a da na pas mirno lei kraj nas, a o tome da pustimo psa meu druge pse i da ga pozovemo kada odluimo krenuti kui nesmijemo niti razmiljati.- u takvoj situaciji niti je pas niti vlasnik sretan, jer e doi do postepenog smanjivanja interesa za psa, pas e sve manje vremena provoditi vani, a izlazak s psom e nam prestavljati muenje. Naravno da pas osjeti nau ljutnju i razoaranje, meutim on ne shvaa zato smo mi takvi, on se samo ponaa onako kako smo ga mi nauili. Naravno da u takvim situacijama dolazi i do toga da pas postane razoaran i zatvara se u sebe. Kako ne postii ovo??? Smisao odgoja psa je jednostavan; nama slui da sa naim psom moemo izai u normalnu etnju, znajui da ga imamo pod kontrolom i da nam nee negdje zavriti pod autom samo zato to ga nismo mogli pozvati dok je trao za makom, a psu omoguuje da shvati svoj poloaj u obitelji (oporu), te da se kroz odgoj (znaci uei) mentalno razvija, osjeti suradnju sa svojim voom (vlasnikom) -takav odnos veseli psa, jer je to za njega posve prirodno. Inae psi su puno zadovoljniji kada znaju na emu su, kada ive u jednom svijetu na kakav su oni navikli -znai da imaju superiornijeg od sebe-vou (alfu). Nastavljajui kolovanje psa, npr.radnih pasa, vidimo zadovoljstvo u radu psa. Zbog ega??. Upravo zbog toga to se radni psi koluju tako da se njihovi prirodni nagoni iskoriste u svrhu kolovanja.Tjekom kolovanja mi iskoritavamo i potiemo nama korisne psee nagone, ali i suzbijamo loe psee nagone. Objasnit u na primjeru spasilakih pasa kojima je zadaa pronalaenje ivih i/ili mrtvih osoba u ruevinama, snjegu, nepristupanom terenu. Pas se koluje na taj nain da se kompleks lovakih nagona (nagon za pljenom, slijeenjem, traenjem, donoenjem pljena u opor, djeljenem pljena.) iskoriste u svrhu traenja ljudskog mirisa. Drugim rijeima pas se ponaa kao i njegov predak-vuk-lovi, slijedi, trai plijen i donosi ga u matini opor da ga podjeli s ostalima. Naravno, plijen nije zec (kao to je vuku) nego loptica, a plijen dijeli sa svojim voom, suradnikom, tj. svojim vodiem (vlasnikom). Ovim primjerom sam samo htio napomenuti koliko daleko moemo stii ako se prema psu zaista ponaamo kao da je pas, potujui njegova pravila ivota. Time i on postaje sretniji jer ivi ivot za kakvog on zna. ivot kojem ga je poela uiti njegova majka kuja, a mi emo nastaviti.na vrh

3. Vanost nagraivanja i korigiranja Pod poslunog i dobro odgojenog psa smatramo onog psa koji u svakom trenutku izvrava naredbe zadane od strane vlasnika. Meutim da bi dobili takav stupanj poslunosti bitno je tijekom odgoja psia biti vrlo dosljedan i uporan, drugim rijeima, moramo moi od psa dobiti ono sto smo traili. Openito naredba oznaava radnju ili poloaj tijela u kojem pas ostaje sve do trenutka dok vodi ne izrekne neku drugu naredbu ili psa oslobodi naredbe (oslobaanje ili vaenje iz naredbe znai da je pas nakon tog trenutka slobodan) Naredba psu se izrie po principu: IME PSA+NAREDBA, i to samo jednom. Nakon toga se oekuje da pas izvri naredbu. U protivnom sluaju se korigira.

Vazno je da se pas korigira sve do onog trenutka dok ne izvri naredbu na pravilan nain. Ako ne zahtjevamo da pas od prve poslua, tokom odgoja doi e do toga da e pas izvravati naredbe samovoljno, tj. sam e odabirati trenutak kada e posluati a kada ne, to naravno nije prihvatljivo. Tokom procesa uenja naredbi psa je potrebno svaki puta nagraditi i to obino nekom poslasticom koja je ukusnija od uobiajene hrane koju pas jede (meni su se dosta dobre pokazale hrenovke,sir,ili frolii). Ovo je naprosto nuno zbog toga da pas povee naredbu s nagradom (neim finim i ukusnim), te da mu to ujedno bude motiv zbog kojeg e izvravati naredbe, a osim toga dobit emo da nam pas veselo izvrava naredbe. Ukoliko psa budemo uili isto na autoritet, znai na prislilu (da ga kaznimo ukoliko ne izvri naredbu) dobit emo da e pas izvravati naredbe zbog straha od kazne, a ne zbog volje za suradnjom. Kao to vidimo nagraivanje je veoma bitan faktor u odgoju teneta. Takoer je bitno psa hvaliti, za dobro uinjenu naredbu, obino izgovarajui bravo, dobari si veselim tonom, jer na taj nain pas razumije pohvalu. Ukoliko pohvala bude otra i kratka pas je nee doivit kao pohvalu ve kao zabranu. Jo jedan oblik nagrade moe biti i igra, koju e pas dobivati nakon dobro odraenih vjebica, znai na kraju treninga. Pravilna igra sama po sebi je kompleksna stvar i ja je nebi objanjavo tako detaljno, ve u pokuati objasniti igru na to jednostavniji nain a da ipak bude pravilna. Igra psu predstavlja ubiti lov na plijen (isto kao to vuk lovi zeca, tako e naem psu igraka biti zec). To znai da mi moramo stvoriti igru koja e sto vie sliiti realnosti, tj. animirati igraku na nain da zaista psu predstavlja pljen. Vanost je u tome da pas ima igraku koja mu nee biti stalno dostupna, ve onda kada se vi odluite igrati s psom. Od igraki najboljom se pokazala loptica stavljena u arapu jer najvjernije simulira kretanje plijena. Sa psom se igramo tako da igraku vuemo po podu to e zainteresirati psa te e krenuti u lov za lopticom. Nakon to je zagrize pas e poeti vui lopticu prema sebi. U tom trenutku mi takoer vuemo lopticu prema sebi ali ubrzo je putamo da je pas odnese (to je za njega ulovljeni pljen.) U tom trenutku nesmijemo uiniti pogreku i krenuti loviti psa, jer e pas bjeati od nas, nego ukoliko elimo da nam pas uvjek nosi lopticu kreemo se trei ispred psa, i kada nam je pas donese, ponudimo mu ukusni zalogaj u zamjenu za igraku, te spremimo igraku. Vano je za napomenuti da nikada nesmijemo psu uzimati lopticu iz usta, ili mu ne dozvoliti da je on odnese, jer e to izazvati frustraciju kod psa i smanjit e mu se elja za igrom. Vano je da bi se odrao veliki motiv za igrom, ne igrati se sa psom esto, nego samo nakon dobro odraenih vjebi i to vrlo kratko (par minuta.) Takoer se moemo igrati na nain da psiu sakrivamo lopticu a da je on trai, tako da u poetku psa zainteresiramo za lopticu igrom ,te nakon to zamjenimo za hranu, psiu ponovno pokaemo lopticu te je sakrijemo na neko oblinje mjesto, tako da pas vidi u kojem smo pravcu odnijeli lopticu, ali ne i tono mjesto sakrivanja te pustimo da je psi trai.Nakon to je nae psi e je veselo uzeti, tada mu treba dopustit da se poigra sam s lopticom te nakon kraeg vremena ponovno zamijeniti za hranu. Bitno je da mjenjamo plijen (lopticu) za hranu u trenutku dok pas ima igraku u zubima a ne kad je spusti na zemlju.na vrh

4. Dolazak teneta (Kanjavanje, korekcija, osnovne naredbe) Obino se postavlja pitanje kada poeti uiti psa neemu. Odgovor je odmah im doe u kuu, u obitelj. Zapravo mi tada ne poinjemo nita novo, samo nastavljamo zapoeto. Ispravan odnos je da se psiu odmah jasno definiraju pravila ponaanja, prvo to pas mora nauiti je ono to smije a to nesmije. Tu dolazimo do prve naredbe koju e nas psi nauiti a to je naredba FUJ ili NE a oznaava zabranu. Da bi psu olakali shvaanje uvest emo tvz .korekcijsku i apsolutnu zabranu.

Apsolutna zabrana: izrie zabranju ponaanja (radnje) koja niti u jednoj situaciju nije dozvoljena. Obino se izrie sa FUJ. Npr; to je uzimanje hrane s poda, grienje povodnika, glodanje namjetaja i sve ono to ne elite da vas psi ikada radi. Korekcijska zabrana: izrie zabranu trenutnog ponaanja (najese promjenu poloaja tijela), koje u

odreenem trenutku nije poeljno dok u openitom smislu je. Obicno se izrie sa NE ili MA Npr: ovakav oblik koristimo kada psia uimo nekoj naredbi (koja oznaava poloaj tjela). Ukoliko psu naredimo SJEDNI a na psi nakon nekog vremena legne (promijeni poloaj tijela) ili ustane, onda izriemo korekcijsku zabranu i vraamo ga u prvobitni poloaj. Nain kanjavanja: Zabrana FUJ (apsolutna zabrana) izrie se kratko ali otrim tonom, te pri tome primamo psia rukom za iju te ga 1-2 puta protresemo. Ukoliko psi nakon toga ponovo uini zabranjenu radnju, moramo ponoviti postupak -sve dok psi ne odustane od radnje koju je htio izvriti. Inae ovo je nain (ispravan) na koji se psi kanjava za neeljeno ponaanje. Metode poput udaranja psia novinama ili sl. nije primjereno niti efektivno poput ovog naina - ponovno zbog toga to je ovaj nain potpuno prirodan i normalan u pseem svijetu, te psiu potpuno razumljiv. Posebno bi obratio pozornost na trenutak kanjavanja za uzimanje hrane s poda. Psia je potrebno kazniti neposredno prije uzimanje hrane s poda, a ne u trenutku vakanja hrane, jer bi ga tada kaznili za sam in vakanja sto je apsurdno. Nain korigiranja: Kao to je ve reeno izraava se pomou zabrane NE primjenjuje se obino u procesu uenja naredbi (oznaavaju poloaj tijela ili radnju). Korekcija (ili zabrana) se izrie tek u trenutku kada psi pogrijei, tj. promjeni poloaj tijela. Vri se tako da u trenutku kada psi pogrijei se kratko i glasno izrekne NE i ponovi naredba koju zahtjevamo da psi izvri. Nakon to psi pravilno izvri naredbu pohvalimo ga i nagradimo.

Nakon to smo psiu jasno definirali pravila ponaanja (kuni odgoj) vrijeme je da pas naui prvu naredbu koja e oznaiti poloaj tijela a to je SJEDNI. Naredba opisuje poloaj tjela (sjedenje) sve do trenutka dok od psa ne zahtjevamo neto drugo ili ga oslobodimo naredbe.Ovo je nain kako emo psa nauiti toj naredbi:

Naredba SJEDNI: uzmemo u ruku komadi ukusnog zalogaja, pokaemo psu (moramo ga zainteresirati) te lagano diemo ruku iznad njegove glave. Pas e pratei pogledom ukusan zalogaj sjesti. U tom trenutku psu dajemo zalogaj uz veoma veselu pohvalu. Pustimo da psi odsjedi 5-10 sec. Ukoliko se pas pone ustajati izrecimo glasno i otro zabranu NE te ponovimo naredbu SJEDNI, vraajui rukom lagano psa u poetni poloaj (ruku mu poloimo na zadnji dio tjela te ga lagano pritisnemo prema dolje). Ova radnje se naziva korekcija. Korigirajmo psa sve dok ne ostane sjedei u poetku bar 5 sec. Nakon toga ponovno pohvalimo i nagradimo psa te ga oslobodimo naredbe. Ovim osim to uimo psa da pouzdano ostane sijediti, postiemo i autoritet kod psa dajui mu jasno do znanja da smo mi alfa koja odreuje nain ponaanja to je veoma bitno u stvaranju istog odnosa sa psom. Naredbu SJEDNI takoer bi bilo dobro vjebati prije hranjenja psia i to na nain da pas ostaje sjediti ispred nas sve dok ne spustimo zdjelicu ispred njega te mu dozvolimo dolazak do zdjelice. Ukoliko psi krene prije nego to smo mu dozvolili potrebno ga je obavezno korigirati. I na ovaj nain postavljamo naem psiu jasno do znanja tko je alfa, poto je u oporu, alfa (voa) opora taj koji odreuje tko se kada hrani i dozvoljava uzimanje hrane ostalim pripadnicima opora. Nakon to je na psi nauio sijediti due vremena, vrijeme je da krenemo s uenjem komande DOI. Prije toga je potrebno da sami sebi razjasnimo to elimo od psia prilikom izdavanja komande doi. Standardni opis komande doi je sljedei: - Pas u trenutku izdavanja komande prekida sve radnje koje radi u tom trenutku (osim vrenja nude) - U laganom trku najkraim putem dolazi do vodia (bez dodatnog njukanja, obiljeavanja terena i sl.) - Sijeda ispred vodia - eka na izdavanja sljedee naredbe.

Ukoliko se ne ispuni jedna od ovih toaka smatra se da pas nema pouzdano izraenu naredbu doi, koja je u odreenim trenucima vrlo teka za psa (u trenutku igre s drugim psom, tranja za makom i sl.)

Ovu naredbu za poetak vjebamo u uvjetima minimalnih ometajuih elemenat, tj. tamo gdje smo sigurni da e nam pas doi, te da ne postoji nita to bi ga moglo omesti u tome. Naredba DOI:. Za poetak pozovimo psia (IME+DOI) neposredno prije nego to ga hranimo (znai sa zdjelicom u ruci punoj fine klope). Psi e tada veselo dotrati do nas te mu odmah spustimo zdjelicu ispred njega. Ovo ponavljajmo 2-3 dana zarednom (ne vie). Kada vidimo da se psi odaziva na poziv krenimo u izradu pune naredbe DOI. Sada pozovimo psa (obavezno po principu IME+DOI), nagradimo ga kada doe do nas, te izrecimo naredbu SIJEDNI, i ponovno nagradimo i pohvalimo psia. Ovime nastojimo da psi povee naredbu DOI i SIJEDNI te da shvati kako DOI zavrava sjedanjem ispred svog vodia tj.vlasnika.Takoer je bitno napomenuti da se psia nesmije predugo nagraivati (2-3 dana) prilikom samog dolaska jer e u protivnom shvatiti kako DOI zavrava samim dolaskom a ne sjedanjem. Nakon par dana provjerimo dali je na psi shvatio to od njega oekujemo. Pozovimo ga; pas e tada doi do nas te oekivati nagradu (koju mu sada neemo dati). Priekajmo kratko vrijeme (pazei da ne izgubimo koncetraciju psa). Ukoliko pas ne uini nita izdajmo naredbu SIJEDNI te nagradimo i pohvalimo psa. U budue emo nastaviti uiti psa na ovaj nain tj. da ga neemo nagraivati kada doe nego odmah nakon to sjedne, a korekciju iz stajaeg u sjedei poloaj je potrebo izvriti to bre kako bi pas shvatio da se ne radi o odvojenoj naredbi nego samo jednoj koja ukljuuje i dolazak i sjedenje.Ukoliko je psi sjeo bez nae pomoi znai da je shvatio te ga takoer obilno nagradimo i pohvalimo. Ukoliko smo doli do toga da na psi prilikom poziva doe do nas te bez nae pomoi sjedne moemo zakljuiti da je nauio znaenje naredbe DOI. Sada je vrijeme da psia postepeno uvodimo na mjesta s ometajuim elementima (i to od najlakeg do najteega). Za poetak odvedimo ga u normalnu etnju na njemu ve poznati teren pa ga pozovimo, zatim na nepoznatiji teren, pa sve do pozivanja iz igre s drugim psom (o tome jos kasnije poneto).. Bitno je napomenuti da ukoliko niste sigurni da e Va psi doi na poziv (jer e ga zainteresirati neto drugo) a niste ga u stanju korigirati nemojte pozivati psa. Ovo je izuzetno vano jer ukoliko ovo ponovite par puta psiu nee biti teko zakljuiti da ba i nemora doi svaki put kad ga pozovete, zbog toga jer Vi (kao alfa, tj voa) nakon njegovog dolaska niste reagirali u smislu neslaganja s njegovim postupkom. Zato je potrebno prije poziva procjeniti dali ete moi korigirati psa ukoliko ne doe. Ako ste sigurni da jeste uinite sljedee; pozovite psa, te ukoliko se ne odazove na poziv, doite do njega, izrecite zabranu NE (za prekid trenutne radnje zbog koje nije doao). Prilikom toga ga obavezno protresite za iju par puta, te se odmaknite nekoliko koraka unazad i ponovo pozovite psia.. Ukoliko niti tada ne doe ponovimo postupak sve dok pas pravilno ne izvri naredbu. Ovo je inae vrlo vaan trenutak, jer u ovakvim situacijama ete dokazati psiu tko je alfa, time to e te inzistirati da se podredi vaoj volji. Ukoliko odustanete, i psi nastavi raditi zapoeto, Vi za njega vie niste alfa (a sjetimo se to znai biti alfa). Niste u stanju od psia dobiti ono to elite te samim time gubite na vrijednosti u njegovim oima. Kada smo doli do trenutka da imamo izraen poziv tokom etnje, moemo poeti s vjebanjem poziva iz igre sa drugim psom (psima). Za ovu vjebu e nam biti potreban jo jedan pas sa ve izraenim pozivom. Vjeba se izvodi tako da oba vlasnika (vodia) puste pse u igru te stanu jedan nasuprot drugoga (sl.1). U istom trenutku oba vodia pozivaju svoje pse .U ovoj vjebi pas nee biti ometan od strane drugog psa zbog toga to su oba pozvana u istom trenutku. Nakon nekoliko treninga ovog tipa, kad pas pouzdano dolazi iz igre sa drugim psom potrebno je uvesti u vjebu jo dva psa, te takoer sva 4 psa se pozivaju u istom trenutku (sl.2). Nakon to pas pouzdano izvodi ovu vjebu, prelazimo na najvii stupanj ometanja a to je kada se pas samostalno poziva iz igre, prvo s jednim psom, a zatim s vie njih (moe opet po principu treninga s 4 psa).

Tokom izvoenja vjebi poziva iz igre takoer je potrebno koristiti isti princip uenja, kao i na poetku, ukoliko pas ne doe slijedi korekcija te ponovni poziv. U sluaju jakog ometanja od strane drugog psa pri pozivu naeg psia (skakanje na njega, grienje iz igre i sl.) ukoliko psi krene prema nama, moemo ponoviti poziv te ga hvaliti dok prilazi k nama zbog nastojanja i elje da doe. )Takoer sljedi neto vea koliina nagradnih zalogaja;) nakon to pas izvri u potpunosti naredbu.

Sljedee to emo nauiti naeg psia je naredba LEZI. Pouzdanost ove naredbe je bitna zbog toga to se obino koristi u situacijama kada emo psa ostavljati izvan nae kontrole, te od njega oekujemo da ostane leati bez obzira na ometanje. Psa mozemo uiti leanju iz stajeeg ili iz sjedeeg poloaja. Ovdje u opisati nain uenja psa naredbi LEZI iz sjedeeg poloaja. Naredba LEZI: Dok je pas u sjedeem poloaju, pokazemo mu ukusni zalogaj te mu ga spustimo medu ape ne dozvoljavajui mu da ga uzme dok ne legne. U trenutku kada pas krene iz sjedeeg u leei poloaj izgovorimo naredbu LEZI. Kad legne psu damo nagradni zalogaj te ga pohvalimo. Ukoliko se pas pokua ustati izriemo zabranu NE te ga laganm pritiskom ili primanjem za obje ape i laganim povlaenjem unaprijed vratimo u prvobitni poloaj. Nakon toga ponovno nagradimo i pohvalimo psa.

Takoer ovu naredbu je potrebno vjebati postepeno s obzirom na elemente ometanja, te s postepenim odlaskom vodia od psa. Meutim tu moram napomenuti jednu stvar gdje se obino grijei. Ukoliko elimo psa nauiti da ostaje due vremena u leeem poloaju moramo postepeno se udaljavati od psa te mu se vraati i onda nagraivati-time ga nagraujemo za leanje. esta pogreka je da se pas poziva (i tada nagrauje) kada se vodi udalji, a kao rezultat toga dobijemo da se pas ustaje i dolazi do vodia. -jer je i bio nagraivan kada je doao do nas, a ne dok je leao Ukoliko nam se tokom vjebanja dogodi da pas krene za nama potrebni je izrei zabranu NE, doi do njega te ga vratiti na mjesto gdje je leao. Prilikom uenja ove naredbe potrebno je puno strpljenja i upornosti jer pas mora zadobiti povjerenje da ete se uvijek vratiti po njega. Da bi nas pas ekao ispred duana ili sl. potrebno je vjebat vjebu odleavanja. Vjeba se izvodi tako da polegnemo psa i udaljimo se na neku udaljenost i okrenemo se prema psu i ekamo 2min. ako lei mirno i ne die se smireno se vratimo do njega i smireno ga pohvalimo (ako smo sigurni da se pas nee dignuti za 2 min. postepeno poveavamo udaljenost i vrijeme odleavanja i na kraju kada to izvjebano poinjemo vjebati istu vjebu na isti nain samo to se mi sakrijemo a pas treba ostati leati). U suprotnom ako pas sjedne, digne se ili pone trati slijedi korekcija i vraanje u prvobitni poloaj. Za usporedbu; radni psi su u stanju odleavati 2-3h. Takoer vjeba mora zavriti uvijek tako da Vi oslobodite psa naredbe a ne da se on samovoljno ustane, takoer jedan od naina na koji ete psu dokazati da ste vi autoritet.na vrh

5. Hodanje na povodniku (ponaanje tokom etnje) Iako ovo nije nita novo nego nastavak odgoja psia, namjerno sam odvojio kao posebni odlomak, elei pridodati veu vanost ovome nego to se obino daje, pogotovo ponaanju vlasnika tokom etnje a ne psa. Medutim za poetak treba objasniti kako psa nauiti da posluno hoda uz nogu (tvz. prosta vodljivost,za razliku od slubene.)

Prosta vodljivost: za ovo nam je potrebna obina ogrlica (pogotovo kod tenaca) te povodnik. Pravilo je da se pas vodi s lijeve strane. etnja poinje tako da pas sjedi uz ljevu nogu vodiu. Na naredbu UZ NOGU ili PORED pas i vodi kreu u pravocrtnom smjeru. Ukoliko pas krene u bilo kojem smjeru od vodia potrebno ga je korigirati na nain da mu izdamo zabranu NE te trzajem povodnika vratimo u prvobitni poloaj izgovarajui naredbu PORED. Odmah nakon to se pas postavi u prvobitni poloaj potrebnoi ga je pohvaliti i nagraditi (naravno to finija klopa). U trenutku zaustavljanja izdajemo naredbu SJEDNI, te nagraujemo psa. Vano je psa uiti da kad kreemo s komandom UZ kreemo iskljuivo lijevom nogom i da nam pas sjedi sa lijeve strane. Psa moemo uiti da nam hoda i s desne strane ali na dosta ispita zahtjeva se da pas hoda s lijeve strane, pa onda moemo odmah poeti uiti tene da hoda s nae lijeve strane. Takoer treba obratiti panju da kada se zaustavljamo da pas sjeda ravno a ne pod nekim kutom. Ukoliko se pas zaustavlja pod nekim kutom moemo ga korigirati na nain da ga u trenutku kada sijeda, lijevom rukom primaknemo sebi uz nogu, ili da ovo vjebamo na nain da sa psiem hodamo uz zid, tako da je pas u nemogunosti da se zakrene. Iako ovo izgleda vrlo jednostavno, puno vlasnika pasa imaju problema sa vodljivosti na povodniku (a da ne priam o vodljivosti bez povodnika). Bitno je napomenuti da se hodanje na povodniku ui im psi krene u svoju prvu etnju (a naredbu SJEDI cemo ukljuivati tek kad je psi savlada). Veini vlasnika je ao trznuti povodnik kod teneta od 8 tjedana, no opet se vraam na ono da se moramo zapitati tko je alfa? Kako smo mi vlasnici (vodii) alfe svojim psima (bar mi trebali biti) onda se moramo ponaati u skladu s time i u ovom sluaju. To znai mi smo oni koji emo psa nauiti kako se kretati dok je na povodniku, te mu autoritetom (trzajem povodnika) ne dozvoliti drugaije ponaanje od zahtjevanog. Jo je bitno napomenuti da se pas ne smije drati na napetom povodniku tokom etnje, nego u trenutku korekcije se napravi trzaj, a nakon toga povodnik je oputen. Ukoliko emo imati napeti povodnik pas e pokuavati savladati otpor koji mu pruamo te svaki put sve jae nas vui. esta pogreka koja se dogaa da se pas nastoji korigirati trzajem povodnika u neposrednoj blizini drugog psa ( znai u trenutku kada se dva psa susretnu te se njukaju i sl.). Time moemo izazvati tunjavu dva psa. Potrebno je reagirati ranije, dok psi nisu u neposrednoj blizini. Ukoliko na psi krene prema drugom psu moramo reagirati izdavajui otru zabranu NE i trzajem povodnika. Takoer ove

situacije se mogu vjebati u paru s jednim ili vie pasa pri emu jedan pas prolazi kraj ostalih (dok ovi sijede), ili prolazei u suprotnim smijeru jedan pas kraj drugoga. Nakon to pas proe kraj drugog psa bez nastojanja da krene njemu obavezno ga moramo nagraditi. Sljedee to je bitno je ponaanje vodia tokom etnje, znai kada je pas bez povodnika. Veina vlasnika ima problema s time da pas odjuri. Greka koja se ini je da vlasnik nastoji sljediti svog psa (to obino nije u mogunosti pa pas ide u etnju stalno na povodniku). Vrlo vano je istaknut da pas mora paziti na nas a ne mi na psa. Mi smo voa, i mi odluujemo kamo se kreemo, a na opor nas slijedi (tj.na pas). Znai kada primjetimo da nas pas ne gleda, da je otiao od nas, sakrijemo mu se negdje gdje nas nee vidjeti (iza drveta i sl.) Time e se dogoditi da e pas u jednom trenutku primjetiti da nas nema (a navikao je da mi njega pratimo a ne on nas), te e nas krenut traiti. Mi za to vrijeme moramo ostati na mjestu sve dok pas doe do nas, a nakon to doe nastaviti etnju kao da se nita nije dogodilo (znai bez pohvala nagrada i sl.). Bitno je da se sakrijemo negdje malo dalje od mjesta gdje nas je pas zadnji put vidio, jer e nas prvo doi traziti na mjestu zadnjeg vizualnog kontakta. estim sakrivanjem dobit emo da e pas jednostavno morati stalno pogledavat i pratit nas tokom etnje. Sljedee to emo uiniti da emo tokom etnje stalno mijenjati pravac kretanja, ime emo opet dobiti od psa veu koncetraciju na nas jer niti u jednom trenutku nee znati kojim emo putem nastaviti etnju. Za napomenut je da ukoliko se sakrijemo psu nesmijemo ga pozivati. Time mu opet osiguravamo bezbrinu etnju jer u konanici opet mi pazimo na njega a ne on na nas. Ove vjebice tokom etnje izvodimo sve do trenutka dok ne primjetimo da se ponaanje psa promjenilo, da nas vie ne naputa, te se ee okree pogledavajui gdje se nalazimo. Takoer nemojte se bojati ovu vjebu izvoditi s tencima ( iz razloga da se ne izgube), jer su oni takoder u stanju pronai svog vlasnika (pomou njuha), a osim toga trajat e puno manje nego kod odraslijeg psa, jer e mladi psi odmah stei naviku da mora biti koncetriran na vlasnika tokom etnje.na vrh

6. Boks (korisna stvar koju nije potrebno izbjegavati) Pri samom spominjanju boksa i psa, stvaramo si sliku muenja psa, psa zatvorenog danima u malom prostoru o kojem nitko ne vodi brigu. Slaem se da je takvo postupanje prema psu izrazito muenje ivotinje, meutim ukoliko boks koristimo na pravilan nain pokae se veoma koristan. Kao to znamo vukovi koriste jazbine, te je posve pririodno da i pas ima neku svoju jazbinu, znai vidimo da boks nije nita to bi psu bilo neprirodno. Moje miljenje je da bi svaki pas trebao imati boks, makar pas ivio i u stanu. Jer boks je mjesto gdje e pas spavat, gdje e boravit u odreenim trenucima, gdje e osjeati sigurnost. Psia je najbolje navikavati od prvog dana na boks.Time e on ubrzo stei naviku kako je boks njegovo mjesto, te e vrlo veselo boraviti unutra (iako mu neemo zatvarati vrataca od boksa) i boks nee doivljavati kao nita loe i runo. Boks (postoje boksovi koji se daju rasklopiti te ih je vrlo lako nositi) nam moe puno pomoi kada doemo sa psom na nepoznato mjesto gdje potrebno prespavati. Ukoliko psa stavimo na njemu nepoznao on se nee moi naspavati i odmoriti jer e osjeati jedan dio nesigurnosti i stalno e biti oprezniji nego to bi inae bio. Ukoliko u takvoj situaciji imamo boks (znai njegovu jazbinu), psu emo znatno olakati boravak u nepoznatome, jer e on ipak boravit u njemu poznatom prostoru, a i sebi emo rijeiti probleme oko toga gdje e nam pas prespavati. Korisnost boksa se posebno istie kod radnih pasa koji su esto na terenu; psi koji imaju svoje boksove daleko su odmorniji i spremniji za rad drugi dan od pasa koji su prespavali (pitanje je uope koliko su spavali) na nepoznatome.na vrh

7. Zakljuak ( i jo malo o odnosu ovjek-pas) Nadam se da sam ovim tekstom bar malo pribliio problematiku vezanu uz odgoj psa. Cilj mi je bio vie istaknuti neke standardne greke kod odgoja nego samu tehniku izvoenja pojedinih vjebi. Kroz opis vjebi sam nastojao naglasiti da je velika vanost u upornosti i dosljednosti (npr.kolegica je svoje tence kanjavala do 6mj. starosti za uzimanje hrane s poda-tek tada je pas popustio.).Nikada ne smijemo dozvoliti da pas pobjedi, tj da nam nametne svoju volju, jer time za njega vie nismo voa,

nismo u stanju dobiti od njega ono to elimo. Takoder moramo stalno pratiti ponaanje psa i iz toga zakljuivati to pas eli. Ukoliko tokom hranjenja priemo psiu (ili psu) a on zarei na nas, on u tome trenutku nam govori da se maknemo od njega jer ne eli s nama dijeliti hranu. Ukoliko odstupimo on je pobjednik. Meutim u takvom trenutko moramo reagirati vrsto i odluno; ukoliko zarei; uzet emo mu zdjelicu sa hranom te e ostati bez ostatka obroka. Ukoliko ovo napravimo 2-3 puta pas e shvatiti poantu; da reanjem ne uva hranu nego ostaje bez nje, a ukoliko ne zarei nee ostati bez hrane. Ovo je samo primjer kako se moramo ponaati, te biti odluni u nastojanju da psu budemo alfa-jer alfa nije lako biti, u prirodi je alfa samo najbolji i najsposobniji pripadnik opora (zato ostali pripadnici opora i jesu vjerni i odani voi). Na sebe smo preuzeli veliku zadau, meutim ukoliko to uspijemo vidjet emo kako e nam nas pas biti zahvalan, odan i vjeran .Osjetit emo suradnju, njegovu sreu, jer postoji u njegovom ivotu netko koga e slijediti, postoji uzor. Pas e za svog vou uiniti sve. Ispriao bi samo jedan sluaj. Kolega, vodi slubenog policijskog psa, je imao nesreu da mu je pas sa 13 god obolio. Pas vie nije mogao kontrolirati mokrenje. Meutim pas je patio, patio je zbog toga to je svjestan da radi ono to ne smije, da se suprostavlja volji svojeg voe. (jer je kao tene nauio da to ne smije). Kolega ga je pokuao u trenutku vrenja nude u stanu, pohvaljivat, da mu pokua objasniti kako ne ini nita loe, meutim nije uspio. Kolega mi je ovo priao sa suzama u oima, tuan jer je izgubio psa-prijatelja koji mu je i u zadnjim trenucima svog ivota davao do znanja da ga cijeni i potuje, da mu je voa, onaj koji ga je vodio kroz ivot. Pas nije otiao od kue, imao je uz koga zavriti svoj ivot, uz svog vodia, svog vou. Ovim primjerom vidimo to znai psu kad ima nekoga, razmislite o svojem ponaanju prema psu, nemojte u njemu gledati ovjeka, jer on to nije, niti eli postati. Odgajajte ga kao psa, i priutite mu ivot za kojeg on zna, onakav u kakvom e on biti sretan. Nadam se da e vlasnicima, pogotovo mladih pasa, ovo pomoi u razumijevanju naina ivota, te najvanije, pomoi da postanu netko i neto svojem psu. Jer pas e to znati cijeniti. Jedino ivui svoj prirodan nain ivota pas e biti sretan. Napomena: ovaj tekst je samo pomo u odgoju, te pravilan nain na koji ete pristupit odgoju psia u trenutku kada doe u obitelj. Meutim za potpuni uspijeh bilo bi dobro ukljuit se u rad u neki od kinolokih klubova gdje e psi proi nunu socijalizaciju te nauit se radu u grupi pasa-to je nuno da bi se postigao uspijeh u odgajanju psa, a ukoliko inite pogreke instruktor e vas pravovremeno moi upozoriti.