1. Objasniti selektivnost zatite?

SELEKTIVNOST: Relej je selektivan ako iskljuuje samo onaj dio sistema koji je u kvaru, dok preostali sistem ostaje normalno u pogonu, kvar ili uope nema posljedica na normalno snadbijevanje potroaa ili zbog njega ostaje bez napona minimalno potreban dio sistema.Sama selektivnost relejne zatite ogleda se u sposobnosti zatite da jednoznano ukae na mjesto pojave nenormalnog reima i na konkretni element sistema koji zahtjeva intervenciju.Definiraju se apsolutna i relativna selektivnost. Apsolutna selektivnost: zatita prorauje samo pri kratkim spojevima na tienom elementu.Relativna selektivnost: zatita osim to titi svoj tieni element , slui i kao rezervna zatita pri kvarovima na susjednom elementu a koju zaduena zatita nije djelovala.

U daljem dijelu e se dati detaljnije selektivnost zatite. Treba istai da mehanizmi zatite formiraju usaglaenu cijelinu sa strukturama mree i njihovim sistemima uzemljenja. Trebaju raditi na principu selektivnosti, koji izolira dio mree koji je pogoen kvarom, i to to je moguebre, dok dio mree koji je neoteen ostaje pod napajanjem.Postoji nekoliko naina kako ispravno vriti selektivnost u sistemima elektrine zatite:-ampermetarska selektivnost(koristei struju);-vremenski-stepenovana selektivnost(koristei vrijeme);-selektivnost pomou izmjene informacija, tzv. logika selektivnost;-selektivnost pomou usmjerene ili diferencijalne zatite.

2. Objasniti vremenski stepenovanu selektivnost?

9.2. Vremenski-stepenovana selektivnostKod vremenski - stepenovane selektivnosti vri se podeavanje razliitih vremenskih kanjenja za ureaje prekostrujne zatite rasporeene po mrei. Kod radijalne mree to je zatita blia izvoru, to je vrijeme kanjenja vee(slika 9-3a ).

Slika 9-3a: Vremenski-stepenovana selektivnostNa prethodnoj slici vidi seda je kvar u taki D detektovan od strane svih zatitnih ureaja (A,B,C i D).Vrijeme kanjenja releja u taki D je najmanje, te zbog toga zatita djeluje na prekida bre nego zatita utaki C, koja opet izaziva bre djelovanje svog pridruenog prekidaa nego zatita koja je postavljena u taki B.Kad je prekida utaki D aktiviran, i struje kvara sunestale, zatite u takama A,B i C, kroz koje struja kvara vie ne prolazi, vraaju se u poetno stanje.

Ureaji zatite prorauju kada struja poraste iznad vrijednosti podeenja.Zbog toga, pragovi podeenja moraju biti usaglaeni.Razlika u vremenima odgode djelovanja izmeu dva uzastopna ureaja zatite du linije je interval selektivnosti t.Za njegovo izraunavanje koristimo:-vrijeme djelovanja prekidaa tc-tolerancija greke vremenskog kanjenja t;-vrijeme memorije prethodnog stepena tm-sigurnosna rezerva .

Vrijeme t mora zadovoljavati sljedeu relaciju

t tc+ 2t+ tm+rezerva.

Za proraun ovog vremena, uzevi u obzir performanse i brzine dananjih prekidaa i zatitnih ureaja, uzima se vrijednost od 0.3 sec (mogue je doi i do vremena od 0.25 sec).

Na primjer, zatitni prekostrujni ureaj,sa nezavisnim vremenom Sepam 2000, koji je povezan sa prekidaima FG1 ima karakteristike:

tc=85 ms|tm=55 ms| maksimalne vrijednostit=25 ms|

Za interval selektivnosti t=0.3 sec, sigurnosna rezerva je 110 ms.

TA,TB: vremena kanjenja zatitnih ureaja A i B, respektivno.Slika 9-3b:Interval selektivnosti

Ovakav sistem selektivnosti ima dvije prednosti.Jedna od pomenutih prednosti jeste da ovaj sistem sam sebi prua rezervnu sigurnost . Zaista, zatita u taki C e proraditi ako zatita D zakae. Istina, u tom sluaju je i jedan zdravi dio mree iskljuen.Druga osnovna prednost ovakve selektivnosti ogleda se u njenoj jednostavnosti.

Meutim, kada imamo puno povezanih kaskadnih releja, vrijeme otklanjanja kvara zatite je due to je blie izvoru.Zbog toga, najvea struja kvara se otklanja sa najduim vremenom.

Vremenski-stepenovana selektivnost sa strujno - nezavisnom vremenskom karakteristikom prekostrujne zatite

Vrijeme kanjenja zatite je konstantno i nezavisno od struje. Krive koje oslikavaju ponaanje ovakve zatite su prikazane na slici 9-4.

Slika 9-4: Vremenski-stepenovana selektivnostsa strujno nezavisnom vremenskom karakteristikom

Pragovi struja moraju biti postavljeni tako davrijedi:

gdje su:Iset,A, Iset,B, Iset,C, Iset,D : pragovi struja zatitnih ureaja A,B,C,D.Podrazumjeva se da je tanost mjerenja unutar 10%.Dva uzastopna zatitna ureaja moraju zadovoljavati naredne relacije:

U praksi se uzimaju sljedee vrijednosti:

Prekostrujna zatita sa inverznom vremenskom karakteristikom

U sluaju prekostrujne zatite sa inverznom vremenskom karakteristikom imamo da, to je vea struja, to je manje vrijeme kanjenja. Krive koje oslikavaju ponaanje zatite u ovom sluaju su predstavljene slikom 9-5.

Slika 9-5: Vremenski-stepenovana selektivnost sa prekostrujnom zatitom sa inverznim vremenom

Ako se vrijednosti za pragove struja postave da budu blizu vrijednosti In, zatite od preoptereenja kao i zatite od kratkih spojeva e biti obezbjeene.Uzmimo, na primjer, sljedee vrijednosti:

gdje su:InA, InB, InC, InD : nominalne struje zatitnih ureaja A,B,C i D.

Da se obezbjedi selektivnost, ureaji zatite moraju ispuniti sljedea dva uslova: Prag struje mora biti najmanje za 25% iznad njemu susjednog praga, za dio koji je udaljeniji od izvora u odnosu na posmatrani dio

Vremena kanjenja se odreuju tako da se zadri interval selektivnosti t za maksimalnu struju detektovanu u susjednom dijelu mree koji se nalazi dalje od izvora. Tako, za maksimalnu struju na D, vrijeme kanjenja na C mora biti za t vee od vremena kanjenja na D.3. Zemljospojna zatita statora generatora?

Zemljospojna zatita statora

Proboj izolacije statorskog namotaja prema uzemljenim dijelovima odnosno aktivnom eljezu statora je dosta est kvar u pogonu generatora. Do proboja dolazi zbog mehanikog oteenja izolacije kod izrade, montae ili remonta generatora, zbog mehanikog naprezanja i oteenja izazvanih vibracijama namotaja ili statorskih limova, zbog starenja izolacije i prekomjernog naprezanja atmosferskim ili pogonskim prenaponima.

Na slici 4. prikazan je generator sa izoliranim zvjezditem i sa zemljospojem na udaljenosti .

Zemljospojna struja moe se zatvarati samo preko kapaciteta C generatora i prikljuene mree prema zemlji. Prije proboja izolacije na mjestu kvara bio je napon . Kod proboja napon pada na nulu, a zvjezdite generatora dobija napon prema zemlji. Metodom simetrinih komponenti moe se ovaj napon rastaviti na direktnu, inverznu komponentu (koja je u ovom sluaju jednaka nulu) i na nultu komponentu. Zbog kapacitivnog otpora, struje prednjae naponima za 90 stepeni.Kroz mjesto kvara tee suma svih struja:

.

Struja kvara je direktno proporcionalna kapacitetu i udaljenosti mjesta kvara od zvjezdita generatora. Za , tj. zemljospoj na stezaljkama generatora, struja je maksimalna.U sluaju zemljospoja na namotaju pojavljuju se velike struje jednopolnog kratkog spoja.

Kapacitet C sadri u sebi kapacitet generatorskog namotaja, kapacitet spojnih vodova od generatora do transformatora i kapacitet transformatora prema zemlji.

Ako je generator uzemljen preko otpora ima se sluaj kao na slici 5.

Ukupna struja zemljospoja u tom sluaju iznosi:

Moe se primjetiti da vei kapacitet namotaja i objekata prikljuenih na generator, e izazvati veu kapacitivnu struju zemljospoja.Zvjezdite generatora je veinom izolirano ili uzemljeno preko visokih vrijednosti otpora, tako da se struje zemljospoja dre u granicama relativno neopasnim za generator.Struja zemljospoja nastoji se drati unutar odreenih granica, 10 - 20 A. Ako se kvar pojavi na stezaljkama generatora ili u njegovoj blizini, struja nije tako velika da bi u kratkom vremenu izazvala oteenje generatora. S druge strane, kod zemljospoja u blizini zvjezdita postie se struja dovoljna za sigurno djelovanje zemljospojne zatite. Kao kriterij za djelovanje zatite moe se uzeti pojava napona zvjezdita i /ili pojava struje zemljospoja.Osjetljivost zemljospojne zatite generatora ograniena je utjecajem zemljospojeva u mrei visokog napona. Zbog kapaciteta primarnog i sekundarnog namotaja bloka transformatora, zemljospojevi u VN mrei izazivaju pojavu nultog napona u zvjezditu generatora, koji moe izazvati nepotrebno djelovanje zatite. Zbog toga se ovoj zatiti namjerno ''smanjuje'' osjetljivost i podeava se da titi 90% - 95% statorskog namota.

4. Strujna zatita transformatora?

Zatita od proboja izolacije prema uzemljenim dijelovima

Kod transformatora sa zvjezditem uzemljenim preko otpora za ogranienje struje jednopolnog kratkog spoja, diferencijalna zatita titi samo manji dio namotaja od proboja prema masi transformatora. To je naroito sluaj kod transformatora velikih snaga, kod kojih su i proradne struje diferencijalne zatite dosta velike (npr. reda 400A), a struja jednopolnog kratkog spoja ograniena na relativno niske vrijednosti (= 300 A 1000 A).U takvim sluajevima poeljna je posebna zemljospojna zatita transformatora koja se moe izvesti uporeivanjem struje nulte komponenete prema slici 9.

U sluaju zemljospoja u mrei K, razlika struja je jednaka nuli, dok kod kvara u transformatoru , K, kroz relej tee suma struje koju daje transformator i struje koja dolazi iz mree. Proradna struja podeava se iznad struje nebalansa, koja se javlja kod vanjskih kratkih spojeva (2 % 10% ). Struja nulte komponente moe se sa strane izvoda transformatora dobiti i prikljukom na povratni vod od meutransformatora za diferencijalnu zatitu.

Trenutna prekostrujna zatita

Kod malih transformatora, gdje se ne isplati ugradnja skupe prekostrujne zatite (100 kVA do nekoliko MVA), zvjezdite mree je izolovano ili kompenzirano tako da kotlovska zatita nije efikasna, moe se primijeniti trenutna prekostrujna zatita prikljuena sa strane napajanja, prema slici 10.

Zatita treba da je podeena tako, da djeluje kod kratkih spojeva na primarnoj strani K,

(npr. proboj kabla, kratki spoj na dovodima ili stezaljkama transformatora, i kod kvara na transformatoru, tj. na mjestu K). Da zatita ne bi djelovala nepotrebno, na odvodima nieg napona, K, potrebno je da proradna struja releja bude vea od struje kratkog spoja za sluaj kvara na sabirnicama nieg napona, tj. na proradnu struju :

, gdje je:

koeficijent sigurnosti (1.2 1.5, u ovisnosti o poznavanju struje kratkog spoja);

maksimalna mogua struja kratkog spoja, kod kvara na sabirnicama nieg napona.

Budui da zatita ne djeluje bez vremenskog zatezanja, mjeroditorna je poetna vrijednost struje kratkog spoja.Ova zatita izvodi se obino kao kombinacija prekostrujne zatite sa strujno nezavisnom vremenskom karakteristikom, i dodatnih lanova za trenutno djelovanje, kod struja reda

(8 16) . Kod manjih transformatora mogu se primijeniti i primarni osigurai umjesto sekundarnih releja, a kod sasvim malih transformatora primjenjuju se visokonaponski osigurai.

Zatita od struja vanjskih kratkih spojeva

Kao zatita od velikih struja kratkih spojeva u napajanoj mrei, koje teku preko transformatora, slui prekostrujna zatita. Ona je istovremeno i rezervna zatita za sluaj unutranjih kvarova u transformatoru i zatajenja drugih brzih zatita. Zatita od tako velikih struja ne moe se prepustiti termikoj zatiti zbog njene tromosti. U ovisnosti od transformatora, struja kratkog spoja moe da varira od priblino (8 25). Kod tako velikih struja, zagrijava se praktiki samo namotaj, to zahtjeva brzo iskljuenje transformatora iz pogona.Prekostrujna zatita izvodi se u pravilu trofazno, bez obzira na nain uzemljenja zvjezdita. Kod dvonamotajnih transformatora obino je dovoljna ugradnja sa strane vieg napona, ukoliko transformator sam napaja odreeno podruje. U sluaju da postoji paralelno napajanje, potrebni su prekostrujni releji na obje strane transformatora, to je preporuljivo iz sigurnosnih razloga. Pri tome, treba voditi rauna da su zatitni lanci sasvim nezavisni, (posebni izvori za napajanje releja i iskljuenje prekidaa).Kod tronamotajnih transformatora, prekostrujna zatita ugrauje se na tri grupe namotaja i djeluje na iskljuenje pripadajueg prekidaa.

Proradna struja zatite odabire se iz uslova da zatita ne djeluje nepotrebno kod preoptereenja, a da siguno djeluje za sluaj kratkog spoja u svojoj osnovnoj i rezervnoj zoni djelovanja. Proradna struja odreuje se preme relaciji:

,gdje je:

maksimalna pogonska struja kod koje ne elimo da zatita djeluje; a omjer otputanja releja;

koeficijent sigurnosti;

koeficijent spoja zatite;

prenosni odnos strujnih transformatora.

Da bi zatita sigurno djelovala u svojoj osnovnoj i rezervnoj zoni potrebno je da bude zadovoljen uslov:

,

pri emu, koeficijent osjetljivosti , treba da bude vei od 1.5 kod kratkog spoja na kraju osnovne zone (sabirnice), vei od 1.2 kod kvara na kraju rezervne zone djelovanja (na kraju najdueg dalekovoda). je minimalna vrijednost struje kratkog spoja (dvopolni ili jednopolni kratki spoj na kraju zone tienja).

Vremensko zatezanje djelovanja odabire se za vremenski stepen od 0.4 s do 0.6 s iznad djelovanja zatita dalekovoda prikljuenih na sabirnice, koje napajaju tieni transformator. Pri tome treba voditi rauna da trajanje struje kratkog spoja bude manje od maksimalno dozvoljenog.

Kod transformatora sa zvjezditem uzemljenim preko otpornika za ogranienje struje jednopolnog kratkog spoja normalna prekostrujna zatita je nedovoljno osjetljiva, naroito kod transformatora veih nominalnih snaga i srednjih napona (10 i 20 kV ). U tom sluaju treba pored prekostrujne zatite predvidjeti i osjetljivu zatitu nulte komponente struje, podeene na 0.2. Osnovni nedostatak prekostrujne zatite transformatora je relativno dugo potrebno vremensko zatezanje djelovanja, u cilju postizanja selektivnosti sa dalekovodnim zatitama. U sluaju prikljuka dugih vodova na sabirnice nieg napona, moe doi u pitanje i mogunost postizanje dovoljne osjetljivosti prekostrujne zatite. Kod velikih transformatorskih stanica sa velikim jedininim snagama transformatora, kratki spojevi na sabirnicama eliminiraju se na taj nain vrlo sporo (2 - 4 s) djelovanjem prekostrujne zatite. U sluaju kratkog spoja u transformatoru ili njegovim izvodima, i zatajenja diferencijalne zatite, prekostrujna zatita predstavlja rezervnu, ali suvie sporu zatitu. Zbog toga je kod velikih transformatora preporuljiva i primjena distantne zatite.

5. Objasniti princip usmjerene zatite i nacrtati blok strukturu?

U nekim sluajevima nije mogue postii selektivnost prekostrujne zatite stepenastim podeavanjem vremenske zadrke, npr. u mreama sa dvostranim napajanjem, ili u sloenim mreama sa jednim ili vie izvora napajanja. Radi ilustracije posmatrajmo jednostavan primjer radijalne mree sa dvostranim napajanjem na slici 17.

U sluaju kratkog spoja, npr. , potrebno je izvriti selektivno iskljuenje oteenog dijela AB, odnosno, potrebno je da vremenske zadrke zadovoljavaju uslov:

i

Napomena: su vremenske zadrke zatita 1,2,3,4, respektivno

Ako posmatramo kratak spoj u mjestu K radi obezbjeenja selektivnosti potrebno je da bude zadovoljen uslov:

i

Zahtjevi za selektivno iskljuenje oteenih dijelova AB i BC su kontradiktorni, to predstavlja oigledan dokaz da prekostrujna zatita ne moe obezbjediti selektivnost djelovanja.Kada je u pitanju prekostrujna zatita sa strujnim stepenovanjem, odgovarajuim izborom struja prorade, moe se obezbijediti selektivnost djelovanja zatite i kod mrea sa dvostranim napajanjem, ali pri tome ove zatite mogu biti nedovoljno selektivne.Da bi se obezbjedilo selektivno iskljuenje oteenja u posmatranoj mrei, koja pri tome ima dovoljnu osjetljivost, koristimo usmjerenu prekostrujnu zatitu.

Usmjerena prekostrujna zatita reaguje na dva elementa: iznos struje koja protie kroz oteeni element; fazu te struje u odnosu na napon sabirnica kod mjesta gdje je zatita ugraena, tj. djeluje i u ovisnosti od smjera struje pri kratkim spojevima.

U prethodnom primjeru (uzimajui u obzir postojanje kriterija smijera), faza struja pripadnih zatita se, u odnosu na napon pripadnih sabirnica, pri kvaru na mjestu K i kvara na mjestu K, razlikuju za 180, to je vektorski predstavljeno na sljedeem dijagramu, slika 18.

Uzimajui u obzir da je vod dominantno induktivan, ugao poprima vrijednosti izmeu i , odnosno, moe se nai u prvom kvadrantu fazne ravni.

Radi selektivnog iskljuenja oteenog dijela A neophodno je da vremenska zadrka , bude manja od vremenske zadrke .

Na potpuno isti nain trebaju biti meusobno usklaene i vremenske zadrke i , pri kratkom spoju na mjestu , tj. .

Zahvaljujui postojanju kriterija smijera, sve zatite se razbijaju u dvije grupe (2, 4 i 1, 3), koje nisu meusobno uslovljene vremenskim zadrkama. Vremenske zadrke unutar svake grupe se biraju po principu koritenom kod prekostrujnih zatita, tj. tako da je zadovoljen uslov:

i .

Usmjerena prekostrujna zatita dakle daje nalog za iskljuenje pripadnog prekidaa ukoliko su istovremeno ispunjeni i kriterij prekostruje i kriterij smjera, i ukoliko je podeena vremenska zadrka t >.Funkcionalna blok struktura usmjerene prekostrujne zatite moe biti predstavljena sljedeom slikom (slika 19).

Funkcija smjera se realizuje skoro iskljuivo monofazno, pri emu se kao ulazne veliine koriste fazna struja, i fazni ili linijski napon. Ovo je zbog toga to prilikom kvara, struja faze pogoene kvarom poprima visoku vrijednost, dok napon te iste faze moe znaajno da padne. Pri izboru napona i struja koji e biti upotrijebljene kao ulazne veliine za funkciju smjera, obino se koriste etiri naina spajanja, predstavljeni slikom 20.

Navedene varijante formirane su sa ciljem da se u sluaju kratkog spoja na vodu, na ulazu smjernog lana nikada ne izgubi informacija o naponu.Nain podeevanja zone prorade funkcije usmjerene prekostrujne zatite strogo je odreen uputstvom proizvoaa pripadne zatite.

Najee koriteni sluaj je spoj pod , jer on prua mogunost sigurnog dobijanja informacija o faznim odnosima izmeu ulaznih veliina.

Od posebnog znaaja je primjena usmjerene prekostrujne zatite ima u mreama sa izoliranim zvjezditem, zvjezditem uzemljenim preko malog otpora ili zvjezditem uzemljenim preko Petersenove prigunice, gdje se ona koristi za identifikaciju voda na kome se pojavio zemljospoj.

6. Odreivanje voda u kvaru kod zemljospoja izolovane mree?

Odreivanje voda u kvaru kod mree sa izoliranim zvjezditem

Posmatrajmo sluaj kada su na sabirnicu prikljuena dva voda.

Posmatrajui prethodnu sliku moe se uoiti da se, pri zemljospoju na mjestu K, kapacitivne struje zdravih faza i voda pogoenog kvarom, te i zdravog voda, kroz mjesto zemljospoja i dio faze u kvaru, zatvaraju nazad u izvor.

Pri kvaru na mjestu K, kroz ulazni krug zemljospojne zatite zdravog voda potei e struja jednaka vektorskoj sumi kapacitivnih struja zdravih faza toga voda.Kod voda pogoenim kvarom, suma kapacitivnih struja zdravih faza tog voda tee, kroz primar strujnog mjernog transformatora vezanog u fazu u kvaru, nazad u mreu.

Struje koje teku kroz ulazne krugove zatita su jednake po modulu, ali ne i po fazi, jer se razlikuju za , to je ilustrirano slikom 23.

Vidimo da struja zdravog voda prednjai naponu za , dok struja kasni za naponom, za ugao . Ovo predstavlja kriterij za identifikaciju voda na kome je dolo do spoja sa zemljom.

Analogno je i za sluaj da se ima vie od dva voda, sa naznakom da je u tome sluaju struja , jednaka sumi kapacitivnih struja zdravih faza svih zdravih vodova.Kao ulazne veliine za funkciju usmjerene zemljospojne zatite se uzimaju: napon sa sekundara naponskog mjernog transformatora vezanog u otvoreni trokut i suma sve tri fazne struje posmatranog voda, dobijena paralelnim vezivanjem sekundara pripadnih strujnih transformatora, slika 24.

7. Nacrtati i objasniti diferencijalnu zatitu motora?

Diferencijalna zatita motora (ANSI code 87M)

Diferencijalna zatita motora moe se koristiti kad se moe pristupiti izvodima svakog od namota statora.

Slika 10: Diferencijalna zatita motora

Maksimalna struja za koju zatita mora ostati stabilna jeste struja uputanja motora Ist. Ona je priblino 5 do 7 In ako ne postoji neki sistem koji je ograniava.

Uslov da se izbjegne nepotrebna prorada zatite kada se motor starta jeste:

Npr., moemo uzeti:

(*)

(*) RS ukljuuje i otpor releja.

Uslov koji mora da se zadovolji kod odabira strujnog transformatora je:

(ako uzmemo k=2)

pa prema tome:

ako je Ist=7In onda je:

.

Pa je minimalna struja kvara koja se moe detektovati:

Napomena: mogue je takoe koristiti diferencijalnu zatitu kao na sljedeoj slici, gdje torusi sekundara okruuju ulazne i izlazne izvode svakog namota.

Slika 11: Diferencijalna zatita motora sa toroidima koji obuhvataju ulazne i izlazne izvode svakog namotaja

Za ovaj nain diferencijalne zatite nije potreban stabilizacioni otpornik jer ne postoji rizik da e transformatori ui u zasienje kada se motor starta. Svaki transformator registruje razliku izmeu struja koje ulaze i izlaze iz svakog namota (induktiviteti se ponitavaju) pa su tako osjetljivi samo na struju kvara.

8. Nacrtati i objasniti diferencijalnu zatitu sabirnica?

Diferencijalna zatita sabirnice (ANSI code 87 B)

Sabirnica moe biti tiena ako pretpostavimo da ima vie odlaza od 2.

Diferencijalna zatita e porediti sumu struja koja ulazi u sabirnicu i sumu struja koja iz nje izlazi. Ako su te sume jednake onda je sabirnica uredu, ako nisu postoji kvar.

Posmatrajmo sljedei dijagram:

Slika 12: Sabirnica sa dva ulaza i etiri izlaza

Porediemo struje: (Iin1+Iin2) sa (Iout1+Iout2+Iout3+Iout4).Da bismo poredili ove struje zatita mora biti postavljena kao na sljdeoj slici:

Slika 13: Diferencijalna zatita sabirnice

Ako je potreban sistem zatite od meufaznih kvarova kao i od zemljospojeva onda se sistem zatite sa gornje slike mora primjeniti na svaku od faza.

Ako je potrebna samo zemljospojna zatita onda suma struja sve tri faze ovisi od svakog od ulaza i izlaza iz sabirnice. Tek onda se porede sume struja ulaza i izlaza.

Maksimalna struja za koju zatita ne smije reagovati jeste struja kratkog spoja koja odgovara sumi maksimalnih struja kratkog spoja svih ulaza.

Uslov koji mora biti zadovoljen da se izbegne nepotrebna prorada zatite jeste:

Uzmimo npr:

(*)

(*) RS ukljuuje i otpor releja.

Uslov koji mora da se zadovolji kod odabira strujnog transformatora je:

(ako uzmemo k=2)

pa prema tome:

Tada je minimalna struja kvara koja moe biti registrovana:

q: broj strujnih transformatora spojenih na diferencijalnu granu, tj: suma broja svih ulaza i broja svih izlaza (na Slici 12 q=6).

Moemo primjetiti da se osjetljivost zatite mijenja sa veim brojem izlaza iz sabirnice.

Zaista, Im je priblino 1.5% In-a i prag prorade zatite je na 5% In-a.

9. Objasniti osnovne elemente i princip mjerenja distantnih releja?

Osnovni elementi i princip mjerenja distantnih releja

Distantni releji su veoma sloeni ureaji koji se sastoje od vie lanova i to: pobudni (poticajni ili startni) lan, usmjerni lan, mjerni, vremenski i izvrni lan, te pomoni lanovi, slika 3.Pobudni lan je prikljuen na odgovarajue struje i napone preko mjernih transformatora. Ovaj lan daje nalog za pobudu zatite u sluaju kvara u mrei i aktivira rad usmjernog i mjernog lana. Pobudni lan moe biti realiziran na razliite naine, a najee se koristi obini prekostrujni lan (I> i I>>), zatim podimpedantni U-I (I>, U