1

Doc. dr. sc. Ratko Stanković

2

CARINSKI SUSTAV

Pojam carine

U financijskom smislu, carina označava novčana davanja (pristojbe) koje se naplaćuju u prekograničnom prometu roba u korist državnog proračuna.

U administrativnom smislu, carina je naziv za državnu službu, odnosno organ državne uprave koji preko svojih ustrojstvenih jedinica provodi carinske propise.

Carina je u početku imala isključivo fiskalni karakter, tj. služila je povećanju državnih prihoda.

U suvremenoj ekonomiji, carina također predstavlja izvor državnih prihoda, no njezina je primarna uloga zaštita domaće proizvodnje (od strane konkurencije) i domaćeg tržišta (od krijumčarenja, uvoza nekvalitetne robe, imitacija, te robe koja može biti štetna za zdravlje i okoliš), dakle u prvom planu je njezin zaštitni karakter.

Carine u zemljama u razvoju i dalje predstavljaju jedan od najvažnijih izvora proračunskih prihoda, dok u razvijenim zemljama, na carine otpada samo manji dio (u proračunu EU‐a udjel carina iznosi manje od 20% prihoda).

2

3

Ustroj Carinske uprave Republike Hrvatske

Područni carinski uredi osnovanisu u gospodarskim i prometnimsredištima gdje je to opravdanoprometom roba i putnika ilidrugim gospodarskim interesima.

Za obavljanje operativnih poslovaosnivaju se carinski uredi, kaounutarnje ustrojstvene jedinicepodručnih carinskih ureda.

Središnji ured ima sjedište uZagrebu.

4

U Carinskom zakonu, dane su definicije pojmova koji se rabe u službenoj carinskojterminologiji, od kojih su ovdje izdvojeni sljedeći:

Carinski status: određenje robe u smislu carinskih propisa kao domaće ili strane robe.

Carinski dug: obveza određene osobe da za određenu robu plati propisima utvrđenusvotu uvozne carine (uvozni carinski dug) ili izvozne carine (izvozni carinski dug). Carinskidug uključuje i PDV.

Carinski nadzor: opće mjere koje poduzima Carinska uprava da bi se osigurala provedbacarinskih i drugih propisa koji se primjenjuju na robu koja je predmet carinskog nadzora.

Carinska provjera: radnje kao što su pregled i pretraga robe, pregled i pretragaprijevoznih sredstava, provjera vjerodostojnosti i istinitosti isprava podnesenih ucarinskome postupku i slično.

Carinska deklaracija: radnja ili isprava kojom osoba u propisanu obliku i na propisannačin zahtijeva da se roba stavi u neki od carinskih postupaka.

Podnošenje robe: prijavljivanje carinarnici na propisan način da se roba nalazi u njezinojodređenoj ustrojstvenoj jedinici ili drugome mjestu koje je carinarnica odredila iliodobrila.

Puštanje robe: radnja kojom carinarnica odobrava raspolaganje robom u skladu suvjetima odobrenoga postupka.

3

5

Carinska tarifa

Carinska tarifa je sustav nazivlja i brojčanog označavanja robe u carinskompostupku, te pravila o raspoređivanju pojedine robe u tom sustavu. Izrađena jeu skladu s Međunarodnom konvencijom o usklađenom sustavu nazivlja ibrojčanog označavanja robe (harmonizirani sustav ‐ HS).

Radi lakšeg snalaženja pri razvrstavanju roba i određivanju odgovarajućegtarifnog broja, Carinska tarifa je podijeljena na određeni broj:

‐ odsjeka (primjerice Odsjek II – Biljni proizvodi) i‐ poglavlja (primjerice Poglavlje 7 – Jestivo povrće, neko korijenje i gomolji),

u okviru kojih su dani:

‐ tarifni brojevi (primjerice 0701 – Krumpir, svjež ili rashlađen) i‐ tarifne oznake (primjerice 0701 10 00 – sjemenski).

Uz tarifnu oznaku dana je jedinica mjere (primjerice kg) i stopa carine(primjerice 5%).

6

KOMBINIRANA NOMENKLATURA (KN)

Od pristupanja EU primjenjuje se Kombinirana nomenklatura (eng. Combinednomenclature, CN), koja istodobno pokriva zahtjeve Zajedničke carinske tarife EU,vanjskotrgovinske statistike i drugih politika koje se primjenjuju u trgovini s trećimzemljama.

Tako uspostavljena nomenklatura sastoji se od:

osmeroznamenkastih tarifnih oznaka:

o nomenklature Harmoniziranog sustava (HS) – prvih šest brojeva,

o daljnja podjela nomenklature HS‐a na KN podbrojeve – sedma i osma znamenka;

uvodnih odredbi, dodatnih napomena uz odsjeke i poglavlje i fusnota vezanih uz KN podbrojeve.

Ako tarifni broj ili podbroj Harmoniziranog sustava nije dalje podijeljen za potrebeZajednice, na mjestu sedme i osme znamenke biti će „00“.

4

7

TARIC ‐ TARif Integre Communautaire, zajednička EU tarifa, je baza podataka kojasadrži Kombiniranu nomenklaturu (zajedničku carinsku tarifu EU‐a).

TARIC je višejezična zajednička baza podataka koja osigurava ujednačenu primjenu usvim državama članicama i daje gospodarskim subjektima pregled svih mjerapotrebnih prilikom uvoza odnosno izvoza robe.

Pretraživanje nomenklature omogućeno je preko portala CURH‐a, kako je prikazanona slici dolje.

8

Carinska vrijednost robe

Carinska vrijednost robe (carinska osnovica) određuje se radi primjene carinske tarife ipredstavlja osnovicu za obračun carine koja se plaća pri uvozu, odnosno izvozuodređene robe.

Svota carine utvrđuje se primjenom carinske stope propisane carinskom tarifom nacarinsku vrijednost robe (ad valorem).

Carinska vrijednost uvezene robe je njezina transakcijska vrijednost, tj. stvarno plaćenacijena robe, uvećana za sve troškove koje snosi kupac, a koji nisu uključeni u stvarnoplaćenu cijenu, kao što su: provizija i naknade posredovanja, osim kupovne provizije, troškovi ambalaže koja se u svrhu carinjenja smatra jedinstvenim dijelom određenerobe, troškovi pakiranja bilo da se radi o radnoj snazi ili materijalu, troškovi prijevoza uvezene robe do luke ili mjesta ulaska u carinsko područje EU, troškovi ukrcaja, iskrcaja i troškove rukovanja povezane s prijevozom uvezene robe doluke ili mjesta ulaska u carinsko područje EU, troškovi osiguranja do ulaska u carinsko područje EU.

Carinska vrijednost izvezene robe je vrijednost robe dopremljene na granicu EU, tj.vrijednost robe na paritetu franko granica.

5

9

Obavljanje poslova u svezi s carinjenjem robe

Poslovne u svezi s carinjenjem robe uvoznik odnosno izvoznik može obavljati za svoje potrebe, s tim da radnici koji rade na poslovima carinjenja robe moraju imati svjedodžbu o položenom stručnom ispitu[2

Za obavljanje poslova carinskog zastupanja, špediter mora imati odobrenje (dozvolu –licencu) Ministarstva financija.

Uvjeti za dobivanje ovog odobrenja propisani su Zakonom o posebnim uvjetima za obavljanje poslova međunarodnog otpremništva u svezi s carinjenjem robe[1], a uglavnom se sastoje u sljedećem:

špediter mora raspolagati poslovnim prostorom u mjestu sjedišta Carinarnice, odnosno njezine ustrojbene jedinice kod koje obavlja djelatnost;

radnici koji rade na poslovima carinjenja robe moraju imati svjedodžbu o položenom stručnom ispitu[2];

u protekle dvije godine špediter nije više od dva puta kažnjen za gospodarski prijestup, odnosno četiri puta za carinski prekršaj.

[1] Narodne novine, br. 106, 1993.[2] Uvjeti za pristupanje polaganju ispita su najmanje IV stupanj stručne spreme (završena srednja škola) i poznavanjebarem jednog stranog jezika. Polaganje stručnog ispita organizira Carinska uprava, a sam ispit obuhvaća sadržaj izpodručja carinskih, poreznih, vanjskotrgovinskih i deviznih propisa. Kandidati polažu ispit pred komisijom sastavljenom odpredstavnika Ministarstva financija i Ministarstva gospodarstva.

10

Prijavljivanje robe carinarnici na graničnom prijelazu

Sva roba koja se uvozi u carinsko područje EU, mora se na propisan način prijaviti graničnoj (ulaznoj) carinarnici. Taj se postupak naziva podnošenje robe, a uključuje podnošenje carinske deklaracije, carinsku provjeru robe odnosno provjeru carinskih obilježja, te zaprimanje deklaracije.

Carinska deklaracija podnosi se elektronski, preko portala CURH‐a. Za potrebe dokumentarne kontrole, prilažu se prijevozni dokumenti i fakture, a ovisno o vrsti i namjeni robe i drugi dokumenti koji prate robu, primjerice veterinarski, sanitarni i fitosanitetski certifikat...

Podnošenjem carinarnici, roba se stavlja pod carinski nadzor i njome se ne može slobodno raspolagati sve do okončanja carinskog postupka i naplate uvozne carine.

Ukoliko se uvozno carinjenje ne obavlja kod ulazne carinarnice, roba se stavlja u provozni postupak, tj. pod carinskim nadzorom upućuje se odredišnoj carinarniciradi uvoznog carinjenja.

6

11

Carinjenje robe ‐ općenito

Postupak carinjenja robe uključuje sljedeće osnovne radnje:

Provjera dokumentacije potrebne za obavljanje carinskog postupka

Svrstavanje robe po carinskoj tarifi u svrhu carinjenja.

Određivanje carinske vrijednosti robe i obračun carine*

Podnošenje carinske deklaracije i drugih isprava u carinskom postupku

Carinska provjera (pregled) robe

Plaćanje carine* odnosno polaganje carinske garancije.

Carinski postupak kojim Carinarnica odobrava primatelju slobodno raspolaganje uvezenom robom naziva se Puštanje u slobodan promet, dok se radi izvoza u inozemstvo, roba stavlja u Izvozni postupak.

_________________

* Kod izvoza robe carina se ne naplaćuje, osim ako nije propisano drugačije.

12

Carinska deklaracija

Podnosi se elektronski, preko portala CURH‐a. U obrazac carinske deklaracije upisuju se podaci potrebni za provedbu određenoga carinskog postupka:

naziv i šifra carinarnice kojoj se roba prijavljuje za carinjenje,

podaci o pošiljatelju, primatelju i deklarantu/zastupniku,

podaci o prijevoznom sredstvu,

podaci o vanjskotrgovinskom poslu: šifra vanjskotrgovinskog posla, zemlja podrijetla, paritet isporuke prema INCOTERMS‐u, ukupna vrijednost robe po fakturi, valuta...

šifra carinskog postupka,

podaci o robi svrstanoj u tarifne stavke prema carinskoj tarifi, za svaki stavak posebno: trgovački naziv, šifra tarifnog stavka, količina u mjernoj jedinici, vrijednost, obračun carinskih davanja...

Za potrebe dokumentarne kontrole, u provedbi carinskog postupka prilažu se dokumenti potrebni za carinjenje robe: dispozicija, fakture, prijevozne isprave i drugi dokumenti, ovisno o vrsti carinskog postupka, te vrsti i podrijetlu robe.

7

13

UVOZNO CARINJENJE ROBE

Danom pristupa Republike Hrvatske Europskoj uniji, CURH započinje s nacionalnom primjenom sustava HRAIS, odnosno nacionalnog sustava za obradu uvoznih carinskih deklaracija.

AIS je opće prihvaćeni akronim engleskog naziva sustava Automated Import System, koji predstavlja sustav obrade uvoznih carinskih deklaracija utemeljen na elektroničkoj razmjeni podataka s gospodarskim subjektima, dok HRAIS predstavlja nacionalni sustav za obradu uvoznih carinskih deklaracija.

Kako bi gospodarski subjekti mogli ostvariti sve prednosti takvog sustava moraju razviti vlastite aplikacije i IT sustave kompatibilne s HRAIS‐om, te se povezati s Informacijskim sustavom CURH‐a na način koji omogućuje razmjenu elektroničkih poruka propisanog oblika i sadržaja.

14

PRAVNE OSNOVE

Propisi EU kojima je reguliran sustav uvoza i obrada uvoznih deklaracija su:

Uredba Vijeća (EEZ) br. 2913/92 od 12. listopada 1992. godine, kojom je donesen Carinski zakonik Zajednice, 

Uredba Komisije (EEZ) br. 2454/93 od 2. srpnja 1993. godine, kojom je donesena Provedbena Uredba za provedbu Carinskog zakonika Zajednice, 

Uredba Komisije br. 1580/07 – SIV (voće i povrće),

Uredba Komisije br. 1484/95 – perad,

Uredba Komisije br. 951/06 – šećer,

Uredba Komisije br. 555/08 – sokovi od grožđa i mošt,

Uredba Komisije br. 642/10 – žitarice, 

Nacionalni propisi kojima se regulira ovaj sustav:

Zakon za provedbu Carinskog zakonika Zajednice,

Pravilnik o JCD‐u.

8

15

POSTUPAK UVOZNOG CARINJENJA ROBE UZ PRIMJENU HRAIS‐a

Postupak uvoza započinje špediter slanjem elektroničke deklaracije IT sustavu Carine, a postupak je okončan kada je roba pregledana i izvršen obračun davanja, a špediter je obaviješten o tome elektroničkom porukom, kako je pojednostavljeno opisano u nastavku:

Špediter predaje elektroničku deklaraciju preko portala CURH‐a;

Ukoliko je deklaracija neispravna, Carina šalje poruku o greškama;

Ukoliko je deklaracija ispravna, Carina dodijeljuje MRN (eng. Movement Reference Number) i šalje elektroničku poruku 428 nema pregleda ili 460 pregled robe uz podnošenje dokumenata* (osnovni podaci o deklaraciji s bar‐kodom, dispozicija, faktura, dokaz o podrijetlu, prijevozna isprava, dozvole);

U slučaju da se ne obavlja pregled robe, u roku od 15 minuta Carina šalje poruku 429 roba puštena.

U slučaju da se obavlja pregled robe, Carina pušta** robu nakon pregleda (primjenjuje se ista poruka).

Špediter ispisuje papirnati primjerak deklaracije, jedan za komitenta i jedan za sebe.

__________________* Samo podnošenje dokumenata ili podnošenje dokumenata i pregled robe.

** Puštanje robe podrazumijeva prethodno plaćanje, odnosno podnošenje odgovarajućeg jamstva za plaćanje carinskog duga (carinska garancija).

16

Papirnati primjerak uvozne carinske deklaracije

9

17

IZVOZNO CARINJENJE ROBE

Informatizacijom izvoznih postupaka svojih članica, EU je razvila Sustav kontrole izvoza Export Control System (ECS) u okviru kojeg su sve carinske službe zemalja članica Zajednice međusobno povezane u zajedničku mrežu s ciljem elektroničke razmjene informacija.

ECS, izvozni sustav bez papirnatih dokumenata, omogućuje:

automatizaciju izvoznog postupka,

povećanje učinkovitosti carinskog nadzora,

ubrzanje protoka roba,

povećanu sigurnosti opskrbnih lanaca. 

Kako bi gospodarski subjekti ostvarili sve navedene prednosti takvog izvoznog sustava, moraju razviti vlastite aplikacije i IT sustave kompatibilne s ECS‐om, te se povezati s Informacijskim sustavom CURH‐a na način koji omogućuje slanje elektroničkih poruka propisanog oblika i sadržaja.

17

18

PRAVNE OSNOVE

Export Control System (ECS) je utemeljen je na zakonodavstvu Europske unije i njegove pravne osnove su:

Uredbe Vijeća (EEZ‐a) br. 2913/92 od 12. listopada 1992. kojom se donosi Carinski zakonik Zajednice (SL L 302, 19.10.1992.; u daljnjem tekstu Carinski zakonik zajednice ili CZZ) odnosno Uredba Vijeća br. 648/2005 (O.J. L.117) kojom se mijenja i dopunjava Uredba Vijeća  br. 2913/92 o uspostavi Carinskog kodeksa EU; 

Uredba (EEZ‐a) br. 2454/93 kojom se utvrđuju odredbe za provedbu Uredbe Vijeća (EEZ‐a) br. 2913/92 kojom se donosi Carinski kodeks Zajednice (SL L 253, 11.10.1993.;  u daljnjem tekstu – Uredba za provedbu Carinskog  zakonika Zajednice ili UPCZZ) odnosno Uredbe Komisije: br. 1875/2006 (O.J. L.360), br. 312/2009 (OJ L 098), br. 414/2009 (O.J. L 125/6) i br. 273/2009 (O.J.91)  kojom se mijenja i dopunjava Uredba 2454/93 o provedbi Carinskog kodeksa EU. 

18

10

19

POSTUPAK IZVOZNOG CARINJENJA UZ PRIMJENU ECS‐a

Postupak izvoza započinje špediter slanjem elektroničke deklaracije IT sustavu Carine, a postupak je okončan kada je roba puštena i špediter obaviješten o tome elektroničkom porukom, kako je pojednostavljeno opisano u nastavku:

Špediter predaje elektroničku deklaraciju preko portala CURH‐a;

Ukoliko je deklaracija neispravna, Carina šalje poruku o greškama;

Carina dodijeljuje MRN i šalje elektroničku poruku o namjeri izvozne kontrole nad robom (eng. Export control decision notification) ili o puštanju robe u postupak izvoza (eng. Release for export);

U slučaju da se roba stavlja pod izvoznu kontrolu (za sada još uvijek obvezatno u Hrvatskoj), carina može ali ne mora tražiti pregled robe.

Nakon što primi potvrdu izlazne carinarnice u obliku elektronske poruke o rezultatima kontrole (Rezultati kontrole na izlazu), izvozna će carinarnica, putem elektronske poruke (Obavijest o izvozu, eng. Export notification), potvrditi  špediteru stvaran istup robe iz carinskog područja EU.

Špediter ispisuje papirnati primjerak deklaracije, jedan za komitenta i jedan za sebe.

Napomena: osim elektroničke deklaracije, izvoznoj carinarnici obvezatno se podnose i prateći dokumenti (fakture, prijevozna isprava, potvrda o podrijetlu ‐ EUR).

19

20

Papirnati primjerak izvozne carinske deklaracije

11

21

VježbePrimjer: uvoz sportske obuće (tenisice) iz Kine

Odrediti carinsku osnovicu i poreznu osnovicu, te izračunati visinu carinskog duga (carina i PDV)

Roba (5.500 pari) se doprema u 40' kontejneru do Luke Rijeka, zatim se kontejner prekrcava i doprema do Zagreba

Nakon pražnjenja u skladištu primatelja, prazni kontejner vraća se u luku.

Paritet isporuke: FOB Xiamen (kineska luka)

Pomorski prijevoz do Luke Rijeka 4.500,00 USD

Vrsta robe: sportska obuća ‐ ostala, tarifna oznaka 6403 19 00

Vrijednost robe po fakturi: 165.000,00 USD

Premija transportnog osiguranja (AAR + 10%): 0,4% od osigurane vrijednosti

Tečaj: 1 USD = 5,75 kn

Izvadak iz carinske tarife (kombinirana nomenklatura ‐ KN)

22

Rješenje

Tečaj USD/kn 5,75

Vijednost robe po fakturi 165.000,00 USD = 948.750,00 kn

Pomorski prijevoz do Luke Rijeka 4.500,00 USD = 25.875,00 kn

Osigurana vrijednost 181.500,00 USD = 1.043.625,00 kn

Premija transportnog osiguranja 726,00 USD = 4.174,50 kn

Stopa carine 8,00 %

Stopa PDV‐a 25,00 %

Troškovi koji ulaze u carinsku vrijednost robe (carinsku osnovicu)

Pomorski prijevoz do Luke Rijeka 4.500,00 USD = 25.875,00 kn

Premija transportnog osiguranja 726,00 USD = 4.174,50 kn

Carinska vrijednost robe (carinska osnovica): 978.799,50 kn

Carina 78.303,96 kn

Porezna osnovica 1.057.103,46 kn

PDV 264.275,87 kn

Carinski dug (carina + PDV): 342.579,83 kn

Vježbe

12

23

NCTS eng. New Computerised Transit System

Ulaskom u EU, Republika Hrvatska preuzela je sve obveze iz europskog zakonodavstvavezane uz Carinsku uniju, što je bitno promijenilo odvijanje transportnih procesavezanih uz međunarodnu trgovinu.

NCTS (New Computerised Transit System ‐ Novi kompjuterizirani provozni sustav)podržava neprekinuti postupak provoza robe pod carinskim nadzorom što gaprimjenjuju carinske administracije članica Unije i EFTA zemalja, odnosno članicaKonvencije o zajedničkom provoznom postupku i to je prvi interoperabilni trans‐europski carinski sustav.

Razvoj i uvođenje potpuno funkcionalnog NCTS sustava jedan je od osnovnih uvjetakoje Europska komisija stavlja pred sve nove članice Europske unije, pa se takoRepublika Hrvatska odlučila za razvoj vlastite nacionalne provozne aplikacije (NTA –National Transit Application) koja podržava sve funkcionalnosti NCTS‐a.

24

Potpuna primjena NCTS sustava podrazumijeva također provođenje postupkaprovoza bez papirnatih dokumenata.

Izuzetak je samo isprava koja prati provoz ‐ TAD/TSAD (Transit AccompanyingDocument / Transit Security Accompanying Document) i koja služi kao ispis podatakadeklaracije i nositelj je broja provoznog postupka MRN (eng. Movement ReferenceNumber). Međutim, uvođenjem NCTS‐a, elektronički zapis podataka postaje jedinipravno valjani dokaz za razliku od dosadašnjeg sustava gdje je to bila papirnatadeklaracija.

Prednosti NCTS‐a su višestruke, kako za carinu tako i za gospodarstvo, posebno zašpeditere, te ovlaštene pošiljatelje i primatelje, kao i za prijevoznike, te sve ostalesudionike provoznog postupka.

Gospodarstvenici s NCTS sustavom komuniciraju elektroničkim putem te na taj načinrazmjenjuju podatke i informacije o konkretnom provoznom postupku, tako da sepravodobno biti obaviješteni o tijeku tog postupka.

S druge strane, CURH podatke o svim provoznim postupcima preko elektroničkihporuka razmjenjuje i sa ostalim europskim carinskim administracijama i takoomogućuje neprekinuto i nesmetano kretanje pošiljaka od mjesta otpreme doodredišta.

13

25

Struktura i sadržaj e‐poruka koje se razmjenjuju između gospodarstvenika (vanjskih korisnika) i IT sustava CURH

Postupak provoza započinje glavni obveznik slanjem elektroničke deklaracijeIT sustavu carine

Postupak je okončan kada odredišna ispostava, koja je u istoj ili drugoj državi,pošalje otpremnoj ispostavi poruku da je pošiljka stigla na odredište i da je srobom sve u redu.

Kada otpremna ispostava dobije obavijest o okončanju od odredišneispostave, glavni obveznik je obaviješten o tome od strane nacionalnogsustava.

Shematski prikaz dan je na sljedećem slajdu

26

Shema IE poruka koje se razmjenjuju između sudionika postupka

14

27

ODGOVORNOST ZA PROVEDBU POSTUPKA PROVOZA

Glavni obveznik* je korisnik postupka provoza i odgovoran je za urednu predaju robeodredišnoj carinarnici (u nepromijenjenom stanju, u propisanom roku, uz provođenjemjera carinskog nadzora).

Osim glavnog obveznika, odgovorni su i prijevoznik, odnosno osoba koja primi robuznajući da je ista u postupku provoza.

Glavni obveznik dužan je položiti jamstvo za plaćanje carinskog duga koji bi mogaonastati za robu, osim ako je carinskim propisima određeno da jamstvo nije potrebno.

Jamstvo nije potrebno ukoliko se roba prevozi u:

‐ zrakoplovnom prometu,

‐ pomorskom prometu,

‐ unutarnjoj plovidbi,

‐ željezničkom prometu,

‐ cjevovodnom prometu.

__________________________

* Najčešće je to špediter

28

Jamstvo se polaže u vidu bankovne garancije koju je prihvatilaCarinarnica, a može biti:

Pojedinačno, ako se odnosi samo na određenu pošiljku u jednomprovoznom postupku;

Zajedničko, ako se odnosi na sve pošiljke unutar određenogvremenskog razdoblja (godina dana).

15

29

Postupak carinskog skladištenja

Smještaj robe pod carinskim nadzorom radi naknadnog stavljanja u daljnji carinski postupak (puštanje robe u slobodan promet, izvozni postupak, provozni postupak…).

Obavljanje skladišnih manipulacija pod carinskim nadzorom (carinska provjera robe, prepakiranje, etiketiranje, stavljanje u komercijalnu ambalažu…).

Postupak carinskog skladištenja može se odobriti za smještaj:o strane robe, a da ona pri tome ne podliježe uvoznoj carini i trgovinskim 

mjerama, te

o domaće robe namijenjene izvozu.

16

Vrste carinskih skladišta

Javno skladište, u kojem svaka osoba može skladištiti robu (skladišne usluge namijenjene tržištu – robni terminali, luke, logistički operateri). 

Privatno skladište, u kojem je posjednik skladišta ujedno i korisnik skladišta (za vlastite potrebe –uvoznici, izvoznici).

Slobodne zone/slobodna skladišta

• Pod nadzorom su Carinske uprave

• Regulirane su Zakonom o slobodnim zonama

• Strana roba smještena u S.Z. i S. S. smatra se da nije uvezena u carinsko područje RH. 

• Isti tretman primjenjuje se na domaću robu. 

• Držanje robe u tim skladištima nije vremenski ograničeno.