oslobođenje [broj 23648, 14.10.2012]

7/31/2019 Oslobođenje [broj 23648, 14.10.2012]

http://slidepdf.com/reader/full/oslobodenje-broj-23648-14102012 1/63

OSLOBO\ENJENEDJELJA, 14. 10. 2012. Godina LXIX • Broj 23.648Cijena: 1 KM/6 KN

BH NEZAVISNI DNEVNIK • Sarajevo • www .os lob odj enj e.b a

Pakistan

DANAS PRILOG

Tra i se smjena

Zvonka Juri{i}a

^ELNICISTRANAKAKOD OHR-aO MOSTARU

Uhap{ena 22 emigrantaPo~etak kraja mostarske krize

HRVATSKA STRANKA PRAVA BiH NAKON IZBORA

3. strana

BH FUDBALERI ZADOVOLJNI REMIJEM

2. strana

ILEGALCI U BiHDOLAZE IZ EU? 10-11. strana

Foto: D`enan KRIJE[TORAC 46-47. strana

IGRA SE MORA POPRAVITI

Trinaestmrtvih unapadubomba{asamoubice

15. strana



Me|usobne optu`beo manipulacijama

Zasjedanje Skup{tine Saveza invalida rada FBiH ju~er uSara jevu, pri je utvr|ivanja dnevnog reda, po~elo je vrlo bur-no, a ~etvorica u~esnika napustila su zasjedanje, javila jeFena. Po njihovom odlasku, Skup{tina je odlu~ila da iz Sa-veza budu isklju~eni ~lanovi ko ji u roku 30 dana ne dos-tave odgovara ju}a uvjerenja da su zaista invalidi rada. e-tvorica ~lanova ko ja su napustila zasjedanje su iz Srednjo-bosanskog kantona, a iza{la su nakon {to je, posli je u~nihrasprava i polemika ve}ine delegata, oformljena komisi jako joj su u~esnici trebali odmah prilo iti dokaze da su za-ista iz populaci je iz temeljnog naziva Saveza.

- Oni ko ji ne budu imali odgovara ju}a uvjerenja, treba

da napuste sjednicu - rekao je tokom formiranja te tro-~lane komisi je predsjednik Saveza Abdulah Hasani}, tedodao da “dvo jica od ~etvorice ko ja su napustila sjedni-cu jesu invalidi rada, ali su se solidarisali s drugom dvo- jicom kolega ko ja to nisu”.

[a}ir Muka~a, jedan od onih ko ji su napustili sjednicu,pri je toga se pozvao na Statut Saveza, govore}i da prematom jo{ vaè}em aktu u ~lanstvu asoci jaci je, osim invalida

rada, mogu biti i drugi gra|ani. Sma jil Grizi}, za ko jeg je pred-sjednik Hasani} i novinarima rekao da treba da ode jer nije invalid rada, tra io je pri je izlaska da se zasjedanje treti-ra kao nastavak prekinute Skup{tine od juna 2011, a ne kaoizvje{tajna skup{tina, kako je to na javljeno u pozivu.

Bilo je me|usobnih optu bi da je ra|eno za li~ne interese,

te da po jedinci, raspola u}i ovla{tenjima u Savezu i upravlja- ju}i budètskim novcem, nisu odgovorili interesima temeljnog~lanstva. Na javljeno je da }e se izvr{iti izmjene Statuta Save-za, tako da “invalide rada treba da predstavlja ju invalidi ra-da”. Obavljena je rasprava o dru{tvenom statusu invalida ra-da i o tome da invalidska populaci ja op}enito treba da se izje-dna~i u dru{tvenim pravima, a ne da se prava di jele premauzrocima invaliditeta.

OSLOBO\ENJEnedjelja,14.oktobar/listopad 2012.2

U @I@I

VIJES

TI

ODR@ANA SKUP[TINA SAVEZA INVALIDA RADA FBiH

No va runda razgo vora o iz -mjeni izbornih pra vila za Mostarodràt }e se 16. listopada pod

vodstvom OHR-a u Sara je vu, potvr|eno je za Oslobo|enje iz OHR-a, HDZ-a BiH i SDA. U ovim raz-go vorima bi trebali sudjelo vatipredsta vnici stranaka iz Federa-ci je ko je sudjelu ju u radu Parla-

mentarne skup{tine BiH.Pozvani lideri stranaka

- Kako je visoki predsta vnik na ja vio 10. septembra, nakonop}inskih izbora OHR }e raditi natome da olak{a proces ko ji }epomo}i politi~kim strankama dapostignu sporazum o pro vo|enjupresude Usta vnog suda BiH u

vezi sa izbornim sistemom uMostaru, kako bi Mostarci mogli{to pri je izabrati lokalnu vlast.Namjera OHR-a je da pruì po-mo} u nalaènju doma}eg rje{e-nja. Ovaj proces uklju~u je svestranke iz Federaci je BiH zastu-pljene u Parlamentarnoj skup{ti-

ni BiH ko je èle da u~estvu ju.Sve druge stranke ko je ima jupredsta vnike u Parlamentarnojskup{tini }e tako|er biti inormi-rane o toku ovih razgo vora, rekao

je ju~er za Oslobo|enje MarioBrki}, glasnogo vornik OHR-a.

Salem Mari}, vi je}nik SDA uGradskom vi je}u Mostara, izja vio

je kako su na spomenuti sastanak pozvani lideri stranaka, ali i kako }epored njih nazo~ni biti i ~lano vistrana~kih organizaci ja iz Mostara.

- Sastanak }e biti odràn 16.oktobra, a pozvani su lideri stra-naka i po jedan ~lan mostarskeorganizaci je svake od stranaka.Naime, u dopisu iz OHR-a je na-

vedeno kako bi predsjednici stra-naka trebali sa sobom po vesti jo{ jednoga ~lana stranke ko ji biu~estvo vao u ovim razgo vorima,izja vio je Mari}.

Isto nam je pot vr|eno i u HDZ-u BiH. Izvor Oslobo|enja iz ovestranke na vodi kako je poziti vno

{to }e se razgo vori voditi na razi-ni predsjednika ili ~lano va pred-sjedni{tva stranaka, a ne samo narazni mostarskih gradskih strana-~kih organizaci ja.

- Poziv ko ji je stigao u HDZBiHadresiran je na Predsjedni{tvostranke i sastanak je planiran 16.listopada. ini se kako }e ovi raz-

go vori biti vo|eni na vi{oj razini.Logi~no je da se najpri je u Parla-mentu BiH izmi jene di jelo vi dr a-

vnoga Izbornoga zakona ko ji seodnose na Mostar, a tek potom igradski Statut. Uostalom, tako jenaloèno i presudom Usta vnogasuda, kazao je izvor Oslobo|enjaiz HDZ-a BiH.

Bez nametnutih rje{enja

Mari}, pak, na vodi kako OHR vjero jatno ima neki plan za Mos-tar, ali i kako me|unarodna za-

jednica zasigurno ne}e ponovno nametati rje{enja za grad naNeretvi.

- Prema inormaci jama ko je

smo dobili iz OHR-a, razvidno jeda ne}e biti nametanja rje{enja,nego da }e nam oni pomo}i dasamostalno ri je{imo ovo pitanje.Mi o~eku jemo da }e na ovaj na-~in otpo~eti politi~ki razgo voriko ji bi tra jali sve do postizanja do-go vora o izmjenama Statuta Gra-da Mostara i Izbornoga zakonaBiH kako bismo uskoro mogliodràti izbore. Smatramo u SDAda OHR ne}e nametati rje{enja.Uvjereni smo da }e strane ko je su-djelu ju i u radu Gradskog vi je}aMostara u~estvo vati u ovim raz-go vorima i da }emo ovo pitanje ri-

je{iti, rekao je Mari}.Podsje}amo, lokalni izbori ni-

su odràni u Mostaru jer je Usta- vni sud BiH poni{tio di jelo veIzbornoga zakona BiH ko ji seodnose na izbor di jela vi je}nikau Gradsko vi je}e Mostara te je ut-

vrdio kako su di jelo vi gradskogStatuta neusta vni.

Jurica GUDELJ

Po~etak kraja mostarske krize

ÊLNICI STRANAKAKOD OHR-a O MOSTARUNamjera OHR-a je da pruì pomo} u nalaènjudoma}eg rje{enja • U proces traènja rje{enjauklju~ene sve stranke iz Federacije BiHzastupljene u Parlamentarnoj skup{tini BiH

KOMISIJA ZA PRAVLJENJE SPISKOVA ORGANIZATORA OTPORA

HVO zatraìo

paritet u komisijiSedam novih ~lanova u komisiji? • Na nekom od narednih sastanakakomisije slijedi izmjena Pravilnika o radu, a ministar Helez bitrebalo da napravi rje{enje o pro{irenju komisije

Komisi ja Vlade FBiH za verif-kaci ju i ut vr|ivanje spiska i sta-tusa organizatora pokreta~aotpora i dobitnika SpomeniceMedalje otpora neda vno je ima-la sastanak ko jem je prisustvo va-lo i, ako smo dobro inormisani,sedam pripadnika HVO-a, ko ji biubudu}e trebalo da budu ~lano-

vi komisi je. I to pod uvjetom dase na nekom od narednih sasta-

naka komisi je izmi jeni Pra vilnik o radu te da ministar za bora~kapitanja FBiH Zukan Helez napra-

vi rje{enje o pro{irenju komisi je.

Kriteriji

Bude li tako, komisi ja bi imala18 ~lano va. Dosada{nji ~lano vispomenute komisi je ko ji su zas-tupali interese HVO-a bili suDragan Pinjuh i Petar Zelenika.Uzgred, predsta vnici HVO-a su,nakon odràne Skup{tine udru-ge, traìli da Medalja otpora ko-

ju bi dobili oni ko ji se kona~nona|u na spisku osoba ko je su or-ganizo vale otpor agresi ji na BiH,nosi naziv - odli~je otpora. Bitni-

je od toga je znati da su ~lano vikomisi je, kako je i bilo dogo vore-no, radili odvo jeno. Bo{njaci supra vili svo je spisko ve organizato-ra otpora, a Hrvati svo je. Sada bitrebalo da sumira ju dosada{nji inasta ve za jedni~ki rad. No, ova,kao i prethodna komisi ja VladeFBiH, susre}e se s istim proble-mima. Pod stalnim je, kako me-dijskim, tako i politi~kim i svakimdrugim pritiscima.

Kad, recimo, razgo varate s ~la-no vima komisi je, re}i }e da spis-ko ve kane pra viti isklju~i vo po

kriteri jima i dokumentaci ji ko jomraspolaù, no, iz njiho vih tele vi-zijskih i inih nastupa proisti~e za-klju~ak da kriteri je tuma~e na ra-zli~ite na~ine. Kako god, u usvo-

jene kriteri je komisi je uklapa sei ministrov zahtjev da na spisko-

vima organizatora otpora ne mo-è biti niko “ko je pobjegao vanBiH, a ni je ranjen, bez obzira nato je li poslan u inostranstvo pozadatku”. A takvih ima i u samoj

komisi ji ko ja treba da sasta vi spi-sak organizatora otpora! Oni setrude da, ako ve} nisu, po veùsvoj ratni sta` kako bi zado volji-li kriterij kontinuiteta u obraniBiH od agresi je.

Organizator otpora

Podsjetimo, prema kriteri jimako je je usvo jila komisi ja VladeFBiH, organizatorom otpora mo-

è biti progla{ena osoba ko ja jeod 18. septembra 1991. do 8.aprila 1992. u~estvo vala u orga-nizaci ji otpora, potom nasta vilaanga`man u oruànim snaga-ma, MUP-u, Ci vilnoj za{titi... do23. 12. 1995, osim ako njen anga-`man ni je bio spri je~en pogibi jom,ranja van jem, zaroblja van jem,odvo|enjem u logore, internira-njem u tre}e zemlje. Uzgred, po-lo vinom av gusta ove godine, mi-nistar Helez je poru~io da komi-si ja ima jo{ mjesec roka za napra-

viti spisak organizatora otpora. Ako ne uspi je, raspustit }e je,ormirati no vu.

Kad smo ve} kod ministra He-

leza, i njego vo je ime, na pri jedlogZelenih beretki, kotiralo kao mo-gu}e na spisku organizatora otpo-ra. I to za zlatnu medalju. Minis-tar je isklju~io takvu mogu}nost,objasnio da on ni je organizatorotpora, ali jeste dobro voljac i ~lanZelenih beretki. Slu`beni podacikaù da je ministar Helez pripa-dnik Armi je BiH bio od 17. jula1992. do 12. ma ja 1993. i od 1. av -gusta 1993. do 7. no vembra 1993.godine. Ako je ovo mogu}i orga-nizator otpora, pa i dobro voljac,onda OK! A. B.



Presuda u Strasbourgudo kraja godine

Pitanje stare devizne {tednje kod Ljubljanske ban-ke d.d. Ljubljana (LB) multilateralna je stvar ko ja seti~e svih dràva nasljednica biv{e SFRJ i trenutno

je predmet rje{avanja pred Evropskim sudom za ljud-ska prava u Strasbourgu po tu`bama ko je su podni-

jeli gra|ani, izjavio je pomo}nik ministra finansi jaBiH u Sektoru za provedbu sukcesi je biv{e SFRJ iupravljan je imovinom BiH Zenit Keli}, a javila Fena.

Slovenci su, po njegovim ri je~ima, godinama ne-ispla}enu {tednju Ljubljanske banke tretirali kao su-kcesijski problem, a {to je hrvatska strana redovnoodbi jala, sve do iznenadnog dogovora dvi ju vlada da

problem ponovno ri je{i Banka za me|unarodna po-ravnanja (BIS) u Baselu.- O aktuelnim pregovorima izme|u Republike Slove-

ni je i Republike Hrvatske Bosna i Hercegovina je upo-znata, ali ne i direk tno uklju~ena u njih, kazao je Keli}.

On je rekao da {tedi{e iz Bosne i Hercegovine po-traù ju od LB d.d. Ljubljana iznos od 248,8 milionaDM, bez pripada ju}e kamate.

Pred Sudom za ljudska prava u Strasbourgu u to-ku je rje{avanje velikog bro ja aplikaci ja podnesenihod deviznih {tedi{a, a jedna od takvih je i aplikaci-

ja Ali{i} i drugi protiv Bosne i Hercegovine i ostalih(zemalja nasljednica biv{e SFRJ), ko ja se odnosi napovredu prava jer svaka fizi~ka ili pravna osoba ima

pravo na neometano uìvanje svo je imovine, kako je to predvi|eno Evropskom konvenci jom o za{titiljudskih prava i osnovnih sloboda.

Keli} navodi da je u toku dono{enje odluke o osno-vanosti (meritum) predmetne aplikaci je, a ukoliko onabude donesena, predstavljat }e temeljni osnov zauvo|enje op}eg postupka kroz ko ji bi se problem ri-

je{io u odnosu na sve sli~ne predmete ko ji su u toku.

I dalje bez pozitivnog izvje{taja revizije

Tro{enje budètskih sredstava u Republici Srpskoj,ako je suditi prema izvje{ta jima revizi je, jo{ je da-leko od pozitivnog mi{ljen ja, javila je Fena. Za pro-teklih 12 godina Glavna slu`ba za revizi ju javnog se-ktora izvr{ila je ukupno 589 finansijskih revizi ja i zasvega 142 finansijska izvje{ta ja izrazila pozitivno mi-{ljen je, ili, u procentima, za 24,11 posto od ukupnogbro ja. Dominantno je mi{ljen je s rezervom ko je surevizori dali za ~ak 267 izvje{ta ja, ili 45,33 posto.

Da se novac poreznih obveznika ni je tro{io na za-konit na~in, pokazu je i podatak da je negativno mi-{ljen je proteklih 12 godina dobilo ~ak 137 izvje{ta-

ja budètskih korisnika ili jedinica lokalne samou-prave, odnosno njih 23,26 posto. Revizori su se pri-likom pregleda 43 izvje{ta ja o poslovanju, ili u 7,30posto slu~a jeva, uzdràli od davanja mi{ljen ja. Od uku-pno 589 izvr{enih finansijskih revizi ja, na direk tne ko-risnike budèta RS-a odnosi se 369 revizi ja po ko jimje Glavna slu`ba za revizi ju izrazila za 128 finansijskihizvje{ta ja pozitivno mi{ljen je, ili za 34,69 posto.

Ponovo je u ubjedljivoj ve}ini mi{ljen je s rezervom, koje je izraèno za 155 izvje{ta ja, ili 42,01 posto, negati-vno mi{ljen je bilo je za 57 izvje{ta ja, ili 15,45 posto, i uz-dràno mi{ljen je za 29 izvje{ta ja, ili 7,85 posto. Od osni-vanja Glavne slu`be za revizi ju javnog sektora u RS-u pado kra ja 2011. godine, za jedno s revizi jama u~inka, obav-

ljeno je ukupno 597 revizi ja. U narednom periodu sli je-di promjena u vrhu revizorske slu`be u RS-u, ko ju nakon12 godina napu{ta glavni revizor Bo{ko êko. Konkur-sna procedura za njegovog zamjenika je ve} zavr{ena,a ime novog prvog ~ovjeka Glavne slu`be za revizi ju ja-vnog sektora u RS-u predlo it }e parlamentu predsjednik RS-a Milorad Dodik na osnovu rang-liste od 15 kandida-ta ko ju je sa~inila nadle na skup{tinska komisi ja.

U @I@IOSLOBO\ENJE nedjelja,14.oktobar/listopad 2012. 3

STARA DEVIZNA [TEDNJA KOD LJUBLJANSKE BANKETRO[ENJE BUD@ETSKIH SREDSTAVA U RS-u

Zvonka Juri{i}a treba smi je-niti s du`nosti predsjednika HSP-a BiH ako nasta vi i dalje samos-talno voditi politiku stranke, ka-zao je za Oslobo|enje Josip Peri},potpredsjednik HSP-a. Peri} jeizja vio kako Juri{i} mora promi-jeniti pona{anje, odnosno posta-ti timski igra~ ako èli ostati na~elu stranke.

- Ako }e predsjednik HSP-anasta viti raditi na na~in kao i dosada, onda ga treba mi jenjati.

Ako }e on biti dio tima, onda mo-èmo razgo varati. U HSP-u smobili napra vili primir je zbog izbor-ne kampanje, ali }emo sada ana-lizirati kompletan rad stranke istanje u HSP-u. Trebamo vidje-ti gdje se to danas HSP nalazi i ka-ko i}i dalje. S obzirom na cjelo-kupnu politi~ku situaci ju u ze-mlji, u prvom redu u FBiH, zasi-gurno }e do}i do zaokreta. No, taj}e zaokret biti sinkroniziran i bit}e kanaliziran iz vrha stranke. Narazini Gla vnog stana }e se odlu-~iti je li dobro ovo {to je do sada

ra|eno i ho}e li se po vjerenje da-ti onima ko ji su i do sada vodiliHSP, rekao je Peri}.

Sam odlu~io o Budimiru

No, Juri{i} kaè kako on jestetimski igra~, ali i kako je nekeodluke zaista donosio samostal-no, poput imeno vanja @iv ka Bu-dimira za predsjednika Fe deraci-

je BiH.- Sve klju~ne odluke ko je smo

donosili, doni jeli smo kao tim.

Mo`da ima nekih odluka ko jesam samostalno donosio, ali samsve ~inio u okvirima Statuta HSP-a. Stranka, uostalom, bez timaljudi ne bi ni postigla ovako do-bar izborni rezultat. Na{i izbor-ni rezultati go vore da se u stran-ci radi timski. Gospodin Peri}mi je zamjerio imeno vanjaodre|enih kadro va, a da o tomunismo do voljno razgo varali unu-tar stranke. Nisam nespreman ra-diti timski, to je upra vo na~in ra-da kakav èlim u HSP-u. Ni je is-klju~i vo mo ja volja bila da u|emo

u Vladu FBiH, nego je to bilaodluka cjelokupnog vodstvastranke. No, predsjednik Federa-ci je BiH je imeno van naj ve}imdi jelom mo jom voljom. Njeganismo timski odabrali. Da smotimski birali tko }e biti predsje-dnik Federaci je, vjero jatno binetko drugi danas oba{ao tu du-`nost, rekao je Juri{i}, uz opaskukako se sve to radilo u veomakratkom roku.

Lider HSP-a, pak, na vodi kako

su neki kadro vi HSP-a ti jekomkampanje radili protiv vlastitestranke.

- HSP je na lokalnim izborimapostigao najbolji rezultat do sa-da. Imali smo vi{e glaso va negona izborima iz 2008. i 2010. za je-dno. Na kra ju kra je va, preì vjelismo i harangu ko ja se protiv HSP-a vodila zadnju godinu ipol. Mi imamo svo je mjesto napoliti~koj sceni u BiH. To~no jeda imamo unutarstrana~kih pro-blema i dio ruko vodstva }e sepromi jeniti, a mo`da i cjeloku-

pno vodstvo stranke. O tomu }eodlu~iti ci jela stranka. Jedna odopci ja je i odrà vanje izvanre-dnoga sabora stranke, no malo je

vjero jatno da }e se to dogoditi. Ukona~nici ne bjeìm ni od izvan-rendog sabora, no neki uvjeti tumora ju biti zado voljeni, izja vio jeJuri{i}.

Izvanredni sabor

Peri}, pak, na vodi kako }e sve-srdno podràti sazi vanje izvanre-dnoga sabora HSP-a, ako takoodlu~i Gla vni stan.

- Ako Gla vni stan odlu~i da jedo{lo vri jeme za izvanredni saborstranke, osobno }u tu inici jati vusvesrdno podràti. Dakle, Gla vnistan je ti jelo ko je }e odlu~iti o bu-du}nosti stranke i o politici ko ju}emo voditi. Odlu~an sam u na-mjeri da se stanje u HSP-u izve-de na~istac. Stranka ne smi je bi-ti ni~i je pri vatno vlasni{tvo, kako

je bi valo do sada. Ti jela strankemora ju uprav ljati HSP-om, a ni-kako ne smi je odlu~i vati samo je-dan ~o vjek, ma kako se on zvao,rekao je Peri}. J. GUDELJ

Potpredsjednik

HSP-a Josip Peri}

kaè da Zvonko

Juri{i} mora

promijeniti

pona{anje, odnosnopostati timski igra~

ako èli ostati na

~elu stranke

Neki kadro vi

HSP-a ti jekom

kampanje radili

protiv vlastite

stranke

Manipuliranje strankom@iv ko Budimir, predsjednik FBiH i visokopozicionirani du`no-

snik HSP-a, neda vno je kazao za Oslobo|enje kako su stvoreniuvjeti za sazi vanje izvanrendoga sabora HSP-a, ali i priznao ka-ko su naru{eni odnosi izme|u njega i Juri{i}a.

- Odluke u HSP-u nisu donosila ti jela stranke, ve} neformalneskupine. To se posebno o~ito valo u kadro viranju i prego vorimasa SDP-om oko hrvatskih pozici ja u vlasti. Juri{i} je dugo vreme-na samo za sebe drào informaci ju ko je su pozici je pripale HSP-u i na taj na~in manipulirao ci jelom strankom, rekao je Budimir.

HSP NAKON IZBORA

TRA@I SE SMJENA JURI[I]A



DOGA\AJI OSLOBO\ENJEnedjelja,14.oktobar/listopad 2012.4

Bratislav Petkovi},

DOBAR LO[ ZAO

IZJAVA DANA

Nova zgrada najstarije biblioteke u BiH, osnova-ne davne 1537. godine, uskoro }e biti potpunoopremljena. Nakon {to je Katar poslao donacijuod 3,5 miliona dolara, po~ela je nabavka namje -{taja za biblioteku. Ugovori za opremanje potpi-sani su sa 20 firmi, a isporuka se o~ekuje

ubrzo.

Bh. reprezentativci vratili su se neporaèni sate{kog gostovanja u Gr~koj. Bod uzet na gos-tovanju kod najozbi ljnijeg konkuren ta zaprvo mjesto u grupi daje {anse na{im fudba-lerima da u nastavku kvalifikacija ostanu naprvom mjestu u grupi koja ih 2014. vodi uBrazil.

VIJEST UBROJU 45miliona eura Grad Zagreb mora uplatiti u dràvni budèt, u supro-tnom }e ve} sutra budèt Zagreba biti blokiran, a 22.000 slu`beni-ka osta}e bez plate.

Duh Zapadne Jave Ambasada Republike Indonezi je u BiH

organizirala je u Sara jevu Indoneànsku

kulturnu manifestaci ju 2012: Duh Zapa-

dne Jave. Ve~e indoneànske muzike i

kulture odràno je u Domu Oruànih sna-

ga BiH, a organizirano je u okviru obi-

lje avan ja 67. godi{njice nezavisnosti In-

donezi je. U~esnici koncerta bili su stu-

denti Nacionalnog instituta za umjetnost

(STSI) iz Bandunga (Indonezi je), ko ji suposjetioce upoznali sa tradicionalnom

muzikom i plesovima sa ovog podneblja.

“Na manifestaci ji je predstavljen manji

dio kulture Indonezi je”, izjavio je za Ona-

su pri je po~etka koncerta ambasador In-

donezi je u BiH Subi jaksono Su jono.

Mladi ko{arka{ki reprezentativac BiH i zvani~noje ~lan zagreba~kog ko{arka{kog kluba Cedevi-ta. Iako je jo{ prije pola godine pre{ao u ovaj klub,administrativne prepreke i neusagla{enost Cede-vite i biv{eg Nurki}evog kluba Zlatorog La{kog,u kojem je uglavnom sjedio na klupi, nisu mu do-zvoli da promijeni sredinu.

Nakon {to su predale àlbu na odluku holandskogvrhovnog suda koja se odnosi na davanje imu-niteta trupama UN-a u slu~aju genocida u Sre-brenici Evropskom sudu za ljudska prava u Stra-sbourgu, Majke enklava Srebrenica i @epa i ~la-novi jo{ nekoliko udruènja vratili su se u BiH.Na ovaj na~in pokazale su da ne}e odustati odpravde. One nastavljaju svoju bitku.

Srebreni~ke majke

Jusuf Nurki}

Fudbalskareprezen taci ja BiH

Gazi Husrev-bego vabiblioteka

VIJEST U OBJEKTIVU

Srpske ikone }e

biti vra}ene u

Hrvatsku kadase steknu

bezbjednosni

uslovi, a od

Sloveni je }emo

traìti da vrati

Titove automobile

Nezaposlenost u na{oj zemljigoru}i je problem, a mladi vrlo~esto ~ak i sa diplomom pro vo-de godine na birou za zapo-{lja van je i ~eka ju bolju priliku,ko ja naj~e{}e izostane ukolikonema ju dobru vezu - {telu. Pu-ni ambici ja, znanja i èlja vrlo~esto pada ju u o~aj jer svo jesno ve ne mogu ostvariti, pa ta-ko osta ju ì vjeti sa roditeljima iovisiti o njiho vim primanjima unajperspekti vni jim godinamaì vota.

Na svu sre}u, u na{oj zemljiposto je i oni ko ji ne ~eka ju ne-ke bolje prilike (ko je mo`da ne-

}e ni do}i) niti o~a ja va ju, a jo{manje misle da je ne{to nemo-gu}e.

Ni{ta od sjedenja i~ekanja

“Sve je mogu}e ukoliko ne{toiskreno i predano èlite. Ne è-lim ~ak ni gledati crno i re}i dau mo joj BiH ni je mogu}e ostva-riti sno ve, mo`da i jeste, ali jasam na{la svoj na~in - van nje -nih granica”, pr i~a na po~etkurazgo vora 24-godi{nja Sarajka[ejla Hubi jar, ko ja se odlu~ilapri ja viti na konkurs konobaricena kruzeru ko ji plo vi po ci jelomsvi jetu. Kako kaè, za ovaj posao

je saznala od pri jatelja ko ji su ve}i{li raditi tamo, a nakon osammje seci koliko tra je rad poprvom ugo voru, dolazili su usvo ju zemlju zado voljni, sa vrlodobrom zaradom, a ve}ina seopet kasni je vra}ala jer je èlje-la jo{.

- @elim oti}i jer smatram da}u tamo dobiti kvalitetno iskus-tvo, ne samo poslo vno ve} i ì-

votno. @elim ujedno i popra vi-ti svoj engleski jezik, puto vati,upozna vati ljude. Nara vno dami je no vac ono naj va`ni je izbog toga sam se i pri ja vila nakonkurs, pro{la sam na inter-

vjuu, i sada ~ekam poziv na

puto vanje. Ja nisam htjela sje-diti i ~ekati, ugrabila sam ovupriliku i mislim da je sjajna zamene. Nadam se, kada se vra-

tim u svoj rodni grad, da }u mo-}i ostvariti neke svo je èlje, ka-

è [ejla.Velika navala

Tzv. plo ve}i hoteli atrakci jasu posljednjih godina za na{edràv ljane, ko ji u potrazi nanov cem i boljom egzistenci jomprista ju napustiti svo je porodi-ce, pa ~ak i djecu, kako bi {to bo-lje i vi{e zaradili. Iz EmploymentPower Limiteda, agenci je ko jaradi kao posrednik izme|u po-slodav ca i zainteresiranih kandi-data, a ko ja je do sada spo jila nastotine Bosanaca i Hercego vacasa vode}im frmama u svi jetuko je organizu ju rad na brodo vi-ma, kaù da je na vala velika, ali

da samo oni ko ji pro|u uspje{norazgo vor sa posrednikom, a ka-sni je predsta vnikom iz frme,dobi ju {ansu.

- Pra vo na pri ja vu ima ju svizainteresirani od 21 godine do 35.Kandidati mora ju doni jeti dokazo radnom iskustvu od dvi je godi-ne, a startna plata je 1.200 dola-ra s tim {to njen rast za visi od an-gaò vanja i truda po jedinca. Pri-like za napredo vanje su velike, aukoliko se pokaù, plata im mo-è biti 6.000 dolara za samo {estmjeseci. Imamo primjere ljudiko ji su na kruzerima i svo jimpredanim radom i trudom radi-li i po deset godina, po ja{nja va\ur|ica Jak{i} ko ja radi u predsta-

vni{tvu ove frme u Pri jedoru.- Pored zarade ko ja je moj

osno vni cilj, a vjeru jem i drugih

ljudi ko ji se odlu~e na ovo odva-`no a korisno puto vanje, jeste iupra vo to - puto vanje i obilaè-nje atrakti vnih turisti~kih desti-naci ja. Nekim svo jim pri jatelji-ma sam predlagala da po|u samnom, odbili su jer kaù da toni je za njih, pri~a dalje [ejla.

Iz Agenci je za rad i zapo{lja- van je BiH napominju da nema- ju ni{ta sa ovim organizaci jamai da svako ko se odlu~i krenuti nadaleki put trbuhom za kruhom,to ~ini na vlastitu odgo vornost.

Ostati u BiH i nadati se boljimdanima te ve}oj stopi zaposle-nosti, za neke je jedini izbor, ilimo`da nisu do voljno hrabri da

se odvaè na poslo ve ko ji im senude van granica BiH. Kakogod, izbori posto je, treba samo

volja. I trud. E. GODINJAK

Plovi svijetom i zaradi Najtraèniji poslovi na luksuznim kruzerima, ~uvanje djece tako|er

atraktivno Neki na luksuznim brodovima rade i po deset godina

Mladi iz BiH odlaze trbuhom za kruhom



INTERVJUOSLOBO\ENJE nedjelja, 14. oktobar/listopad 2012. 5

Svjetski dan bez grudnjaka ju~er je obi-

ljeèn diljem svi jeta. Ovaj dan se po~eo obi-

ljeàvati tako {to je grupa èna odlu~ila da

bar jednom godi{nje oslobodi grudi “okova”.

Prema statistikama, prosje~na ena ima de-

vet razli~itih grudnjaka i nosi ih vi{e-manje

stalno, tako da im ovaj dan do|e kao veliko

rastere}enje. Organizatorke smatra ju da

su svake grudi prirodno li jepe i da ne treba

da se kri ju u grudnjacima, tako da je mogu-}e da se ovaj dan pro{iri i na vi{e dana u bu-

du}nosti, mo`da na sedmicu ili ~ak mjesec

bez grudnjaka. Taj dan mnoge ene koriste

da svo je grudi predstave na nekoj od dru{tve-

nih mreà poput Twittera, dok druge koris-

te ovaj dan da iznenade svo je partnere.

TAKORE]I... GRUDNJACI

Razgovarala: Edina KAMENICA

Pribli a va se 18. oktobar, i jo{ je-dna akci ja ko ju, s partnerima, or-ganizu je Udruènje INFOHAUSE,kako bi na jedan dan bili zaposle-ni mladi ljudi. O tome kakva je ovo-godi{nja zaintereso vanost za pro-jekat razgo varamo sa njego vomkoordinatoricom Dalilom Bav ~i}.

- Da, ovo je ve} {esta godina ka-ko INFOHOUSE organizu je Soci jal-ni dan pro jekta Volontiraj, kreditiraj.Zaintereso vanost se iz godine u go-dinu po ve}a va, tako da o~eku jemoove godine u~e{}e u pro jektu vi{e od

130 srednjih {kola iz 50 bh. grado-va. [to se posloda vaca ti~e, jo{ nemogu re}i ni pribli nu kona~nu ci-ru zato {to svakodne vno dobi jamooko 20 no vih pri ja va. Do 11. oktobrana adresu INFOHOUSE je stiglooko 300 pri ja va posloda vaca spre-mnih da zaposle 1.300 srednjo{ko-laca na podru~ju ci jele BiH.

Kao zanimlji vu inormaci ju mo-gu na vesti da je trenutni top-poslo-da vac ederalno Ministarstvo obra-zo vanja i nauke ko je }e ove godineomogu}iti da 150 srednjo{kolaca najedan dan doì ve svo je prvo poslo-vno iskustvo.

130 srednjih {kola

• Ako uporedite brojke o u~e{}usa pro{logodi{njim, odnosno saonim od rani jih godina, {ta Vamone go vore?

- Ove godine u~estvu je u akci ji vi-{e od 130 srednjih {kola, {to zna~ida }e minimalno tokom Soci jalnogdana raditi 1.300 srednjo{kolaca, amaksimalno 2.600. Iz godine u go-dinu broj srednjo{kolaca zaintere-so vanih za ovaj pro jekat se po ve}a-va. Kao primjer mogu na vesti da seu 2007. godini realizo vao samo uSara je vu, a da se sada pro{irio na vi-{e od 50 bh. grado va. Na prvom So-ci jalnom danu radilo je 350 sre-dnjo{kolaca, a ove godine o~eku-jemo da oko 2.000 srednjo{kolaca

doì ve prvo poslo vno iskustvo.O~ito je da pro jekat ima vi{estrukizna~aj za srednjo{kolce jer, osim ra-da na jedan dan, oni se po vezu ju sa

svo jom lokalnom za jednicom i snjenim problemima, nasto je dakroz svo je pro jek tne pri jedloge uti-~u na njiho vo ublaà vanje ili po-tpuno otklanjan je. Zaista, vidjeti vi-{e toliko srednjo{kolaca na jednommjestu, kako prezentu ju pro jekte,u~estvu ju u razli~itim kulturnim izaba vnim sadrà jima, a prven-stveno druè bez obzira na naci-onalnu i vjersku opredi jeljenost,poseban je osje}aj, pogoto vo kadaste dio tima ko ji im je svo jim radomi zalaganjem to i omogu}io.

• Kod koga }e sve mladi radititaj jedan dan?

- Ove godine imamo {irok spe-ktar poslo va, po~ev {i od stjuarde-se pa do Predsjedni{tva BiH. Zani-mlji vo je da }e u~enica iz Saobra-}ajne {kole 18. oktobra obna{atiunkci ju stjuardese i da }e sa timomBH Airlinesa letjeti za Kopenhagen.Na~elnik Op}ine Zenica odlu~io jeda na Soci jalni dan zaposli 130zeni~kih srednjo{kolaca u ja vnimpreduze}ima. Srednjo{kolci }e ovegodine dobiti priliku da rade kaoministri, ekonomisti, mikrokredi-tni slu`benici, bibliotekari, banka-ri, poljopri vrednici, trgov ci, a, kao{to znate, dvo je od njih }e taj danraditi i u Oslobo|enju... Spisak svih instituci ja, pri vatnih kompa-

ni ja ali i ne vladinih organizaci ja koje su nas podràle moète prona-}i na web stranici INFOHOUSE-a

www.inohouse.ba ili na Facebook grupi pro jekta.

• Kakvu oba vezu na sebe pre-uzima ju poslodav ci?

- Prvi je korak da poslodav ci po-pune pri ja vu za u~e{}e ko ju mogupreuzeti na na{oj web stranici ipopunjenu nam dosta viti putemaxa 033 812 406 ili putem [email protected]. Potom suposlodav ci du`ni da na pro jek tni i-ro-ra~un uplate dne vnicu za u~e-nike ko ja iznosi 20 KM po u~eniku.

Tim INFOHOUSE }e svim poslo-dav cima dosta viti spisak u~enika

ko ji }e volontirati u njiho vim frma-ma 18. oktobra. Iskoristila bih pri-liku da zamolim sve poslodav ce ko-

ji se uklju~e u pro jekat da omogu-

}e srednjo{kolcima da pro vedu unjiho vim frmama puni radni danod osam sati i da im pruè prilikuda urade neke konkretne zadatke,

jer cilj i jeste da mladi osjete kako je raditi pa makar bila ri je~ i o je-dnom radnom danu.

• Da li ta dne vnica osta je ono-me ko je radio, ili...?

- Dne vnica se upla}u je na iro-ra~un pro jekta u tzv. ond Soci jal-ni dan iz ko jeg se fnansira ju pobje-dni~ki pro jekti tokom Sajma kredi-tiranja. Ali, da bi se razvio osje}aj so-lidarnosti i brige prema svo jim ko-legama, in vestira ju se pro jekti ko-

je napi{u kolege iz susjednih gra-do va. (Recimo, srednjo{kolci izSara je va fnansira ju pro jekte u~e-nika iz Mostara, Banje Luke iobrnuto) Moram naglasiti da se odsvake dne vnice za u~eni~ke pro je-kte odva ja 15 KM, a 5 KM za admi-nistrati vne tro{ko ve pro jekta.

• Koliko ste do sada mladihokupili ovim po vodom?

- Vi{e od 6.000, i to iz ci jele BiH!Dokaz njiho ve zaintereso vanosti je-su i po ja ve da u velikom bro ju gra-do va srednjo{kolci sami traè za-poslenja. U toku sedmice sam do-bila poziv gimnazi je iz Gradi{ke ko-

ji su propustili rok za pri ja vu sa mol-bom da im omogu}imo u~e{}e, a

oni }e sami prona}i zaposlenja. Na-ra vno, iza{li smo i njima ususret.

Do|ite na plato Skenderije

• Onima ko ji kaù: “Toliko bu-ke oko samog jednog dana”, kakobiste odgo vorili?

- Jednosta vno, da 18. oktobrado|u na plato Skenderi je i uvjere sekoliko i jedan dan rada zna~i mla-dima, sa ko jom euori jom i{~eku-

ju svoj odlazak na prvo radno mjes-to. Smatram, kada se to jednom do-ì vi, da }e komentar ko ji ste na ve-li biti su vi{an.

• Da li su se neki mladi, mo`daba{ zahvalju ju}i tom jednom da-nu, zaposlili?

- Nara vno da se to de{a va. Evo,u~enica Druge gimnazi je ko ja je ra-dila na Soci jalnom danu pri je ~e-tiri godine danas je uposlenik Spar-

kasse Bank d.d. Tako|er, brojniposlodav ci su toliko zado voljniu~enicima ko ji su bili kod njih, da}e im omogu}iti volontiranje inakon tog jednodne vnog. Na-

vodim i to da je INFOHOUSEpruìo priliku srednjo{kolci-ma, studentima da budu ko-ordinatori pro jekta u njiho vimlokalnim za jednicama (Bre-za, Fo~a, Rogatica, Pri jedor,Gradi{ka, Tuzla, Banja Luka,Posu{je, Isto~no Sara je vo...)za {to }e dobiti i nov ~ane na-knade.

• [ta je ono osno vno {to

mladi nose iz tog jednog da-na?- Mladi nakon rada na jedan

dan nose poziti vna iskustva.U~enici ko ji dobi ju priliku daobna{a ju unkci ju predsje-dnika drà ve, ministra, dire-ktora razli~itih frmi sushvatili koliko je va`noda nasta ve svo je {ko-lo vanje kako bi je-dnog dana moglida dan vo-lontiranjazami jenest alni mzaposle-njem. [to

se ti~e po-sloda vaca, vi{eod 60 posto istih po-drà va ju pro jekat svakegodine zapo{lja va ju}i u~e-nike. Kao primjer moguna vesti m:tel ko ji nas po-drà va ve} pet godina nesamo zapo{lja van jem u~e-nika nego i obezbje|enjemnagrada za srednjo{kol-ce i proesore. I ove godi-ne }e nagraditi tri srednjo-{kolca Najrend paketom.Sa nama su i BH Telecom,BH Mac, UniCredit banka,Sam Shop, Pre vent, VladaBPK-a, Baumit, HKO Kruh

sv Ante, Grad Banja Luka,Op{tina Bi jeljina, Op}ina Vo-go{}a, Grad Mostar, Elek tropri-

vreda HZ-HB i mnogi drugi...

U~enica kao stjuardesa

leti za Kopenhagen

Dalila Bav~i}, koordinatorica projekta Socijalni dan Na~elnik Op}ine

Zenica donio je

odluku da na

Socijalni dan zaposli

130 zeni~kih

srednjo{kolaca u

razli~itim javnim

preduze}ima



DOGA\AJI OSLOBO\ENJEnedjelja,14.oktobar/listopad 2012.6

VIJESTI

Nije uvezeno{tetno tijesto

Agenci ja za bezbjednost hrane BiH nije primila slu`beno obavje{tenje da suna trì{te BiH uvezeni proizvodi od ti jes-ta firme Klarum iz Nove Gradi{ke ko je

je hrvatsko Ministarstvo poljoprivrede po-vuklo iz proda je jer sadrì {tetne aditi-ve, javila je Srna.

"Shodno utvr|enim procedurama, Agenci ja uvi jek od Evropskog sistema zabrzo upozorenje na prehrambene proi-zvode {tetne po zdravlje (RASff) dobi-

ja obavje{tenja u slu~a jevima kada jepredmet obavje{tenja izvezen u na{u ze-mlju", navodi se u saop{tenju iz Agen-ci je. Odmah po saznanju da se sa trì-{ta Hrvatske povla~i navedeni proi-zvod, Agenci ja je, iz predostro nosti, stu-pila u kontakt sa predstavnicima nadle-`nih inspekcijskih organa FBiH, RS-a iBr~ko distrikta.

Autoprikolicazavr{ila na {inama

U Ulici Dèmala Bi jedi}a na Alipa{inomPolju kod ASA Preventa, ju~er u 16.20 sa-ti do{lo je do saobra}ajne nezgode ka-da se otka~ila autoprikolica sa kombi-vo-zila volkswagen vlasnika K.A. iz Sara je-va i udarila u automobil renault clio vla-snika H.A. tako|er iz Sra jeva ko ji je bioodmah iza kombi ja. Nakon toga prikoli-ca je zavr{ila na tramvajskim {inama.

Kako sazna jemo od polici je, ni je bilopovri je|enih, samo je pri~injena ve}a ma-treijalna {teta. Nezgodu je izazvala ne-pilago|ena brzina kombi-vozila zbog~ega je do{lo do odva janja prikolice.

Radnici GRAS-a uz pomo} dizalice Auto-moto saveza su uklonili prikolicusa {ina ko je su bile djelimi~no o{te}e-ne, pa se saobra}aj odvi jao oteàno, alibez zasto ja. [ine su u no}nim satima po-pravljene, sazna jemo od dispe~eraGRAS -a. Z. T.

Podatak da je na lokalnim izbo-rima u ~etiri op}ine - [iroki Bri jeg,Ljubu{ki, Grude i Posu{je 20 neza-

visnih kandidata, za ko je se tvrdi dasu bili u slu`bi Narodne stranke Ra-dom za boljitak, osvo jilo ukupno 76glaso va, u Centralnoj izbornoj ko-misi ji BiH ci jene kao jo{ jedan odpokazatelja da se zapra vo radilo opoku{a ju manipulaci je.

Radi se o neza visnim kandidati-

ma Ani Kralje vi}, Ruìci Kopila{,Mari ju [u{ko vi}u, Mari ju Mili~e vi-}u, Ivanu Grbe{i}u, Draganu Bok{i-}u, Sandri Pinjuh, Juri Ivanko vi}u,Josipu Sablji}u i Branku Hrka}u zaOp}insko vi je}e [iroki Bri jeg, Ljil-

ji Ma ji}, Daliboru Dujmi}u, AntiRa{i}u, Josipu Jur~i}u i Lidi ji Bo-{njak za Op}insko vi je}e Grude,Zdenku Mandi}u, Ivani Petro vi},Matei Vu~i} i Dani jeli Sablji} zaOp}insko vi je}e Ljubu{ki, te Ivi Bu-ljan, neza visnoj kandidatkinji zaOp}insko vi je}e Posu{je.

Ministar - zastupnik CIKBiH je naime, pred lokalne

izbore poni{tio ovjeru u~e{}a za 20

neza visnih kandidata zbog la`nogpredstav ljan ja, ut vrdiv {i istragomda su svi pri jav ljeni na istoj adre-si u ko joj je smje{ten OO NSRB-a[iroki Bri jeg, kao i da su kore-spondenci ju sa tom drà vnominstituci jom obav ljali sa istog faksa,tako|er vlasni{tvo NSRB-a.

Oci jeniv {i kako ~injenica dasporni neza visni kandidati za jednosa NSRB-om u op}inama [irokiBri jeg, Ljubu{ki, Grude i Posu{jeima ju ukupno 202 predsjednika i~lano va bira~kih odbora, CIKBiH

je na veo kako posto ji mogu}nostza izborni inènjering te je stoga iponi{tio ovjeru njiho vog u~e{}a nalokalnim izborima.

To posebno i iz razloga {to su svi

neza visni kandidati kao ovla{tenuosobu za svo je predstav ljan je pri-

ja vili Bo jana Bo{njaka, ministrapoljopri vrede, vodopri vrede i {u-marstva u Vladi Zeni~ko-doboj-skog kantona iz NSRB-a, ina~e,zastupnika te stranke u Predsta vni-~kom domu Parlamenta FBiH na-kon op}ih izbora 2010. (od 2. do 22.no vembra).

Apelacioni odjel Suda BiH 4.

oktobra donio je rje{enje ko jim jeponi{tio odluku CIK-a BiH, te je ta-ko spornim neza visnim kandida-tima omogu}eno da u~estvu ju nalokalnim izborima 7. oktobra.

U svom obrazlo enju Sud BiH jena veo kako je iz spisa "vidlji vo da

je CIKBiH ovjerio pri ja vu za ovje-ru neza visnih kandidata za sve a-litelje i to sa podacima ko ji su istina veli u pri ja vama". Apelacioniodjel Suda BiH oci jenio je da su,dakle, svi podaci osim vlasnika fa-ksa 039/704-204 bili poznati Cen-tralnoj izbornoj komisi ji BiH jo{prilikom ovjere pri ja va za sudjelo-

van je na lokalnim izborima 2012.Stoga u toj pra vosudnoj instituci-

ji, kako su na veli, "ni je jasno naosno vu ~ega je CIKBiH izveo za-klju~ak da su alitelji odgo vorni zapo vredu ~lana 7.3 stav 2. Izbornogzakona BiH, odnosno da su se la-`no predstav ljali".

Sporni faksNo, interesantno je da je i Sud

BiH primi jetio da je "ta~no da susvi alitelji kao kontakt-faks na ve-li broj 039/704-204 ~i ji je vlasnik Narodna stranka Radom za bolji-tak, Op}inski odbor [iroki Bri jeg,te da su kao osobe ovla{tene zazastupanje na veli iste osobe saistim kontakt-faksom, ali je SuduBiH ne jasno - kako se iz toga mo-

gao izvesti zaklju~ak da su se à-

litelji i la`no predstav ljali".- Po ocjeni ovog vi je}a, ~injeni-

ca o za jedni~kom kori{tenju faksadrugog politi~kog subjekta i izborosoba ovla{tenih za zastupanjesami po sebi ne predstav lja ju razlogza zaklju~ak o la`nom predstav -ljan ju alitelja kao neza visnih kan-didata. Ovo tim pri je {to ni jednomodredbom Izbornog zakona BiHni je propisano ~i ji se kontakt-faksmoè koristiti niti ko moè bitiovla{tena osoba za zastupanje,na vedeno je u obrazlo enju odlu-ke Apelacionog odjela Suda BiH.

U CIK-u BiH smatra ju kako su

postupili ispra vno poni{ta va ju}iovjeru u~e{}a na lokalnim izbori-ma za 20 neza visnih kandidata po-sebno ima ju}i na umu da je odre-dbom ~lana 4.25 stav 2 Izbornogzakona BiH propisano da }e usmislu ovog poglav lja, CIKBiH sveodnose sa politi~kom strankom,koalici jom, neza visnim kandida-tom i listom neza visnih kandida-ta obav ljati isklju~i vo preko sjedi-{ta politi~ke stranke, koalici je, ne-za visnog kandidata ili liste neza-

visnih kandidata ili preko licaovla{tenog za zastupanje pred

CIK-om BiH. A. TERZI]

Jesu li rezultati pokazali mogu}i poku{aj prevare na izborima

Za 20 nezavisnih

kandidata 76 glasovaOdluka Apelacionog odjela Suda BiH omogu}ila nezavisnim kandidatima u op}inama [irokiBrijeg, Grude, Ljubu{ki i Posu{je u~e{}e na izborima, iz CIK-a BiH tvrde da i broj dobivenihglasova ukazuje na to da su bili u pravu

Nisu glasali ni sami za sebeOslobo|enje donosi broj glasova ko je su osvo jili sporni nezavisni kandida-

ti prema preliminarnim, nezvani~nim i nekompletnim re zultatima lokalnih izbo-ra ko je je objavio CIKBiH. Svih 10 nezavisnih kandidata za OV [iroki Bri jeg osvo-

jilo je ukupno 53 glasa - Ana Kraljevi} 13 (0,11 posto), Ruìca Kopila{ 10 (0,09posto), Mario [u{kovi} osam (0,07), Mario Mili~evi} pet (0,04), Dragan Bo-k{i}, Sanja Pinjuh i Jure Ivankovi} po tri (0,03), a Josip Sablji} i Branko Hrka}po jedan glas (0,01 posto).

êtiri nezavisna kandidata za OV Ljubu{ki osvo jili su ukupno 17 glasova -Zdenko Mandi} sedam (0,10 posto), Ivana Petkovi} pet (0,079, Matea Vu~i}~etiri (0,06), a Dani jela Sablji} jedan glas (0,01 posto), dok je ~ak pet neza-visnih kandidata za OV Grude osvo jilo ukupno svega dva glasa - Ljil ja Ma ji} iDalibor Dujmi} po jedan (po 0,02 posto), dok su Ante Ra{i}, Josip Jur~i} i Li-

di ja Bo{njak dobili po 0 glasova (nisu glasali ni sami za sebe). Nezavisna kan-didatkinja za OV Posu{je Iva Biljan dobila je ~etiri glasa (0,12 posto).

Vi je}e za {tampu u Bosni i Hercego vini, u sa-radnji sa Omladinskom no vinskom asoci jaci-

jom, ju~er je u 18 bh. grado va u okviru ja vnekampanje "Gra|ani i no vinari za jedno u bor-bi za istinu" upoznalo gra|ane sa njiho vim pra-

vom da se àle na neta~no iz vje{ta vanje me-

di ja, prenosi klix.ba. Volonteri Omladinske no vinske asoci jaci jesu organizo vali info-pulto ve u grado vima, naovaj na~in su se gra|ani mogli upoznati sa svo-

jim pra vom da reagu ju na neistinito iz vje{tavanje medi ja i Kodeksom za {tampane i onli-ne medi je u BiH.

- Saznajte ko ja su va{a pra va kada su medi-

ji u pitanju, ko je su opasnosti od go voramr`nje, hu{kanja i diskriminaci je i na ko jina~in vi moète doprini jeti da ovakav go vornestane iz ja vne komunikaci je!, bila je jedna odporuka ove kampanje, ko ja je imala veliki us-pjeh, jer je pri vukla veliki broj gra|ana i pred-

sta vnika medi ja, ko jima je ova kampanja bilai nami jenjena. Volonteri Omladinske no vinske asoci jaci je

su na info-pulto vima podi jelili promoti vnemateri jale Vi je}a za {tampu, te prolaznicimapo jasnili albenu proceduru.

Ja vna kampanja "Gra|ani i no vinari za jednou borbi za istinu" odràna je u Banjoj Luci, Bi-

ha}u, Bi jeljini, Br~kom, Cazinu, Dobo ju, Do-boj-Istoku, Fo~i, Gradi{ki, Isto~nom Sara je vu,Jajcu, Mostaru, Sara je vu, [amcu, [irokom Bri-

jegu, Visokom, Tuzli i Zenici.

Gra|ani upoznati sa pravom da reaguju na neistinito izvje{tavanje

medija i Kodeksom za {tampane i online medije u BiH

Gra|ani i novinari u borbi za istinu

Delegacija PSBiH nazasjedanju PAM-a

Na Malti je po~elo 7. plenarno zasjeda-nje Parlamentarne skup{tine Mediterana(PAM), na ko jem Parlamentarnu skup{ti-nu BiH predstavlja ju predsjedava ju}i Stal-ne delegaci je PSBiH u PAM-u [emsudinMehmedovi} te njegovi zamjenici Mladen

Ivankovi} Li janovi} i Ognjen Tadi}. Kako je saop}eno iz Sektora za odnose s javno-{}u PSBiH, a prenosi Fena, u prvom di-

jelu podnesena su uvodna izlaganja u kojima su dominirale teme vezane za pro -cese promjena u regionu Mediterana i zbogko jih je 2006. godine PAM i formiran.

Posebno pitanje, kako je istaknuto, jestSiri ja, gdje su se desili zlo~ini, ali kao i ne-kada u BiH, me|unarodna za jednica ili {u-ti ili sporo reagira.



REPORTA@A OSLOBO\ENJEnedjelja,14.oktobar/listopad 2012.8

Mala i srednja preduze}ana udaru krize

Naj ve}i udar ekonomskekrize u 2011. godini u Repu-blici Srpskoj pretrpjela su

mala i srednja preduze}aupra vo kroz smanjen je zapo-slenosti, {to je imalo naj ve}iutjecaj na smanjen je ukupnezaposlenosti u RepubliciSrpskoj. U pro{loj godini, uodnosu na 2010. do{lo je dopada zaposlenosti kod svihoblika preduze}a za 4,97posto, ili 7.309 radnika.

- Naj ve}i pad bro ja zaposlenih zabilje en je u oblasti malih i sre-dnjih preduze}a, za 6,45 posto, ili 6.622 radnika, od ~ega je naj-

ve}i pad zaposlenosti u malim preduze}ima, za 3.241 (8,52 pos-to), i srednjim preduze}ima, za 3.127 radnika, precizira se i u go-di{njem iz vje{ta ju o radu ovih preduze}a, ko ji }e na sjednici 16.oktobra razmatrati i poslanici Narodne skup{tine RS-a.

Zabrinja va ju}i je podatak da je smanjen je bro ja zaposlenih umalim i srednjim preduze}ima, u odnosu na 2010, evidentirano

u svim sektorima djelatnosti, dok je naj ve}e zabiljeèno u sekto-ru trgo vine na veliko i malo, oprav ka motornih vozila i predme-ta za li~nu upotrebu u ko jem je broj radnika smanjen za 2.006 iu prera|iva~koj industri ji za 1.771, {to ukupno ~ini 57,04 posto odukupnog smanjen ja bro ja zaposlenih u ovim preduze}ima.

Sektori u ko jima je zna~ajno smanjen broj zaposlenih sugra|evinarstvo sa smanjen jem bro ja od 714 zaposlenih i poslo va-nje nekretninama, iznajmlji van je i poslo vne djelatnosti u ko jem

je u odnosu na 2010. smanjen broj zaposlenih za 600 radnika.Treba napomenuti i da je jedno malo i srednje preduze}e u Re-

publici Srpskoj, u prosjeku, u 2011. zapo{lja valo {est radnika, {to je manje u odnosu na 2010, kada je taj broj u prosjeku bio sedamzaposlenih. Naj ve}i broj zaposlenih po jednom preduze}u ima-la su srednja preduze}a sa 102 radnika po preduze}u, dok su ma-la preduze}a zapo{lja vala 20, a mikro dva radnika po preduze}u.

Me|utim, ni{ta bolje stanje ni je bilo ni u oblasti zanatstva.U Republici Srpskoj je kra jem 2011. poslo valo 24.590 zanatsko-

preduzetni~kih radnji, {to predstav lja nasta vak smanji van ja bro-

ja tih radnji iz prethodnih godina. Naime, u odnosu na 2010. brojzanatsko-preduzetni~kih radnji je manji za 1.837, odnosno za 6,95posto. U ovim radnjama bilo su zaposlena 37.933 radnika, {to jeopet manje za 10,32 posto u odnosu na 2010.

Expo BiH u novembruNakon vi{emjese~nih pri-

premnih akti vnosti, ovih da-na su intenzi virane organi-zacione akti vnosti za realiza-ci ju Festi vala Expo Bosne iHercego vine u no vembruove godine, kao prete~e isto-imene Generalne nacional-ne sa jamske izlo`be ko ja }ebiti odràna u Sara je vu umartu 2013. godine.

Punu saradnju i partnerskiodnos u pro jektima pot vrdi-li su jedan od organizatora pro jekta Me|unarodni poslo vni orumPerspekti ve Sara je vo i JP ZOI ‘84 - Olimpijski centar Sara je vo, kaopartner pro jekta i doma}in pro jekata Expo BiH.

“ZOI ‘84, kao ja vno preduze}e, svo ju poslo vnu i razvojnu {an-su u budu}nosti vidi i u oblastima kongresne i sa jamske indus-tri je. Pro jekt Expo BiH prepoznali smo kao zna~ajnu priliku da seiskaèmo i na tom polju te da zna~ajno uposlimo svo je kapaci-tete. Uvjereni smo da }emo doprini jeti kvalitetnoj prezentaci ji svihpotenci jala BiH - posebno ekonomskih”, istakao je generalni di-rektor ZOI ‘84 Salko Hasaneendi}.

Ina~e, jo{ pro{le godine je ut vr|eno da je generalni pokro viteljove zna~ajne maniestaci je ~lan Predsjedni{tva BiH @eljko Kom{i},dok je partnerski status dosad dobilo vi{e od {ezdeset organiza-ci ja, instituci ja i frmi razli~itog profla.

Misi ja pro jekta Expo Bosne i Hercego vine je promoci ja naj ve-}ih vri jednosti naci je.

Kako je rekao ~elnik Me|unarodnog poslo vnog orumaPerspekti ve Vinko ]uro, cilj pro jekta je predsta viti sve najbo-lje od BiH. Predsta viti i promo virati dostignu}a, vri jednosti irazvojne mogu}nosti BiH, kako u oblasti ekonomi je, tako i usvim dru{tvenim segmentima: politici, nauci, obrazo vanju,zdrav stvu, kulturi, sportu, drà vnoj upra vi i lokalnoj samou-pra vi, ci vilnom dru{tvu.

Za Snjeànu Mirko vi} nam je,pri je nekoliko dana, na skupuposve}enom za vr{etku realiza-ci je osam programa (ko je je s ci-ljem uklju~i van ja Roma u uku-pni soci jalni i vot zemlje fnan-sirala EU), direktorica INFO-HAUSE Dènana Ala|uz reklada je - pra vi zmaj.

“O, samo da znate kako se onasr~ano bori”, naglasila je Ala|uz,a kada smo to Snjeàni preni jeli,lice joj se razvuklo u osmi jeh: “A

{ta drugo svima nama preosta jenego da se borimo?”Snjeàna je za vr{ila obu}arski

zanat, ali ne radi taj posao. No, onani je me|u 90-ak posto nezaposle-nih Roma, koliko ih je prema po-uzdanim izvorima u BiH. Ni je nime|u 60 posto onih ko ji, kako jeto na vela predsta vnica EU u Sara-

je vu Natalia Dianisko va, nema juni soci jalno ni zdrav stveno osigu-ranje.

Volim raditiSnjeàna je, naime, zaposlena

u prnja vorskom udruènju Rom-ska dje vojka-Romani }ej. Ne kri-

je da ni je lako biti ena, pa i kada

su u pitanju akti vnosti ko jima seba vi: “Ali ja volim raditi, i najzado- voljni ja sam kada ne{to krenenapri jed. Evo, ovaj pro jekat {tosmo ga realizo vali, nekome moèizmamiti i podsmi jeh, a ja s toli-ko àra o njemu go vorim. Jer, akokaèm da je deset porodica u na-seljima Doline i Kara}, u mje-snoj za jednici Boba nov ci, umjes-to starih, izlokanih, pra{nja vih,kalja vih pute va dobilo one za-hvalju ju}i ko jima je svima olak{anì vot, kako se onda ne rado vati?”

Naziv pro jekta je bio “Ne elimoda se razliku jemo od drugih”.

“Jer, sve pri~e o uklju~i van juRoma u soci jalni ì vot pada ju u

vodu pri samoj pomisli s kakvimse problemima oni suo~a va ju.Kako poslati di jete u {kolu, akoznate da }e ono tamo do}i is-prljano do vrata samo zato {to bisvako ko bi pro{ao tim putembio isprljan? Sada je makar ta bri-ga iza mnogih majki”, isti~e Mirko-

vi}, napominju}i da je ukupna vri- jednost pro jekta bila 6.135 KM.

“Od toga je Care Interna tionaldao 4.890 KM, ostalo su sredstvaOp{tine Prnja vor”, kaè Snjeàna,nagla{a va ju}i da je sanaci ja pute-

va zbli ila i tamo{nje stano vni{tvo:“Da ste samo to mogli vidjeti: svisu iz ku}a sami izlazili, pomagaliradnicima, to su ~inili i mje{tani

ko ji nisu Romi. Mnogi Romi su i{lis jedne na drugu lokaci ju. Osje}a-li smo svi da radimo za sebe”.

Za konkretno rje{a vanje ì vo-tnih problema u osam bh. sredi-na EU je izdvo jila oko 40.000 KM,a pet bh. op}ina, ko jima pripada-

ju ove romske za jednice, podrà-

le su akci ju s 35.500 KM. Svaki odtih pro jekata je, kao i prnja vorski,

jedna poziti vna i votna pri~a, koja, istakla je Dianisko va, svjedo~ii o tome da za zna~ajne poduhva-te nisu uvi jek potrebna i velikasredstva. O tome svjedo~i i Mu joMusi} iz viso~kog udruènja Ama-ro Kham - Na{e Sunce, ko je je uve-lo ras vjetu u romsko naselje s 94stambene jedinice, a s vi{e od

300 Roma: “Sretan sam, pri je sve-ga zato {to na{a djeca, pa i mo je,moè sada da se igra i iza pet sa-ti”, kazao je Mu jo.

Sunce je obasjaloUkupno je u realizaci ju tog

pro jekta utro{eno 9.022,85 KM,

od ~ega je Care Internationaldonirao 4.890 KM.

“Znam da su to sredstva EU, izato pozi vam njiho ve uposleni-ke da dobro vode ra~una komeprepu{ta ju ovakve pro jekte. Ri jet-ke su organizaci je poput Care, ko-

je poloè ra~un za svaku utro{e-nu marku”, tvrdi Mu jo, a zanimlji-

vo je iskustvo i Dragi{e Radi}a izUdruènja Romas.

Ukupna vri jednost pro jektako jim su u Romasu pomogli 20romskih porodica iznosila je4.890,00 KM.

“Ako kaèm da te porodiceprvi put ima ju pra va kupatila, i danjiho vi mali{ani vi{e ne}e zazira-ti od odlaska u zale|enu banju, a

SNJE@ANA MIRKOVI] NE @ELI DA SE

ZMAJ JE T Nakon {to je u njenom naselju saniran put,

Mirkovi} se okre}e drugom problemuzbog kojeg pate ljudi iz 52 ku}e

@IVOT U TUNELUPorodice u naselju Mosnik su u svakom pogleduì vjele kao u tunelu. Sada je pos tavljena

uli~na ras vje ta, pa je olak{an odlazak i u {kolu za 52 tamo{nje djece



REPORTA@AOSLOBO\ENJE nedjelja,14.oktobar/listopad 2012. 9

ura|eno je jo{ mnogo toga {to jena neki na~in izmi jenilo naboljenjihov ì vot, onda je to velika ra-dost, pa i za nas, ko ji smo se an-ga o vali oko toga”, kazu je Radi}, is-ti~u}i kako nisu u pra vu oni ko jitvrde da Romi samo gun|aju, a,kao, toliko se u njih ulaè: “Kakone}e gun|ati Romi iz Starog Gra-da ko jima je na Mo{}anici iz-gra|ena baraka kada nema ju nivode, ni puta, ni os vjetljen ja?! Za-{to da dobi va ju na ka{i~icu zalo-ga je ì vota”, ljut je Dragi{a, ro|enu Sara je vu, kao i njegov otac.

“Zato i imam pra vo kritiko vationo {to se uradilo Romima naButmiru, ko ji su odatle otjerani u

rezer vat”, go vori Radi}, primje}u-ju}i da je trebalo uraditi suprotno:“Da grad njih pri vu~e sebi, da ihuklju~i u sebe, a ne da ih secira izsvoga tki va. I onda se neki ~ude {topo jedini Romi protestu ju, istina, ina neprimjeren na~in. Kao da suoni nadnara vna bi}a, ko jima je po-

treban samo krov nad gla vom, a nei bliskost s gradom, s njego vim uli-cama, s protokom misli, lju di, ide-

ja”, nabra ja Radi}, pominju}i neko-liko primjera zbrda-zdola odnosako ji se ima prema Romima.

“Ako smjestite vrata do vrataporodice ko je godinama ne go vo-re, {ta onda moète o~eki vati”, pi-ta Dragi{a. On }e, kao uspomenuna ovaj pro jekat u Udruènje po-ni jeti i plakate ko ji slikom i ri je~jugo vore o svemu {to je ura|eno. Po-ni jet }e plakat i u @i vot Roma Mu-harem Tahiro vi}. Pro jekat ovogudruènja je nosio naziv: Pobolj-{an je uslo va i vota u sara jev skomnaselju Kvadrant.

“Tu ì vi {est porodica sa prekodvadeset ~lano va”, kaè Muharem,napominju}i da su vanjski i unu-tarnji rado vi ko{tali 4.890 KM, apartneri su im bili volonteri iz za-

jednice i organizaci ja Amaro Ter-nipe - Na{a mladost: “Naj ve}a vri-

jednost ovog {to smo radili jeste u

tome {to sve to ne}e tra jati dan,dva, tri, nego godinama”, isti~e Ta-hiro vi}, a to nagla{a va ju i Huseini Osman Bibero vi}.

Sretni Rom je vizijaPo vratnici je udruènje na ~i jem

je ~elu Husein, a ono je vodi-lo akci ju pobolj{an jakomunalne inras-trukture u rom-skom naseljuCrvene nji veko ja je ko{tala21.500 KM.Pet hiljadaKM je dao Ca-re Internati-

onal, a 16.500KM Op}ina Tu-zla i Centar zaobrazo vanje, razvoj izapo{lja van je Roma Tu-zlanskog kantona.

“Pedesetak porodica i vi u tompodru~ju”, napominje Husein, a

Osmana prvo pitamo za{to se nje-go vo udru enje zo ve Sretni Romi.Smi je se: “Odabrali smo ga, kao

vizi ju. To je ono ~emu teì svaki ~o- vjek na planeti, biti sretan”, kaè Bi-bero vi}, doda ju}i da je EU, prekoCare Internationala uloìla u pro-

jekat Izlaz iz mraka, izlaz iz ta-me 500 KM, a Op}ina

Tuzla oko 3.000 KM“Porodice u na-

selju Mosnik su usvakom pogle-du i vjele kao utunelu. Sada jepo sta v lj enauli~na ras vje-

ta, pa je olak{an

odlazak i u {ko-lu za 52 tamo{njedjece. Ni je bilo je-

dnosta vno slati ih krozmrak, a tu je i {uma”, obja-

{nja va Osman, napominju}i da je vi{e od {estero djece iz naselja tre-nutno na akultetima, puno ih je po

srednjim {kolama. Me|u njimasu i njego ve k}erke, obje u~enicemedicinske {kole, Azra i Admira.

Azrino {kolo vanje poma e orga-nizaci ja Obrazo vanje gradi Bosnui Hercego vinu.

“Na alost, takva su pra vila, mo-è stipendi ja pripasti samo je-dnom djetetu u porodici, pa kada

Azra za vr{i, vjeru jem da }e i dru-ga k}erka biti njihov stipendista”,go vori Osman, napominju}i daprema ~ika Jo vi svi ima ju bes-krajno po{to vanje: “Stvarno neznam kako zahvaliti i njemu i svi-ma oko njega ko ji pomaù dana{a djeca ne ostanu u mraku”, is-kren je Osman, ko ji bi, ina~e, vo-lio da naredni neki njegov pro je-kat bude posve}en zapo{lja van juRoma.

“Kada ima{ posao, sve je lak{e,ovako sve li~i na sadaku”, obja-{nja va, ogor~en na praksu imple-

mentaci je Nacionalnih akcionihplano va za uklju~en je Roma: “Ta-mo se spominje samofnansira-nje. To je naj ve}a varka. Ko se mo-è samofnansirati za tako malepare? [ta se de{a va? Romi ko jiu|u u pro jekat, ubrzo propadnu,a, kako nisu u stanju sebi pla}a-ti zdrav stveno i soci jalno, ostanui bez toga... I na kra ju nema ju ni-{ta”, go vori Osman dok romskadje vojka - romani }ej SnjeànaMirko vi} otkri va da je naj ve}i sa-da{nji problem njene lokalne za-

jednice vezan za nedostatak ka-nalizaci je: “Moète zamisliti ka-kve sve te{ko}e zbog toga posto-

je! Ljudi u ~ak 52 ku}e i li jeù i us-

ta ju s tim problemom, i on jepostao mo ja preokupaci ja”, kaèMirko vi}.

Ali, ne re~e Dènana Ala|uz tek tako da je Snjeàna zmaj. Stoga vje-ru jemo da }emo uskoro od nje ~u-ti jo{ jednu poziti vnu pri~u.

Edina KAMENICA

AZLIKUJE OD DRUGIH Î[]ENJE NASELJA,SUZBIJANJEPROSJAÊNJA...

Romi bez granica iz Za vi-do vi}a realizo vali su pro je-kat okrenut ~i{}e nju iure|enju romskih naselja

Rupin Dol, Drago va i Dolo- vi, ali i na podizanju svi jes-ti Roma o kulturi ìv ljen ja:“Organizo vali su nekolikoekolo{kih radionica”, rekaonam je [ev ko Ba ji}, iz CareInternational, a pro jekat jepro velo 70 volontera iz za je-dnice i JKP Radnik Za vido-

vi}i. Care ga je fnansirao s5.835 KM, a pomogla je i lo-kalna za jednica.

Opet, Udruènje Otahariniz Bi jeljine se angaò valooko suzbi janja prosja~enjadjece na ulicama, te, u vezis tim, na direk tnom radu sroditeljima i mali{anima.

Ina~e, zahvalju ju}i njihovom pro jektu, ~etiri rom-ske porodice s 27 ~lano vakona~no su dobile vodu usvo jim ku}ama. Ukupna vri-

jednost pro jekta je bila11.000 KM, od ~ega je Caredonirao 4.890,00 KM, a Op-{tina Bi jeljina je osiguralaostatak sredsta va.

ROMANI ]EJ

NIJE LAKOBITI @ENA

Snje ana je, naime,zaposlena u

prnja vorskom udruènjuRomska dje vojka-Romani}ej. Ne kri je da ni je lako

bi ti ena, pa i kada suu pi tanju akti vnos ti

ko jima se ba vi



CRNA HRONIKA OSLOBO\ENJEnedjelja,14.oktobar/listopad 2012.10

Razbojni{tvo uprodavnici Dobrinja

Isklju~eno 18pijanih voza~a

Dvadeset dva ilegalna emigranta uhap{ena su prilikom po-ku{a ja ulaska u Bosnu i Herce-go vinu. Grani~na polici ja je na Sa- ra jev skom aerodromu uhapsilapet turskih dràv ljana ko ji suimali la`ne paso{e, a na podru~juTrebinja uhap{eno je 17 ilegalnihemigranata pori jeklom iz Pakis-tana i A ganistana.

Bez dokumenata

Policajci PS-a Trebinje su umjestu Lastva, lokalitet Bare, naosno vu operati vnih saznanja,prona{li 13 dràv ljana Pakistana,ko ji nisu posjedo vali li~na doku-menta, nakon ~ega su ih predaliGrani~noj polici ji Trebinje.

Isti dan, u nastav ku operati vneakci je Grani~ne polici je kodnogimena Pje{ak, usmjerene na spre-~a vanje nezakonitih prelazakadrà vne granice, grani~ni poli-cajci iz Trebinja, u grani~nompo jasu na podru~ju Trebinja,

uhapsili su tro jicu Pakistanaca i je-dnog A ganistanca.

Ni oni nisu posjedo vali li~ne

dokumente, a prema izja vamako je su dali, dolazili su iz Pakis-tana i A ganistana. Interesantno

je da su ~etvorica ilegalaca i prije poku{ala pre}i granicu, ali su

vra}ena u Crnu Goru odakle su ido{la.

Otkri veni ilegalni migranti suuhap{eni te zbog prekr{a ja iz Za- kona o kretanju i borav ku stranaca i azilu }e biti procesuirani uOsno vnom sudu u Trebinju i nakon toga predati Slu`bi za poslo-

ve sa strancima BiH na dalje po-stupanje.

Podsje}amo da je u sklopuoperati vne akci je Pje{ak na podru~ju op{tina Trebinje i Bile}a useptembru 2012. otkri veno 14ilegalnih migranata od ~ega ~eti-ri dràv ljana Siri je i deset osoba sapodru~ja Koso va, a prvog oktobrau ilegalnom prelasku su otkri ve-ne tri osobe sa podru~ja Koso va.Osim Jedinice grani~ne polici jeTrebinje, u di jelo vima akci je Pje-{ak u~estvo vali su i Policijska stanica Bile}a i Slu`ba za poslo ve sastrancima BiH.

Apsurd je da ilegalne migraci-

Uhap{ena 22 emigranta iz Turske, Pakistana i Afganistana

Ilegalci u BiH

dolaze iz EU?Prilikom poku{aja nelegalnog ulaska u BiH

uhap{ene 22 osobe Ilegalne migracije u BiH

dolaze iz EU, odnosno sa jednog otoka u Gr~koj

POGINULI U PUSTINJI:Koliko ilegalne migracije u sebi nose

opasnosti, govore podaci UNODC-a da jeizme|u 1996. i 2011. godine 1.691 ilegalni

migrant poginuo dok je kroz pustinjupoku{avao da se do~epa boljeg ivota.

A samo 2008. godine zabiljeèno je1.000 smrtnih slu~ajeva ilegalnih migranata

koji su se udavili dok su ih krijum~arimorskim putevima poku{ali da prevezudo odre|ene destinacije

Dvi je osobe uhap{ene su zbogsumnje da su u~estvo vale u pucnja vi ko ja se ju~er ujutro desila usara jev skom naselju Bu~a Potok.U ovoj pucnja vi, sre}om, niko ni-

je po vri je|en, niti je bilo materi- jalne {tete na automobilima i okol- nim objektima.

Prema nezvani~nim inorma-ci jama, na vodno su uhap{eni Mu-amer Parnica i Admir Dìndo, no,u polici ji i Tuìla{tvu nisu eljeli da- vati nikakve zvani~ne inormaci jeo uhap{enima. Polici ja je dobilado ja vu o pucnja vi u 9.56 ~aso va uko joj je, prema nepot vr|enim in-

ormaci jama, u~estvo valo pet osoba. U MUP-u Kantona Sara je vo is-takli su da su obi{li sve bolnice i domo ve zdrav lja, gdje su saznali da sezdrav stvenim instituci jama niko ni-

je obratio sa po vredama nanese-nim vatrenim oru`jem.

Prema nezvani~nim inorma-

ci jama, o~e vici su primi jetili da suna raskrsnici ulica Sma je [ikala i Adema Bu~e tri osobe (od ko jih je jedna bila u nekom vozilu) otvo-rile vatru prema jednom mladi}u.Napadnuti mladi} ni je pogo|en te

je odmah pobjegao, dok su se na-pada~i udaljili u nepoznatom

prav cu. Vjero vatno je da je upravo napadnuta osoba prepoznalaD indu i Parnicu kao napada~e, tesu ih policajci uhapsili.

Nakon kra}e potrage, ve} u popodne vnim satima pripadniciMUP-a Kantona Sara je vo su prona{li osumnji~ene i saslu{ali ih.

Podsjetimo, u no}i 9. na 10. ok-tobar u sara jev skom naselju Grba- vica ek splodirale su dvi je bombe,dok tre}a ni je akti virana. Bombe suek splodirale u parku izme|u zgrada od ko jih su o{te}eni parkiraniautomobili i obli`nje zgrade.

D. P.

Incident u sarajevskom naselju Bu~a Potok

UHAP[ENE DVIJE OSOBE ZBOG PUCNJAVE

Dobojska polici ja i pripadniciMUP-a Zapadnohercego va~kogkantona prilikom pretresa preduze}a za autoser visiranje vozilamercedes na podru~ju Grudaprona{li su oko 50 vozila merce-des tip 124, isje~enih i rastav lje-nih u di jelo ve, a za ko je posto jiosnov sumnje da poti~u iz kri vi-~nih djela.

Vozila su stara od 15 do 20 godina, a na na{em trì{tu vri jednostim je od 5.000 do 8.000 KM.

Pretres preduze}a za autoser vi-siranje vozila marke mercedes, usklopu ko jeg se nalazi i autoo-tpad, iz vr{en je ju~er na osno vu pri- bav ljene naredbe Osno vnog sudaDer venta, saop{teno je iz Centra ja- vne bezbjednosti Doboj.

Srna nezvani~no sazna je da je rije~ o preduze}u “Jakov Mikuli}”.

Za sada je ut vr|eno da su dvaprona|ena vozila ukradena u sep- tembru na podru~ju op{tina Do- boj i Tesli}, a za ~etiri isje~ena

vozila posto ji osno va sumnje da suu toku ove godine ukradena na podru~ju op{tina Der venta (dva) iDoboj (dva).

Vozila su izuzeta i nad njima }ebiti iz vr{ena dodatna vje{ta~enja.

Osim na vedenih vozila, prona|en je i izuzet ve}i broj doku-mentaci je za vozila mercedes tip

124, za ko ja tako|er posto ji osnova sumnje da poti~u iz kri vi~nihdjela, te ve}i broj doma}ih i stranih registarskih oznaka, za ko je }ebiti iz vr{ene dodatne pro vjere.

Prona|en je i izuzet alat pogo-dan za iz vr{enje kri vi~nih djela,kao i 25 motora i 20 mjenja~a odmotornih vozila mercedes tip 124,za ko ja posto ji osnov sumnje dapoti~u iz kri vi~nih djela i za ko je }ebiti iz vr{ene dodatne pro vjere.

Prilikom pretresa prona|enasu i izuzeta i dva vozila mercedestip 124, pripremljena za ukuca va-nje ve} izbrisanog bro ja {asi je, tedokumentaci ja od ~etiri vozila is-te marke, za ko ja posto ji osnov su-mnje da su u rani jem perioduukradena na podru~ju Zapadno-hercego va~kog kantona.

Policijski slu`benici CJB-a Do- boj, u saradnji sa Okru`nim tuì-la{tvom Doboj i nadle nim sudo-

vima, nastav lja ju dalji rad na utvr|ivanju ta~nog ~injeni~nog stanja i dokumento vanju kri vi~nihdjela te{ke kra|e, alsifko vanjeispra ve i prikri vanje.

Do sada je iz vr{ena krimina-listi~ka obrada nad vi{e lice sa podru~ja Gruda, êlinca i BanjeLuke, a ko ji se mogu do vesti u ve-zu sa iz vr{enjem na vedenih krivi~nih djela.

Grude

Prona|eni ukradenimercedesi

Slu benici polici je MUP-aKantona Sara je vo su tokom kontrole saobra}a jauru~ili 424 prekr{ajna na- loga, a za lak{e prekr{a jeupozorili 43 voza~a. Iz saobra}a ja je isklju~eno 18 pi-

janih voza~a , ~etiri osobebez poloènog voza~kog

ispita, sedam osoba pri jesticanja pra va na uprav lja-n je motornim vozilom, ~e-tiri vozila zbog isteka va-`nosti saobra}ajne dozvole,i tri motorna vozila isklju~e-na - neregistro vana.

U proda vnici DD Do- brinja u Ulici [ehitlucibroj 76, op}ina Ilidà, upetak dvi je nepozna teosobe, uz pri jetnju pi{to-ljem, iz vr{ile su razbojni-{tvo nad uposlenicamaproda vnice B. M. i H. R.Otu|ena je odre|ena su-

ma nov ca.Slu`benici polici je po- duzima ju mjere i radnjena identifkaci ji i prona-lasku po~inilaca, saop{te-no je iz MUP-a KantonaSara je vo.



CRNA HRONIKAOSLOBO\ENJE nedjelja,14.oktobar/listopad 2012. 11

Samoubistvou Mostaru

La`na dojavao bombi

je u BiH dolaze iz EU, odnosno izGr~ke, po ja{nja va ju upu}eni. Pri-je 4-5 godina i po~etka krize uGr~koj, u toj zemlji bilo je 2.500 do3.000 ilegalnih migranata na jed-nom otoku ko ji su do{li sa pros-tora Turske i sje verne Arike. Po-~etkom krize, emigranti kre}u ka

sje veru, i ulaze u Makedoni jugdje se ra~va ju. Manji dio ide kaKoso vu, Albani ji i dalje ka Itali ji,a ve}i dio u Srbi ju i na prostoruHorgo{a i Subotice poku{a va sedomo}i zapadne Evrope. Da bi ri-je{ila problem, Srbi ja je u BanjiKo vilja~i napra vila azilantskikamp ali ko ji ima kapacitet od sa-mo nekoliko stotina ljudi.

Prema procjenama stru~njaka,na podru~ju Srbi je sada se nala-zi vi{e hiljada osoba ko je su u tran-zitu prema Zapadu. Radi se ugla-vnom o siroma{nim ljudima ko-ji ne mogu platiti kriminalnimgrupama da ih prebace na Zapad.

Podsjetimo se da su u nekoliko

na vrata grupe ilegalaca vra}ene uSrbi ju. Svo je vremeno je 40-ak dràv ljana A ganistana, Somali-

je i Al ira otkri veno u {umi nedaleko od Banje Luke, gdje su do ve- deni iz azilantskog centra u BanjiKo vilja~i. Kri jum~ari ljudima suim rekli da su stigli u Hrvatsku. Je- dna grupa A ganistanaca u ebru-aru je uhva}ena u kombi ju na ulazu u Bi jeljinu. I ta grupa je iz BiH

vra}ena u Srbi ju.Prema analizama UNODC-a

(United nations o fce on drugsand crime), kriminalci svake godine zarade 6,75 mili jardi dolarakri jum~arenjem migranata du`samo jednog dva od gla vna putako ji se koriste za takav {verc, od-nosno sa istoka, sje verne i zapa-dne Arike u Evropu i iz Ju`ne

Amerike ka Sje vernoj Americi.Migrante kri jum~are organi-

zo vane kriminalne mreè ko jeek sploati{u nedostatak pra vnihmogu}nosti migraci ja za migrante ko ji tra e bolji ì vot. S obziromna to da pra vni imigracioni kanali posta ju sve vi{e ograni~eni, sve

ve}i je broj ljudi ko ji tra e pomo}kri jum~ara, ko ji koriste sve rizi~ni-

je mjere da zaobi|u kontrole na

granicama. Po{to je kri jum~are-nje migranata visoko proftabilnanezakonita djelatnost, sa relati vnoniskim rizikom od otkri vanja, po-stala je jako pri vla~na za krimi-nalce.

Smrtni slu~ajevi

Koliko ilegalne migraci je u se-bi nose opasnosti, go vore podaciUNODC-a da je izme|u 1996. i2011. godine 1.691 ilegalni migrantpoginuo dok je kroz pustinju po-ku{a vao da se do~epa boljeg i vo-ta. A samo 2008. godine zabilje-èno je 1.000 smrtnih slu~a je va ilegalnih migranata ko ji su se udavili dok su ih kri jum~ari morskimpute vima poku{ali da pre vezu doodre|ene destinaci je.

Iz UNODC-a poru~u ju da jeklju~ za borbu protiv kri jum~a-renja migranata po ve}anje me-|unarodne saradnje, ja~anjenacionalne koordinaci je i osigura vanje da su zakoni zemalja

uklju~enih ovaj posao uskla|eni,kako bi se zatvorile pra vne pra-znine. D. P.

Sud BiH prihvatio je pri jedlog drà vnogTu ila{tva, te odredio pritvor dràv ljaninuSrbi je Milanu Mila~i}u (1991) ro|enom uPe}i, nastanjenom u Podgorici, te crno-gorskim dràv ljanima Milo{u Pa vi}e vi}u

(1991) i Ivoni Vu~i} (1991), nastanjenim uPodgorici, a ko ji se sumnji~e za neo vla{tenpromet drogom.

Oni su, podsje}amo, uhap{eni u utorak kasno na ve~er, nakon {to su pripadnici Gra- ni~ne polici je BiH, u nastav ku akci je Lauer,u vozilu u ko jem su bili na{li vi{e od 11 kg

marihuane. Otkri veni su prilikom ulaska uBiH na grani~nom prelazu Klobuk, gdje sureno megan, crnogorskih registraci ja, za-usta vili i kontrolisali pripadnici Jedinice grani~ne polici je Trebinje.

Prilikom grani~ne kontrole renoom, u vlasni{tvu rent-a-car agenci je, uprav ljao jeMilan Mila~i}, a u vozilu su bili Pa vi}e vi}i Vu~i}e va.

Pregledom vozila prona|eno je 12, atokom pretresa jo{ osam paketa marihuane,ko ja je bila sakri veni ispod voza~e vog i su-

voza~e vog sjedi{ta, u prednjem i zadnjembraniku te u unutra{njosti rezer vne gume.

Dvo je Crnogoraca i Srbi janac su nakonhap{enja predati Tuìla{tvu BiH, gdje su saslu{ani. Njiho vo pritvaranje je, kako je po-

t vr|eno iz Tuìla{tva BiH, zatra eno zbogopasnosti od bjek stva u Crnu Goru, odno-sno Srbi ju, ~ime bi postali nedostupni or- ganima gonjen ja na{e zemlje.

Nakon hap{enja ove trojke, iz Grani~nepolici je su saop{tili da je u akci ji Lauer u2012. otkri veno jo{ i 12,6 kilograma mari-

huane na me|unarodnom grani~nom prelazu Deleu{a te kilogram iste droge naprelazu Zubci. L. S.

Pritvoreni osumnji~eniza {verc 11 kg marihuane

SudBiH prihvatio

prijedlog dràvnog

Tuìla{tva

[iroki Brijeg

Pijan noèm ubo~ovjeka i istukao ga

Mostar: La`na dojava o bombi

Koncert Ace Lukasa u diskoteciScena, u Mostaru preksino} je otkazan a posjetioci ko ji su ve} bili na- punili ovu diskoteku evakuisani sunakon {to je polici ji 15-ak minutaiza pono}i do jav ljeno da se tamo

nalazi bomba.Nakon do ja ve policijski slu`beni-

ci su evakuisali sve osobe iz disko-teke, oba vili KDZ pregled i usta-

no vili da se radilo o la`noj do ja vi.Koncert se ni je odr ao, a polici ja sa-da poku{a va otkriti ko sto ji iza oveposljednje do ja ve.

Podsjetimo, pri je 14 dana otkazan je koncert srbi janskog Allegro ben-

da ko ji se trebao odràti u klubu Artu Mostaru, a polici ja jo{ ni je otkri-la ko je tada uputio la`nu do ja vu opodmetnutoj bombi. D. P.

OTKAZAN KONCERT ACE LUKASA

Pripadnici Policijske upra ve [iro-

ki Bri jeg uhapsili su i predali sudskojpolici ji Josipa Be vandu, Vladu Kut-le i Ivicu Keà, te su protiv njih Kan- tonalnom tuìla{tvu ZHK-a podni-

jeli kri vi~ne pri ja ve zbog nano{enjate{ke tjelesne ozljede i nasilni~kogpona{anja. Tako je Be vanda osum-nji~en za nano{enje te{kih po vredai nasilni~ko pona{anje, dok su Kut-le i Keà po~inili kri vi~no djelo nasilni~kog pona{anja.

Naime, pripadnici PU [iroki Bri- jeg dobili su inormaci ju da je, u ugo-stiteljskom objektu Sao Paolo uUzari}ima, Robert ^. (33) ubodennoèm a Tomislav Z. (48) pretu~en.

Odmah po zaprimljenoj pri ja vipolicijski slu`benici do{li su na mje-

sto doga|aja i uhapsili vidno pi janeJosipa Be vandu, (31) iz [irokog Bri- jega, Vladu Kutlu (25) iz [irokogBri jega i Ivicu Keà (40) iz Studena-ca kod Ljubu{kog, kao i jo{ jednuosobu ko ja se u tom trenutku do vodila u vezu s iz vr{enjem kri vi~nog

djela, a ko ja je naknadno saslu{ana

u svojstvu svjedoka.Prilikom hap{enja Be vanda je ta-da uputio ozbi ljnu pri jetnju policij-skom slu`beniku, a vezano uz to krivi~no djelo kriminalisti~ka obrada

jo{ ni je za vr{ena.Tokom uvi|aja i kasni jom krim

obradom polici ja je ut vrdila da su, u~et vrtak oko sat iza pono}i, Be van-da, Kutle i Keà, za jedno s jo{ jednomosobom, u{li u ugostiteljski objektSao Paolo u ko jem su se nalazili 33-godi{njak i 48-godi{njak. Nakon kra-}e prepirke, Be vanda je noèm ubo33-godi{njaka nani jev {i mu te{ke ipo vrede opasne po i vot. Kada je 33-godi{njak pao na pod, Be vanda ga je,za jedno s Kutlom i Keòm, nogama

izudarao nani jev {i mu dodatno po- vrede po ci jelom ti jelu.Tako|er je ut vr|eno da je Be van-

da vi{e puta {akom u gla vu udario44-godi{njaka, ko ji je prisko~io u po-mo} 33-godi{njaku kojeg su napa-li Be vanda, Kutle i Keà. D. P.

Operati vni centar MUP-aKantona Sara je vo je u petak ujutro oba vi je{ten odnepoznate osobe da je uSrednjoj gra|evinsko-ge-odetskoj {koli u Ulici Fran- ca Lehara, op}ina CentarSara je vo, postav ljena ek -splozi vna napra va. Nakon

do ja ve evakuirani su u~e-nici i osoblje, iz vr{en KDZpregled te je ut vr|eno dase radi o la`noj do ja vi. Slu-`benici polici je poduzi-ma ju mjere na identif-kaci ji po~inioca.

Sto jan G. (42) iz mos-tarskog naselja Rudnik hi- cem iz pi{tolja iz vr{io jepreksino} samoubojstvou porodi~noj ku}i u na ve-denom naselju, pot vrdio jegla sno go vor nik MUP-aHNK Sre}ko Bo{njak. Mrt-

vo ti jelo S. G. u petak na ve-

~er prona{ao je njegov otac nakon ~ega je pozvaopolici ju. Na mjesto nesre-}e upu}en je i deùrni tu-ìlac, a polici ja tokomuvi|aja ni je prona{la tra- go ve nasilne smrti.



OGLASI OSLOBO\ENJEnedjelja, 14.oktobar/listopad 2012.12

Dobro jutro uz

u Va{em domu!

SARAJEVOOslobo|enje, Dèmala Bijedi}a 185,71 000 Sarajevo, Tel/Fax 033/465 727

ZENICADopisni{tvo Oslobo|enja,Bulevar Kulina bana 30-b, 72 000 Zenica,Tel. 032/ 242 342, Fax 032/243 612

TUZLADopisni{tvo Oslobo|enja,Slatina 8, 75 000 Tuzla,Tel/Fax 035/210 426

DOBOJDopisni{tvo Oslobo|enja,Doboj-Jug-Matuzi}i, 74 000 Doboj,Tel. 032/691 794, Fax 032/692 572

MOSTARDopisni{tvo Oslobo|enja,Alekse [anti}a 4, 88 104 MostarTel/Fax 036/581 139

POSEBAN POPUSTza pla}anje unaprijed

10% pretplatado 6 mjeseci

20% pretplatado 12 mjeseci

20%POSEBAN

POPUST ZA

PENZIONERE I RVI

Da, ovim se pretpla}ujem na Oslobo|enje od sljede}eg mogu}eg broja

NARUD@BENICA OSLOBO\ENJE

Ime i prezime

Ulica i broj

Po{tanski broj

Grad (op}ina)

Broj telefona/mobitela

Broj li~ne karte

Potpis1 mjesec 3 mjeseca 6 mjeseci

9 mjeseci 12 mjeseci

TRANSAKCIJSKI RAÛNI: UniCredit bank d.d.: 3383202250044019,SPARKASSE bank DD Sarajevo: 1990490005630121,KOMERCIJALNA BANKA AD Banja Luka: 5715000000017279, POSTBANK BH DD Sarajevo: 1872000000045887

Narud`be moète izvr{iti i putem na{e web stranice www.oslobodjenje.ba



REGIONOSLOBO\ENJE nedjelja,14.oktobar/listopad 2012. 13

VIJESTI

Prona|eno devetkilograma marihuane

U Srbi ji je na vi{e lokaci ja na podru-

~ju Pan~eva i Smedereva polici ja prona-

{la oko devet kilograma marihuane i

uhapsila dvo jicu mladi}a. Uhap{eni su Go-

ran J. (30) i Ivan M. (30), obo jica iz Sme-

dereva, zbog posto janja osnova sumnje

da su izvr{ili krivi~no djelo neovla{tena

proizvodnja i stavljan je u promet opojnih

droga, saop{tio je MUP Srbi je.

Nakon pretresa stanova i drugih

prostori ja osumnji~enih na podru~ju

Pan~eva i Smedereva, prona|eni su i

oduzeti devet kilograma opojne droge

marihuane, upakovane u 17 paketa zaproda ju, dva automobila i pribor za pa-

kovanje i mjerenje droge.

Kvalifikacije za SP u Brazilu BiH nastavlja u utorak

Me~ sa Litvancima va`niji od onog u Atini SPORTSKI VREMEPLOV: Enver Hadìabdi}, biv{i fudbaler

Sa @eljom prvak i kaoigra~ i kao trener

U Crnoj Gori se danas odrà-va ju pri je vremeni parlamentar-ni izbori, de veti izbori za crno-gorski parlament od uvo|enja vi-{estrana~ja, a tre}i nakon stica-nja neza visnosti 2006. godine. Naizborima sudjelu je 13 politi~kihsubjekata, a ne{to vi{e od 514.000bira~a s pra vom glasa treba iza-brati 81 zastupnika koliko bro jicrnogorski parlament.

Tokom izborne kampanje iz-dvo jila su se dva velika politi~kabloka - koalici ja Za evropskuCrnu Goru i Demokratski front(DF), uz jo{ dvi je ja~e stranke -Soci jalisti~ku narodnu parti ju

(SNP) i no vajli je na crnogorskojpoliti~koj sceni - stranku Poziti-vna Crna Gora. Ostalo su, ugla-vnom, manjinske stranke ko je }e,osim Bo{nja~ke stranke (BS),imati problema s cenzusom zaulazak u parlament.

Izbori se, kako se na vodi u

odluci predsjednika drà ve Fili-pa Vu jano vi}a, odrà va ju pri jepre vi|enog roka u prolje}e idu-}e godine kako bi vlast imala

puni legitimitet do vesti zemljudo krajnjeg cilja - ~lanstva u EU.

Predsjednik Drà vne izbornekomisi je Crne Gore Ivan Kalezi}

rekao je da su svi organi za provo|enje izbora, Drà vna izbornakomisi ja, op{tinske izborne ko-misi je i bira~ki odbori spremni zaodrà vanje dana{njih izbora.

"Izborni materi jali su spremnii dostav ljeni su bira~kim odbo-rima, obezbi je|ene su glasa~kekuti je, para vani za glasanje ko ji-ma se obezbje|uje tajnost glasa-nja i ostali izborni materi jal",rekao je Kalezi}.

On je dodao da je obav ljenaedukaci ja bira~kih odbora u svimcrnogorskim grado vima.

"Izbori }e biti organizo vani na1.162 izborna mjesta u 21 op{ti-

ni i tri izborna mjesta u Za voduza iz vr{enje kri vi~nih sankci ja",rekao je Kalezi}.

Kalezi} je odbacio sumnje daposto ji mogu}nost nepra vilnos-ti i zloupotreba prilikom glasanja,te da sutra ne o~eku je nikakve in-cidente na izbornim mjestima.

Biv {i potpredsjednik VladeDamir Polan~ec u ponedjel jak }e se ja viti na izdrà vanje dese-tomjese~ne zatvorske kazne nako ju je osu|en jer je vuko var-skom od vjetniku Petru Mileti}uiz drà vnog prora~una platiopola miliona kuna za nepotre-bnu stru~nu studi ju, dozna je seod njego vog od vjetnika AnteNobila, jav lja Hina.

"Polan~ec }e u Remetinec oti-}i nakon ro~i{ta na zagreba-~kom @upanijskom sudu gdje

mu se sudi u slu~a ju Spice, jer urje{enju ni je na vedeno kada seto~no treba ja viti u zatvor", ka-zao je Hini Nobilo.

Po jasnio je da svi ka`njeniciprvih nekoliko sedmica pro vo-de na Odjelu za di jagnostiku i

programiranje u Remetincu,gdje im stru~njaci izra|uju pro-gram iz vr{ a vanja. Taj Odjelizra|uje i pri jedlog o upu}i vanjuu zatvor, gdje }e se nasta viti iz-

vr{a vanje kazne zatvora, a odlu-ku donosi Sredi{nji ured za za-tvorski sustav.

Iako ni je poznato u ko ji }e za-tvor Polan~ec biti poslan nakonRemetinca, o~eku je se da }e to bi-ti jedna od kaznionica otvorenogtipa iz ko je }e, s obzirom na to da

je osu|en na manje od godinu,

mo}i odlaziti na posao i vikende.S izdrà vanjem kazne Polan-~ec je trebao po~eti polo vinomaugusta, ali sud mu je odgodiotermin za dva mjeseca zbog re-spiratornih tegoba.

Zagreba~ki @upanijski sud je

u oktobru 2010. Polan~eca ne-pra vomo}no osudio na 15 mje-

seci zatvora, proglasiv {i ga kri- vim zbog isplate pola milionakuna za nepotrebnu stru~nustudi ju, ali Vrho vni sud mu jesmanjio kaznu za pet mjeseci.Kao olak{a va ju}u okolnost Sudmu je uzeo motiv zbog ko jeg je

prekr{io zakon, a to je poku{ajrje{a vanja statusa radnika vuko-

varskog Boro va srpske nacional-nosti.Polan~ec, me|utim, smatra

da je i umanjena kazna nepra ve-dna te vjeru je da }e Usta vni sudprihvatiti njego vu tu`bu na za-konitost presude.

Sjednica Sinoda uPe}koj patrijar{iji

Sinod Srpske pravoslavne crkve, ko-

jim predsjedava patri jarh srpski Irinej, za-

sjedao je ju~er u Pe}koj patri jar{i ji, na

Kosovu. Sjednica je po~ela posli je sve-

te arhi jerejske liturgi je.

Sjednici su se priklju~ili i ~lanovi

Odbora SPC-a za Kosovo, kao i jo{ neko-

liko arhi jere ja, saop{tila je Informativna

slu`ba SPC-a na sajtu. SPC je na javio ra-

ni je da }e danas u Pe}koj patri jar{i ji bi-

ti otvorena kancelari ja ovog odbora, a bi-

}e odràna i dvodnevna konferenci ja, sa

doma}im i stranim u~esnicima, povodom

stogodi{njice Prvog balkanskog rata.

U Crnoj Gori se odràvaju prijevremeni parlamentarni izbori

Sve spremno za dana{nje izboreNa izborima sudjeluje 13 politi~kih subjekata, a ne{to vi{e od 514.000 bira~a

s pravom glasa treba izabrati 81 zastupnika, koliko broji crnogorski parlament

Nakon ro~i{ta na zagreba~kom @upanijskom sudu

Polan~ec u ponedjeljak odlazi u zatvorBiv{i potpredsjednik Vlade osu|en jer je

vukovarskom odvjetniku Petru Mileti}u iz

dràvnog prora~una platio pola miliona

kuna za nepotrebnu stru~nu studiju

Slave ro|endanGotovine

U vi{e hrvatskih gradova ju~er je obi-

ljeèn 57. ro|endan hrvatskog genera-

la Ante Gotovine ko ji je osu|en na 24 go-

dine zatvora zbog zlo~ina u Olu ji i sadau zatvoru Sheveningenu ~eka rasplet al-

benog postupka.

U vi{e hrvatskih gradova, me|u ko jima

su Knin, Zadar i Gotovinino rodno mjes-

to Pako{tane, generalov ro|endan obilje-

àvao se potpisivanjem ~estitki.



SVIJET OSLOBO\ENJEnedjelja,14.oktobar/listopad 2012.14

VIJESTI

Irak kupujerusko oru`je

Ira~ki premi jer Nu ri al-Maliki je sa

Vladimirom Putinom i Dmitri jem Medve-

devim razgovarao i o kupovini vojne te-

hnike. Premi jer je sa njima najvi{e go-

vorio o ekonomskoj saradnji i za je-

dni~kim pro jektima u naftno-gasnoj

sferi i energetici, ali je delegaci ja iz Ba-

gdada saop{tila da eli da ponovo ku-

pu je vojnu tehniku od Rusa, prenose

agenci je.

Posli je pada Sadama Huseina, Ame- rikanci su potpuno zatvorili Rusima trì-

{te oru`ja u Iraku. Ali ve} u aprilu, ju-

lu i augustu ove godine su potpisani

ugovori o kupoproda ji oru`ja za 4,2 mi-

li jarde dolara. Rusi ja je tako postala

drugi prodavac oru`ja Iraku, odmah po-

sli je SAD-a .

Samoubila~ki napadu Kabulu

Jedan vojnik i civil, pripadnici NA TO-

a, i ~etiri pripadnika afganistanskih taj-

nih slu`bi poginuli su u samoubila~kom

napadu u pokra jini Kandahar, na jugu

Afganistana, sazna je se iz nekoliko iz-

vora.

Glasnogovornik talibana Jusuf Ah-

madi preuzeo je odgovornost za napad

u ko jem su povri je|eni stranci i Afga-

nistanci, prema Isafovom saop}enju.

Poziv na sveti ratprotiv Amerike

Lider Al-Kaide Ajman al-Zavahri po-

zvao je ju~er muslimane u sveti rat pro-

tiv SAD-a i Izraela povodom snimanja

filma ko ji je uvri jedio poslanika Muha-

meda. Al-Zavahri je pohvalio "iskrene

i uporne" demonstrante ko ji su probi-

li ogradu oko ameri~ke ambasade u Ka-

iru i napada~e ko ji su upali u Amba-sadu SAD-a u libijskom gradu Benga-

zi ju tokom demonstraci ja protiv filma

"Nevinost muslimana".

Vo|a Al-Kaide je u audioporuci ob-

javljenoj ju~er na veb-sajtovima mili-

tantnih grupa rekao da je Washington

dozvolio snimanje filma pod izgovorom

slobode izraàvanja.

"Ali, ta sloboda ih ni je spri je~ila da

mu~e muslimanske zatvorenike", rekao

je Al-Zavahri, prenose agenci je.

Nakon granatiranja civila u pograni~noj oblasti

UN {alje specijalnog izaslanikau Tursku zbog tenzija sa Sirijom Vlada sirijskog predsjednika Ba{ara al-Asada optuùje Tursku, Saudijsku Arabiju i Katar da

naoruàvaju pobunjenike, {to vlade navedenih zemalja negiraju

Lak hdar Brahimi, speci jalniizaslanik Ujedinjenih naci ja i

Arapske lige za Siri ju, posjetit }eTursku zbog rastu}ih tenzi jaizme|u Ankare i Damaska.

Brahimi }e od ministra vanjskihposlo va Ahmeta Da vutolua ~uti

sve o no vonastaloj krizi iz turskeperspekti ve.

Njego va posjeta je planirana

samo pet dana nakon {to su odsirijskog granatiranja poginuliturski ci vili. Brahimi }e se saDa vutoluom sastati u subotu uIstanbulu.

Turska jo{ ni je u ratu sa Siri jom,ali je sve vi{e uklju~ena u konfikt

u susjedstvu. Vlada sirijskogpredsjednika Ba{ara al-Asadaoptuù je Tursku, Saudijsku Ara-

bi ju i Katar da naoru a va ju pobunjenike, {to vlade na vedenih zemalja negira ju.

Pri je posjete Turskoj, Brahimi jeposjetio i Saudijsku Arabi ju gdjese sastao sa vi{im zvani~nicima,prenose agenci je.

Zamjenik ministra vanjskih poslo va Saudijske Arabi je, princ

Abdel Aziz bin Abdullah, pozvao

je na hitan prestanak krvoproli}asirijskog naroda.

Me|utim, posjeta speci jalnogizaslanika UN-a sa sobom ne no-si o~igledne miro vne plano ve.

Generalni sekretar UN-a BanKi-moon je sa vjeto vao Brahimiju

da, ukoliko sastanci u regi ji pro|udobro, sljede}e sedmice posjeti iDamask.

UN je mirnogledao patnjenaroda u Bosni

Turski premi jer Redèp Ta jipErdoan je kazao na Istanbulskomglobalnom orumu da veliki brojme|unarodnih instituci ja, sa Vi je-}em sigurnosti Ujedinjenih naro-da (UN) na ~elu, ima problem s ne- dosljedno{}u, jav lja iz vje{ta~ agenci je Anadoli ja.

"Niko ne moè re}i da su Ujedi-

njeni narodi izgra|eni na princi-pu prav de i pra vi~nosti. Kori{te-njem veta od jedne od pet stalnih~lanica Vi je}a sigurnosti, mogu-}e je za vr{iti pri~u o svakom va-`nom pitanju. U tom slu~a ju uvjetza rje{enje je reorma UN-a", kazao je Erdoan.

Premi jer Republike Turske je

podsjetio da su ruke UN-a bilesvezane i za vri jeme rata na Bal- kanu i stradanja stotina hiljadane vinih ljudi u Sara je vu, Srebre-nici, Tuzli i drugim mjestima. Is-to tako, 20 godina posli je, UN jenemo}an i mirno prati patnjenaroda Siri je.

"To je dokaz da posto ji za jedni-

ca ko ja podr a va, odobra va i ohra- bru je re im Ba{ara al-Asada daubi ja svoj nedu ni narod. @elim da

Vi je}e sigurnosti shvati da svo jimpasi vnim odnosom spram sirijskekrize i nezauzimanjem jasnog sta- va protiv zla u toj zemlji, ru{i kre- dibilitet ove instituci je", zaklju~io

je Erdoan.

Smanjena mirovna misija na Haitiju Vi je}e sigurnosti UN-a produ i-

lo je mandat miro vne misi je na Ha-iti ju za jo{ godinu, ali je smanjilonjen obim za 15 posto u vri jemekada po~inje prenos sigurnosnihovla{tenja na lokalnu polici ju. Vi-

je}e je jednoglasno usvo jilo odluku o smanjen ju bro ja vojnika ipolica jaca UN-a za 1.701, na 8.871,po preporuci generalnog sekreta-ra UN-a Ban Ki-moona, prenoseagenci je.

Trenutno se na Haiti ju nalazi oko10.000 pripadnika miro vne misi je

UN-a, a Ban je preporu~io da smanjen je bude iz vr{eno postepeno do

juna 2013. godine. Haiti se i daljeoporav lja od sna`nog zemljotresaiz januara 2010. godine, u ko jem jepoginulo 300.000 ljudi, a 1,5 mili-

ona ostalo bez kro va nad gla vom.Misi ja UN-a u ovoj karipskoj ze-mlji osno vana je 2004. godine ka-ko bi pomogla slabo obu~enoj iopremljenoj polici ji u odr a vanjusigurnosti, naro~ito u vri jeme izbo-ra, ko je obi~no prate neregular-nosti i nemiri.



SVIJETOSLOBO\ENJE nedjelja,14.oktobar/listopad 2012. 15

VIJESTI

Bugari zadràli sedamstranaca

Pripadnici bugarske grani~ne polici je za-dràli su ju~er ujutro u blizini granice sa

Turskom sedam stranaca ko ji su poku{a-li ilegalno da u|u u Bugarsku. Pomo}u in- tegrisanog sistema za kontrolu i posma-

tranje na podru~ju Svilengrada, u ataru se-la Mato~ina otkrivena je petero~lana

grupa mu{karaca bez dokumenata, kojisu se predstavili kao gra|ani Mi janmara.

Druga dvo jica stranaca otkrivena su na

podru~ju sela Kapetan Andre jevo. I oni subili bez li~nih dokumenata, a predstavili suse kao Palestinci, saop{teno je iz bugars-

kog MUP-a. Stranci su smje{teni u Cent-ar za privremeni smje{taj u Svilengradu.

Dvoje mrtvih usukobima u Iraku

Dvi je osobe, od ko jih jedan vojnik, po- ginule su u subotu u napadima na sjeve-

ru Iraka, sazna je se iz sigurnosnih i medi-cinskih izvora, prenose agenci je.

U ve}inski kurdskoj ~etvrti isto~no od Mo-

sula, 350 kilometara sjeverno od Bagda-da, ubi jen je jedan civil metkom ispaljenim

iz automobila u pokretu, prema ri je~ima po-ru~nika Halida Hameda i doktora Mahmu- da Hadada iz glavne gradske bolnice.

Ju`no od Mosula, u gradu Ka jarah, jedan vojnik je ubi jen, a dva povri je|ena u ek -splozi ji bombe ko ja je ga|ala njihovu pa-

trolu na cesti, naveo je isti izvor.

Dva vojnika na dopustu su povri jedili na-oru ani ljudi u gradu El-Shora, tako|er ju-

`no od Mosula. Sukobi su znatno manji uIraku od 2006. godine, ali su i dalje smr-

tonosni napadi ~esti.

Uhap{en sin kirgizijskog predsjednika

Sin svrgnutog predsjednika Kirgizi jeKurmanbeka Baki jeva uhap{en je u Lon-

donu po nalogu za izru~enje iz SAD-a, iz- javili su zvani~nici Kirgizi je i britanske di-

plomate. Baki jevov sin zatra io je azil u Bri- tani ji nakon {to su ga nove vlasti Kirgizi jeoptu ile za pronevjeru i zloupotrebu poloà-

ja posli je svrgavanja njegovog oca u

uli~nim protestima pra}enim nasiljem2010. godine.

"Na zahtjev Kirgizi je i SAD-a, britanskeslu be bezbjednosti li{ile su slobode Ma-

ksima Kurmanbekovi~a Baki jeva 12. okto-bra u Londonu, na osnovu optu`bi za te-{ka krivi~na djela", navodi se u saop{tenju

kirgizijskog predsjedni{tva.Mladi Baki jev (34), prozvan Princ zbog

rasko{nog stila ivota, bio je jedan od vi-

sokih zvani~nika reìma svog oca i uprav- ljao je Centralnom agenci jom za razvoj, prenose agenci je. On je regulisao i ugovore o

isporukama goriva za ameri~ku vazduho-plovnu bazu Manas, u Kirgizi ji, ko ja je klju~-

na za ameri~ke operaci je u Afganistanu.

Trinaest mrtvihu samoubila~kom napadu

U samoubila~kom bomba-{kom napadu na tr`nici na sje-verozapadu Pakistana poginuloje najmanje 13 osoba, a 23 su po-vri je|ene, izja vili su odgo vornizvani~nici, a prenose agencije

"Najmanje 13 osoba je pogi-nulo, a 23 su po vri je|ene", izja-vio je ministar za inormiranje zapokra jinu Hiber Pahtunhva Mi-

jan I tihar Husain.Cilj napada ko ji se dogodio us-red tr`nice Dara Adam Hel bio jeured akcijskog odbora za mir iprotiv pobunjenika, dodao jeon.

Dva du`nosnika su pot vrdilanapad i broj `rta va i preciziralada su po vri je|eni pre vezeni udruge grado ve kako bi im seukazala odgo vara ju}a li je~ni-~ka pomo}. Niko jo{ ni je preu-zeo odgo vornost za napad, pre-cizirali su oni.

Odbor za mir je sastav ljen odbiv {ih talibana ko ji su ormiralimilici ju pod zapo vjedni{tvomlokalnog vi je}a star je{ina i vla-

de u borbi protiv pobunjenika,izja vio je jedan ~lan vladinihoba vje{tajnih slu`bi.

Dara Adam Hel, mjestoizme|u Pe{a vara i Kohata, upoluautonomnoj plemenskojoblasti, ve} je bio sredi{te samo-

ubila~kih napada i napada ko jise pripisu ju talibanima.Pakistanska vojska, jedna od

naj ve}ih u svi jetu, pokrenula jenekoliko oanzi va protiv taliba-na, ali operaci je, okusirane natalibanska upori{ta u plemen-

skom podru~ju uz granicu s A- ganistanom, nisu uspjele slomiti otpor pobunjenika.

To je razlog zbog ko jeg je vlada po~ela ohrabri vati mjesnaplemena da oì ve tradicionalnemilici je i uz vladinu podr{ku

u|u u sukobe s talibanima. Alizato su postale ~esta meta tali-banskih napada.

Ispaljen metak na Obamin ured u DenveruNepoznata osoba je u petak

ispalila metak u ured za vo|enjekampanje predsjednika Barac-ka Obame u Den veru, Kolorado,ko ji je razbio staklo na jednomprozoru, ali ni je bilo po vri -je|enih, saop}ila je polici ja, aprenose agenci je.

Osoblje ko je vodi kampanju jebilo u uredu kada se dogodio in-cident u toku posli jepodne va."îni se da je metak bio ispaljenu zgradu", izja vila je glasnogo-vornica lokalne polici je Rakel

Lopez, na ko ju su se pozvaleno vine Den ver Post.

Fotograf ja ko ju je na internetposta vio Den ver Westword, prikazu je slomljen prozor na asa-di zgrade. Polici ja traga za auto-mobilom ko ji bi mogao imati ve-ze s ovim incidentom, dodala je

kratko Rakel Lopez.Zvani~nici Obamine kampa-

nje se trenutno suzdrà va ju dakomentira ju incident. Predsje-dni~ki izbori }e biti odràni 6.no vembra.

Hollande na samitu u Kin{asiFrancuski predsjednik Franso-

is Hollande doputo vao je u Kon- go, gdje }e prisustvo vati samiturankoonskih zemalja na ko jem}e se razgo varati i o politi~kim pi- tanjima. Ovaj samit prvi put se organizu je u jednoj centralnoari~koj

zemlji, a predsto je}i predsjedni~kii parlamentarni izbori u Konguugrozili su organizaci ju skupa.

Hollande je prvobitno zapri je-tio da ne}e do}i na samit, ali je u

julu pot vrdio dolazak i rekao da e-li da prekine paternisti~ki odnos

Francuske prema Arici, prenoseagenci je.

Francuski predsjednik }e u Kin-{asi odràti go vor na otvaranju sa- mita i sastati se ka Kabilom i opo- zicionim liderom Eti jenom îse-kedi jem, a potom se vratiti u Pa-

riz.Hollande je rani je ove sedmice

izja vio da je situaci ja u Kongu apsolutno neprihvatlji va u smisluljudskih pra va, demokrati je i po{to-

vanja opozici je, zbog ~ega je zvani~na Kin{asa o{tro protesto vala.

Na tr`nici na sjeverozapadu Pakistana

Pakistanska vojska pokrenula je nekoliko ofanziva protiv talibana, alioperacije, fokusirane na talibanska upori{ta u plemenskom podru~ju uzgranicu s Afganistanom, nisu uspjele slomiti otpor pobunjenika



BIZNIS I EKONOMIJA OSLOBO\ENJEnedjelja,14.oktobar/listopad 2012.16

CENTRALNA BANKA BOSNE I HERCEGOVINEKursna - te~ajna lista - broj 201 - 13. 10. 2012. godine.

Kursevi u konvertibilnim markama /BAM/

Zemlja [ifra Oznaka Jedinica Kupovni za Srednji Prodajnivalute valute valute devize i za devize za devize

efek.valutu

EMU 978 EUR 1 1.955830 1.955830 1.955830 Australija 036 AUD 1 1.541758 1.545622 1.549486Kanada 124 CAD 1 1.538839 1.542696 1.546553Hrvatska 191 HRK 100 25.935424 26.000425 26.065426ê{ka R 203 CZK 1 0.078194 0.078390 0.078586Danska 208 DKK 1 0.261558 0.262214 0.262870Ma|arska 348 HUF 100 0.693298 0.695036 0.696774Japan 392 JPY 100 1.918329 1.923137 1.927945Litvanija 440 LTL 1 0.565032 0.566448 0.567864Norve{ka 578 NOK 1 0.263622 0.264283 0.264944[vedska 752 SEK 1 0.224685 0.225248 0.225811[vicarska 756 CHF 1 1.613281 1.617324 1.621367

Turska 949 TRY 1 0.832419 0.834505 0.836591 V.Britanija 826 GBP 1 2.419021 2.425084 2.431147SAD 840 USD 1 1.504195 1.507965 1.511735Rusija 643 RUB 1 0.048530 0.048652 0.048774Kina 156 CNY 1 0.240065 0.240667 0.241269Srbija 941 RSD 100 1.712968 1.717261 1.721554

SDR (Special Drawing Rights) na dan 11. 10. 2012 = USD 1.53870SDR (Special Drawing Rights) na dan 11. 10. 2012 = BAM 2.329648

Francuski trgova~ki lanac Interex

Napu{ta Rumuniju, ja~a poziciju u BiH

Francuski lanac super-marketa Interex odlu~io

je do sredine novembrazatvoriti svo je poslo vnice uRumuni ji, jav lja ju rumun-ski mediji.

Plan kompani je je daoja~a svo ju pozici ju naBalkanu, prvenstveno uBosni i Hercego vini i Srbi-

ji. Kompani ja ~i ji je vlasnik Gro-upement des Mousquetaires -Intermarche otvorila je svo juprvu proda vnicu u Rumuni ji2002. u Ploiesti. Iz godine u godi-nu ova kompani ja biljeì gubitke,a ve} po~etkom 2012. poku{ali su

prodati svo je poslo vnice u Rumu-

ni ji, ko jih ima ukupno 12, nakonneuspje{nog poku{a ja restruktu-riranja posla. U BiH su prvu pro-da vnicu otvorili 1999. i danas suprisutni u 20 grado va sa 24 pro-dajna objekta. Grupaci ja je prisu-tna u osam zemalja i ima 3.700

prodajnih objekata.

Mnogi proizvo|a~i duhana ovegodine ne}e imati {ta da naplate odovogodi{njeg roda, jer je godina bi-la su{na, {to se negati vno odrazilona kvalitet i prinos duhana, rekao

je ruko vodilac proizvodnje duha-na u Zemljoradni~koj zadruzi Obu-do vac Petar Juri{i}.

"Kvalitet du vana je ispod prosje-ka, pogoto vo sada posli je ki{a. Do-{lo je do retro vegetaci je ko ja semanifestu je na kvalitet du vana", re-kao je Juri{i}.

On je istakao da je u ovoj godiniduhan od proizvo|a~a iz Sembe-ri je imao najlo{i ji kvalitet i da se o~e-ku je manji prinos. Juri{i} je na veoda Zemljoradni~ka zadruga Obu-

do vac avansira proizvodnju duha-na, te podsjetio da je premi ja za pro-{lu godinu proizvo|a~ima duhanaispla}ena u {estom mjesecu, {tozna~i da se premi ja za ovu godinumo e o~eki vati u junu 2013. godine.

Proizvo|a~ duhana iz Obudov -ca @eljko Ste vi} ka e da ni je zado-

voljan ci jenom i da je prinos mali,te na veo da je na 15 dunuma, koli-ko je on zasi jao, izgubio tre}inu ro-da. Na {ama~kom podru~ju prikra ju je otkup duhana tipa virdì-ni ja, dok je otkup ove kulture tipaberlej tek po~eo. Ci jena duhana jenepromi jenjena, tako da kilogram

virdìni je ko{ta 3,20 KM a berle ja2,90 KM.

Prognoze UniCredita

Oporavak bh. ekonomije 2013.UniCredit je obja vio CEE Quar-

terly publikaci ju za posljednje tro-mjese~je ove godine, ko ja se ba vianalizom trì{ta srednje i isto~neEvrope te predvi|a blagi opora vak bh. ekonomi je u narednoj godini.

"Objav ljeni ekonomski poka-zatelji za 2012. pot vr|uju kontra-kci ju ekonomskih akti vnosti u Bo-sni i Hercego vini. Stoga se, u uspo-redbi s prethodnom godinom,o~eku je realna promjena BDP-aod - 0,9 posto. Uzroci ovakvogkretanja leè u dugogodi{njimunutarnjim struktur nim nedosta-cima doma}e ekonomi je, na {to senado vezu je nepo voljno vanjskookruènje, jer se i zemlje eurozo-ne, kao i zemlje regi je, nalaze u re-cesijskom ekonomskom ciklusu.S druge strane, za razliku od ovegodine, o~eki vano blago pobolj-{an je u vanjskom okruènju treba-lo bi pomo}i skromnom oporav -

ku u 2013. s realnim porastomBDP-a od 0,8 posto, po jasnio je glavni ekonomist UniCredita za jugo-isto~nu Evropu Hrvo je Dolenecpo vodom obja ve UniCredito veCEE Quarterly publikaci je za po-sljednje tromjese~je 2012. godine,saop}eno je iz UniCredit Bank.

Opora vak je, kako na vodi, i da-lje izloèn negati vnim rizicimainozemnog pogor{anja te spori jegoporav ka u zemljama eurozone i

regi je. Zbog toga je pro jiciranastopa rasta za sljede}u godinuispod potenci jalne stope rasta ko-

ja bi se o~eki vala u procesu kon- vergenci je ekonomi jama zemaljaEvropske uni je.

U takvom okruènju, pozitivan se moment moè stvoriti

kroz odobreni stand by aran-`man s MMF-om u iznosu 400miliona eura, {to je 3,1 posto vri-

jednosti nominalnog BDP-a, ko-

ji bi trebao postati sidro u posti-zanju ekonomske stabilnosti,zbog ~injenice kako ob vezu je napro vo|enje nu`nih strukturnihreformi i kreiranje prostora za

ve}u in vesticijsku ori jentiranostprora~una i na nacionalnoj i naentitetskim razinama.

Nakon {to su drà vnim orga-nima BiH predsta vnici pi varskeindustri je uputili zahtjev da ih seza{titi od prekomjerenog uvozakonkurentske robe, njihov zah-tjev podràla je i Pri vredna ko-mora Unsko-sanskog kantonasa predsjednikom Ismetom Pa-{ali}em na ~elu.

Preciznodokumentovanje

- Pri vredna komora Unsko-sanskog kantona podrà va vi{e-godi{nja nasto janja doma}ihproizvo|a~a da se za{tite od pre-komjernog uvoza, za {to ima juinstitucionalne mogu}nosti usvim me|unarodnim trgo va-~kim sporazumima i na{im po-ziti vnim zakonskim propisima.Do sada nismo imali razumi je va-nja u nadle`nim ministarstvi-ma. Ovaj put imamo vi{e {anseza uspjeh zahvalju ju}i podr{ciministra vanjske trgo vine i eko-nomskih odnosa BiH Mirka [a-ro vi}a, te Vanjskotrgo vinske ko-more BiH. Prekomjeran uvoz jeprisutan naj vi{e u sektoru poljo-pri vrede i prehrambene industri-

je, a pi varska industri ja je najbo-

lje organizirana pri Vanjskotrgo- vinskoj komori BiH, isti~e Pa{a-li}, a to zna~i da su proizvo|a~ipi va iz BiH iz vr{ili precizno do-kumento vanje prekomjernoguvoza, te da je njihov zahtjev kvalitetno utemeljen i nuàn.

Pozitivan ishod

- Mi u Pri vrednoj komori Kan-tona, stoga, o~eku jemo od na-dle`nih drà vnih organa poziti-

van ishod zahtje va predsta vni-ka pi varske industri je za za{titu

od prekomjernog uvoza, kazao je Ismet Pa{ali}.

Dobro je poznato da u ovomkantonu posto ji doma}a proi-zvodnja pi va preminger Biha}kepi vo vare, ko je je ostvarilo broj-na svjetska i regionalna prizna-nja za kvalitet. Me|utim, iako jeod '96. pa sve do 2000. bio nepri-kosno ven na lokalnom trì{tu,

vremenom su ga strana pi va go-to vo potisnula kod potro{a~a uUnsko-sanskom kantonu.

F. Be.

I preminger potisnut sa stolova u Krajini

Proizvo|a~i trpe

zbog uvozaZahtjev pivara za za{titu doma}e proizvodnje

podràla i Privredna komora Unsko-sanskog kantonaNe}e imati{ta naplatiti



SARAJEVSKA HRONIKAOSLOBO\ENJE nedjelja,14.oktobar/listopad 2012. 17

Podrum pun

FEKALIJAStanari Ulice Dolina 1 na Ma-

rindvoru mjesecima trpe uà-san smrad zbog kanalizaci je ko-ja se izli je va u podrumskim pros-tori jama, a o ~emu je Oslo-bo|enje neda vno pisalo. Svako-dne vno strahu ju od po ja ve zara-znih bolesti ko je bi mogle ugro-ziti njiho vo zdrav lje. Iako su eki-pe KJKP Vodo vod i kanalizaci ja,Sara je vostana, pa ~ak i KJKP Raddolazile, niko ni je uspio ri je{itiproblem.

Bez rezultata- Ovaj problem prakti~no tra-

je od prolje}a, kada je pukla ili se

za~epila kanalizaci ja u podrumu,a {to je izazvalo direk tno izli je va-nje ekali ja ~i ji smrad opasnougroà va nas stanare. Smrad serasprostire svuda, a naj vi{e pre-ma potkrov lju, gdje ì vim sa ~e-tvero~lanom porodicom. No}u jesmrad nepodno{ljiv i njego vakoncentraci ja u potkrov lju dosti-è takvu ja~inu da se ne moèspa vati. Pri je nekoliko dana do-lazili su iz ViK-a, ali ni{ta nisu na-pra vili. Onda su do{li i iz Rada,ne{to su konstato vali, ali opetbez ikakvih rezultata. Za pomo}sam se obratio i Ministarstvustambene politike KS-a, kao i

Op}ini Centar, ali su se totalnooglu{ili o moj zahtjev, kazao nam

je Ali ja Mumino vi}, stanar ovogulaza.

êkaju se uputeOn pretpostav lja da je do kva-

ra do{lo kada je Dom za ljudskapra va reno virao prostori je do-di jeljene na kori{tenje od Op}i-ne Centar i kanalizacionu mreùu ovom ulazu, {to, kako kaè,upu}u je na sumnju da je izvo|a~ili ne{to slomio ili za~epio diomreè.

- Nedopusti vo je da brojni sta-nari, pa i uposlenici Doma za

ljudska pra va ve} mjesecima trpeuàsan smrad i izlaù se mogu-}oj zarazi u centru Sara je va, a daniko ne moè da ri je{i ovaj pro-blem. Ov dje se naj vjero vatni je ra-di o parama, ali ako je to u pita-nju, treba ju nam re}i, a ne da eki-pe dolaze i kao ne{to rade, a sta-nje osta je isto, istakao je Mumi-no vi}, pot vrdiv {i da dosta stana-ra ne pla}a odrà vanje zgrade, ali

da se uprkos tome za hitne inter- venci je kao {to je ova treba juizna}i nov ci i odmah reago vati.

U Ministarstvu stambene poli-tike smo saznali da su zaprimilizahtjev stanara ovog ulaza i da }einspektor iza}i na lice mjesta ka-ko bi konstato vao ~injeni~no sta-nje i ut vrdio kvar, te dao upute zarje{enje ovog problema.

E. A.

Poziv za obuku iprekvalifikacijuPoziv je otvoren do 30. juna naredne godine, a obrasci se ve} mogu

dobiti u op}inskim biroima

Federalni Za vod za zapo{lja-van je na svo joj web strani obja-vio je ja vni poziv za u~e{}e u Pro-gramu obuke za nezaposlene,ko ji se ve} tre}u godinu realizi-ra u saradnji sa kantonalnimslu`bama za zapo{lja van je. Fi-nansijska sredstva za programese obezbje|uju putem ederal-

nog Ministarstva rada i soci jalnepolitike - Jedinice za implemen-taci ju pro jekata socio-ekonom-ske podr{ke, obuke i prezapo{lja-van ja (PIU SESER) i ederalnogZa voda za zapo{lja van je. Brojkorisnika programa ni je limitiranpo kantonima i aplikaci je }e seprimati dok se planirana sredstvane utro{e, odnosno najkasni je do30. juna 2013. godine.

Ranjive kategorijeProgram je nami jenjen osoba-

ma s evidenci je nezaposlenihko jima prestane pra vo na prima-nje goto vinskih transera one-sposobljenim i demobiliziranim

braniocima, kao i te{ko zapo{lji-vim kategori jama nezaposlenihi to onima ko ji su nezaposleniduè od 12 mjeseci u kontinuite-tu, starosne dobi iznad 40 godi-na i soci jalno ugroènim osoba-ma. Program podrazumi je va do-djelu poticajnih sredsta va za do-

kvalifkaci ju nezaposlenih osobau okviru istog zanimanja u sre-dnjim {kolama, prekvalifkaci juza drugo zanimanje u obrazo-

vnim instituci jama i centrimaza prekvalifkaci ju i str u~noosposoblja van je i usa vr{a vanje.Za ove namjene aplikanti }e mo-}i dobiti od 1.000 do 1.500 KM aobuku }e morati za vr{iti najka-sni je za 14 mjeseci.

Aplikacije- Ja vni poziv je objav ljen u

dne vnim no vinama i postav ljenna oglasne table u svim op}in-skim biroima, ko jima su prosli-

je|eni i obrasci za apliciranje, paih zaintereso vani tamo mogu

dobiti. Aplikanti }e trebati pri jepodno{enja zahtje va oba viti kon-sultaci je sa osobljem biroa ko je}e procjeniti da li je prekvalifka-ci ja ili obuka oprav dana i da li jeno vo zanima je defcitarno natrì{tu rada, kazali su u Slu`bi zazapo{lja van je KS-a.

O~eku je se da }e intreso vanjekao i prethodnih godina biti ve-liko, ali je u ovom ja vnom pozi-

vu precizirano da se isklju~u je f-nansiranje raznih stru~nih, upra- vnih i ja vnih ispita inormati-~kih obuka, kurse va stranih jezi-ka, obuka za knjigo vodstveno-ra-~uno vodstvene iz vr{ioce, za

vo|enje malog biznisa i voza~kihobuka svih kategori ja. Z. T.

Mali{ani na humanitarnom druènju prikupljali

novac za oboljelu djecu

Pomo} uz

pjesmu i igruU Edukati vno-zaba vnom centru

Dje~i ji grad ju~er je uprili~eno hu-manitarno druènje djece na ko-

jem su prikupljena sredstva zaUdruènje Srce za djecu oboljeluod raka. Mali{ani su za ulaz u igra-onicu pla}ali po 5 KM, a njiho vi ro-ditelju su mogli dari vati i vi{e nov -ca ako su eljeli. Prire|en je bogatkulturno-umjetni~ki program, ko-

jem je prisustvo valo vi{e od 60mali{ana, a djecu su zabav ljali Al-

mir Hukeli} Aka i njego vi gitaristi,Eldin Huseinbego vi}, Neno Muri}i drugi. Prikupljena sredstva sunakon za vr{enog programa uru~e-na Udruènju, ko je èli izgraditicentar u ko jem }e oboljela djecamo}i da se druè u prisustvu svo-

jih roditelja. Ovo je samo jedna u

nizu akci ja ko ja se pro vodi sa ovimciljem.

- Atmosera je bila izuzetno ve-sela, djeca su pje vala i plesala, a li-

jepo su se zaba vili i njiho vi rodite-lji. Drago nam je {to se na{oj inici-

jati vi odazvao veliki broj djece, ro-ditelja, poznati pje va~i i {to smo barmalo uspjeli pomo}i djeci obolje-loj od raka. Svi smo se preli jepodruìli i eljeli bismo da ovo budeprimjer i nekom drugom da orga-

nizu je sli~nu humanitarnu akci ju,kako bi ova djeca {to pri je dobilasvo je prostori je. Sa dobrom orga-nizaci jom i malim ulaganjima ipak se moè mnogo pomo}i oboljelojdjeci, kazala je Zehra Imamo vi} -

Ario vi}, direktorica Centra Dje~i- ji grad. Z. T.

Stanari Marindvora i dalje strahuju od zaraze

Problem traje od prolje}a, kada je pukla ili se za~epila kanalizacija.

Inspektor Ministarstva stambene politike iza}i }e na teren da utvrdi

~injeni~no stanje

Foto: D. TORCHE

Slu`ba za zapo{ljavanje KS-a Akcija za Udruènje Srce zadjecu oboljelu od raka



SARAJEVSKA HRONIKA OSLOBO\ENJEnedjelja,14.oktobar/listopad 2012.18

Na olimpijskim planinamaBjela{nici i Igmanu u toku supripreme za predsto je}u zim-sku sezonu. [to se ti~e staza,prema ri je~ima Muamere [e-hi}, portparola preduze}a ZOI‘84, ve} je ure|en vrh Bjela{ni-ce, staza Kotlo vi, a ure|uje sei Koli jev ka do vrha. Trenutnose, isti~e ona, postav lja ju no vi

vje trobra ni na stazama, teobav lja remont vertikalnogtransporta. U toku je i realiza-ci ja pro jekata akumulaci ja 2 i 3,ko ji }e omogu}iti 80.000 ku-bnih metara tehni~ke vode ne-ophodne za proizvodnju vje-{ta~kog sni jega. Realizaci jompro jekta za prikupljan je vodestvara ju se uslo vi za odrà vanjeevropskih trka i svjetskog kupa,ali i ure|enje Bjela{nice i Igma-na za Olimpi jadu mladih Eyof 2017. godine.

Rehabilitacioni centar- Ure|ujemo i prostor oko

hostela Feri na Velikom poljukao i sam objekat. Radi se naizgradnji sportsko-rekreati-

vnih objekata, kao i pokretanjuinici jati ve za do vr{etak pre-uzimanja i akti viranja hotel-sko-ugostiteljskih kapacitetako ji su ve} zapo~eti, a za ciljima ju stav ljan je u punu funkci-

ju hotelske kapacitete. U tokusu i za vr{ni rado vi na hotelu“Mu{ino vi}”, ko ji }emo nas-to jati sta viti u funkci ju s po~et-kom no ve zimske turisti~kesezone. U za vr{noj fazi je i

procedura oko preuzimanjahotela Mar{al i Borik na Bjela-{nici. U okviru preuzimanjahotela Borik planirano je danjego va namjena bude medi-cinsko-rehabilitacioni centar,rekla je [ehi}.

[ehi} je kazala da ZOI ‘84 uzpodr{ku federalnog Ministar-stva okoli{a i turizma u nare-dnom periodu ima u planu iz-gradnju hotela SKI na Malompolju, olimpijske ku}e na Bje-la{nici i restorana na vrhu Bje-la{nice.

Javni toaleti- Vlada KS-a se intenzi vno

uklju~i la u realizaci ju akti vnos-ti izme|u ZOI ‘84 i Op}ineTrno vo na izgradnji lokalnih iprotiv poàrnih pute va, turisti-~kog puta do vrha Bjela{nice,biciklisti~kih staza, zaobila-znice na dionici Donja Grkali-ca - hotel Mar{al, te izgradnji

ja vni h toale ta na prostoruIgmana i Bjela{nice. Ukupni in-

vesticioni ciklus uz pomo} vla-da KS-a i FBiH iznosi osammiliona KM, a {to nam, s obzi-rom na cjelokupan ambi jent iokolnosti ko je u ovom trenut-ku vlada ju, da je razlog da bu-demo zado voljni, kazala jeona, naglasiv {i da je Vlada KS-a prepoznala turisti~ke pro je-kte ZOI ‘84 kao one od zna~a-

ja za KS, Grad Sara je vo i drà- vu BiH, ko ji isto vremeno poti-~u razvoj turizma u cjelini.

E. ASOTI]

Skra}ena linija za Lje{evoIz KJKP Gras oba vje{ta va ju korisnike, da }e u skladu sa rje{enjem

Ministarstva saobra}a ja KS-a, a zbog izvo|enja rado va na cesto- vnom prelazu Podlugo vi, danas od osam do 20 sati, autobuska li-ni ja 22 Sutjeska - Ili ja{ - Lje{e vo saobra}ati skra}eno do Ili ja{a.

PreuzimanjeMar{ala i BorikaU toku je realizacija projekata akumulacija

2 i 3, koji }e omogu}iti 80.000 kubnih

metara tehni~ke vode neophodne za

proizvodnju vje{ta~kog snijega

FederalniZa vod za statistiku }eu okviru pripreme za pro vo|enjepopisa stano vni{tva, u 19 op}inaFBiH oba viti probni popis, kako bise prakti~no pro vjerile sve fazeovog ogromnog posla. Jedna od tihop}ina je i Ilidà u ko joj je odabranpopisni krug u Hrasnici. Obuhva-}ene }e biti ulice Igmanskog bata-ljona, Reisa ef. Hadìomero vi}a iSabita Uì~anina u ko jima je oko116 doma}insta va, kao i Kolekti vnicentar za raseljena lica i izbjeglice.Popis }e se oba viti od 15. do 29.oktobra, a stano vni{tvo ovog po-dru~ja }e blago vremeno biti upo-znato putem oba vje{tenja na zgra-dama i oglasnim tablama. Iz Op}i-ne Ilidà i Federalnog Za voda zastatistiku mole da stanari zgradaiza|u ususret popisi va~u i korek -tno da ju traène podatke.

- @elimo oba vi jestiti ove gra|aneda su po zakonu du`ni dati podat-ke na{im popisi va~ima i nada-mo se da ne}e biti problema na te-renu. Popisi va~i }e imati akredita-ci je i biti propisno obiljeèni. Do-bi jani podaci }e se strogo ~u vati ikoristiti samo u statisti~ke svrhe,bez ja vnog izno{enja, jer nas na tooba vezu je Zakon o tajnosti poda-taka. Ovo }e biti uvod u gla vni po-pis, ko ji }e se raditi naredne godi-ne. Statisti~ke instituci je ele pro-bnim popisom prakti~no pro vje-riti sve faze ovog ogromnog posla,

kako bi kona~ni popis pro{ao bez ve}ih problema, a na vri jeme seuo~ile mogu}e pote{ko}e ili gre{ke,kazao je El vir Julje vi}, federalni in-struktor za obuku.

Tro~lana komisijaU Op}ini Ilidà je formirana

komisi ja od tri ~lana sa pomo}ni-kom na~elnika za rad sa mjesnimza jednicama Enesom ôrbomna ~elu.

- Ve} je Za vod oba vio obuku in-struktora, gla vnog i rezer vnog i sa-da se pro vodi obuka dva odabra-na popisi va~a od ko jih }e onajbolji vr{iti popis, a drugi biti rezer-

va. Popisni krug predstav lja sni-mak iz zraka odre|enog podru~japrecizno ozna~enog crvenom li-ni jom, kako bi se ta~no znalo po-dru~je popisi va~a. Apelu jemo nagra|ane da iza|u ususret popisi-

va~ima, jer ih na to i zakon oba ve-zu je, kao bi se sve moglo za vr{iti na

vri jeme, nagla{a va ôrbo.Odabrani instruktor za obuku na

Ilidì je Maida Kur{ljugi} i ona tre-nutno obu~a va dva popisi va~a zaprobni popis u Hrasnici.

- Popisi vat }e se stano vi, doma-}instva, zgrade i osobe ko je tu za-teknemo. Popisi va~i }e biti upo-znati sa izgledom obrazaca i kakoih popunja vati, zna~enjem ter-mina ko ji se koriste, kao, na pri-mjer, {ta je doma}instvo, stan,

porodica, ko su njeni ~lano vi...Posebna pa`nja se na obuci pokla-nja komuniciranju prilikom obav -ljan ja popisa, jer se ni na ko ji na-~in ne smi ju nekom sugerisatiodgo vori, pogoto vo kada je u pi-tanju izja{nja van je o nacional-nosti i vjeroispo vi jesti, obja{nja vaKur{ljugi}.

Opti~ki ~ita~iFederalni instruktor je zado vo-

ljan odnosom Op}ine Ilidà pre-ma probnom propisu. Kako kaè,~ak je iznena|en profesionalno{}uosoblja i dobrim uslo vima za pro-

vo|enje obuke i o~eku je da }e sebez problema posao oba viti. Pri-kupljeni podaci }e se u Federal-nom za vodu za statistiku unositiautomatski putem opti~kih ~ita~ai to }e ujedno biti pro vjera infor-mati~kih programa ko ji }e se ko-ristiti pilikom gla vnog popisa.

- Pred nama je zahtje van i odgo- voran posao ko ji smo shvatili vrloozbiljno i èlimo ga oba viti nanajbolji na~in. Zato je ovo probacjelokupnog procesa od po~etkado kra ja, kako lica ko ja }e raditi napopisu tako i tehnike. Koliko je toobiman i vaàn posao najboljego vori cifra od deset miliona KMkoliko je planirano da }e ko{tatipopis, a o~eku je se da }e biti uklju-~eno vi{e od 10.000 osoba, kazao

je Julje vi}. Z. TURKOVI]

Popisni krug u HrasniciObuhva}ene su tri ulice, Igmanskog bataljona, Reisa ef.

Hadìomerovi}a i Sabita Uì~anina u kojima ima 116 doma}instava

Najavljen probni popis u op}ini Ilidà

U prostori jama Bosanskog kulturnog centra ju~er je odràn forum u organizaci ji NVO ZGRA-DE Sara je vo, pod nazi vom “Ja imam pra vo na bes-platno osno vno obrazo vanje”.

Cilj foruma je da kroz ankete i petici ju gra|anapoku{a ostvariti sistemsko rje{enje besplatnogosno vnog {kolo vanja, za po~etak na podru~juKantona Sara je vo, a zatim, po ugledu na na{ kan-ton i na ci jelu drà vu BiH.

Predsta vnica Sindikata osno vnog obrazo va-nja Sanela Hela~, ina~e profesorica engleskogu O[ Malta, istakla je da prema Kon venci ji o pra-

vima djeteta, ko ju je BiH ratifiko vala u de-cembru 1993, svako di jete ima pra vo na bespla-tno obrazo vanje. Me|utim, u stvarnosti svadje ca nema ju bespla tan pristup osno vno mobrazo vanju. D. P.

BKC: Forum u organizaciji NVO ZGRADE Sarajevo

Ja imam pravo na osnovno obrazovanje



SARAJEVSKA HRONIKAOSLOBO\ENJE nedjelja,14.oktobar/listopad 2012. 19

VA@NIJI TELEFONIMUP 122, 206-666, 207-777

Vatrogasci 123, 664-115

Hitna pomo} 124, 611-111

NARKO NE 223-333

Pomo} ovisnicima 062/761-415

Porodi~no savjetovali{te 209-112

Nasilje u porodici 222- 000

033/ 223-366, 1209Klini~ki centar 297-000

Op}a bolnica 285-100

Bolnica Podhrastovi 297-281

Veterinarska stanica 767-025

Prijava tel. kvarova 1272

Telefonski brojevi 1182

Elektrodistribucija 080 02 01 33

Vodovod 210-707, 220-435

Kanalizacija 203-059,668-259

Toplane 650-979, 650-956

Sarajevostan 715-680

KJKP Rad 658-038

Eko telefon 660-000

Ta~no vrijeme 125

[tab CZ KS 472-636, 443-720

Operativni centarCivilne za{tite 121

Pri java kvarova na javnoj rasvjeti 713-100Dimnja~ar 616-105

Sarajevogas 592-095, 592-096,592-097, 061/487-787Gras 293-333Velepekara 648-505Bakije 533-763Pokop 551-370Pogrebne uslugeMartinovi} 061 191 010Pogrebno dru{tvo Jedileri 712-800Uprava za inspekcijskeposlove KS 770-156, od 8 do 14 sati,

061/252-252, od 14 do 22 sataAutobuska stanica 213-100@eljezni~ka stanica 655-330Aerodrom Sarajevo 289-100Izgubljeni prtljag 289-105Turisti~ki centar 580-999BIHAMK, pomo} na cesti 1282Informacije o stanjuna putevima 1282

BH Telecom-podr{ka

korisnicima 1444Me|unarodnitelefonski brojevi 1183

CENTROTRANS -Pozivni centar 090 292 100

DE@URNE APOTEKEBA[ÂR[IJA 272-300

MARINDVOR 714-280

NOVOSARAJEVO 713-831

ÊNGI]-VILA 721-620

ILID@A 762-180

DOBRINJA 766-380

ILIJA[ 428-810

HAD@I]I 428-220

VOGO[]A 424-250

INFORMACIJE O LIJEKOVIMA 223-399

276-982

PORODILI[TA

8DJEVOJÎCA

DJEÂKA

VOZOVI

Polasci iz Sarajeva:Zagreb 10.54 i 21.27, Budimpe{ta 6.55,

Beograd 11.49, Plo~e 7.05 i 18.18, Zenica4.34, 07.12, 12.06 i 19.27, Konjic 7.15,15.40

i 19.10, Kakanj 15.30

Dolasci u Sarajevo iz:Zagreb 6.15 i 17.57, Budimpe{ta 21.10,

Beograd 17.28, Plo~e 10.22 i 20.59,

Zenica 6.47, 09.23, 13.33 i 20.54,

Konjic 6.40,12.50 i 18.52, Kakanj 18.35

AVIONI

Dolasci:Istanbul 9.20, 13.40 i 15.55, Munich 12.25

i 12.30, Ljubljana 14.15, Vienna 14.20 i 21.25,

Zagreb 15.45 i 22.00, Zurich/Banja Luka16.45, Beograd 21.55

Odlasci:Zagreb 6.30 i 16.15, Beograd 6.30, Vienna7.30 i 15.05, Banja Luka/Zurich 10.15,

Munich 13.10, Istanbul 14.40, 16.55 i 18.00,

Ljubljana 14.45

AUTOBUSIAntwerpen, Bruxselles, Liege, Breda iMastriht utorkom i subotom u 8 sati, Ro-

terdam i Amsterdam utorkom i subotomu 8 i ~etvrtak u 16 sati, Den Hag utorkom

u 8 sati, Utrecht subotom u 8 i ~etvrtkom

u 16 sati, Pariz petkom u 9 sati, Berlin~et vrtkom u 8 i subotom u 17 sati, Dor-tmund, Essen i Dusseldorf ponedjel-

jkom, utor kom, sri jedom, ~etvrtkom, su-

botom i nedjel jom u 8 sati, Frankfurt,

Karlsruhe i Stuttgart svaki dan u 8 sa-

ti, Hamburg, Hanover i Kassel subotom

u 17 sati, Ingolstadt i Nurnberg ~et -

vrtkom u 8 i subotom u 17 sati, Munchensvaki dan u 8 i subotom u 17 sati, Be~ iGraz svaki dan u 8 sati, Beograd svaki

dan u 6 sati, Ljubljana utorkom, ~et-

vrtkom i nedjel jom u 20.40 sati, Dubro-

vnik svaki dan u 7.15 sati, Pula i Ri jekapetak i nedjel ja u 6 sati, Split svakim da-

nom u 10 i 21 sat, Zagreb svakim danom

u 6.30, 12.30 i 22 sata, Herceg-Novi pet-

kom u 11 sati, Br~ko svakim danom u

6.30, 14 i 15.35 sati, Banja Luka svaki

dan u 9.15, 14.30 i 15.30 sati, Bi jeljinasvaki dan u 5 i 15 sa ti, Bosanski Brodsvaki dan u 12.15 sati, Bosanska Dubi-

ca svaki dan u 14.30 sati, Hrenovica sva-

ki dan u 6.30, kao i svaki dan osim ne-

djel je u 16.30 sati, Pale svaki dan u 6.30,

8, 10, 14 i 15 sati i svaki dan osim nedjel-

je u 16.30 sati, Zvornik svaki dan u 15.30

sati, Srebrenica svaki dan u 7.10 sati, Bi-ha} svaki dan u 7.30, 13.30 i 22 sata, Bu-

gojno svaki dan u 10, 14, 17.30 i 19 sa -

ti, Gora`de svaki dan u 8, Grada~ac sva-

ki dan u 8. 30 i 17 sati, Novi Travnik sva-

ki dan u 13 sati, Ora{je svaki dan u 6.30

sati (preko Tuzle), Olovo svaki dan u 5,

6.30, 7.10, 8.30, 9.30, 10.30, 11.30,

12.30, 13.30, 14, 15, 15.30, 15.35, 16, 17,

18 i 20 sati, Sanski Most svaki dan u

15.30 sati, Te{anj svaki dan u 7 i 13.15

sati, Tuzla svaki dan u 5, 6.30, 8.30,

10.30, 11.30, 12.30, 13.30, 14, 15, 15.35,

16, 17 i 18 sati, Tuzla radnim danima u

9.30, Travnik svaki dan u 7.30, 9.15, 10,

13, 13.30, 14, 15.30, 17.30, 19 i 22 sa ta,

Velika Kladu{a svaki dan, osim subotom,

nedjel jom i pr aznicima u 15.30 sati, Vi-

soko svaki dan u 8.45, 10.45 i 15.15 sa-

ti, Visoko - Kakanj svaki dan u 5.30, 6,

7, 8, 8.30, 9.30, 10, 11.30, 12, 12.30,

13.30, 14.30, 15.30, 16, 16.30, 17.30, 18,

19.30 i 20 sati, Zenica svaki dan, osim

subotom, nedjel jom i pra znicima u 5.30

sati via Visoko i Kakanj, Zenica svaki dan

u 21 sat via Visoko i Kakanj, Zenica po-

nedjel jkom, utorkom, sri jedom, ~etvrtkom

i petkom u 7.30, 9.30, 11.30, 13.30,

15.30 i 17.30 sati autoputem, Zenica sva-

ki dan 6.30, 8.30, 10.30, 12.30, 14.30,

16.30 i 18.30 sati autoputem.

7

Problem sa psima lutalicamaiz dana u dan sve je ve}i. Nakon{to je otvoren azil u Pra~i, o~eki-valo se da se stanje popra vi, alimalo {ta od toga je vidlji vo na te-renu. Psi u ~oporima svakodne-vni su prizor na ulicama na{eggrada, a ono {to zabrinja va Sa-

rajli je su mogu}i napadi ko jih jeu posljednje vri jeme itekako bi-lo. Posljednji slu~aj sa teìm po-vredama enske osobe desio seu Hadì}ima pro{le sedmice.

Napadnuti i nastavniciMe|u na jugroèni jim katego-

ri jama stano vni{tva zasigurnosu najmla|i, odnosno u~eniciko ji na putu do {kola i na po vrat-ku do svo jih domo va prolaze po-red pasa ko ji nisu ni pod ~i jomkontrolom. Iz Sindikata pred-{kolskog, osno vnog i srednjegobrazo vanja Kantona Sara je voizrazili su zabrinutost, te dodalikako }e, iako nema ju direk tnu

nadle nost, uraditi sve kako bi za-{titili na{e najmla|e sugra|ane.

- Svi oni ko ji odlaze na posaosu ugroèni, a pri je svega djeca

na putu do {kole i do ku}a. Mismo planirali da realizu jemo je-dan pro jekat edukaci je. Ali, pro-blem je {to ne moèmo biti no-silac akti vnosti i treba nam ne-ko ko }e je po vesti. Razgo varalismo sa predsta vnicima Vi je}aroditelja i dobro bi bilo da onipo vedu te akti vnosti. Mi }emonara vno biti suorganizator svihakti vnosti po tom pitanju. Jesmoza to da se ri je{i problem pasa

lutalica jer to ugroà va ì vote izdrav lje na{ih ~lano va i djece,kazao je Saudin Si vro, predsje-dnik Sindikata pred{kolskog,

osno vnog i srednjeg obrazo va-nja Kantona Sara je vo.

Prema Si vrinim ri je~ima, bilo je slu~a je va da su napadnutinasta vnici. Zbog svega toga, ka-ko je Si vro naglasio, potrebno je{to pri je djelo vati.

Saradnja s op}inama- Moèmo uraditi mnogo po

ovom pitanju, ali treba nam ne-ko ko }e nositi tu akti vnost. Na-

jugroèni ja su djeca i zbog togabi se Vi je}e roditelja trebalouklju~iti. Razgo varali smo sapredsta vnicima Vi je}a i oni su

zaintereso vani da se pokrenuneke akti vnosti. O~eku jemo po-mo} i od lokalnih za jednica ko-

je bi sa nama trebale raditi narje{a vanju ovog problema. Na{stav je da sredstva ko ja se izdvo-

je treba ju i}i za kastraci ju i zaedukaci ju jer ima i straha odpasa. Iskoristit }emo sve na{emogu}nosti i kapacitete da se utu pri~u uklju~imo do kra ja. Po-zi vali smo i direktore {kola u

ko jima je taj problem bio izraèni razgo varali smo kako bi se sta-nje moglo pobolj{ati, zaklju~io

je Si vro. S. Hu.

U~enici sunajugroènija kategorijaIzdvojena sredstvatreba usmjeriti u

kastraciju, ali i

edukaciju jer ima i

straha od pasa, kaè

Sivro • Saradnja sa

Vije}em roditelja

Psi lutalice sve ve}i problem

Udruènje p~elara Ko{}an izHadì}a je u Srednjo{kolskomcentru organizo valo dodjelu p~e-linjih dru{ta va i opreme za p~ela-re, polaznike druge sekci je mladihp~elara ove {kole. Oprema je do-djel ji vana i u p~elinjacima Re-

mont i @uno vnica. Sve ovo seobav lja u sklopu realizaci je za je-dni~kog pro jekta Uklju~en je sre-dnjo{kolaca u svi jet p~elarstva.Pro jekat realizu ju Udruènje p~e-

lara Ko{}an, Op}ina Hadì}i i SCHad i}i i za ove namjene su izdvo-

jene 4.000 KM.Ovo je drugi pro jekat ove vrste

ko ji je uspje{no realizo van, saosno vnim ciljem da se {to ve}i brojp~elara uklju~i u rad Udruènja,

ko je ~lano vima nasto ji pomo}inabav kom opreme i odgo vara ju-}om edukaci jom, kako bi se una-pri jedilo p~elarstvo u op}ini. Stva-ranjem materi jalnih uslo va, ja~a se

razvoj sa vremenog p~elarstva ip~elarenja uz primjenu no vihnau~nih dostignu}a u ovoj oblas-ti, kao i ekolo{ka svi jest o zdra vojishrani i koristi od p~ela. Time se

promo vira mali porodi~ni biznis iotvara ju vrata mladima da u|u usvi jet p~elarstva i zdra vog na~inaìv ljen ja.

Z. T.

Oprema mladimp~elarima Hadì}a



KULTURA OSLOBO\ENJEnedjelja,14.oktobar/listopad 2012.20

U okviru Nedjel je lingvisti~kih raznoli-kosti u Maison de l’Europe et de l’Orient uParizu je predstav ljena i Gramatika bosanskog/crnogorskog/hrvatskog /srpskog jezika, autora Paul-Louisa Tomasa i Vladi-mira Osipo va. Ova jedinstvena gramatikau svi jetu prvenstveno je nami jenjena studentima sla vistike na Sorboni i INALCO-a (~u veni pari{ki institut ori jentalnih jezi-ka na ko jem se prou~a va ju na{i jezici), a potom nara vno i cjelokupnoj frankofonskojpublici ko ja eli da u~i bosanski ili srpski ilihrvatski ili crnogorski jezik.

Naziv jezikaDebata je po~ela na interesantan i neobi-

~an na~in pitanjem publici ko jim jezikomgo vori! Odgo vori su, nara vno, bili razli~iti:

od srpskohrvatskog, hrvatskog, bosan-skog, srpskog ili jednosta vno francuskog, jer

je u publici bilo i Francuza ko ji su do{li izintelektualne radoznalosti.

ako je jedna komplek sna tema oko nazi va jezika dobila opu{teni ji prilaz, a is-to vremeno pokazala da biv {i srpsko-hrvatski/hrvatskosrpski jezik ima vi{enazi va, tj. da su okolnosti nastale raspa-dom Jugosla vi je uticale i na promjenu unazi vu jezika, te rezultirale potrebomda mu se posveti vi{e lingvisti~ke, tj.nau~ne pa`nje.

Da se odmah na po~etku kaè, kao {tosto ji zapisano i na prvoj stranici ove gramatike, ri je~ je o jednom jeziku, te da su raz-like izme|u ovih jezika mo`da i manje ne- goli razlike izme|u engleskog britanskog,

ili ameri~kog ili australijskog engleskog jezika.

U Francuskoj, tj. na ova dva eminentna

studi ja sla vistike, naziv je u predratnom periodu kao i tokom rata bio srpskohrvat-

ski/hrvatskosrpski, da bi potom promi jenio

naziv u bhs (dakle bosanski/hrvatski/srpski),a odneda vno mu je dodan i crnogorski.

Gramatika ko ja je plod dugogodi{njeg ra-da i iskustva eminentnih profesora Paul-Louisa Tomasa ({ef katedre na Sorboni)i profesora Vladimira Osipo va (nekada{njegprofesora Filozof skog fakulteta u Sara je vu,Odsjek romanistika) obuhvata i fonetiku ifonoligi ju, sa akcentima, morfologi ju i sin- taksu, naime sve {to jedna ozbiljna gramatika podrazumi je va. Nami jenjena je pro-u~a vanju jezika. Ni je ri je~ o nekoj asimil-metodi u~enja jezika.

Bosniaque Autori ove gramatike odlu~ili su se za

vari jantu bosanskog jezika, nazi va ju}i je na francuskom bosniaque, a ne bosni-en, kako je u zvani~noj upotrebi u Fran- cuskoj sve {to podrazumi je va bosansko,

a ne bo{nja~ko. Dakle, u zvani~noj upotrebi ta se razlika tuma~i prema sli jede-}em principu: pridjev bosniaque obuh-

vata sve {to se ti~e bo{nja~kog, a bosni-en to je bosansko. Autori Gramatike, na- protiv, smatra ju da je upotreba bosniaqueza bosanski jezik ispra vni ja vari janta i dabi ona ~ak mo`da i mogla promi jeniti izvani~ne nazi ve u francuskoj upotrebi.ermin bosnien je, po njima, bli jeda vari janta engleskog pre voda bosanski. Ponjiho voj teori ji, treba upotreblja vati ter- min bosniaque, ko ji ozna~a va ono {to miu BiH zo vemo bosanski jezik i {to su Sor- bonna i INALCO preferirali. Neki nau~ni-ci, histori~ari, stru~njaci iz geografi je suza upotrebu termina bochniaque kaopridjev ko ji bi ozna~a vao pripadnost bo-

{nja~kom.Zdenka BRAJKOVI]

GRAMATIKA BOSANSKOG/CRNOGORSKOG/HRVATSKOG/SRPSKOG JEZIKA

Predstavljena u ParizuUd`benik ~iji su autori profesori Paul-Louis Thomas, {ef katedre za slavistiku na Sorboni, i Vladimir Osipov, profesor saINALCO-a, namijenjena je frankofonskim studentima na{ih jezika

Predsta va “Bo ja krvi i ilo va~e”, nakon uspje{ne bugo janske premi-

jere, danas }e biti odigrana i urebinju. Ri je~ je o predsta vi ko ja

je ra|ena prema tek stu VahidaDurako vi}a, u reì ji @eljka Milo{e-

vi}a, a nastala je kao koprodukci- ja eatra Fedra iz Bugojna i Kultur-

ne scene Male stvari iz rebinja. Ra-di se o originalnom bosanskoher-cego va~kom proizvodu, pisac je izBosne, redatelj iz Hercego vine, a upredsta vi igra ju bh. glumci: AmelUgarak, Jasmina Mla}o, Vesna\uri}, Sanel Ugarak, Suad Velagi},Jusuf Hozi} Caci i Ermina Musi}.

Izvo|enje i nastanak ove predsta ve ne bi bio mogu} bez velikepodr{ke ameri~ke ambasade uSara je vu, a pomo} su pruìle i lokalne za jednice, kao i Kulturno-sportski centar Bugojno.

Predsta va je ra|ena prema tekstu ko ji je 2010. uvr{ten u konku-

renci ju tri najbolja doma}a dram- ska tek sta na za jedni~kom kon- kursu MESS-a i Inici jati ve mladihza ljudska pra va iz Beograda. Nakonkursu BH radi ja 1 progla{en jenajboljim dramskim tek stom uBiH za 2011. Probe na predsta vipod voditeljstvom i uz koordina-

ci ju trebinjskog reditelja @eljkaMilo{e vi}a ra|ene su u rebinjui Bugojnu od juna do kra ja augu-sta. Nakon trebinjske premi jerepredsta va }e se izvoditi u jo{ {estgrado va BiH, a nakon toga ponovo igra u Bugojnu i rebinju.

Mr. S.

Premijera u Trebinju

Boja krvi i ilova~e

Premijera komedije

Aplauz za“Cosa nostru”Minka Muf ti} i Belma Ko{uti} nasmi ja-

le su publiku igra ju}i u premi jernoj izvedbikomedi je “Cosa nostra”, na sceni Centra zakulturu Sara je vo. Publika je u i vala, jer je

“Cosa nostra” duho vita pri~a o dvi je ene koje se susre}u u nesvakida{njem ambi jen-tu i zaklju~u ju da su u ljuba vnom trokutu s

jednim mu{karcem... Prva repriza ove sjaj-

ne komedi je bit }e 19. oktobra u 20 sati uCentru za kulturu Sara je vo (Jeli}e va 1).Predsta va je nastala u koprodukci ji Udru-ènja umjetni~ka grupa Satya i Centra zakulturu Sara je vo. Saradnici su bili: Mari je-la Margeta-Ha{imbego vi}, Mirela repani},Edita Hajrulaho vi} i Adis Omero vi}.

êtiri varijante na diplomiPored srpskog i hrvatskog jezika, ove dvi je uva-

ène instituci je uvele su naziv i bosanski jezik 1996,

odmah posli je potpisivanja Dejtonskog sporazu-

ma. Naziv crnogorski jezik uveden je posli je pro-

gla{avanja nezavisnosti Crne Gore 2007/2008. Pre-

ma ri je~ima lektorice za bosanski jezik na Sorbon-

ni Azre Sadikovi} - Cakrama, za svaki jezik je an-

gaòvan lektor, tj. vi{i lektor, ko jem je to mater-

nji jezik. Na Sorbonni ima stotinjak studenata, me|u

ko jim je 30 ~i ji je izborni predmet BCMS. Sva su

predavanja za jedni~ka, s tim {to posto je lektori za

sve govorne vari jante i svako po{tu je svo ju. Od stu-

denata se traì da po{tu ju sve ~etiri, da ih razu-

mi ju, a koriste onu ko ju izaberu ili ko ju ve} poz-

na ju. Na diplomi im pi{u sve ~etiri vari jante.

- Sa studentima po~injemo pri~ati odmah na

prvoj godini, koliko je mogu}e, naravno, jer je

te{ko za po~etnike. Za pisano i usmeno izraà-

vanje ve}inom koristim bh. {tampu i dr. medi-

je, a za gramati~ke vje`be sve tek stove ko ji mo-

gu pomo}i - knjièvnost, {tampa, reklame, sli-

kovnice, kaè Azra Sadikovi} - Cakrama.



KULTURAOSLOBO\ENJE nedjelja,14.oktobar/listopad 2012. 21

U organizaci ji Me|unarodnegaleri je portreta Tuzla i Op}ineTuzla, a po vodom Dana oslobo|enja Tuzle, u prostorima ovegaleri je postav ljena je stalna po-stav ka portreta Josipa Broza Tita,ra|ena rukom i kistom najboljihumjetnika sa svih prostora biv {eJugosla vi je, {to je nasta jala u ra-znim razdobljima 20. stolje}a.Izlo`bi su prisustvo vali gra|ani

svih generaci ja. Pjesme o Tituko je su se orile Galeri jom i portreti ko ji su krasili zido ve du` cijelog prostora, ~inili su posebanambi jent.

Tolerancija- Na organizo vanju izlo`be ra-

dilo se dvi je godine i ona }e bitistalna galerijska postav ka. Izlo`baima kulturni, umjetni~ki i histo-rijski zna~aj, te oslika va na simbo- li~an izraz, tuzlanski na~in ì vo-ta, ko ji se ogleda u toleranci ji i antia{izmu, rekao je direktorMe|unarodne galeri je portretaDènan Jusuo vi}.

- Jako je va`no njego vati antia-

{isti~ku tradici ju, a Tuzla to ~ini. Mispa jamo dvi je tradici je i nasto jimoih njego vati. Jedna je velika anti-a{isti~ka, a druga je velika liko vnatradici ja. To ~inimo kroz izlo`bu Ti- to vih portreta, jer su portrete radili naj ve}i umjetnici onoga vremena, istakao je na~elnik Op}ineTuzla Jasmin Imamo vi}.

Na izlo`bi se nalaze djela iz1947, kada su Tita portretirali Ga- bri jel Stupica i Ismet Mu jezino vi},dok su iz kasni jeg perioda djelaOmera Mu jadì}a i Saeta Zeca,zatim kolekci ja Tito vih slika ko ju

je uradilo 13 slikara i kipara 1. i 2.aprila 1977. u Bugojnu.

- Zbirka djela zauzima posebno

kulturolo{ko mjesto, kazao je au-tor postav ke slikar Ismar Mu je-zino vi}, ko ji je naglasio posebanzna~aj dvi je slike ko je su nastaleposli je Drugog svjetskog rata1947, {to je bilo prvo portretira-nje Josipa Broza Tita.

- To su slike ko je ima ju liko vnu vri jednost, ali i historijsku. Uovoj kolekci ji imamo i djela je-dnog Tuzlaka, ali na izlo`bi surado vi poznatih slikara: IsmetaMu jezino vi}a, Antuna Augus-tin~i}a, Boìdara Jakca, Gabri-

jela Stupice, Omera Mu jadì}a,Saeta Zeca, Milo{a Gvozdeno-

vi}a, Mi{e Pengo va, Ljube Laha,Maria Mikuli}a, Me vludinaEkme~i}a, Salima Obrali}a, Mer- sada Berbera... dodao je Mu je-

zino vi}.Za{tita zbirke

O zna~enju ove postav ke go vori podatak da je Me|unarodnagaleri ja portreta Tuzla podni jelaaplikaci ju Komisi ji za o~u vanje

nacionalnih spomenika BiH ka-ko bi se ova jedinstvena zbirka na-{la pod za{titom drà ve.

- Ovaj }e posao vrlo brzo biti zavr{en jer postav ka zaslu u je i ve-}i zna~aj, rekao je ~lan Komisi jeza o~u vanje nacionalnih spomenika BiH, Dubrav ko Lo vre-no vi}, ko ji je prisustvo vao otvo-renju.

Nakon razgledanja izlo`be Ti- tov sin Mi{o Broz je izja vio:

- Ri jetko }ete kod nas na ja vnim

mjestima na}i portrete. Li jepo je vidjeti rado ve na jednom mje-stu, pogoto vo one ko ji su ra|eniu razli~itim razdobljima. O sa- mim slikama nemam {ta re}i,

jer su umjetnici sve rekli.D. REBI]

Nakon {to su Ars Aevi posjetili visoki du`nosnici i predsta vnici Austri je, UNESCO-a, Francuske iItali je, prostor art-depoa u Sken- deri ji u ko jem je smje{tena Kole-kci ja Ars Aevi obi{ao je ambasa-dor Gr~ke Karolos Gadis.

Generalni direktor Ars Aevi jaEn ver Hadìomerspahi} i iz vr{nadirektorica Amila Ramo vi} su

ambasadoru i gostima predsta vi-li jedinstveni koncept ormiranjaKolekci je i dugoro~nu strategi jurazvo ja pro jekta. Posebno je ista-knuta saradnja sa presti`nomgr~kom kustosicom Saniom Pa- pom ko ja u predsto je}em periodupriprema ormiranje no vog nukle-usa za Kolekci ju Ars Aevi. Na tajna~in, nakon Milana, Prata, Vene-

ci je, Ljubljane, Bolonjana, Be~a, Is-tanbula, Sara je va, Podgorice, Beo- grada i Saint Etiennea, Atina }e sepriklju~iti impresi vnoj mreìumjetnika, umjetni~kih direktorai instituci ja, u ko joj su osni va~i bu-du}eg sara jev skog muze ja. Sa velikim ponosom je prezentirana ikontinuirana saradnja sa gr~ko-itali janskim umjetnikom Janni-

som Kounellisom, jednim od na j-uticajni jih umjetnika u histori ji sa- vremene umjetnosti i jednim odosni va~a Kolekci je, ~i ju je velikuizlo`bu Ars Aevi uprili~io 2004. usara jev skoj Vi je}nici. AmbasadorGadis izrazio je veliki interes za saradnju izme|u Ars Aevi ja i njego- ve zemlje za razvoj Kolekci je.

Mr. S.

Kolekcija Ars Aevi

POSJETA GR^KOGAMBASADORA

Ambasada [pani je organizira XIciklus {panske kinematograf jeko ji }e se odr ati od 18. do 23. ok-tobra. Pro jekci je }e se odr a vati u20 sati u kinu Meeting Point, a ulaz

je slobodan. U toku sedmice }e se

prikazati flmo vi: “Tierra” (JulioMedem, 1996), “El viaje a ningu-na parte” (Fernando Fernán Gó-mez, 1986), “Placido” (Luis Gar-cía Berlanga, 1961), “Camino”(Ja vier Fesser, 2008), “El sol delmembrillo” (Victor Erice, 1992) i“Viridiana” (Luis Buñel, 1961).

Filmo vi }e se prikazati u origi-nalnoj verzi ji sa titlo vima na bo- sanskom/hrvatskom/srpskom iengleskom jeziku. Nakon prvepro jekci je flma “Zemlja”, 18. ok-tobra, bit }e organizo van koktel.

Mr. S.

[EST FILMOVA

Ciklus {panske kinematografije

STALNA POSTAVKA U ME\UNARODNOJ GALERIJI PORTRETA TUZLA

TITO u djelima

likovnih umjetnikaIzloèni su portreti koje su uradili poznati slikari: Ismet Mujezinovi},Antun Augustin~i}, Boìdar Jakac, Gabrijel Stupica, Omer Mujadì},Safet Zec, Milo{ Gvozdenovi}, Mi{o Pengov, Ljubo Lah, Mario Mikuli},Mevludin Ekme~i}, Salim Obrali}, Mersad Berber...



Vo{tana figura slavne pjeva~ice

Muzi~ka saradnjaBalkanErosa i Dunje Fazli}

Spoj mladosti, country muzike i sa vr{enogènskog vokala pokazao se kao dobitnakombinaci ja. Ri je~ je o bendu iz Zenice Ha-

ris Abdagi} & BalkanEros ko ji su snimili du-et s talento vanom Sarajkom Dunjom Fazli}za pjesmu "Preri ja". Numera ko ja je nastalau okviru uspje{ne saradnje s producentom\ani jem Per vanom sadrì elemente coun-try muzike i sa vr{eno se uklapa u {aroliki stil- ski izraz BalkanErosa, pot vr|uju}i njihov zanimlji vi slogan "La Musique Speaks Tutto Lin-

guae" (Muzika go vori sve jezike).Spot za "Preri ju" trenutno je u azi postpro-

dukci je.

- Ovaj spot, kao i manje-vi{e sve drugo, radili smo u vlastitoj produkci ji. Snimanje jeproteklo u veseloj atmoseri. Dunja Fazli},osim {to dobro pje va, dokazala je i da je prava ra ja, rekao je Almin Redèpo vi}, klarine-tista i no vi ~lan BalkanErosa. Spot je snimanu prostorima Tr`nog centra "Dànano vi}" uZenici.

U stilu Kleopatre, popularna Madonna je nastupila u polu vremenu Superbowla,{to je izazvalo mnoge komentare i analize

njenog nastupa. Madon nin nastup }e os-tati zabiljeèn na mnogim videosnimcimai otograf jama, a naprav ljena je i vo{tanafgura ko ja prikazu je ovu pop-di vu tokomnastupa.

Me|utim, ne{to tu ipak ne {tima jer f- gura izgleda kao Madonna pri je 20-ak godina. Pje va~ica ko ja je prodala vi{e od

300 miliona nosa~a zvuka {irom svi jeta po-stala je i mnogo mla|a, zagla|enog lica ibez bora zahvalju ju}i autorima statue u

muze ju Madame Tussauds. Figura je po-stav ljena u muze ju u Las Vegasu pored ve}posto je}ih fgura muzi~kih i flmskih zvijezda, poput Lady Gage, Gwen Steani, Mic- haela Jacksona, Fergie i Britney Spears.

Jo{ se ne zna ho}e li Madonna posjetitisvo ju fguru kada u okviru turne je MDNAbude pje vala u Las Vegasu.

SCENA OSLOBO\ENJEnedjelja,14.oktobar/listopad 2012.22

Madonna mla|a20 godina

Snimili duet za pjesmu "Prerija"

Na{a pjeva~ica odu{evila Portugalce

Maja Milinkovi} osvaja LisabonNakon {to je snimila prvi ado

u BiH pod nazi vom “Tudo isto eado” i nakon niza uspje{nihkoncarata ado-muzike odrà-nih ove godine u Sara je vu, na{amlada pje va~ica Ma ja Milinko vi}a.k.a. Simonelli bila je u petna-estodne vnoj posjeti Portugalu.Ma ja se odlu~ila posjetiti gla vnigrad Portugala Lisabon, gdje je,kako kaè, oti{la da “prona|e

svoj ado”. Poznato je da je Lisa-bon mjesto ro|enja ado-muzikei mjesto gdje ado i dalje “ì vi”svaki dan, gdje se svakodne vnosvira i pje va u mnogobrojnimpopularnim Casas do Fado (Fa-do ku}ama).

Slijedila je svoj san

- U Lisabonu su bili odu{ev lje-ni sa mnom i sa mo jim adom, a

posebno ~injenicom da sam do-{la ~ak iz Sara je va da se boljeupoznam sa adom, kaè Milin-ko vi}. Mlada adistkinja Ana Ro-que ni je krila odu{ev ljen je Ma ji-nim izvedbama.

- Impresionirana sam Ma ji-nom stra{}u za adom i njenomhrabro{}u da do|e ov dje, sli jedisvoj san i poku{a ne{to no vo pogoto vo nakon {to sam vidjela da

je u Bosni i Hercego vini veomapoznata li~nost. To je za nas velika ~ast. Tako|er sam impresi-onirana Ma jinim pje vanjem i izgo varanjem ri je~i jer se skorouop}e ne osjeti da je stranac. Si- gurno je da se treba vratiti u Por- tugal jer se za nju ov dje otvara jumnoga vrata, rekla je Roque urazgo voru sa Anom Lo vako vi},no vinarkom, ko ja je pratila na{uMa ju na ovom puto vanju.

Nastupa u Tasca do Chico

Nakon {to je pje vala u nekoli-ko ado-ku}a u ~u venim kvarto-

vima Lisabona - Bairo Alto i Al- ama ko ji su koli jev ka ado-mu-

zike Ma ja je pozvana kao speci- jalni gost u popularnu ku}u Ta-sca do Chico/Ta{ka do [iko naprosla vu godi{njice braka Mari-zinog menadèra i njego ve su- pruge, gdje je u duetu sa Mari-zom, trenutno najpopularni jomzvi jezdom ado-muzike pje valapoznati ado “Loucura”.

- Prvo sam mislila da je neka{ala, ali ubrzo sam se uvjerila dani je. Za mene je bila velika ~astpje vati sa tako velikom di vom kaosto je Mariza. Imala sam velikutremu i srce mi je lupalo kao daprvi put u ì votu pje vam, rekla je

Ma ja nakon nastupa u Tasca doChico, kultnom ado mjestu ko-

je je nezaobilazna stanica za sveone ko ji èle doì vjeti istinskiLisabon i prona}i pra vi ado.

- Mariza ri jetko pje va sa drugim adistima. To {to je pje vala saMa jom je velika stvar i zaista ne-{to zna~i. Ma ja moè biti pono-sna jer je njen dolazak ov dje kodnas bio pra vo iznena|enje i otkri-}e. O~eku jemo njen skori povratak, rekao je Francisko Guer-rairo Tenazinh, dobar pozna va-lac ada i starosjedilac u Bairo Al-to i Alami. A. L.

Maja moè biti ponosna jer je njen dolazak u Portugal bio pravo iznena|enjei otkri}e, rekao je Francisko Guerrairo Tenazinh, dobar poznavalac fada



24 14. oktobar / listopad 2012.Nedjelja

Nekoliko na~ina kakoda uìvate u prvim

danima jeseni

Zaba vno ljeto ko je smo pro veli u pokretu, odmaranjem na moru ili kod ku-

}e i uì vanjem u suncu samo su odjed-nom zami jenili jesen, svakodne vica iner viranja, gu`ve na cesti, tram va ju, po-{ti… Vri jeme je da ljetne uspomene zami jenimo no vim dogodov {tinama i uì-

vamo u jeseni i njenim ~arima.[oping Iako nas je mo`da i ljeto malo fnan-

sijski iscrpilo, nema veze. Jesen je no vipo~etak, a no ve po~etke volimo jer voli-mo biti svjeì. Tako se moramo baciti i umalu kupo vinu, uzeti sebi nekoliko da-na antistresne terapi je hodanja po du}a-nima s pri jateljicama. Iako }ete ku}i od-ni jeti tek nekoliko komada, briga vas, is-probajte {ta god vam se svidi. Ionako znamo da kupimo tek polo vicu od onoga {toisprobamo, a statistike kazu ju, volimo is-proba vati.

Nara vno, moète sli jediti jesensketrendo ve, biti pra va retro-dama, poklo-niti sebi poneki komad odje}e leopard-uzorka ili ostati vjerni minimalisti~komstilu. Poklonite sebi i neki komad naki-ta, ne{to vredni je ili biùteri ju, tek toli-ko da se razveselite. Va`no je, ipak, ne kupiti svaku glupost i ku}i oti}i s komadi-ma ko je }ete i nositi.

Posljednje kafe na terasamaBudu}i da nismo jedni od onih ko ji }e

se usred zime pra viti da je najtopli ji danprolje}a i cvokotati na {tra ti, sada je vrijeme da uì vamo u posljednjim zracimasunca. Nema ve}eg uìtka do kae poslije {opinga. Pri jateljicu pod ruku i uì vaj-

te na terasama kaf}a ili uzmite kau zaponi jeti i pra vac {etnja, odnosno najbli-ì park. Grad je ìv, sva{ta se doga|a, uì-

vajte druè}i se s pri jateljima ili se na- smijte nekom simpati~nom modnompoku{a ju.

Bacite se na ure|ivanje stanaPromjene su super, promjene volimo

jer nam da ju osje}aj svjeìne i no vog. Vo- limo osjetiti kako smo ne{to promi jeni-li nabolje i uì vati u tome. Tako volimoi preure|ivati stan. Ne moramo se ba{ baciti na generalku, osim ako ni je planira-na, jer ru{enje zido va i mi jenjan je plo~i-

ca pri je }e nas izbaciti iz takta nego {to}e nam biti uìtak, no male promjenemoèmo na~initi u nekoliko sati i no vi izgled stana je tu. Posa vjetujte se s pri ja-teljicom ili mamom, nabacite ko ji jesenski detalj, moète i prebo jiti neki zid ili ljetne lanene prekri va~e zami jeniti topli jim

jesenskim, poigrajte se bo jama i - utopli- li ste dom jesenskim detaljima.

Upi{ite se na neki kurs ili po~nite vje-`bati

Radilo se o jezicima, uì vate li u slikanjuili volite kuhati, razmislite i o kursu. Jesen

je vri jeme kada kre}u upisi, treba razmi-sliti o tome kako biste mogli nadograditisvo ja znanja ili u i vati u no voj akti vnosti, pado sljede}eg ljeta mo`da budete pra vi ek -spert u nekom no vom podru~ju ili super ft.

Ni je mo`da toliko do toga da kod ku-}e sami ne znate, naprimjer, kuhati, aliosje}aj da jednom sedmi~no idete na ne-ki kurs, gdje vas ~eka nekoliko fnih novih lica, i promjena okruènja zaistaispunja va ju. Kao i no va znanja.

Razmislite o no vogodi{njim poklo-nima

Ne, ovo ni je slu`bena na ja va No vegodine u medi jima… I ne, ni je vri jeme dapo~nete mani jakalno {tedjeti i ne suge-ri{emo da za poklone treba puno nov ca.

Ba{ nasuprot tome, umjesto da se sed-micu dana pri je praznika opet na|ete u

jurnja vi, da jednosta vno otr~ite u du}ani svima kupite prvu sitnicu na ko ju ste nai-{li, jer niste mogli na}i ono za {to znate dabi se va{oj porodici i pri jateljima svidje-lo, ovaj put podsje}amo na vri jeme. Po-~nite pomalo gledati {to bi se kome svi- djelo i {ta kome treba i oba vite {oping, akotreba, i u oktobru. Ili na~inite poklone sa-mi. Va`no je pokazati da ste razmi{ljali, ta-da su pokloni najbolji. A vi }ete biti bezstresa sedmicu pri je praznika.

Sadìda VITE[KI] - MAJSTOROVI]

Na Jahorini u hotelu Vu~ko neda vno je odràn okrugli sto o temi “@i votna sre- dina u globalnim promjenama, stanje,trendo vi, konsekvence”. Okrugli sto jeodràn u okviru {estog Me|unarodnogflmskog esti vala, ~i ja je ovogodi{nja te-ma Kulturna i prirodna ba{tina - ekolo-gi ja i turizam. U okviru Festi vala prika-zana su 42 ekolo{ka flma, 12 kratkih

promoti vnih flmo va i 25 turisti~kih flmo va iz 22 zemlje.

VODE NAJOSJETLJIVIJEPrisutne je pozdra vio Ratko Orozo vi},

umje tni~ki direktor Jahorina Film Festi- vala. Moderator, akademik SulejmanRedì} je u svom go voru istakao kako seBiH sa po vr{inom od 52.000 kvadra-tnih kilometara i ~ak 5.000 vrsta vi{ih biljaka svrsta va u sami vrh Evrope. Skrenuo

je pa`nju da je Zemlja u posljednjih 50godina doì vjela niz promjena, vi{e ne-go u proteklom periodu. Veliku zahval-nost, naglasio je akademik Redì}, svi jetdugu je Rachel Carson, ko ja je 1962. godine obja vila knjigu “Silent spring”, te AlGoru, ko ji je obja vio dvi je knjige: “Zemlja

u ra vnoteì” i “Neugodna istina”, od ko- jih je jedna flmo vana. Za svo je zalaga-nje u o~u vanju ekologi je Al Gor je dobioNobelo vu nagradu.

Akademik Redì} je istakao da su vo- deni sistemi na josjetlji vi ji na te promjene i na veo primjere Trebi{njice i vo- dopada na Pi vi pozvav {i flmske umjet-nike da i o tome snime flmo ve.

Akademik Ljubomir Berbero vi} skrenuo je pa`nju na to koliko je raznih ì vo-

tnih oblasti obuhva}eno globalizaci- jom: ì votna okolina, dru{tvo, kultura,

ekonomi ja, politika. Istakao je da eko- nomska kriza postav lja pitanja ko ja nema ju granice, ali i to da se ona ne moèpratiti bez nau~nog istraì vanja. U zem-ljama razvi jenog Zapada ì vi 20 postostano vnika, a oni raspolaù sa 55 postoistraì va~kih kadro va, dok u nerazvi je-nim zemljama i vi 80 posto stano vnika,a raspolaù sa 45 posto istraì va~kihkadro va. To dalje produblju je jaz izme|urazvi jenog i nerazvi jenog svi jeta.

U POSJETI Okrugli sto ”KulturnZIVOT PLUS

BiH se povr{inom od 52.000 kvadratnihkilometara i ~ak 5.000 vrsta vi{ih biljaka

svrstava u sami vrh EvropeZemlja u

Jesen je novipo~etak

Prisutni na okruglom stolu

Akademik Sulejman Redì} sagran~icama jahorinskog javora



25Nedjelja 14. oktobar / listopad 2012.

Klimatolog @eljko Majstoro vi}, u svomizlaganju istakao je posljedice klimatskihpromjena na podru~je na{e zemlje. Evi-dentan je trend porasta srednje godi{njetemperature za 0,9 stepeni C za 100 go-dina, dok suma pada vina pokazu je bla-gi trend porasta, ali raspored tih pada-vina je sve nepo voljni ji. S jedne strane,imamo velike intenzitete pada vina ukra}im vremenskim inter valima, a sdruge sve duè periode su{e. U poslje-

dnjih desetak godina imamo bezbroj no-vih rekorda u visini temperature, pada-vinama i ostalim meteorolo{kim para-metrima. ako je 2010. bila jedna od naj-ki{ni jih, a 2011. jedna od najsu{ni jih uposljednjih 120 godina. Ove godineimali smo stogodi{nje rekorde u pada-vinama u ebruaru i ma ju, te najtopli jeljeto i jednu od naj ve}ih su{a otkako sevr{e mjerenja. Ove promjene ima ju ve-like posljedice na ljude, kao i ljudske dje-

latnosti ko je za vise od vremena, te i nasav ostali ì vi svi jet.

ZA[TITA OKOLI[ASaet Harbinja, direktor Fonda za za-{titu okoli{a FBiH, go vorio je o zna~a juza{tite okoli{a, te odrì vom razvo ju i tu-rizmu u na{oj zemlji. Istakao je va`nostrada sa mladima, ekolo{kim sekci jama,planinarima na razvo ju ekolo{ke svi je-sti. Ovaj ond da je fnansijsku podr{kupro jektima ko ji ima ju cilj pobolj{an je ì-

votne sredine. Obuhva}a djelatnosti u vezi sa prikupljan jem sredsta va, po ti-canjem i fnansiranjem priprema, pro- vedbi i razvo ja programa, pro jekata i os-tvari vanja akti vnosti u podru~ju o~u va-nja, odrì vog kori{tenja, za{tite i unapre|enja stanja okoli{a i kori{tenja ob-nov lji vih izvora energi je. ako|e je istakao potrebu pobolj{an ja zakonske regu-

lati ve u podru~ju za{tite okoli{a.Zaklju~eno je da flm i druga podru-

~ja umjetnosti mogu na}i teme za svo- ja ostvarenja iz oblasti ko je su tretiraneu izlaganjima na ovom okruglom stolu.

prirodna ba{tina” na Jahorini

Priredila: M. RAKONJAC

Santorini, poznat kao iTira, jedan je od najlje-p{ih gr~kih otoka, a smje-{ten je u ju`nom Egej- skom moru, 200 km jugoisto~no od gr~kog kop-

na, te pripada skupini Ci- klada. Otok ko ji je prakti-~ki kaldera, dana{nji izgled dugu je erupci ji vulka- na. Otok je mjesto jedne odnaj ve}ih zabiljeènih erupci ja u ljudskoj po vi jesti, tzv.minojske erupci je. a seerupci ja dogo-dila pribl i`no1600. pr. Kr. ka-da je na Kreticvjetala minoj-ska ci vilizaci ja.Druge legendepak go vore da

je na podru~judana{njeg San-

torini ja bila mo-`da ~ak i dre- vna, ali (nikad

dokazana) Atlantida, prenosi svi jeto-konas.net.

Santorini je poznat po svo jim crnimplaàma mastalim vulkanskim ek splo-zi jama, ali crveni po jas pi jeska uistinu

odu{ev lja va. Iz daljine plitka voda izgleda kao krv. Crvena plaà se nalazi uoblasti Akrotiri. Kombinaci ja crvenebo je pi jeska i sti jena nastalih od la ve ikristalno ~iste pla ve bo je mora da je izuzetan doìv ljaj ove di vne prirode.

ZANIMLJIVOSTI:NAJLJEP[I GR^KI OTOK

Crvena plaà -SantoriniKombinacija crvene boje pijeska i stijena

nastalih od lave i kristalno ~iste plave boje moradaje izuzetan doìvljaj

avnoteì

F o t o : H a v e s m t h

Moderator sa ostalim izlaga~ima

Safet Harbinja, direktor Fonda za

za{titu okoli{a FBiH




Razgovarao:Dragan MARJANOVI]

Beetho veno va Appasi-onatra, stara glazbena tema,s kla vira sa slaba{no osvi je-tljene pozornice ispunja vala

je mrak prazne velike dvora-

ne u mostarskoj Kosa~i. Sje- dio sam u svjeìni tame i slu-{ao s u itkom to sjajno i jedin- stveno emoti vno muziciranjekrhke dje vojke, ko ja mi je iz- gledala kao sama na svi jetu.Dugo joj je trebalo da meprimi jeti. Tu vje`ba danima.Osje}ao sam stano vito grizo- du{je prema glazbenici zako ju nikada nisam ~uo, nitisam ju ikada vidio, tako dasam njezin koncert proljetosu Mostaru, na Mostarskomprolje}u doì vio kao {amarneizlje~i voj no vinarskoj ne- oba vi je{tenosti, s kakvompak problema ni je imao pro-

ducent Festi vala, direktor ZGflharmoni je Miljenko Pulji},ko ji ju je pozvao na Festi val,da bismo jo{ jednom moglisvjedo~iti tu`noj ~injenici danam djeca mogu do}i u domo vinu tek kada ih prisvo jei posvo je daleke pozornicesvi jeta.

SVIRANJE ISTRA@UJEO ~emu razmi{ljatedok svirate, publike ne-ma, tama je, a Vi ste

predani kao da koncertri-rate pred prepunom Berlin- skom operom?

- To za mene ni je jedina dimenzi ja, ta komunikaci ja sapublikom, kada sviram i ka-da sam sama, onda sam duboko svjesna toga da samsama i isto je kao da je dvora- na puna. Drìm to poziti-

vnim. Kad vje bam neku klasi~nu temu, a svaka od njihne bi bila klasi~na da je ne ka- rakterizira ju posebni, vrsnistandardi ko ji podrazumi je-

va ju razne razloge za njenonasta janje, pa one tako ~ineono {to zo vemo standardnimklasi~nim repertoarom, prepunom sadrà ja, tema i ide- ja ko je nude nepobro ji ve mo-gu}nosti interpretaci ja svakeglazbene teme ponaosob,zato mi je naj va`ni je da samu komunikaci ji s temom ko-

ju izvodim na kla viru jer publika je kolateralnim svjedo-kom, i za samo muziciranjeni je naj va`ni ja, ali za nastu-

pe jeste jer sviranjem istraù- jem, tragam, nasto jim proni-knuti one istinske, po~etnerazloge ko ji se ni~im nego sviranjem ne da ju izraziti, niti ri-

je~ju niti slikom. To publikaraspozna je, uvi|a i razli~itonas vrednu je. Glazba je u to-me posebna, jer da biste po- nudili svo ju verzi ju onoga{to mislite da je skladateljmislio kad ju je stvarao, nemoète se osloniti tek na su-he podatke iz nota, nipo{to;sadràj i smisao svake kom- pozici je glazbeniku predstavlja tek tre}inu u notama, a svedrugo je u posebnim inter-pretacijskim shva}anjima ipoimanjima glazbenika i za-to nitko od nas, koliko godnas u svi jetu ima, istoj glazbe- noj temi ne prilazi na isti na-~in, jer svi druk~i je razmi{lja-mo o skladatelje vim razlozi-ma za pisanje glazbenogadjela. Jer se glazba ne da za- pisati kao egzak tna orma,to onda ne bi bilo tako anta-sti~no niti bi glazbenici bili ta-ko odu{ev ljeni njezinimizvo|enjem, jer svi bismo juisto izvodili. Note nisu do vo-ljne, naj va`ni ji je vlastiti putko jim idem dok tragam za ra-zlozima starih majstora. Mo- ram znati u kakvim je okolno-stima i vio, gdje je bio i {to jeradio, u kakvom okruènju,kakve su bile prilike oko njega, je li bio sretan ili ni je, je libio gladan, zaljubljen, ma osvemu razmi{ljam. Kad izvo-dim neku temu, s njezinimautorom sam u jakoj virtual-noj vezi, on je u mo joj svi jes-ti, i stolje}a ko ja nas razdva-

ja ju ne predstav lja ju mi problem. I svako mo je izvo|enjenasto janje je da u|em u njego vo stanje svi jesti i odsviramsvo ju verzi ju nota nastalih umo joj verzi ji stanja njego vesvi jesti.

Premda ste Hercegov -ka, kada ste na ovimstranama na roditelj-

skoj adresi ste u Mostaru, notek pro{le godine Vas jegrad djelomice otkrio. Ima- li ste koncert na Mostar-skom prolje}u... I ovaj raz-

go vor vlastiti je poku{aj is-prav ke te neprav de. Osje}a-te li se strankinjom ov dje ilise takvom osje}ate u Slo ve-ni ji, u ko joj ste profesional-no udomljeni, ili mo`da uNjema~koj, u ko joj trenu-

ta~no i vite? Uop}e, moè lise glazbenik ko ji gradi svjet- sku kari jeru igdje osje}atistrancem?

- Nigdje se ne osje}amstrankinjom. Nakon svih se- lidbi i ljudi ko je sam upozna- la, nemam pra vo na taj osje-}aj. Ljudi su svuda isti, samo

je kultura malo razli~ita, od-nosi u komunikaci ji su dru-k~i ji, ali ~o vjek si svugdjemoè stvoriti svoj krug ljudi ina}i se doma. Zna~i, va`no jepoku{ati pribli iti se tim ljudima i njiho voj kulturi, upo-znati i njih i nju, jer i glazbako ju sviram dolazi iz tih kultura i ona je spona izme|umene i ci jeloga svi jeta. Takose, pribli a va ju}i nekoj kulturi, pribli a vam i glazbi ko ju jeona iznjedrila. Tako sada i-

vim i u i vam u i votu i svira-nju i u ljudima u Njema~koj.Ne, ne... nemam osje}aj ne- pripadnosti gdje god da senalazim, osobito ne u zemljama i me|u narodima otkudasu ponikli veliki skladatelji.Nara vno, kada do|em u Mo-star, onda je osje}aj apsolutnepripadnosti tu, kao da imamdvanaest godina i idem uosno vnu {kolu, kao da se ni-{ta ni je dogodilo u me|u vre-menu, kao da ni jedan dan ni-

je pro{ao u me|u vremenu,no to je normalno u kruguobitelji i bila bih tu`na kadabi me taj osje}aj pripadnos-ti napustio, imam osje}aj pripadnosti ko ji ne uklju~u jeosje}aj nepripadanja dru- gdje.

EUROPSKI DUOOpi{ite nam malo taj Va{ trenuta~ni, njema-~ki krug. I osobni i gla-

zbeni, ali i institucionalni,ko jih za jedni~ki ambi jentì vite posljednje vri jeme.

- Da... @i vim u Frankurtuu posljednje vri jeme. U ma-ster-klasi sam nju jor{kog proesora Le va Natochennya,ko ji je Rus. Tu sam dvi je godine, prethodno sam i vjelau Düsseldoru i Essenu. Pra-kti~ki sam europski dio dua sameri~kom pri jateljicom i

vrhunskom violinisticomRachhele Hunt. Trenuta~nomi je naj va`ni ji rad sa proe-sorom, sviranje je stalno u~e-nje, a moj proesor je jedanod najcjenjeni jih pedagogakla vira dana{njice i nasto-

@eljka Mandari}, pijanis

Moji roditeljiMostarka koja je pre{la trnoviti put glazbenoguspjeha, pripremaju}i se za nastupe kazuje kako

sviranjem istraùje, traga, nastoji proniknutiistinske, po~etne razloge koji se ni~im nego

sviranjem ne daju izraziti, niti rije~ju niti slikom. Topublika raspoznaje, uvi|a i razli~ito vrednuje




ca

podnijeli su uàsnu `rtvujim se maksimalno posvetiti toj ri-jetkoj prilici za napredo vanje snjim. Rad s njim vri jedan je promje-ne bilo ko je adrese u svi jetu, a na ko-joj i vi on. Njego va klasa je ne vje-ro jatna, svi njezini ~lano vi ve} ima-ju ugo vore sa najpoznati jim produ-kcijskim ku}ama svi jeta.

Jeste li u BiH nastupali igdjedrugdje, osim u Mostaru?

- Jesam, u Sara je vu 2007.godine, na esti valu ko jega je orga-nizirao UNESCO. Predstav ljala samSlo veni ju! Tada sam studirala uLjubljani i bilo mi je mo`da ironi-~no: ja ro|ena Mostarka i Herce-gov ka, u gla vnom gradu BiH sviramkao Slo venka. Ali takav je ì vot.Slo veni ja je na to natjecanje slaladvo je mladih i, osim ovog komi~nogosje}anja, ljudski je re}i da mi je bi-la velika ~ast da su u Sara je vo posla-li mene, curu ko ja studira kod njihtek tri godine. A, da ni je bilo toga, neznam kad bih vidjela Sara je vo, ta-da mi je bilo prvi put. Mo ji puto vivode predaleko. Uop}e, nemamosje}aj isklju~i ve nacionalne pripa-dnosti niti odsutnosti, ne, meni jenormalno osje}ati se i Slo venkom.Neda vno sam nastupila i uMe|ugor ju, s bratom Antom, ko jistudira gitaru na Akademi ji u Mo-staru.

Sje}ate li se prvog kontakta skla virom?

- Kako ne! Ali, to ni je bilo ov-dje, nego u Engleskoj. I ni je bioba{ neki kontakt, osim vizualni... Ta-mo smo oti{li u ranoj azi rata u nasi bila sam jako mala. Tamo sam prviput vidjela bilo kakav glazbeni in-strument. Imala sam {est godina, ni-je bilo interneta, ni{ta {to bi mimoglo pomo}i u spozna ji klasike.Gospo|a kod ko je smo i vjeli ima-la je k}er ko ja je vje bala fautu i kla-vir. Nisam bila ljubomorna na nju,ne, ali radoznala pak jesam. Ali, nasvaki moj poku{aj prilaska kla virulady bi reagirala sa zapo vi jedi: ne di-raj to! Pa sam po~ela svirati fautu,za voljela sam i nju, mislim da je tobio poku{aj mo jih roditelja da ispu-ne mo ju radoznalost, ali preko fa-ute stalno sam promatrala taj pre-krasni kla vir. Puhala sam u malu fa-utu i mislila si: jednom }u imati svojkla vir i svirat }u bolje od gospo|inek}eri! Vje`bala sam ubita~no, a sta-ri ji brat je vje bao gitaru. Kada smose vratili, ostala je tek mogu}nost odsamo dvi je godine da ne bude pre-kasno za glazbenu {kolu. Mama jeosje}ala da stra{no elim vje`bati ido{ao je dan da se otvori ta glazbe-na {kola u bajko vitom erinu i ma-ma je odmah upisala i mene i bra-ta. Prethodne dvi je godine uop}e ni-sam kontaktirala instrument! Upi-sala sam kla vir, nara vno. Brat i ja bi-li smo me|u prvim polaznicima te{kole ko ju je utemeljio operni umje-tnik Ferdinand Zov ko. A malu fa-utu iz Londona imam doma, ~u vat}u je zauvi jek.

I onda se Va{a glazbena sud-bina po~ela vrtjeti?

- Da, tada jo{ nisam bilasvjesna su{tine klasi~ne glazbe,njezinih dimenzi ja i vri jednosti, jo{

nikada nisam bila na komornomkoncertu, i u toj {koli usred kr{a Her- cego vine, po~eli smo otkri vati svijet klasike i stjecati izobrazbu ko ja

je neophodna da bi ju se moglo razumjeti. Jer toliko toga se doga|a uklasi~noj glazbi, harmoni ja, kara-ktera, razvo ja... Trebalo je punoizobrazbe da bi se razumjela taglazba, jer u tim godinama, a i uo-p}e je to njezina svojstvenost, teè

je bilo razumjeti klasiku od ne~ega{to zo vemo popularnom glazbom.Bio je to ci jeli jedan neotkri veni svijet za mene, bogat sadrà jima toli-ko da ga i danas otkri vam kao da mu

prvi put prilazim. Va{a iskustva s otkri vanjemklasike vani? Kako vidite ta-mo{nju djecu u srazu sa kla-

sikom?- Razlika je ogromna. Ne mislim

na nadarenost, od Boga smo svi do-

bili iste mentalne mogu}nosti, ali ta-mo je druk~i ji sustav. Tamo di jetekad se rodi, ve} mu usa|uju svi jesto potrebi klasi~ne glazbene izo- brazbe. Tamo se klasi~na glazba u~ionako kako se ov dje u~i matemati-ka ili ne znam {to li ve}... Djeca ta-mo odmah dobi va ju sate za vje`ba-nje klasi~nog instrumenta, sve dotrenutka dok ne razvi ju mo} vlasti-te spozna je o klasici, i onda se njihov razvoj dalje usmjera va premaanitetu za odre|eni instrument.Ni je nu no da di jete postigne uspjehna istom instrumentu ko ji ga jeuvodio u svi jet klasike. Prva aza sva-

komu je nasto janje dru{tva, a krozinstituci je da di jete dobi je priliku ra-zvi jati koncentraci ju i eventualnisluh za klasiku. To podrazumi je vada de vedeset posto djece odlazi s roditeljima na koncerte, slu{a ju CD sklasikom, i dr im da bi i nama to tre-

bao biti primjer. Njema~ka je uve- la oba vezno klasi~no obrazo vanjeu sklopu glazbenoga predmeta. Unas bi se moglo poku{ati posti}i dabarem ove no ve generaci je dolazes roditeljima na komorne koncerte.To je nukleus budu}eg ambi jenta,i jamstvo da na ri jetkim koncertimaklasi~ne glazbe u nas dvorane nebudu toliko prazne. U tom smislusam vrlo ugodno iznena|ena esti-

valom Matice hrvatske u Mostaru,nisam o~eki vala punu dvoranuniti takvu koncentraci ju na reper-toar ko ji sam tu izvela, a naj vi{e meobrado vao broj polaznika glazbe-

nih {kola ko ji su tu bili sa svo jimproesorima. To je pra vi put, samotreba raditi na njego vom omasov -ljen ju.

Kako ste onda Vi uspjeli?- Mo ji roditelji podni jeli su

uàsnu `rtvu. Sve su podredi-

li mom uspjehu i izobrazbi mo joj imo je bra}e. Jer oba brata su vrlo na- dareni glazbenici. Sada, kada o to-me razmi{ljam, bude mi ih ào.Oni su zaposta vili vlastite i vote. Ato ne moète uvidjeti kada ste ma-li. O~eku jete da vam roditelji poma-ù. Kada porastete, tek onda viditekako je to uàsno te{ko. Oni danasì ve sa zado volj{tinom da sam uspjela, ali ci jena ko ju su oni za to pla- tili neizreci va je, i emoti vno i materi jalno. S nepunih ~etrnaest sam oti-{la na {kolo vanje u Dubro vnik. To

je bio tek po~etak puta i trnja po njemu ko jega istinski mora pro}i sva-tko tko misli uspjeti i proì vjeti i vots onim {to voli, a moj je i vot kla vir.Brat je godinu bio ondje. U {koli uêrinu i itluku su nam rekli da moramo traìti put za napredo vanje ida bi Dubro vnik trebao biti na{asljede}a posta ja. Sve jedno, unato~stra{noj krizi i neposto janju pot-pore, dru{tvene, institucionalne...mo jim roditeljima puno je zna~io tajsa vjet i mi{ljen je na{ih prethodnihpedagoga da trebamo negdje po}ii da se iz na{ega dara i upornosti ne-{to moè razviti. Njima je to zazvu-~alo kao nagrada i sve {to su nam rekli bilo je da ne brinemo. A kako ne-}emo brinuti kad znamo da nema- ju toliko. Dva puta nam je pomogaoond za nadarene “Fra Slav ko Bar- bari}” iz Me|ugor ja i prezahvalnasam im za to. Danas, kad vi{e nemam nancijskih problema znamkoliko je to tada bilo va`no. Koliko

je va no i iskustvo s mo jom mos-tarskom proesoricom Mari jomGrabo vac, ko ju vi{e nikada nisamsrela i alim zbog toga. Na}i }u na-~in, ona jo{ radi u mostarskoj Gla-zbenoj {koli.

KONCERTI [IROM SVIJETAOnda Ljubljana...?

- Nakon dolaska u Ljublja-nu nasta vila sam vje`bati do

besvi jesti, jer, a to ugla vnom znamo, telent se lako ugu{i u blatu li- jenosti. To {to je sli jedilo klasi~na

je biogra ja ispunjena napredo- vanjem, i trenuta~no uì vam rezultate napora mo jih roditelja i stalno

vje`bam. Sada sam nekoliko danau Mostaru, zakupila sam ci jeludvoranu da bih mogla svakodne-

vno i cjelodne vno vje`bati. I kadaprimam cvi je}e u New Yorku, To- ki ju ili u Frankurtu, kada se godnaklonim publici, naklonim se i`rtvi mo jih roditelja. Mo ja istinskasamostalnost dogodila se kadasam do{la i vjeti u Njema~ku, Nje- ma~ka je zemlja ko ja stra{no drìdo klasi~ne kulture, osobito glazbe,znamo njezinu glazbenu po vi jest.Ni je bila prepreka ni to {to dolazimizvan Europske uni je, sviraj, @eljka,samo sviraj i sve ostalo je dolazilosamo po sebi. Tu sam se prvi putosjetila sna`nom, do voljno da da-

lje mogu posve sama. U Essenusam dobila stipendi ju od akade-mi je, ~ak ni {kolo vanje nisam vi{emorala pla}ati, u Njema~koj uop}eposto je razne instituci je, udruge iagenci je ko je traga ju za uspje{nimglazbenicima.

Biografija koju tek ~ekaju visineMlada pi janistica @eljka Manda-

ri} ro|ena je u Mostaru pri je dvadeset {est, a ve} sa de vet godina po-~inje svirati kla vir u erinu i itlu-ku. S trinaest je jo{ igrala nogomet

s bra}om i susjedima, a sa ~etrna-est nasta vila je u~iti kla vir u Dubro- vniku. Nakon Umjetni~ke {koleLuke Sorko~e vi}a, odlazi na glaz-beno obrazo vanje na Akademi ji zaglasbo u Ljubljani u klasi pro.Hinka Haasa, zatim na FolkwangUni versität der Künste u Essenu uNjema~koj kod proesora Tilla En- gela, te je 2011. kona~no primlje-na u svjetski renomiranu klasuMeisterklasse Lev Natochenny uFrankurtu na Hochschule ür Mu- sik und Darstellende Kunst.

Dodatna usa vr{a vanja realizira namasterklassima kod proesora Fran- za Massingera, Arnula von ArnimaPa vela Gililo va, Borisa Blocha i Ar-

bo Valdma, sastav lja ju}i tako vrhun-

ski mozaik obrazo vanja za kla vir.Ubrzo }e dobiti mnoga priznanja

za svo ju umjetnost, a me|u no vi- jima su: nastupila je na esti valimaKla vier Festi val Ruhr, Piano Sum-

mit Essen, Makarsko ljeto, Mos-tarsko prolje}e, Internationale Mu- siktage Ho heim. Pro. Haas ju jeimeno vao jednom od najboljihstudenata desetlje}a na Akademi-

ji u Ljubljani, osvo jila je nagrade nahrvatskom kla virskom natjecanju2001. i 2003. godine, 2007. osva janaj vi{e priznanje Akademi je zaglasbo Ljubljana Pre{erno vu nagradu za izvedbe [ostako vic Kla virskogkoncerta No 1 sa orkestrom Akade- mi je u Slo venskoj lharmoni ji uLjubljani te u No vom Mestu, 2010.na Folkwang natjecanju osvo jila jenagradu za pi janiste, te iste godinei nagradu Lions Club Essen-

Werethina, 2012. osva ja Jubiläum-

spreis za 30. obljetnicu Internati-

onale Musiktage Ho heim, nalis-tica je Köhler Osbahr natjecanja2010, te nalistica natjecanja BSIConcours International de Mu- sique Virtuoses du utur 2010. ko-

ji je osno vala Martha Argerich.Godine 2012. pod pokro vitelj-stvom ustano ve Gallus usa vr{a va-la se na Musashino Academia Mu- sicae u Toki ju. Sa Dubro va~kimsimonijskim orkestrom je nastu-pala kao solist od 2003. godine. Usvibnju 2011. to je bilo u Kneè vomdvoru sa kla virskim koncertomNo 1 ajkov skoga, gdje je primilaodli~ne kritike, kao i poziv za dalj-n je nastupe sa tim orkestrom.Imala je recitale i koncerte u Hrvat-skoj, Slo veni ji, BiH, Njema~koj i [vi-carskoj. Godine 2007. je bila izabra- na da predstav lja Slo veni ju na Su- sretu mladih pi janista jugoisto-~ne Europe ko ji je organizirao

UNESCO.




Do veli su ga u praskozor je. Sada je zora ve} osvanula, a on je i dalje bio

tu, pri vezan za direk u i{~eki vanju.Ni je mogao da miru je. Odlu~io je damalo odspa va ne bi li se smirio, alimu san ni je padao na o~i. I glad gabi ja{e pro{la. Ni je imao volje ni za {ta.Samo da i vi. Sada, kad mu je bilo sve

jasni je da }e ga ubiti, obuzela ga je ta-ko velika elja da i vi kakvu moè daosjeti samo neko ko se upra vo spa- sao pogibelji.

Ko je mogao da mu kaè da }e i-{~a~kati onu tako da vna{nju, tolikousta jalu, tako pokopanu stvar. Ono- kad je morao da ubi je don Lupea.Ne tek tako, kako su oni iz Alime e-ljeli da predsta ve, ve} zato {to jeimao svo je razloge. Sje}ao se:

Don Lupe Tereros, gazda imanja

Puerta de Piedra, po mnogo ~emunjegov pri jatelj. A on, Hu vensioNa va, morao je da ga ubi je. Da gaubi je, jer je Rmo gazda imanja Pu-erta de Piedra i {to mu je - madapri jatelj - ipak uskratio ispa{u zanjego vu stoku.

U po~etku se sa vla|ivao samozbog dogo vora. Ali, docni je, u vri je-me su{e, gleda ju}i kako mu jedna po

jedna ì votinja lipsa va izmu~enagla|u, a don Lupe, njegov pri jatelj, idalje mu ne da tra vu sa svo jih pa{nja-ka, pro valio je ogradu i potjerao iz-mr{a vjelu stoku ka li vadama dautoli glad. To se ni je dopalo don Lu- peu, pa je naredio da se ograda pono vo zatvori. Potom je on, Hu ven-

sio Na va, opet otvorio prolaz. Tako sedanju ograda poprav ljala, a no}u pono vo pro valji vala, dok je stado stalno bilo uza samu ogradu i i{~eki va-lo: to njego vo stado ko je nikada rani je za svoga vi jeka, ni je uzaludomirisalo pa{u.

A on i don Lupe su prego varali iopet prego varali, ne mogav {i da senagode.

Sve dok don Lupe jednom ni je rekao:

- Pazi, Hu vensio, pusti{ li jo{ sa-mo jednu ì votinju na pa{njak,ubi}u ti je.

A on mu je odgo vorio:- Pazi, don Lupe, ni je mo ja kri vi-

ca {to stoka traì svo je podmirenje.

@i votinje su nedu ne. I ja }u tako, akomi ih pobi je{.I ubi mi jednog junca.To se desilo pri je trideset i pet go-

dina, u martu, a ve} u aprilu bio samu planinama bjeè}i od potjernice.Ni je mi vri jedilo ni svih deset kra vako je sam dao sudi ji, a ni hipoteka naku}u da mu se isplati kauci ja. ak ikad je od ostatka pla}eno da me neprogone, gonili su me i dalje. Zatosam do{ao da i vim sa sinom na ovojdrugoj zemlji ko ju sam imao i ko joj

je ime Palo de Venado. Sin je poras-tao i oènio se snaha-Ignasi jom i ve}osmoro djece izrodio. Tako je stvar

ve} zastar jela i, prema tome, mora dase zabora vi. Ali, sude}i po ovome, ni-

je se zabora vilo.Onda sam bio skontao da je sa nekih stotinjak pesosa sve sre|eno.Pokojni don Lupe bio je sam, imao

je enu i dva mali{ana ko ji jo{ nisubili ni prohodali. I udo vica je brzo iz- dahnula, {to kaù, od tuge. A mali-

{ane su odveli daleko, kod neke ro-dbine. Tako da, {to se njih ti~e, ni jebilo bo jazni.

Ali su ostali smatrali da treba da bu- dem progonjen i osu|en, ne bi li mezapla{ili i jo{ oplja~kali. Uvi jek kadabi neko dolazio u selo, jav ljali su mi:

- Evo stiù neki stranci, Hu vensio.

A ja sam odlazio u planinu, za vla-~io se me|u drve}e i pro vodio danehrane}i se samo biljem. Ponekadsam morao da odlazim usred no}i,

kao da me vi ja ju psi. Tako je to tra- jalo ~itav vi jek.I sad su do{li po njega, kada vi{e ni-

je o~eki vao, uzda ju}i se u ljudski zaborav; vjeru ju}i da }e mu bar posljednji dani prote}i u miru. “Bar }e mito - mislio je - starost doni jeti. Osta-

vi}e me na miru.”Sasvim se prepustio toj nadi. Za-

to ga je stalo mnogo truda da zami-sli kako,umire tako iznenadno, utim godinama, posli je silne borbe dase otarasi smrti; po{to je najbolje godine pro veo u potucanju od mjesta

do mjesta, zapla{en prepadima, tijelo mu se na kra ju svelo samo na i-la vu ko u u{tav ljenu hudim danimakada se skri vao od svakoga.

Prvi put ih je opazio u smirajdana, u onaj izbli jedjeli ~as kadasve izgleda oprljeno su{om. Pre- lazili su brazde mekanog kuku-ruzi{ta. I on je si{ao: da im kaèkako je tu po~eo da raste kuku-ruz. Ali se oni nisu zausta vili.

Vidio ih je na vri jeme. Uvi jek jeimao sre}e da sve vidi na vri jeme.

Mogao je da se skloni, da ode nanekoliko sati u planinu, dok onine pro|u, pa da zatim pono vosi|e. Na kra ju kra je va, kukuruz io-nako ne}e roditi. Bilo je ve} vrijeme da padne ki{a, a ki{a ni jepala i kukuruz je po~eo da vene.Svakako }e se sasvim sasu{iti.

Elem, ni je vri jedilo truda ni sila-ziti, zalaziti me|u te ljude kao u ne-ku rupu, da se pono vo ne iza|e.

Sada je stupao za jedno s njima, uz-drà va ju}i se da ih zamoli da ga pu-ste. Ni je im vidio lica: vidio je samo

spodobe ko je su mu prilazile ili su seodmicale od njega. A kada je progo- vorio, ni je znao da li su ga ~uli:

- Ja nikom nisam naudio - to je rekao. Ali se ni{ta ni je izmi jenilo. ini-lo se da ni jedna od ljudskih prilika ni-

je razumjela. Lica se nisu okrenulada ga pogleda ju. Ostado{e ista, kaoda su hodali u snu.

Onda je pomislio da vi{e nema{ta da kaè, da nadu valja potra-ìti na drugoj strani. Pono vo jeopustio ruke i stupio me|u prve

seoske ku}e idu}i u srediniizme|u ova ~etiri ~o vjeka, pota-mnjela od no}nog crnila.

Puko vni~e, onaj ~o vjek je ov dje.Zausta vili su se pred uskim ot-

vorom vrata. On je stao, drè}i izpo{to vanja {e{ir u rukama, ~eka-

ju}i da vidi nekog da izlazi. Aliiza{ao je samo glas:

- Ma ko ji ~o vjek? pitao je glas.- Onaj i Palo de Venada, puko vni-

~e. Naredili ste da ga do vedemo.- Pitajte ga je li nekad ì vio u

Alimi - pono vo je progo vorioglas iznutra.

_ SJ -...I P”.. .....——- Pitajte ga je li nekad ì vio u

Alimi - pono vo je progo vorio

glas iznutra.- Ej, ti! Da l’ si i vio u Alimi? - pono vio je pitanje narednik ko ji je sta- jao pred njim.

- Jesam. Kaìte puko vniku da samba{ odande. Tamo sam doneda-

vno i vio.

- Pitajte ga je li pozna vao Guada-lupe Tererosa.

- Da kaè{ jesi l’ znao GuadalupeTererosa.- Don Lupea? Jesam. Ka ite mu da

sam ga pozna vao. Ve} je umro.- Znam da je ve} umro - re~e.

I produì da go vori kao da }askasa tamo nekim, s druge strane zi-da od {a{e.

- Guadalupe Terores je bio mojotac. Kad sam odrastao i potra io ga,rekli su mi da je mrtav. A te{ko je odra-sti uz saznanje da nema ni~ega {to bi~o vjek mogao {~epati da pusti kori-

jen. Sa nama se ba{ to desilo.Kasni je sam doznao da su ga ubi-

li, isjekli, a potom mu zabili bi volji rogu stomak. Pri~ali su mi da je tako iz-drào vi{e od dva dana, a kada su ga

prona{li, u nekom potoku, jo{ uvi jek je bio u agoni ji i molio da se neko po- brine za njego vu porodicu.

Ovo se, izgleda, vremenom zaborav lja. o vjek poku{a va da zabora-

vi. Jedino se ne zaborav lja postepe-no saznanje da i dalje i vi onaj ko jeto po~inio, kljuka ju}i svo ju gnjilu du-{u iluzi jom vje~nog i vota. Njemu nebih mogao da oprostim, iako ga nepozna jem: ali ~injenica da sam sena{ao u kra ju gdje znam da taj i vi,nagoni me da okon~am s njim. Nemogu mu dopustiti da i dalje i vi. Tajni je smio ni da se rodi.

Ov dje, napolju razgo vi jetno su se~ule njego ve ri je~i, zatim je izdao na- redbu:

- Vodite ga i pri ve ite, neka semu~i iz vjesno vri jeme, a onda ga stri- jeljajte.

- Pogledajte me, puko vni~e - molio je. - Vi{e ni{ta ne vri jedim. Iona-ko }u umri jeti sam samcit, prezrenu starosti. Nemoj me ubiti!

Vodite ga! pono vio je glas iznu-tra.

- Puko vni~e, ve} sam platio. Mno- go puta sam platio. Sve su mi odu- zeli. Kaznili su me svako jako. etrd-eset godina sam pro veo skri ven kaoda sam kuàn u stalnoj groznici da}e me svakog ~asa ubiti. Ne zaslu-ù jem da ovako umrem, puko vni~e.Pustite me da mi barem Gospodoprosti. Nemoj me ubiti! Ka i im da

me ne ubi ju!Ostao je tu kao izudaran i bacao{e{ir na zemlju. Vikao je.

Zatim je glas iznutra do viknu:- Veìte ga i dajte mu ne{to za pi-

}e dok se ne opi je da ga kur{umi nebi boljeli.

Sada se najzad umirio. Bio je tu,skljokan uz direk. Do{ao je njegov sinHustino, oti{ao je njegov sin Husti-no, zatim se vratio, pa je opet oti{ao.

Sta vili su ga na magarca. vrsto suga pritegli za sjedalo da ne padne uputu. Na gla vu su mu natakli jednu

vre}u da prikri ju ruàn prizor. Aonda su o{inuli magarca i brzo odja- hali u po vorci kako bi na vri jeme stigli u Palo de Venado i pripremili bdje-

ni je za pokojnika.- Snaha i unuci }e ti se ~uditi - go- vorio mu je. - Gleda}e tvo je lice i ne-}e vjero vati da si to ti. Kada te budu

vidjeli stri jeljanog, izre{etanog toli-kim mecima, pomisli}e da te jeoglodao ko jot.

Pri~a Nedjelje Huan RULFO

Kaì im da me ne ubiju

Huan Rulfo, veliki meksi~ki pisac, ro|en je 1918. godine. Iako pi-

{e malo, ri jetko i s velikom mukom, smatra se utemelji va~em no vehispanoameri~ke proze. Gabri jel Garsi ja Markes ga smatra dostoj-nim Nobelo ve nagrade za knjiè vnost. Huan Rulfo je do sada, obja-

vio svega dvi je knjige: zbirku pripo vjedaka “Dolina u plamenu”, 1953,i roman “Pedro Paramo”, 1955. Godinama se o~eki vao njegov romanpod naslo vom “Gor{takinja”, ali ga je pisac razbio u niz pri~a.

Bilje{ka o piscu

Ilustrovao: Boò STEFANOVI]



Svi su mi, za{to kriti, ovi viso-ki predsta vnici, speci jalni izasla-nici i ostali komesari, osobito zapro{irenje, dragi. Eno, onaj pla-vu{an Sorensen osobito. Dvaga se oka ne mogu nagledati.Ljep{i je i od Bildta. Carla, na-ra vno. Jo{ kad nam, iako smoovakvi nikakvi, kaè kako sunam europska vrata otvorena!Samo, kaè, ugurajte u Pred-sjedni{tvo Sejdi}a i Finci ja. I li,makar jednog. I, ako moète,malo manje kradite, a vi{e radi-te. K’o Rumunji i Bugari, ti gene-tski Europljani! Ipak, da vampra vo kaèm, ne radu jem seEuropi. Jer, eno ona Hrvatska.

Od nje u Bruxellesu traè da bu-de bolja od Uni je. U ko joj je,ina~e, op}i kur valuk.

USKOKOM NA USKAKANJENpr. u Francuskoj; ne vjen~a-

na (nema se kad odletit kodma ti ~a ra) èna rancu sko gpredsjednika Valeri bila je isto-vremeno ljuba vnica jednog mi-nistra i sada{njeg predsjednikaHollandea. A bila je i udata. Abila je i no vinarka. A {to }e bit?!Htjela se ona, dodu{e, prvo uda-ti za ministra. Jer, predsjednik jo{ ni je bio pred sje dnik. Ali,ministar je imao jednu manu.Bio je, znate, oènjen. I bio je -

konzer vati vac. Ne moè{ ga odène otjerati. Po danu. No}u jeve} lak{e. Hollande je bio - i os-tao! - soci jalist i mirno je osta-vio ènu i ~etvero djece. Velikisu dje~ji doplatci u Francus-koj, pa mu je bilo lako. I eno gasa Valeri. Bilo je tu jo{ svega isva~ega, ali da se vratimo u na-pa}enu Hrvatsku.

Uvelo tamo no vi Uskok! Ko ji}e, za razliku od onoga sad ve}starog, ko ji je zaduèn za premi-

jere, ministre i ostale {to su pla-}u primali od drà ve, a u slobo-dno je vri jeme krali, djelo vati vi-{e onako partizanski. Po {uma-ma i gorama. Naime, u Hrvatskojsamo {to ni je uveden zakon oprekr{a jima protiv ja vnog reda imira. Polici ja, me|utim, ne gu-bi na vremenu i ne ~eka ju}i sa- borsku pot vrdu, sve ~ ini da zakon do~eka spremna. Ve} su ku- pljene bateri je bez ko jih nemapra vog Uskoka. Jer, u europskojHrvatskoj je prekinuta svaka ra-spra va o tomu je li auto ja vniprostor. Jeste - presu|eno je!

I sad, ima onih pohotnika kojima ni je ào benzina, pa se

ko jekuda za vla~e i rade iskul-turu po {umarcima. A {uma je ja vni prostor. Pa kad se autoparkira na ja vnom prostoru i on

je, logi~no, ja vni prostor. Kad se

jo{ ljul ja, onda je to, tako|er lo-

gi~no, prekr{aj protiv ja vno greda i mira. Ne mogu ì votinjeoka sklopit! Ma, jebe{ takvu lo- giku, re}i }e ve} izner virani ~i-tatelj! No, nema logike na eu-ropskom putu.

Ipak, zakonoda vac, iako odlu-~an da ovaj zakon ùrno stupina snagu, ima dvi je kr upnedvojbe. Ni je na~isto treba li ka`-nja vati, kad ih policijska bate-ri ja osvi jetli, oba prestupnika.Dakle, i onoga ~i ju pozadinu

osvi jetli stroga ali i pra vedna policijska bateri ja i onu - u ve}inislu~a je va, mada ima (gluho bi-lo!) i iznimaka - aktericu do ko-

je se policijsko svjetlo te{ko utom kobnom ~asu moè probi-ti. Zapri je}ena je kazna 5.000kuna; Nemali je, me|utim, brojonih ko ji se zalaù da akterisolidarno plate kaznu. Po pola.

Ali, ima i onih , bli skih drà- vnom budètu, ko ji inzistira juna tome da oba ~lana ove - ba{!- udruène zlo~ina~ke organi-zaci je plate po 5 tisu}a. [to je,zna~i, 10 hiljada kuna.

Te{ko je prosuditi, pa je po{te-no da sve ide svo jim ti jekom - u

demokratsku proceduru.

TE@AK JE TO POSAO!No, mo`da je ova druga dvoj-

ba jo{ teà. Zamislite, dakle, si-

tuaci ju; Spazi iz daljine usko-

ko vac iskusni kako auto ide go-re-dolje (dodu{e u mjestu), aauspuh se ne dimi. Odmah, jerpro{ao je strogu obuku, zna o~emu se radi. Oprezno, jer nikadse ne zna kad moè puknutikakva gran~ica, pri{ulja se - za{to su osigurane policijske ~i-zme {unjalice. Kad ima {to vi- djet... iako ga zabljesnu{e (eh,teàk je to posao) le|a - donjidio, dodu{e - jednog ~lana zlo-~ina~ke organizaci je. Polica jacodmah uz vrati svo joj bateri jomi osvi jetli oba (ili, ne daj Boè,obo jicu, obje... i da ne nabra-

jam! ) zli kov ca.Spaze i oni njega, mada im ni-

je ba{ do razgledanja. I {to }euskoko vac ?! Ho}e li im re}i:Ruke uvis?!

Te{ko je, doista, to re}i. Ali, naeuropskom putu ni jedna `rtvani je pregolema.


Petnaest otograa i otogra kinja iz Al- bani je, BiH, Koso va, Makedoni je, Rumu- ni je, Bugarske i Srbi je predsta vilo je uUmjetni~koj galeri ji u Sara je vu svo jerado ve ko ji su rezultat edukati vnog programa, organizo vanog od World PressPhoto i Robert Bosch Sti tung. Cilj izlo-

`be SEE New Perspecti ves: Iz ugla otograa sa Balkana je dapredsta vi no vu generaci ju balkanskih otograa i njiho vu vizi-

ju razli~itih realnosti u regi ji.Izlo`bu je ~inilo 20 otoese ja, ko ji nas uvode u “druga~i ju”

Evropu, vi|enu iz perspekti ve Balkana. Fotoese ji istraù ju ugo- varanje multietni~kih brako va u selima Srbi je, ì vot rumun-skih imigranata u Francuskoj, ~ari balkanske kuhinje, ì vottransrodnih i gej-osoba u Makedoni ji, za jednice der vi{a,he vi-metal scenu u Albani ji, popularnost hrva~kog sporta u

Bugarskoj i mnoge druge za jednice i po ja ve ko je ì ve na mar- ginama ja vnosti.

U protekle dvi je godine snimljeno jeili se jo{ snima najmanje deset flmo vako ji go vore o sla vnima iz zlatnog dobaHollywooda. Publika s nestrpljen jem

o~eku je jo{ jedan takav flm.Popularna Scarlett Johansson imagla vnu ulogu u flmu ko ji, ustvari, go vo-

ri o odnosu reditelja Alreda Hitchcocka i gla vne glumice u flmu “Psiho” Janet Leigh.

Johansson u ovom flmu tuma~i lik Leigh, glumice ko ja je igrala Marion Crane u kultnom flmu iz 1960. godine. Pored nje, tusu jo{ i Anthony Hopkins, ko ji tuma~i lik Hitchcocka, Helen Mir- ren, ko ja glumi njego vu ènu te Jessica Biel kao Vera Miles.

Film “Alred Hitchcock i stvaranje Psiha” je reìrao Sache Ger- vasi, a on prikazu je i nasta vak “Psiha”, ali i Hitchcockov ì voti odnos sa Janet Leigh. Ba vi se manje poznatim detaljima u ve-zi sa pripremom za snimanje kultnog Hitchcocko vog djela,uklju~u ju}i njegov sadisti~ki odnos prema Janet. Kako god bi-lo, pogledajte trailer flma ko ji se o~eku je s nestrpljen jem.

Neertiti je bila legendarna egipatska kra- ljica, ~u vena po izvanrednoj ljepoti. U ovom

je romanu vi|ena o~ima svo je sestre ko ja opi- su je njezin ì vot ispunjen sla vom, ambici jomi politi~kim spletkama. U osjetlji voj dobi odpetnaest godina, Neertiti se udala za Ek hna- tona, egipatskog prestolonasljednika. Njenisu se sno vi ostvarili, postala je sla vna i steklaneograni~enu mo}. Bila je ljubimica naroda

i najbli a sa vjetnica svoga supruga. Nakon {to je Ek hnaton pre- kinuo s hiljadugodi{n jom vjerskom tradici jom i okrenuo se novom bogu Atonu, na vukao je na sebe gnjev sve{tenstva i vojske. Egipat su razdirale unutra{nje podjele i ratne pri jetnje.

Vo|en bolesnom araono vom politi~kom ambici jom, Egipat sena{ao pred propa{}u.

NOVA GENERACIJA

BALKANSKIH FOTOGRAFAIZLO@BA

TRAILER FILMA O SNIMANJUKULTNOG “PSIHA”

FILM

“SEVDAH TAKHT” U KRITERIONU

MUZIKA

NEFERTITIKNJIGA

Promoci ja prvog CD-a no vog bendaDamira Imamo vi}a “Sev dah Tak ht”, ko-

ji, pored Damira, ~ine Ivan Mihajlo vi} (el.bass.) i Nenad Ko va~i} (perkusi je), bi}eodràna u ponedjel jak, 15. oktobra, u Art-kinu Kriterion.

Na promoci ji }e biti predstav ljena i izlo-`ba CD-a, materi jali od ko jih je nastao i ko ji prate CD: oto-graf je i prvi video za pjesmu “Razbolje se li jepa Hajri ja” auto-ra Amera Kapetano vi}a, zatim loga benda i co vera CD-a ko ji

je uradio Sandin Me|edo vi} te ostali sadrà ji.Dana{nji “Sev dah Tak ht” Damira Imamo vi}a pozi va se na tra-

dici ju bendo va ko ji prelaze granice trenutno aktuelnih anro- va i u~e iz razli~itih tradici ja. Nakon dva uspje{na CD-a s Da- mir Imamo vi} Triom, kao i dva solo CD-a, Imamo vi} sa no vimbendom pra vi iskorak u no vom shvatanju sev daha kao muzi-~kog ànra ko ji se zasni va na neprestanom u~enju i istraì va-nju.

KOZERI JE KAD IM VRIJEME NIJEPiše: Josip VRIČKO [email protected]

[ume, {ume,velika vam hvala!Uvelo u Hrvatskoj novi Uskok! Koji }e, za razliku od onoga

sad ve} starog, koji je zaduèn za premijere, ministre i ostale{to su pla}u primali od dràve, a u slobodno je vrijeme krali,

djelovati vi{e onako partizanski. Po {umama i gorama. I superenim baterijama po golim guzicama

SA MO NEK SE PU NI Za pri je}ena je ka zna 5.000 kuna; Nemali je, me|utim,

broj onih ko ji se zala ù da akte ri soli darno plate ka znu. Po pola. Ali, ima i onih, blis kih drà vnombu dètu, ko ji in zisti ra ju na tome da oba ~lana ove -ba{! - udru ène zlo~ina~ke or gani zaci je plate po 5

ti su}a. [to je, zna~i, 10 hilja da kuna

DVOJ BA, TE[KA Za kono da vac ima dvi je kru pne dvojbe. Ni je na~istotreba li ka`nja vati, kad ih policij ska bate ri ja osvi jetli,oba prestu pni ka. Da kle, i ono ga ~i ju po za dinu osvi jetlistro ga ali i pra ve dna policij ska bate ri ja i onu - u ve}ini

slu~a je va, ma da ima (glu ho bilo!) i iznima ka - akte ricu do ko je se policij sko svjetlo te {ko u tom

kobnom ~a su mo è probiti



Ana MRDOVI], dipl. ing. hort.

”ANA-HUP” d.o.o. Sarajevo

Po vodom zna~ajne 120.godi{njice bh. planinarstva,NVO Dru{tvo pri jatelja grada Sara je va je pod pokro-

viteljstvom Planinarskogsa veza BiH organiziralo od3. do 5. oktobra/listopada uMuze ju knji e vnosti u Sara- je vu zanimlji vu izlo bu podnazi vom “Planinarstvo BiHod osnutka 1892. godinepa do danas”. Svi ek spona-ti su iz kolekci je poznatogplaninara Adila [ako vi}a[teke, ko ji planinari od1953. pa i danas, u 84. godini. On nam je, u na vedenojNVO, planinarski vodi~ i

uz njega upozna jemo na{eplanine i prirodu.

LJUBAV PREMAGLJIVAMA

Neki iskusni ji planinarisu i glji vari ko ji ka u da se lju-

bav prema glji vama ra|a izljuba vi prema prirodi i pla- ninarenju. Kod glji vara se ra-zvi je i strasna ljubav prema{umama, jer su {ume gla vnastani{ta glji va. Glji ve su ugla-

vnom vezane uz odre|enu vrstu drve}a, drvnu masu uraspadanju i za odre|ene{umske supstrate. Smatrase da su listopadne {umebogati je glji vama u prolje}e,a ~etinarske ujesen.

Glji vari kroz traènje iupozna vanje glji va zabo-rav lja ju koliko su hodali,pa ni je ri jetkost da glji varpre|e i po desetak kilome-tara dne vno uz miris {umei {umske zemlje, {u{tanjesuhog li{}a i granja pod nogama, treperenje li{}a nadrve}u, cvrkut ptica a da sepri tome ne umori.

Glji ve nas izazi va ju na vi-{e na~ina, pri je svega, da ih

prona|emo, da ih pra vilnoprepoznamo (jer ih ima je-sti vih i veoma otro vnih) na- beremo, pripremimo i da senjima po~astimo sami iliza jedno sa pri jateljima.

Uz branje glji va upozna- jemo na{e doma}e (auto-htono) drve}e, {to je za nas

vrtlare isto zna~ajno, jerpremalo ci jenimo i primje-nju jemo doma}e drve}e u

vrto vima.

No, u branje glji va trebai}i spremno. Sakuplja ju se ukorpe ili papirne vre}icenikako u plasti~ne kese.Treba znati kada i}i bratiglji ve i gdje. Zato no vope-~eni sakuplja~i, kao {to sami ja, treba da sakuplja ju glji- ve u dru{tvu poznatih i pro- vjerenih glji vara. Imam sre-}u da pozna jem nekoliko

vrsnih glji vara ko ji su meove jeseni za veli u svi jet

Branje gljiva - mirni

Vrganjveli~inemu{ke{ake


MOJVRT

Neki ga zo vu drugomnaj va`ni jom prostori jomu ku}i nakon kuhinje, aliza mnoge od nas, pripadamu prvo mjesto. Kupatilose jako puno koristi, a ako

je atrakti vno i dobro dizaj- nirano, va{u dne vnu ruti-nu moè u~initi dostaugodni jom.

Me|utim, mnogi od nasì ve u ku}ama gdje su kupatila prili~no staromodna.Tro{ko vi reno viranja su vi-

soki, a mnogi od nas nema- ju do voljno vremena niti

vje{tine da to sami urade.Ipak, ne morate ga ci jelogreno virati da biste ga ulje-p{ali, prenosi enteri jer.ba.Evo nekoliko jednosta vnihi ne toliko skupih ide ja zaredizajn kupatila.

Sta vite no ve pe{kireNe morate kupo vati ci je-

li set, samo nekoliko da seuklapa ju sa bo jama u va-{em kupatilu. Moète ihkupiti u raznim ili u jednojbo ji. Urolajte ih i drìte ukorpici, {to moè biti atra-kti van dekorati vni detalj.

Uokvirite va{e ogle- dalo

Jednosta vno ogledaloukrasite okvirom. Napra-

vite odgo vara ju}u veli~inui prefarbajte ga neutral-nim bo jama ili ~ak zlat-

nom ili srebrenom. Okvirse moè zali jepiti na ogle- dalo te~nim ljepilom.

Promi jenite bo ju nazido vima

No va bo ja je uvi jek naj- jednosta vni ji na~in da sre-

dite prostori ju. Zaba vite sebira ju}i bo ju ko ja se slaèsa va{im posto je}im bo jama u kupatilu, ali je malodruga~i ja. Naprimjer, akoimate zelene plo~ice, po-ku{ajte sa bli jedoùtom.

Ili ako imate crne ili bi je-le plo~ice, naglasite ih ta-ko {to }ete zido ve ofarba-ti si vo-zelenom. Ukolikone èlite i}i dalje od bi je-le bo je, dodajte joj maloneutralnih tono va, kao {to

je be . Tada moète sta vi-ti nekoliko detalja u ja-~im bo jama - pe{kire, sa- pune i svi je}e.

Naba vite no vu za vje-su za tu{iranje

Za manje od 20 KM mo-

ète na}i li jepu za vjesusa zanimlji vim kukamako ja }e napra viti velikupromjenu u va{em kupa-tilu. Ukoliko je kupatilomalo, pro vidna ili jedno-bojna za vjesa va{e kupa-

tilo }e u~initi ve}im.Ri je{ite se starog ormari}a

Moète napra viti velikupromjenu u va{em kupa-tilu ukoliko stari ormari}zami jenite jednosta vnim

ogledalom sa drvenimokvirom. Kada sta viteogledalo, mo`da }ete htje- ti dodati mali stol ko ji }ese slagati sa njim.

Promi jenite metalnedi jelo ve

Jednosta van na~in dapromi jenite izgled va{egkupatila jeste da sta viteno ve detalje kao {to suru~ke na ladicama, drà~za tu{, kuke za ogrta~e idrà~i za sapun.

MOJDOM

Moètenapraviti

velikupromjenu u

va{emkupatilu

ukoliko stariormari}

zamijenite jednostavnim

ogledalomsa drvenim

okvirom

Za manje od20 KM moètena}i li jepuzavjesu sa

zanimljivimkukama ko ja}e napraviti

veliku promjenuu va{emkupatilu

Kako renoviratikupatilo za 100 KM?



glji va i glji varstva. U poslje-dnjih sedam dana sam bilau glji varen ju dva puta i na-brala ~etiri pune korpe glji-va. Nisam ni znala kako suskupe glji ve dok nisam na

pi jaci ugledala u proda ji vr-ganje po ci jeni ko ja se kre}eod 10 do 20 KM za kilo-gram. Ne da imam samodobre pri jatelje me|u plani-narima i glji varima ve} i uzgradi, tako da je mo ja susje-

da vrlo brzo o~istila done-sene glji ve te dio sta vila nasu{enje, dio u zamrzi va~,dio onih {to se odmah mora ju spremati pripremila za

ve~eru, te dio priprema po

receptima ko je sam dobilaod glji vara sa ko jima saku-pljam glji ve.

PUNA KORPAGlji ve sam brala na Trebe-

vi}u i na Blidinju. Nabrala

sam sli jede}e vrste: vrganj.

putericu, rujnicu i gno ji-{tarku. Dobro sam upozna-la i veoma atrakti vnu aliopasno otro vnu glji vu mu- haru, ko ja se svo jim preli je-pim izgledom prosto na-me}e da je vidimo. Glji varikaù nikako ne beri nju, aliona je znak da tu ima drugih

jesti vih glji va, u {to sam se isama uvjerila.

Prilikom planinarenja ibranja glji va posto je kodeksipona{anja, ko je treba upoz-nati i po{ti vati. Samo tako }ena{a priroda biti trajno li je-pa i sadràjno bogata za nasi budu}e generaci je.

Nismo do voljno svjesni{to nam sve ona nudi. Izprirode moète do}i punekorpe, punog srca i punedu{e i sve to s ljubavl ju di je- liti ljudima oko vas. A ljuba-

vi nikad dosta!

i tihi lovMuhara otrovna gljiva


U doma}instvu posto ji mnogo na~ina{tednje ko ji, po jedina~no gleda ju}i, znaju biti smi je{no mali, ali ako ih zbro jimosa ostalima i izra~unamo na bazi jedne godine, moè se bez problema u{parati ponekoliko stotina maraka {to moè bitisasvim do voljno za pokri vanje registra-ci je automobila, pla}anja rate i votnog osi- guranja ili di jela godi{njeg odmora.

Osim {tednje, morate po~eti ekolo{kirazmi{ljati i biti svjesni ~injenice da izvo-ri energi je i vode na zemlji nisu neogra-ni~eni. Zato svaki put kada se kupate iliperete rublje razmislite o tome.

U nastav ku donosimo pregled sa vje- ta kako {tedjeti, a radi lak{egpra}enja i snalaènja sloì-li smo ih po odre|enimkategori jama.

GRIJANJEKako biste u{te-

djeli u sezoni gri ja-nja, naba vite moderne ure|aje zagri janje ko ji {tededo 40 posto energi-

je, ugradite ure|ajeza gri janje ko ji koristeprirodni plin, termos-tat posta vite na maksi-malno 20 stepeni C, a no}umoè i 5 stepeni niè. Svakimdaljn jim stepenom sniènja tempe-rature {tedi se do {est posto na tro{ko vi-ma gri janja. Preporu~ene temperatureprostori ja treba da budu kupaonica 22,dne vni bora vak 20, dje~ija soba 18, spa- va}a soba 16-17, gri ja}a ti jela (radi jatore,pe}i...) ne zaklanjajte namje{ta jem zbog{to boljeg protoka zraka, odnosno topli-ne. Bolju u~inko vitost radi jatora mogu-}e je posti}i postav ljan jem dodatne to- plinske izolaci je na zidu iza radi jatora.Termostate ne postav ljajte u blizinu izvo-ra topline jer }e pokazi vati kri ve vri je-dnosti, po vremeno ispu{tajte zrak iz radi jatora, zagri ja vajte samo prostori je u kojima bora vite, ostale sta vite na minimal-

no zagri ja vanje, dobro zatvorite vrata,

prozore i druga mjesta kroz ko ja odlazi to- plina, omogu}ite sun~e voj svjetlosti daprirodnim putem zagri ja va prostori je.

Ako je temperatura prostori je 16 stepeni,a èlite je po ve}ati na 20, postav ljan jemtermostata na 25, ne}ete brè zagri jatiprostor, ali }e zato potro{nja energi je bi-ti osjetno ve}a!

TOPLA VODAZa u{tede tople vode za kupanje kori-

stite tu{ jer se tro{i i 50 posto manje vo-de nego kupanjem u kadi, naba vite ter- mostati~ke sla vine ko jima ta~no reguli-

rate èljenu temperaturu vode, nezagri ja vajte vodu u bojleru iz-

nad 60 stepeni C, kada sebri jete ili perete zube,

ne dozvolite da vodasve vri jeme te~e iz

sla vine, posu|enajpri je namo~i-te i operite spu-`vicom i deter-dèntom, a tek onda otvorite

vodu i isperite,razmislite o in-

stalaci ji solarnihsistema za zagri ja-

vanje vode.Za u{tedu hladne vo-

de popra vite sve sla vine izko jih kaplje ili curi voda, na sla vi-

ne posta vite perlatore ko ji smanju ju potro{nju, na tu{e ve ugradite kvalitetnegla ve (slu{alice) ko je smanju ju potro-{nju vode uz isti u~inak ispiranja, stare vodokotli}e zami jenite no vom generaci-

jom ko ja za isti u~inak tro{i i do {est lita-ra vode manje, pazite na ispra vnost vodokotli}a, tu se moè izgubiti velika ko-li~ina vode (nekoliko hiljada litara godi-{nje), ako ste u mogu}nosti, ugradite

vlastiti vodomjer, za pranje posu|a kori-stite perilicu jer tro{i manje i vode i stru- je, te preko ljeta drìte vodu u friìderu,tako ne}ete nepotrebno pu{tati vodu izsla vine ~eka ju}i da do|e hladni ja.

(nastavak u sljede}em broju)

SAVJETISTRUCNJAKA

Kako u{tedjetiu doma}instvu?[tednja je danas postala najtraènija tema, stoga vamdonosimo op{irniji pregled sa nizom jednostavnih i, udobroj mjeri, besplatnih savjeta kako da smanjite sveve}e reìje, a novac usmjerite tamo gdje je potrebniji



33Nedjelja 32 14. oktobar / listopad 2012.Nedjelja

Pripremila: Merima BABI]

AlredNobel(AlredBernhardNo- bel)(Stockholm,21. oktobar1833 -SanRemo,10.decembar1896),{ved-ski hemi~ar, pronalaza~, flantrop,mirotvorac,kozmopoliti industrija-lac,voliojesebenazivatidobro~ini-teljem ~ovje~anstva.U ~astAlreduNobelunazvanje hemijskielementnobelijotkriven1956.g. Nakonnjego- vesmrtiuStockholmusesvakegodi- nedodjeljujeNobelovanagrada.No- belovu nagradu dobili su, izme|uostalih,MajkaTereza(za mir),Ale- ksandarSolènjicin(zaknjièvnost),IvoAndri} (zaknji evnost), HenryKis- singer(za mir)itd.Nobelovenagra-dese dodjeljujusvakegodinepoje-dincimaili skupinama~ijisu uspjesiiznimni.Touklju~uje izvanrednais-traìvanja,novetehnike itehnologi-

jeiliiznimandoprinosdru{tvu.Prisa- momspomenuNobelovenagradeuglavive}ineljudisestvaraslikauniver- zalnihgenijalacaibriljantnihpojedi-nacakojisujedobili.

OBITELJSKA TVORNICA AlredNobelro|enje 21.oktobra

1833.godineuStockholmu.Biojetre-}i sin Immanuela Nobela (1801 -1872)iAndrietteAhlsell-Nobel(1805-1889).NjegovotacImmanuelNobelbioje pronalaza~(izumioje{perplo-~u),alibeznovcada svojeidejeostva- ri.Posebnosezanimaozakori{tenjebaruta,uono vrijemeprakti~nojedi-

nogpoznatogeksploziva, pa je tosvojezanimanjeprenioina sina.Al- redovaporodica1842. preselilajeuRusiju,gdjeseotacpo~eobavitiizgra- dnjommorskihminazapotrebevoj- skeCarskeRusijeuKrimskomratu.URusijisuAlredinjegovabra}a,sob- ziromna toda sematerijalnostanjeobiteljipopravilo,imali najboljeu~i-telje,iakonisui{liu{kolu.Alredjeu~io

jezikei hemiju,a sa18godinaoti{ao jena~etirigodineuSAD,gdjejekra-}evrijemeradio istudiraokod JohnaEricssona.NakonkrajaKrimskogra-ta1856,porodi~natvornicajepropa-dala,pasu seroditeljisa najmla|imsinomvratiliu[vedsku,doksutroji-castarijebra}epoku{alaspasitipogon.Godine1859.upravljanjeobiteljskomtvornicompreuzeojedrugisinLudvigNobel (1831 - 1888) i zna~ajno jepro{irio.Alredse posvetioistraìva-njueksploziva,osobitosigurnojproi-zvodnjinitroglicerina(kojegje 1847.otkrioAscanioSobrero)ukojemjevi- dioveliku zaraduu {irokojindustrij-

skojnamjeni.Tre}egseptembra1864.unjihovojtvorniciuStockholmudo- godilase velikaeksplozijau kojojsuìvotizgubilapetoricaradnika,uklju-~uju}ii Alredovognajmla|egbrataEmila.

POKLONIK PRIRODNIHNAUKA

Alred Nobel, koji je osim{ved-skog,izvrsno govorioruski,rancus-ki,engleskiinjema~kijezik,biojeve- likipoklonikprirodnihnauka.Nijeseènio,alijenavodnoimaodvijeveli-ke ljubavi:barunicuBertuKinskyimla|ahnuAustrijankuSophieHess,kojagajeostavilaiudalasezamladogaustrijskog~inovnika. Godine1865 .

AlredNobeljepatentiraosvojnajva-`nijiizum- detonacijskukapsuluko-

jajesadr avalaìvinuminat,osjetljiv eksplozivpomo}ukojegsenitrogli-cerinmogaosigurnopalitiusvakodo-ba.Tajupalja~bio jeosnovaza svudaljnju tehnologiju eksploziva, ali,ipak,nijepostigaoni{tadabisenitro- glicerinmogaolak{eprevozitiiliba- ratatinjime.Stogaje potraìona~indaukrotinitroglicerin.O~ito jerje{enjeleàlou tomeda senitroglicerinpre- radi u krutu materiju kojom bi semoglorukovatiito takodase kakvaporozna supstanca namo~i u njemu.Ispitaojesvevrsteporoznih,ne- eksplozivnih,hemijskihinertnihtva- ri:papir,drveneotpatke,pra{inuodrazmrvljenih opeka,suhu ilova~u,svedok1887.nijenado{aonanesva-

kida{nju, iako prili~no rasprostra-njenurudu -inuzorijskuzemlju.Takojenastaoeksploziv,naliknati-

jesto,kojijebioza25postoslabijiod~is-tog nitroglicerina,ali unato~ tomemnogosna`nijiodbaruta(kojisetadatvorni~kiproizvodio)ilakosenjimema- nipuliralo.Utodobakruìlajepri~ada

je Nobel slu~ajnonabasao na svojizumkadaje malonitroglicerinapro- kapalouinuzorijskuzemljukojomsu,zaza{titu odo{te}enja,bileobloènenekeposude.TonaklapanjeveomajesmetaloNobelatejevrloodlu~noizja-

viodadosvogotkri}anijedo{aoslu~aj-no,ve}dajeonorezultatsistemskogis-traìvanjakojesezasnivalonaocjenji-

vanjutehni~kihproblema.KasnijejeNobelizumiogelignit(mje{avinanitro- glicerinai bezdimnogbarutailinitro-celuloze)kojijebiosna`nijii~aksela-k{es njimmanipuliralonegos dina-mitom.Biojeveomaplodanpronala-za~,aotomerje~itogovori~injenicada

jepatentirao~ak355izuma.“Predsta- vilisume kaogenija zla,kaotrgovca

smr}u,ajasam samoradiozadobro-bit~ovje~anstva.Jediniciljmogìvotabioje{iritiznanje,uvjerendatozna~i,prijesvega,{iritiblagostanje”,pisao jeAl- redNobel1896,predkrajìvota,svomne}aku.Kadaje nekolikomjesecika- snijeotvorenaNobelovaoporuka,nje- govro|ak,bra}aiostalarodbinabilisuneugodnoiznena|eni;Alredihjeupo-tpunostiisklju~ioizoporuke.Umjestorodbini,Nobeljesvojevelikobogatstvood31,5miliona{vedskihkruna(premadana{njem kursu to bi iznosilooko150.000.000USD)ostavio~ovje~anstvu.OporukujeNobel,navodno,napisaonakomadi}upoderanogpapira27.no- vembra1895.godine.

AlredNobeljeizabranza~lanaKra- ljevske {vedske akademijeznanosti1884,koja}e kasnijebiratidvalauretaNobelovenagrade,a1893.dobiojeipo-~asnidoktoratSveu~ili{tau Uppsali.

NOBELOVA NAGRADA AlredNobelve}idiosvogìvotpro-

veoje uParizu,a 1891.preselioje uSanRemo,Italija.Nekolikogodinaka- snijekupiojetvornicuoru`jaièlje-zaruBoors,izgradiovelebnuvilu ugraduKarlskogaipripremaosezase- lidbunatragu [vedskuiakonijevo- lionordijskehladno}e.Uplanovimagaje sprije~ilaiznenadnasmrtzbogkrvarenja u mozgu 10. decembra

1896. godine.êtirigodine nakonnjegove smr-

ti,29.juna1900.utemeljenajeNobe- lovanagrada,a 1901.dodijeljenesuprvenagradezafziku,hemiju,medi- cinu,knjièvnostimir.Kadajeupra- vaNobelovenagraderaspravljala opodru~jimaza koja}esedodjeljiva-tinagrada,uraspravuseumije{alaiaustrijskabarunicaBertaKinsky vonTettau, ivotnaljubav AlredaNobe-laijednaodnajva`nijihosobatada-{njegpacifsti~kogpokreta.OnajeNo- belovojzakladipredloìladauteme-ljinagraduzamir.BarunicaKinsky,udata Suttner,dobila je Nobelovunagraduzamir 1905.godine.Nobe-

lovanagradazaekonomijudodjelju- jeseod1969. Nagradezahemijuif- ziku dodjelu je [vedska akademi jaznanosti,zamedicinu(iflozofju)Ka- rolinskiinstitutuStockholmu,azamirkomisija od pet~lanova koju biraNorve{kanarodna skup{tina.AlredNobel je preminuo 10. decembra1896.godineuSanRemu(Italija),anadannjegovesmrtiu Stockholmusesvake godine dodjel ju je Nobelo vanagrada.Francuski knjièvniki flo-zoJeanPaulSartreodbio jeiz moral- nihrazlogaprimitinagradu.Istovre-meno,Nobelovanagradazaobi{lajetakvevelikanekao{tosuLavTolstoj,HenrikIbsen, MarcelProust,NikolaTesla,FranzKaka,AntonPavlovi~ê-hov,JamesJoycei BertoltBrecht.

Ovaj{vedski industrijalaci izumi-teljdinamitaje27.novembra1895.u{vedsko-norve{komklubu u Parizuobznanioidejuoosnivanjuondaizkojegbisedodjeljivalenagradenaj- zaslu`nijima.Nobeljebiozaprepa{teni{okiranna~inomnakojijesvijetupo- trebljavaonjegovizum-dinamitiutoj~injenicileìrazlognjegoveodlukedase nagrade dodjel ju ju onima ko jisvojim sposobnostima najvi{e do- prinose~ovje~anstvu.

Prvasve~anostdodjele Nobelovihnagradazaknjièvnost,fziku,hemi-

jui medicinujeodrànanaKraljev-skojmuzi~kojakademiji uStockhol-mu,1901.godine.Od1902.nagradeormalnododjeljujekralj [vedske.

Nagrada za mir dodjel ju je se unorve{kojmetropoliOslujersupo~et-kom20. stolje}a,kada je dodjelji-

vanjezapo~elo,te dvijedràvebileunutarjedne, Kraljevine[vedske.

IMENA LAUREATA U OKTOBRUNagradese dodjeljujujednomgo-

di{njenasve~anostikojaseodràvaupravilu10.decembra,kadajepremi-

nuoAlredNobel.Ali,imenadobit-nika(laureata)nagradaseupra- viluobjavljujuve} u oktobru.Du`nostobjaveimajurazli~iteustanovepovezanesa [ved-skomakademijom.

Posvojoj prirodi,Nobelovanagrada je fnansijskiuteme-

ljena.Iznosjene{tove}iod mi- lioneura.Idejakojajeopravdava-

ladodjelunagradebilajeusmisludase s dobivenim fnansijskimsred- stvimanastaveistraìvanjai razvoj.Ali,realnostjene{todruga~ija…Mnogisudobitnicinagradepo njenomprimi-tkuve}biliumirovini,anekimatajno- vacba{inijeposluìozadaljnjaistra-ìvanja.

GENIJ ZLA KOJI JE RADIO ZADOBROBIT ÔVJEÂNSTVA

ONI SU NAS OBILJE@ILI Alfred Nobel (1833 - 1896)

Bio je veoma plodan pronalaza~, a o tome rje~ito govori ~injenica da je patentirao ~ak 355 izuma. ”Predstavili su me kao genija zla, kao trgovca smr}u, a ja sam samo radio za dobrobit~ovje~anstva. Jedini cilj mog ìvota bio je {iriti znanje, uvjeren da to zna~i, prije svega, {iriti blagostanje”, pisao je Alfred Nobel 1896, pred kraj ìvota, svom ne}aku • Alfred Nobel jeizabran za ~lana Kraljevske {vedske akademije znanosti 1884. godine, koja }e kasnije birati dva laureata Nobelove nagrade, a 1893. dobio je i po~asni doktorat Sveu~ili{ta u Uppsali

NAGRADA ZA MIRAustrij ska ba runica Berta Kin sky von Tettau, ì votna

ljubav Al fre da Nobela i je dna od naj va `ni jih osobada {njeg paci fisti~kog po kreta, pre dlo ìla je Nobelo voja kla di da utemelji na gra du za mir. Ba runica Kin sky,ata Suttner, dobila je Nobelo vu na gra du za mir 1905.go dine. Nobelo va na gra da za ekonomi ju do djel ju je se

d 1969. Na gra de za hemi ju i fi zi ku do djel ju je [ved skaademi ja znanosti, za me dicinu (i filo zo fi ju) Ka rolin skistitut u Stoc khol mu, a za mir komi si ja od pet ~lano va

ko ju bi ra Nor ve {ka na ro dna skup {tina

DOPRINOSÔVJEÂNSTVU Ovaj {ved ski in dustri jalac iizumitelj dinamita je 27. novembra 1895. u {ved sko-nor ve {kom klubu u Pa ri- zu ob znanio ide ju o osni vanju fon da iz ko jeg bi se do djel ji vale nagra de naj za slu `ni jima. Nobel je bio za pre pa {ten i {o ki ran na~inom na ko ji je svi jet upotreblja vao nje gov izum - dinamit i u toj ~injenici le ì ra zlog nje go ve odlu ke da se na gra de do djel ju ju onima ko ji svo jim spo sobnostima naj vi {e do prino se ~o vje~an stvu




OKOEKOLOGIJE

Hajdar ARIFAGI][email protected]

Zemlje Balkana predano su usmjereneka po ve}anju energetske efkasnosti izna~ajni jem kori{tenju biomase u proi-zvodnji energi je. To su prezentirale i naovogodi{njem 9. me|unarodnom saj- mu ì votne sredine i 8. me|unarodnomsajmu elek tri~ne energi je, rudarstva, ga-sa, na te i energetske efkasnosti odrà-

nom ove sedmice u Beogradu. Veliki za-ga|iva~i ì votne sredine kao {to su termo-elek trane potrudili su se da u go vorimanjiho vih zvani~nika i promoti vnim materi jalima u odnosu na rani je sli~ne prilike iznesu vi{e podataka o onome {to ~i-ne na o~u vanju ì votne sredine.

Uvjereni da su na pra vom putu na {tan-du termoelek trane “Nikola Tesla” iz Obre- nov ca odabranim posjetiocima di jelili susimpati~an su venir: dimnjak napunjenmedom. S obzirom na to da su posljednjihgodina zna~ajna sredstva in vestirali u si-stem opepelja van ja, smanjen je emisi je {te-tnih gaso va i rekulti vaci ju zemlji{ta, dim-njak s medom treba shvatiti i kao njiho voopredjel jen je da u budu}nosti budu proi-zvo|a~i ~iste energi je.

NI RIJEÎ O NOTIDo nulte emisi je {tetnih materi ja u

proizvodnji energi je moè se do}i i upotrebom sjeckanog drvenog otpada - od-nosno sagori je vanjem biomase. Me|u vi-{e od 200 {tando va na spomenutim saj- mo vima u Beogradu najmanje dvadese-tak ih je na {tandu u zdjelicama dràlo si- tne pelete od ko jih su neki mislili da subomboni!

Prate}i stru~ni programi ovogodi{njihsajmo va ECOFAIR i ENERGETIKA pose-bno prvog dana bili su posve}eni biodi-

verzitetu i biomasi kao prirodnim re- sursima, a okus je bio na metodamauprav ljan ja i za{tite. Gla vnu prezentaci-

ju imali su stru~njaci njema~kog dru{tva

i japanske agenci je za me|unarodnu saradnju (GIZ i JICA) te predsta vnici srbi- janskog ministarstva {umarstva i vodo-pri vrede.

U skladu sa op{tim stremljen jima usmanjen ju emisi je {tetnih gaso va, ve}eg

kori{tenja obnov lji vih izvora energi je,odnosno da “razvi ja energetiku i jo{ bolje {titi ì votnu sredinu” na otvaranjusajma go vorila je i Zorana Mihajlo vi}drà vna ministrica energetike, razvo ja iì votne sredine.

Bilo je to neuobi~a jeno kratko, veomakoncizno saèto i budu}nosti posve}enoobra}anje. Li~no sam o~eki vao da }eovo biti i prilika da se makar ovla{ dota-kne pitanja izgradnje no vih elek trana

na Drini. Pri je svega diplomatske note koju tim po vodom na adresu Srbi je {alje su- sjedna Crna Gora zbog planirane izgra-dnje hidrocentrale na Limu.

NAMA OSTAJE PELINIz Podgorice Beograd podsje}a ju na to

da su obje drà ve potpisnice Espoo konvenci je. To ih oba vezu je da razmjenju juinormaci je i konsultaci je u slu~a ju da ne-ki prekograni~ni pro jekat moè da izazo- ve odre|ene {tetne i negati vne posljedi-ce na ì votnu sredinu druge drà ve. Nana~in kako je izgradnja zami{ljena, aprema tvrdnji stru~njaka i ne vladinihorganizaci ja, u ovom slu~a ju upra vo }e seto dogoditi.

Na Espoo kon venci ju pozi va se i ja vnost

u Bosni i Hercego vini kada su u pitanjuizgradnja no vih hidrocentrala na Drini,pro jekt Donji horizonti i pre vo|enje sli- va Neretve na turbine budu}e HE Dubro-

vnik 2.[armantna ministrica Zorana Mihaj-

lo vi} je u desetak izgo vorenih re~enica naceremoni ji otvaranja pohvalila no vu Vla- du Srbi je, jer je u jedno ministarstvo ob-

jedinila sektor energi je i i votne sredine.Dva ministra iz prethodnih vlada mora-li su se stalno dogo varati o odre|enim pi- tanjima za {to vi{e nema potrebe.

Kamo sre}e kada bi se ne{to sli~no (po-put koordinacionog ti jela, za jedni~kog ko- miteta ili posebnog dokumenta o minis-tarskoj saradnji u oblasti za{tite okoli{ai energi ji) dogodilo u odnosima Srbi je,

BiH, Crne Gore i Hrvatske kada je u pitanju za jedni~ki interes ljudi i prirode naovim prostorima. Bez toga na{a ener-getska i ekolo{ka budu}nost mogla bi daizgleda ovako: jedni }e kusati med, drugi, a to je pri je svega BiH }e piti pelin.

Med iz dimnjakaZa okoli{ nema ni{ta sla|e nego kada onjegovom o~uvanju po~nu brinuti i energeti~ari

TRAZILI S

Mirsada RAKONJAC

Udruènje modnih djela-tnika i kostimograa Modikoneda vno je odr alo modnure vi ju na ko joj su predstav -ljeni modeli za kolekci ju jesen-zima 2012/2013. Re vi ja

je uprili~ena na otvorenom udvori{tu ispred Showrooma.Dizajneri ko ji su u~estvo va-li na re vi ji su: Belma Lizde -

Kurt, Nermina Vare{ano vi},Jasna Hadìmehmedo vi} -Bekri}, Milan Seni}, Nata{aEri}, Ata Omerba{i}, Os-hyosh, Ljil jana Sako vi},

Amna Kuno vac - Zeki} i Le-na Steano vi}.

Kostimogra kinja, dizajne-rica i organizatorica re vi jeLena Steano vi}, u ime Udru-ènja Modiko, na pitanje koliko je tra jala priprema za revi ju i kakve su bile reakci je posjetilaca, odgo vorila je:

- S obzirom na to da je Mo- diko showroom pri je samonekoliko mjeseci preselio u

Modna revija u Sarajevu

KolekcijaModiko jesen-zima

2012/2013.Vizuelni ugo|aj upotpunili crteì u stilu 3D street artaumjetni~ke grupe Visionare i DJ. Prisutni nisu kriliodu{evljenje kolekcijama i atmosferom




no ve prostori je u Ulici Tito va58, za jedno sa no vom kole-kci jom, eljeli smo promo vi-sati no vi izlaga~ki prostor.Htjeli smo iskoristiti dvori{teispred showrooma ko je jeokruèno zgradama na ko ji-ma su iscrtani grafti, te stvo-riti urbanu i leèrnu atmo-seru gdje }e na{i kli jenti i me-di ji u i vati u re vi ji na otvore-nom.

Vizuelni ugo|aj su upot-punili crte i u stilu 3D street ar-ta umjetni~ke grupe Visiona-re i DJ. Prostor ko ji je primiooko 200 gosti ju bio je popu-njen do posljednjeg mjesta, aprisutni nisu krili odu{ev ljen jekolekci jama i atmoserom togposli jepodne va.

Dizajneri su se za predsto-je}u sezonu maksimalno po-trudili. Publika je u i vala u {i-rokom spek tru stilo va, krea-ti vnih rje{enja od klasi~nih,elegantnih, mladala~kih dokonceptualnih modela. [tanam to donosi sezona je-sen/zima, kada je u pitanju di-

zajn odje vnih predmeta?- No va sezona kolekci ja za

jesen zimu 2012/2013, dono-si raznolike stilo ve i modelena{ih deset dizajnera ko ji suse, tom prilikom, predsta vili.S obzirom na razli~ita vi|enjamode i kreati vnog procesa, nemo e se re}i da je posto jao je-dan za jedni~ki trend kod di-zajnera, ali sam sigurna da }erazli~iti karakteri ena prona-}i zanimlji ve modele ko ji }e ihi ugri jati i uljep{ati ovu zimu.

Modiko ide ukorak sa vre-menom! No va kolekci ja pred-stav ljena je u najboljem sv jet-lu. Kada moèmo o~eki vati

sljede}u re vi ju ili sprematene{to no vo i ino vati vno? Dali }e to biti u ovoj godini?

Udruènje Modiko nas-to ji svakih {est mjeseci orga-nizo vati modnu re vi ju na

ko joj }e se predsta viti kole-kci je za no vu sezonu. Odrà-

vanje i datum sljede}e re vije za visi od mnogih stvari, ka-ko fnansijske situaci je, takoi oba veza po jedinih dizaj-nera. Ovaj put nas je nov ~a-no podràla Op{tina Centar.Nadam se da }e se ta sara-dnja nasta viti i da }e se idrugi uklju~iti u podrà vanjei promo visanje mode i krea-ti vnih indi vidualaca, izja vila

je Steano vi}.Modnu re vi ju na otvore-

nom u dvori{tu ispred showrooma uveli~ala su i dvamlada umjetnika Edin Ha-dìbegano vi} i Romano Ku- duzo vi} iz umjetni~ke grupe

Visionare. Renomirana kozmeti~ka ku}a pobrinula seza make up, a rizure su radi-li Ensar Der vi{bego vi} i Ma- hir Sinano vi}.

O ZA VASKUTAK ZA

KUCNE

LJUBIMCE

Do{lo je vri jeme kada trebate kupati va-{eg psa? Ako èlite da ga okupate, pri jesvega, morate da znate da vam je potre-ban {ampon za pse. Ne preporu~u jemo

vam da kupate svog psa ni sa jednim drugim {amponom osim speci jalno ormu-lisanim za pse. Ni jedan pas ne uì va ka-da ga cri je vom jurite po dvori{tu i kupa-te ledenom vodom, a {ta vi{e to ni je nizdra vo za va{eg ljubimca.Priprema

Naba vite odgo vara ju}e preparate zapranje i njegu va{eg psa. Na trì{tu po-sto ji mnogo proizvo|a~a ko ji nude naj- razli~iti je preparate za va{eg psa u za visnosti od njego ve vr ste, tipa dlake itd.

Spremite tri pe{kira, en, kou i ako jepotrebno, zagrijte kupatilo. Zatim sta vi-te gumu protiv klizanja da se va{ pas nebi okliznuo kad po~nete da ga kupate.

Zatvorite vrata da pas ne bi tr~ao mokarpo ku}i. Sipajte mlaku vodu, 8-10 cm. Vo- dite ra~una da voda ni je isu vi{e hladna ili

vru}a. Sta vite psa u kadu. Za{titite mu o~ikapima ko je mo ete kupiti kod veterinaraili u proda vnici za ljubimce. Ako nemate ka-pi, moète da mu namaète maslino voulje na kapke kakomu {ampon ne bi

u{ao u o~i.KupanjeSipajte mlaku

vodu u kou i pola- ko polijte svog psaod potiljka ka repu.Pazite da mu vodane ulazi u o~i. Utr-ljajte malo {am-pona na potiljak psa i rasporedite pjenu ka repu. Jako je bi- tno da pazite da mu ne u|e {ampon u o~i,kako ih ne bi iziritirao. Ukoliko koristite {am-pon protiv buha, osta vite ga da odsto jionoliko koliko pi{e na uputstvu.IspiranjeIsperite psa mlakom vodom iz koe od

gla ve ka repu, i opet napominjemo, pa-

zite da mu voda ne u|e u u{i ili o~i.Pustite vodu da ote~e, a zatim ga ponovo isperite. Drìte psa rukom da ne bi do-{ao u isku{enje da se otrese i pokvasi kupatilo. Malo ga protrljajte rukama kako bimu se krzno oci jedilo.

Su{enjeDobro ga obri{ite pe{kirom, posebno

po vedite ra~una o zonama gdje ima vi-{e krzna, jer se tu zadrà va naj vi{e vode.Sta vite pe{kir na pod, izvadite psa iz ka-de i sta vite ga na pe{kir i malo sa~ekajteda se primiri.

Zatim uklju~ite en na srednju ja~inu i te-stirajte ja~inu na svojim prstima na 15 cm

daljine. Ukoliko ni jepri jatno, smanjite ilipo ve}ajte ja~inu i to- plotu ena. Kada po- desite en, po~nite dasu{ite krzno psa gdjega ima naj vi{e (na da- ljini od pribli no 15cm) tako {to ga ~e-{ljate nje`no ~etkom

ili prstima u za visnosti od duìne dlake.NapomenaBudite pa lji vi kada koristite en, da ga ne

pribli ite isu vi{e jer mnogi psi }e imatiagresi vnu reakci ju zbog iritaci je od njega.

Mnogi psi po~nu da se tresu kada sumokri. U svakom slu~a ju, ne smeta pono vo da napomenemo da temperatura

kupatila treba da bude kao kada se i vi kupate. Ukoliko sli jedite ova uputstva, njego vo kupanje }e biti najpri jatni je mogu-}e. Ako se va{ pas i dalje trese, nemojteda pani~ite jer je ovo ~esta reakci ja. Vre- menom }e se na vi}i.

Kako okupati psa?Ne preporu~ujemo vam da kupate svogljubimca ni sa jednim drugim {amponom

osim specijalno formulisanim za pse




ORDINACIJA Informatizacija u zdravstvu

Merima BABI]

U okviru pro jekta informatizaci jezdrav stvenog sistema u Sara jev skomkantonu, odnosno u Klini~kom centru Uni verziteta u Sara je vu, u njegovih osam klinika zapo~ela je primjena elek tronskih zdrav stvenihknji ica, a ovu mogu}nost u nare-dnom periodu mo}i }e koristiti 2.000paci jenata, u okviru pilot-pro jekta Mi- nistarstva zdrav stva Kantona Sara-

je vo i Za voda zdrav stvenog osigura-nja KS-a. U nastav ku pro vedbe ovogpro jekta, ve} od idu}e godine, elek- tronske zdrav stvene knjiìce paci-

jenti }e mo}i koristiti i u sara jev skimdomo vima zdrav lja te u Op}oj bolnici “Prim. dr. Abdulah Naka{“.

TEHNOLOGIJATako|er, u okviru pro jekta u KCUS-

u je zapo~ela i primjena najsa vre-meni je tehnologi je za arhi viranjeslika i komunikacijskog sistema, {to}e omogu}iti gra|anima Sara jev -skog kantona kvalitetni ju zdrav stve-

nu za{titu te olak{ati rad ljekarimapo{to }e imati centralizirane medi-cinske podatke paci jenata.

Ono {to je zna~ajno jeste da pacijenti ne}e morati vi{e sta jati u redo-

vima kako bi ovjerili zdrav stvenuknjiìcu, ali, s druge strane, skra}e-no je vri jeme i ljekar je vi{e u prilicida se posveti paci jentu.

Dr. Zlatko Vuko vi}, kantonalni ministar zdrav stva, podsjetio je, prilikomneda vnog ozvani~enja primjene elektronskih zdrav stvenih kartica u KCUS-

u, kako se na ovakve moderne zdrav- stvene knji ice ~ekalo 10 godina.

Uvo|enjem, odnosno kori{tenjemelek tronskih zdrav stvenih knji ica nesamo da }e se pobolj{ati zdrav stve-na za{tita nego }e doprini jeti i po ve-}anom protoku paci jenata krozzdrav stveni sistem, sa informatiza-ci jom zdrav stvenog sistema smanji}e se i liste ~ekanja i paci jenti }ebrè dolaziti do di jagnoze.

Ovim ~inom je tako zapo~eo proces informatizaci je i primjene elek- tronskog modela zdrav stvene knji-ìce, ko ji }e u narednom periodu dobiti svi osiguranici.

Primjenom ovog modela svezdrav stvene usluge mo}i }e se kori-stiti brè i jednosta vni je, a ~ekanje nadi jagnozu bit }e skra}eno.

Elek tronska zdrav stvena karticaima bar-kod, RFID ~ip ili magnetnizapis, a uz sve sigurnosne standar-de sadrì i podatke o statusu osigu-ranja, ali i medicinski karton paci-

jenta. To zna~i da paci jenti vi{e nemora ju ovjera vati knjiìce, jer }e se

to obav ljati automatski, a ovla{teniljekari i apotekari }e odmah imatiuvid u osno vne medicinske podat-ke o paci jentu, kao i o tome ko juzdrav stvenu uslugu ili li jek treba.

U okviru informatizaci je zdrav stvenog sistema u FBiH, nakon Sara-

jev skog, usli jedi}e pro vedba ovogpro jekta ko ji uklju~u je i uvo|enje,osim elek tronskih zdrav stvenih kartica i elek tronske uputnice, elek- tronske nalaze, te recepte.

Ovo je jedan od su{tinskih refor-

Nakon primjene elektronskih zdravstvenih kartica u Klini~kom centru Univerziteta u Sarajevu, od idu}egodine pacijenti }e je mo}i koristiti i u domovima zdravlja te u Op}oj bolnici ”Prim. dr. AbdulahNaka{” • Elektronska zdravstvena knjiìca ujedno i medicinski karton pacijenta

U Japanu je prikazan nov, lagan ure|ajko ji ostar jelim osobama pomaè u hodanju. Ure|aj se sada ispitu je u Nacional-

nom centru za geri jatri ju i gerontologi juu Obu Cityu, da bi se vidjelo koliko bi mogao da pomogne u unapre|ivanju i votasve brojni je populaci je ostar jelih lica u Ja- panu.

No vi ure|aj sagradilo je odjel jen je za ro- botiku svjetski poznate japanske kompa-

ni je na osno vu saznanja dobi jenih u ek -sperimentima sa popularnim ~o vjekoli-kim robotom Asimo. Po{to su sa tim ro-

botom do detalja razradili kompliko vanumehaniku ~o vjeko vog hoda, sada ta znanja poku{a va ju da primi jene u praksi.

Ure|aj za pomo} u hodanju teàk jemanje od tri kilograma, a nosi se kao po- jas. Dva motora u visini kuko va pomaùosobi ko ja ga nosi da pra vi ve}e korake.Puna bateri ja do voljna je za dva sata ho-da brzinom do ~etiri i po kilometra na sat.Sof tver i senzori automat ski ga prila-go|ava ju osobi ko ja ga nosi.

Motor je pri~ vr{}en za po jas.Dio se pri~ vrsti uz kuk i tako poma e po-

krete nogu.Uz malo na vika vanja sistem omogu}a-

va ostar jelim licima da lak{e hoda ju. Ovakompani ja je veoma zaintereso vana za ra-zvi janje ure|aja za pomo} ostar jelim lici-

ma. Po{to vi{e od deceni ju japansko stano vni{tvo stari, stru~njaci su ri je{ili da ra-zvi ju takvu tehnologi ju ko ja }e iza}i u susret potrebama stari jih ljudi.

No vi ure|aj jo{ je u fazi testiranja, alistru~njaci kaù da bi uskoro mogao da sena|e na trì{tu.

Informatizacija zdravstvenog sistema zapo~ela u KCUS-u Foto: [. SULTANOVI]

NOVOSTI IZ MEDICINE

Robotske nogepomo} u hodanju

Elektronska zdravstvendostupna pacijentima




ALTERNATIVNAMEDICINA

Ramo KOLAR

Bi jeli luk (Allium sati vum L) u narodu se jo{ zo- ve i ~e{njak, saransak, ~e{anj, luk... Potje~e iz central- ne Azi je, a poznat je jo{ daleko pri je no ve ere. Igrao

je naro~ito va`nu ulogu kod gradnje egipatskih pi- ramida, pa tako otac histori je Herodot svjedo~i ka-ko su kod gradnje one Keopso ve, potro{ene golemekoli~ine hrane od rotkve, bi jelog i crvenog luka, svekako bi radnici bili zdra vi.

Malo je na{ih doma}ih biljaka ko jima se prida je to- lika va`nost i u ko je se ima tako nepokoleblji vo povjerenje kao prema bi jelom luku, zapisao je ~u veniJo van Tucakov.

Tako sam to vidio i zapazio kod svoga oca. Nikadi nigdje ni je i{ao a da u dèpu ni je nosio ko ju ~ehnubi jeloga luka...

Bi jeli luk, ustvr|eno je, sadrì alina (aminokiseli-na) ko ji pod dejstvom enzima prelazi u alicin (to jeona ljutina). Potom eteri~no ulje ko je sadrì sumpor(to je onaj miris), te jod, kremi~nu kiselinu, silicij, sa- ponine i nekoliko polisulfda. Alicin i garlicin se odliku ju antibioti~kim osobinama. Najbolje ga je jesti si- ro va, to jest koristiti njegov svjeì sok. Kao takav sni-à va krvni tlak, normalizira holesterol u krvi, spre-~a va arteriosklerozu i bakteriostatik je, stimulator, kar- diotonik i tonik, antispazmodik, aperitiv, ermiug...Pre venira inekti vna oboljen ja, ali i tretira di jare ju, gri- pu, astmu, hipertenzi ju, bubre`ne kamence, jetru, cri- je va...

Japanski su nau~nici 1999. godine otkrili antiba-kterijske u~inke bi jelog luka na bakteri je E. coli, nameticilin otporne Staphylococcus aureus, te na in- ekci je uzroko vane salmonelom.

Smanju je stvaranje krvnih ugru{aka ~ime potpo-maè u spre~a vanju sr~anog udara.

Pre venti vno sredstvo je kod kanceroznih obolje-n ja (A. Lorand). U odnosu na jetru pokazu je poziti-

van eekt kod mnogih oboljen ja - hroni~ni hepatitis,holangitis, holecistitis (E. Hasanagi}).

Dezinfcira i ~isti krv, naro~ito ako se pripremi tin-

ktura (250 g ~ehni, nareè ih se i sta vi u litru dobreraki je na oko 30 stepeni Celzi jusa, dobro za~epljenodrì na suncu dvi je sedmice, mu}ka, potom proci-

jedi i koristi). Dobro ~ini kod gripe, griè, tiusa...Kod ùtice se prokuha u mli jeku nekoliko ~ehni i

to pi je (isto kod vodene bolesti i malari je).

Za upale vrata i hripav ca koristi bi jeli luk s lo jem,a za bronhitis, ka{alj i prehlade - usitnjen ~e{njak umedu.

Kod epilepsi je (simptomi napada) poma e udisa- nje para od teku}ine u ko joj se kuhao bi jeli luk, tvr-di Willort, te doda je kako je ~e{njak efkasan kod ubo- da insekata i ujeda psa ili zmi je, a uspje{no li je~i i te-{ko zacjelji ve rane, gnojne i zlo}udne ~ire ve (tinktu-ra ili mje{a vina ~e{njaka i meda). Ovaj austrijski is-tra i va~ preporu~u je bi jeli luk i kod hroni~ne ko`nebolesti, gr~e vitih bolo va u utrobi, kamenca i bolnogmokrenja...

Tako|er, pro vjerio sam kako jako dobro djelu je kaoantibiotik (upala zuba, mesa zubnog, uha, gripa...).

Vrlo efkasno ubi ja i cri je vne gliste te skida manje iz-rasline na koì.

“Nasto jao sam otkriti ta janstveni izvor vitalnosti nekih ljudi i ~esto sam ga nalazio upra vo u ~e{njaku, us-tvrdio je ~u veni rancuski ftoterapeut Maurice Mes- segue (Vidjeti u Vratimo se prirodi), pripisu ju}i mui arodizi ja~ka svojstva (supa od luka).

Mo e se doì vjeti i sto godina pi je li se dne vno po-la litre mli jeka s dva-tri ~ehna ~e{njaka, tvrdi ZlatkoGursky.

Od slabe proba ve, neuredne stolice pa i ka{lja, li- je~i bi jeli luk zgnje~en u medu.

Sok ~e{njaka u maslino vom ulju (jednaki di jelovi) poma e kod {uge i raznih krasta (mazati nekoli-ko puta na dan).

Veliki ka{alj }e odagnati ovaj pripra vak: gla vicu bi- jelog luka ispe}i na èra vici s pepelom, potom oguliti, istucati nasitno i pomi je{ati s doma}im, prirodnim,

vrcanim medom, te uzimati po ka{iku svaki sahat. Is-ti pripra vak stav ljen na bolni zub, brzo }e uminuti bol(Z. Gursky).

Pri~e o zdravlju i bolesti, povratkuprirodi i ljudskim sudbinama

Ni koraka bezbijelog lukaNa molbu vi{e na{ih ~itatelja prekidam pri~u o medu

(nastavlja se ne{to kasnije) i ukratko pri~amo o bijelom lukuu ove dane prehlade i gripa, a sve iz autorove nove

knjige ”Kad jednom sretne{ prirodu”...

mskih cilje va po{to }e in ormati-zaci ja doni jeti zna~ajne u{tede uzdrav stvu, bi}e po ve}ana efka-snost zdrav stvenog sistema kroz

smanjen je listi ~ekanja i lutanjakroz sistem. Osigurat }e se adekva-tno pra}enje svih podataka, uklju-~u ju}i i potro{nju u zdrav stvu.

U[TEDE U ZDRAVSTVUPrimjena najsa vremeni je inor-

macione tehnologi je u zdrav stvu,odnosno u Klini~kom centru Uni-verziteta u Sara je vu, zapo~ela je, ka-ko je kazao pro. dr. Rusmir Mesi-ho vi}, ederalni ministar zdrav stva,na klinikama Urgentne medicine,

Radiologi ji, Hirurgi ji, Ortopedi ji,Pedi jatri ji, Ginekologi ji, odnosnonajrekventni jim klinikama u KCUS-u tokom dana, a o ovom pro jektu vi-{e }e biti go vora u jednom od na{ihnarednih bro je va.

a kartica

BEZ OVJERE KNJI@ICA Elektron ska zdrav stvena

kartica ima bar-kod, RFID ~ip ili ma gnetni

za pis, a uz sve si gurno sne stan dar de, sa dr i i po dat ke o statu su osi gu ranja, ali i

me dicin ski karton paci jenta. To zna~i da

paci jenti vi {e ne}e mo rati ovje ra vati knji ìce, jer }e

se to obavljati automat ski, a ovla {teni lje ka ri i

apote ka ri }e odmah imati uvid u osno vne me dicin ske po dat ke o paci jentu, kao i

tome ko ju zdrav stvenu uslu gu ili li jek treba

Li jeko vi od bi jelog luka uzima ju se pri je jela(u dozama: 20 - 30 kapi tinkture, 20 g soka, svje-èg oko 5 g, 30 g u obliku ~a ja, po 30 kapi ek stra-

kta triput na dan).

Nara vno, u kuhanju ~e{njak je nezamjenjiv.No mnogi ne zna ju kako ga ne treba hrani doda vati na po~etku, nego pri kra ju kuhanja kadne}e izgubiti svo ja hranlji va i ljeko vita svojstva...

U svakom slu~a ju, ni dana bez ~ehne bi jelogluka, ovako ili onako.

Doze i hrana




ZDRAVA HRANA

K estenima se pripisu ju ljeko vita svojstva, a zbog velike energetske vri je-dnosti, posebno se preporu~u ju spor-

ta{ima i djeci. Poma u kod bubre nih iproba vnih tegoba, ~aj od kestena ublaà vasimptome astme i bronhitisa, a mogu se je-sti i u juhi i salatama.

Ni{ta ne podsje}a na jesen kao vru}i ke-steni ko ji gri ju promrzle dlano ve na tmurandan. Miris kestena, bilo pe~enih ili kuhanih,uvi jek stvara osje}aj ugode i topline.

Plod kestena je crvenkasto-sme|e bo je iglatke po vr{ine. Raste unutar bodljika ve ko-{uljice ko ja se raspukne u jesen kada plodsazri je. Kesteni pripada ju skupini ora{astihplodo va, ali od svo jih se ro|aka (oraha, ba-

dema i lje{nika) razliku ju ni im udjelom ma-sti i visokim udjelom {kroba te jedini sadrè

vitamin C. Kesteni se odliku ju posebnomtek sturom i slatkim, blagim okusom.

PITOMI I DIVLJIPoznato je stotinu razli~itih vrsta kestena.

Op}enito se di jele na pitome i div lje. Pito-mi su jesti vi, a posebna poslastica me|u njima su lo vranski maruni ko ji su sla|i i ve}iod obi~nih kestena.

S druge strane, div lji kesten, ko ji naàlostni je za jelo, posjedu je ljeko vita svojstva. Naj-~e{}e se spominje kao pomo} kod variko-znih vena i o{te}enja kapilara, a njego vi ek -

strakti koriste se za pripremu ljeko vitihpripra vaka. Kesten sadrì srazmjerno veli-ku koli~inu skroba, a veoma malo masti i nesadr i gluten. Bogat je biljnim (di jetnim) vla-knima. Po{to ne sadrì gluten, on je odli~nanamirnica za one ko ji su na bezglutenskojdi jeti, uzima ju}i u obzir ~injenicu da se odkesteno vog bra{na moè napra viti veomaukusan hljeb.

SADR@I VITAMIN CU odnosu na hljeb od itarica, hljeb od ke-

stena ima baznu reakci ju, pa se preporu-~u je u ishrani oboljelih od reumatskih oboljen ja i gihta. Od svih ko{tunja vih plodo va,

jedino kesten sadrì vitamin C.

Posebno je bogat kali jem i fosforom, ta-ko da ima diureti~ko dejstvo, pa da moè po-mo}i u regulaci ji krvnog pritiska. Sadr i i kal- cij, magnezij, èljezo, bakar i mangan.

Kesten je bogat izvor folata, a folna kise-lina je neophodna za formiranje crvenih kr-

vnih zrnaca i sintezu DNK.Kesten je i bogat izvor mononezasi}enih

masnih kiselina, kao {to su oleinska i palmi-

tooleinska. Uzima ju}i u obzir koli~inu biljnih vlakana ko je sadrì, kao i to da mononeza-si}ene masne kiseline poma u snià vanjulo{eg, a pobolj{a van ju dobrog holesterola,kesten spada u namirnice ko je poma u regulaci ji holesterola.

Sastojci: za ti jesto: 21 dagbra{na, 14 dag maslaca, 1 ja je,1 umanjak, 1 ka{ika ruma, 1

ka{ika vrhnja, 1 ka{ika {e}era,malo soli. Za nadjev: 2 ja ja, 10dag {e}era, 0,5 kg kestenja

Priprema: Od svih sas-to jaka izraditi ti jesto, raz-

vu}i ga i sta viti u lim. Za

nadjev uzeti 2 ùmanjka imi je{ati sa {e}erom. Doda- ti skuhano i zgnje~eno ke-

stenje i sni jeg od 2 bjela-njka. Tim nadje vom pre- kriti ti jesto u limu pa pokri-

ti drugim di jelom ti jesta.Pe~enu pitu rezati vru}u iposuti je vanilin-{e}erom.

Sastojci: 500 g kestena, 200g praziluka, 200 g mrkve, 40 gmaslaca, malo {e}era u prahu,

125 ml bi jelog vina, 750 ml su-pe, ~a{a kisele pa vlake, soli,malo mu{katnog oraha, vlasac

Priprema: Zasi jecite ke-stenje unakrst i pecite desetak minuta da biste mu la-k{e odstranili ljusku kad seprohladi. Praziluk isi jecitena koluti}e, a mrkvu na ko-ckice. Olju{ten kesten sta vite u sud s rastopljenim ma- slacem, pospite ga {e}eromu prahu i pustite da se ma-lo karamelizu je. Dodajtepo vr}e i prodinstajte. Zatimprelijte vinom i supom, tekuhajte poklopljeno oko 40minuta. Odvo jite nekolikoci jelih kestena, a preostalokestenje i po vr}e ispasiraj-te i u ~orbu dodajte pa vla-ku. U ~orbu vratite ci jelekestene, umi je{ajte mu{ka-tni orah, posolite i pobibe-rite. Pri je posluènja pospite sjeckanim vlascem.

Sastojci: 1/2 kg svjeèg kestena, 4 ka-{ike {e}era u prahu, 3 ka{ike konjaka, 200gr ~okolade za kuhanje, 4 ka{ike ulja, ~o-koladne mrvicePriprema: Kesten pe}i oko pola sata u

rerni na 180 stepeni. Nemojte po ve}a va-ti temperaturu jer }e tada kestenje puca- ti kao bombice. Osta viti da se prohladi,oguliti od ljuske i sta viti da se kuha oko1 sat na blagoj vatri.

Kuhan kesten ohladiti, zatim izmiksa-ti u blenderu, dodati {e}er u prahu i ko- njak. Ako ne èlite alkohol, dodajte tri ka-{ike neke druge te~nosti, mli jeko ili ne-ki sok po èlji.

Dobro umi jesiti sve sastojke, odva jatimale komadi}e veli~ine oraha, malo ihobliko vati kao kesten, umakati u isto-pljenu ~okoladu sa uljem i donji dioukrasiti ~okoladnim mrvicama.

Kesten sa ~okoladom

Krem-~orba

Kesten vaànsporta{ima i djeciPe~eni kesten sadrì vi{e vitamina, a kuhani ve}ukoli~inu mineralnih sastojaka

Jesenski ~u

Pita s nadjevom od kestena




Du{ka REBI]

Tuzlansko naselje Sla vino vi}ipo~etkom de vedesetih godinapo~elo je da se izgra|uje u pravom smislu kao no vo naselje sa

vi{e stambenih objekata i malih tr-go vinskih radnji gdje se moè

naba viti vo}e i po vr}e, kao i druge potrep{tine u jedinoj proda- vnici prehrambenih artikala, alinedosta je jo{ mnogo drugih trgo-

vina ko je bi mogle podmiriti stano vnike ovoga di jela grada. Peka- ra je bila ne{to specif~no gdje seu njoj kupo vao dobar hljeb. Ublizini pekare nalazi se konoba [e-le sa ba{tom u zelenilu i intimnojatmoseri. Pra vi u itak za sve onenamjernike ko ji ele da predahnuuz poseban ambi jent nekog mi-ra i posebne atmosere, uz osje-}aj uìtka u konobi.

NIKLA PRIJE PET GODINAKonoba je nikla pri je pet godi-

na, kada su se obrado vali i stano- vnici ovoga naselja jer ovakav objekat je i bio potreban, a nala-zi se “na kra ju puta” pa mnogi i nezna ju za ~ar u ovome atrakti-

vnom objektu.Dosjetio se Miralem Gali}, prvi

trgo vac ovoga naselja, da ovakav objekat otvori, pa ga je zbog oba- veza prepustio drugom NedàduBe{li}u, ko ji odskora radi i upravlja konobom. Ovakav ugostiteljskiobjekat, gdje ima “sve na tanjiru” uzli jepu atmoseru, pogodan je i za sve vr-ste sve~anosti i porodi~na okupljan ja,ali i za i tare. U danima ramazana i tari-lo se ov dje i sa pedeset mjesta popunje-nih. Mnogi i ne zna ju da se ov dje nude go-

stima i razne vrste pe~enja, i ispod sa~ai sa ra`nja i janjetina, teletina, piletina i }e- vapi, ra`nji}i, pljeska vice, sudùkice, ra-zne vrste ~orbi, a i sve vrste doma}ih sa- lata uz razna kuhana jela od bami je, pa dorazno vrsnih jela prete`no ori jentalne

kuhinje. Sva jela su po narud`bi, pa je ku-

har u stalnoj ùrbi da sa naru~enim jeli-ma podmiri sve goste.

MLADI RADNICIKonobar Edo, mladi radnik sa puno ela-

na, radi svaki drugi dan po ci jeli dan dok ga njegov kolega ne zami jeni sutradan, jerih zaposlenih nema mnogo. Raznosi Edoi pi}e u ovome objektu, a u ponudi su ov- dje topli napici, soko vi, pi va, vina kao ièstoka pi}a. Po ci jeli dan je tako, sve do22 sata.

Sastojci: za ti jesto: 6 ja ja, 6 ka{ika {e}e-ra, 7 ka{ika bra{na, 1 vanilin-{e}er, 1/2pra{ka za peci vo, 2 ka{ike ulja; sastojci zakremu 1: 20 dag {e}era u prahu, 20 dagmargarina, 2 dl slatkog vrhnja, 1 vani-lin-{e}er, 2 `lice ruma, 50 dag kestena; sa-stojci za kremu 2,5 dl slatkog vrhnja, 5ka{ika {e}era u prahu, 1 kremfksPriprema: Ja ja, {e}er, vanilin-{e}er i

ulje istu}i u ~vrsti sni jeg. La gano mi je-{ati doda ju}i bra{no pomi je{ano s pra-

{kom za peci vo, s ta viti u lim i pe}i na180 stepeni. Ti jesto ohladiti i nakapatirumom

Za kremu 1: Pjenasto umutiti omek{a-ni margarin, {e}er i kesten, umi je{ati la- gano u tvrdo tu~eno slatko vrhnje, premazati ohla|eno ti jesto.

Za kremu 2: Izmiksati slatko vrhnje i {e-}er u prahu, na kra ju dodati kremfks i jo{malo miksati. Premazati po kremi ko jusmo ve} sta vili i ukrasiti kola~.

Sastojci: 300 g kesten-pirea, 8 kuhanihi o~i{}enih kestena, 30 ml mli jeka, 130 gmaslaca, 250 g ~okolade za kuhanje, 6 ja-

ja, 190 g {e}era, 2 vanilin-{e}era, 200 mlruma, 150 g bra{na, 20 g {e}era u prahuPriprema: U zdjelu iznad pare sta vimo

mli jeko, dodamo maslac, natrganu ~oko-ladu za kuhanje i sve za jedno mi je{amopjenja~om dok ne dobi jemo jednoli~nu

kremu, te sta vimo na stranu da se hladi. Uzasebnu zdjelu odvo jimo umanjke od bjelanjaka, dodamo 150 g {e}era i vanilin-{e}er, te sve za jedno pjenasto umutimo ru-~nim mikserom. Zatim u zdjelu sa ùma-njcima dodamo smjesu od ~okolade, nje-`no izmi je{amo sastojke, te redom umi je-{amo kesten-pire, rum i prosi jano bra{no.

Od bjelanjaka istu~emo ~vrsti sni jeg (na

pola miksanja dodamo {e}er u prahu), tei njega nje`no umi je{amo u smjesu (prvomanji dio, a zatim i ostatak). Dobi venusmjesu premjestimo u kalup, ko ji smoobloìli papirom za pe~enje i sve za jednosta vimo pe}i u pe}nicu, zagri janu na180°C, 40-ak minuta.

Goto vu tortu izvadimo iz pe}nice, osta- vimo da se malo ohladi, a zatim je izva-

dimo na re{etku da se potpuno ohladi.Za to vri jeme u ta vicu za umake sta vi-

mo `licu vode i 40 g {e}era, a kada se {e-}er rastopi i po~ne karamelizirati, u njega nakratko uronimo ci jele o~i{}ene ke-stene, po jedina~no nabodene na drvenera`nji}e ili ~a~kalice. Ohla|enu tortuposipamo {e}erom u prahu, ukrasimo ka- rameliziranim kestenima i posluìmo.

Kesten-kocke

ar zdravljaTorta od kestena

U isto~nom dijelu Tuzle u naselju Slavinovi}i koje je niklopo~etkom devedesetih godina otvorena je konoba saba{tom, u zelenilu i ambijentu mira i prijatne atmosfere

Konoba ”[ele”

na kraju puta

U RESTORANU



42 14. oktobar / listopad 2012.Oglasi



KORAK NAPRIJEDOSLOBO\ENJE nedjelja,14.oktobar/listopad 2012. 43

Raste brend rejting-kompanije Samsung

Samsung biljeì oporavak od izuzetno lo{eg

perioda u ko jem je ovaj proizvo|a~ bio suo~en

sa velikim bro jem problema. Pored onih ko ji su

vezani za sudske tu`be i doni jetu presudu o im-

presivnoj svoti novca ko ju Samsung mora upla-

titi kompani ji Apple na ime od{tete za kr{enje

prava na patente, Samsung se suo~io i sa ne- gativnim stavom ko ji je izazvan kod korisnika

i kupaca upravo zbog navedenih problema.

Statisti~ki podaci pokazu ju da kupci pono-

vo ukazu ju povjerenje kompani ji Samsung i nje-

nim proizvodima. U sli~noj situaci ji je bio i Ap-

ple zbog problema sa Maps aplikaci jom zbog

~ega je Tim Cook izdao zvani~no izvinjen je ko-

risnicima.

Microsoft Store je svuda

Ne posto ji pri kladan na~in da se opi{e ko-

liko }e Microsoft biti agresivan kada je u pi-

tanju podr{ka ko ju }e obezbi jediti prilikom

predstavljan ja Sur face, Windows 8 kao i

Windows RT i Windows 8 telefonima. Za sa-

mo osamnaest dana ova gigantska kompani-

ja otvori}e maloprodajne objekte u vi{e od 27zemalja i tri kanadske provinci je.

Microsoft je otvaranje velikog bro ja pro -

davni ca na javio pri je mjesec nagla {ava ju}i

da je njihovo posto janje od velike va`nosti

kao da }e te prodavnice kreira ti veliku pri-

sutnost u vri jeme boì}nih prazni ka da ju}i

kupcima razlog da kupe ne{to sa Microsoft

logo oznakom.

Retina MacBook Pro 13”u izradi

13” MacBook Pro sa Retina ekranom je

spreman za proizvodnju, navodi Richard

Shim, analiti~ar NPD DisplaySearch. On tvr-

di da je ve} neko vri jeme sve spremno za proi-

zvodnju 13.3” Retina verzi ja MacBook Pro te

da }e proizvodnja zvani~no otpo~eti u toku

~etvrtog kvar tala.Ono {to ni je j asno jeste ~injenica kada }e

Apple predstaviti novi MacBook. Shim smatra

da bi to moglo biti uprili~eno nakon na jave iPad

Mini modela ko ja se o~eku je u na rednih ne-

koliko sedmica, ali za sada nema zvani~ne po-

tvrde. O~eku je se da }e novi 13” MacBook Pro

sa Retina ekranom biti jednostavni ji z a upo -

trebu, ali i jef tini ji.

Angry BirdsStar Wars

Angry Birds {iri svo ja kr ila u daleku gala-

ksi ju narednog mjeseca. Rovio je na javi la

par tnerstvo sa Lucasfilm Ltd, za Angry Bir-

ds Star Wars, novi dodatak seri je ko ji je na-

mi jenjen iOS, Android, Kindle Fire, Mac, PC,

Wndows 8 i Windows Phone 8 ure|ajima i

ko ji }e se po javiti 8. novembra. Angry Bir-ds Star Wars }e ubaciti ~uvene karakte re iz

prvih Angry Birds igara u okruènje nau~ne

fan tas tike.

Ovu igru }e karakterisati vrhunski scenario,

da ne pominjemo specifikaci je. Pored digital-

nih sadrà ja, Angry Birds posta je sveobuhva-

tni proizvod s obzirom na to da se likovi po jav-

lju ju i u kostimima za No} vje{tica.

Kompani ja Samsung Electro-nics posta}e prvi proizvo|a~ TV ure|aja ko ji }e kasni je ove godinedoni jeti vode}i digitalni muzi~kiser vis Spotiy na tele vizijske ekra-ne. Spotiy }e na tele vizijske ekra-ne sti}i lansiranjem no ve aplika-ci je za Samsung Smart TV, Blu-ray ple jere i sisteme ku}nog kina. Ovaaplikaci ja }e }e u po~etku biti ra-spoloì va na E seri ji SamsungSmart TV iz 2012. godine

- Odli~na muzika zahti je va odli-~an kvalitet zvuka. Sa no vom apli-

kaci jom Spotiy, ljudi vi{e ne}emorati da se brinu o po vezi vanjukablo va sa svo jih laptopa ili table-ta na Hi-Fi opremu. Spotiy za

Samsung Smart TV ure|aje i ku-}na kina donosi ogromnu muzi-~ku biblioteku ser visa Spotiy direk tno u va{ dne vni bora vak, izja-

vio je Den Sonders, direktor jedi-nice za ser vise sa sadrà jima ukompani ji Samsung ElectronicsEvropa.

Spotiy, prema va{em zahtje- vu, nudi trenutni pristup bibli-oteci od preko 18 miliona pjesama,a na}i }e se na raspolaganju kori-snicima TV ure|aja u brojnim ev-ropskim zemljama.

- Na{ je san da u~inimo svumuziku ovog svi jeta trenutno do-stupnom svim ljudima, na svakommjestu. To {to je na{ ser vis stigaona Samsung Smart TV ure|aje~ini da pri|emo korak bliè ostva- renju tog sna, izja vio je Paskal deMul, direktor jedinice za partner-

stva u oblasti hardvera u kompa-ni ji Spotiy.- Tele vizi ja za ve}inu ljudi pred-

stav lja samu su{tinu ku}ne zaba-

ve, tako da je sasvim prirodno {to

}e na{ muzi~ki ser vis biti raspo-loìv na Smart TV ure|ajima koji su priklju~eni na internet, doda je de Mul. Ova usluga bi}e

uklju~ena za sve posto je}e premi-

jum korisnike ser visa Spotiy sakompatibilnim Samsung SmartTV ure|ajima ko ji su priklju~enina internet.

Sa novom aplikacijom Spotify, ljudi vi{e ne}e morati da se brinu opovezivanju kablova sa svojih laptopa ili tableta na Hi-Fi opremu

Prema preliminarnim rezul-tatima ko je je obja vila frma zaistraì vanje Gartner, kineskakompani ja Leno vo postala jenaj ve}i proizvo|a~ kompjuterana svi jetu. Sa prvog mjesta po-mjerili su ameri~ku frmu Hew-lett-Packard.

Prema podacima Gartnera,Leno vo je isporu~io 13,8 milionakompjutera u tre}em kvartaluove godine, a HP 13,55 miliona.Sniènje ci jena kompjutera jeLeno vu pomoglo da preuzmeveliki dio trì{ta. Me|utim, pre-ma podacima frme IDC, HP jejo{ na vrhu, ali se razlika izme|udva proizvo|a~a brzo smanju je.Prema podacima IDC-a, HP jeisporu~io 13,9 miliona kompju-tera, {to iznosi 15,9 posto svjet-skog trì{ta, a Leno vo drì 15,7

posto sa 13,8 miliona isporu~e-nih kompjutera. Prema izja vamaanaliti~ara, Leno vo je u poslje-dnje vri jeme jedna od najboljihkompani ja na svi jetu kada su upitanju perormanse kompju-tera ko je proizvode i vjeru ju da}e u budu}nosti preuzeti jo{ ve-

}i dio svjetskog trì{ta, prenosiBBC. Prema podacima Gartne-ra, Leno vo je jedini proizvo|a~ko ji je u tre}em kvartalu zabi-ljeìo porast isporuka u SAD-u.Podaci iz obje frme pokazu jusmanjen je od 8 posto u isporu-

kama u odnosu na isti periodpro{le godine. Potreba za kom- pjuterima je znatno opala zbogslabi je ekonomi je, ali i zbog po- pularnosti tableta, kao {to su

Appleov iPad i Samsungo va Ga- laxy lini ja.

Promjena na vrhu

LENOVO NASLIJEDIO HP

Ukoliko ste od onih ko ji sur- a ju vi{e s mobilnih ure|ajanego s ra~unara, B.net vas obavje{ta va da je razvio mobilnu

verzi ju svog weba. Mobilna verzi ja stranice omogu}u je brzpregled sadrà ja te izra van pri-stup do automatskog biranjabesplatnih bro je va Nazo vi! Ku-pi! i teleona Slu`be za kori-snike.

Dodu{e, neko bi rekao da jemalo neobi~no da kompani jako joj su posao telekomunika-ci je tek sada razvi ja mobilnu

verzi ju svo jih korporati vnihstranica. Stranica je dostupnaizra vno na adresi m.bnet.hr ili

neizra vno na bnet.hr, gdje }esvi posjetitelji ko ji stranici pri-stupa ju s mobilnih ure|aja au-tomatski biti preusmjereni namobilnu verzi ju stranice, amogu} je i po vratak na des- ktop-verzi ju.

VODE]I DIGITALNI MUZI^KI SERVIS

Spotify uskoro stiè i na TV

B.net zamobilneure|aje




Komisi ja za ut vr|iva nje listi kandida ta za ~la nove upra vnih odbora ja vnih ra dio-televizijskih ser -visa u Bosni i Her cegovini, imenova na Odlukom Vi je}a Regula tor ne agenci je za komunika ci je,broj: 01-02-316-1/10 od 10. 2. 2010. godine, u skla du sa ~la nom 26. stav (1) i ~la nom 25. Za ko-na o Ja vnom ra dio-televizijskom ser visu Bosne i Her cegovine (“Slu`beni gla snik BiH” broj 92/05i 32/10), a u vezi sa Odlukom o imenova nju ~la na Upra vnog odbora Ja vnog RTV ser visa Bosnei Her cegovine (“Slu`beni gla snik BiH” broj 11/09), ra spisu je

K O N K U R Sza ~lana Upravnog odbora Javnog radio-televizijskog servisa BiH iz reda ostalih

Mandat ~la nova Upra vnog odbora Ja vnog RTV ser visa BiH (u da ljem tekstu: UO BHRT) tra je~etiri godine. Ima ju}i u vidu da mandat imenova nog ~la na UO BHRT-a iz reda osta lih isti~e 29.

ja nuara 2013. godine, Komisi ja za ut vr|iva nje listi kandida ta za ~la nove upra vnih odbora ja vnihra dio-televizijskih ser visa u Bosni i Her cegovini pokre}e proceduru ut vr|iva nja rang-liste kandida ta za ~la na UO BHRT-a iz reda osta lih.

^la nove Upra vnog odbora imenu je Par la mentar na skup{tina BiH na osnovu rang-liste kandida -ta ko ju dostavlja Regula tor na agenci ja za komunika ci je.

Na dle`nost Upra vnog odbora:• donosi sta tut i druge op{te akte• odlu~u je o ra spola ga nju imovinom u skla du sa za konom i sta tutom• odlu~u je o ula ga njima za ra zvoj BHRT u skla du sa za konom i sta tutom• usva ja izvje{ta je o finansijskom poslova nju• odobra va godi{nji budèt i finansijski plan• usva ja programske pla nove za ra dio i televizi ju• imenu je i ra zrje{a va generalnog direktora • da je sa gla snost na imenova nje nosila ca najvi{ih programskih funkci ja • odlu~u je o na zivu i logu ra di ja i televizi je• pra ti i kontroli{e za konitost i uspje{nost ra da BHRT• predstavlja Par la mentu i u ja vnosti godi{nje finansijske pla nove i pla nove progra ma i iz-

vje{ta je o realiza ci ji tih pla nova • obavlja druge poslove u skla du sa za konom i sta tutom• obezbje|uje uslove iz dozvole sistema

Uslovi prema Zakonu o Javnom radio-televizijskom servisu BiH• Upra vni odbor BHRT ima ~etiri ~la na, po jednog iz reda sva kog od konstitutivnih na roda

i iz reda osta lih.• Dva od ~etiri ~la na mora ju ima ti mjesto sta nova nja u Federa ci ji BiH, a dva u Republici

Srpskoj.• ^la novi Upra vnog odbora ne mogu biti

1. nosioci funkci ja u za konoda vnoj, izvr{noj i sudskoj vlasti na bilo ko jem nivou,

2. ~la novi or ga na politi~kih stra na ka,3. za posleni u BHRT, RTVFBiH, RTRS i Ja vnoj kor pora ci ji,4. za posleni u drugim fir ma ma ko je obavlja ju djela tnost RTV emitova nja, uklju~u ju}i i

agenci je ko je prikuplja ju RTV ta ksu, ~la novi njihovih upra va ili nadzor nih odbora iliosobe ko je obavlja ju poslove zbog ko jih bi moglo do}i do sukoba interesa,

• ^la novi Upra vnog odbora mogu biti sa mo dràvlja ni BiH.

Op{ti uslovi:a) da su sta ri ji od 18 godina,b) da nisu otpu{teni iz drà vne slu`be u instituci ja ma BiH, odnosno entiteta kao rezultat dis-

ciplinske mjere u periodu od 3 godine pri je da na objavljivan ja konkur sa,c) da se na njih ne odnosi ~lan IX 1. Usta va BiH («Ni jedno lice ko je se na la zi na izdrà va nju

ka zne izre~ene presudom Me|una rodnog tribuna la za biv{u Jugosla vi ju, i niti jedna osoba ko ja je pod optu`nicom Tribuna la a ko ja se ni je povinova la na redbi da se po ja vi pred Tri-buna lom...»)

Posebni standardi za izbor i ocjenjivan je:• Pra vno, ekonomsko, tehni~ko ili drugo relevantno iskustvo i eksper tiza u oblasti emitira -

nja (potrebno priloìti relevantnu univer zitet sku diplomu),• dobro ra zumi jeva nje na ~ina stva ra nja i provo|enja politike ja vnog emitova nja,• dobro ra zumi jeva nje specifi~nih BiH okolnosti, a na ro~ito problema tike stva ra nja i fun-

kcionisa nja ja vnog ser visa,• komunika tivne i kreativne sposobnosti za sa vjesno, odgovor no i odlu~no obavljan je upra -

njene pozici je,• poèljno pozna va nje jednog od vode}ih evropskih jezika, prednost se da je engleskom jeziku.

Potrebni dokumenti:Uz pri ja ve oba vezno dosta viti potpisa nu izja vu o neposto ja nju bilo ka kvih smetnji u vezi sa obavl-

jan jem du nosti ~la na UO BHRT-a (opisa no pod ta ~ka ma 1, 2, 3. i 4. Uslova prema Za konu o Ja -vnom ra dio-televizijskom ser visu BiH, te pod ta ~ka ma b) i c) Op{tih uslova ovog konkur sa), iz-

ja vu o na cionalnom opredjel jen ju, uvjerenje o dràvljanstvu i dokaz o prebiva li{tu (kopi ja va e-}e li~ne kar te).

Konkurs je objavljen u Dnevnom ava zu, Oslobo|enju, Neza visnim novina ma, Gla su Srpske,Dnevnom listu kao i u «Slu`benom gla sniku BiH» i «Slu`benom gla sniku Br~ko distrikta», te na web stra nici Regula tor ne agenci je za komunika ci je www.rak.ba

Konkurs osta je otvoren 14 da na od da na objavljivan ja u dnevnom/im listu/ovima.

Biogra fi je sa pra te}im pismom se dostavlja ju na adresu:

• Sjedi{te Regula tor ne agenci je za komunika ci je, Mehmeda Spa he 1, 71000 Sa ra jevo

Pri ja ve mora ju biti podnesene u za tvorenim kover ta ma sa na zna kom «Pri ja va za ~la na Upra vnogodbora BHRT-a» i mogu biti podnesene li~no ili putem preporu~ene po{te.

Nepotpune i nebla govremene pri ja ve ne}e biti ra zma tra ne. Oba vi je{teni }e biti sa mo kandida tiko ji u|u u uì izbor. Molimo kandida te da ne vr{e upite putem telefona.



FELJTONOSLOBO\ENJE nedjelja,14.oktobar/listopad 2012. 45

1322.Vojska {kotskog kralja Roberta I u bicikod Bilanda te{ko porazila engleske tru-

pe kralja Edvarda II. Taj poraz prisilio je Englesku daprizna nezavisnost [kotske.

1806.Napoleonove trupe pobijedile Pruse i Sa-ksonce u bitkama kod Jene i Auer{tata.

U narednih {est sedmica Napoleon je pokorio Prusku.

1809.

Be~kim mirom Austrija je prinu|ena daTrst, dio Hrvatske i Dalmacije preda Na-

poleonovoj Francuskoj, Galiciju Poljskoj i Rusiji, a dis- trikt In Bavarskoj.

1882.Ro|en irski dràvnik Emon de Valera, li-der republikanskog pokreta [in fejn (ir-

ski - Mi sami) od 1917. do 1926, predsjednik Irske od1959. do 1973. Kao premijer, od 1937. do 1959. (sadva kra}a prekida), sporazumno je rije{io neka spornaekonomska, politi~ka i vojna pitanja sa Velikom Britani-jom. Bio je predsjednik Lige naroda 1938-39.

1890.Ro|en ameri~ki general i dràvnik DvajtDejvid Ajzenhauer, vrhovni komandant

savezni~kih snaga u Drugom svjetskom ratu u Evropi,predsjednik SAD-a od 1953. do 1961, komandant NA-TO-a od 1950. do 1952, kada je dao ostavku zbogpredsjedni~kih izbora u SAD-u.

1912.U Milvokiju je nepoznata osoba pucala upredsjednika SAD-a Teodora Ruzvelta.

Debeli kaput i sveànj rukopisa u unutra{njem dèpu

sprije~ili su da metak do|e do tijela.

1933.Nacisti~ka Njema~ka napustila Ligu naro-da i Konferenciju o razoruànju u @enevi.

1939.Vi{e od 800 britanskih mornara poginuloje kada je, na po~etku Drugog svjetskog

rata, njema~ka podmornica U 47 uplovila u britanskuratnu luku i torpedima potopila brod Rojal ouk.

1941.Nijemci u Drugom svjetskom ratu strijel-jali oko 6.000 civila iz Kraljeva i okoline,

zbog njihove podr{ke pokretu otpora.

1944.Njema~ki feldmar{al Ervin Romel, naz-van Pustinjska lisica, nakon spektakular-

nih pobjeda njegovog Afri~kog korpusa u Drugom sv-jetskom ratu, izvr{io je samoubistvo tabletom cijanidada bi izbjegao hap{enje zbog umije{anosti u zavjeruprotiv Hitlera.

1944.Britanske i gr~ke snage oslobodile Atinu,koja je bila pod njema~kom okupacijom

od aprila 1941.

1947.Tokom probnog leta ameri~kog vojnogaviona na mlazni pogon, kapetan ârls

Jeger postao je prvi ~ovjek koji je probio zvu~ni zid.

1964.Nobelovu nagradu za mir dobio ameri-~ki borac za ljudska prava crnaca Martin

Luter King.

1973.Na Tajlandu vlada premijera Tanoma Ki-tika~orna primorana da podnese ostav-

ku po{to je armija odbacila njegov zahtjev da silomugu{i studentske demonstracije.

1977.Umro ameri~ki pjeva~ i filmski glumacHari Lilis Bing Krozbi, zvijezda holivud-

skog muzi~kog filma, dobitnik Oskara za film “Idu}isvojim putem”.

1990.Umro Leonard Bernstajn, ameri~ki pija-nist, dirigent i kompozitor ~uvenog mju-

zikla “Pri~a sa zapadne strane”. Dirigovao je gotovo

svim velikim ameri~kim orkestrima, a od 1958. do1969. vodio je Njujor{ku filharmoniju (dvije simfonije,opera “Nevolja na Tahitiju”, balet “Slobodna ma{ta”,muzika za film).

1994.Nobelovu nagradu za mir podijelili premijer Izraela Jicak Rabin, {ef izraelske

diplomatije [imon Peres i vo|a Palestinske oslobodila-~ke organizacije Jaser Arafat.

1999.Umro biv{i predsjednik Tanzanije Dùli-jus Njerere, jedan od lidera Pokreta nes-

vrstanih, klju~na li~nost u borbi za nezavisnost zemljeod Velike Britanije 1961, predsjednik dràve od 1962.do 1985, kada se, kao jedan od prvih postkolonijalnihafri~kih lidera, dobrovoljno povukao sa vlasti. Na svahilijezik preveo je [ekspirova djela “Julije Cezar” i “Mleta-~ki trgovac”.

2000.Alija Izetbegovi}, posljednji ratni lider naprostoru biv{e Jugoslavije, povukao se

iz Predsjedni{tva Bosne i Hercegovine. Zamijenio ga jeHalid Genjac.

2001.U nigerijskom gradu Kano ubijeno je na-jmanje 200 antiameri~kih demonstrana-

ta koji su dva dana palili crkve, dàmije i radnje.

2003.Umro Moktar Uld Dada, prvi predsjednikMauritanije, koji je na vlasti bio od 1960,

kada je ta zemlja dobila nezavisnost od Francuske.

NA DANA[NJI DAN

Egip}anin Na-

gib Mahuz pos-tao prvi arapskipisac ko ji je do-

bio Nobelo vunagradu za knji-

è vnost. Umro je30. av gusta 2006.

1988.

322. p.n.e.

Ro|en @oze Dezire Mobutu,poznat kao Mo-butu Sese Seko,predsjednik Za-

ira (Kongo) doma ja 1997, kada

je zba~en sa vlasti u pobuniko ju je predvo-

dio Loran Kabi-la. Vladao je di-

ktatorski od1965, nakon

okon~anja peto-godi{njeg

gra|anskog ratau zemlji.

1930.

Dr. Fadil Ademovi}: Drama istorijskog zaokreta (1941-1945) (15)

Kairo je prvi pokrenuo potrebuda vanja propagandne podr{kepartizanima. Ali je na kra ju ~ak bioprotiv toga da se partizani spomi-nju u emisi jama BBC-a. Po tomeje moglo izgledati da on zastupaantipartizansku lini ju. London jezbog svo jih veza s izbjegli~komvladom u po~etku bio protiv togada se s partizanima usposta vikontakt, ali je na kra ju energi~nozahti je vao da ih BBC spominje usvo jim emisi jama. I Hadson jebio apsolutno za to da se partiza-ni spominju u emisi jama BBC-a.Smatrao je da }e to posluìti kaooru|e pritiska na Mihailo vi}a. Ka-irski ogranak SOE u jesen 1942. go-dine je samostalno do{ao do za-klju~ka da na Mihailo vi}a i njego-ve ~etnike treba iz vr{iti pritisak dabi krenuli u bilo kakve operaci jeprotiv okupacionih jedinica. O ta-kvoj nakani je oba vi je{ten i Lon-don. Na osno vu toga se London-ski SOE za jedno s Forin ofsom sa-glasio da BBC u svo jim go vornimemisi jama za Jugosla vi ju po~ne daspominje i borbene uspjehe par-tizana. NOP je do tada bio potpu-no potisnut kao da ni je posto jao.U tim emisi jama on je bio izloèn"zavje ri {utnje" spominjan ja par-tizana. To bi bio oblik pritiska naMihailo vi}a da izmi jeni svoj odnosprema okupatorima. Smatralo seda }e pomo} Londonskog radi jabiti od nesumnji ve koristi. inilose da takav potez prièljku je iodobra va i Hadson, ko ji se u bri-tanskoj vojnoj misi ji nalazio u {ta-bu ra vnogorskog pokreta.

Te{ke rije~i

Me|utim, opet je do{lo donaglog obrta. Kairski SOE je po-

ku{ao da objasni Londonu kako je mislio na tajni pritisak na Mi-hailo vi}a, a ne na ja vni putemBBC-a. Rekao je da nema nika-kva smisla spominjati i isticatipartizane, s ko jima SOE do tadani je imao nikakva kontakta.Upozora vao je i na mogu}u {te-tu ko ja bi iz toga proiza{la - raz-bjesnio bi se Mihailo vi} ba{ u

vri jeme kada se spremao jedan vi{i ofcir - Bailey - da po ja~a voj-nu misi ju kod Draè u ~etni~kojkomandi i poku{a zadobiti efka-sni ji uticaj nad njim. Ako se to-me doda da po{iljke britanskogoru`ja jo{ ne odlaze prema Jugo-sla vi ji ni je uputna pri jetnja odu-zimanja propagandne podr{kekao jedinog oru`ja ko je su Bri-tanci ima li u eventualnoj kontro-li nad Mihailo vi}em. Oì vjela

je prepiska na relaci ji Kairo-London izme|u dva ogrankaSOE. U prepisci su padale i te{keri je~i. Primjerice, Kairo je optu-ì vao London da je sluga Forinofsa, da ne moè da shvati ka-ko vodstvo u operati vnim poslo-

vima, u ko je je spadao i BBC, pri-pada kairskom ogranku SOE.

Ta strogo interna natezanjana relaci ji Kairo-London oboga-}ena su i demar{om ili "notom" Georga Taylora od 14. decembra1942. godine. Tom notom je po-taknut London da prihvati kair-sko gledi{te. Usva ja ju}i ga, Lon-donski SOE je naglo spri je~iosvako spominjan je partizana uemisi jama BBC-a za jugoslo-

venske slu{aoce. Zabrana je po-tra jala sve do aprila 1943. godi-ne. U me|u vremenu, dok je va-ìo embargo na partizane uBBC-u, Forin ofs je insistirao

kod SOE da najzad usposta vikontakt sa partizanima i njiho-

vim vodstvom. Iz toga su prois-tekli i drugi sukobi: recimo,izme|u SOE i PWE. Ta razmimo-ilaènja su sta vila do znanja Fo-rin ofsu da se SOE, ustvari, za-laè za politiku potpune, jedinei isklju~i ve podr{ke Mihailo vi}u,a posebno da je protiv ide je dase uhvati veza sa partizanima bi-lo gdje na tlu Jugosla vi je. Takav stav je zauzimala i ~elna li~nostSOE - Selborne. To je onemogu-}a valo sinhronizo vano djelo-

van je Kairskog i LondonskogSOE od decembra 1942.

Ruski prigovori

Politika propagande postala jena taj na~in jednim od bitnihuzroka sukoba mi{ljen ja ne sa-mo unutar SOE nego i izme|uSOE i Forin ofsa. Na po ja~anoizbi janje tih razmimoilaènjauticali su i iz vje{ta ji {to su prispi-

je vali o saradnji Mihailo vi}a injego vih jedinica sa Itali jani-ma. Saznanja o tome mnoìla suse od sredine 1942. godine. Ti iz-

vje{ta ji i saznanja ko ja su oni do-nosili nisu podstakli podjedna-ke moralne sta vo ve u grupamai stru jama ko je su te grupe proi-zvodile u naj vitalni jim organimadrà ve. Kaù da je Idn, me|uunkcionerima Forin ofsa, po-naj vi{e bio osjetljiv na so vjetskenapade na Mihailo vi}a. Pribo ja-

vao se opasnosti da }e u {tampii parlamentu biti izloèn kriticizbog svo je politike prema Jugo-sla vi ji. Idno ve prve nepri jatnos-ti s tim u vezi po~ele su sa labu-risti~kim narodnim poslanikomTomom Dribergom. On je u e-bruaru 1943. godine u Donjemdomu posta vio pitanje vladi oso vjetskim tvrdnjama da Miha-ilo vi} sara|uje s Oso vinom. Idnse posluìo lukav stvom: izvukaose time {to je "loptu pre dao" uruke jugoslo venskoj izbjegli~koj

vladi. Barkero va pi{e da nemadokaza da je Forin ofs sa Idnomna ~elu - kako je to smatraoSOE - popustio pred so vjetskimpritiskom kada je u jesen 1942.godine pristao na to da BBCuradi ono {to je traìo PWE - dapoziti vno spominje partizane. U

vezi sa Mihailo vi}em Rusi suprigo varali i Idnu i izbjegli~koj

vladi. Jo{ su, me|utim, izbjega- vali da se angaù ju u mjeri u ko-

joj bi stekli hrabrosti da zatraèpropagandu Britanaca za Tita ipartizane.

Jo{ je, i po njima, bilo preranoza to.

(Sutra: Vje{ta~ka ravnoteà

"izme|u dviju strana")

Kako je i zbog ~ega nastao istorijski zaokret u

politici i propagandi Velike Britanije od za{titnika

Draè Mihailovi}a i ~etni~kog pokreta do podr{ke

Titu i partizanima u ju`noslovenskim zemljama

Za i protiv podr{kepartizanima

Naj ve}i go vor-nik staroga vi je-ka Demosten iz-

vr{io je samo-ubistvo ispiv {i

otrov. Kao vo|aantimakedonske

stranke u Atini,prosla vio se go-

vorima protiv Fi-lipa II Makedon -

skog (flipike).Njego vi go vori,

od ko jih je sa~u- vano oko 40,

smatra ju seobrascem go vor-

ni~ke vje{tine.

Zbog ~ega su britanska vlada i njen predsjednik Winston Churchill kra jem

1943. godine preni jeli svo ju podr{ku - materi jalnu, moralnu, politi~ku, diplo-

matsku i propagandnu - sa generala Draè Mihailovi}a i ravnogorskog pokre-

ta na Tita i NOP u Jugoslavi ji? To odvajkada klju~no, ako ne i pitanje svih pi-

tanja, i danas se ~ini predmetom mnogih preokupaci ja, razli~itih pristupa, vje-

{ta~kih dilema, a ponajvi{e {irokih politi~kih manipulaci ja. U stopu ga prate

pronalaènja izokrenutih formulaci ja mogu}ih odgovora suprotstavljenih isto-

rijskoj istini. Tim odgovorima se umnoàva mozaik isfabrikovanih no vih doka-

za ko jim se nasto ji izvr{iti revizi ja istori je Drugog svjetskog rata. I to revizi ja

bitnih, nau~no meritornih i potvr|enih odrednica njegovog istorijskog ishoda

1945. Izumitelji tih do ka za , maltene, osporava ju antifa{isti~ki karakter one ko-

alici je ko ja je suprotstavljena hitlerizmu postala pobjednica nad silama Oso-

vine u globalnim razmjerama. Naro~ito nipoda{tava ju jedinog saveznika te ko-

alici je u licu NOP-a na unutra{njem planu - u ju`noslovenskim zemljama od 1941.

do 1945. Pri definisanju svo jih tuma~enja su{tine toga pitanja da sli jede, ne

bez zluradosti, optu`be na adresu britanske vlade i njenog premi jera Winsto-

na Churchilla. Obznanju ju no ve do ka ze friziranjem fakata i ignorisanjem. De-

valvira ju ono {to je istorijski verifikovano.U ovom feljtonu se izlaè dio saznanja autora ste~enih istraìvanjima auten-

ti~nih istorijskih dokumenata o tome {ta se doga|alo u vrhovima britanske po-

litike i propagande, na ~emu se spoticalo i kako je evoluiralo gledanje Velike

Britani je na pona{anje i ulogu Draè Mihailovi}a i ~etni~kog pokreta - uz asis-

tenci ju kraljevske izbjegli~ke vlade u Londonu - na ratnom popri{tu u ju`no-

slovenskim zemljama u toku Drugog svjetskog rata.



SPORT OSLOBO\ENJEnedjelja,14.oktobar/listopad 2012.46

Fudbalska reprezentaci ja Bosnei Hercego vine osvo jila je vaànbod protiv Gr~ke (0:0) na te{komgosto vanju u Atini. Zahvalju ju}ipodjeli bodo va na{a selekci ja za-dràla je vode}u pozici ju u grupi Gkvalifkaci ja za SP 2014. u Brazilu.Izabranici selektora BiH Saeta Su-{i}a nakon tre}eg kola osvo jili su sedam bodo va. oliko ima ju drugo-plasirana Slo va~ka i tre}a Gr~ka, alizma je vi su ostvarili najbolju gol-ra-zliku, 12:2, ko ja zaista izgleda impresi vno. Bh. dr a vni tim izborio jeneri je{en rezultat protiv nekada-

{njih evropskih prvaka iz 2004. godine u te{kom i vrlo tvrdom me~u.Grci su pogodili stati vu i pre~ku,imali inici jati vu, ali je na{ u petak

veoma sigurni golman Asmir Be- go vi} sa~u vao mre u netaknutom,istakav {i se izvanrednom inter-

venci jom u fni{u utakmice u Ati- ni, kada je odbranio najbolju priliku ko ju su doma}ini imali prekoDimitrisa Salpingidisa.

Rovovska borbaZma je vi su propustili dobre pri-

like preko Zvjezdana Misimo vi}a

i Senada Luli}a u prvom polu vre-menu. Misimo vi}ev {ut je bio maj- storski plasiran, lopta je i{la u okvirgola, ali ju je odbrambeni igra~ proti vnika odbio sa gol-lini je na alostna{e selekci je. I Luli} je bio nakorak da zatrese mreù, no golmanGr~ke Karnezis je iz drugog poku-{a ja zausta vio loptu. U nastav ku se

vodila ro vov ska, poziciona borba

na sredini terena, u ko joj na{a reprezentaci ja ni je stvorila {anse,ali je disciplino vanom igrom ispu- nila cilj remizirav {i protiv pulenaFernanda Santosa. Ni je bilo priti-ska na proti vni~ki gol u drugih 45minuta, no s obzirom na to da jeGr~ka igrala u ~et vrtfnalu pro-{log Eura i pobje|ivala ja~e sele-kci je po rejtingu od BiH, kao {to jeHrvatska, jasno je da u na{em ta- boru mogu biti zado voljni kona-~nim ishodom. Rezultat je na kra-

ju bio bolji od igre, dobro smo pro-{li ima ju}i u vidu i veliki proma-{aj Teoanisa Gekasa u ranoj a-zi. Ono {to moè rado vati je ~inje-nica da je bh. selekci ji pripao bodu slabi joj igri, a bilo je vri jeme danas sre}a posluì po{to je nismoimali u pro{lim kvalifkaci jama zaEP. Odlika velikih ekipa je da os-tvare zacrtani plan i kada njiho vaigra ni je na potrebnom ni vou,{to je uspjelo BiH protiv a vori-zo vanog ri vala ko ji zauzima 10.

mjesto na rang-listi FIFA.Nakon utakmice na stadionu Ka-

raiskakis, selektor BiH Saet Su{i} jeistakao da je prezado voljan neri je-{enim rezultatom. Iako je u gre{ka-ma prednja~io Ognjen Vranje{ ko-

ji je vjero vatno igrao pod dozomstraha nakon izgubljenog prvogduela sa Samarasom, na{ selektor gani je kudio, a objasnio je “kako ne da- jem po jedina~ne komplimente bi-lo kome, niti bilo koga kudim”.

“Prve dvi je utakmice je odigrao

Bh. fudbaleri zadovoljni remijem sa Gr~kom u kvalifikacijama za SP

Igra se mora popravitiSvi igra~i koje sam stavio znaju tehni~ki igrati dobro, ali puno smo grije{ili. Ja nakon ovog

rezultata nemam razloga da kukam, izjavio je selektor na{e reprezentacije Safet Su{i}

Su{i} kao Mami}Selektor na{e najbolje vrste

po~eo je gubiti konce pona-{anjem, tj. odnosom prema

no vinaru, reagu ju}i na beza-zleno normalno pitanje.“Nemojte mi postav ljati

pro vokati vna pitanja. Sa va ma se treba po~eti pona-{ati kao Mami} {to se pona-{a”, rekao je Su{i}, ko jeg jemo`da i zaboljela ~injeni-ca da ni je ovaj put do~ekansa velikim aplauzomodre|enih no vinara.

Niko od pripadnika sed-me sile ni je ni poku{ao niovaj, niti bilo ko ji put dapro vocira na{eg selektorako ji se po~eo pona{ati kao“uvri je|ena mlada”.

Na{i udbaleri doputo vali su ju~e u posli jepodne vnim sati-ma iz Atine sa kvalifkacionogme~a za SP protiv Gr~ke na Ae-rodrom Sara je vo. Nakon {to je bh.drà vni tim odigrao bez golo va sanekada{njim prvakom Evropeiz 2004. i po dolasku u na{ gla vnigrad, selektor BiH Saet Su{i} iz-

ja vio je da je utakmica u petak na ve~e bila o~eki vano te{ka.

“Igrali smo protiv dobre re-

prezentaci je ko ja ni je puno ris-kirala u igri. Izborili smo pozitivan rezultat. Prva {ansa ri vala uti- cala je na to da se strah uvukaome|u igra~e. Igrali smo brzo-pleto i izgubili puno lopti. Pri jeme~a sa Gr~kom, nisam obe}a-

vao da }emo pobi jediti, niti odi-

grati neri je{eno. Znao sam da}e utakmica biti neiz vjesna dokra ja {to se desilo. Ostvarili smozacrtani cilj”, rekao je Su{i}.

Strateg bh. reprezentaci je naglasio je da }e na{a selekci ja bi-ti kompletna u narednom me~uprotiv Litvani je na doma}em te- renu.

“Vra}a se Miralem Pjani}, koji puno zna~i za igru reprezenta-ci je. o se vidjelo u pro{lom me-

~u. Nemamo problema sa po vredama. Posli je neri je{enog rezul-tata protiv Gr~ke, igra~i su izuzetno moti visani za me~ sa Litva-ni jom. Proti vnik dolazi da se na- digra va, igra}e otvoreno i poku-{a}e nas iznenaditi. Ne vjeru-

jem da }e se braniti jer ima ju ~e-

tiri boda. Zadatak ne}e biti jed-nosta van.”

Legendarni Pape nada se da }eBiH do~ekati kraj 2012. godine naliderskoj pozici ji grupe G kvali-fkaci ja za plasman na Mundi jal2014. u Brazilu.

“[anse su velike da ostanemona prvom mjestu. Ne bismo ihsmjeli propustiti, pogoto vo {to}emo imati veliku podr{ku na{ihna vi ja~a protiv Litvani je u Zeni-

ci. O~eku jem da pobi jedimo ka-ko bismo sa deset bodo va u grupi za vr{ili ovu godinu”, optimis-ta je Su{i}.

Veznjak bh. tima Haris Medu-njanin izrazio je zado voljstvonulom u atinskom duelu.

“Grci su igrali kompak tno, bra-

nili se i ~ekali kontranapade danas ugroze. U drugom polu vre-menu poku{a vali smo nabaci va-njima sa strane. Nemamo iskus-tva kao Gr~ka jer je to velika ekipa ko ja igra na svjetskim i evrop-skim prvenstvima. Mi jo{ nismoigrali na velikim takmi~enjima.

Zado voljni smo po{to je puno selekci ja izgubilo u Atini”, izja vio jeMedunjanin.

Zma je vi }e danas (10.30 sati)trenirati na stadionu Grba vica, ~i-me }e po~eti pripreme za me~ saLitvancima.

Z. RA[IDOVI]

Safet Su{i} nakon povratka zmajeva u Sarajevo

Moramo dobiti LitvanijuO~ekujem da pobijedimo u Zenici kako bismo na prvom mjestu sadeset bodova u grupi zavr{ili ovu godinu, izjavio je selektor BiH



SPORTOSLOBO\ENJE nedjelja,14.oktobar/listopad 2012. 47

UEFA je kaznila Fudbalski klubSara je vo sa 25.000 eura zbog ~u-panja stolica i ga|anja igra~a crno-gorske Zete od na vi ja~a bordosasta va u tre}em pretkolu Evrop-

ske lige. Ovo je druga sankci ja zako{ev skog premi jerliga{a, ko ji jeprethodno ka`njen od Evropske

udbalske ederaci je sa 40.000eura zbog upotrebe pirotehnike nako{ev skom stadionu, transpare-nata uvredlji vog sadrà ja, bloki-ranih izlaza i ulaza, te utr~a vanja

osoba u teren nakon re van{-uta-kmice drugog pretkola Evropskelige protiv bugarskog Lev skog.

UEFA kaznila Sarajevosa jo{ 25.000 eura

Juniorska udbalska reprezen-taci ja BiH deklasirala je Slo va-~ku sa 4:0 u me~u drugog kola grupe 8 kvalifkaci ja za EP narednegodine, odigranom na ko{ev skomstadionu. Golo ve za prvu pobje-du U19 tima na{e zemlje na ovomkvalifkacionom turniru postigli su

Armin Hodì} u 14. i 72. minuti, Armin ]erimagi} u 17. i AsimZec u 45. Izabranici selektora bh.

juniora Toni ja Kara~i}a za vr{ilisu ju~era{nju utakmicu sa desetigra~a jer je ]erimagi} isklju~en u

81. minuti zbog drugog ùtogkartona.BiH je nastupila protiv Slo va~ke

u sasta vu: Plakalo, Hajradino vi}, ]i-

va, Hajti}, [piki}, Zec (od 67. Mera- ji}), orluka, Hodì} (od 89. Vila),Rahmano vi} (od 77. Predrago vi}),]erimagi}, Muharemo vi}.

Kadeti Nor ve{ke sa vladali suKazahstan rezultatom 6:2 u drugojutakmici i nalaze se na vode}oj pozici ji sa 6 bodo va. Druga je BiH sa3 (gol-razlika 5:3), tre}a Slo va~kasa 3 (5:4), a ~et vrti Kazahstan bezbodo va.

U posljednjem kolu U19 sele-kci ja BiH igra}e u utorak (15 sati)protiv Kazahstana na stadionu

“Asim Ferhato vi} Hase”, dok }eistog dana (15) Nor ve{ka i Slo va-~ka odmjeriti snage na stadionuSRC Sla vi ja. Z. R.

Kvalifikacije juniora za EP

BiH deklasirala Slova~ku

Senad Luli}, bh. reprezentati vac,od dolaska u redo ve rimskog La-

zi ja postao je jedan od naj va ni jihigra~a ovoga tima.Mnogi itali janski medi ji smatra-

ju da bi bh. reprezentati vac, ukoliko ne pristane na no vi ugo vor saLazi jem, mogao sljede}eg ljetapo ja~ati redo ve Bayerna ili Chel- seaja. Nara vno, to su prepoznali i

~elnici nebeskopla vih, pri je svegaClaudio Lotito, vlasnik kluba ko ji

je na vodno spreman ponuditi novi i bolji ugo vor na{em dragulju, augo vor bi trebao vaìti do 2018. godine.

Prego vori oko no vog ugo vorazapo~et }e posli je reprezentati vnepauze. Sada{nji ugo vor Luli}u vri- jedi do ljeta 2016. godine.

Napu{ta li Senad Luli} Rim?

Chelsea i Bayern ~ekaju

bez gre{ke. Ovu je odigrao maloslabi je. Taj prvi izgubljeni duel saSamarasom je u~inio svo je. Ne-mojte misliti da }u nekoga izba-citi nakon izgubljenog duela ili gre-{ke, sigurno je da tako ne}u.

Podjednake {anseProtiv Grka je bilo slabi je. Teh-

ni~ki smo puno gri je{ili. Svi igra-~i ko je sam sta vio zna ju tehni~kiigrati dobro, ali puno smo gri je{i-li. Ja nakon ovog rezultata ne-

mam razloga da kukam. Igra~i suzado voljni rezultatom”, ustvrdio

je Su{i}.On je kazao kako sada tri sele-

kci je ima ju po sedam bodo va i podjednake {anse za prvo mjesto. Uigri je jo{ 21 bod, pa }emo vidjeti.Dobro je, veli Su{i} {to re van{ sa Gr-cima igramo kod nas u Zenici.

Recimo i to da je bh. reprezen-taci ja podjelom bodo va sa Gr~komnasta vila uspje{nu seri ju u posljednje ~etiri utakmice zabilje iv -

{i tri pobjede i jedan remi. Niz jepo~eo gostu ju}im tri jumom nad

Velsom sa 2:0 u pri jateljskoj utak-mici u Llaneli, da bi posli je toga ub-

jedlji vo sa vladala Lihten{tajn sa 8:1i Latvi ju rezultatom 4:1 u kvalif-kaci jama za Mundi jal.

Su{i}e vi izabranici odigra}enarednu ~et vrtu kvalifkacionuutakmicu u utorak (20 sati) protiv Litvani je na zeni~kom stadionuBilino polje.

M. DAJI] - Z. RA[IDOVI]

1. BiH 3 2 1 0 12:2 7

2. Slova~ka 3 2 1 0 5:2 7

3. Gr~ka 3 2 1 0 4:1 7

4. Lithvani ja 3 1 1 1 3:3 4

5. Latvi ja 3 0 0 3 3:8 0

6. Lihten{tajn 3 0 0 3 1:12 0

Rezultati

Gr~ka - BiH 0:0

Slova~ka - Latvi ja 2:1

(Hamsik 5pen, Sapara 9 - Verpakovskis 84pen)

Lihten{tajn - Litvani ja 0:2

(Cesnauskis 51, 75)

Idu}e kolo (16. oktobar)

BiH - Litvani ja (20 sati)

Latvi ja - Lihten{tajn (19)

Slova~ka - Gr~ka (20.30)

GRUPA GSantos: Zasluìli smo pobjedu

Selektor Gr~ke Fernando Santos izja vio je da su u petak nave~e igrale dvi je dobre ekipe.

“Ovakav rezultat je nepra vedan za Gr~ku, jer smo igrali bolje i zasluìli pobjedu. Prvih 15 minuta bolje smo po~eli i stvorili veliku priliku ko ju nismo iskoristili, nakon ~ega smo izgubili na organizaci ji igre. Do kra ja prvog polu vremena igralose izjedna~eno. U svla~ionici sam razgo varao sa igra~ima {tose odrazilo da smo bolje igrali u drugom polu vremenu. Go-sti nam nisu stvorili ni jednu priliku u drugom di jelu, dok smomi imali jednu veliku, ko ju opet, nismo iskoristili. êka naste{ka utakmica sa Slo va~kom”, rekao je gr~ki selektor Ferna-ndo Santos na pres-konerenci ji posli je duela u Atini.

Nakon {to je potpisao ugo vor sa FK Sara je vo, talen-to vani veznjak Samir Rado vac je na raspolaganju {e-u stru~nog {taba Draganu Jo vi}u za naredne prven-stvene utakmice. Rado vac je ro|en 25. januara 1996.Pa nju je skrenuo dobrim nastupima, kako za sele-kci je omladinskog pogona bordo kluba, tako i za ka-detsku reprezentaci ju BiH.

“Zaista sam uzbu|en zbog ovog trenutka. Neiz-mjerno sam sretan. Hvala ocu, porodici i mom me-nadèru Hasetu Tiri}u i trenerima sa ko jim sam dosada sara|ivao u omladinskom pogonu, na ~i jem je~elu koordinator Almir Hurti}”, kazao je Rado vac za

ofci jelnu klupsku stranicu. Po{to je ve} nekoliko pu-ta trenirao sa prvim timom Sara je va, Rado vac je iz-ja vio da su ga svi udbaleri odli~no prihvatili.

“Osim toga {to su dobri igra~i, takvi su i kao kole-ge. Mnogo sam moti visan. Svjestan sam da me o~e-ku ju naporni treninzi, ali ve} protiv Borca èlim bi-ti u kombinaci ji za ekipu i nadam se da }u uspjeti utome.”

Za kadetskog reprezentativ ca na{e zemlje posto- jao je interes inostranih klubo va.

“Me|utim, moj otac je insistirao da potpi{em prviugo vor Sara je vom. Sla em se sa njim i smatram je da

je to najbolji potez za mene”, istakao je no vi ~lan se- niorskog bordo tima Rado vac.

Neizmjerno sam sretanSvjestan sam da me o~ekuju naporni treninzi, ali ve} protiv Borca èlim biti u kombinaciji zaekipu i nadam se da }u uspjeti u tome, izjavio je talentovani 16-godi{nji veznjak bordo tima



1. Belgi ja 3 2 1 0 6:1 72. Hrvatska 3 2 1 0 4:2 73. Srbi ja 3 1 1 1 6:4 44. Vels 3 1 0 2 3:9 35. [kotska 3 0 2 1 2:3 26. Makedoni ja 3 0 1 2 2:4 1Rezultati: Srbi ja - Belgi ja 0:3, Makedoni ja -

Hrvatska 1:2, Vels - [kotska 2:1.

1. Njema~ka 3 3 0 0 11:2 92. [vedska 2 2 0 0 4:1 63. Irska 2 1 0 1 3:7 34. Austri ja 2 0 1 1 1:2 15. Kazahstan 3 0 1 2 1:4 16. Farski Otoci 2 0 0 2 1:5 0Rezultati: Irska - Njema~ka 1:6, Farski Otoci -

[vedska 1:2, Kazahstan - Austri ja 0:0.

GRUPA A

1. Itali ja 3 2 1 0 7:3 72. Bugarska 3 1 2 0 4:3 53. ê{ka 2 1 1 0 3:1 44. Armeni ja 3 1 0 2 2:4 35. Danska 2 0 2 0 1:1 26. Malta 3 0 0 3 1:6 0Rezultati: Armeni ja - Itali ja 1:3, Bugarska - Dan-

ska 1:1, e{ka - Malta 3:1.

GRUPA B

GRUPA C

1. Holandi ja 3 3 0 0 9:1 92. Rumuni ja 3 3 0 0 7:0 93. Ma|arska 3 2 0 1 7:4 64. Turska 3 1 0 2 3:3 35. Estoni ja 3 0 0 3 0:6 06. Andora 3 0 0 3 0:12 0Rezultati: Holandi ja - Andora 3:0, Estoni ja -

Ma|arska 0:1, Turska - Rumuni ja 0:1.

GRUPA D

1. [vicarska 3 2 1 0 5:1 72. Island 3 2 0 1 4:2 63. Norve{ka 3 1 1 1 3:4 44. Albani ja 3 1 0 2 4:5 35. Sloveni ja 3 1 0 2 3:5 36. Kipar 3 1 0 2 3:5 3Rezultati: [vicarska - Norve{ka 1:1, Sloveni ja -

Kipar 2:1, Albani ja - Island 1:2.

GRUPA E

1. Rusi ja 3 3 0 0 7:0 9

2. Portugal 3 2 0 1 5:2 63. Izrael 3 1 1 1 7:5 44. Sjeverna Irska 2 0 1 1 1:3 15. Azerbejdàn 2 0 1 1 1:4 16. Luksemburg 3 0 1 2 2:9 1Rezultati: Rusi ja - Portugal 1:0, Luksemburg -

Izrael 0:6.

GRUPA F

1. Engleska 3 2 1 0 11:1 72. Crna Gora 2 1 1 0 8:2 43. Poljska 2 1 1 0 4:2 44. Ukra jina 2 0 2 0 1:1 25. Moldavi ja 3 0 1 2 0:7 16. San Marino 2 0 0 2 0:11 0Rezultati: Engleska - San Marino 5:0, Moldavi-

ja - Ukra jina 0:0.

GRUPA H

1. [pani ja 2 2 0 0 5:0 62. Francuska 2 2 0 0 4:1 63. Gruzi ja 3 1 1 1 2:2 44. Finska 2 0 1 1 1:2 15. Bjelorusi ja 3 0 0 3 1:8 0Rezultati: Finska - Gruzi ja 1:1, Bjelorusi ja - [pa-

ni ja 0:4.

GRUPA

I

SPORT OSLOBO\ENJEnedjelja,14.oktobar/listopad 2012.48

Selektor udbalske reprezenta-ci je Srbi je Sini{a Mihajlo vi} nesretan je zbog gubitka bodo va u Beo- gradu od Belgi je (3:0) u utakmici3. kola kvalifkaci ja za SP u Brazi-lu 2014. godine, ali smatra da jenjego va ekipa igrala dobro.

Srbi ja je ugla vnom dominiralaterenom u prvih 45 minuta, ali jena polu vri jeme oti{la s golom mi- nusa.

“To je udbal. U prvom polu-

vremenu, najboljem otkako smoza jedno, imali smo pet, {est stopo-stotnih {ansi, ali gola nismo dali.

Velika ekipa kazni proma{a je proti vnika prvom prilikom i to je Bel- gi ja napra vila. Idemo dalje”, rekao

je Mihajlo vi}, te nasta vio.“Malo na{ih igra~a igra standar-

dno u svo jim klubo vima. Dok suimali benzina, sve je bilo uredu.No, kada su po~eli padati u igri, nismo mogli ni{ta. Naàlost, ne mo-è se zami jeniti vi{e od tri igra~a”,

veli Mihajlo vi}.

Historijska pobjedaSrbi ja na svom kontu ima ~eti-

ri boda nakon tri odigrane utakmi-

ce, a sli jedi okr{aj protiv Makedo-ni je u Skoplju.

“Imamo jo{ sedam utakmica ukvalifkaci jama. Do voljno je to vremena da popra vimo sve {to smodosada lo{e napra vili. Ako u Make- doni ji pono vimo prvo polu vri jeme,ali budemo efkasni ji, vjeru jemda se moèmo vratiti s tri boda”, zaklju~io je srbi janski selektor.

Hrvatska je s 2:1 sla vila u Skopljui prvi put u histori ji pobjedni~ki se

vra}a ku}i, a hrvatski selektor Igor[timac bio je vidno zado voljan s

va`nom pobjedom.“Uprkos svim pote{ko}ama, do-

{li smo puni samopouzdanja. Ja-ko sam zado voljan, jer nismo izgubili smirenost kod pogotka doma-}ina. Na takvo ne{to nikad ne ra-~unate, ali morate biti spremni. Ni- smo bili do voljno agresi vni kod toggola, ali smo se vratili kvalitetno”,bile su prve reakci je [timca nakon

utakmice.Zado voljan je bio ruski selektor

Fabio Capello nakon pobjede protiv Portugala (1:0), ali je pozvao i nasti{a vanje euori je.

“Prva stvar ko ju sada moramonapra viti je odmah zabora viti ovupobjedu i po~eti razmi{ljati o sljede}oj utakmici. Danas smo sigurno odigrali dobru utakmicu, alisada nam je naj va`ni ji dvobojprotiv Azerbajdàna”, naglasio jeCapello.

Itali janski stru~njak se bo ji da bise njego vi igra~i mogli opustitiprotiv objekti vno dosta slabi jegproti vnika ko ji sti e u Moskvu uutorak.

“Vrlo dobro znam da se opu{ta-nje u udbalu moè dogoditi. Za-to }u u~initi sve {to je u mo joj mo-

}i da to spri je~im, a po~et }u od-mah”, dodao je Capello.

Reus upozorio rivaleNjema~ki reprezentati vac Mar-

co Reus upozorio je ri vale svo je reprezentaci je kako njego va ekipaima jo{ puno prostora za napre-dak, nakon {to su u petak s uvjerlji vih 6:1 pregazili reprezentaci ju Ir-

ske pred njenim na vi ja~ima.Fudbaler dortmundske Borus-

si je postigao je prva dva gola zasvo ju selekci ju u ovoj utakmici, uko joj je Njema~ka ostvarila tre}upobjedu iz isto toliko utakmica inapra vila jo{ jedan korak premaplasmanu u Brazil 2014. godi-ne.

“Imamo velike plano ve. Trenernas je jako dobro pripremio. Ima- li smo kontrolu igre tokom ci jeleutakmice, ali naàlost nismo imali pra ve {anse za gol u po~etku. Uprvom polu vremenu smo sigurnotrebali dobiti jedanaesterac, u tonema sumnje.” rekao je Reus, ko-

ji je do veo Ni jemce u vodstvo u 32.

minuti, a udvostru~io ga samoosam minuta kasni je.

A. MEHANOVI]

KVALIFIKACIJE ZA SP Belgijanci o~itali lekciju Srbijancima

Mihajlovi} nesretan

zbog gubitka bodovaMalo na{ih igra~a igra standardno u svojim klubovima. Dok su imali benzina, sve je bilo uredu. No,kada su po~eli padati u igri, nismo mogli ni{ta. Naàlost, ne moè se zamijeniti vi{e od tri igra~a,rekao je srbijanski selektor • Hrvatski strateg Igor [timac zadovoljan nakon trijumfa u Skoplju

Visoki poraz Srbi je u Beogradu od Belgi je(0:3) u kvalifkaci jama za SP donio je buru ne- godo vanja, a eruptirao je nakon same utakmice kad je manja grupa na vi ja~a Crvene zvez-de na Marakani verbalno napala zamjenika ka-

pitena Aleksandra Kolaro va, prenose srbi jan-ski medi ji.Na vi ja~i su o~ito u Kolaro vu prepoznali je-

dnoga od kri vaca za debakl, no nogometa{Manchester Citya, tvrde o~e vici, ni je im ustu-knuo, ve} se upustio u sva|u. Stvar je smirioBranislav Ivano vi}, nogometa{ Chelseaja, ko-

ji je Kolaro va odveo u autobus.

Polici ja je, neslu beno dozna ju srbi janski medi ji, bila na licu mjesta i pazila da verbalni obra-~un ne preraste u ne{to vi{e.

A da se s ocjenom na vi ja~a djelomi~noslaè, pokazao je svo jom izja vom nakon

utakmice i srbi janski selektor Sini{a Mi- hajlo vi}.“Ako igramo kao u prvom polu vremenu, mo-

èmo svakoga pobi jediti. Ako igramo kao udrugom, moèmo od svakoga izgubiti. Ono {tome ljuti i boli je igra stari jih igra~a. Oni su ti ko-

ji bi trebali stati na loptu i smiriti kada je potrebno, a upra vo su Ivano vi} i Kolarov naj vi-

{e napadali i tako smo izgubili. I{li smo grlomu jagode, srljali smo, a oni su nas uhvatili u kon- tri. U ozbiljnom nogometu takve gre{ke se pla-}a ju”, rekao je Mihajlo vi}.

Verbalni duelKolarova s Delijama



SPORTOSLOBO\ENJE nedjelja,14.oktobar/listopad 2012. 49

Perspekti vni srednji bek BorisBe}iro vi}, ko ji trenutno igra zarancuski Pays AiX UCH, trebao

bi zabiljeìti debi u dresu repre-zentaci je BiH u decembru, kada}e na{a najbolja selekci ja odigra-ti dvi je pri jateljske utakmice saKatarom.

Be}iro vi}, ko ji je ro|en 8. apri-la 1987. godine u ra vniku, igraoje za Slo van i bio ~lan juniorskeselekci je Slo veni je. Potom je pre-{ao u rancuski Pays AiX UCH, ~i-je klupske bo je uspje{no branidvi je godine.

“Razgo varali smo sa Be}iro vi-}em ove sedmice i on je izrazio è-lju da igra za na{u reprezentaci ju.Jedini problem su njego vi doku-menti. Nema na{u li~nu kartu, nipaso{. Ipak i ta papirologi ja bi se

mogla brzo za vr{iti. Stvar je u to-me {to on prvo mora doputo vatiu BiH, biti ov dje najmanje neko-liko dana, kako bi se sve to oba vi-lo”, kazao je generalni sekretarRSBiH Sma jo Kara~i}.

“Be}iro vi} dolazi 1. no vembrau BiH i tada }e po~eti trenirati sareprezentaci jom. U me|u vre-menu }e predati zahtje ve za pri-bav ljan je svih dokumenata i o~e-

ku jem da }e u reprezentati vnomdresu zaigrati protiv katarske selekci je u pri jateljskim me~e vi-ma kra jem ove godine. Njego viigra~ki kvaliteti su neosporni. Uutakmici pro{log kola rancuskog

prvenstva, Be}iro vi} je zabio devet golo va. Sigurno je da bi njego vim dolaskom bila po ja~anakonkurenci ja u drà vnom timu.

Ako sve protekne prema planu,on bi prvu zvani~nu kvalifkaci-

onu utakmicu za BiH mogao odi- grati protiv Rusi je u aprilu nare-dne godine”, istakao je Kara~i}.

Prvi operati vac RSBiH na ja vio je da }e spisak od 18 reprezenta-ti vaca za predsto je}e kvalifkaci-

je grupe 7 za odlazak na EP 2014.godine u Danskoj biti objav ljennaredne sedmice.

On je jo{ izja vio da }e u pone-djel jak u Sara je vo doputo vati idvo~lana inspekci ja IHF-a, kakobi stekla detaljan uvid u tok priprema za odrà vanje SP-a U21 zarukometa{e 2013. u na{oj zemlji.

“U posjetu RSBiH dolaze predsta vnici Svjetske rukometne ederaci je Philippe Bana i Peter Sic- helschmidt, ko ji }e obi}i dvora-ne u Sara je vu, Zenici, Banjoj Lu-ci i Ljubu{kom i tako se boljeupoznati sa na{im sportskim ka- pacitetima. Oni }e tako|e iz vr{i-ti obilazak hotela u ko jima }e bi-

ti smje{tene reprezentaci je. Prednama je veliki posao u organiza-ci ji SP-a, u ko jem }e u~estvo vatinajmanje 2.700 ljudi raznih stru-~nih profla, te volonteri. Narednegodine o~eku jemo dolazak 30.000 posjetilaca, ko ji }e u BiHdoputo vati zbog SP-a mladih selekci ja. Predsta vnici IHF-a }ekod nas bora viti do sri jede”, zaklju~io je Kara~i}. G. VRANJE[

Razgovarali smo sa Borisom Be}irovi}em ove sedmice i on je izrazio èlju da igra za na{ureprezentaciju, rekao je generalni sekretar RSBiH Smajo Kara~i}

Iz Rukometnog saveza BiH

Be}irovi} poja~ava bh. tim

Ko{arka{i berlinske ALBA krei-rali su naj ve}e iznena|enje prvogkola na jelitni jeg evropskog takmi-~enja (Eurolige) pobi jediv {i Mon- tepaschi Sienu u gostima 92:82.

ALBA je bila sjajno {uterski raspo- loèna, te na krilima Dasshauna

Wooda, bh. reprezentativ ca Niha- da \edo vi}a, Vule Av dalo vi}a,

Yassina Idbihi ja i Deona Tomp-

sona sla vila protiv aktuelnog prvaka Itali je u grupi B. Wood jeubacio 15, \edo vi} i Av dalo vi} po14, Adbihi 13, a Tompson desetpoena kod gosti ju, dok je za Sienu

jedini raspolo eni bio Da vid Mosssa 17 ko{e va.

“Ovo je jako va`na pobjeda zanas, posebno zato {to mi nemamoiskustva u ovom takmi~enju. Sie-nina tradici ja na ovom parketu jeimpresi vna i do}i ov dje i pobi jedi-ti, uvi jek je te{ko. Igrali smo jako dobro i izuzetno smo sretni zbog uspje{nog starta u Euroligi”, rekao je\edo vi} nakon utakmice.

Barcelona je u Palau Blaugrani,pred ne{to manje od pet hiljada

gledalaca, ugostila njema~ki sas-tav Brose Baskets Bamberg, tesla vila rezultatom 72:60. Moglo jeto biti i puno uvjerlji vi je u koristkatalonskog sasta va, ali je poslje-dnja dionica uni{tila li jepu zalihuod 20-ak poena razlike. Najbolji

igra~ pobjedni~kog sasta va bio je Ante omi}, ko ji je ubacio 12 po-ena, a njima dodao de vet skoko-

va o ~etiri asistenci je. Osim omi-}a, dobar je bio i Pete Mickeal ko-

ji je tako|er ubacio 12 poena, teupisao ~etiri skoka i dvi je asis-tenci je. Kod gosti ju najbolji je biobiv {i igra~ NBA lige Bo{tjan Nac-hbar s 20 poena, ~etiri skoka i triasistenci je.

U grupi C Emporio Armani iz

Milana spasio je obraz itali janskimklubo vima, te upisao pobjedu80:75 protiv jakog Eesa Anadoluaiz urske. Ioannis Bourousis bio

je junak susreta s 23 ko{a i sedamskoko va. Kod gosti ju je biv {i NBAigra~ Jordan Farmar ubacio 19 po-

ena i uhvatio {est skoko va. U grupi D turski je Be{ikta{ razbio beogradski Partizan rezultatom 81:65i to ponaj vi{e zahvalju ju}i Ame- rikancu Christopheru ko ji je za 33i po minute igre ubacio 25 poena,upisao tri skoka, dvi je ukradenelopte, ali i tri izgubljene.

Recimo i za kraj da je Real Ma- drid na svom parketu sjajnom po- sljednjom ~et vrtinom nadigraogr~ki Panathinaikos, ko ji je preko

ljeta ostao bez polo vice igra~kogkadra. Sla vila je {panska ekipa rezultatom 85:78, a na jefkasni jisu bili Rudy Fernandez s 23 po-ena, te Nikola Miroti} s 18 i osamskoko va.

A. MEHANOVI]

Ekipa [iroki WWin ve~eras uokviru 4. kola ABA lige gostu je uBeogradu kod Partizana, a bh.predsta vnik poku{a}e do}i dodruge pobjede u regionalnomtakim~enju.

Osim {to }e ovo biti ogled dvadrà vna prvaka svo jih zemalja,

ve~era{nji sudar u Pioniru bi}esusret najboljih skaka~kih ekipau dosada{nja tri kola. Partizanpredvodi ligu s 35,6 skoko va po

utakmici, a s neznatno manjombrojkom sli jedi ga [iroki (35,3).“Osno vni zadatak ko ji je pos-

tav ljen pred igra~e je da se naj- boljoj skaka~koj ekipi u ligi su- protsta vimo u tom di jelu igre,odnosno da tu odrìmo ra vno-teù. Drugo od njih i ne mogu

traìti, jer ni euroliga{ke ekipeko je dolaze u Pionir ne mogu sidati za pra vo da unapri jed obe-}a va ju pobjede. Poku{a}emo se{to vi{e dràti dogo vora i ~eka-ti da se ukaè prilika”, rekao jetrener bh. ekipe Ivan Veli}, te dodao:

“Partizan ima ekipu sli~nu na-{oj, ali na puno vi{em ni vou.Mlada su ekipa i kada igra ju ugostima, osjeti se njihov nedos-

tatak kvalitete, ali kada igra ju nasvom parketu, lome proti vnikeenergi jom i zalaganjem. Kakobude sezona, odmicala oni }e bi-ti sve bolji i dugoro~no }e im seto straho vito isplatiti. Ipak, sadasu ranji vi i s njima se moè igrati”, zaklju~io je Veli}.

Ranjivi su,moèmo ih dobiti

ABA liga [iroki gostuje kod PartizanaEUROLIGA ALBA priredila veliko iznena|enje

\edovi} ubacio14 poena Sieni Emporio Armani iz Milana spasio je obraz italijanskim klubovima

Real nadigrao Panathinaikos, Be{ikta{ razbio beogradski Partizan




Naziv po{te Adresa Radno vrijeme

pon-pet. subota nedjel ja

Biha} Bosanska 3 07-19 07,30-15,30 09-19Biha} Bosanskih Kraljeva 08-16,30 - -

Cazin Trg zlatnih ljiljana 07-19 07,30-15,30 - Velika Kladu{a Ibrahima 07-19 07,30-15,30 -Mr`ljaka bb

Bosanska K rupa Trg oslobo|enja 1 07-19 07,30-15,30 -Bosanski Bosanska 115 07-16 07-14 -PetrovacSanski Most Banjalu~ka 2 07-19 07,30-15,30 -Klju~ Kulina bana 11 07-16 07-14 -Gora`de Ferida Dizdarevi}a 3 07-20 07-20 -Ustikolina Ustikolina 08-15 08-15 -Pra~a Trg Kemala Hrve bb 08-15 08-15 -Mostar Tekija bb 08-18 08-18 -Mostar Bra}e Feji}a bb 08-20 08-18 -Mostar Mar{ala Tita 51a 08-18 08-18 -

(Sj. logor)Konjic Mar{ala Tita bb 08-18 08-15 -Jablanica Pere Bili}a 24 08-18 08-15 -Sarajevo Obala Kulina bana 8 07-20 07-20 -

Sarajevo Mar{ala Tita 12 08-16 - -Sarajevo êmalu{a bb 07-20 07-20 09-20Sarajevo Patriotske lige 40 08-16 - -Sarajevo Livanjska 1 08-16 - -Sarajevo Vi{njik 40 08-15 08-15 -Sarajevo Zmaja od Bosne 88 07-20 07-20 -



Sarajevo Put ivota bb 07-20 07-20 -Sarajevo Grbavi~ka 1 09-16 09-16 -

Sarajevo Behdèta 08-16 - -Muteveli}a bbSarajevo Dèmala Bijedi}a 37 08-16 - -Sarajevo Safet bega 08-16 - -

Ba{agi}a bbSarajevo Zelene beretke 15 09-16 09-16 -Sarajevo Trg solidarnosti 37 08-15 08-15 -Sarajevo Safeta Hadì}a 107 08-16 - -Sarajevo Trg ZAVNOBIH-a 17 07-20 07-20 -Sarajevo Bul. branilaca 07-20 07-20 -

Dobrinje bbIlidà Rustempa{ina 13 07-20 07-20 -Hadì}i Hadèli 116 08-15 08-15 -

Vogo{}a Jo{ani~ka 32 08-18 08-15 -Ilija{ 29. februara 4 08-15 08-15 -Travnik Prnjavor 11 08-19 08-15 -Novi Travnik Trg Zlatnih ljiljana bb 08-15 08-15 -Bugojno Nugle II 08-19 08-15 -

Gornji Vakuf Javi} bb 08-15 08-15 -Fojnica Doktora Raljevi}a bb 08-16 08-15 -Donji Vakuf Ul. 14. Septembra 08-18 08-15 -Tuzla Aleja bosanskih 07-20 07-15 -

vladara 29Tuzla Musala 2 08-15 08-15 -



Tuzla A. Herljevi}a 10 08-16 08-15 -Tuzla Rudarska 37 08-15 08-15 -

Tuzla Bosne Srebrne bb 08-16 08-15 -Kalesija Oslobodilaca bb 08-16 08-15 -@ivinice Mar{ala Tita bb 07-17 08-15 -Kladanj Patriotske lige 1 08-16 08-15 -Banovi}i Banovi}i 08-16 08-15 -Lukavac Borisa Kidri}a bb 07-17 08-15 -Gra~anica M. Vehbi ef. 07-17 08-15 -

[emsekadi}aSrebrenik Kulina bana bb 07-17 08-15 -Grada~ac H. kapetana 07-17 08-15 -

Grada{~evi}a 23Zenica Masarikova 46 07-20 08-15 -Zenica Kralja Tvrtka I br. 2 07-20 08-15 -Zenica Londà 83 08-20 08-15 -Zavidovi}i Patriotske lige bb 07:30-19 08-15 -Kakanj Zgo{}anska 44 07:30-19 08-15 -Maglaj S. Omerovi}a 8 07:30-19 08-15 -Te{anj Trg Alije Izetbegovi}a 07:30-19 08-15 -

Visoko âr{ijska 75 07:30-19 08-15 - Vare{ Put mira 15 08-16 08-15 -Olovo H. kapetana 08-16 08-15 -

Grada{~evi}a bbBreza Hasana Kjafije 6 07:30-16 08-15 -Br~ko Bulevar mira bb 08-17 08-15 -

POSLJEDNJI POZDRAVI,

SJE]ANJA I SMRTOVNICEza objavljivanje u dnevnim novinama Oslobo|enjemogu se predati u poslovnicama BH Po{ta

{irom Bosne i Hercegovine

I U NAJTE@IM TRENUCIMA S VAMA - VA[E OSLOBO\ENJE



ZAMJENA Isto~no Sara jevo 41m2lift, VI kat, novogradnja Sara je-vo-Otoka Ba{~ar{i ja. Tel. 061/375-787.k

SARAJEVO-Zagreb, stan u centru

Sara jeva, za trosoban u centru Za-greba, na potezu tramva ja. Tel.00387/62-279-428, 00387/33-214-595.k

MIJENJAM ku}u ku}nica, Kise-ljak, gromiljak za stan u Sara jevu.Tel. 061/399-014.k

MIJENJAM stan u Centru Dobo-ja za Sara jevo ili Tuzlu. Tel.062/930-705.k

POTREBAN dvosoban namje{tenstan, u Hrasnici, sa gri janjem, inter-net konekci jom i kablovskom, naperiod od 3-4 mjeseca. Tel. 033/225-431, 033/209-955.k

AGENCIJI potrebni stanovi za iz-davanje i proda ju, li jenti pozna-ti.Tel. 061/360-084.k

AGENCIJI potrebno vi{e stanovau zgradi za iznajmljivan je. Tel.061/437-732 i 061/214-306.k

POTREBNO vi{e stanova za pro-da ju i izdavanje u kantonu Sara-jevo. Tel: 062/200-777, 033/203-127.k

POTREBNO vi{e praznih i namje-{tenih stanova i ku}a za iznajmlji-van je.Tel: 061/214-306 i 061/437-732.k

IZDAJEM jednokrevetnu i dvokre-vetnu sobu u privatnoj ku}i. Tel.

061/ 020-059.sms

DVOSOBAN namje{ten stan uprivatnoj ku}i. Stari Grad. Tel.033/236-291. sms

IZDAJEM jednokrevetnu i dvokre-vetnu sobu u privatnoj ku }i. Tel.061/020-059.sms

DOBRINJA Mustafe Latifi}a60m2, 1 spra, bez stvari 300KM.plinsk gri janje. Tel: 066/995-944.k

IZDAJEM garaù u Papagajci.Mob. 061/140-442.k

OPREMLJEN biro sa antreom i~ajnom kuhinjom blizu stanice,30m2, ventilaci ja, centralno. 650KM. Tel: 061/170-461.k

IZNAJMLJUJEM namje{ten stanu centru strancu ili zaposlenom

br.paru. Tel: 062/169-663.kIZDAJEM stan u centru za dvi jedjevojke ili bra~nom paru, ci jena300KM. Mob. 065/169-364.k

DVOSOBAN stan u Centru pla}a-nje godinu unapri jed 5000KM+re-ì je. Tel. 066/651-538.k

IZDAJEM dvokrevetnu konfor-nu sobu studentima, na Bjelavama,upotreba kuhinje i interneta. Tel.033/443-938 i 062/224-836.k

IZDAJEM trosoban namje{tenstan Dobrinja C5 blizina Merka-tora. Tel. 061/188-129.k

IZDAJEM dvokrevetnu sobu studentima, zavr{na godina studi ja,upotreba kuhinje i internete. Mob.062/224-836 i 033/443-938.k

IZDAJEM 2 poslovna prostora,zgrada papagajke, jedan 40m2 adrugi od 20m2. Tel. 033/535-165 i061/141-676.k

IZDAJEM garsonjeru, posebanulaz, 30m2, Babi}a ba{ta. Tel.033/238-142 i Mob. 061/809-763.k

IZDAJEM dvosoban stan, StariGrad, Alifakovac 9, namje{ten.Mob. 061/205-235.k

IZDAJEM gara u, povoljno, Bule- var M. Selimovi}a 43. Tel. 654-204.k

IZDAJEM jednokrevetnu sobu,moè i garaù zaposlenoj osobi, tv,satelitska antena, friìder. Mob.062/982-881 i 033/667-994.k

IZDAJEM jednokrevetnu namje-{tenu sobu, u blizini studentskogKampusa, cen. grij. kab. Tel. 652-293.k

SOBA studenticama, I god. studia,kod Holiday Inna, prekoputa kam- pusa. Tel. 00387/62-279-428,00387/33-214-595.k

POSLOVNI prostor zgrada Lori-sa, 70m2, I sprat, 700KM, pos.prostor u Hrasnom, Dàmijska,250m2, V sprat, sve novo luksuzno.Tel. 066/999-944.k

IZDAJEM jednokrevetnu sobu,ènskoj osobi, upotreba kuhinje, kupatila, cen. kablovska, êkalu{a 1.Tel. 227-259.k

IZDAJEM p{olunamje{ten jedno-soban stan na Trgu Hero ja. Mob.061/337-764.k

IZDAJEM luksuzno opremljenapartman 120m2, lokaci ja 300 m odOHR-a, priklju~ak intereta, ka-blovska i mjesto za parking. Apart-man se izda je isklju~ivo strancima.Mob. 061/405-622.k

IZDAJEM povoljno konfornu na-mje{tenu garsonjeru, zaseban ob-

jekat uz obiteljsku ku}u, vlastitodvori{te, parking, vrt. Mob.061/869-396.k

IZDAJEM jednospratnu ku}u sa 4sobe i nus prostori jama u odli-~nom stanju, namje{teno, sa dvori-{tem, parkingom i vrtom. Mob.061/869-396.k

IZDAJEM ~etverosoban stan Cen- tar gri janje.tv sat i kabl. internet.Tel. 206-322 i 061/864-413.k

IZDAJEM dvsoban stan cent. gri- janje engi} Vila Dèmala Bi jedi-}a. Tel:062/256-251.k

IZDAJEM sobu, studenticamaupotreba kuhinje i kupatila. Tel. 42-998 i 061/525-795.k

IZDAJEM trosoban namje{tenstan kod okretaljke Jezero. Tel.442-998 i 061/525-795.k

IZDAJEM sobu sa upotrebom ku-hinje i kupatila. Tel. 062/975-087.k

IZDAJEM jednosoban namj. en-gi} vila. Tel. 061/356-214.k

IZDAJEM nenamje{ten stan 75m2,na duè vri jeme, 2 kupatila, 2 bal-kona, 2 lo|e, ul. Patriotske lige 46.Mob. 061/744-523.k

IZDAJEM poslovni prostor 15m2u Centru grada. Tel: 757-908.k

IZDAJEM prazan stan 43 povoljnoAerod. naselje. Tel. 061/897.959.k

IZDAJEM namje{tenu radnju zagranap 40m2 300Km. Tel. 033/410-655.k

IZDAJEM namje{ten stan 45m2privatna ku}a zaseban ulaz Bjela-ve ul. Zaima [arca. Tel. 033/213-847.k

IZDAJEM luksuzno nam j{eten 3-soban stan na Marindvoru sa gara-òm ili bez. Tel. 061/812-046.k

IZDAJEM studentima 2,5 sobannamje{ten stan u Centru. Tel:061/812-046.k

IZDAJEM super namje{ten stan,

Marin Dvor, sa garaòm ili bez.Mob. 061/812-046.k

IZDAJEM na duè vri jeme ku}u sadvoeta nim stanom, garaòm, dvo-ri{tem, moè i proda ja, uì diograda. Mob. 066/848-420.k

IZDAJEM sobu sa gri janjem, stu- dentici. Zma ja od Bosne 28. Tel.613-251.k

IZDAJEM jednosoban namje{tenstan u Centru grada. ul. AntunaHangi ja. Tel. 062/692-255.k

STARA bosanska ku}a u dobromstanju 2 etaè, tri sobe, velika avli- ja Vratnik. Tel:061/744-523.k

IZDAJE se poslovni prostor opre-mljen pogodan za kancelari je. Tel.033/533-123.k

IZDAJEM dvosoban stan privatnaku}a Centar. Tel. 061/654-738.k

IZDAJEM sobu zaposlenom mu-{karcu gri janje tv kod hitne pomo-}i. Tel. 033/659-895 ili 062/619-677.k

IZDAJEM namje{tenu sobu gri ja-nje upotreba kuhinje kupatila naduè vrjeme zapslenim samcu mo-è odma. Tel:033/463-977.k

IZNAJMU LJEM samcima ve}i je-dnosoban stan potpuno opremljenCentar Novi ja gradnja. Tel.061/320-843.k

IZDAJEM sobu namje{tenu u dvo-sobnom konfornom stanu blizina b.Ko{evo za zaposlenu osobu ili stu- denta. Tel:065/250-223.k

IZDAJEM na Mari jin dvoru jed-nosoban stan eta`no plinsko grja-nje, kab.Tel. 066/775-459.k

IZDAJEM namje{ten dvosobanstan i garsonjeru posebni ulaz i ko- munali je Ba{~ar{i ja Mihrivode.Tel. 033/531-749 i 066/033-383.k

IZDAJEM jednosoban namje{tenstan, povoljno, 350KM. na Marindvoru. Tel. 062/758-887.k

IZDAJEM trosoban namje{tenstan na Marin Dvoru povoljno,zaposlenim osobama. Tel. 062/758-887.k

IZDAJEM jednosoban stan namje{ten u Centru grada ul. 6Hangi- ja. Tel. 062/092-255.k

IZDAJEM manju garsonjeru. Tel.033/204-706.k

IZDAJEM namje{ten stan, priva-tna ku}a, poseban ulaz. Tel:062/255-827.k

IZDAJEM dvosoban stan nam- j{etne Dobrinja C5 stdenticama ilibra~nom paru. Tel. 061/700-867.k

IZDAJEM dvosoban stan namje-{ten studentima. Tel. 061/175-822.k

IZDAJEM dva jednosobna polu-namje{tena stana, na Bistriku, ul.Iza ba{}e 4. Mob. 061/103-258,225-632.k

IZDAJEM prostor za nadogra-dnju nokti ju, kozmeti~ki salon.Tel:061/809-319.k

SLATINA kod porodili{ta Jezero,pos. prostor pogodan za sve nam-

jene, 190m2, 2.500 KM/m2. Mob.061/170-254.k

IZDAJEM stan u privatnoj ku}i1200 kvadrata.Tel. 033/440-747.k

IZDAJEM pos. prostor 60m2, e-kalu{a 10. k

IZDAJEM garaù u Trnovskoj 4Kova~i. Tel: 204-678.k

IZDAJEM sprat ku}e fameli jarnojporodici ili studentima. Tel: 655-787ili 061/778-245.k

IZDAJEM komfornu sobu na Mej- ta{u, iznad pi jace Markale, enskojosobi. Tel. 225-747, 063/947-075.k

IZDAJEM garaù, privatna ku}a,na Grbavici I. Mob. 063/639-213.k

PRODAJEM stan 100 m2 kodOp}ine Stari Grad idealan za poslo-vni prostor. Mob. 061/215-033. sms

PRODAJEM dvosoban stan, en-gi} Vila I, 67,5m2 + dva balkona,dva mokra ~vora, dvostran. Tel.033/649-457.

ÊTVOROSOBAN stan u MulaMustafe Ba{eski je I kat109m2x1200 eura. Tel. 061/320-439.k

STAN U Centru ul. Ko{evo 3 spr.83m2 2200KM i Centar ul. Pru{}a-kova. TEl. 065/819-136.k

STAN U Centru Mejta{ ul. KevlinPotok 3spr. 71m2. Tel:063/034-355.k

SOKOLOVI] KOLONIJA stan unizu, 3 etaè djelimi~no adaptiran,ba{ta 150m2 117.000km. Dobrinja.Tel: 061/177-886.k

CENTAR Dìdìkovac 73m2 3.sprat, renoviran djelimi~no bal-kon + potkrovlje 168.000KM. Tel:061/702-881.k

VIKENDICA Vlakovo 3 etaè 5parking mjesta. 1600m2 zemlje.Tel: 062/619-361.k

STAN na proda ju, Bolni~ka 32,41m2. Mob. 061/225-541.k

TOPAL Osman Pa{e 66m2 1. sprat,

kancelarijski prostor. 700KM.

MUSTAFE Latifi}a 60m2 bez stva-ri 1 sprat. Tel. 066/995.944.k

TROSOBAN stan 83m2, u centru,totalno luksuzno adaptiran. Mob.066/117-752.k

MARIJIN Dvor, K. Tvrtka, dva sta-na, 96m2, 1 sprat, 2.200 KM/m2 i128m2, 1 sprat, 2.000 KM/m2.Mob. 062/383-064.k

DOBRINJA 5, Trg G. Prato, 7sprat, 77m2, 105.000 KM. Mob.062/383-064.k

PRODAJEM dvosoban stan, C fa-za Alipa{ino polje, ul. Bosanska br.1, 59m2 po 1.200KM/m2. Mob.062/215-030 ili 061/235-257. 1496

MOJMILO, Olimpijska, 79m2,VP, 1.300 KM/m2, êngi} V. ul. f.Be~irbegovi}a, 56m2, 5 sprat, 1.800KM/m2. Mob. 062/383-064.k

PRODAJEM zemlju sa ljepim po-gledom na Sara jevo. Tel. 057/263-029.k

PRODAJA

PONUDA

POTRA@NJA

ZAMJENA

MALI OGLASIOSLOBO\ENJE nedjelja, 14.oktobar/listopad 2012. 51



RJEÎCA cjelodnevno osun~anopotok, izvor, vo}ke, ure|en put,kombi. Tel. 061/557-258.k

PRODAJEM stan 116m2 A. poljeIve Andri}a pored tramva ja. 5 so-

ba. Tel: 062/758-887.kDVOSOBAN stan 54m2, 3 sprat,adaptiran, . Vila - D`. Bi jedi}a.Mob. 063/595-406.k

MARIN Dvor, Dolina 5/2, 67m2,odli~an. Mob. 061/205-235.k

GARSONJERA, Vi{njik kod po{te,17m2, 34.000 KM. Mob. 061/205-235.k

PRODAJEM ve}i trosoban stan uCentru bez posrednika. Tel.066/848-420.k

BA[ÂR[IJA Centar, ~etveroso-ban 116. m2 I kat. renoviran. eta-`no grjanje. Tel. 033/536-763.k

PRODAJEM vikendicu, sve podvo}em, povoljno. Mob. 061/169-900.k

ALIPA[INO polje A faza trosobanstan 0m2 95.000KM. Tel. 061/312-217.k

PRODAJEM u Konjicu 3,5 dunu-ma gra|evinsko, stru ja, voda put vi-kendica vo}njak. Tel. 062/688-971.k

CENTAR, strogi, Alipa{ina 4/3,68m2, 70.000 eura. Mob. 061/205-235.k

ZAGREBA^KA, 62m2, 2 sprat,useljiv. Mob. 061/205-235.k

CENTAR strogi, 120m2, 4 sprat,lift. Mob. 061/205-235.k

PRODAJEM se stan Ilidà- Pejton61m2 ci jena povoljna. Tel. 061/284-875.k

CENTAR, strogi, Alipa{ina, 75m2,2 sprat. Mob. 061/205-235.k

PRODAJEM stan 72m2 ul. Muse]azima ]ati}a br. 18/III.Tel.033/458-700 i mob: 061/906-641.k

KU]A u Hadì}ima sa oku}ni-com useljiva, svi gradski priklju~cici jena po dogovoru. Tel. 420-319 i527-187.k

PRODAJEM {umu 38.800 dunu-ma, mostarsko raskr{}e ci jena podogovoru. Tel. 521-187 i 420-319.k

PRODAJEM dvoiposoban stan69m2 renoviran, 5 sprat. Tel.033/442-998 i 061/525-795.k

MUSE ]azima ]ati}a odli~an tro-soban 57m2 adaptiran. Tel. 061/214-856.k

PRODAJEM ku}u Ko{evsko brdo,p+2, plac 300m2 odl~na lokacja. Tel.061/200-864.k

PRODAJEM dvosoban stan 62m2ul. Zagreba~ka 59/II Tel. 061/155-926. i 031/312-489.k

PRODAJEM zemlju pod {umomna Ni{i}koj visoravni nedaleko odputa Srednje Olovo. Tel: 061/483-262.k

CENTAR, M. Kantardì}a, 27m2,4 sprat, 63.000 KM. Mob. 062/383-064.k

PRODAJEM stambeno poslovniprostor dim. 12x8m2 oku}nice422m2 prizemlje sprat. Tel. 061/552-547.k

PRODAJEM useljivu ku}a na Ba-

{~ar{i ji 300metara od Sebilja 170m2sa ba{~om. Tel.061/713-168.k

PRODAJEM trosoban stan 86m2M. Tita. Mob:061/255-885.k

GRBAVICA troiposoban stan 85m2renoviran sa gara om. Tel. 061/964-797 i 033/617-742.k

PRODAJEM trosoban stan 93m21 minuta do Latinske }upri je. Tel.062/403-722.k

PRODAJEM stan 140m2 ravne cil- gane povoljno.Tel. 063/419-296.k

MARIN dvor proda jem stan 72m2II sprat.Tel:061/185-718.k

ÊNGI] V. 35m2, 4 sprat, reno-viran, 70.000 KM. Mob. 062/383-064.k

GARA@A, 12,50m2, centar, mari-

jin dvor, ul. Kranj~evi}eva, vl. 1/1,grunt, povoljno. Mob. 061/869-396.k

VRATNIK, ku}a, tri stana, zasebanulaz, dvi je garaè, 1/1. Mob.061/131-268.k

PRODAJEM stan 71m2, strogicentar. Mob. 061/398-420.k

PRODAJEM ku}u u ul. Bra}eKne i}, Brankovac-Mostar. Mob.062/600-318.k

PRODAJEM ku}u hitno, prize-mlje+sprat+potkrovlje+ba{ta350m2, urbanisti~ka+gra|evinskadozvola, voda, stru ja, 29.000 eura.Abdurahmana Muharemi je br. 76,naselje Bare.k

BA[ÂR[IJA 43m2 adaptiran,Centar 32m2 engi} V. 53m2 MEJ- TA[ 49 i 54m2 Dobrinja 55,68m2,89m2 Alipa{ino 78m2.www.neras-bih.com. Tel. 061/375-787.k

KU]A P+I 160m2 i parcela1.000m2 Gladno Polje 47 glavni putReljevo-70.000m2, Vratnik.125.000KM. www.nerasBiH.com.Tel. 066/488-818.k

PRODAJEM vikend ku}u sa oku-}nicom oko 1800m2 garaòm, po- tokom priklju~cima. Tel. 6543-043.k

BREKA, H. Polovine //IV, 90m2’ga-raà, moè i zamjena. Mob.061/205-235.k

GRBAVICA, [opng, 80m2, ùtineboder. Mob. 061/205-235.k

MARIN Dvor, A. Brauna 7/III,76m2. Mob. 061/205-235.k

SKENDERIJA Adila Grebe43m2+balkon 4 sprat i stan 32m2kod stadiona Ko{evo sedmi sprat.Tel: 061/072-849 i 063/556-886.k

PRODAJEM stan 85m2, KraljaTvrtka, I sprat. Tel. 063/025-896.k

CIGLANE, A. Hangi ja 33m2, ve-}i balkon, 4 kat. Mob. 061/148-810.k

FERHADIJA 77m2, balkon, troso-ban. Mob. 061/148-810.k

CIGLANE, H. Redì}a 78m2, 2balkona, trosoban. 061/148-810.k

BREKA, J. Najtharta 69m2, dvo-iposobani H. Su{i}a 105m2, 2 eta-è, ~etverosoban, 2 balkona. Mob.

063/555-858.k

ÊKALU[A 74m2, trosoban, ba-lon, 3 sprat. Mob. 063/555-858.k

ÊNGI] Vila, zgrada Tvina, 90m2,troiposoban, 150.000 KM. Mob.063/555-858.k

PRODAJEM dvosoban stan, 57m2,ul. Kolodvorska, 13, kod Soci jalnog.Mob. 061/905-212.k

ASIMA Ferhatovi}a, 78m2, 2 eta-`ni, kao nov. Mob. 061/484-505.k

MOJMILO 74m2, trosoban, 1 kat,balkon. Mob. 061/484-505.k

KRALJA T. 96m2, 110m2, 120, cijena do 2.500 KM/m2. Mob.061/484-505.k

TITOVA 80m2, 3 kat i 120m2, 4kat, lift, 2.200 KM/m2. Mob.061/148-810.k

PRODAJEM stan 66m2, veomapovoljno, Ul. Avde Jabu~ice, moèi zamjena za Trebinje, bez posre-dnika. Tel. 033/810-572, 061/438-855.k

PIONIRSKA dolina, novogradnja,69m2+parking, trosoban. Tel.033/222-508.k

PRODAJEM stan 85m2 KraljaTvrtka I sprat. Tel. 062/232-378.k

PRODAJEM garsonjeru 24m2 ul.Muvekita Ferhadi ja. Tel:061/902-710.k

TRI dunuma zemlji{ta na Poljina-ma za ku}u na na jatraktivnoj loka-ci ji. Tel: 061/141-548.k 4926

PRODAJEM trosoban stan 69m2na 4 spratu Ilidà Luàni. Tel.033/621-976.k

BJELAVE, kod bolnice Ko{evo,proda jem jednosoban stan 33m2,2.200KM/m2. Tel. 060/312-1318.k

PRODAJEM garaù na idealnommjestu, preko puta pi jace Grbavi-ca. Mob. 061/299-306.k

PRODAJEM zemlji{te u elebi}i-ma kod Konjica. Tel. 036/730-105.k 4926

STUDENAC-Nahorevo nova ku}a2 garaè, ljetna kuhinja 2 dulumavo}njaka ba{te ci jena po vid|enjui dogovoru. Tel. 061/352-112. i061/157-718.k

VRLO povoljno proda jem zemlje960m2 na Palama 800 m iznad Sim- pa. Mob: 061/571-129.k

PRODAJEM ~etverosoban stan,Kvadrant, . Vila i troiposoban stankod Merkatora, ul. Loìoni~ka, N.Sara jevo. Tel. 033/677-582,064/4345-441.k

PRODAJEM ili mi jenjam ~etvero-soban stan u centru, ul. M.M. Ba-{eski je br. 3, kod Vje~ne vatre, za je-dnosoban uz doplatu, centar. Mob.061/252-663.k

PRODAJEM stan 52m2, Alip.po-lje, namje{en, 5 sprat, u odli~nomstanju, Trg nezavisnosti broj 6,cjena prihvatljiva po dogovoru.Mob. 063/322-310 Me|ugor je.k

STAN poslovni pr. u Titovj na pri-zemlju od 44m2. Tel. 061/370-207.k

ÔBANIJA stanovi od 84m2 96m2sa balkonima. Tel. 061/370-207.k

ÊKALU[A 70m2 na III spratu saterasom. Tel. 061/370-207.k

STAN u Josipa Vanca{a od 50m2na II spratu. Tel. 061/370-207.k

CIGLANE, stanovi od 33m3, 78m2i 95m2, svi sa balknima. Tel.061/370-207.k

PRODAJEM garsonjeru u [vraki- nom, 29m2, ci jena 60.000 KM.Mob. 062/870-389.k

PRODAJEM ku}u kod OHR-a, iz-nad Vrbanje mosta, dvoeta`na120m2+100m2, vi{enamjenskog

prostora, uredni papiri, ci jena povoljna, hitno. Mob. 062/337-925.k

PRODAJEM stan 71m2, strogicentar. Mob. 061/398-420.k

PRODAJEM troiposoban stan,ôbani ja, 96m2, XVIII kat, centar.Tel. 444-259.k

STAN, centar, 96m2, ôbani ja,povoljno. Mob. 062/758-330.k

STAN, centar, 84m2, II kat, povo-ljno. Mob. 063/157-832.k

STAN, Breka, 105m2, dvoeta ni, H.Su{i}a. Mob. 061/299-911.k

VRATNIK, ispod kasarne Jajce,ku}a 70m2, dvi je eta e sa 345m2placa, povoljno, hitno. Mob.065/061-966.k

PRODAJEM stan, preko puta Tur-skog koledà. Mob. 061/361-305.k

PRODAJEM stan 60,80 kvadra-ta u Mostaru, naselje Zalik, usel-

jen 2006 g. papiri 1/1, ci jena95.000 KM. Telefon 061/780-567,fele ef @yahoo.com

PRODAJEM stan 81m2 u Centru.Tel. 061/398- 420.k

STAN, centar, 40m2 i 47m2, Grba-vica, 52m2, 1.800KM/m2. Mob.061/865-011.k

DOBRINJA III, S. Neze~i}a, 1sprat, 68m2, 1.600 KM/m2, Dobri-nja III, Trg Sara jev. olimp. 33m2,1.800 KM/m2. Mob. 062/383-064.k

STANOVI proda ja: Mari jin Dvoru Kralja Tvrtka, 96m2, I sprat, eta-

`no gri janje stru ja/plin, pogodan iza poslovni prostor. 061/183-211.k

PRODAJEM vikendicu u Vlakovu,novogradnja, 130m2, oku}nice1.000m2, 70.000 KM. Mob.061/170-254.k

PRODAJEM vikendicu 70m2 uGlavati~evu-centar, prizemlje, dvije garaè, terasa, oku}nica. Mob.061/146-147.k

STARI Grad, Dugi Sokak, trosobanstan 81m2, 200.000 KM. Tel.066/024-042.k

POVOLJNO proda jem stan 54m2,Hrasnica. Mob. 062/229-677.k

GRBAVICA proda jem trosobanstan na XIV katu 74m2 fiksno1500m2. Tel. 061/080-257.k

PRODAJEM ku}u na Jablani-~kom jezeru. Tel:061/875-291.k

PRODAJEM vi{e ku}a u Kantonuu Sara jevu razli~itih lokaci ja i kva-dratura.Tel:061/415-786.k

PRODAJEM ku}u u @ivogo{}u,Makarska rivi jera, prvi red odmora 5m, 185m2, 2 etaè, 4 sobe saterasama i kupatilima. Tel. 033/445-612.k

VI[E STANOVA Austrougarskegradnej od 75m2 do 170m2. Tel.063/157-832.k

KU]A S. grad Kova~i 150m2, ga-raà, ba{ta. Tel. 061/299-911.k

STAN Breka 105m2 dvoeta ni H.Su{i}a povoljno. Tel:063/157-832.k

STAN Centar ôbani ja 84m2 II kat96m2XVI kat povoljno. Tel.061/299-911.k

STAN Breka 79m2 I.Mu jezinovi}aexstra. Tel.062/758-330.k

STAN 77m2, potrebna manja adap-taci ja, ul. K. Tvrtka 24/3, Marindvor, 190.000 KM. Tel. 058/483-561.k

PRODAJEM adaptiran dvosobanstan, 56m2, Dobrinja III. Mob.061/132-488.k

DVOSOBAN stan 5m2, 3 sprat, .Vila, D . Bi jedi}a. Mob. 063/959-406.k

PRODAJEM stan, Breka, H. Su{i-}a, prizemlje, 48m2+80m2 ba{ta,137.000 KM. Mob. 061/143-076.k

PRODAJEM povoljno dvosobankonforan stan 59m2 Geteova. Tel:066/864-478.k

NOVOGRADNJA ul. Parolinskaêngi} Vila stanovi. Tel. 062/264-379.k

NOVI Grad, A. Polje, dvosoban58m2, 5 kat, i dvoiposoban 64m2,9 kat. Mob. 061/317-731.k

PRODAJEM ku}u u g. Hotonju85m2, prizemlje+potkrovlje, 750m2oku}nice, stru ja, plin, tel. voda,cen. grij. Mob. 062/105-901.k

KU]A sa placem, ul. Bulbulina, ku-}a J. Avde, ku}a Alfakovac. Mob:061/311-478.k

NEUM, dvosoban stan sa opogle-dom na more, 55m2 i ku}a u Ore- bi}u sa 500m2 placa. Mob. 061/317-731.k

STAN 35m2 preko puta stadionaKo{evo na proda ju 6 sprat. Tel.066/510-328.k

PRODAJEM garaù, Dobrinja,povoljno, N. Petrovi}a 10. Mob.061/847-959.k

PRODAJEM stan 69m2, X sprat,A. polje, C faza. Mob. 061/537-152.k

POVOLJNO proda jem stan 54m2,u Hrasnici. Mob. 062/229-677.k

PRODAJEM staru bosansku ku}usa oku}nicom, 175m2, Mihrivode45. Mob. 061/299-653.k

PRODAJEM ku}u, Kova~i-Halil-ba{i}a, Stari grad. Tel: 061/620-000.k

PRODAJEM dvosjed, trosjed, ta-bure, 250 KM, dobro o~uvani. Tel:061/782-690.sms

PRODAJEM regal-vitrinu, polus-taklenu, puno drvo, kao nova.Mob. 061/923-805.k

PRODAJEM 24. nove neraspa-kovane restoranske stolice, uvoz iz[vedske. Mob. 061/553-653 zvati od9 do 16 sati.k

PRODAJEM stolicu za kupanje u

kadi. Tel. 062/970-817.k

PRODAJEM trosjed fotelju hrvat-ska proizvodnja bo ja sme|a, povo-ljno. Tel:450-940 Dobrinja.

PRODAJEM televizor 50 KM.Mob. 061/381-774. sms

PRODAJEM kolonskop Olimpussa izvorom svjetla. Tel. 0637998-554.k

PRODAJEM plinski bojler “Jun-kers”, na dimnjak pd garanci jom.Tel. 033/442-998 i 061/525-795.k

PEUGEOT 206,dizel 1.4 HDI-50KW,god-2005,bi jeli-metalik,3 vrata,uve en i registrovan, FUL-O-PREMA, zimske gume, cd-mp3pionir, servisna,2 kju~a, odli~an,5.500KM. Tel. 061/162-382.sms

RENAULT-CLIO dizel 1.5 DCI-63KW,god-2006, mi{-metalik, 4 vrata, uveèn i registrovan, FUL-O-PREMA, al-felge, nove zimske gu-me, servisn,2 klju~a, extra stanje,8.900 KM. Tel. 061/162-382.sms

PRODAJEM kombi VW T4 turbodizel 97 godina. Tel. 062/574-359.sms

PRODAJEM Opel Astru 1.6 i1993. godina, o~uvan. Mob.061/229-925.k

VRLO povoljno proda jem renaultClio, 2007. god. 1,5 dizel. Mob.061/272-769.k

LANDROVER dugi benznac, uodli~nom stanju, garaìran, 1973.god. 15.000 KM, sa rez. di jelovima.Tel. 058/483-561.k

PEUGEOT 206, 2003 god. 1,1 motor sa ful. opremom ci jena6.500,00KM ni je fiksna. Tel.062/608-490.k

PRODAJEM Mercedes 170 S Cla- sic, u odli~nom stanju, uvezen, svepla}eno. Mob. 061/299-306.k

PRODAJEM Zastavu 101 dobroo~uvanu ni je udarana ni je farba-na,garaìrana pre{la 76.000. Tel.033/464-126.k

PRODAJEM ili mi jenjam AudiA6 2,5 TDI god. 1998. u super sta-nju registrovan sa svom premm. Ci- jena povoljna. Tel. 061/809-763.k

PRODAJEM Opel Corsa 1.2 ben- zin 1998 god. garaìran. Tel.061/375-168.k

POLO 1,4 benzinac 2005 god. prvivlasnik pre{ao 59.000KM. Tel.061/555-270.k

BORA 1.3 TD 2003g. Automatikpre{la 205.000KM. Tel. 062/600-111.k

TOYOTA Corolla 2006.g. 1.8Tbenzin crna limuzina. pre{la

74000KM. Tel. 062/600-111.PRODAJEM Opel Corsa 1,2 ben- zin 1998 registrovana, garaìrana.Tel. 061/375-168.k

OPEL kadet suza 1,4 b. 1990 u dobrom stanju 1.100KM. Tel. 061/701-104.k

PRODAJEM JETTU 2 1990. godi-{te 1600m3 tek registrovana.Tel.063/337-113.k

PRODAJEM za Golfa 2,3,4 alna-ser altenator i za ostala voila.Tel:033/531-996 i 062/693-470.k

PRODAJEM povoljno Opel Astru17 dizel 93. Tel. 061/439-637.k

PRODAJEM Alfu 146, TvinSpurk, 2000 godina, ni je registro-

vana, ci jena 5.000 KM. Mob.061/201-200.k

PRODAJEM 3 knjige za menadè-re putem interneta na linku:www.skripte.weebly.com. Ci jena

jedne knjige je 5 maraka. Napravi-te downloud. HMS.Tel. 066/043-665.sms

PRODAJEM sadnice lipe visine 2do 4m i raznog drugog drve~a. Tel.066/092-978.k

PRODAJEM grobno mjesto, mu-slimanska parcela br. 11, Vlakovo,ci jena po dogovoru. Veli} Abid,

ul. Podcarina br. 26 od 10 do 17 sa-ti.k

PRODAJEM stajsko gno jivo. Tel.061/515-235.k

PRODAJEM 2 nova drvena prozora 120x120 i balkonska vrata drve-na 80x210. Tel: 061/336-656.k

PRODAJEM {poret na drva Me-talac kori{ten sa~uvan u zamjenu,za 2m bukovih drva iscjepanih, ili200KM. Tel: 061/553-633.k

SVJE@A ja ja japanskih prepelica30 kom. 8Km. besplatna ku}nadostava. Tel. 061/762-414 i 066/823-749.k

PRODAJEM braunove mreìceza bri janje i el. aparate braun.Tel:061/323-906.k

PRODAJEM 2 vrata i 2 prozora cijena povoljna. Tel. 061/809-763.k

PRODAJEM tu{ kadu - kabinu, la-vabo i WC {olju povoljno. Tel.061/809-763.k

PRODAJEM nova invalidska ko-lica, cjena po dogovoru. Mob:061/199-328, od 8-13 sati. k

PRINT ma{ina Rodin Solvent 6184A, {irina {tamp~e 180 cm. Tel. 553-865, 061/895-017.k

PRODAJEM 16 knjiga Ivo Andri}Nobelova, 300 KM. Tel. 532-497.k

PRODAJEM nov medicinski kre-vet za nepokretne osobe. Tel:033/545-148 i 065/417-832.k

PRODAJEM {iva}e ma{ine Singer,Pfaff i Victoria u koferu, dovozimli~no, garanci ja 2 god. Mob.061/145-504.k

PLINSKI kombi bojler Valiant,24 kw, fasadni za cen. gri janje,povoljno. Mob. 061/546-018,033/210-534.k

PRODAJA

OSTALO

VOZILA

TEHNIKA

NAMJE[TAJ

MALI OGLASI OSLOBO\ENJEnedjelja, 14.oktobar/listopad 2012.52



PRODAJEM ambalaù sara jev-ske pivare, povoljno. Tel. 061/745-586 Ilidà.k

PRODAJEM ènke belgijskogori ja{a veterinarski tretirane. Tel.064 4257291.k

PRODAJEM ski je sa kompletopremom i snoubord. Mob.061/809- 763.k

KREKA Wesso pe}, nova staklarezervna, 100KM. Mob. 033/628-699.k

PROZORI, drveni, dupla stakla,iz novogradnje, sa {tokovima, popovoljnoj ci jeni, 5kom. Mob.061/869-396.k

PRODAJEM 200 kom cigle, ci je-na fiksno 100KM. Tel. 062/315-540.k

PRODAJEM neispravan foto-aparat Samsung, ne moè se zatvo-riti poklopac, ci jena po dogovoru.Mob. 061/653-627.k

PRODAJA drva i uglja. Tel:061/247-186 i 061/785-535.k

PRODAJEM uvezane revi je Bo-sna, Globus, nacional.Tel:524-973.k

PRODAJEM gril za pe~enje pili-}a plin, plata za ro{tilj. Tel.061/375-168.

PRODAJEM stomatolo{ki RTGaparat Kgenus Gotzen 2007, ispra-van. Tel: 061/789-290.k

PRODAJEM raki ju jabukova~u50 stepeni na veliko 12 KM ~ista.Tel. 061/249-631.k

PRODAJEM dva albuma zna-~ki. Tel. 062/326-072.k

PRODAJEM Gril za pe~enje pi-li}a 500Km. Tel. 061/375-168.k

VALJAK za peglanje plinska pe}ra~unar Windows 2000 di jelovi zagolf I. Tel 033/619-184 i 061/449-822.k

PRODAJEM komplete po{tan-skih maraka 1992-2011 BH. Mob:061/194-220.k

KUPUJEM vez sa srmom, suho-zlatice, ~avrme, zidne satove aus-trougarske, demirli je, pe{kune,}ilime pirotske i sara jevske }ili-mare. Mob. 061/159-507.k

KUPUJEM stare devizne {tednjei dionice po povoljnoj ci jeni.

Tel.065/869-608.k

KUPUJEM papire saobra}ajnuod kamp prikolice ili sli~nu rasho-dovanu Tel. 061/224 -104.k

KUPUJEM sve vrste dionica ak-ci ja i obveznica sa Sara jevske i Ba-njalu~ke berze. Tel. 061/188-488.k

KUPUJEM lomljeno zlato, duka-te i ostale predmete od zlata. Tel.061/965-126.k

KUPUJEM stare njema~ke mar-ke i austrijske {ilinge. Tel. 061/323-906.k

KUPUJEM starinske sablje orde-nje, no{nju od limpi jade, baklje.Tel:061/965-126.k

KUPUJEM umjetni~ke slike sta-rinske sablje, ordenje, demirli je,tepsi je i ostalo. Tel. 061/553-640.k

KUPUJEM lomljeno i zubarskozlato, dukate, zlatne statove. naj-vi{e pla}am. Tel. 061/553-640.k

STARU deviznu {tednju, ratnu od-{tetu, obveznice, isplata i dolazakna adresu odmah, FBiH i RS.Mob. 061/517-897.k

STARU deviznu {tednju, ratnu od-{tetu, isplata i dolazak na adresuodmah, u FBiH i RS, najpovo-ljni je 100%. mOB. 063/351-572.K

KUPUJEM stan u Sara jevu, isplata odmah. Mob. 061/170-254.k

KUPUJEM nekretnine u Sara je-vu ili posredu je uz 3% provizi jupri proda ji. Tel. 654-793.k

KUPUJEM japanska i ostala ras-

hodovana i havarisana vozila.Mob. 063/459-893.k

KUPUJEM deviznu {tednju, Ju-go i Privrednu banku, isplataodmah. Mob. 065/027-864.k

KUPUJEM mjenja~ za konbi jaT2 Folcvagen. Tel. 061/367-103

KUPUJEM deviznu {tednju i rat-nu {tetu, po dogovoru. Mob.063/723-595.k

KUPUJEM mjenja~ konbi ja T2.Tel: 061/367-103.k

KUPUJEM staru deviznu {tednjuJugo i Privrednu banku, isplataodmah. Mob. 066/723-731.k

POTREBNO vi{e komerci jalista,spoljnih saradnika u svim grado-vima BiH za rad u magazinu Ex-pert. Kontakt telefon: 033/717-061.k

KUHAR, internacionalni, itali ja,meksiko i bosanska kuhinja. Tel.033/532-279, 062/591-037.k

POTREBNA èna, sa odli~nimpoznavanjem francuskog jezika,za ku}ne poslove (smje{taj obez-bje|en) u jednom gradi}u naAzurnoj obali. Po elji, mogu}e zaposlenje na nekom drugom mjestu - pola radnog vremena. Samoozbiljne ponude. Kontakt: [email protected]

OBRAZOVANA èna ~uvala bihdjete u va{em stanu. Mob.062/623-690.k

POTREBNI saradnci iz ci jele BiHza proda ju kozmetike zarada mi-nimaln 30% +kreditiranje +stim-ulaci ja.Tel. 070/235-236 i GSM061/225-424.k

SAMOZAPOSLENJE, proi zvo-dnjom eteri~nih ulja i stotinjakproiz.Tel:032/244-417.k

ZAP^NITE biznis proizvodnjomalkoholnih pi}a. Tel. 032/244-417.k

POTREBNA pomo}na radnicarestoranu Op{tina Stari grad. Tel.061/173-835.k

ZAPOSLJENJE traìmo mla|u islobodnu ènu za rad i ispom} uku}i u Ulcinju. Tel. 033/534-087 i062/682-690.k

POTREBNE radnice za rad za ro-{tiljem u }evabdìnici u Zenici,moè i bez iskustva. Tel. 062/225-466, od 8-16 sati.k

ISKUSAN radnik traì zaposlenjena marketingu u administraci ji tr-govina sa znanjem jezika ra ~u-nara. Tel: 066/999-012.k

DOVOZIM sve vrste frakci ja nava{u adresu sa manjim kami-onom kiperom po ekstra povo-ljnim ci jenama dostupan 24 ~asa.Tel.062/424-144.sms

PRODAJEM sve vrste ogrevakao i uglja ci jena po dogovoru pre- mjeri koli~inu pa plati. Tel.062/424-144.sms

PRODAJEM sve vrste ogrevakao i ugalj tako|e dovozim svevrste frakci ja po ekstra povo-ljnim ci jenama sa manjim kami-onom kiperom.Tel. 063/800-609.sms

PRODAJEM sve vrste ogrevakao i ugalj takode dovozim svevrste frakci ja po ekstra povo-ljnim ci jenama sa manjim kami-onom kiperom. Tel. 063/800-609.sms

DOVOZIM sve vrste frakci ja nava{u adresu sa manjim kami-onom kiperom po ekstra povo-ljnim ci jenama dostupan 24 ~asa.Tel. 062/424-144.sms

PRODAJEM sve vrste ogrevakao i ugalj ci jena po dogovoru pre- mjeri pa plati dostupan 24 casa.Tel. 062/424-144. sms

KOMBI prevoz stvari namje{taja kabastog odpada i sl...radnasnaga obezbe|ena! Popust za penzionere 20%!. Tel. 061/935-697.sms

HARMONIKA vrata, sa ugrad-njom dvi je vodilice.Proda ja i kva-litetna ugradnja svih modela iveli~ina. Tel. 033225-227, 061/516-910.sms

KNJIGOVODSTVENE uslugemoète pla~ati manje a imati stru-~nu, kompletnu uslugu i uvid usvo je poslovanje E-mail po{tom.

Izrada i ovjera Z.R. za kampanjce.Cjenovnik na Web:avdiconli-ne.com Tel. 033/613-829.sms

ALU aluzine 20KM/m2 trakastezavjese 20KM/m2.Alu i PVC roletne, tende, planene roletne, ci je-na sa ugradnjom. Tel. 033/211-484,033/767-995, 061/131-447. 001

SERVIS ra~unara na va{oj adre-si, otklanjan je kvarova jako povo-ljno, dolazak besplatan. Mob:061/524-779.sms

PROFESOR da je sate gitare.Mob. 063/930-078.sms

KOMBI prevoz stvari, namje{taja, kabastog odpada i sl...Radnasnaga obezbe|ena! Popust za penzionere 20%! Mob. 061/935-697.sms

KNJIGOVODSTVENE uslugemoète pla~ati manje, a imatistru~nu, kompletnu uslugu i uvidu svo je poslovanje E-mail po-{tom. Izrada i ovjera Z.R.za kampanjce. Cjenovnik na Web:avdi-conline.com Tel 033/613-829.sms

“VITALIS” ku}na njega i li je~e-nje starih i bolesnih osoba, kupa-nje, hranjen je, infuzi je, injekci je,mi jenjan je katetera, laboratorij,pregled ljekara (internist). Mob.061/172-948.k

SANITETSKI prevoz nepokre-tnih i te{ko pokretnih osoba, uzpratnju. Mob:061/482-882.k

“DOM VITALIS” smje{taj zastari je i nemo}en osobe. Mob.

061/172-948.k

MAXIVITA, ku}na njega i ~uva-nje starih i bolesnih-lica, davanjeinjekci ja, infuzi ja, inzulina, itd.Mob. 061/319-604.k

“KIRBY” - Dubinsko usisavanje,pranje i ispiranje svih vrsta tepi-ha, resa, namje{ta ja, auta, pranjeportala. Itisoni 1m/1,5 KM. Gen-eralno ~i{}enje od 5 KM - 1 h. Fir- ma “GLANZ”. Tel. 061/350-688.k

TEPSER S.O.D, profesionalnimma{inama ~istimo namje{taj, un-utra{njost auta, tepihe (rese), itisone i kamene podove (za{tita). Tel.061/524-461, 033/200-003.k

ÛVALA bih djecu, imam prepo-

ruke. Tel. 062/657-144.sms

IZVODIM sve vrste gra|evin-skih radova ~istim, podrume, ta- vane sa svo jim prevozom, zvati naTel: 062/373-535.k

OZBILJNA ena ~uvala bih dvoje djece. Mob. 062/600-318.k

PROFESOR engleskog da je instrukci je, ci jena 1 ~as/10 KM, ra-dim prevode. Mob: 061/654-941.k

MEDICINSKA sestra pruàm svemedicinske usluge dolazim na ku-}nu adresu zvati iza 16h.Tel.0627608-490.k

INSTRUKCIJE iz engleskog i bo-sanskog za djecu i odrasle, prevo-

di. Tel: 065/572-966.kTAPETAR radi sve poslove. Tel.240-895 i 062/909-306.k

ODR@AVAM bih stanove isklju-~ivo stari jim i nemo}nim osobanapravoslavka sam. Tel: 066/973-793.k

VODOINSTALATER opravlja iugra|uje ~esme, vodokotli}e ventile i sifone. Tel. 061/205-803.k

TAPETAR dekorater presvla~i ipopravlja namje{taj u radionici ilikod vas uz garanci ju. Tel. 061/156-728.k 061/926-560.k

CENTRALNO eta`no grjanjeplinske instalaci je, mi jenjam konvektore. Tel. 061/922-476.k

ENGLESKI |acima i odraslimprofesorica u mirovini dolazim

na adresu. Tel. 061/397-768.k

VODOINSTALATER opravljaugra|uje ~esme, vodokotli}e, ventile, sifone penzionerima jef tini je.Tel: 061/205-803 i 066/973-793.k

OBAVLJAM molersko farbar-ske usluge {panske zidove termofasade povoljno.Tel. 0617351-558.k

RADIM antikorozivnu za{titu au-tomobila, farbanje, varenje. Tel.061/552-547.k

VODOINSTALATER radi adap-taci ja kupatila kao i opravke.Tel.065/742-732.k

PREVOZ stvari, namje{ta ja i os- talog ve}im kombi jem sa radnomsnagom.Tel. 061/227-189.k

VR[IM usluge prevoza svih vrs-ta roba, kao i selidbe iz Evrope iBiH. Tel. 232-162, 061/266-764,061/108-779.k

UGRADNJA, proda ja, remontalnasera, alternatora, motora bri-sa~a i motora ventilatora. Mob.061/365-193.k

IZDRADA i montaà plo~astognamje{ta ja. Tel. 062/466-093.k

KERAMIÂRSKE usluge, pos-tavljan je laminata. Tel. 062/466-093.k

NAJPOVOLJNIJE u gradu iznaj-mlju jem stolice za razne namjene,ci jena do 20 kom - 1,5KM, a 20stolica i vi{e - 1KM po komadu,(ku}na dostava). Mob. 061/224-704 i 061/367-097.k

MOLERSKO farbarski radovikvalitetno i povoljno. Tel. 061/323-906.k

OZBILJNA gospo|a ~isti stanove,ku}e poslovne pr.u Sara jevu. Tel.033/440-747 i 066/068-461.k

PERA^ stakala u Sara jevu. Tel.033/440-747.k

OZBILJNA èna njegovala bi sta-ri ju osobu. Mob. 062/623-690.k

UREDNO i pedantno, ~istim iodràvam mezare i grobove. Mob.061/203-772.k

OBAVLJAM sve vrste poslova,kre~enje, malterisanje, zidanjeitd.Tel. 061/382-219.k

KVALITETNO ru~no vodenopranje }ilima i itisona. Dolazak naadresu po }ilime i itisone je bes-platan. Tel 033/221-945.k

BRAVARSKI radovi, dolazim naadresu, ugradnja i popravka bra- va, gara`nih vrata i blindiranih.Mob. 061/233-078.k

ÎSTIMO stanove, ku}e i poslo-vne prostore. Mob. 062/304-018.

BLINDIRANA vrata, kovaneograde, giteri, rosfraj, inoks, radimo kvalitetno i pouzdano. Tel.061/221-668.k

MOLER radi molersko farbarskeradove ~isto, kvalitetno i povoljno.Mob. 062/419-501.k

NASTAVNIK njema~kog i bo-sanskog da je instrukci je vrlo uspje{no dvo~ar 15KM. Tel:659-

750 i 066/897-870.kELEKTRIÂR vodoinstalaterradimo nove i popravljamo stareinstalaci je eko plastika, sanitari ja,servis bojlera. Tel. 061/132-149.k

TV VIDEO servis, Porodice Ribar65, Hrasno, popravka svih vrstaTV aparata, dolazak na ku}nuadresu, original daljinski za sveTV aparate. Tel. 650-867, 061/188-410.k

MOLERSKI radovi uz potpunuza{titu ljepljivim trakama i pod-nim najlonima. Mob. 061/606-441.k

INSTRUIRAM |ake i studente izmatematike i fizike na Ilidì, ~as 9KM. Tel. 033/621-976.k

MOLER molu je stanove, 1-sobnioko 120 KM, 2-sobni oko 180KM,3-sobni oko 250KM. Mob.062/073-760 i 033/630-332.k

RADIM sve zidarske poslove, kre-~enje, malterisanje, radim kamen, zvati na. Tel: 061/549-803.k

TELEFONIKO servis, poprav-lja stare, nove obi~ne i beì~ne te-lefone, izrada instalaci ja. Mob.061/141-676.k

MOLER radi sve uredno, kvali-tetno i veoma povoljno. Mob.061/274-872.k

STAKLOREZA^KA radnja“Edo” uramlju jemo slike i ogleda-la, vr{mo sve staklarske poslove.Tel. 033/221-902 i 061/130-034.k

MOLER radi molersko farbarskeradove ~isto kvalitetno i povo-ljno. Tel. 062/419-501.k

INSTRUKCIJE za osnovce svi{kolski predmeti uklju~u ju}i engleski i njema~ki jezik.Tel.061/670-078 Novo Sara jevo.k

ELEKTRIÂRSKE usluge TApe}i, bojleri, indikatori, lusteri, gri- jalice, automatski osigura~i. Tel.061/048-497.k

RADIM zidarske, molerske rado-ve i ostalo.Tel:061/382-219.k

KLIMATIZIRANIM kombi jem iautom vr{im prevoz putnika, nasvim destinaci jama. Mob: 062/214-690.k

PRU@AM ra~unovodstvene uslu-ge po sistemu agenciskog vo|enjaknjiga, kako za preduzetnike, ta-ko i za pravna lica. Posjedu jemkompletnu opremu sa kvalite-tnim licenciram finansijskim pro- gramom za pruànje navedenihusluga. Tel:061/201-685.k

OSTALO

USLUGE

ZAPOSLENJE

KUPOVINA

SJE]ANJA I SMRTOVNICEOSLOBO\ENJE nedjelja, 14.oktobar/listopad 2012. 53

êtrnaestog oktobra 2012. godine je sedam dana od preseljen ja na ahiret na{eg dragog pri jatelja, gospodina

MERSADA BERBERA

humaniste i velikana likovne umjetnosti.

Neka mu dragi Allah d`.{. podari li jepi dènnet.

Porodica Kop~i}527



SERVIS zdravlja, uni{tavamo o-hare, moljce, mrave, muhe, stjeni-ce, komarce i mi{eve. Tel. 219-761,061/234-026.k

SUPER efikasno uni{tavamo ò-hare, mi{eve, moljce, mrave, u{i,komarce, sve insekte i {teto~ine.Tel. 216-373, 061/928-535.k

INSTRUKCIJE iz matematikeosnovcima i srednjo{kolcima. Sa-ra jevo. Tel. 062/672-858.k

BRUSIM, lakiram, postavljamparkete, podove, bezpra{inskoma{inom uz garanci ju. Tel.033/510-228, 061/359-500.k

OZBILJNA gospo|a ~isti stano-ve, ku}e, pos. prostore u Sara je-vu. Tel. 440-747, 065/327-328.k

VODOINSTALATER opravlja iugra|uje vodokotli}e, ventile, ~e-

sme, sifone, penzionerima jef ti-ni ja usluga. Mob. 205-803 i066/973-793.k

EXPERT za hidro - termo izola-ci je krovova, podova, zidova i ga-raà. Mob. 061/098-579.k

RADIM antikorozivnu za{tituautomobila, varnje, farbanje ipoliranje u Ili ja{u. Mob. 061/552-547.k

MONTER centralnog gri janjaradi instalaci je za centralno gri- janje. Tel: 061/552-556.k

INSTRUKCIJE iz matematikeako su vam potrebne izvolite na-zvati dolazim na adresu. Tel.062/916-472.k

MATEMATIKA ni je bauk moè-te nazvati uvjeriti se, dolazim naadresu. Tel.061/536-973.k

MATEMATIKA, instrukci je os-novcima, srednjo{kolcima i studentima. Mob. 062/703-740.k

NJEMA^KI jezik, instrukci jeosnovcima i srednjo{kolcima.Mob. 061/181-542.k

MOLER molu je stanove: jedno-soban oko 120 KM, dvosobanoko 180 KM, trosoban oko 250KM. Mob. 062/073-760, 630-332.k

PREVOZ stvari, namje{ta ja i os- talog, ve}im kombi jem sa radnomsnagom, povoljno. Mob. 061/227-189.k

MOLERSKO-farbarski poslovi,povoljno, kvalitetno i ~isto. Mob.061/262-973.k

RADIM centralno-eta`no gri ja-nje, plinske instalaci je i mi je-njam konvektore, veoma povo-ljno. Mob. 061/522-476, 600-514.k

KERAMIÂR, zvati na tel:061/460-606.k

PRIÂJTE engleski obuka i vje-`be govornog engleskog u svimprilikama. Tel. 061/519-089.k

OBAVLJAM poslove zidarske,kre~enje, malterisanje i ostalo

po potrebi. Tel: 061/382-219.kPOMA@EMO pri li je~enju ra-znih bolesti: nesanica, nervoza,glavobolja, reuma, i{i jas, struna,depresi ja, sterilitet, veoma uspje-{no. Tel. 062/723-575.k

PREVOZ putnika u Neum na je-dnodnevni izlet, za samo24.95KM po osobi. Putuj te sigur-no i jef tino u luksuznom T5 Kom- biu.Tel: +38762606611.k

ELEKTRIÂR vodoinstalaterradimo nove i popravljamo stareinstalaci je (eko plastika, sanita-ri ja, servis boilera, el. pe}i, indi-katora, sklopke, osigura~e. Tel.061/132-149.k

IZNAJMLJUJEM stolice i stolo-ve za razne namjene, ci jena do 20kom - 1,5 KM, a 20 stolica i vi{e- 1KM po komadu, (ku}na dostava). Mob. 061/563-292.k

PREKUCAVAM sve vrste mate-ri jala, brzo, kvalitetno, povoljno,kompjuterska obrada. Tel.061/533-326.k

BRAVAR i varilac, profesionalnaizrada i montaà svih vrsta bra-varskih radova. Mob. 061/141-659.k

U MAKARSKOJ, soba ili apart-man, blizu plaè i {etnice. Tel.0038521611523, 00385915406089.k

PODACA - Makarska rivjera, iz-najmlju jem apartman 2+1 leàj,blizu plaè, parking, ci jena povo-ljna. Mob. 00385-21-699-170.k

IZDAJEM luksuzni apartman50m2 sa klimom blizu mora, @i-vogo{}e - Blato. Tel. 00385995206724.k

NEUM izda jem apartmane uzmore svi sa terasama i pogle-dom na more. Tel:036/886-364.k

SKUTER elektri~ni pogodna zainvalidne stari je sobe, proda jem.Tel. 061/360-932.k

KOLEKCIJA 503 topgraf skekarte bih 1:25 najbolje dosada-{nje karte. Tel. 032/244-417.k

USLUGE

RAZNO

APARTMANI

SJE]ANJA I SMRTOVNICE OSLOBO\ENJEnedjelja, 14.oktobar/listopad 2012.54

êtrnaestog oktobra 2012. navr{ava se {esnaest godinaotkako ni je sa nama na{

ALIJA D@INO

S ljubavl ju i ponosom sje}amo se tvo je plemenitosti i do-brote.

Vje~no }emo ~uvati uspomenu na tebe.

Porodica519

TU@NO SJE]ANJE

NOVAK(DIMITRIJA)

SAVI]14. 1. 1932 - 14. 10. 2011.

Vje~no oàlo{}eni:supruga Makivi ja,

k}erka Vesna, zet Esad,unuke Asja i Tanja,

praunu~ad Mia iAndrej, te zetovi Zoran

i Brandon030

TU@NO SJE]ANJE

HIDAJETA (MULA]) ARNAUTOVI]14. 10. 2008 - 14. 10. 2012.

Danas se navr{ava ju ~etiri godine otkako si Allahovom voljom preselila na ahiret.

Tvo ja plemenitost, ljudska magi ja i jedinstvena i samo tebi svojstvena bri`nost sve vi{e ne-dosta je i boli.

Vri jedilo je sa tobom ìvjeti a za sve {to si nam dala, neka ti je rahmet i velika hvala.Molimo Allaha d`.{. da ti podari dènet i neka ti je vje~ni rahmet.

Oàlo{}eni: suprug Eldar, k}erka Alisa sa muèm Samirom, unu~ad Omar, Ajla i Naida, sestreVahdeta i Nedìda, bra}a Ejub i Mustafa, zaova [evala, djever Elsad, snaha Mari ja, jetrva Ra-bi ja, zetovi Ismet, Osman i Ahmet, kuma Suada Muminagi}, pri jateljice Senada Sarihodì}, [a-hzi ja Hujdurovi}, Senada Hadì}, Sada ôli} i Subhi ja Gavranovi}, te porodice: Arnautovi},Mula}, Salkovi}, Redì}, Im{irovi}, Sarihodì}, Si jer~i}, ôhodarevi}, Zejnilagi}, ]ati}, Sal~in,Saki}, Burina, Kavgi}, Dedi}, Zahirovi}, ostala mnogobrojna rodbina, pri jatelji i kom{i je.

Tevhid }e se prou~iti (nedjel ja) 14. oktobra 2012. godine, u 16.30 sati u ku}i àlosti.030

... za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis)

Duboko oàlo{}eni obavje{tavamo rodbinu, pri jatelje i kom{i je da je na{a draga

SADIJA (SULEJMANA) TEKA^, ro|. VELETOVAC

preselila na ahiret u petak, 12. oktobra 2012, u 76. godini.

Dènaza }e se obaviti u ponedjel jak, 15. oktobra 2012. godine, u 14 sati na gradskom mezar ju Vlakovo.

Oàlo{}eni: sinovi Migdat i Nihad, snahe Merdina i Sabina, unu~ad Nedim, Edin, Emina i Berina, bra}a Safet i Ferhat Ka-sapovi}, sestra Rabi ja, snahe Suda, Mina, Fatima i Fadila, zet Halil, djever Mirsad, zaova Sena, te porodice: Teka~, Vele-tovac, Kasapovi}, âu{evi}, [pirtovi}, Be~i}, Hebibovi}, Selimbegovi}, Dizdarevi}, Gaco, kao i ostala rodbina, pri jatelji ikom{i je.

Tevhid }e se prou~iti istog dana u Jordanskoj dàmi ji Grbavica I u 14 sati.

RAHMETULLAHI ALEJHA RAHMETEN VASIAH000

Obavje{tavamo rodbinu, pri jatelje i kom{i je da jena{a draga

MUJESIRA

OSMANOVI],ro|. MILI]

preselila na ahiret u subotu, 13. oktobra 2012, u 96.godini.

Dènaza }e se obaviti u ponedjel jak, 15. oktobra2012. godine, u 14 sati na mezar ju Hambina cari-na-[iroka~a.

Oàlo{}eni: sestra hadì Adila, brati}i i brati~ne,sestri}i i sestri~ne, djever Dèvdo i jetrva Semka, teporodice Osmanovi}, Mili}, [ehi}, Suljovi}, Sulja-gi}, [ikalo, Bu jak, Tankovi}, Sofi}, Sabljica, Krivi},

Deli}, Zukanovi}, Avdagi}, Su}eska, Isi}, Bahto,Aganovi}, Hadìhasanovi}, Divjak i ostala mnogo-brojna rodbina, pri jatelji i kom{i je.

Tevhid }e se prou~iti istog dana u 14 sati u ku}i à-losti u Ulici Vratnik Mejdan br. 10.

000

SJE]ANJE

na

IZEDINALUKAÊVI]A

14. 10. 2007 - 14. 10. 2012.

Voljeni nikad ne umiru.

S ljubavl ju ipo{tovanjem,

porodica Luka~evi}528

IN MEMORIAM

NEDA AMID@I]14. oktobar 2003

- 14. oktobar 2012.

S ljubavl ju ipo{tovanjem,

Tvo ja tu`na k}erkaDu{ka Ga{a

AX

OSLOBO\ENJEOGLASNA SLU@BA

Zelenih beretki 14Tel. 205-938



IN MEMORIAM

TOMI]

S ljubavl ju i po{tovanjem,

Mira i Vladimir BeusAX


Duboko oàlo{}eni obavje{tavamo rodbinu, pri jatelje ikom{i je da je na{a draga

SAFIJA (SALKE)MRAV, ro|. DRINÎ]

iz Fo~e

preselila na ahiret u petak, 12. oktobra 2012, u 82. godini.

Dènaza }e se obaviti u ponedjel jak, 15. oktobra 2012.godine, u 14 sati na gradskom mezar ju Vlakovo.

Oàlo{}eni: k}erka Mirsada, sinovi Selim, Salem i Safet,zet Husein, brat Murat, snahe Azemina, Zineta i Sanela,unu~ad Nermin, Nejla, Selvedina, Ermina, Emina, Enis,Enisa, Ejla i Edin, zetovi Nasko, Denis, Samir i Mensur,brati~na Dèvada, snaha Mima, te porodice: Mrav, Drin-~i}, Travar, Karovi}, Ikovi}, Mandò, ]orovi}, Ka jano-vi}, Ba{i}, Bor~ak, Maruki}, Cocali}, Polovina, Islamba-{i}, Kolubara, Kr{o, Harba, kao i ostala mnogobrojnarodbina, pri jatelji i kom{i je.

Tevhid }e se prou~iti istog dana u ku}i merhume u 14 sa-ti, Ul. Salke Neze~i}a 11/II, Dobrinja.



OSMRTNICE,OGLASE,

NATJEÂJEMO@ETE

PREDATI UVA[EM GRADU

OSLOBO\ENJE

DOONOVOTEKSKISELJAK

Tel: 387/30/879-438

IN MEMORIAM

prof. dr. sc. VIKTORIJA TOMI]14. 10. 2011 - 14. 10. 2012.

Tvo ji: Davor, Tanja, Sven i Luci ja88104

TU@NO SJE]ANJE

êtrnaestog oktobra 2012. navr{ava se dvadeset pet god-ina od iznenadne i prerane smrti na{e drage

NA\IJE IBI[EVI],ro|. PLA]O

Njene ljubavi i plemenitosti uvi jek }emo se sje}ati.

Porodica1582

Obavje{tavamo rodbinu, pri jatelje i kom{i je da se 13.oktobra 2012. godine navr{ilo ~etrdeset tu`nih dana ot-kako je preminuo na{ dragi suprug, otac, djed, brat iamidà

HABIL SALMANKEHI]

Ovom prilikom zahvalju jemo na pomo}i i izrazima sa-u~e{}a mnogobrojnoj rodbini, dragim pri jateljima, ko-m{i jama i poznanicima.

Porodica: supruga Ziba, k}erke Amira i Beba sa porodicama,sin Mirsad sa porodicom i brat Vahid sa porodicom.

71340

SJE]ANJE

na na{e drage roditelje

Vri jeme prolazi, ali ne donosi zaborav, ljubav i dobrota ko ju ste nam pruàli osta je trajno.

Gordana i Damir517


Duboko oàlo{}eni obavje{tavamo rodbinu, pri jatelje ikom{i je da je na{ dragi

NIJAZ (ALIJE)KURTOVI]

preselio na ahiret u petak, 12. oktobra 2012, u 47. godini.

Dènaza }e se obaviti u ponedjel jak, 15. oktobra 2012.godine, u 14 sati na mezar ju Ni{an - Jar~edoli.

Oàlo{}eni: supruga Dèmila, k}erka Ilma, sin Faris,otac Ali ja, majka Ai{a, punac Ismet sa porodicom, {uraHaris sa porodicom, amidè, strine, tetke i daidìnice, teporodice: Kurtovi}, Cviko, Trnka, [urkovi}, ômaga,Sokolovi}, Tarahi ja, Gibanica, Srna, Ljutovi}, Poturak,Alihodì}, Panjeta, Paldum, ôlpa, Brutus, Muharemo-vi}, Memi}, Delali}, Sabljica, Kadrispahi}, kao i ostalamnogobrojna rodbina, pri jatlji i kom{i je.

Tevhid }e se prou~iti istog dana u ku}i rahmetli je u 14 sa-ti, Ul. milinkladska 57.

Prevoz do mezar ja i nazad obezbi je|en ispred pekare AS- Hrasno sa polaskom u 13.15 sati.

RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH000


Obavje{tavamo rodbinu, pri jatelje i kom{i je da je na{dragi

[EFIK (MUHAMEDA)BJELAN

preselio na ahiret u subotu, 13. oktobra 2012, u 84. godini.

Dènaza }e se obaviti u ponedjel jak, 15. oktobra 2012.godine, u 14 sati na mezar ju Grli~i}a brdo.

Oàlo{}eni: supruga Bahra, sinovi Muhamed i Almir,k}erka Dina, sestra Aziza, zetovi Ili jas Musi} i MirhadMemi{evi}, snahe Vezira i Binela, unu~ad Amela, Emir,Ada, Ismar i Dino, brati}, brati~na, sestri}i i sestri~ne, teporodice: Bjelan, Hadìahmetovi}, Koro, Musi}, Memi{e-vi}, Tataragi}, Kapetanovi}, Be{li ja, Selimovi}, Nalbanti},Aganovi}, Drinali, Kulogli ja, ê~o, Bristina, Trhulj, Haj-rovi}, Bav~i}, Ku~uk, Imamovi}, Begi}, Nik{i}, Pirki},Njuhovi}, Kova~evi}, [iljak, Dònlagi}, Zvizdi}, kao i os-tala mnogobrojna rodbina, pri jatelji i kom{i je.

Tevhid }e se prou~iti istog dana u ku}i rahmetli je u 14 sa-ti, Ul. Sara~-Ismailova 41.



Duboko oàlo{}eni obavje{tavamo rodbinu, pri jatelje ikom{i je da je na{a draga

SADIJA(SULEJMANA)

TEKA^, ro|.

VELETOVACpreselila na ahiret u petak, 12. oktobra 2012, u 76. godini.

Dènaza }e se obaviti u ponedjel jak, 15. oktobra 2012.godine, u 14 sati na gradskom mezar ju Vlakovo.

Oàlo{}eni: sinovi Migdat i Nihad, snahe Merdina i Sabi-na, unu~ad Nedim, Edin, Emina i Berina, bra}a Safet iFerhat Kasapovi}, sestra Rabi ja, snahe Suda, Mina, Fa-tima i Fadila, zet Halil, djever Mirsad, zaova Sena, te po-rodice: Teka~, Veletovac, Kasapovi}, âu{evi}, [pirtovi},Be~i}, Hebibovi}, Selimbegovi}, Dizdarevi}, Gaco, kao iostala rodbina, pri jatelji i kom{i je.

Tevhid }e se prou~iti istog dana u Jordanskoj dàmi jiGrbavica I u 14 sati.


MILENA, ro|.[UNJI]

1998.

VLADO2002.

IVICALISAC

14. X 1973 - 14. X 2012.

DARINKA LISAC,ro|. MARJANOVI]

7. VI 1983 - 14. X 2012.



IN MEMORIAM

JASNA MILO[14. 10. 2002 - 14. 10. 2012.

S ljubavl ju i tugom,

obitelj502

SJE]ANJE

Pro{lo je pet tu`nih godina od odlaska na-{e voljene

NAD@E FILIPOVI] -HAD@ISELIMOVI]

@ivje}e zauvi jek u na{im mislima i srcima.

Mama Jelica, sestra Selma i sestri~na

Iva sa porodicama111

SJE]ANJA I SMRTOVNICE OSLOBO\ENJEnedjelja, 14.oktobar/listopad 2012.56

êtrnaestog oktobra 2012. godine navr{ava se

~etrdeset tu`nih dana otkako je na ahiret preselila na{a draga tetka

HATID@A (OSMANA)TARABAR

Obavje{tavamo rodbinu i pri jatelje da }e tev-hid biti prou~en i poklonjena hatma-dova unedjel ju, 14. oktobra 2012. godine, u 17 sati u

ku}i àlosti Ul. Ismeta Mu jezinovi}a br. 2/I,Breka.

Porodica476

Obavje{tavamo rodbinu, pri jatelje i kom{i je da jena{a draga

NERMANASARVAN, ro|. @IGA

preselila na ahiret u petak, 12.oktobra 2012, u 55. godini.

Dènaza }e se obaviti u ponedjel jak, 15. oktobra2012. godine, u 14 sati na gradskom groblju Vlakovo.

Prevoz obezbi je|en sa okretaljke na Staroj Breki(Ul. H. Polovine) u 13 sati sa zaustavljan jima naautobuskim sta jali{tima êngi}-Vila i Nedàri}i,do groblja i nazad.

Oàlo{}eni: sin Izudin, k}i Anesa, sestra Esma, sve-krva Hiba, zaova Enisa, snaha Ines, te porodiceSarvan, @iga, Burgio, Begi}, Mo}evi}, Handì}, @u- ji}, Hadàn, Hadìomerovi}, Fo~o, \eri}, Mu jezi-novi}, Mehmedovi}, Pehlivanovi}, Lapo, [ehi}, Su-

ljagi}, Karavdi}, Kadri}, Bajtarevi}, Gurdi}, Sina-novi}, Sulji}, Bosni}, Strugar, Hadì}, Kla~ar, kao iostala mnogobrojna rodbina, pri jatelji i kom{i je.

Tevhid }e se prou~iti istog dana u 14 sati u ku}i à-losti u Ulici Hamida Be{irevi}a br. 53.

000

...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis)

Duboko oàlo{}eni obavje{tavamo rodbinu, pri ja-telje i kom{i je da je na{ dragi

MIRSAD @UTI(ISMETA) KRKA

preselio na ahiret u sri jedu, 10. oktobra 2012, u 62.godini.

Dènaza }e se obaviti u ponedjel jak, 15. oktobra 2012.godine, u 16 sati na mezar ju Hambina carina.

Oàlo{}eni: sinovi Rusmir i Adnan, unu~ad Mirza,Ari jan i Danis, brat Irfan, sestra Aida, snahe Edi-sa i Milica, zet Ni jaz, amidè Muhamed i Fuad, tet-ke Fadila, Saliha, Azra, Bahra i Fevza, te porodice:Krka, Gluhi}, Klapuh, Gagula, Tanasi}, Musi},Magoda, Ba{i}, \eko, âmo, Babi}, Lisak, Zili},Bahtovi}, Fejzi}, Omerba{i}, Varatanovi}, kao i os-tala brojna rodbina, kom{i je i pri jatelji.

Tevhid }e se prou~iti istog dana u 16 sati u ûr~i}adàmi ji (Ulica Glo|ina).


SJE]ANJE

na na{u dragu i voljenu snahu

NAD@UFILIPOVI]

14. 10. 2007 - 14. 10. 2012.

Drage uspomene i sje}anja na tebe, tvo judobrotu i plemenitost osta ju

zauvi jek u na{im srcima.

Filipovi} Dragoslav, Mari ja i Bo jansa obitelji

489

Na dana{nji dan navr{ava se pet godina

otkako je prestalo da kuca srce mo je

NAD@EFILIPOVI]

Vje~no }e{ ostati u mom srcu i mislima.

Aleksandar Sa{a489

SJE]ANJE

SJE]ANJE

U nedjel ju, 14. oktobra 2012, navr{ile su se dvi jegodine otkako je preselio na ahiret

ENVER([A]IRA)FAZLAGI]

Dragi moj brate,

te{ko je na}i ri je~i koliko mi nedosta je{.

Svaki dan mi je teì, teì. Ni vri jeme ko je prolazi

ne}e izbrisati sje}anje na tebe.

S ponosom i ljubavl ju ~uva}u uspomenu na tebe.Nikad zaborav,

tvoj brat Fazlagi} Mirzi ja482

ENVER([A]IRA)

FAZLAGI]14. 10. 2010 - 14. 10. 2012.

Tvoj bratFazlagi} Mirzi ja

JOSIP(PERE)

VASILJ23. 1. 2004 - 14. 10. 2012.

Supruga VasiljKoviljka i k}erka

Vasilj Barbara Barbi

Nezaboravno dugogodi{njepri jateljstvo i bratsko druènje.

481



Obavje{tavamo rodbinu, kom{i je i pri jatelje da je 11. oktobra 2012. godine preminula

JOKA MITROVI],

ro|. AND@I]

Sahrana }e se obaviti 15. oktobra 2012. godine u Beogradu.

Porodica111

SJE]ANJEna drage roditelje

KANTI]

Sa ljubavl ju i po{tovanjem ~uvamo uspomenu na Vas.

Va{a djeca: Zarfa, Vahidin, Rifat i Munevera sa porodicama74260


êtrnaestog oktobra navr{ava se {est mjeseciod prerane smrti na{eg dragog

STEJAPANAKE[INA

Osta}e zauvi jek u na{im mislima i u na{imsrcima u najljep{oj uspomeni.

Oàlo{}eni: supruga Marica, k}erka \ermanai zet Davor

030

êtrnaestog oktobra 2012. navr{ava se godina odsmrti na{eg dragog

MIRKA (STEVANA)LUKI]A

Mnogo nam nedosta je{!

S ljubavl ju i po{tovanjem,

tvo ji: Desa, Zorica, Andrej, Neven i De jan510

POSLJEDNJI POZDRAV

Tu`nim srcem obavje{tavamo rodbinu i pri jatelje da je na{a najdraà sestra, tetka i baka

RADMILA (MUÎBABI]) BAJI]

iznenada preminula u ~etvrtak, 11. oktobra 2012, u Beogradu u 77. godini.

Sahrana na{e drage Rade obavit }e se u ~etvrtak, 18. oktobra 2012. godine, u 12 satina groblju u Lu{ci Palanci.

Hvala Ti na svoj Tvo joj ljubavi i toplini ko jom si nas okruìvala sve ove godine.Zauvi jek }e{ biti u na{im srcima i mislima.

S vje~nom ljubavl ju,

Tvo ji najmili ji: Milenko, Rada, Sandra, Stefan, Branko, Branka, Marko Sa{a, te porodice Mu~ibabi}, Majki},Cvjeti~anin i Momi}

111

IN MEMORIAM

êtrnaestog oktobra navr{ava se godina otkako nas je napustila na{a draga

prof. dr. sc.VIKTORIJA TOMI]

U ~etvrtak, 26. oktobra u 18 sati, odràt }e se misa zadu{nica u crkvi Sv. Ante na Bistriku.

Njene: Katarina, Jasna, Di jana, Beba, Almasa i Slava488

êtrnaestog oktobra 2012. navr{ava ju se dvi je godine od preseljen ja naahiret na{e drage

RABIJE (\ULAGE)AJDINOVI]

Draga mama i nano, nedosta je{ nam svaki dan da podi jelimo sa tobomtrenutke sre}e i tuge. Zauvi jek }e{ biti u na{im srcima.

Tvo ja Berina, Ma ja i EnaAX

ISO1980 - 2012.

DELVA14. 10. 1972 - 2012.



PREDAH OSLOBO\ENJEnedjelja, 14.oktobar/listopad 2012.58

HOROSKOP DANASImponuje vam saznanje da saradnici imaju dovoljno povjerenja u va-{e znanje ili sposobnosti. Dobre procjene i mudre odluke donose no-vi uspjeh. Ukoliko se va{a osje}anja nalaze ispred glasa razuma, topredstavlja dobar predznak. Uljep{ajte svoj intimni ivot, tako {to }e-te djelovati dovoljno zanosno i privla~no na ljubavnog partnera. Po-klonite vi{e pa`nje i radosti osobi do koje vam je stalo.

Djelujete energi~no i ne dozvoljavate da neko nepravedno kritikujeva{e poslovne rezultate. Umjesto da se takmi~ite u odnosu sa po-slovnim rivalima, promijenite svoj stil pona{anja. Uz poslovnu sat-isfakciju neophodni su vam porodi~ni mir i partnerovo razumijeva-nje, kako biste ostvarili potpunu psiholo{ku ravnoteù. Nemojte pos-tiskivati svoje èlje, slobodno izrazite ono {to mislite i osje}ate.

Predstavili ste svoje poslovne ideje na uspje{an na~in, tako da vas o~e-kuje moralna i materijalna podr{ka. Nema potrebe da se suvi{e ekspo-nirate u dru{tvu saradnika, mudro sa~ekajte na zavr{nu fazu u poslo-vnim pregovorima. Osje}ate novi emotivni uzlet. Pokrenite svoju ma-{tu i za vodni~ke sposobnosti kada se nalazite u dru{tvu bliske oso-be. Va`no je da pravilno kanali{ete svoju kreativnu energiju.

Nema potrebe da precjenjujete li~ne mogu}nosti, prepustite svojimsaradnicima da odlu~uju o zajedni~kim interesima. Postoje situaci-

je koje prevazilaze va{e znanje i prakti~no iskustvo. Stalo vam je dopomirenja sa voljenom osobom, upotrijebite svoje skrivene adute ka-ko biste ostavili ozbiljan utisak. Osmislite dobru ljubavnu strategiju.Obratite pa`nju na uredniji na~in ivota i na pravilniju ishranu.

Izgleda kao da vam saradnici zamjeraju, da li~ne interese stavljateu prvi plan ili da ~esto provodite poslovnu samovolju. Ipak, zao-{trena poslovna klima motivisat }e vas da izmirite svoje finansijskeobaveze. Stalo vam je da se nametnete kao autoritativna li~nost udru{tvu voljene osobe. Uporno poku{avate da u|ete u ne~iji ljuba-vni trag ili da odgonetnete neke dileme koje vas prate.

Ukoliko vam je stalo da sa~uvate dobar poslovni rejting, morate daprihvatite ne~iji uticaj ili mi{ljenje ve}ine. Suvi{e ste ponosni i neèlite da progovorite o problemima koji vas sputavaju. U ljubavnomìvotu nema razloga da se zavaravate velikim iluzijama ili ne~ijim obe-}anjima. Razgovarajte iskreno sa svojim partnerom. Previ{e brigalo{e uti~e na va{u koncentraciju i na raspoloènje.

Stalo vam je da se izborite za bolju poslovnu poziciju, stoga kate-gori~no insistirate na svojim namjerama. Na sre}u djelujete veomaubjedljivo na okolinu, tako da njihove reakcije potvr|uju va{a o~e-kivanja. Budite dovoljno diskretni, postoji mogu}nost da neko ra- zotkrije va{e tajne namere. Partner budnim okom posmatra i pra-ti va{e kretanje. Unosite vi{e vitamina i te~nosti u svoju ishranu.

Imate utisak da se nalazite ispred drugih i da vam predstoji novi uspjeh. Potrebno je da se pravilno organizujete kako biste ostvarili us-pjeh na razli~itim stranama. Nemojte dozvoliti da vas neko ometa iliusporava. Nalazite se u novoj zabludi i na subjektivan na~in procije-njujete partnerovo pona{anje. Budite realni u svojim emotivnim o~e-kivanjima. Va`no je da pravilno profiltrirate svoje misli i osje}anja.

Optere}eni ste novim poslovnim planovima i nagomilanim obave-zama. Nemate dovoljno strpljenja za saradnike koji usporavaju po-

slovni dogovor. Reagujete suvi{e temperamentno u situacijama ka-da treba pokazati diplomatske manire. Pa`ljivo analizirate voljenuosobu, ali ~ini vam se kako ne moète lako da uskladite razli~ite as-piracije i interesovanja koja vas udaljavaju.

Djelujete vrlo ambiciozno i èlite da ostvarite svoje ciljeve, va{a sna-la ljivost donosi sjajne rezultate. Prakti~an duh i preduzimljivost garan- tuju uspje{ne rezultate na razli~itim stranama. Prikrivate svoje emoti-vno raspoloènje u ne~ijem dru{tvu. Partner poku{ava da vas nago-vori na svoje planove, ali vi se nalazite u poziciji da postavljate usloveili ljubavna pravila. Potrudite se da pobolj{ate svoju koncentraciju.

Po oprobanom receptu ponavljate poznata pravila u poslovno-fi-nansijskoj saradnji, tako da vas o~ekuju uspje{ni rezultati. Va{a do- bitna kombinacija predstavlja spoj lijepih i korisnih stvari u razli~i-tim pravcima. Nedostaje vam po~etni zanos ili emotivna hrabrost,da u potpunosti izrazite svoje namjere pred voljenom osobom. Pri- jat }e vam psihofizi~ka relaksacija i opu{tanje.

Stalo vam je da pridobijete ne~ije po vjerenje u poslovnim krugo-vima, djelujete veoma promi{ljeno u razli~itim situacijama. Jasnovam je da se poslovna pravila ili okolnosti brzo mijenjaju. ini vamse da neko strogo kontroli{e va{e pona{anje. Pri eljkujete ve}u emo- tivnu slobodu ili novu priliku da ostvarite svoje namjere. Prijat }evam vi{e sati zdravog sna, obratite pa`nju na svoje snove.

RIBE

20. 2. - 20. 3.

VODOLIJA

22. 1. - 19. 2.

JARAC

23. 12. - 21. 1.

STRIJELAC

23. 11. - 22. 12.

[KORPIJA

23. 10. - 22. 11.

VAGA

23. 9. - 22. 10.

DJEVICA

23. 8. - 22. 9.

LAV

23. 7. - 22. 8.

RAK

23. 6. - 22. 7.

BLIZANCI

23. 5. - 22. 6.

BIK

21. 4. - 22. 5.

OVAN

21. 3. - 20. 4.

UREDNI[TVO:Mirza ISLAMOVI], Branko MAJSTOROVI],Jelena MILANOVI], Daniel OMERAGI],Jakub SALKI], Mirela SEKULI],Lejla SOFRAD@IJA i Josip VRI^KO

PRODAJA:Fax: 465-727,Tel: 276-967, 455-558e-mail: [email protected]

MARKETING:Meliha Hodì}Fax: 472-901Tel: 472-899, 468-161,276-968, 276-988e-mail: [email protected]

ID broj: 4200492600001

ADRESA:Dèmala Bijedi}a 185, SarajevoPo{tanski pregradak 686

TELEFONI:Centrala: 276-900, 467-723Redakcija: Desk i no}ni urednik: 276-902, fax: 468-090, modem: 468-018;Uprava 234-718, fax: 461-007;

Unutra{njopoliti~ka rubrika: 276-903,Spoljnopoliti~ka rubrika: 276 937,Sarajevska hronika: 276-901,fax: 468-054, Kultura: 276-906,Sportska rubrika 276-908,Prilozi: 468-142

OGLASNA SLU@BA:Tel/fax: 205-938e-mail: [email protected]

VAKUFSKA BANKA DD Sarajevo,transakcijski ra~un broj:

1602000000317116,UNICREDIT BANK DD,transakcijski ra~un broj:3383202250044019,SPARKASSE BANK DD Sarajevo,transakcijski ra~un broj:1990490005630121,POSTBANK BH DD Sarajevo, transakcijskira~un broj: 1872000000045887,KOMERCIJALNA BANKA AD Banja Luka,filijala Sarajevo, transakcijski ra~un broj:5715000000017279

Kompjuterska obrada: RC “Oslobo|enje”Zorica Pandì}, {ef DTP-a

[tampa: Unioninvestplastika dd,Semizovac bb

Prvi broj Oslobo|enja {tampan je 30. avgusta1943. u Donjoj Trnovi, Oslobo|enje je 1963.godine Ukazom predsjednika Tita odliko-vano Ordenom bratstva i jedinstva sa zlat-

nim vijencem, a 1976. godine dodijeljena mu je Nagrada ZAVNOBiH-a. Oslobo|enje je1989. godine progla{eno za najbolji dnevnilist u tada{njoj Jugoslaviji. U ratnoj 1992.godini Oslobo|enje je u Velikoj Britanijiprogla{eno za list godine u svijetu.Oslobo|enje je od 1992. dobilo Nagraduslobode (u Skandinaviji), nagradu "zaizuzetnu odanost istini i slobodi" OskarRomero (Teksas), nagradu "za odràvanje uìvotu tradicije nezavisnosti, objektivnosti i

hrabrosti u izvje{tavanju pod najteìmuslovima" agencije Inter Press i Service,nagradu "za zajedni~ki rad novinararazli~itih nacionalnosti u slu`bi slobode imira" fondacije Alfons Komin (Barselona),nagradu "za borbu protiv ksenofobije" Klubaevropskih rektora, nagradu za ljudska prava"Saharov" Evropskog parlamenta, "Me|unar-odnu nagradu za slobodu {tampe" Udruènjaturskih novinara, Medalju ~asti Fakulteta zanovinarstvo Univerziteta Mizuri (SAD),Nagradu Asocijacije IPRA, "Zlatno peroslobode" Me|unarodnog udruènja novina(FIEJ), Nagradu “Premio Giornalistico PaoloBorsellino” koju listovima koji se bore zaistinu dodjeljuje Slobodno sveu~ili{te“Maria ss Assuanta” u saradnji sa Aso-cijacijom “Paolo Borsellino” sa sjedi{tem uRimu i “Zlatni trofej za kvalitetu” (SAD).

GLAVNA I ODGOVORNA UREDNICA:Vildana SELIMBEGOVI]

PREDSJEDNIK NADZORNOG ODBORA:Sadat BEGI]

DIREKTOR:Nedàd [ADI]

Nezavisni BH dnevnik

Web site: www.oslobodjenje.bae-mail: [email protected]

OSLOBO\ENJE

Vije}e za {tampuu Bosni i Hercegovini

Oslobo|enje je punopravni ~lan Vije}a za{tampu u BiH www.vzs.ba

Za sve eventualne primjedbe na pisanjelista, obratite se VZ[ u BiHe-mail: [email protected],tel: +387 33 272 270tel/fax: +387 33 272 271

R J E [ E N J E : p a s k a l , u s t a , o , s t a , e r , t a t a r i , i t i s o n , l , v i t , i k , m i s , i o l e , t a m t a m , z l a t n a h o r d a , z a b r a n a , a i s , a n r i m a t i s , t , t , a j a r , r i k i , v o d a , i l i r i , o r o , a c e t a t i , r a r i t e t , t o m , a n i s i , a m i n a .



Obla~no sa ki{om, uve~er prestanak padavina na sjeveru zemlje. Vjetar slab, promjenlji-vog pravca, poslije podne slab do umjeren jugozapadni. Minimalna temperatura od 9 do12, u Hercegovini do 15, maksimalna dnevna od 17 do 22 oC.Sutra prije podne obla~no, sa ki{om u Hercegovini, u ostalim predjelima suho. Poslije po-

dne, naobla~enje sa ki{om sa zapada }e se u toku no}i i u utorak pro{iriti na ve}i dio zemlje.U Sarajevu prije podne obla~no i suho, popodne obla~no, sa ki{om. Puha}e slab, jugo-zapadni vjetar. Minimalna temperatura 12, maksimalna dnevna 19 oC.Sutra prete`no sun~ano. Puha}e umjeren, jugozapadni vjetar. Minimalna temperatura 12,maksimalna dnevna 22 oC.

Danas }e iznad ve}eg dijela Evrope biti obla~no sa ki{om, pljuskovima i grmljavinom.Na zapadu Francuske se o~ekuju obilne padavine. Prete`no sun~ano }e biti iznad cen- tralne Evrope i na jugu Pirinejskog poluostrva. Jak vjetar olujne ja~ine puha}e u oblas-ti La Man{a, Biskajskog zaliva i zapadnog Mediterana. Najhladnije }e biti na Skandinav-skom poluostrvu sa temperaturom od 4, a najtoplije na jugu Balkanskog poluostrva satemperaturom do 29 oC.Danas }e iznad ve}eg dijela Balkana biti obla~no sa ki{om, lokalno sa pljuskovima igrmljavinom. Prete`no sun~ano }e biti na krajnjem jugu i na sjeverozapadu Balkana.Vjetar slab, promjenljivog pravca, u oblasti Jadranskog mora jak, olujne ja~ine. Maksi-malna temperatura od 13 do 24, na jugu do 29 oC.



KULTURNI VODI^ OSLOBO\ENJEnedjelja, 14.oktobar/listopad 2012.60

KINA

CINEMA CITY

LEDENO DOBA 4: ZEMLJA SE

TRESEanimirana avantura,reìja: Steve Martino i Mike Thurmeier,glasovi: Ray Romano, Denis Leary, JohnLeguizamo...po~etak u 11.15 sati.

ZVONÎCA I TAJNA KRILA

animirana avantura,reìja: Roberts Gannaway i Peggy Holmes,glasovi: Timothy Dalton, Lucy Hale, MeganHilty...

po~etak u 13.15 sati.BORNOVO NASLJE\E

akcioni triler,reìja: Tony Gilroy,uloge: Jeremy Renner, Rachel Weisz,Edward Norton...

po~etak u 20.40 sati.

SAMMY 2: MORSKA

AVANTURA 3D

animirana avantura,reìja: Ben Stassen,glasovi: Pat Carroll, Carlos McCullers II,Cinda Adams...po~etak u 11, 13.0 i 16.10 sati.

LOOPERkriminalisti~ka drama,reìja: Rian Johnson,

uloge: Joseph Gordon-Levitt, Bruce Willis...po~etak u 22.10 sati.

IMAMO PAPU

komedija,reìja: Nanni Moretti,uloge: Michel Piccoli, Nanni Moretti, JerzyStuhr...


MEDO

komedija,reìja: Seth MacFarlane,uloge: Mark Wahlberg, Mila Kunis, SethMacFarlane...po~etak u 16.30, 18.45 i 21 sat.

SARAJEVOVJENÂNJE ZA PAM]ENJE

romanti~na komedija,reìja: Nigel Cole,uloge: Lucy Punch, Matt Berr y, MiriamMargolyes…po~etak u 18.05 i 20.10 sati.

DIVLJACItriler,reìja: Oliver Stone,uloge: Aaron Taylor-Johnson, Taylor Kitsch,

Blake Lively…po~etak u 15.05, 17.45 i 20.25 sati.

RESIDENT EVEL: OSVETA 3D

SF akcija,reìja: Paul W.S. Anderson,uloge: Milla Jovovich, Sienna Guillory,Michelle Rodriguez...po~etak u 15 sati.

96 SATI: ISTANBULakcioni triler,reìja: Olivier Megaton,uloge: Liam Neeson, Famke Janssen,Maggie Grace...po~etak u 18.15 i 20.20 sati.

KRITERION

OPASNA METODAdrama,reìja: David Cronenberg,ulogr: Michael Fassbender, Keira Knightley,

Viggo Mortensen…po~etak u 20.20 sati.

@ELJEZNO NEBOSF komedija,reìja: Timo Vuorensole,uloge: Udo Kier, Kym Jackson, Julia Dietze

po~etak u 18 sati.MEETING POINT

CENTRALNA STANICA

drama,reìja: Walter Salles,uloge: Fernanda Montenegro, Vinícius deOliveira...po~etak u 20 sati.

POZORI[TA

MLADI

TIGRIÊK autor: Hana Janu{evska,reìja: Jurislav Korjeni},igraju: Drago Buka, Sead Bejtovi}, SafetHadìmehanovi}, Mirza Tanovi}, Suada

Ahmeta{evi}, Alma Merunka, SabihaKur{umli}po~etak u 11 sati.

BIO JE LIJEP I SUNÂNDANreìja: Tanja Mileti}-Oru~evi},igraju: Sonja Goronja, Mirela Lambi}, AnaMia Mili}, Maja Salki}, Amila Trezimehi},Benjamin Bajramovi}, Adnan Kreso, SeadPandur, Jasenko Pa{i}po~etak u 20 sati.

GALERIJE

RAIFFEISEN GALERIJAIzlo`bu radova Igora Zergola, koji je pro{legodine diplomirao na Akademiji likovnihumjetnosti u Sarajevu, na Nastavni~komodsjeku. Galerija se nalazi u zgradiCentrale Banke, u ul. Zmaja od Bosne bb,otvorena je radnim danom od 8 do 16 sati.

GABRIJELStalna postavka izlo`be “Pozori{ni plakatKamernog teatra 55”. Otvorena svakimradnim danom od 10 do 18 sati.

ATELJE ZECIzlo`ba slika i grafika iz ciklusa “Ku}a odkamena”. Galeri ja je otvorena odponedjeljka do petka od 10 do 18, subotomod 10 do 14 sati ili uz na javu na telefon061/338-186.

110795Stalna postavka eksponata ~iji je ciljo~uvati sje}anje na tragediju u Srebrenici i8.372 osobe koje su tragi~no stradale u

genocidu. Galerija se nalazi u ul. Fra GrgeMarti}a 2/III.Otvorena radnim danima od 10 do 18, asubotom od 10 do 16 sati, najave natelefon 033/953-170.

MAKIzlo`ba 130 godina od ro|enja i 50 godinaod posljednje izlo`be u Mostaru,akademskog slikara Lazara Drlja~e, koja jeuprili~ena povodom 110. godina odosnivanja SPKD “Prosveta”, autora

Vojislava Vujanovi}a i Ljubice @iki}. Izlo`ba je za sve posjete otorena do 20. oktobra, amoè se pogledati svaki dan osim nedjeljeod 10 do 19 sati. Ulaz je slobodan.

MUZEJI

ZEMALJSKIMuzej je otvoren za posjete u sljede}imterminima: utorkom, sri jedom, ~etvrtkom ipetkom od 10 do 15 sati, a nedjeljom od 10do 14 sati.

HISTORIJSKIMuzej je otvoren za posjete radnim danimaod 9 do 16, a vikendom od 9 do 13 sati.

BO[NJA^KIOtvoren za posjete od ponedjel jka dopetka od 8 do 16 sati. Obilasci uklju~u juGazi Husrev-begov hamam, postavkuumjetni~kih djela U fokusu kolekci je,galeri je Mersad Berber i Ismet Rizvi}, tebiblioteku. Posjete u pratnji vodi~a odponedjel jka do petka od 12.30 do 16 satiomogu}u ju detaljni je upoznavanje sa

izloènim postavkama i kulturnomhistori jom BiH. Grupne posjete na javiti na033/279-800 [email protected].

OLIMPIJSKIStalna postavka “Organizaci ja XIV Zimskiholimpijskih igara“. Otvorena za posjete odponedjeljka do petka, od 9 do 15 sati, dok vikendom muzej ne radi.

SARAJEVOBrusa bezistan, Svrzina ku}a, Muzej 1878-1918, Muzej “Ali je Izetbegovi}a“ i Despi}aku}a otvoreni su svakim radnim danom oddeset do 16 sati, subotom od deset do 15sati, dok su nedjeljom ovi objekti zatvoreniza posjete.Muzej Jevre ja otvoren je za posjete svakim

radnim danom od 10 do 16 sati, subotomne radi, dok je nedjeljom otvoren od 10 do13 sati.

ART-KU]A SEVDAHAOtvorena je za sve posjetioce svakimdanom osim ponedjeljka od 10 do 18 sati.

KINA

MULTIPLEX EKRANDELFIN: PRIÂ O SANJARU

animirana avantura,reìja: Eduardo Schuldt,glasovi: Robbie Daymond, Debra L.Repashy, Michael Ferreri...po~etak u 12, 14 i 16 sati.

ZENICA

SAMMY 2: MORSKA

AVANTURA 3D

animirana avantura,reìja: Ben Stassen,uloge: Pat Carroll, Carlos McCullers II,Cinda Adams...po~etak u 11, 13 i 15 sati.

IMAMO PAPUkomedija,reìja: Nanni Moretti,

uloge: Michel Piccoli, Nanni Moretti, JerzyStuhr...po~etak u 17.30 sati.

96 SATI: ISTANBULakcioni triler,reìja: Olivier Megaton,uloge: Liam Neeson, Famke Janssen,Maggie Grace...po~etak u 17 i 21 sat.

DIVLJACItriler,reìja: Oliver Stone,uloge: Aaron Taylor-Johnson, Taylor Kitsch,Blake Lively…po~etak u 15.30, 18, 19.30 i 20.30 sati.

OPSJEDNUTAhoror,

reìja: Ole Bornedal,uloge: Natasha Calis, Jeffrey DeanMorgan…po~etak u 19 sati.

MUZEJI

GRADA ZENICENa raspolaganju posjetiocima su stalnepostavke, etnolo{ka, arheolo{ka ihistorijska. U tvr|avi Vranduk postavljena

je stalna historijska zbirka o ranomsrednjem vi jeku u Bosni. Muzej je otvorenza posjetioce radnim danima od 9 do 17sati, a subotom po dogovoru (tokom ljeta).Tvr|ava Vranduk otvorena je za posjetiocetokom ci jele sedmice, od 9 do 17 sati.

KINA

UNA

VITEZ TAME: POVRATAK

akcija,reìja: Christopher Nolan,uloge: Christian Bale, Tom Hardy, AnneHathaway...


POTPUNO SJE]ANJESF akcija,reìja: Len Wiseman,uloge: Colin Farrell, Bokeem Woodbine,Bryan Cranston...po~etak u 21 sat.

BIHA]

GALERIJE

ME\UNARODNAGALERIJA PORTRETAStalna postavka crteà, skica, akvarelaIsmeta Mu jezinovi}a, stalna postavkaLegata “Haim James Pinto“. Galeri ja jeotvorena radnim danima od 8 do 15 sati.

CENTAR ZA KULTURURetrospektivna izlo`ba slika i bareljefaKemala Kebe, umjetnika ko ji je od u Javuzsultan Selimovom mesdìdu, kod Starogmosta, imao atelje od 1987. do 1992.godine, u ko jem je bila stalna prodajnaizlo`ba njegovih radova.

KINA

MULTIPLEKS PALAS

SAMMY 2: MORSK A AVANTURA

3D

animirana avantura,reìja: Ben Stassen,glasovi: Pat Carroll, Carlos McCullers II,Cinda Adams...po~etak u 12.30 i 14.15 sati.

DELFIN: PRIÂ O SANJARU

animirana avantura,reìja: Eduardo Schuldt,glasovi: Robbie Daymond, Debra L.Repashy, Michael Ferreri...po~etak u 11.30, 13.15 i 15 sati.

MEDO

komedija,reìja: Seth MacFarlane,uloge: Mark Wahlberg, Mila Kunis...po~etak u 13, 16.45 sati.

96 SATI: ISTANBUL

akcioni triler,reìja: Olivier Megaton,uloge: Liam Neeson, Famke Janssen,Maggie Grace...po~etak u 16.30, 18.15, 20.15 i 22 sata.

HOTEL TRANSYLVANIA

komedija,reìja: Genndy Tartakovsky,uloge: Adam Sandler, Kevin James, AndySamberg...po~etak u 12, 14, 16, 18 i 20 sati.

DIVLJACItriler,reìja: Oliver Stone,uloge: Aaron Taylor-Johnson, Taylor Kitsch,Blake Lively…po~etak u 18.45, 21.15 i 22.15 sati.

VJENÂNJE ZA PAM]ENJEromanti~na komedija,reìja: Nigel Cole,uloge: Lucy Punch, Matt Berr y, MiriamMargolyes…po~etak u 16.30, 18.30, 20.30 i 22.30 sati.

TUZLA

BANJA LUKA

Repertoare i programde{avanja u va{ojkulturnoj

ustanovi mo ete slati namail: [email protected] ili na broj

faxa 033/ 468-054.



TV PROGRAMOSLOBO\ENJE nedjelja, 14.oktobar/listopad 2012. 61

Dolina vukova: Irak 22.30 OBN

The Little Princes, 1939.

KOMEDIJA

Reìja: Walter Lang

Uloge: Shirley Temple, Richard Greene, Ian Hunter,Cesar Romero

Mala princeza17.20 BHT1

Bogata i razmaèna djevoj~ica odras-ta sa ocem udovcem i ivi bezbri nim

ìvotom. No, kada njen otac krene u rat,sve se promijeni. Ostavlja je u interna-tu, gdje dobije nadimak Mala princeza. Kada ~uju da joj je otacpoginuo, sirotu djevoj~icu primoraju da radi te {ke fizi~ke po-slove. Ali, ona ne}e gubiti nadu da }e se njen otac vratiti.

F I L M

Murder In Mind, 1997.

DRAMA

Reìja: Andrew Morahan

Uloge: Nigel Hawthorne, Mary-Louise Parker,Jimmy Smits

Zlo~ina~ki um00.30 PINK

Radnja filma prati ènu koja je optu-èna za ubojstvo svoga supruga.Poku{avaju}i da dokaè svoju nevi-nost, ona se podvrgava najdubljoj hi-pnozi kako bi vratila sje}anje na taj kobni dan. Tokom hi-pnoze }e se otkriti i neke mra~ne tajne koje je poku{avalada sakrije. Da li }e uspjeti da dokaè svoju nevinost i da li}e pak otkriti i neke stvari koje nije èljela?

F I L M

Curse Of The Pink Panther, 1983.

KOMEDIJA

Reìja: Blake Edwards

Uloge: Ted Wass, David Niven, Capucine, Herbert Lom,Robert Wagner, Joanna Lumley, Burt Kwouk

Prokletstvo Pink Panthera08.55 HRT2

Najpoznatiji istraìtelj na svijetu, in-spektor Jacques Clouseau, jo{ sesmatra nestalim. Iako ga nikada ni-je volio, inspektor Dreyfuss poku{a-

va prona}i ~ovjeka koji bi mu mogao u}i u trag. Uvjeren jeda bi u potrazi najbolje uspio neko najsli~niji nestalom in-spektoru. Uz pomo} specijalnog ra~unala pronalaze poli-cajca Cliftona Sleigha iz New Yorka, koji zadovoljava sve pa-rametre i odgovara Clouseauovim osobnim karakteristika-ma. Clifton kre}e u potragu za inspektorom. Ispituju}i nje-gove nekada{nje prijatelje i suradnike, vrlo brzo dokazujeda je jednako nespretan kao i njegov prethodnik...

F I L M

Paranormal Activity, 2007.

HORROR

Reìja: Oren Peli

Uloge: Katie Featherstone, Micah Sloat,Mark Fredrichs, Amber Armstrong, Ashley Palmer

Paranormalne aktivnosti22.55 FTV

Nezavisni horor, sniman u popular-nom mockumentary stilu, ostvario je

fantasti~an uspjeh na kino-blagajna-ma, ~ime je postao jedan od najpro-fitabilnijih filmova svih vremena. Nakon {to Katie i Micah,mladi par iz srednje klase, presele u ono {to izgleda kaotipi~na ku}a iz predgra|a, postaju sve vi{e uznemireni pri-sutno{}u koja moè i ne mora biti demonska, ali je sva-kako najvi{e aktivna usred no}i. Pogotovo kada spavaju.Ili poku{avaju da spavaju.

F I L M

Water, 2005.

DRAMA

Reìja: Deepa Mehta

Uloge: Lisa Ray, Seema Biswas, KulbhushanKharbanda

Voda21.35 MRE@A

Smje{tena u 1930, vrijeme gr~evite in-

dijske borbe za neovisnost protiv bri-tanske kolonijal ne vlasti, ova pri~a go-vori o grupi udovica koje svoj preos-tali ìvot provode u hramu svetog grada Varanasija. Jednamlada udovica eli pobje}i takvom restriktivnom ivotu pa kadse zaljubi u siroma{nog zagovornika Mahatme Gandhija, u~i-nit }e sve ne bi li ta ljubav, usprkos preprekama, uspjela.

F I L M

A Passage To India, 1984.

DRAMA

Reìja: David Lean

Uloge: Judy Davis, Victor Banerjee, Peggy Ashcroft,Alec Guiness, James Fox, Nigel Havers

Put u Indiju20.00 HRT2

Engleskinja Adela Quested prvi put

napu{ta domovinu i putuje u tajan-stvenu koloniju, u dru{tvu g|e Mo-ore, majke ~ovjeka za kojeg bi se tre-bala udati. Budu}i suprug, Ronny, lokalni sudac, do~eka maj-ku i Adelu prili~no hladno. Poput ve}ine sunarodnjaka, Ronnydoìvljava Indijce kao inferiornu rasu. Jedne ve~eri g|a Mo-ore upozna {armantnog Indijca, dr. Aziza, koji }e nju i Ade-lu pozvati na razgledanje tajanstvenih pe}ina Marabara...

F I L M

Valley of the Wolves: Iraq, 2006.DRAMA/AKCIJA

Reìja: S. Akar, S. Sentürk

Uloge: Necati Sasmaz,Billy Zane, Ghassan Massoud,

Gary Busey...

Film je baziran na istoimenom serijalu u kojem su glavne uloge ostvarili Nefise Ka-ratay i Gürkan Uygun. Film po~inje pisanjem pisma generala turske vojske njego-vom prijatelju koji u njemu spominje zarobljavanje 11 turskih vojnika od vojske SAD-a. U nekim dijelovima filma prikazane su sli~ne torture prema zatvorenicima koje suameri~ki marinci provodili u zatvoru Abu Ghraib, a iste scene su prikazane i u fil-mu "Put za Guantanamo".

S P O R T

Sarajevo Ladies Open 2012,finale13.55 BHT1

TENIS

Sjaj Pariza19.40 BHT1

U nastojanju da uda-lji Lorene iz svog do-ma, ali i iz Pariza,Philippe joj nudi odla-zak u Ameriku, {toona odbija. I ne slute-

}i pravi razlog njego-ve ponude, ona mupredla e da pla}a 200 eura stanarine, smatraju}i da }etime rije{iti problem. Ethan ima problem sa odabiromvoza~a za svoju novoosnovanu taksi-slu`bu. Lorene mupredlaè da uposli djevojke, {to on i u~ini. Tim pote-zom izaziva bijes svoje djevojke Hermione. Antoine nenalazi nikakav trag o klinici na kojoj je ro|ena Lorene.I Catherine je razo~arana, jer joj Marc saop{tava da nje-gova istraga o Loreninom ocu nije dala rezultate...

Asi20.50 FTV

Asi odlu~uje sama oti-}i u Istanbul zbog po-slova Dèmal-age. Onase èli udaljiti od svih isvega {to se dogodilo.Demir daje podr{kuideji da Asi provede ne-koliko sati u Istanbulu.On upoznaje Asi s lje-potama Istanbula. Ali ljubomora me|u njima spre~a-va ih da provedu lijepo vrijeme zajedno. Dok Ihsan po-ku{ava ponovno okupiti porodicu, Suhejla poku{a-va pridobiti Aslana na svoju stranu. Aslan, kojeg za-nima ho}e li se njegov pravi otac pobrinuti za njega,testira Ihsana. Kad ne dobije ono {to je o~ekivao, Aslansklapa savez sa Suhejlom i udruùju se protiv Ihsa-na. Sada je Aslan Kozdùolu postao opasnost za svo-ju porodicu. Neriman na Defne i Kerimu iskaljuje svo-je nezadovoljstvo Suhejlinom prisutno{}u.

Larin izbor 220.00 OBN

16. S obzirom na to da je Ton~iju svelo{ije, Jakov se odlu~i na opasanizron. Lari daje polovi~ne informa-cije jer ne eli da se boji. Jakov je pre-sretan kad ~uje da je Lara mo`da tru-dna te mu to daje dodatni poticaj. Ja-kov se spu{ta u dubine, ali doìvlja-va nesre}u. Istodobno, Dalia kre}es trovanjem Lare koja ni{ta ne slu-ti. Lara priznaje Daliji kako sluti da

je trudna, {to jo{ vi{e podriva Dalijin bijes. Nela se ipakne moè prisiliti na seks sa [imunom. Otkriva mu da jeTon~i bolestan, no [imuna to uop}e ne dira. Nela je u emo-tivnom rasulu te tje{i svoju djecu. Nela se opra{ta s Ton-~ijem, nesvjesna da ih [imun gleda.

Kako vrijeme prolazi19.55 TV1/MRE@A

Selma odlu~uje promijeniti svoj ivot i pristaje se uda-ti za Kenana. Caroline o~ajni~ki traì posao. Cemilezapo{ljava Caroline kao ~ista~icu u firmi. Mete i Ja-le postaju sve bliì. Aylin i Soner i dalje borave u ku-}i na selu. Uz Meteovu pomo} Ali se oporavlja. Osmanèli da mu majka kupi televizor, nadaju}i se da }e ti-me imati priliku da pozove ku}i svoju simpatiju.

S E R I J E



TV PROGRAM OSLOBO\ENJEnedjelja, 14.oktobar/listopad 2012.62

Bosna i Hercegovina je u samomvrhu najsiroma{nijih evropskihzemalja. Prema podacima Svjetskebanke, oko 48 odsto stanovni{tvau BiH ìvi na granici siroma{tva,dok je 18 odsto ispod linije kojaozna~ava kriti~no stanovni{tvo.

Zvani~nih podatakabosanskohercegova~kih institucija,me|utim, nema, kao ni dràvnestrategije za borbu protivsiroma{tva. Kako zaista ìvegradjani BiH jos jednom }emo seuvjeriti kroz Dejana Talk Show.

BHT FTV07.35 Sjaj Pariza,

igrana serija,6/80

08.00 Vijesti08.15 Oru ane snage08.45 Veliki ekran,

filmskimagazin (r)Program zadjecu i mlade[kola filma,obrazovnaserija, 14/26

10.15 Thinking Box,magazin

11.10 Duhovnimostovi,emisija o religiji

12.00 Vijesti12.15 TV Liberty12.45 Izazovi

poljoprivrede

13.15 Putevi zdravlja,magazin

13.55 Tenis: SarajevoLadiesOpen 2012,finale, prijenos

16.10 Vijesti16.20 Smanji gas!,

emisija o saobra}aju16.50 Liga {ampiona u

nogometu,magazin

17.20 Mala princeza,igrani film

19.00 Dnevnik19.40 Sjaj Pariza,

igranaserija, 7/80

20.05 Tajna kopca,igrana serija,1/8

21.00 Crta, politi~kimagazin

22.00 Vijesti22.15 BHT sport22.30 Crna ovca,

magazin22.55 @uta, igrani film00.25 Pregled programa

za ponedjeljak

07.55 Ulicama moga grada:Skender Kulenovi},dokumentarniprogram

09.00 VijestiProgram za djecu

09.05 Barbie,crtana serija

10.20 Baltazar10.30 Mia i ja11.00 Magazin LP u

nogometu11.25 Sedmica, magazin iz

kulture12.00 Dnevnik 112.15 Zelena panorama,

program za agrar12.45 Asi, igrana serija, 45.

epizoda13.35 Sydney White,

ameri~ki igrani film15.30 Michael Palin: Od

pola do pola,dokumentarna serija,4. epizoda

16.25 Vijesti16.35 Mu}ke, humoristi~ka

serija, 45. epizoda17.45 Budva na pjenu od

mora, igrana serija,4. epizoda (r)

18.50 Mija i ja, crtana serija19.15 Mala princeza, crtani

film19.30 Dnevnik 220.10 Lud, zbunjen,

normalan, igranaserija

20.50 Asi, igrana serija, 46.epizoda

21.45 Budva na pjenu odmora, igrana serija,5. epizoda

22.40 Dnevnik 322.55 Paranormalne

aktivnosti, ameri~kiigrani film

00.30 Mu}ke, igrana serija,45. epizoda (r)

01.30 Dnevnik 2 (r)02.00 Pregled programa za

ponedjeljak

RTRS06.00 Strasti, tv novela (r)08.00 Vijesti

Mala tv08.10 Pregled nedjelje

za osobesa o{te}enim sluhomMala TV

08.35 Jednom davno,crtana serija

09.20 Viva pinjata,crtana serija

09.45 Pravda za svakodijete

09.50 Ritam dùngle,crtana serija

10.05 Privatni ìvot remekdjela - suncokreti,obrazovni program

11.00 Ljetne ljubavi,omladinska serija (r)

12.00 Dnevnik 112.15 Snop, emisija za

poljoprivrednike13.00 Ognji{ta /Bosanski

Milanovac/, dok. pro.13.30 Vez /Borkovi}i/,

emisija etno muzike14.00 Pravoslavlje:

Manastir Duì14.30 Stupovi duhovnosti,

dokumentarniprogram

15.05 Gastronomad15.20 Mu}ke, serija,specijal

16.25 Otkrivaju}i rijekuJang Ce, dok.program

17.00 Vijesti17.10 Sedam u jedan,

otvoreni program18.35 Na{ biznis19.30 Dnevnik 2

Sport20.10 Odgovor. No 120.55 Filmovi Gorana

Paskaljevi}a: An|eo~uvar

22.35 Dnevnik 3Sport

23.05 Lovac, serija00.00 Mu}ke, serija,

specijal (r)01.05 An|eo ~uvar, film (r)02.40 Otkrivaju}i rijeku

Jang Ce,dokumentarniprogram (r)

03.05 Dnevnik 2 (r)03.30 Ognji{ta - Bosanski

Milanovac,dokumentarniprogram (r)

TV106.10 Put za Avonlea,

igranaserija, ep. 28 (r)

07.05 Put za Avonlea,igranaserija, ep. 29 (r)

08.00 Promo / Musicbox

08.05 Potraga zapravdom, igranaserija, ep. 26 (r)

09.00 Promo / Music box09.05 Potraga za pravdom,

igrana serija,27. ep. (r)

10.00 Promo / Music box10.05 Potraga za

pravdom, igranaserija, 28. ep. (r)

11.00 Potraga zapravdom, igranaserija, 29. ep. (r)

12.00 Promo / Music box12.15 Kapital, biznis

magazin13.00 Promo/Music box13.05 Kako vrijeme prolazi,

igranaserija, 54. ep. (r)

15.00 Promo / Music box15.05 Irene Huss, igrana

serije, ep. 6/12 (r)16.00 Medicinska

istraga, igranaserija, ep. 6

17.00 Vijesti u 1717.15 Promo17.30 Dva smo svijeta

razli~ita,igrana serija,ep. 1, 2

19.00 Dnevnik19.55 Kako vrijeme

prolazi, igranaserija, 55. ep.

21.35 Voda, igrani film23.25 Irene Huss,

igranaserije, ep. 7/12

00.20 Dnevnik (r)01.10 Cesta, igrani film02.30 No}ni program

HAYAT06.00 Bandini, serija, (r)06.45 Kraj, serija, 29. ep. (r)07.30 Moj dom08.00 Formula 1, VN

Koreje, sport. pro.10.00 Pokemoni, crtani film10.27 Gormiti, crtani film11.10 ZMBT 5, nominacije13.06 Biometeorolo{ka

prognoza13.07 Bandini, serija, 151. ep.13.50 Bandini, serija, 152. ep.14.45 Bandini, serija, 153. ep.15.40 Bandini, serija, 154. ep.17.00 Bandini, serija, 155. ep.17.58 Vremenska prognoza18.00 Glam Blam, zabavni

program19.00 Vijesti u 7,

informativniprogram

19.28 Vremenska prognoza

19.29 Biometeorolo{kaprognoza

19.30 Sport19.37 Stanje na putevima19.50 Televoting ZMBT 519.55 Bandini, serija, 156.

ep.20.56 Televoting ZMBT 521.00 Krv nije voda,

serijskiprogram, 25. ep.

22.00 Pesnica osvete 3,igrani film

23.52 Sport centar23.56 Glam Blam,

zabavni program00.38 Muzicki program01.00 Astro Num Caffe,

uìvoReprizni programHayat TV-a

03.00 Vijesti u 7,informativni program

03.40 Glam Blam, zabavniprogram

04.20 Krv nije voda, serijskiprogram, 25. ep. (r)

05.00 Muzi~ki programPregled programa zaponedjeljak

PINK06.15 Apokalipsa,

ameri~kifilm

08.45 Sel jaci ,mini,serija

12.00 Info top12.25 Vremenska

prognoza12.30 Gold

express,muzi~kaemisija

1410 \avol jave~era,realityemisija (r)

15.50 Infotop,vijesti

16.00 Vremenskaprognoza

16.05 Dobarkom{ija,kola`naemisija

17.40 Sve zaljubav,realityemisija (r)

19.20 Kursadìje,humoristi~niserijal

20.50 Grandparada,muzi~kishow

22.00 [opingholi~arke,realityemisija

23.30 V IPRoon,muzi~kozabavnishow

00.30 Zlo~ina~kium,ameri~kifilm

02.15 Apokalipsa,ameri~kifilm (r)

OBN05.00 Hairy Scary, crtani

film05.15 Dibidogs, crtani film05.35 Ronny Olly Roni,

crtani film06.00 Oggy i òhari, crtani

film06.30 Rollbots, crtani film07.00 Kornja~e Hero, crtani

film07.25 Gerald McBoing,

crtani film08.00 Princ iz Bel Aira,

humoristi~na serija08.40 In Magazin, show

magazine (r)09.15 Odba~ena, indijska

serija (r)11.00 K-1 Final Sixteen,

Mirko Filipovi},prijenos uìvo

13.00 Telering, talk show

14.00 Reflex, talk show (r)15.10 Najbr i igra~, kviz16.00 Sulejman

Veli~anstveni,turska serija (r)

17.00 Red Carpet, zabavnaemisija (r)

17.30 Dejana:Upomo},gladni smo!, talkshow

18.50 OBN Info19.10 OBN Sport19.50 In Magazin, show

magazine20.00 Larin izbor 2, serija21.00 Preljubnici (r)eality

drama22.30 Dolina Vukova:

Irak, igrani film00.00 Najbr i igra~, kviz01.00 Eso TV, tarot02.00 OBN Info (r)02.20 OBN Sport (r)02.30 In Magazin, show

magazine (r)03.30 ûvari planete,

dokumentarniprogram

04.30 ûvari planete,

07.00Svet poljoprivrede08.00 Formula 1, trka za VNKoreje 09.55 Vijesti 10.00Pokemoni 10.35Gormiti11.00Ben 10, Ultimate Alien11.30Ben 10, ultimate Alien11.55Vijesti 12.00SFRJ zapo~etnike 13.00Bandini, serija14.00Bandini, serija 15.00Bandini, serija 16.00 Bandini,serija 17.00Bandini, serija18.00

SFRJ za po~etnike19.00ATV vijesti 19.55Bandini, serija 21.00 Krv nijevoda, serija 22.00 Za{titnik,film 00.30No}ni program

TV ATV

13.05Kako vrijeme prolazi,igrana serija, 54. ep. (r) 15.05Irene Huss, igrana serije, ep.6/12 (r) 19.55Kako vrijemeprolazi, igrana serija, 55. ep.21.35Voda, igrani film 23.25

Irene Huss, igrana serije, ep.7/12

TV MOSTAR13.05Kako vrijeme prolazi,igrana serija, 54. ep. (r) 15.05Irene Huss, igrana serije, ep.6/12 (r) 19.55Kako vrijemeprolazi, igrana serija, 55. ep.21.35Voda, igrani film 23.25

Irene Huss, igrana serije, ep.7/12

[email protected] Vijesti 07.15Budilicaprobudilica07.20 EndìBendì 07.30U no}nom vrtu07.55 Medvjedi}i dobra srca08.15 Obojeni svijet 09.00 Putkroz Liliput 09.30Po{tar Pat10.00 Na selu na sijelu 10.45

Vrata tajni 11.25 Moj dom12.00 Vijesti 12.05Opstanak13.05 Kako vrijeme prolazi

15.00 TK Auto Show 15.30 Topshop 16.00Dnevnik 1 16.20

Nedjeljni kola` 17.45AutoShow magazin 18.00 Svjetlapozornice 18.45Crtani film19.00 Dnevnik 2 19.30Crtanifilm 19.55 Kako vrijeme prolazi21.35 Voda, film 23.10Vijesti23.15 Top ten stars 00.05Superstars 00.30 Connect

TV TK07.00Strasti (r2) 09.00Jednom davno 09.30Sirene10.00 Ime moje {kole,obrazovni program za djecu11.00Kike tike ta~ke, u ivo12.00 Legenda o Bruce Lee ju(r) 13.00Vijesti TVSA 13.05

Darovi prirode 13.35 TVSAribolov14.05Pobijedi, film (r)16.00Vijesti TVSA 16.05

Ljetne ljubavi 16.30 Ljetneljubavi 16.55 Jednom davno17.25Sirene 18.15Sarajevu sljubavlju 18.30Dnevnik TVSA19.00Kike tike ta~ke (r) 20.00Art ku}a: ve~e sevdaha 21.05

Sarajevo art 21.35Odgovor za10, film 23.15Pusti muziku23.35Autoshop magazin (r)

TV SA

07.30 Zvuci zavi~aja 08.30SaKraji{nicima po Krajini 09.00Kumovi 10.30Selo 11.00 JVkomerc: Cvr~ak na sat 12.00Zvuci zavi~aja 13.00BN music14.00Bez maske 14.30Balkanske prevare (r) 15.00Cirilica 16.00Dnevnik 1 16.20

Nedjeljno popodne 19.30Dnevnik 2 20.05Balkanskeprevare 21.00 Familijarna

namje{taljke22.00

Tutankamonova kletva, igranifilm 01.00 Zvjezdano nebo

TV BN13.02 Op~injeni, igrana serija(r2) 14.50 Pitajte, tra imoodgovore15.20Putopisi, dok.program (r) 15.55 Tuzla u ivo,uìvo 16.00[e}ernica,revijalni program (r) 18.03Vremenska prognoza 18.15Extra DJ, muzi~ka emisija zamlade 19.15Ko zna, zna,zabavno-obrazovni program20.00 KVIZ Extra 20.30Heroji

ulice, dokumentarni program21.05 SMS centrala, muzi~kiprogram22.05 TOP 7, muzi~kiprogram23.00Slon extra Info

TV SLON08.00Azimuti, dok. program6/7 08.30Pjesma o Bosni09.15Auto shop magazin10.00Vijesti 10.05 Igrani film11.38Pet godina Balkana, 6/812.00Vijesti 12.15Kraji{kazemlja 13.05Kako vrijemeprolazi, serija (r) 15.00Vijesti15.05 Irene Huss, serija 16.00Za svaku bolest trava raste16.30Nedjeljom zajedno,

zabavno-revijalni program18.30Bajke iz cijelog svijeta18.45Crtani film 19.00

Dnevnik 1 19.30Muzi~kiprogram19.55 Kako vrijemeprolazi, serija 21.30 Igrani film23.30 Irene Huss, serija (r)

TV USK08.00Sa sevdahom u srcu08.30Ritam regije Srebrenica(r) 09.00Reportaè sa zemljemira 09.30Autoshop Magazin(r) 10.00 I.R.I.B. (r) 10.30Svjetlo istine, vjerski program11.15Religija u slu`bi ivota,vjerski program 12.00Sabur,vjerski program 12.30Ritamregije Srebrenica (r) 13.00Autoshop magazin (r) 13.30

Serijski program15.30

TVZehra 16.30Bonaventura, TVmagazin 17.30Sa sevdahomu srcu 18.00Sedam dana uVogo{}i 18.30 SMS Music20.00 dok. program 21.00

Te{anjska hronika 22.00 Igranifilm 23.30 I.R.I.B. 00.00 Igranifilm

TV VOGO[]A08.00 Sevdah i vrijeme 08.30Te{anjska hronika 09.00Vjerski program 09.10

Program TV Sahar 10.00Plava planeta 10.30DragaLorejn, film 12.00Vijesti TVSahar 12.30 Ja sam tvojasudbina, serija 14.30Ma~akMika 15.00Pad leta 29, serija15.30 Auto Shop Magazin16.00 Odjeljenje za istragu,

serija17.00

Reportaà17.30

Dom2 18.00Oliver Twist18.30 Pad leta 29, serija 19.00Denis napast 19.30DnevnikFTV 20.00 Info IC 21.00

Aurum filmsko ve~e 23.00Vijesti TV Sahar 23.30Rasijana sekretarica, film01.00 Program za Ameriku

TV KAKANJ08.05Dokumentarni program09.05Animirani film 10.30

Odlika{i (r) 11.00Muzi~kiprogram12.00 Drezdenovidosijei, igrana serija 13.05Igrana serija14.15Bonaventura 15.00 Igranaserija (Mreà) 16.00Selu upohode, repriza 17.00Musicbox, muzi~ka emisija, repriza18.00Autoshop 19.00Dje~iji

program - Pri~e za laku no}19.55 Igrana serija, mreà21.35 Igrani film 23.30

Muzi~ki program 00.00Odjavaprograma

TV ZENICA

Kako vrijeme prolazi13.05

Glam Blam23.56

Dobar kom{ija16.05

Najbrì igra~00.00

Zelena panorama12.15

Mala princeza17.20

Dejana17.30 OBN

T A L K S H O W



TV PROGRAMOSLOBO\ENJE nedjelja, 14.oktobar/listopad 2012. 63

HRT105.35 Veterani mira,

emisija za branitelje06.20 TV kalendar06.33 Duhovni izazovi,

me|ureligijskimagazin (r)

07.03 Normalan ivot,emisija o obitelji (r)

07.36 Zlatna kinoteka:Odavde do vje~nosti,ameri~ki film

09.31 TV kalendar (r)09.50 Vijesti09.57 HAK - Promet info09.58 ni DA ni NE:

Gra|anski odgoj u{kolama (r)

10.54 Istrage gospo|iceFisher, serija

12.00 Dnevnik12.28 Plodovi zemlje13.23 Split: More14.00 Nedjeljom u dva15.05 Mir i dobro15.40 Zale|eni planet,

dokumentarna serija16.31 TV kalendar (r)16.43 Skica za portret (r)17.00 Vijesti17.10 HAK - Promet info17.15 Vrtlarica (r)17.50 Volim Hrvatsku,

show program19.10 Tema dana19.30 Dnevnik20.07 Loto 7/3920.14 Sve u 7!, kviz21.09 Stipe u gostima 5,

humoristi~na serija21.43 Nedjeljom ujutro,

subotom nave~er -humoristi~na serija

22.15 Damin gambit, talkshow

23.03 Dnevnik 323.23 Vijesti iz kulture23 .31 Spor t23.43 Nedjeljom u dva (r)00.48 Istrage gospo|ice

Fisher, serija (r)01.44 Ljubavno pravo,

ameri~ki film (r)03.04 Jelovnici izgubljenog

vremena: Kraljicamora i podmorja (r)

03.24 Lijepom na{om:Cestica (r)

04.25 Davorski la|ari,emisija pu~ke ipredajne kulture (r)

04.52 Prizma,multinacionalnimagazin (r)

HRT207.00 Panorame turisti~kih

sredi{ta Hrvatske07.12 Generalna {pica07.15 Vesele trojke,

crtana serija07.41 Animanijaci,

crtana serija (r)08.02 London Händel

Players uVara`dinu

08.55 Prokletstvo PinkaPanthera,ameri~ko-britanskifilm (r)

10.40 Bibli ja10.50 Portret Crkve i

mjesta11.00 Molve: Misa,

prijenos12.02 Majka u {esnaestoj,

ameri~ki film13.29 O~i u o~i,

dokumentarni film14.04 Babybonus14.39 Ljubavno pravo,

ameri~ki film16.05 Olimp - sportska

emisija16.55 Ko{arka, ABA liga:

Cedevita - Crvenazvezda, prijenos1.poluvremena

17.48 Ko{arka, ABA liga:Cedevita - Crvenazvezda, prijenos2.poluvremena

18.40 Jedrenje RC44,reportaà

19.06 MagazinLige prvaka

19.32 Kri{ke sira 1,dokumentarnaserija

20.00 Put u Indiju,britansko-ameri~kifilm

22.48 Ciklus festivalskihpobjednika:Posljednji cirkus,{panjolski film

00.32 Majke Unplugged,snimkakoncerta (r)

02.19 No}ni glazbeniprogram: Glazbenispotovi

04.47 No}ni glazbeniprogram: Garaà -Maja Vu~i} (r)

05.17 No}ni glazbeniprogram:Rekonstrukcija -Aerodrom (r)

NOVA07.00 TV Izlog07.15 Gormiti ,

crtana serija07.40 Pokemoni,

crtana serija08.05 Beyblade metal,

crtana serija08.30 Winx Club,

crtana serija (r)08.55 Power Rangers

Samurai,serija (r)

09.20 Power RangersSamurai, serija

09.45 Larin izbor,serija (r)

12.50 Kako sam jeo gliste,igrani film

14.40 Austin Powers uGoldmemberu,igrani film

16.30 xXx, igrani film, (r)17.00 Vijesti Nove TV17.10 xXx, igrani film, (r)-

nastavak19.15 Dnevnik Nove TV20.05 Larin izbor, serija21.00 K1-Rising: M.

Filipovi} vs.Randy Blake,snimka

22.00 Masterchef,

reality show23.35 Red Carpet,showbiz magazin

00.35 Smrtonosna zona 2,igrani film (r)

02.20 Posljednjipreìvjeli, igranifilm (r)

EUROSPORT08.30 Autotrke, Japan, u ivo09.30 Fudbal, SP 2014

kvalifikacije13.15 2014 World Cup

World Tour14.00 Tenis, WTA Linz,

Austrija,uìvo, finale

16.00 Fudbal, SP 2014kvalifikacije

17.30 2014 World CupWorld Tour18.30 Fudbal, U-17 (@)

Azerbejdàn, finale

19.30 Watts20.30 Boks, WBO World

Title, Super MiddleWeight, R. Stieglitz,Njema~ka - A.Abraham, Njema~ka

22.30 MotorsportsWeekend magazin

22.45 Tenis, WTA Linz,Austrija, finale

23.45 Tenis, Mats Point00.15 2014 World Cup

World Tour01.15 Motorsports

Weekend magazin

EUROSPORT 205.30 Tenis,

WTA Linz,Austrija,polufinale

07.30 Biciklizam,Tour ofBeijing,Kina

09.00 Kriket11.00 Fudbal,

NabiscoCup,Japan,polufinale

12.30 Ameri~kifudbal, GermanBowl

13.30 Kriket16.30 Superbike18.00 Ameri~ki

fudbal, NCAA20.00 Rukomet,

EHF L[21.30 Kriket00.30 Superbike02.00 Tenis,

WTA Linz,Austrija,finale

SPORT KLUB08.00 F1 Korea - Trka,

direktno10.00 ATP Masters

Shanghaipolufinale

10.30 ATP MastersShanghaifinale, direktno

12.30 SK Studio,direktno

13.30 PregledEuroelague14.15 League 1:

Preston - MK Dons,direktno

16.15 Premier League -Game ofthe Two Halves

16.45 Moto GP Japan -Trka Moto 3

17.45 Kosarka VTB liga:Turow - Khimki,direktno

19.30 Moto GP Japan -Trka Moto GP

20.30 Segunda division:Almeria -Cordoba, direktno

22.30 ATP MastersShanghai finale

00.30 Odbojka Serie A1:Verona - AndreoliLatina

02.15 Fudbalkvalifikacije SP:Albania -Iceland

04.00 KHL: DinamoMoscow -Amur

ARENASPORT 109.00 Ko{arka,

ABA: MZTSkopje - Radni~ki

11.30 MotosportMundial:Magazin

12.15 Ko{arka,Endesa LagunAro -Bilbao prenos

15.00 Rukomet,Bundesliga: Kiel -Göppingenprenos

17.00 Ko{arka, ABA:Cedevita - CrvenaZvezda prenos

19.00 Ko{arka, ABA:Partizan - [iroki,prenos

21.00 Box: KOTVClassics

22.25 Ameri~ki fudbalNFL: NYGiants - SanFrancisco, prenos

02.20 Ameri~ki fudbal NFL:Green Bay - Houstonprenos

ARENASPORT 206.00 Ko{arka, ABA Liga:

Szolnoki -Budu}nost

08.00 AtletikaDiamond Liga:Brussels

10.00 FudbalConmebolKvalifikacije:Colombia - Paraguay

12.00 Ameri~ki FudbalNFL:Houston - Ny Jets

14.30 Box :Kotv ClassicsEp 58.

15.30 NFL - Ameri~kiFudbal:Game Day

16.00 RukometEHF Liga [ampiona:Budu}nost - ZvezdaZvenigorod

17.30 RukometEHF Liga[ampiona:Ademar Leon -Partizan

19.00 Ko{arkaEndesa Liga:Real Madrid -Fuenlabrada

21.00 ESPN Documentary:The House OfSteinberger

22.00 Box :Stieglitz - Abraham

00.00 BejzbolMlb:

02.00 Bejzbol Mlb

RTS10.00 Vijesti10.05 @ikina

{arenica11.00 Vijesti11.05 Tvoje pjesme,

moji snovi12.00 Plavi krug, dok.

program12.25 Moj ljubimac,

zabavni program13.00 Dnevnik13.15 Sport plus13.30 Balkanskom

ulicom14.10 Vrijeme je

za bebe, zabavniprogram

14.50 Gastronomad,zabavni program

15.05 Vijesti15.15 Sat16.05 Vijesti16.08 Sva ta ravnica,

serija (r)17.00 Zadnja ku}a, Srbija

3, dok. program17.30 [ljivik, muzi~ki

program18.27 Sasvim prirodno,

reportaà19.00 Slagalica, kviz19.30 Dnevnik

20.05 Sva ta ravnica,serija21.00 Novi tabloid,

zabavni program21.45 TV teatar: "Stari dani"23.30 Dnevnik23.45 D ez face: Joe

Lovano

AL-JAZEERA B.08.00 AlJazeera

Business (r)08.30 Kontekst,

talk-show (r)09.00 Druga strana

Srbije (r)09.30 AlJazeera

Business (r)10.00 Kontekst,

talk-show (r)10.30 Azerbejdàn,

II dio, dok. program11.00 Kontekst,

talk-show11.30 AlJazeera Business12.00 AJE program14.00 [irom svijeta,

Gaza }e i daljeìvjeti (r)

15.00 Kontekst, talk-show15.30 Neotkrivena Afrika -

Ruanda:@ene i obnova, dok.program

16.00 Vijesti17.00 AlJazeera

Business17.30 Kontekst, dok.

program18.00 Vijesti19.05 Hodo~a{}e - Sirija,

dok. program

19.30 Azerbejdàn, III dio,dok. program20.00 Vijesti00.00 AlJazeera Svijet - 2600.30 Druga strana Srbije

dok. program (r)01.00 Azerbejdàn, III dio,

dok. program

RTCG08.05 Kad pro{etam

Crnom Gorom10.00 Vijesti10.05 Agrosaznanje11.00 Dje~i je

nedjeljnopopodne

11.45 Muzika12.00 Vijesti12.05 Sportska

subota (r)12.35 Fudbal: Zeta -

Rudar,reportaà (r)

13.05 Muzika13.35 Sat tv14.05 Pazarni dan14.35 Muzika15.00 Sat tv:

dijaspora vijesti15.30 Dnevnik 115.45 Kad pro{etam

Crnom Gorom17.40 Muzika18.00 Budva na

pjenu od mora,serija

19.00 Sat tv dijasporavijesti

19.15 Muzika19.30 Dnevnik 220.05 Okvi r

21.05 Budva napjenu od mora,serija

22.00 Dnevnik 322.30 Pazarni dan23.00 Muzika23.30 Dokumentarna

emisija

06.00 Kako se pravi? 06.25

Kako to rade? 07.15 Gradmotora 08.10 Razotkrivanjemitova 09.05 U djeli}usekunde 09.55Vrhunskograditeljstvo 10.50 Ameri~kedrvosje~e 11.40 Prljavi poslovi12.35 Lov na sabljarke 13.30Tragom aukcija 14.25 Blagona otpadu 15.20 Mo}ne

ma{ine 16.15Najboljih pet nasvijetu17.10Pre ivljavanje18.05 Pre ivljavanje udvoje19.00 Kako se pravi? 20.00

Upozoreni ste!: Ljudskizamorci 21.00 Dajnamo,~udesni ma|ioni~ar22.00ûdovi{ta iz rijeke 23.00Strastveni ribolovci 00.00ûdo da sam iv

DISCOVERY09.50Najteè popravke nasvijetu 10.45 Istorijskezavjere 11.40 Istra ivanjeplanete Zemlje 12.35Sekunde do katastrofe 13.30Drevni X fajlovi 14.25Nacisti~ko podzemlje 15.20Megafabrike16.15Megafabrike17.10Megafabrike18.05Sekunde

do katastrofe 19.00 Luzitanija21.00Dragi kamen vredan400 miliona dolara 21.55]orkirani u inostranstvu:Bjekstvo iz Argentine 22.50No}na smena 23.45 Dragikamen vredan 400 milionadolara 00.40 ]orkirani uinostranstvu: Bjekstvo izArgentine

N. GEOGRAPHIC

06.00Volim te do smrti,film 08.00Korak ispred,film 10.00Putovanjeivota, film 12.00

Lambada, film 14.00

Ostani uz mene, film16.00ôvjek kojeg nijebilo, film 18.00Nedu`ni,film 20.00Velika bijelaprevara, film 22.00

Belfegor, fantom iz Luvra,film 00.00 Lezbijke, film01.00Bjekstvo od svega,film 01.50Svuda sise, film

TV100006.10Ubrzana istraga07.00 Frikovi 08.35Red izakon 10.10Prevaranti10.55Pisac i detektiv13.20Ubrzana istraga14.10Ubrzana istraga15.00Prevaranti 15.50Prevaranti 16.40 Ne~ujno17.30Bolni propusti18.20 Imitator 19.10Pariski forenzi~ari 20.00êtiri ène i sahrana 20.55Imitator 21.45 Imitator22.35 Zlo~in 23.25

Jedinica 00.15Red izakon 01.05Prevaranti01.50Prevaranti 02.35Bjekstvo iz zatvora 03.20Bjekstvo iz zatvora 04.15Ubrzana istraga 05.15Ubrzana istraga

FOX CRIME09.00Djeca sa otoka sblagom 2: ûdovi{te sotoka, igrani film 11.00

Rain, igrani film 13.00

Vra ja sre}a, igrani film15.00Misterije uPittsburghu, igrani film17.00 Zatoichi, igrani film19.15 Leif Ericson, igranifilm 21.00Dvojnik, igranifilm 23.00U dolini, igranifilm 01.15Poùda, igranifilm

CINESTAR06.00Bitka za LosAn|eles, igrani film 08.00

Supertanker, igrani film10.00Dijagnoza ubistvo,serija 15.00 Jutarnji klub,igrani film 17.00 ElDorado, igrani film 19.00

Panduri novajlije, serija20.00Havaji 5-0, serija21.00Plave krvi, igranifilm 22.00Kraljevskibolesnici, igrani film 23.00

Panduri novajlije, serija00.00Sve o Adamu, igranifilm 02.00Svemo}ni Tor,igrani film 04.00 Erika,serija

UNIVERSAL07.55Knjiàrka 08.20Sveispo~etka 09.10SofiParker 10.00 Kako samupoznao va{u majku11.40Porodi~no blagoD ina Simonsa 13.45AliMekbil 14.35Melisa i Dòi15.00Melisa i Dòi 15.20Svi vole Rajmonda 15.45Ket i Kim 16.05 Sudije zastil 16.30Sudije za stil17.00Ali Mekbil 17.45Privatna praksa 18.55Privatna praksa 19.50Tijelo je dokaz 21.00Dòrdan 22.00Opsednuti23.00 Zatrpani |ubretom00.05Svi vole Rajmonda

FOX LIFE06.00Sati, film 07.50

Ramona i Beezus, film09.30Konferencijaivotinja, film 11.05Super

8, film 12.55Uredni{tvo,ep. 4, serija 13.55Debelamama: kakav otac, takavsin, film 15.40Gregovdnevnik, film 17.10

Hollywood: Na snimanjuIX, ep. 42, serija 17.35

Transformers 3, film20.05Put rata, film 22.30

Okus krvi V, ep. 5, serija23.20Conan Barbarin,film 01.10No} morskihpasa 3D, film 02.40

Najbolje od Katie Morgan,film 03.10Greben, film04.35Na slobodi, film

HBO11.00 @ivotinje koje su u{leu istoriju 11.30 Leàki1942. 13.00 Tajna nestalog{pijunskog aviona 14.00Zavjera na ostrvu Ustika15.00Napoleon 16.00

Drevni svjetovi 17.00Kakoje Dèjn Ostin postalaomiljena 18.00KajanjeDèjn Ostin 19.30Ukrupnom kadru 20.00Pariz,21.00

David i slika Maratovasmrt 22.00Kapjong23.00Varvari Terija Dònsa 00.00Gra|evinska ~udesa 01.00Lu}ano Pavaroti 02.00Guge 03.00Sinatra -mra~na zvijezda 04.00Kapjong 05.00 @ivotinjekoje su u{le u istoriju

VIASAT HISTORY09.05 Dik i Dom u svijetuivotinja 09.30Psi - jedna

rasa, jedna pri~a 10.00Ro|eni lovci 10.25Upoznajte divljinu 10.55

Divljine Arktika 11.50Priroda Francuske- 2epizode 13.40Budu}iveterinari u Africi 14.35Siroti{te za divlje ivotinje15.30 Nevaljali ljubimci16.25

Paklene ma~ke17.20

Veterinar za cijeli svijet18.15 Maksove velikepotrage 19.10Tigrov napad20.05 Divljine Arktika 21.00Brzina ivota 21.55 ûdesnoveliko plavetnilo: Australija iOkeanija 22.50Pre ivio sam23.45 Policija za ivotinje

ANIMAL PLANET

Tenis

14.00

Kriket

21.30

Ko{arka

17.00

Kod Vivier-Lefortovih je utoku slavlje. Slavi sekr{tenje Lorraine, Evine iJulienove k}erke. Paul jeodu{evljen {to je postaodjed. Margot tako|er. Ali,de{ava se tragedija.Christine Vivier, Margotinasestra i vlasnica ~asopisaGrand Ouest, nastrada uavionskoj nesre}i...

Tajnakopca20.05 BHT 1

S E R I J A

Samo na OBN televizijiMirko Filipovi} protivAmerikanca Randya Blakeatra it }e put u ~etvrtuzavr{nicu K-1 Grand Prixa ukarijeri.Popularni Mirko "CroCop" jedan je odnajpoznatijih majstoraborila~kih vje{tina na svijetu.

K-1 FinalSixteen:MirkoFilipovi}11.00 OBN

S P O R T



OSLOBO\ENJESARAJEVSKO IZDANJEBoris Be}irovi}

poja~ava bh. tim 49. strana

KELJMENDI NIJE NA KOSOVU - Naser Keljmen-

di nije vi{e na Kosovu, izjavio je ministar unutra-{njih poslova Kosova Bajram Redèpi. Ovu vijest pod oznakom ekskluzivno objavila je beo-gradska Politika, navode}i kako je balkanskinarko-bos bez problema koristio grani~ni prelazna Merdaru, izme|u Podujeva i Kur{umlije, kojije za gra|ane, kako pi{e list, pretvoren u “gvoz-denu zavjesu”.

PROTESTI U EGIPTU - Trg Tahrir u Kairu bioje popri{te demonstracija pod nazivom Izvje-

POSLJEDNJE VIJESTI

Na vi ja~i Gr~ke na~inili su vi{e incidenata to-kom kvalifkacione utakmice za SP sa BiH utre}em kolu grupe G. Gr~ki huligani u Atini za-palili su zasta vu BiH sredinom prvog polu vre-mena. Na tribinama je bio uo~ljiv ruàn dekor

sa uvredlji vim transparentom "Nema Bosna,samo velika Srbi ja". Zbog nekorek tnog pona-{anja pristalica gr~ke selekci je na stadionu Ka-raiskakis, slu`beni predsta vnik na{e reprezen-taci je uputio je prigo vor delegatu susreta.

Incidenti na me~u u Atini

Zapaljena zastava BiH,istaknut uvredljiv transparent

Na slu`benom kvalifkacij-skom treningu uo~i 16. ovose-zonske utrke Svjetskog F1 prven-stva, Velike nagrade Kore je, do-minirali su Red Bullo vi voza~i.Mark Webber je osvo jio pole-po-sition, a Sebastian Vettel startat}e drugi.

Dvostruki uzastopni svjetskiprvak Vettel izgledao je nezaus-tav lji vo na stazi u Yeongamu svedo posljednjih sekundi kvalifka-ci ja. Bio je najbrì u prve dvi jekvalifkacijske runde i njegov jenajbolji krug bio tristo hiljadin-ki brì od prvog pratioca.

No, tada je Webber popra viosvo je najbrè vri jeme za ~ak po-la sekunde i s vremenom

1:37.242 izbio na ~elo poretka, sa72 hiljadinke brìm vremenomod Vettela, te tako ostvario prviovosezonski i 11. ukupno pole-position u kari jeri.

Tre}e najbolje vri jeme ostva-rio je Lewis Hamilton u McLare-nu (+0.227), ~et vrto Fernando

Alonso u Ferrari ju (+0.292), apeto Kimi Räikkönen u Lotusu(+0.383). Top 10 zatvara ju dvaMercedesa, Nice Rosberga i Mic-haela Schumachera, dok se dru-gi McLarenov voza~ Jenson But-ton ni je uspio kvalifko vati zatre}u kvalifkacijsku rundu, te}e startati s 11. mjesta.

Nedjel jna utrka na rasporedu je u 8 sati po srednjoe vropskom vremenu.

VN Kore je, rezultati slu`be-nog kvalifkacijskog treninga: 1.Mark Webber (Red Bull-Renault)1m37.242s, 2. Sebastian Vettel(Red Bull-Renault) + 0.074, 3.Lewis Hamilton (McLaren-Mer-cedes) + 0.227, 4. Fernando Alon-so (Ferrari) + 0.292, 5. KimiRäikkönen (Lotus-Renault) +0.383, 6. Felipe Massa (Ferrari) +0.642, 7. Romain Grosjean (Lo-tus-Renault) + 0.692, 8. NicoHülkenberg (Force India-Merce-des) + 1.024, 9. Nico Rosberg(Mercedes) + 1.119, 10. MichaelSchumacher (Mercedes) + 1.271.

FORMULA 1 VN Koreje Dominacija Red Bulla

nedjelja, 14.oktobar/listopad 2012.

Zajedno za Davida Vi{egodi{nji prvak BiH u ko{ar ci, HKK [i-

roki WWin dolazi u Vitez 24. listopada odi-grati humanitarnu utakmicu protiv HOKK Vitez pod nazivom "Za jedno za Davida".

David Taraba je petogodi{nji dje~ak koji je te{ko bolestan te ko jemu je pri jeko po-trebna pomo}. Uz sve dobre ljude iz Vite-za ko ji su se uklju~ili u prikupljan je pomo-}i za Davida, i Uprava HOKK Vitez napra-vila je veliki posao. U suradnji sa upravomvi{egodi{njeg prvaka BiH HKK [irokiWWin dogovorena je humanitarna utakmi-ca u ko joj }e se sastati seniorski timovi Vi-teza i [iroki WWina. Utakmica je na raspo-redu u sri jedu, 24. listopada, u Gradskoj

sportskoj dvorani u Vitezu, a sav prihod odprodanih karti i}i }e za li je~enje mladogsugra|anina Davida Tarabe. Ci jena ulazni-ce je 5 KM. ENI news

Webber i Vettelstartaju iz prvog redaTre}e najbolje vrijeme ostvario je Lewis Hamilton u McLarenu,

~etvrto Fernando Alonso u Ferrariju, a peto Kimi Räikkönen u Lotusu

Fotosi: Reuters

Teà povreda Thea Walcotta

Utakmica kvalifikaci ja za odlazak na SP uBrazilu izme|u Engleske i San Marina na Wem-bleyu (5:0) ni je bila sretna za brzonogog TheaWalcotta. Na Arsenalovog krilnog napada~ana samom startu susreta grubo je startovaogostu ju}i vratar Aldo Simoncini. Engleskimedi ji navode kako je Walcott odmah po izlas-ku prevezen u bolnicu, gdje je zadr an prekono}i na promatranju budu}i je iska{ljavao krv.Sumnja se u lom rebara i vjero jatno }e pro-pustiti susret protiv Poljske u utorak.

oslobođenje [broj 23648, 14.10.2012]

Documents