osnove emco cob

NUMERIČKI UPRAVLJANI ALATNI STROJEVI

Numerički upravljani alatni strojevi

Srednja škola Oroslavje, Darko Cobović,dipl.ing.

2


Što je NC?

Numeričko upravljane ??? Numerical Control (NC) – oblik upravljanja strojevima ili procesima

pomoću naredbi koje su kodirane u obliku slova, znamenaka i simbola.

- oblik upravljanja koje prvenstveno obrađuje brojčane ulazne podatke (inpute).- reducirane mogućnosti obzirom na moguće ulazne podatke; - uglavnom su poznati kao “hardwire controls”, a koristili su se u periodu 1950 - 1970.


3

Razvoj numeričkog upravljanja

Povijest koja je utjecala na razvoj numeričkog upravljanja

1650.

Nizozemska - sustavi za automatsko zvonjenje zvonima

1700.

Engleska - upotreba bušene kartice za upravljanje strojevima za pletenje

1800.

Jacquard razvio stroj za pletenje i tkanje upravljan bušenom vrpcom

1800.

Charles Babbage konstruirao prvi digitalni kompjutor (nije bio nikad izveden)

1863.

M.Fourneaux patentirao prvi automatski pianino

1940.

Uvode se hidraulika, pneumatika i elektrika za automatsko upravljanje strojem

1945.

Mauchly i Eckert razvijaju prvi digitalni elektronički kompjutor ENIAC

1948.

Inicijativa za razvoj numerički upravljanih alatnih strojeva, zadatak MIT-a[1]

1952.

MIT- numerički upravljana glodalica-bušilica (Hydrotool)

1957.

Prva svjetska instalacija numerički upravljanog alatnog stroja

1959.

Razvoj automatskog programiranja i programskog jezika APT

[1] MIT = Massachusetts Institute of Technology


Povijesni razvoj


4

1948 – US Air Force (zrakoplovstvo SAD-a) je pokrenulo projekt razvitka alatnog stroja koji bi bio sposoban u zahtjevanoj točnosti obrađivati složene dijelove za avionsku industriju (osigurati zamjenjivost dijelova). Projekt je rađen na MIT (Massachusets Instiute of Technology) pod vodstvom Johna Parsonsa.

Povijesni razvoj numeričkog upravljanja


Povijesni razvoj


5

Prvi NC stroj


Povijesni razvoj


6


Povijesni razvoj


7

1959 - MIT je objavio razvitak prvog jezika za programiranje NC strojeva. Jezik je nazvan

APT - Automaticaly Programmed Tools. 1960 – Direktno numeričko upravljanje –

DNU (Direct Numerical Control -DNC). Omogućeno je izravno slanje programa iz DNC računala u UR CNC stroja (bušena vrpca nije nužna). - jedno računalo pogoni više strojeva - nedostatak: kvar računala, svi strojevi van upotrebe


Povijesni razvoj


8

1968. g. – u firmi Kearney & Trecker izrađen je prvi obradni centar

1970-tih – pojava CNC alatnih strojeva, a odmah nakon toga Distribuiranog numeričkog upravljanja – DNU (Distributed Numerical Control – DNC).

Skraćenica DNC dobiva novo značenje. - smisao u organizacijskom dijelu (računalo upravlja izmjenama alata, stezne naprave...)

1980-tih – pojava CAM/CAD sustava. Javljaju se CAD/CAM sustavi za OS Unix, a kasnije i za PC.


Povijesni razvoj


9

1985. g. – pojava FPS (fleksibilni proizvodni sustavi) - više CNC+transportni put+uređaj za pranje

1990-te – veliki pad cijena u CNC tehnologiji 1997. g. – pojava upravljačkih računala (UR) zasnovanih

na otvorenoj arhitekturi (PC- Windows/NT based “Open Modular Architecture Control-OMAC” systems).


Povijesni razvoj


10

Značajke današnjih proizvodnih sustava:

˚ Mehanizacija ˚ Automatizacija˚ Prilagodljivost (fleksibilnost)˚ Integracija˚ Inteligencija (CIM, IMS, TQM, JIT...)

“ rad bez čovjeka”


Gdje smo danas?


11

NC alatni stroj - Prekretnica u upravljanju i automatizaciji

Razina automatizacije: visoka i prilagodljiva (fleksibilna)

NC mogućnosti i zahtjevi utječu na sve aktivnosti povezane s AS i obradama

Razvitak NC tehnologije: zadaci M&D AS i procesa postepeno postaju "posao" upravljačkih računala, alatnih strojeva i NC

Problem: "zamjena" čovjekovih osjeta, iskustva i zaključivanja, odgovarajućim hardware i software, pokazala se složenijom od očekivanja.

To je jedan od najzahtjevnijih i najvažnijih istraživakih zadatka budućih obradnih sustava.


Gdje smo danas?


12

Česte pogreške opreme ili operatera

Potreba sustavnog pristupa analizi proizvodnih sustava

Modeliranje proizvodnih sustava

Značajke FMS u Značajke FMS u ““ranojranoj”” fazi fazi


Gdje smo danas?


13

KonstrukcijaKonstrukcija ProgramProgram UpravljanjeUpravljanje Alatni stroj

Alatni stroj ObradaObrada

Zahtjevi/

potrebe

Model integriranog proizvodnog sustava prema Merchant-u

Prvi model proizvodnog sustavaPrvi model proizvodnog sustava

IZRADAK


Gdje smo danas?


14

Analitičke metode

Eksperimentalne metode

Numeričkemetode

Metode modeliranja obradnih procesa


Gdje smo danas?


15

“Inteligencija” kod tehničkih sustava ?

“Inteligentni” alatni strojevi

Prema Moriwakiju [22], inteligentni alatni strojevi su oni strojevi koji rade na temelju samostalnog donošenja odluka ("self decision making"), a konvencionalni rade prema unaprijed definiranim naredbama ("predetermined commands").


Gdje smo danas?


16

Pored povratne sprege osjetila (dio adaptivno upravljanih strojeva koji rade s unaprijed zadanim naredbama), inteligentni strojevi su sposobni:

koristiti iskustva i "konw how" akumuliran kroz prošle operacije,

stjecati znanje učenjem i

prevladati dvosmislene ulaze.

ADAPTIVNO UPRAVLJANJE


Gdje smo danas?


17

ADAPTIVNO UPRAVLJANJE

stroj posjeduje dozu samostalosti, zasnovanu na opterećenju stroja

ulaz i izlaz alata u materijal vrlo problematičan zbog opterećenja alata (poželjan tangecijalan ulaz i izlaz alata iz zahvata)

npr. P=F x vc=kc1x1 x b x h x vc

vezano uz vezano uzdubinu (a) posmak (f)


Gdje smo danas?


18

Neuronske mreže (NN -Neural Networks)

Mogućnost stjecanja znanja učenjem iz seta za učenje

Ne podrazumijeva se postojanje jasnih algoritama

NN se mogu "naučiti" prepoznavanju odnosa između ulazno-izlaznih parametara i prilagodbi težinskih faktora

NN su pogodne za primjenu kod sustava nadzora


Gdje smo danas?


19

Na temelju pozitivnih učinaka ostvarenih dosadašnjim proizvodnim koncepcijama (JIT, TQM, LEAN production, ...), razvila su se su dva različita pristupa utvđivanju nove paradigme proizvodnje:

pogodan za određenije (definiranije) proizvode, okoliš, komunikacije i predvidljive promjene, a može se opisati kao integrirana proizvodnja, i

pogodan za proizvode veće promjenjivosti, nestabilnu i nepredvidljivu okolinu, koji se može opisati kao kooperativna proizvodnja.

Ni u jednom pristupu neće biti potreba za osobljem nižeg i srednjeg obrazovanja. Integrirana proizvodnja tražit će specijaliste, dok će kooperativna proizvodnja trebati kadrove dobre opće naobrazbe. Stalno doškolovanje s ciljem stjecanja novih znanja i vještina je

imperativ za oba pristupa (Buzacott).


Gdje smo danas?


20

Prema dosadašnjim rezultatima NGM (Next Geneartion Manufacturing) ključni faktori koji oblikuju uvjete tržišne utakmice 21. stoljeća i postoje neovisno o djelovanju bilo koje pojedinačne kompanije ili nacije su:

svekolika dostupnost i distribucija informacija ubrzani ritam promjena u tehnologijama brzo širenje dostupnosti tehnologija globalizacija promjena u plaćama i stručnosti (Global wage and job skills shifts) odgovornost za okoliš i ograničeni prirodni resursi veća očekivanja i zahtijevi potrošača.


Gdje smo danas?


21

Primjeri novih dostignuća

Pojedinačni strojevi(Single machine)


Gdje smo danas?


22

Fleksibilna obradna ćelija(Flexible Manufacturing Cell)


Gdje smo danas?


23

Fleksibilni obradni sustav(Flexible Manufacturing System)


Gdje smo danas?


24

Transportna kolica


Gdje smo danas?


25

Proizvodnja avionskih krila i propelera u BOEING-u(oko 1922. godine)


Gdje smo danas?


26

Montaža BOEING-a 777 u Everett-u, država Washington

.... i danas


Gdje smo danas?


27


Gdje smo danas?


28

- sila - šum (buka) - moment i snaga - temperatura, … - šum (buka)

Pripremak

materijal

Uvjeti obrade Parametri obrade

Ostali uvjeti

koji prati i PROCES TROŠENJA reznoga alata

materijal

OBRADAK OBRADNI PROCES

- dimenzije - hrapavost obrađene površine

geometrija geometrija

U L A Z

I Z L A Z

Alat

ALAT - parameteri trošenja stražnje površine alata - parametri kraterskog trošenja

O B R A D N I P R O C E S

Shema obradnog procesa


O građi NC stroja


29

Upravljačkoračunalo

EMNC stroj

u užem smisluMjerni sustav

program

Shema NC alatnog stroja


O građi NC stroja


30

Prijenos gibanja s EM na stroj

pojava zračnosti


O građi NC stroja


31

podešavanje zračnosti


O građi NC stroja


32


O građi NC stroja


33

MJERNI SUSTAV


Uloga mjernog sustava


34


MJERNI SUSTAVISvrha ?

Podjela mjernih sustava kod NC strojeva:a) Prema fizikalnom principu rada:

1) Digitalni 2) Analogni

b) Prema načinu mjerenja (kodiranja)1) Apsolutni 2) Inkrementalni

c) Prema mjestu ugradnje1) Izravni (direktni) 2) Posredni (indirektni)

d) Prema izvedbi1) Pravocrtni (linearni) 2) Rotacijski

MJERNI SUSTAV


35


MJERNI SUSTAV

Digitalni, izravni, inkrementalni mjerni sustav


36


MJERNI SUSTAV

Digitalni, posredni (indirektni), inkrementalni mjerni sustav


37


MJERNI SUSTAV

Digitalni, izravni, apsolutni mjerni sustav

Digitalni, posredni, apsolutni mjerni sustav


38


MJERNI SUSTAV


39

Upravljanjepozicijom

Upravljanjebrzinom

Osnovna razlika kod primjene linearnih mjernih sustava i rotacijskih mjernih sustava (enkodera)

(linerani mjerni sustavi u povratnu petlju uključuju i posmični prigon)


MJERNI SUSTAV


40


OSNOVE PROGRAMIRANJA

PRIPREMA ZA PROGRAMIRANJE

Što je programiranje CNC strojeva?

Programiranje CNC strojeva se može opisati kao kodiranje geometrijskih i tehnoloških informacija potrebnih za izradu nekog dijela na CNC stroju.

Kod ručnog programiranja, kodiranje treba provesti u jeziku koji upravljačko računalo (UR) CNC stroja može primiti i obraditi.


41



Priprema za programiranje podrazumijeva znanja koja su potrebna za sve postupke programiranja, a obuhvaća slijedeće elemente:

1. Koordinatni sustav i nul-točke

2. Vrste upravljanja

3. Gradnja i sintaksa programa

Napomena: Pod gradnjom i sintaksom programa dati će se elementi koji vrijede za ručno programiranje CNC strojeva.


42



Koordinatni sustav i nul-točke

Za zadavanje geometrijskih informacija (definiranje međusobnog položaja alata i obratka u radnom prostoru CNC stroja) potrebno je na stroj i obradak postaviti koordinatne sustave i odrediti neke referentne (nul) točke. U primjeni je desni koordinatni sustav (prema skici). Zbog potrebe da svako gibanje nosi svoju oznaku (kasnije adresu), a konstrukcije strojeva često zahtjevaju da u jednom smjeru ima više mogućih gibanja, u smjeru pravocrtnih osi postoje osi kojima se označavaju dopunska gibanja.


43



Koordinatni sustav

V Y

B

P

U

A X

CWR

Z

Q glavne pravocrtne osi su obilježene slovima X, Y i Z

glavne rotacijske osi su obilježene slovima A, B i C

dopunske pravocrtne osi su obilježene slovima P i U (dopunske osi u smjeru osi X), Q i V (dopunske osi u smjeru osi Y), R i W (dopunske osi u smjeru osi Z)

dopunske rotacijske osi se obilježavaju slovima D i E.


44



Za određivanje koordinatnog sustava vrijedi pravilo desne ruke.


45



os Z: kod strojeva s čvrstim glavnim vretenom os Z se podudara ili je usporedna s osi glavnog vretena

Kod postavljanja koordinatnog sustava na NC stroj, polazi se od osi Z:

os X:

Kod strojeva kojima je glavno gibanje rotacijsko, os X je usporedna s

radnim stolom, a smjer se određuje ovisno o tome da li rotira alat ili

obradak. U osnovi je okomita na os Z.

Kod strojeva bez vretena smjer osi X se podudara s glavnim smjerom

obrade.

Smjerovi rotacijskih osi A, B i C određuju se pravilom desne ruke.

Napomena:

Ovakav način obilježavanja osi podrazumijeva da sva gibanja vrši alat ili nosač alata. Ako gibanja

vrši obradak ili nosač obratka, onda se oznaci osi dodaje znak ‘, tj. X postaje X’, Y postaje Y’ itd., a pozitivan smjer se određuje suprotno nego kad gibanje vrši alat.

os Y: proizlazi iz usvojenog koordinatnog sustava i položaja osi Z i X.


46



-X

+X

+Z

-Z


47



-z +z-x

+x


48



X-X+

Z+

Z-

Y+

Y-


49



Nul-točke Za valjan opis geometrijskih informacija u koordinatnom sustavu treba definirati neke nul-točke ili referentne točke. Slijede grafički simboli i slovne oznake nul-točaka, od kojih su najčešće u primjeni prve tri: nul-točka stroja, referentna točka i nul-točka obratka.


50




51



NUL točke kod tokarenja


52



NUL točke kod glodanja


53



Nul točke

tokarenjeglodanje


54

VRSTE UPRAVLJANJA Vrste upravljanja govore o mogućnostima numerički upravljanog obradnog stroja da ostvari potrebnu geometriju radnog komada. Postoje tri vrste upravljanja: upravljanje točka-po-točka ili pozicioniranje, upravljanje po pravcu (prvocrtno ili linijsko upravljanje) i konturno upravljanje, Danas ima smisla govoriti samo o konturnom upravljanju, jer ostale dvije vrste upravljanja više ne znače gotovo nikakve uštede u cijeni upravljačkog računala, a nose vrlo velika ograničenja.


VRSTE UPRAVLJANJA


55

Konturno (krivuljno) upravljanje Ova vrsta upravljanja omogućuje kontrolirano posmično gibanje, istodobno i sinkronizirano između dvije ili više numerički upravljanih osi. Skica prikazuje primjer konturnog upravljanja u ravnini, tj kad je rezultirajuća brzina posmičnog gibanja jednaka vektorskoj sumi brzina posmičnih gibanja u smjeru osi X i Y. Na primjeru konturnog upravljanja se uočava da je bit numeričkog upravljanja, upravljanje posmičnom brzinom. Stoga se “pravom” numeričkom (NC) osi smatra ona os kod koje je moguće upravljanje posmičnom brzinom. Ako je u nekoj osi moguće samo pozicioniranje, takva os se naziva pozicijska os. Ako se nekim gibanjem ne može upravljati ni posmično, ni pozicijski, onda takvo gibanje ne predstavlja numeričku os. Takav primjer su glavna rotacijska gibanja kod tokarilica, glodalica i sl. Premda se za takvo gibanje može programirati bilo koji broj okretaja (često i decimalnim brojevima), takva rotacija ne predstavlja numeričku os, sve dok se ista ne može upravljati pozicijski (zaustavljanje pod određenim kutem) ili određenom posmičnom brzinom.


VRSTE UPRAVLJANJA


56


VRSTE UPRAVLJANJA

vfx

vfy vf

Y

X

Kod tokarilica je najrasprostranjenije 2D konturno upravljanje, premda su danas vrlo česti tokarski centri s većim brojem osi (X, Z, C, ...) i sa složenijim konturnim upravljanjema. Kod glodalica i OC se koriste 3D i složenija konturna upravljanja. Sve više su zastupljeni strojevi s 5D konturnim upravljanjem, a posebno u industriji alata. Strojevi s više od 5D konturnim upravljanjem su vrlo rijetki.

v v vf fx fy


57


VRSTE UPRAVLJANJA


58

% N5 T1 N10 G0 X0 Z100. . . N345 M30

PROGRAM

BLOK (NAREDBA)

RIJEČ

ADRESA NUMERIČKI PODATAK

N10 G0 X0 Z100.

N10 ili G0 ili X0 ili Z100.

Struktura programa za NC stroj


SINTAKSA PROGRAMA


59


SINTAKSA PROGRAMA

Pored slova (definicija adresa) i znamenaka (numerički podaci), za gradnju programa se koriste i posebni znakovi koji imaju slijedeća značenja:

a) znak “%” - početak programaZa program se također može reći da se sastoji od:

- znaka za početak programa- niza blokova- i kraja programa.

b) znak “: “ - znak za glavni blok (naredbu) programa

c) znakovi “(“ i “ )” - znakovi za početak i kraj komentara

d) znak “ / ” - znak za uvjetno izvođenje bloka

Drugi znakovi iz skupine posebnih znakova rjeđe se koriste, a jedan broj tih znakova generira samo upravljačko računalo.


60


SINTAKSA PROGRAMA

Adresa Značenje

A rotacija oko osi X

B rotacija oko osi Y

C rotacija oko osi Z

D korekcija alata

E dopunska adresa

F posmak

G uvjeti puta

H dopunska adresa

I interpolacijski parametar za os X

J interpolacijski parametar za os Y

K interpolacijski parametar za os Z

L podprogrami

M pomoćne funkcije

Adrese kod programiranja NC strojeva


61


SINTAKSA PROGRAMA

Adresa Značenje

N broj bloka

P dopunsko gibanje u smjeru osi X

Q dopunsko gibanje u smjeru osi Y

R dopunsko gibanje u smjeru osi Z

S broj okretaja ili brzina obrade

T alat

U dopunsko gibanje u smjeru osi X

V dopunsko gibanje u smjeru osi Y

W dopunsko gibanje u smjeru osi Z

X glavne osi

Y glavne osi

Z glavne osi


62



FAZE U RAZVOJU PROGRAMIRANJA

1. Ručno programiranje2. Automatizirano programiranje – korištenje problemski

orijentiranih jezika (APT,......) - postojalo nekoliko desetaka opstao samo APT i to u sklopu CAD/CAM operativnih sustava

3. Programiranje u CAD/CAM sustavima4. Ekspertni sustavi i adaptivno upravljanje


63


RUČNO PROGRAMIRANJE

Ručno programiranje danas ima smisla u prototipnoj proizvodnji (tamo gdje je malo NC strojeva) i kad su u pitanju bolja UR. Najčešće se kombinira s pogonskim programiranjem, odnosno programiranjem na samom stroju. Današnja UR sa svojom bogatom SW podrškom to omogućuju.

Osnovne karakteristike ručnog programiranja:

• programiranje (kodiranje) se provodi na nivou jezika upravljačkog računala (UR)

• tako kreiran program vrijedi samo za određenu kombinaciju NC stroj - UR (nema univerzalnosti)

• nemoguće je programiranje vrlo složenih dijelova

• 1 tehnolog-programer ne može programirati više od 4-5 strojeva

• otežana provjera programa


64



Shematski prikaz ručnog programiranja

RADIONICKICRTEZ

NOSIOCINFORMACIJA

UR

NC stroj

PISANJE IZVEDBENOGPROGRAMA (KODIRANJE)

PROJEKTIRANJE TEHNOLOGIJE

OSTALA DOKUMENTACIJA

(skica stezanja, nul-točke, lista alata, lista steznog pribora, ...

+


65


RUČNO PROGRAMIRANJEShematski prikaz automatiziranog programiranja CNC strojeva

RADIONICKICRTEZ

PROGRAM DIJELA(PART PROGRAM)

PROCESOR(napr. APT)

CL datoteka(datoteka puta alata)

POSTPROCESOR(Prilagodni program)

UR

NC stroj

IZVEDBENI PROGRAM

PROJEKTIRANJE TEHNOLOGIJE

OSTALA DOKUMENTACIJA

(skica stezanja, nul-točke, lista alata, lista steznog pribora, ...

+


66



CAD/CAM sustavi


67



NC programiranje ima dvije osnovne postavke:

BLOKOVE - pravila po kojima se pišu programske rečenice (SINTAKSE),

KODIRANJE - kodovi (kodna slova).


68

Blokom se naziva svaka pojedinačna naredba programa dovoljna da se njome promjeni stanje stroja (npr. uključi ili isključi okretanje okretne jedinke pogonskog motora ili premjesti alat s jednog na drugi položaj).

Blok se sastoji od raznih riječi, a osim izraza riječ upotrebljava se i izraz funkcija. Svaka riječ tj. funkcija sastoji se od kombinacije slova i brojki. Slovo u riječi označava adresu, a brojčani dio šifru ili fizikalnu veličinu.




69

Kodna slova (adrese) kod NC programa, definiraju instrukcije kretanja alata. Kodna slova kombiniraju se s brojčanim vrijednostima i jednoznačno definiraju kretanje alata po zadanoj vrijednosti.

Brojčane vrijednosti nazivamo geometrijske

instrukcije, jer daju podatke o geometriji točke obrade.




70



Riječ s adresom G ili G-funkcije

G funkcijama se definiraju uvjeti puta. Zajedno s adresama za koordinatne osi i interpolacione parametre čine geometrijski dio bloka. Format zadavanja G-funkcija je slovo, adresa, G i dva dekadska mjesta, što znači da na rapolaganju stoji 100 G-funkcija.

Format zadavanja G funkcija: G( ) . - 2 dekadska mjesta ; ako je na prvom mjestu 0 može se izostaviti

Podjela G funkcija:1. modalne ili memorirane G-funkcije,2. blok-aktivne (rečenično aktivne) G-funkcije i3. slobodne G-funkcije.


71



Modalne (memorirane) G-funkcije

Modalne G-funkcije ostaju memorirane u UR i ostaju aktivne (djelotvorne) dok se ne ponište s nekom od funkcija iz iste skupine ili s naredbom za kraj programa koja aktivira inicijalne funkcije.

Modalne G-funkcije dijele se u slijedeće skupine:Skupina a - vrste interpolacije (G0, G1, G2....)Skupina c - izbor ravnine obrade (G17, G18, G19)Skupina d - kompenzacija polumjera vrha alata (G40, G41, G42)Skupina f - pomaci nul-točke (G55, G56, G57...)Skupina e - radni ciklusi (G33....)Skupina j - unošenje dimenzija apsolutno ili inkrementalno (G90, G91)Skupina k - definiranje posmaka (G96, G94, G95..)Skupina l - definiranje broja okretaja (G97, G25, G26..)Skupina m - mjerni sustav (G70, G71..)


72


G-funkcije

Objašnjenje G – funkcija


73

G0 ili G00 pravocrtno (linearno) gibanje u brzom hoduG1 ili G01 pravocrtno (linearno) gibanje u radnom hoduG2 ili G02 kružno gibanje u radnom hodu u smjeru kazaljke na satuG3 ili G03 kružno gibanje u radnom hodu u smjeru obrnutom kazaljki na satuG4 mirovanje (zastoj) posmičnog gibanjaG17 izbor radne površine XYG18 izbor radne površine XZG19 izbor radne površine YZG40 isključena kompenzacija alata G41 uključena kompenzacija alata LIJEVAG42 uključena kompenzacija alata DESNAG54 – G57 određene nul točkeG70 mjerni sustav u inchima G71 mjerni sustav u milimetrimaG90 apsolutni mjerni sustavG91 inkrementni mjerni sustavG94 naredba za posmak u mm/minG95 naredba za posmak u mm/okretajuG96 konstantna brzina rezanja G97 konstantan broj okretaja


G-funkcije


74


G0 ili G00

G0 ili G00 (kod tokarenja)(pravocrtno (linearno) gibanje u brzom hodu.Može biti zadano u pravokutnom koordinatnom sustavu kao:

G0 X…G0 X… Y…G0 X… Y… Z…

ili

u polarnom sustavu:

G0 AP… RP… AP – Angle Polar - polarni kut RP – Radius Polar - polarni

polumjer (radijus)


75

G0 ili G00 (kod glodanja)(pravocrtno (linearno) gibanje u brzom hodu.Može biti zadano u pravokutnom koordinatnom sustavu kao:

G0 X…G0 X… Y…G0 X… Y… Z…

ili

u polarnom sustavu:

G0 AP… RP… AP – Angle Polar - polarni kut RP – Radius Polar - polarni

polumjer (radijus)


G0 ili G00 (kod glodanja)


76

G1 ili G01 (kod tokarenja)pravocrtno (linearno) gibanje u radnom hodu uz obavezno zadavanje posmične brzine.Može biti zadano u pravokutnom koordinatnom sustavu kao:

G1 X… F...G1 X… Y… F....G1 X… Y… Z… F....

ili

u polarnom sustavu:

G1 AP… RP… F.... AP – Angle Polar - polarni kut RP – Radius Polar - polarni

polumjer (radijus)


G1 ili G01


77

G1 ili G01 (kod glodanja)pravocrtno (linearno) gibanje u radnom hodu uz obavezno zadavanje posmične brzine.Može biti zadano u pravokutnom koordinatnom sustavu kao:

G1 X… F...G1 X… Y… F....G1 X… Y… Z… F....

ili

u polarnom sustavu:

G1 AP… RP… F.... AP – Angle Polar - polarni kut RP – Radius Polar - polarni

polumjer (radijus)


G1 ili G01 (kod glodanja)


78

Skošenje ili zaobljenje će biti umetnuto nakon bloka u kojem je napisano. Uvijek se nalazi u G17 ravnini. Umetnuti će se simetrično/ tangencijalno u konturi ugla.

G1 X… Y… CHF…G1 X… Y… CHR…G1 X… Y… RND…

Skošenje ili zaobljenje na krajulinearne interpolacije:


G1 ili G01


79

Skošenje ili zaobljenje na krajulinearne interpolacije:


G1 ili G01


80

G2 (G02) i G3 (G03) (kod tokarenja)kružno gibanje u smjeru kazaljki na satu (G2) ili kružno gibanje u smjeru obrnutom od kazaljki na satu (G3).

Koje je gibanje (G2 ili G3) određuje se s pozitivnog vrha treće osi (y) – ovisno gdje se nalazi alat.

+z

+x,-x

-x,+x

G2 G3

G2 G3

Alat

Alat


G2 i G3


81

G02 ili G03

Može biti zadano u pravokutnom koordinatnom sustavu kao: G2 X… Z… I… K… ili G3 X.... Z..... I.... K.....

X, Z – koordinate krajnje točke (P2); I, K – koordinate središta kružnice (S) u inkrementnom sustavu


G2 i G3


82

Može biti zadano u pravokutnom koordinatnom sustavu kao:

G2 (ili G3) X… Z… CR=±…

X, Z – koordinate krajnje točke (E);CR – polumjer kružnice CR=+ za kutove do 180°, CR=- za kutove preko 180°.

Ili.....


G2 i G3


83

G2 (G02) ili G3 (G03)kružno gibanje u smjeru kazaljki na satu (G2) ili kružno gibanje u smjeru obrnutom od kazaljki na satu (G3).

NUMERIČKI UPRAVLJANI ALATNI STROJEVIG2 i G3 (kod glodanja)


84

Primjer 1:

W

50

r20

r2020

+z

+x

.....N110 G0 X20 Z1

N115 G1 Z0 F0.1N120 G2 X60 Z-20 CR=20N125 G3 X100 Z-40 CR=20

N130 G1 Z-50N135 G0 X110 Z1.......


G2 i G3


85

G4 F2.5 ; alat će se zadržati na zadanoj poziciji 2.5 sekundi

G4 S50 ; alat će se zadržati na zadanoj poziciji 50 okretaja vretena

G04 ili G4 (blok naredba)- vrijeme mirovanja (zastoja) posmičnog gibanja- vrijedi i kod tokarenja i glodanja


G4


86

Korak K ili I bira se ovisno o pravcu navoja (uzdužno ili čeono).

Brzina okretanja S i posmak F nisu aktivni kod G33 (100%).

X, Z – koordinate krajnje točke navojaK – korak navoja

G33 – rezanje navoja - G1 + sinhronizacija

G33 X..... Z....... K.........


G33


87

Izrada navoja neprolaznih provrta (nareznicom)

G331 i G332 (vrijedi i kod tokarenja i glodanja)

M03 ili M04 – lijevi ili desni navoj


G33


88

G41 - lijeva kompenzacija alataG42 - desna kompenzacija alataG40 - bez kompenzacije alata

G40; G41; G42 – kompenzacije polumjera vrha alata

Primjer 2:

W +z

+x

40 20

Ø12

0

Ø40

Δg=f(rε,α)

....N205 G0 X40 Z2N210 G42N215 G1 Z-20 F0.2N220 X120 Z-60N225 G40.....


G40, G41 i G42


89

Pravilo određivanja lijeve ili desne kompenzacije određuje se kao i kružna interpolacija: - s pozitivnog vrha treće osi (y)

G41 – čuvam lijevo od alata gledajući s pozitivnog vrha osi y

G42 – čuvam desno od alata gledajući s poziivnog vrha osi y



G40, G41 i G42


90

Direktan prijelaz iz G41 u G42 nije dozvoljen – mora se koristiti između prijelaza naredba G40 (poništenje kompenzacije).

Za korištenje ovih naredbi potrebna je definicija radijusa alata (rε) i njegove orijentacija u bazi podataka alata.


*(kod nas rε=0,4 mm)


G40, G41 i G42


91

Orijentacija alata3 8 4

162

97 5

Položaj orijentacije smjeraoštrice alata.


G40, G41 i G42


92

Podaci o orijentaciji alata i radijusuzaobljenja vrha oštrice unose seu program pod:

.... TOOLS OFFSET


G40, G41 i G42


93

G40; G41; G42 – kompenzacije polumjera vrha alata (kod glodanja)

G41 - lijeva kompenzacija alataG42 - desna kompenzacija alataG40 - bez kompenzacije alata


G40, G41 i G42 (kod glodanja)


94

Putanja alata odvija se tako da se naredbama prati os rotacije vrha alata. Kompenzaciju radijusa alata obavljaju slijedeće naredbe:

G41 - lijeva kompenzacija alata

G42 - desna kompenzacija alata

G40 - bez kompenzacije alata

Naredbama G41 i G42 alat se odmiče u lijevu stranu (G41) ili desnu (G42) od smjera putanje zadane NC naredbom, za veličinu polumjera alata (podatak se uzima iz baze podataka alata), gledajući u smjeru gibanja alata.

G40, G41, G42, G450, G451– kompenzacija polumjera alata kod glodanja




95

G450 – alat putuje po luku čiji je polumjer jednak polumjeru alataG451 – alat putuje po ekvidistantnoj putanji udaljenoj za polumjer alata

Kod obrade kutova i vrhova koriste se naredbe




96

NORM / KONT - prilaženje i odmicanje od konture

NORM : Alat prilazi ravno i stoji okomito na početnu poziciju

KONT : Alat prilazi početnoj poziciji kružno kao da je programirann G451

Ako početna i prva pozicija nisu na istoj strani konture pojaviti će se oštećenje




97

G54 – G57 - funkcije za memoriranje nul-točke obratka (W), jedan obradak može imati više nul točaka.

Vrijednosti nul-točke se unose u “Zerro offset”

Primjer:

.....N25 G54......


G54 – G57


98

Nul točka se može translatorno pomaknuti naredbom:

TRANS

Primjer:

.....N100 TRANS Z.............


G54 – G57


99

G54 + TRANS

Kombinacija funkcije G54 iTRANS Z......

(Z.....- obično ima vrijednost dužine obratka u ovakovom zadavanju)


G54 – G57


100

G54 – G57 - funkcije za memoriranje nul-točke obratka (W), jedan obradak može imati više nul točaka.

Vrijednosti nul-točke se unose u “Zerro offset”

Primjer:

.....N25 G54......


G54 – G57 (kod glodanja)


101

Nul točka se može translatorno pomaknuti naredbom:

TRANS

Primjer:

.....N100 TRANS X.... Y.... Z............




102

G54 + TRANS

Kombinacija funkcije G54 iTRANS X...... Y..... Z.......




103

G70 i G71

G70 – zadavanje mjera u inch-ima

G71 – zadavanje mjera u milimetrima

po default: G71 (nije potrebno posebno zadavati)


G70 i G71


104

G90 i G91

G90 – apsolutni koordinatni sustav

G91 – inkremetalni koordinatni sustav

po default: G90 (nije potrebno posebno zadavati)


G90 i G91


105

G90 i G91

Primjer 3a: kod glodanja


G90 i G91 (kod glodanja)


106

Primjer 3b:

G90 i G91

W 20 40 50 70

70

40

20

s G90

.....N70 G90N75 G0 X20 Y20N80 G1 Y40 F0.25N85 X40N90 Y70N95 X50N100 X70 Y20N105 X20N110 G0 X0 Y0

S G91

....N70 G91N75 G0 X20 Y20N80 G1 Y20 F0.25N85 X20N90 Y30N95 X10N100 X20 Y-50N105 X-50N110 X-20 Y-20


G90 i G91


107

G94 i G95

G94 – posmak se zadaje kao posmićna brzina, vf (kod glodanja) - npr. F200 (200 okr/min)

G95 – posmak se zadaje kao posmak po okretaju, f (kod tokarilice) - npr. F0.2 (0.2 mm/okr)

po defaultu: G95 kod tokarilice G94 kod glodalice


G94 i G95


108

G96 i G97

NaredbaG96 – konstantna brzina rezanjaG97 - konstantan broj okretajaLIMS – ograničenje brzine sa aktivnom naredbom G96

G96; G97 – definiranje broja okretaja

G96 S100 LIMS=2500 Primjer:


G96 i G97


109

G17, G18 i G19

Izbor referentne ravnine

G17 ravnina X – YG18 ravnina X – ZG19 ravnina Y – Z




110

G25 i G26

G25 – ograničavanje radne površine – min broja okretaja

G26 – ograničavanje radne površine – max broja okretaja




111

G25 S… ; najmanji broj okretaja vretenaG26 S… ; najveći broj okretaja vretena

Naredba:

G25, G26 – određivanje područja rada, broja okretaja vretena

Naredbama G25 / G26 određuju se granice prostora u kojem se alat može gibati. Time se oko radnog prostora uspostavlja sigurnosni prostor u koji alat ne može doći. Naredbe se programiraju u zasebnom bloku koji samo definira područja rada.

Naredba:

G25 X… Y… Z… ; donja granica područja rada stroja

G26 X… Y… Z… ; gornja granica područja rada stroja

Uključenje ili poništenje naredbi G25 i G26 izvodi se naredbom:

WALIMON (Working Area LIMmitation ON) – uključeno područje

WALIMOF (Working Area LIMmitation OFF) – isključeno područje

Naredbe G25 i G26 također mogu odrediti donju i gornju granicu broja okretaja radnog vretena stroja.




112


M-funkcije

M0 – bezuvjetno zaustavljanje programa

M1 – bezuvjetno zaustavljanje programa

M2 - naredba završetak glavnog programa

M3 – rotacija gl. vretena u smjeru kazaljke na satu

M4 – rotacija gl. vretena u smjeru obrnutom od kazaljke na satu

M5 – zaustavljanje rotacije vretena

M6 – naredba za izmjenu alata

M30 - naredba završetak glavnog programa

M - funkcije


113


dopunske naredbe, kratice

%0 - %9999 glavni programiATRANS / TRANS– programirana nul točkaCHF – umetni zakošenjeCHR – umetni zakošenjeCIP - kružno gibanje u radnom hodu (CIrcle through Points)D – broj korekcije alataF – posmak mm/minL1 – L999 potprogramiN0 – N9999 redni brojevi blokovaRAD – umetni zaobljenjeRNDM – poništi zaobljenjeS – broj okretaja vratilaT – adresa alataTRANS / ATRANS– programirana nul točka

Dopunske naredbe, kratice

osnove emco cob

Documents