ORGANIZACIJA RAUNOVODSTVA

ORGANIZACIJA RAUNOVODSTVA

ORGANIZACIJA RAUNOVODSTVENOG SUSTAVA

Raunvodstvo kao znanstvena disciplina moe se definirati na razliite naine. U tom smislu raunovo.se moe definirati kao: in biljeenja, razvrstavanja i sumiranja transakcija i dogaaja izraenih u novanim jedinicama. Prema navedenom raunovodstvo obuhvaa:1. odabiranje naela, pravila i postupke za priznavanje, mjerenje i knjie.poslovnih promjena (rauno.politike

2. standardizirano voenje poslovnih knjiga

3. raunovodstveni nadzor

4. financijsko planiranje, analiziranje i interpretacija podataka

5. raunovodstveno interpretiranje i tumaenje, te izvjeivanje poslovnih subjekata

Obino s pojmom rauno.mjea se pojam knjigovodstvo. U svojoj osnovi rau. poiva na knjig. Knjigovodstvo je podreen pojam raunovodstvu a predstavlja sustavno evidentiranje i kronoloko biljeenje poslovnih promjena u poslovne knjige.

Knjigovodstvo se poinje razvijati u 15.st. zahvaljujui Benediktu Kotruljeviu i njegovom djelu O trgovini i savrenom trgovcu.

U raunovodstvu se biljee poslovni dogaaji koji su stvarno nastali. Pod poslovnim dogaajima/transakcijama treba podrazumijevati svaku radnju koja se poduzima u poslovnom subjektu i koja je usmjerena ka ostvarivanju postavljenih ciljeva. U bitna obiljeja poslovnih dogaaja u knjig.smislu ubrajaju se:

1. da je poslovni dogaaj stvarno nastao

2. da je poslovni dogaaj potvren pisanom ispravom/dokumentacijom

3. da je poslovni dogaaj izraen financijskom vrijednou

4. da poslovni dogaaj izaziva promjenu ekono.stavke

Zbog toga se poslovni dogaaj naziva i poslovna promjena/transakcija.

OBLICI KNJIGOVODSTVA

Ukupnost knjigovo.sustava moe se podijeliti u dvije velike skupine:

1. JEDNOSTAVANO KNJIG

2. DVOSTAVANO (DUALNO) KNJIG

JEDNOSTAVANO KNJIG= je povijesni oblik knjig.prema kojemu se poslovni dogaaji knjie samo na jednom stavkom a karakterizira ga odvojenost u biljeenju poslovnih dogaaja i nepovezanost poslovnih knjiga.

DVOSTAVANO KNJIG=podrazumijeva biljeenje poslovnih promjena u istom iznosu na minimalno dva rauna. Na taj nain ostvaruje se i postie naelo bilanine ravnotee. Naelo bilanine ravnotee glasi: AKTIVA=PASIVA i PASIVA=AKTIVA.

ORGANIZACIJSKI OBLICI RAUNOVODSTVA

Unutar poduzea rau.ima iznimno znaajnu ulogu zbog toga se pri organizaciji rau.trebaju uloiti dodatni napori.Pristupi organiziranja mogu se podijeliti u dvije skupine:

1. TRADICIONALNI

2. MODERNI/SUVREMENI

Prema TRADICIONALNOM shvaanju ra.se kao odjel najee svrstavao unutar odjela za financije pri emu rau.gubi znaenje i ne dolazi do izraaja.

Prema MODERNOM shvaanju rau.se organizira kao poseban odjel pri emu dolaze do izraaja uloge raunov. Zbog navedenog ra.se moe promatrati kao sustav (rau.sustav) kojeg ine:

1. rauno.osoblje

2. rauno.postupci

3. tehnoloke naprave

4. rau.evidencije i zapisi

5. ra.informacije

Izostanak jednog od prethodnog navedenog elementa naruava stabilnost rau.sustava unutar poduzea. Unutar ra. sustava posebna panja pridaje se rau.podlogama. U ra.podloge ubrajaju se:

1. tehnike knjienja

2. oprema i radne prostorije

3. poslovne knjige

4. kontni plan

5. rauno.isprave

6. raunovod.politike

7. kodeks rau.etike

8. struna literatura.

1.TEHNIKE KNJIENJA predstavljaju skup poznatih naina biljeenja poslovnih promjena. U tom smislu razlikujemo slijedee tehnike knjienja :

runu

strojnu (mehanografsku)

raunalnu

RUNA tehnika knjienja predstavlja manualno unoenje i biljeenje poslovnih dogaaja u poslovne knjige. To je vrlo neprecizna tehnika, zastarjela, postoji mogunost nastanka greaka i vrlo rijetko se danas koriste. STROJNA podrazumijeva posebne strojeve koje zamjenjuju runo knjienje. Zapravo ovdje se radi o pisaim strojevima prilagoenim za knjienje.

RAUNALNA se koristi danas, u 1.st.,koja nuno podrazumijeva prisustvo raunala. U tom smislu poduzea nabavljaju odreene rauno.software za voenje polovnih knjiga sukladno zakonu o raunovodstvu.

2.OPREMA I RADNE PROSTORIJE

-sukladno Zakonu o rauno. i Zakonu o trg.drutvima postavljeni su minimalni teh.uvjeti koje je potrebno ispuniti pri registraciji poduzea a radi neometanog voenja poslovnih knjiga i ra.evidencije.

U tom smislu potrebo je osigurati adekvatan zatvoren prostor u kojem trebaju biti smjeteni sljedei predmeti : radni stroj, stolica, PC, registratori za odlaganje dokumenata, telefon, fax, Internet i knjig.program (software)

3.POSLOVNE KNJIGE jednostavno reeno su nositelji ra.podataka. Poslovne knjige prvenstveno slue za iskazivanje promjena i stanja na imovini, obvezama i glavnici, te financijskog rezultata poduzea. Poslovne knjige ostvaruju se za svaku godinu posebno na temelju bilance. Poslovne knjige imaju obiljeje javnih isprava te se njihovo voenje u RH zakonski propisuju. Razliiti poslovni subjekt sukladno ZORU vodi razliite poslovne knjige. U poslovne subjekte ubrajamo poduzetnike, obrtnike(fizike osobe) , proraunske korisnike i neprofitne organizacije.

ZTD: 1.PRAVNE-upisane u registar, d.d.(komanditno) i d.o.o.(javno trg.drutvo), osim OBRTNIKA,oni su uvijek vizike osobe, upisuju se u obrtniki registar.

2.FIZIKE-svaka osoba od roenja

U poslovne knjige poduzetnika ubrajaju se:

1. dnevnik

2. glavna knjiga

3. pomone knjige

Obrtnici su duni voditi sljedee poslovne knjige:

1. knjigu primitaka i izdataka

2. knjigu prometa

3. te popis DI

Obrtnici mogu biti u sustavu poreza na dodanu vrijednost. Godinji cenzus koji moraju ispuniti kako bi bili u sustavu PDV je iznos od 85.000kn ukupno ostvarenih godinjih primitaka. U koliko godinji primici prelaze anvedeni cenzus(limit) automatski poetkom idue godine ulaze u sustav PDV. Meutim, obrtnici mogu ui u sustav PDV iako su ostvareni godinji primici manji od 85.000kn. u koliko nadlenoj poreznoj upravi prema mjestu prebivalita podnesu pismeni zahtjev za ulazak u sustav PDV. U tom sluaju moraju ostati uzastopno 5 godina u sustavu PDV. Obrtnici najee ulaze u sustav PDV kako bi ostvarili pogodnosti pretporeza po ulaznim raunima (pekari) jer pogodnost proizlazi iz njihova outputa(proizvoda) koji ne podlijeu oporezivanju po stopi od 23% po izlaznim raunima. Meutim ukoliko obrnik ostvari gubitak iz redovnog poslovanja moe na temelju godinje porezne prijave koristiti ostvareni gubitak za umanjivanje utvrene godinje porezne osnovice. Takav gubitak koji se prenosi iz godine u godinu naziva se akumulirani(preneseni) gubitak i moe se koristiti max.5god. na temelju toga moe se zakljuiti da obrtnici koji su u sustavu PDV uz prethodno navedene poslovne knjige duni su voditi jo i :1. knjiga izlaznih rauna IRA

2. knjiga primljenih rauna URA

3. evidencija primljenih i izdanih rauna

4. knjiga prometa

OBRTNIK=dohodak=predstavlja razliku izmeu primitka i izdatka

PODUZEA=dobit=razlika izmeu prihoda i rashoda

Proraunski korisnici duni su voditi poslovne knjige sukladno uredbom o raunovodstvenom proraunu,pravilniku o rauno. i raunskim planom prorauna. Proraunski korisnici duni su voditi 3 knjige:

1. temeljne knjige/ dnevnik I i dnevnik II, te glavnu knjigu I i glavnu knjigu II.

2. obvezne pomone knjige /knjige ulaznih rauna,knjigu izlaznih rauna,knjiga nabavki,knjiga kapitalnih nabavki i knjigu javnog duga

3. ostale knjige prema potrebama korisnikaU poslovne knjige neprofitnih organizacija ubrajamo:

1. dnevnik

2. glavnu knjigu

3. pomonu knjigu

4. knjigu blagajne

5. knjigu materijala

6. knjigu inventure

7. knjigu ulaznih rauna

8. knjigu izlaznih rauna

9. i ostale zakonski propisane knjige

DNEVNIK=je temeljna knjiga u kojoj se biljee sve poslovne promjene kronolokim slijedom njihova nastanka

GLAVNA KNJIGA=je sustav knjig.rauna ili konta za pojedinane vrste i podvrste imovine,obveza i kapitala te prihoda i rashoda,na koje se knjienjihova stanja i promjene. Zbog mnotva razliitih konta poduzee formira zbrojnu glavnu knjigu s tzv sintetikim kontima. U toj glavnoj knjizi knjii se promet analitikih konta.

POMONE KNJIGE=su posebni analitiki ili sintetiki iskazi konta glavne knjige. U njih se knjie pojedinosti koje nisu prikazane u dnevniku i glavnoj knjizi. Svaki poduzetnik samostalno odluuje o vrstama, obliku i sadraju pomonih knjiga. U najee pomone knjige se ubrajaju:

1. knjiga dionica/slui za voenje vlastitog kapitala

2. knjiga blagajne / slui za voenje blagajnikog poslovanja

3. knjiga ekova, mjenica u virmana / slui za voenje financijskog poslovanja

4. knjiga inventara / slui za voenje imovine poduzeaKONTNI PLAN= predstavlja sustavno ureen pregled i popis konta koje poduzee koristi pri kontiranju. Kontni plan ima logiku strukturu i slijed sastavljanja na dekadskom sustavu ( desetinom). Unutar desetinog sustava konta su podijeljena na 10 razreda odnosno klasa. Struktura kontnog plana je sljedea :

0. dugotrajna imovina

1. kratkotrajna imovina

2. kratkorone obveze

3. zalihe sirovine i materijala

4. trokovi ( uvijek DUGUJU)

5. slobodan

6. zalihe gotovih proizvoda-TRGOVAKA ROBA

7. rashodi i prihodi

8. financijski rezultat

9. kapital i dugorone obveze / izvanbilanina evidencija 990 (D) 998 (P)

0.DUGOTRAJNA IMOVINA=podrazumijevamo svu imovinu poduzea koja ima rok trajanja vei od godine dana, novanu vrijednost veu od 2.000kn. Po svom pojavnom obliku dugotrajna imovina moe biti: materijalna i nematerijelna.

=materijalna=je svaka ona imovina koja ima svojstven fiziki oblik te se moe opipati,opisati ili izmjeriti.

U najee oblike DMI ubrajamo:strojeve, zgrade, postrojenja i opremu

=nematerijalna=nema fiziki oblik,te se ne moe ni opipati,opisati niti izmjeriti.

Najei oblik DNI=poslovne aplikacije (software),licencije, petentne,zatitne znakonve,goodwill1.KRATKOTRAJNA IMOVINA=je svaka ona imovina koja ima rok trajanja manji od godinu dana i novanu vrijednost manju od 2.000kn, u svom pravnom obliku moe biti materijalna i nematerijalna. Obino je to KNI. ( potraivanja,fin imovina, anavsi,akreditivi,predujmovi, financ.imovina i ponekad novac-moe biti i M i N )

2.KRATKORONE OBVEZE predstavljaju sve one obveze koje imaju rok dospijea manji od godine dana. U kratkor.obveze najee ubrajamo : obveze prema dobavljaima,obveze za kratkorone kredite,obveze za PDV,obveze za plae.obveze za izdane ekove,mjenice

3.ZALIHE SIROVINA I MATERIJALA-obino se ovdje nalaze rauni za nabavljenu sirovinu i materijal koja se kasnije koristi u procesu proizvodnje. Zalihe siro.i mate. Prema rau.standardima vode se prema trokovima nabave ili prema standardnom troku. Utroak materijala i sirovine u proces proizvodnje vri se pomou FIFO i PPC metode sukladno MRS 2 .

4.TROKOVI-svi oblici trokova poduzetnika razvrstani su u razred 4. i za njih vrijedi pravilo da uvijek DUGUJU.

6. ZALIHE GOTOVIH PROIZVODA-predstavljaju zavreni proces proizvodnje u kojemu kao finalni output je proizvod. Ti proizvodi predstavljaju trgovaku robu.

7. RASHODI-predstavljaju ekono.smanjivanje vrijednosti imovine poduzetnika nastalih kao posljedica proizvodnje. Unutar kontnog plana rashodi se kreu od konta 700-749 i uvijek DUGUJU.PRIHODI-predstavljaju ekon.poveanje sredstava imovine poduzea uslijed procesa proizvodnje . Unutar kontnog plana prikazuje se od konta 750-789-uvijek POTRAUJU.. Na kraju poslovne godine prihodi i rashodi se meusobno sueljavaju i prikazuju na jedinstvenom raunu konto 790 poznatog kao raun dobiti i gubitka. Ako su R>P ostvaren je gubitak koje se prikazuje na manjoj potranoj strani prihoda. Ako su P>R ostvarena je dobit koja se knjii na manjoj dugovnoj strani rashoda. Navedenim se postie i ostvaruje naelo bilanine ravnotee P=R.8.Navedena dobit i gubitak poduzea kasnije se prikazuje u razredu 8 koji se naziva FINANCIJSKI REZULTAT. Prema zakonu o porezu na dobit RH dobit se oporezuje po jedinstvenoj stopi od 20%. Razlika izmeu dobiti i obraunatog iznosa poreza naziva se ISTA DOBIT tj. ZADRANA DOBIT.

Npr. 100.000 * 20% = 20.000 (80.000-ista dobit).

Gubitak se ne oporezuje u RH.

9.KAPITAL I DUGORONE OBVEZEKAPITAL-predstavlja vrijednost poduzea izraen u novcu,stvarima ili pravima. Prema izvoru kapital moe biti vlastiti ili tui. Ovisno o udjelu vlastitog ili tueg kapitala razlikujemo OPERATIVNE I FINANCIJSKE POLUGE. Kapital je vieslojan pojam a sainjen od:

1. temeljne glavnice

2. zadrane dobiti

3. priuva/rezervi koje mogu biti-zakonske,statutarne i revalorizacijske

4. tekue dobiti ili gubitka

5. prenesenog gubitka ( storno)

DUGORONE OBVEZE-su sve one obveze koje imaju rok dospijea dui od godine dana. Poput dugoronog kredita i dugoronih obveza prema dobavljaima.

________________________________________________________________

Postoje 3 naela ustrojavanja kontnog plana:

1. FUNKCIJSKO NAELO

2. BILANINO NAELO

3. KOMBINIRANO NAELO

Prema FUNKCIJSKOM naelu potiva se logika poslovnog procesa: DI, novac i potraivanja, obveze,zalihe,trokovi,proizvodnja,prihodi i rashodi,financijski rezultat i kapital

U BILANINOM naelu raspored razreda prati logiku bilanine sheme: novac,financijska imovina,Di.

KOMBINIRANO naelo oslanja se na prethodna dva pristupa. Bez obzira na koju logiku se oslanjali potrebno je voditi rauna o sljedea dva naela:

1. NAELO HOMOGENOSTI/JEDNAKOSTI

2. NAELO INTEGRALNOSTI/UKUPNOSTI

Prema naelu HOMOGENOSTI otvaraju se i vode rauni za sve istovrsne/jednake ekono.stavke i pojave npr.kupci i dobavljai

Prema naelu INTEGRALNOSTI vodit e se rauni za istorodne ekonom.stavke i pojave

Npr.analitika konta dobavljaa,kupaca,zaliha sirovina i materijala.

RAUNOVODSTVENE ISPRAVE=su osnovni ra.dokumenti. financijska izvjea,financijski planovi i analize,prognoze,projekcije, razni izrauni

-uvjet za voenje ra.isprava su poslovni dogaaji ili poslovne transakcije

Rau.isprave moemo promatrati kao pisani dokaz o nastalim poslovnim dogaajima. Svrha voenja ra.isprava moe se dvojako opisati:1. kao podloga za unoenje u poslovne knjige

2. kao kontrola poslovnih transakcija

Ra.isprave treba promatrai sa 2 aspekta: EKONOMSKOG I PRAVNOG

S EKONO. Aspekta ra.isprave predstavljaju obraun ugovorenih odnosa

A s PRAVNIH aspekta predstavlja provedbu ugovorenog odnosa.

Prema Zakonu o raunovodstvu u RH ra.isprave moraju sadravati minimalno sljedee elemente:

1. nadnevak izdanja

2. ugovorne strane/kupci i dobavljai

3. predmet ugovora

4. vrijeme provedbe ugovora

5. koliinu

6. cijenu s PDV i bez PDV

7. uvjete i rok plaanj

8. eventualno popuste i rabate itd.

Raunov.isprave mogu se podijeliti prema: sadraju, mjestu nastanka,prema opsegu dodataka i prema izvoru.

Prema SADRAJU rau.isprave mogu biti: ekovi,mjenice,uplatnice,isplatnice,primke,izdatnice,povratnice,otpremnice,meuskladinice

Prema MJESTU nastanka mogu biti eksterne i interne

-eksterne isprave su vanjske isprave: rauni,obraunate situacije,ugovori

-interne:temeljnice,rekapitulacije,nalozi za knjienja itd.

Prema OPSEGU podataka ra.isprave mogu biti pojedinane i zbirne

Prema IZVORU ra.isprave mogu biti izvorne(raun) i izvedene isprave(skladina primka)

RAUNOVODSTVENE POLITIKE/PROCEDURE=su najmonije oruje provedbe strategije poduzea. Ra politike predstavljaju dio ukupne poslovne politike poduzea odnosno posebno odabrana naela i ra.postupke koji e se primjenjivati u voenju poslovnih knjiga,obrauna i sastavljanju fin.izvjetaja te njihovom prikazivanju i objavljivanju.

Ra.politike mora imati svaki subjekt budui da detaljnije i preciznije razrauje rau.standarde. To znai kako se rau.politike trebaju temeljiti na MRS-ima, na MSFI,HSFI. Ra politike obino su konstantni i ne trebaju se esto mijenjati. esto mijenjanje ra.politike dovodi do nekonzistentnosti/nedosljednosti i neusklaenosti prikazivanja finan. izvjetaja. Stoga rau.politike trebaju udovoljavati sljedeim kriterijima:1. kada priznati poslovni dogaaj (problem nastanka)

2. po kojoj vrijednosti priznati poslovni dogaaj (problem mjerenja)

3. kako razvrstati poslovni dogaaj (problem razvrstavanja)

Svrha ra.politike je:

1. predstavlja temelj za izdradu fin.izvjetaja

2. osigurava primjenu ra.standarda

3. osiguravaju meusobnost i usporedivost internih i eksternih ra.izvjetaja

Pri izradi ra.politika treba slijediti sljedea naela:

1. PRAVODOBNOST-moraju biti izraena u propisanim i zadanim rokovima

2. DOSLJEDNOST-prikazivanje i razvrstavanje stavaka mora biti isto iz razdoblja u razdoblje

3. VJERODOSTOJNOST-osigurava pouzdanost i povjerenje u fin.izvjea te omoguuje donoenje poslovnih odluka poduzea

KODEKS PREFESIONALNE ( RAUNOVODSTVENE) ETIKE

=predstavlja skup etikih i moralnih naela koje je raunovoa duan potivati u svojoj profesiji. Navedeni kodeks usvojila je i izradila meunarodna federacija raunovoa.

Kodeks raun.etike sastoji se od 2 dijela:

1. NAELA

2. PRAVILA

U NAELA se ubrajaju objektivnost,neovisnost,strunost,dosljednost a PRAVILA predstavljaju detaljnije razraena prethodna naela.

Kodeks ra.etike definiraj je za sva poduzea i javne ustanove od javnog interesa i znaenja.

Na temelju meunarod.kodeksa izraeni su svi ostali poznati kodeksi.

STRUNA LITERATURA

=predstavljaju skup razliitih knjiga,asopisa i publikacije koje raunovoa koristi u svakodnevnom radu. Po porijeklu ta literatura moe biti tuzemna (domaa) i inozena/strana.

Veinu strune literature poduzee kupuje(naruuje)preko strunih organizacija poput NN, RIFA;PRIF,informatora

ORGANIZACIJA I PRIMJENA FINANCIJSKOG RAUNOVODSTVAFinancijsko rauno.predstavlja dio rau.u kojemu se na sustavan i kronoloki nain evidentira pretekli poslovni dogaaj kako bi se omoguila izrada temeljnih financijskih izvjea.

U temeljna fin.izvjea ubrajaju se:

1. BILANCA

2. RAUN DOBITI I GUBITKA

3. IZVJETAJI O NOVANIM TIJEKOVIMA

4. IZVJETAJI O PROMJENI GLAVNICE/KAPITALA

5. BILJEKE UZ FINANCIJSKA IZVEA

Svoje zadae i uloge fina.rau.ispunjava kroz 3 vrste evidencija:

1. GLAVNO ILI SINTETIKO NJIG

2. POJEDINANO ILI ANALITIKO KNJIG

3. POMONE KNJIGE

GLAVNO ili sitetiko knjig.predstavlja najvaniji dio fin.ra a slui u biljeenju stanja u poslovnih promjena u novanim pokazateljima. Tu se uglavnom vode zbrojni podaci o nastalim eko.promjenama pa se zbog toga nazivca zbrojno ili sintetiko knjig.

U glavnom knjigov.vodi se : glavna knjiga, rau.obrauni i izrauju financijska izvjea.

Glavne rau.podloge u sintetikom knjig.su dnevnik, glavna knjiga i pomone knjige.

Za neometano funkcioniranje gl.knjigo. vana je rauno.obrada.

Raunovo.obrada podrazumijeva kontiranje ispravai bilanciranje.

KOTIRANJE ISPRAVA obuhvaa razvrstavanje isprava,ifriranje(oznaavanje)knji.isprava,postupak priznavanja poslovnih promjena i koniranje.

Knjig.isprave ulaze u poduzee u nesreenom stanju te ih je potrebno razvrstati po nekom od kriterija:

1. prema vrstama knjigovodstva

2. prema podrijetlu

3. prema djelokrugu

Najee se knji.isprave dijele na knjig.isprave glavnog knji.i knjig isprave analitikih(pojedinanih) knjig.

Knjig.isprave iz gla.knji se mogu razvrstati prema maloprije navedenim kriterijima: vrstama,podrijetlu,djelokrugu itd.

Nakon razvrstavanja slijedi postupak ifriranja knjig.isprava. ifriranje se sastoji od skupina znamenki koje oznaavaju klasifikaciju isprava i pojedinanu identifikaciju. ifriranje moe biti sljedee:

00-otvaranje poslovnih knjiga

10-oblici irorauna

30-isprave o skladinom poslovanju

Na navedene brojeve nadodaje se numeriki slijed br.od 1 do n kao identifikacijski dio ifre.

Priznavanje knjig.isprava predstavlja najvei problem u gl.knjigo. Problem razvrstavanja nastoji dati odg. na tri pitanja:

1. kada priznati poslovni dogaaj (problem nastanka)

2. po kojoj vrijednosti priznati poslovni dogaaj (problem mjerenja)

3. kako razvrstati poslovni dogaaj (problem razvrstavanja)

Kontiranje predstavlja oznaavanje konta koje e na glavnoj knjizi biti proknjien kao pojedini poslovni dogaaj. U sustavu dvojnog knjig. svaki se poslovni dogaaj knjii na najmanje dva knjig. rauna od kojeg jedan duguje a drugi potrauje.

Kontiranje kao proces preventivno ovisi o strunosti raunovoe,o kvaliteti usvojenih rau.politika i ostalim internim aktima poduzea.Konto se sastoji od lijeve dugovne i desne potrane strane,imena konta,poslovnih promjena,poetnog stanja i zakljunog stanja. Osoba koja vri proces kontiranja naziva se konter (raunovoa)

BILANCIRANJE

Bilanciranje se najjednostavnije moe definirati kao postupak izrade svih vrsta imovinskih i ostalih bilanci. Postupak bilanciranje obuhvaa sljedee elemente:

1. tekua knjienja

2. raunovodstvene obraune

3. izrada zakljunih knjienja

4. izrada zakljunog lista

TEKUA KNJIENJA: predstavljaju postupak zapisivanja rau.podataka na konta glavne knjige. Da bi knjienja bila valjana mora se posjedovati potpisani nalog za knjienja, odnosno temeljnica. Postupak knjienja minimalno obuhvaa sljedee poslove:

1. otvaranje poslovnih knjiga

2. tekua knjienja

3. odlaganje proknjienih isprava

4. usklaivanje knji.podataka

5. predzakljune poslove

6. zakljuivanje poslovnih knjiga

7. vezivanje poslov.knjiga

8. pohranjivanje poslo.knjiga i knjig.dokumentacija

OTVARANJE POSLO.KNJIGA sastoji se od dva postupka:

1. otvaranje konta(kontiranje)

2. knjienja i rasknjiavanja poetnih stanja

POETNO STANJE pojedinog bilaninog konta je njegovo zavrno stanje u prethodnoj godini. Svaki otvoreni konto iz prethodne godine mora imati zakljuno stanje te slijedom toga isti konto ima poetno stanje u iduoj godini.

NAKON navedenog postupka slijedi in knjienja. Knjienje predstavlja rutinsko prepisivanje kontiranih podataka iz knji.isprava na odgovarajua konta. To znai da ne postoji mogunost multipliciranja istih konta.

SLIJEDI odlaganje knjig.isprava isprave se odlau i uvaju u rau.razvrstani po registratorima ope namjene ili posebne fascikle/mape. Otvoreni fascikli/mape uvijek se otvaraju za nove poslovnu godinu. To znai da na primjer fascikli ulaznih rauna moe sadrati samo rn iz tekue godine zakljuno s 31.12.DA bi se osigurala usporedivost i izrada fin.podataka i fin.izvjea potrebno je uskladiti sve knji.podatke. Samo takvi podaci mogu osiguravati vjerodostojnost i tonost fin. Izvjetaja.

PREDZAKLJUNi poslovi su predradnje koje treba obaviti prije pristupanja ra.obraunima i zakljuivanju poslovnih knjiga. Obino u literaturi a i u praksi predzakljuni poslovi obuhvaaju:

1. provjeru sveobuhvatnosti knjienja

2. provjeru procesa priznavanja

3. usklaivanje knji.stanja sa stvarnim stanjem

Kako bi se osiguravala sveobuhvatnost knjienja potrebno je ustanoviti jesu li obavljena sva tekua knjienja koja se odnose na razdoblje a za koje se izrauje obraun. Paralelno to znai da treba provjeriti naine i metode priznavanja knji.stavki. Tako se pri poetnom mjerenju moemo odluiti za jedan od sljedeih naina priznavanja stavki:1. KONCEPT TROKA NABAVE-priznavanje i mjerenje kupljene imovine po nabavnoj vrijednosti (povijesni troak/knjig.troak)

2. KONCEPT FER VRIJEDNOSTI-za sredstva ili imovinu pribavljenu u zamjeni za slino sredstvo (metoda procjenjivanje vrijednosti)

3. KONCEPT TRINE VRIJEDNOSTI imovina se vrednuje na temelju ponude i potranje

4. KONCEPT TEKUEG TROKA PROIZVODNJE-ovakva imovina se vrednuje ako je izraena u vlastitoj izvedbi.

5. METODA KUPNJE-pomou nje se vrednuje imovina iz poslovnih spajanja, a ima obiljeje stjecanja

6. METODA UDRUIVANJA INTERESA-za imovinu koja je nastala iu poslovnih stavaka a ima obiljeja ujedinjenja interesa (zajedniki poduhvat)7. METODA TROKA ULAGANJA-za sva dugorona ulaganja u sve pridruene kompanije

Obveze se priznaju prema sljedea 4 temeljna naela:

1. TROKU NABAVE

2. PREMA METODITEKUE CIJENE-sredstva ili obveze se evidentiraju u novanim iznosima ili ekvivalentima koje bi se trebalo isplatiti ako bi to sredstvo ili obveza bilo nabavljeno u sadanjosti

3. PREMA METODI OSTVARENE VRIJEDNOSTI koja se moe platiti-sredstva se knjie u novcu na temelju prodaje

4. PREMA SADANJOJ VRIJEDNOSTI.sredstva se iskazuju diskontiranjem sadanje vrijednosti buduih neto novanih priljeva

Nakon izabira metode vrednovanja i utvrene sveobuhvatnosti knjienja moe se krenuti u usklaivanje knji stanja sa stvarnim stanjem . Postupak podrazumijeva utvrivanje istovjetnosti i tonosti podataka na temeljnicama,glavnoj knjizi,dnevniku itd. na kraju poslovne godine i nakon to su zavreni potrebni postupci knjienja,kree se u izradu fin.izvjetaja odnosno zakljuivanju poslovnih knjiga.

Dnevnik se zakljuuje zbrajanjem dugovnog i potranog prometa koji mora biti jednak. Glavna knjiga se zakljuuje prenoenjem zavrnog stanja na suprotnu, manju stranu istog konta,navedeni postupak se naziva SALDIRANJE.

Pri zakljuku konta gl.knjige izrauje se tv.zakljuni list. Zakljuni list ine 4 bilance:

1. POKUSNA BILANCA

2. PROMETNA BILANCA

3. UKUPNA PROMETNA BILANCA

4. SALDO BILANCA

PROBNA/POETNA/POKUSNA-sastavlja se kao rezultat otvaranja poslovnih knjiga a jedana je zavrnoj bilanci prethodne godine.PROMETNA bilanca prikazuje promet na kontima tijekom godine bez poetnih stanja

UKUPNA prometna bilanca prikazuje ostvaren promet tijekom godine s poetnim stanjima.

SALDO bilanca prikazuje zakljuna salda ukupne prometne bilance.

Prometna saldo bilanca naziva se jo i bruto bilanca.

Nakon izrade zakljunog lista, pristupa se uvezivanju poslovnih knjiga i pohranjivanju knji.dokumentacije.

TEMELJNA FINANCIJSKA IZVJEA

Produkt rau.procesa(maloprije opisanog) su rau.izlazi. Pod rauno.izlazima podrazumijeva se pretvaranje ra.podataka u financ.informacije i njihovo prikazivanje putem temeljnih fin.izvjea.

U TMF ubrajaju se :

1. BILANCA

2. RAUN DOBITI I GUBITKA

3. IZVJETAJ I PROMJENAMA GLAVNICE/KAPITALA

4. IZVJETAJ O NOVANOM TOKU

5. BILJEKE UZ FINANCIJ.IZVJEA

BILANCA

=predstavlja statiki izvjetaj i sustavan pregled ukupne imovine,kapitala i obveza poduzea na tono odreeni dan. Pomou bilanca nastoje se ostvariti naelo bilanine ravnotee koja glasi A=P i P=A (uvijek).

Bilanca se sastoji od dva dijela:

1. lijeve strane koja uvijek duguje-AKTIVA

2. desne strane koja uvijek potrauje-PASIVA

Unutar AKTIVE prikazuje se ukupna imovina poduzea (KI,DI,financijska i..)

Unutar PASIVE uvijek se prikazuju obveze (KO,DO) i kapital(vlastiti i tui).

Postoje razliiti oblici bilance:

1. OSNIVAKA BILANCA-otvara se prilikom osnivanja i registracije poduzea2. POETNA BILANCA-otvara se na poetku godine (01.01.)

3. ZAKLJUNA BILANCA-izrauje se na 31.12.tekue godine4. STEAJNA BILANCA-izrauje se prilikom steaja

5. LIKVIDACIJSKA BILANCA-izrauje se kod provoenja likvidacije

6. SANACIJSKA BILANCA-izrauje se kod postupka sanacije poduzea

7. BILANCA SPAJANJA-izrauje se prilikom spajanja

8. BILANCA PRIPAJANJA-izrauje se prilikom pripajanja

9. KONSOLIDIRANA BILANCA-izrauje se kod konsolidiranja poduzea(bilance ovisnih drutava spajaju se u jednu bilancu matice)

10. DIOBENA BILANCA-izrauje se prilikom diobe poduzea

Bilanca je nastarije fin.izvjee iji nastanak se moe promatrati kroz 2 teorije:

1. MONISTIKU TEORIJU

2. DUALISTIKU TEORIJU

U MONISTIKU teoriju ubrajamo:

1. TEORIJU DINAMIKE BILANCE-prema kojoj je osnovni cilj bilance prikazivanje fin.rezultata (tvorac SCHMALENBACH-malenbah)

2. TEORIJA STATIKE BILANCE-prema kojoj osnovni cilj bilance je pravilno iskazivanje stanja poduzea (tvorci NICKLISCH-nikli I GERSTNER-gercner)

U DUALISTIKE teorije ubrajamo:

1. TEORIJA ORGANSKE BILANCE(tvorac SCHMITD)

2. TEORIJA SINTETIKE BILANCE (tvorac SEWERING)

Prikazivanje poslovnih dogaaja u bilanci temelji se na naelu dvojnog knjigov. Na temelju dvojnog knji.mogu se izvesti bilanine promjene. Bilanine promjene mogu se podijeliti u 2 skupine:

1. HORIZONTALNE-CENTRIFUGALNA I CENTRIPETALNA

2. VERTIKALNE-PERIFERNE I KONCENTRINE

crte:CENTRIPETALNE promjene podrazumijevaju istovremeno poveanje jedna stavka A i jedne stavke P

Npr.kupnja stroja-A se poveava i P-obveze prema dobavljaima

CENTRIFUGALNE promjene podrazumijevaju istovremeno smanjivanje jedne stavke A i jedne stavke P

Npr.plaanje dobavljau (u A R a u P obveza)

PERIFERNE promjene podrazumijevaju istovremeno poveanje i smanjivanje jedna stavke P

Npr.plaanje 220 iz kredita

KONCENTRINE promjene podrazumijevaju poveanje i smanjenje jedne stavke A

Npr.kupi plaaju raun / naplata eka-poveava se ek a smanjuje R

110/120 220/211

Unutar aktive bilance prikazuje se ukupna imovina poduzea tj.razredi 0,1,3,6.

Unutar DNI nalaze se:

1. osnivaki izdaci

2. izdaci za istraivanje i razvoj

3. goodwill

4. patenti

5. licence

6. koncesije

7. zatitni znaci

8. predujmovi

Unutar DMI ubraja se:

1. zemljita

2. ume

3. graevinski objekti

4. postrojenja i oprema

5. materijalna sredstva u pripremi

6. alat

7. namjetaj itd.

Pod DFI podrazumijevamo:

1. udjeli u povezanim poduzeima (dionice)

2. zajmovi u povezanim drutvima

3. sudjelujui interesi (participacije)

4. vrijednosni papiri

5. dani krediti

6. dani depoziti i kaucije

7. otkup vlastitih dionica

8. obvezna dugorona ulaganja

KI poduzea podrazumijevaju:1. zalihe

2. potraivanja

3. financijska imovina

U zalihe ubrajamo:

sirovine i materijal

proizvodnja u tijeku(nedovrena proizv.i poluproizvodi)

trgovaka roba

gotovi proizvodi

U potraivanja kao oblik KI:

1. potraivanja od kupaca

2. potraivanja od dravnih institucija

3. potraivanja od radnika/zaposlenika itd.

U KFI (financijsku) ubrajamo:

1. vrijednosni papiri na rok do godine dana

2. kratkoroni krediti

3. jednogodinji depoziti i kaucije

4. kratkorone dionice/udjeli u povezanim poduzeima itd.

Unutar aktive bilance mogu se prikazati jo sljedee pozicije:

000 potraivanja za upisani a neuplaeni kapital

novac u banci u blagajni

plaeni trokovi budueg razdoblja

nefakturirani prihodi

gubitak iznad visine temeljnog kapitala

U pasivi bilance prikazuju se:

1. kapital

2. rezerve

3. dugorone obveze

Kapital se sastoji od:

1. temeljni kapital

glavnica-upisana i uplaena

glavnica-upisana i neuplaena

trajni ulozi

premije na emitirane dionice

2. zadrana dobit

namjenska zadrana dobit

zakonska zadrana dobit

Zadrana dobit nastaje kao razlika izmeu godinjeg iznosa dobiti umanjen za obraunati porez na dobit (20%).

Skuptina poduzea moe donijeti odluku da se zadrana dobit isplati u obliku dividende ili zadri za potrebe restrukturiranja i potreba ulaganja

3. priuve (rezerve)

statutarne priuve-izdvajaju se na temelju statuta poduzea

zakonske priuve-su propisane priuve a nastaju kao posljedica akumulacije uplata u visini od 5% zadrane dobiti. Izdvajaju se sve dok ne dosegnu visinu temeljnog kapitala

revalorizacijske priuve-nastaju kao posljedica inflacije(opi rast cijene) i hiperinflacije(nastaje kada inflacija traje 3 uzastopne godine i onda nastaje dolazi do aprecijacije(precjenjivanja) i deprecijacije (podcjenjivanja)U tom sluaju vrijednost nae imovine se poveava ili smanjuje.U koliko se knjig.vrijednost imovine drugaija u odnosu na novonastalu vrijednost u hiperinflacijskim uvjetima, razlika za poduzee predstavlja revalorizacijske priuve(knjig.vrijednost 100,00 novonastala vrije.u hiper.infla uvjetima 120,00 = razlika od 20,00 predstavlja revalo.priuve).Revalorizacijske priuve poveavaju vrijednost neke imovine4. preneseni gubitak 5. tekua dobit

6. rezerviranja (rezer.za dugo.kredite,otpremnine,jubilarne nagrade,za razne rizike,rezervira,za jamstveni/garantni rok)

U pasivi se prikazuju i dugorone obveze. U dugo.obveze ubrajamo:

1. obveze prema povezanim drutvima

2. dugorone kredite

3. dugorone obveze po vrijednosnim papirima

4. dugorone predujmove itd.

U pasivi se jo prikazuje i:

1. odgoena plaanja trokova

2. prihod budueg razdoblja

Pod unaprijed plaenim trokovima razlikujemo aktivna i pasivna vremenska razgranienja.

Aktivna vremenska razgranienja predstavljaju potraivanja odnosno budui rashod.

U AVR najee ubrajamo:

1. pretplate za strune publikacije

2. asopise i literaturu

3. plaene premije osiguranja

4. plaene kamate po osnovi kredita

Suprotno su pasivna vremenska razgranienja koja se prikazuju u pasivi (razred 2) i predstavljaju budui prihod. U PVR najee ubrajamo:

1. najamninu poslovnog prostora ili dr.imovine

2. donacije

3. subvencije itd.

Sve do sad navedeno se prikazuje kao bilanine pozicije, premda postoje i izvanbilanini zapisi. Izvanbilanini zapisi prikazuju se ispod bilance te ne utjeu na vrijednos. sastavljanja bilance. Izvanbilan.zapisi prikazuju se u raz. 9, unutar konta 990-998, po naelu bilanine ravnotee po kojemu jedan konto DUGUJE a jedan konto POTRAUJE. Tj.svaki konto unutar navedenog raspona ima svog para.

RAUN DOBITI I GUBITKA

RDGI predstavlja temelj finan.izvjea ureenog prema ZOR-u u RH. Radi se uz bilancu o jednom od najvanijih financij.izvjea pomou kojega se utvruje i prikazuje ostvaren financ.rezultat poslovanja u obraunskom razdoblju za koje se sastavlja. To se postie meusobnim sueljavanjem s jedne strane svih realiziranih uinaka (PRIHODA) i s druge strane svih RASHODA koji se mogu dovesti u vezu s realiziranim uincima u tom razdoblju. Glavni elementi ovog izvjea su:

1. PRIHODI

2. RASHODI

3. DOBIT ILI GUBITAK

RDGI prikazuje se na rn.790 a prikazuje

pozitivan finan.rezultat dobit (kada su P>R)

negativan finan.rezultat gubitak (kada su R>P)

Prema toj logici RASHODI uvijek DUGUJU a PRIHODI uvijek POTRAUJU. Kako bi se to pravilnije prikazao poslovni uspjeh, potrebno je sve prihode i rashode razvrstati prema sljedeim vrstama poslovnih aktivnosti:

1. poslovne aktivnosti

2. financijske aktivnosti

3. izvanredne aktivnosti

U rashode od poslovnih aktivnosti ubrajamo:

trokove prodanih proizvoda i usluga

nabavna vrijednost prodajne robe

manjkovi i otpisi

U izvanredne rashode ubrajamo:

neotpisanu vrijednost DI

naknadno utvreni rashodi iz proteklih godina

U poslovne prihode ubrajamo:

prihode od prodaje robe i usluga

prihodi od donacije i dotacije

subvencije

regresa

prihodi od najmovaU financijske prihode ubrajamo:

prihode od kamata

prihode od teajnih razlika

prihodi od financij.vrijed papira s povezanim drutvima (dionice,obveznice)

prihodi od kasa-skonto

U izvanredne prihode ubrajamo:

prihode od prodaje strane imovine

prihode od penala

prihodi od naplaene tete za rizike. Itd.

u RH jo uvijek nije propisan oblik i sadraj rauna dobiti i gubitka niti je ureen HSFI-15 (prihodi), HSFI-16(rashodi), niti MRS-ovi niti MSFI, meutim MRS-om-1 ureeno je da se RDIG moe iskazati na 2 naina:

1. prema prirodnim vrstama rashoda

2. prema funkciji rashoda

RDIG prema prirodnim vrstama sadri:

1. prihodi

2. ostale poslovne prihode

3. ukupne poslovne prihode

4. promjene na zalihama gotovih proizvoda

5. trokove sirovine i materijala

6. trokove osoblja

7. amortizaciju

8. ostale rashode

9. ukupne rashode

10. dobitak

RDIG prema funkcijama rashoda sadravaju:

1. prihode troak prodanih proizvoda = bruto dobitak uvean za ostale prihode i manjen za trokove prodaje, administrativne trokove i ostale rashode, rezultat je dobitak

IZVJETAJ O PROMJENAMA GLAVNICE

Ovo izvjee ureuje MRS-1. Prema tom MRS-u ovo izvjee treba sadravati:

1.neto dobit ili gubitak razdoblja

2. sve stavke prihoda i rashoda koji se priznaju u glavnici

3. ukupan uinak promjene ra.politika i ispravaka temeljnih pogreaka (reklasifikacije)

Hrva.odbor za rau standarde (HORS) propisao je sljedei sadraj i oblik izvjea o promjenama glavnice za sve vrste poslovnih subjekata:

1. upisani kapital

2. premije na emitirane dionice

3. rezerve

4. preneseni gubitak

5. sadrani dobitak

6. dobit ili gubitak tekue godine

7. dividende (udjel u dobitku)predstavlja ukupni zareeni kapital8. revalorizacijske priuve9. ukupne teajne razlike-ukupno

ukupno izravno poveanje kapitala10. promjene raunov.politika

11. ispravak temeljnih pogreaka

ukupno izravno poveanje ostvarenog dobitka

Zbrajanjem ukupnog kapitala, ukupno izravnog poveanja kapitala i ukupno izravno poveanja ostvarenog dobitka predstavlja ukupni kapital tj .izvjea o promjenama glavnice.

IZVJEE O NOVANIM TOKOVIMA

Ovo izvjee odreuje MRS-7 izvjee o novanim tijekovima. Prema tom MRS-u novani tokovi se trebaju prikazati prema sljedeim skupinama aktivnosti:

1. poslovne aktivnosti

2. investicijske/ulagateljske aktivnosti

3. financijske aktivnosti

Pod poslovnim aktivnostima podrazumijevamo gl.aktivnosti poduzea u svezi stvaranja prihoda i rashoda pa su kljuni pokazatelj samo financij.poduzea.Pod ulagateljskim aktivnostima podrazumijevamo pribavljanje i otuivanje DI od kojih se oekuje korist u budunosti.

Financijske aktivnosti odnose se na promjene kapitala,kredita itd.

Prilikom sastavljanja izvjea o novanim tijekovima mogu se koristiti sljedee metode:

1. izravna ili direktna metoda (podrazumijeva prikazivanje bruto novanih iznosa)

2. neizravna ili indirektna metoda prikazuje se neto dobitak ili gubitak umanjen za proslovne dogaaje nenovane prirode)

Opi izgled izvjea o novanom tijeku prema direktnoj metodi bio bi:

1. POSLOVNE AKTIVNOSTI

1.1. PRIMICI

Od prodaje

Od izvanrednih aktivnosti

1.2. IZDACI

Prema dobavljaima

Zaposlenicima

Za izvanredne dogaaje

1.3. NETO PROMEJNA OD POSLOVNIH AKTIVNOSTI

2. ULAGATELJSKE AKTIVNOSTI

2.1. PRIMICI

Od prodaje DI Od primljenih uloga

2.2. IZDACI

Za DI

Za udjele u povezanim drutvima

2.3. NETO PROMJENE OD ULAGATELJSKIH AKTIVNOSTI

3. FINANCIJSKE AKTIVNOSTI

3.1. PRIMICI

Primici od primljenih kredita

Primici od vraenih kredita

Primici od naplaenih kamata

3.2. IZDACI

Za dane kredite

Za isplaene dividende

3.3. NETO PROMJENE OD FINANCIJSKE AKTIVNOSTI

4. UKUPNE NETO PROMJENE NOVCA OD POSLOVNIH,INVESTICIJ.I FINAN.AKTIVNOSTI

5. NOVAC NA POETKU OBRAUNSKOG RAZDOBLJA

6. NOVAC NA KRAJU OBRAUSKOG RAZDOBLJAPAGE 1