1

P.M.C. d.o.o.

Baštijanova 9, 51000 Rijeka, Hrvatska ,Tel. 051 338 683, GSM 098 472 730, Fax. 051 315 321,

E-mail: pmc@ri.t-com.hr, web: www.pmc-sailing.com

NACRT PRIJEDLOGA PROJEKTA UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE MALINSKA

DUBAŠNICA 2011.-2015.

SAŽETAK

Ožujak, 2011.

2

A) UVODNI DIO

1. UVOD

Istraživanju i izradi Projekta ukupnog razvoja (PUR-a) Općine Malinska-

Dubašnica prišlo se u prvom redu radi ispunjenja temeljne misije svakog stanovnika

Općine Malinska-Dubašnica: sukladan i brži gospodarski i društveni razvitak Općine u

Primorsko-goranskoj županiji i u Republici Hrvatskoj.

Prilikom istraživanja i izrade studije postavljeni su slijedeći glavni ciljevi koji se

moraju ispuniti u budućem razvoju Općine Malinska-Dubašnica:

Kvalitativno:

� povećanje kvalitete života u Općini Malinska-Dubašnica

� dugoročna sigurnost prihoda Općine Malinska-Dubašnica

� dugoročna sigurnost prihoda gospodarstva Općine Malinska-Dubašnica

� dugoročna sigurnost radnih mjesta u gospodarstvu Općine Malinska-Dubašnica

Kvantitativno:

� povećanje prihoda Općine Malinska-Dubašnica

� povećanje prihoda gospodarskih subjekata, pravnih i fizičkih osoba, u Općini

Malinska-Dubašnica

� povećanje zaposlenosti lokalnog stanovništva

Sadržaj istraživanja i analiza koje su provedene u ovoj studiji je:

� Uvodni dio: Regionalni razvoj i regionalna politika u JLS, Partnerstvo privatnoga i

javnog sektora u JLS, Regionalni i/ili područni razvoj JLS u Republici Hrvatskoj,

Razvojni problemi i razvojna ograničenja JLS, Održivi razvoj, Područni kapital,

Ruralni razvoj, Financiranje razvoja JLS, JLS u poticanju razvoja gospodarstva

� Vizija, ciljevi, prioriteti i mjere razvoja Općine Malinska-Dubašnica

3

� Prijedlog scenarija razvoja gospodarstva Općine Malinska-Dubašnica:

1. Razvoj trgovine, ugostiteljstva, cijelogodišnjeg turizma, agro i seoskog turizma, te

zdravstvenog turizma

2. Razvoj poljoprivrede, proizvodnja hrane

3. Razvoj proizvodnih djelatnosti – poduzetničke zone

4. Razvoj šumarstva i lovnog gospodarstva

5. Razvoj intelektualnih, financijskih i drugih usluga

� Zaključci, preporuke i planovi razvoja gospodarstva Općine Malinska-Dubašnica

PUR je temeljni dokument za donošenje općinske politike gospodarenja

prostorom čija je uloga da dosegne kvalitativno i kvantitativno poboljšanje uvjeta života

i poslovanja gospodarstva u Općini Malinska-Dubašnica u slijedećih 5 godina. U izradi

PUR-a koriste se metode istraživanja tržišta, financijske metode i ekonomske prognoze

koje su uobičajene kod analiza gospodarske opravdanosti investicija prema domaćoj i

stranoj literaturi:

1. A. Bazala "Istraživanja vezana uz prodaju i distribuciju"

2. Kotler, P. "Marketing Management; Analysis, Planning and Control"

3. Manual for the Preparation of Industrial Feasibility Studies, UNIDO Vienna 1991.

4. Investing in Development, Warren C. Baum Stokes M. Tolbert, World Bank,

Washington 1985

5. Guidelines for Project Appraisal, Arie Kuyvenhoven and L.B.M. Mennes,

Government printing office, The Hague 1989

4

2. RAZVOJNI PROBLEMI I RAZVOJNA OGRANIČENJA

U skladu sa anketama i razgovorima u Općini i sa poduzetnicima odrediti će se

razvojni problemi i ograničenja Općine Malinska-Dubašnica.

U nastavku su nabrojeni razvojni problemi i ograničenja Općine Malinska-

Dubašnica u obliku prijedloga:

Razvojni problemi Općine Malinska-Dubašnica:

� neiskorišteni prirodni resursi

� nedovoljni smještajni kapaciteti

� nedovoljno obrađena zemlja - vrtovi

� zastarjela poljoprivredna mehanizacija i oprema

� neujednačena naseljenost

� neriješeni vlasnički odnosi

� neriješene zemljišne knjige

� usitnjenost zemljišta

� nema/nedovoljno poslovnih partnera za projekte razvoja

� nedovoljna zainteresiranost građana

� nepoznavanje onoga što nam integracijski procesi nose (EU)

� premali broj stanovnika izvan turističke sezone

Razvojna ograničenja Općine Malinska-Dubašnica:

� česte promjene zakonskih propisa U RH

� prekomplicirani sustav propisa u RH

� isti zakonski propisi za male poduzetnike kao i za velike poduzetnike u RH

� drakonske kazne za banalne prekršaje malih poduzetnika u RH – npr. vođenje

evidencije dolaska na posao zaposlenih, isplata plaća prije doprinosa i slično,

kazne bi trebale biti adekvatne veličini poduzetnika, a ne za sve iste, jer jedna

veća kazna za malog poduzetnika znači zatvaranje obrta ili trgovačkog društva, te

njegov odlazak na crno tržište

� kvote (jaka konkurencija na EU tržištu)

� preniska i prespora ulaganja u infrastrukturu (komunalnu, socijalnu i poslovnu)

5

3. FINANCIRANJE RAZVOJA JLS

Kad se govori o provedbi razvojnih programa, projekata i aktivnosti regionalnih i

drugih aktera u Republici Hrvatskoj, nužno je, osim razvojnih prioriteta, definirati i

osnovne izvore financiranja. Ulaskom u Europsku Uniju Hrvatskoj će se na raspolaganje

staviti korištenje strukturnih instrumenata kohezijske politike Europske Unije -

Europski fond za regionalni razvoj, Europski socijalni fond i Kohezijski fond te Europski

poljoprivredni fond za ruralni razvoj kao instrument zajedničke poljoprivredne politike i

Europski fond za ribarstvo koji financira zajedničku ribarsku politiku te osigurava

održivo ribarstvo i industriju naslonjenu na ribarstvo. Također postoji i niz drugih

programa Zajednice koji će Republici Hrvatskoj biti dostupni od trenutka ulaska u

punopravno članstvo.

Međutim, sama činjenica da će se iznosi iz EU fondova dostupni hrvatskoj strani

nakon ulaska u Europsku Uniju višestruko povećati, ne znači istovremeno da će se

raspoloživa sredstva i potrošiti. Naime budući da su kriteriji koje je nužno ispuniti za

povlačenje sredstava iz EU fondova prilično zahtjevni, kako u pogledu obveza

nacionalnih tijela zaduženih za provedbu operativnih programa, tako i na strani nositelja

projekata, ključni čimbenik za uspješno povlačenje planiranih sredstava bit će

postojanje adekvatnih kapaciteta za kvalitetnu pripremu i provedbu razvojnih programa

i projekata. Kod izrade razvojnih programa na regionalnoj razini, posebno je važno da su

isti usklađeni s temeljnim prioritetima Europske Unije.

Financiranje razvoja Općine Malinska- Dubašnica se preporuča iz slijedećih izvora:

- u prvom redu iz nepovratnih sredstava Županije, fondova Ministarstava

Republike Hrvatske i iz fondova EU

- vlastitim sredstvima i sklapanjem javno privatnog partnerstva

Modeli i programi financiranja:

1. Programi Ministarstva turizma

2. Programi Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja

3. Instrument pretpristupne pomoći – IPA

6

10.1. Programi Ministarstva turizma

U 2010. godini Ministarstvo turizma ponudilo je brojne programe u svrhu

poticanja razvoja turizma, pa tako možemo očekivati djelomično financiranje projekata

Općine Malinska-Dubašnica programima Ministarstva turizma iz 2011. godine koji će

biti objavljeni u ožujku 2011.

Programi od značaja za Općinu Malinska-Dubašniva Ministarstva turizma iz 2010.:

� Program „Plava Brazda“

� Program „Baština u turizmu“

� Program „Turizam bez zapreka“

� Program „Izvorni suvenir“

� Program dodjele bespovratnih sredstava manifestacijama i drugim promotivnim

aktivnostima u funkciji razvoja turizma

� Program unapređenja kvalitete ugostiteljske industrije

� Program poticanja djelovanja strukovnih udruga i drugih neprofitnih organizacija

u području turizma

Programom „Plava Brazda“ Ministarstvo turizma odobravanjem bespovratnih sredstava

potiče:

� zaštitu podmorja i priobalja u funkciji turističke ponude i očuvanja mora kao

turističke resursne osnove,

� razvoj nautičkog, ribolovnog i ronilačkog turizma,

� izgradnju, dogradnju, obnovu i opremanje plovila namijenjenih turističkoj ponudi

na moru,

� unapređenje kvalitete i povećanja sigurnosti pri odvijanju posebnih oblika

turizma na moru,

� unapređenje razvoja selektivnih oblika turizma na moru i priobalju.

Dodijeljena sredstva ne mogu prijeći iznos od 150.000,00 kn po pojedinom korisniku.

7

Program „Baština u turizmu“ ima za ciljeve:

� razvoj turističke ponude na područjima na kojima turizam nije dovoljno razvijen,

posebno na ruralnim, brdsko-planinskim područjima, područjima od posebne

državne skrbi i otocima, koja imaju turističke potencijale u kulturnoj i prirodnoj

baštini

� zaštita, obnova i vrednovanje kulturne baštine uključivanjem u turističku ponudu

� zaštita, obnova i vrednovanje prirodne baštine uključivanjem u turističku ponudu

Ministarstvo sufinancira do 50% opravdanih/prihvatljivih troškova provedbe

pojedinačnog programa ili projekta, a najviše do 150.000,00 kn po pojedinom korisniku.

Program „Turizam bez zapreka“ želi:

� omogućiti nesmetano korištenje javnih površina i prostora turističke

namjene osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti

� unaprijediti i/ili prilagoditi pristupačnost javnim površinama i objektima

turističke namjene osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti

Ministarstvo sufinancira do 50% opravdanih/prihvatljivih troškova provedbe

pojedinačnog programa ili projekta, a najviše do 100.000,00 kn po pojedinom korisniku.

Program „Izvorni suvenir“ potiče izradu, afirmaciju i promoviranje izvornih

suvenira kroz oživljavanje tradicijskih i umjetničkih obrta i domaće proizvodnje.

Ministarstvo sufinancira do 50% ukupnih troškova provedbe pojedinačnog programa ili

projekta, a najviše do 100.000,00 kn po pojedinom korisniku.

Program dodjele bespovratnih sredstava manifestacijama i drugim promotivnim

aktivnostima u funkciji razvoja turizma potiče razvoj turističke ponude kroz kulturno

turističke, tradicijske i sportske manifestacije, festivale i ostale promotivne aktivnosti

koje mogu doprinijeti obogaćenju ukupne turističke ponude u Hrvatskoj. Ministarstvo

sufinancira do 50% opravdanih/prihvatljivih troškova provedbe pojedinačnog

programa ili projekta, a najviše do 150.000,00 kn po pojedinom korisniku.

Program unapređenja kvalitete ugostiteljske industrije ima za ciljeve:

� razvoj ponude ugostiteljske industrije na područjima na kojima turizam nije

dovoljno razvijen

8

� poseban poticaj hotelskoj i ugostiteljskoj industriji, posebno tamo gdje još nije

bitno investirano u izgradnju, rekonstrukciju, dogradnju i obnovu

� cilj programa je uspostaviti sustav potpore aktivnostima poduzetnika u

ugostiteljstvu i hotelijerstvu radi kontinuiranog poboljšanja kvalitete poslovanja i

pružanja usluga hotela i ugostiteljskih objekata uvođenjem inovacija, novih

tehnologija i razvijanja konkurentnih prednosti.

Dodijeljena bespovratna sredstva ne mogu prijeći 100.000,00 kuna po projektu.

Program poticanja djelovanja strukovnih udruga i drugih neprofitnih organizacija

u području turizma potiče:

� unaprjeđenje tržišne ili druge konkurentnosti hrvatskog turizma

� djelovanje strukovnih udruga u području stručnih i obrazovnih programa

namijenjenih članovima u skladu s potrebama tržišta

� jačanje strukovnih udruga

� razvoj organizacija civilnog društva

Korisnici programa mogu biti udruge i druge neprofitne organizacije registrirane

u Republici Hrvatskoj.

10.2. Programi Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja

U okviru programa Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja ističe

se Program za razvoj povrćarstva i cvjećarstva. Cilj programa za razvoj povrćarstva i

cvjećarstva je povećanje površina pod povrćem, proizvodnju u zaštićenom prostoru da

bi se ostvarila samodostatna i kontinuirana proizvodnja povrća za potrebe hrvatskog

tržišta i izvoza te osigurati preduvjete u sklopu zemljišne politike, sustava potpore

proizvodnji, osiguranja povoljnih razvojnih kreditnih linija, edukacije proizvođača.

Također potrebno je povećati i organizirati prodajno-doradbene i skladišne

kapacitete, provesti prilagodbu svih oblika potpore u sektoru povrćarstva, aktivirati

domaću sjemensku proizvodnju povrća, osobito za sorte kupusnjača, salata i drugog

povrća s vlastitim osnovnim sjemenom te uskladiti hrvatsko zakonodavstvo sa

zakonodavstvom Europske unije, osobito definiranjem proizvođačke organizacije i

poticanjem njihovog formiranja kao budućih nositelja sustava tržnog reda za voće i

9

povrće po ugledu na tržni red za voće i povrće u Europskoj uniji, te uvesti nove tržne

standarde kakvoće povrća po kriterijima koje je utvrdila Europska unija.

Projekti razvoja proizvodnje povrća (uključujući gljive i jagode) i cvijeća mogu biti

financirani:

1. kreditom HBOR-a iz Programa za provođenje Izmjena i dopuna Operativnog

programa za razvoj povrćarstva – Operativni program za razvoj povrćarstva i

cvjećarstva 2008. – 2012.,

u okviru ostalih programa kreditiranja HBOR-a (ukoliko udovoljavaju uvjetima

programa kreditiranja),

2. kreditom poslovne banke,

3. vlastitim financijskim sredstvima investitora,

4. kombinacijom izvora navedenih u točkama 1., 2., 3. i 4.

Slijedeća ulaganja mogu biti sufinancirana:

1. podizanje staklenika i plastenika s kompletnom opremom (grijanje, navodnjavanje,

osvjetljenje, pokrovni materijal i dr.) u ukupnom iznosu većem od 750.000,00 kuna,

2. pojedinačna ulaganja u povrćarstvo, cvjećarstvo i uzgoj ukrasnog bilja koja zbirno ili

pojedinačno po ulaganju iznose više od 1.200.000,00 kuna s namjenom:

- kupnja poljoprivrednog zemljišta za uzgoj povrća (uključujući gljive i jagode),

cvijeća i ukrasnog bilja,

- podizanje staklenika i plastenika,

- opremanje i rekonstrukcija staklenika i plastenika (navodnjavanje, grijanje,

osvjetljenje i dr.),

- kupnja poljoprivredne mehanizacije i specijalnih rashladnih transportnih vozila,

- kupnja opreme za sustav za navodnjavanje,

- izgradnja akumulacije ili kopanje bunara,

- kupnja opreme za berbu, čišćenje, sortiranje i pakiranje,

- kupnja ostale opreme i alata,

10

- izgradnja, adaptacija i opremanje skladišnih prostora ukupne vrijednosti

investicije najviše do 3.500.000,00 kn.

Korisnici kredita mogu biti trgovačka društva, obrtnici, poljoprivredne zadruge

ili fizičke osobe koji su upisani u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava i koji kreditnim

sredstvima namjeravaju uzgajati povrće i cvijeće na novim proizvodnim površinama ili

obnoviti postojeće.

Najniži iznos kredita je 80.000,00 kn, a najviši iznos je 3.500.000,00 kn te se

krediti ugovaraju u kunama uz valutnu klauzulu. HBOR može kreditirati cjelokupni iznos

predviđenog ulaganja s PDV-om, rok korištenja je do 24 mjeseci.

10.3. Instrument pretpristupne pomoći - IPA

Instrument pretpristupne pomoći - IPA (Instrument for Pre-Accession

Assistance) je novi instrument pomoći EU na raspolaganju Republici Hrvatskoj u

razdoblju od 2007. godine do stupanja u članstvo u EU i zamjenjuje dosadašnje

programe pomoći CARDS, Phare, ISPA i SAPARD. Osnovni su ciljevi programa IPA

potpora državama kandidatkinjama i državama potencijalnim kandidatkinjama u

usklađivanju nacionalnog zakonodavstva s pravnom stečevinom EU te provedbi

usklađenih propisa, kao i u pripremama za korištenje fondova koji će Hrvatskoj biti na

raspolaganju kao državi članici Unije.

Zbog učinkovitije provedbe osnovnih ciljeva IPA program je podijeljen na pet

komponenti:

I. Pomoć u tranziciji i izgradnja institucija

II. Prekogranična suradnja

III. Regionalni razvoj

IV. Razvoj ljudskih potencijala

V. Ruralni razvoj

11

Republika Hrvatska je korisnica svih komponenata programa IPA, i to od 2007.

do trenutka stupanja u članstvo EU. U razdoblju od 2007. do 2012. u sklopu programa

IPA za Hrvatsku je osiguran iznos od 910,20 milijuna eura.

Za sveukupnu koordinaciju programa IPA u Republici Hrvatskoj zadužen je

Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova Europske unije

(SDURF), a za sveukupno financijsko upravljanje Ministarstvo financija.

U financiranju razvojnih projekata Općine Malinska-Dubašnica posebno je

interesantna komponenta IIIc - Operativni program za regionalnu konkurentnost.

Komponenta III c namijenjena je poticanju društvene i ekonomske ujednačenosti unutar

zemlje, ali i razvoju institucionalne sposobnosti i iskustva za upravljanje ulaganjima

poput onih koja sufinancira Europski fond za regionalni razvoj (ERDF).

Sredstva dostupna kroz ovaj program na raspolaganju su Republici Hrvatskoj do

pristupanja EU. U razdoblju od 2007.-2011. sredstva predviđena za ulaganje kroz

Operativni program za regionalnu konkurentnost iznose 75,26 milijuna eura odnosno

oko 544,875 milijuna kuna.

Cilj Programa je poticanje društvene i ekonomske kohezije unutar zemlje kao i

razvitka institucionalne sposobnosti i praktičnog iskustva za upravljanje ulaganjima

poput onih koja sufinancira Europski fond za regionalni razvoj (ERDF).

Mjere Programa obuhvaćaju projekte potpore razvoju slabije razvijenih regija

kako bi dostigle stupanj razvijenosti ostatka zemlje, unapređenja konkurentnosti

poduzetništva putem usluga poslovnog savjetovanja, e-poslovanja, suradnje poslovne

zajednice i javnosti, obrazovnih i istraživačkih sektora kroz unapređenje klastera, te

kroz transfer tehnologija i aktivnosti vezane za tržišno usmjereno istraživanje i razvoj.

Program IPA IV - Razvoj ljudskih potencijala je komponenta programa IPA koja

podupire mjere usmjerene na poticanje zapošljavanja, obrazovanja i usavršavanja te

socijalno uključivanje, kao preteča Europskog Socijalnog Fonda (eng. ESF), financira

projekte na području socijalne kohezije u svrhu ostvarivanja ciljeva Europske strategije

za zapošljavanje. Potencijalni korisnici su tijela državne uprave, javne ustanove,

socijalni partneri i nevladine udruge.

12

Slijedeća komponenta od velikog značaja je komponenta IPA V – Ruralni razvoj.

Cilj ove komponente je pridonijeti održivoj modernizaciji poljoprivrednog sektora i

ruralnih područja ciljanim ulaganjima te ih pripremiti za provedbu pravne stečevine

Zajednice.

Aktivnosti prihvatljive za sufinanciranje:

� Ulaganje u poljoprivredna gospodarstva u svrhu restrukturiranja i dostizanja EU

standarda

� Ulaganje u preradu i trženje poljoprivrednih i ribljih proizvoda radi

restrukturi¬ranja i dostizanja EU standarda

� Poboljšanje okoliša i krajolika

� Priprema i provedba lokalnih strategija ruralnog razvitka

� Poboljšanje i razvoj ruralne infrastrukture

� Razvoj i diversifikacija ruralnih ekonomskih aktivnosti

U sklopu komponente V posebno je važna Mjera 302: "Diversifikacija i razvoj

ruralnih gospodarskih aktivnosti". Ova mjera treba doprinijeti provedbi Zajedničke

poljoprivredne politike i drugih srodnih politika unutar opsega ulaganja u ruralna

područja, a posebno povećanju prihoda korisnika iz ruralnog stanovništva kroz razvoj i

diversifikaciju ruralnih aktivnosti na farmi i/ili izvan nje, očuvanju postojećih radnih

mjesta, povećanju opsega usluga za stanovnike ruralnog područja i poboljšanju kvalitete

usluga koje se pružaju i poboljšanju socijalne strukture u ruralnim područjima.

Korisnici sredstava IPARD programa za ulaganja unutar Mjere 302 su fizičke i

pravne osobe, u rangu mikro poduzeća, u sustavu PDV-a. Korisnik treba biti registriran u

skladu s nacionalnim zakonodavstvom u sektorima: ruralni turizam, pogoni za preradu

na farmama, sektor izravne prodaje, slatkovodna akvakultura, obnovljivi izvori energije,

sektor usluga na kraju ulaganja ako takvu djelatnost ne obavlja u trenutku podnošenja

prijave na Natječaj.

Ulaganja unutar Mjere 302 dozvoljena su za sektore: sektor ruralnog turizma;

sektor tradicijski obrti; sektor izravne prodaje; sektor slatkovodne akvakulture; sektor

usluga; sektor pogona za preradu na farmama, sektor proizvodnje gljiva te sektor

obnovljivih izvora energije.

13

Maksimalna ukupna vrijednost prihvatljivih troškova ulaganja po projektu je

150.000 EUR, osim za ulaganja u obnovljive izvore energije gdje je ograničeno na

675.000 EUR. Iznos potpore će biti 50% ukupnog prihvatljivog ulaganja u projekt.

14

B) RAZVOJ GOSPODARSTVA – RESURSI I MODELI

VIZIJA RAZVOJA OPĆINE MALINSKA-DUBAŠNICA

PRIJEDLOG VIZIJE RAZVOJA

Općina Malinska-Dubašnica biti će 2015 godine moderna općina u kojoj su

kvaliteta života i prirodne ljepote vodeće u RH te na nivou razvoja najuspješnijih

malih naselja Europske unije. Nositelj dinamičnog gospodarskog razvoja je malo i

srednje poduzetništvo u sektoru turizma, ugostiteljstva, poljoprivrede i proizvodnih

djelatnosti. Turističke djelatnosti i proizvodnja se baziraju na održivom korištenju

lokalnih prirodnih resursa i sirovina te stvaraju visok stupanj dodane vrijednosti.

Turističke usluge Općine Malinska-Dubašnica prepoznate su i cijenjene na domaćem

i izvoznom tržištu, a nastaju zahvaljujući bogatoj tradiciji, povijesti i kulturi u spoju

sa ljubaznim stanovništvom i kvalitetnom uslugom. Ekonomsko-socijalni razvoj

određen je potrebama ljudi i omogućuje socijalnu, ekonomsku, zdravstvenu i

pravnu sigurnost sadašnjih i budućih generacija.

Na temelju navedene vizije utvrđuju se četiri strateška prioritetna razvojna cilja:

1. Rast turističke industrije kao ključnog pokretača razvoja Općine Malinska-

Dubašnica: Sektor turizma je od velike važnosti za Općinu Malinska-Dubašnica.

Posve je sigurno da će prirodne atrakcije Općine Malinska-Dubašnica te projekti

turističkog razvoja, biti značajni u europskim razmjerima;

2. Tehnološki razvijeni poljoprivredni i prehrambeni proizvodi s regionalnim

obilježjima prisutni na hrvatskom i EU tržištu. Cilj je potaknuti korištenje značajnog

poljoprivrednog potencijala Općine Malinska-Dubašnica. Sada se taj potencijal

uopće ne realizira zbog ovisnosti o izletničkom turizmu i o trgovačkim

djelatnostima, zatim rascjepkanosti zemljišta te nedovoljnog uvođenja i plasiranja

novih proizvoda. Cilj je potaknuti restrukturiranje i modernizaciju sektora putem

15

odgovarajućih strukturnih intervencija, te putem osiguranja odgovarajuće fizičke i

ekonomske infrastrukture.

3. Razvijeno malo i srednje poduzetništvo s povećanim udjelom proizvodnje

i izvoza finalnih proizvoda s naglaskom na prerađivačku prehrambenu industriju

baziranu na prirodnim resursima. Ovaj glavni razvojni cilj uviđa potrebu za

strateškim strukturnim intervencijama i odgovarajućem osiguranju fizičke i

ekonomske infrastrukture kako bi se podupirao pristup korištenja gospodarskog

bogatstva Općine Malinska-Dubašnica koji je više usmjeren na potražnju i

konkurentnost. Radi dugoročnog razvoja gospodarstva moraju se utvrditi i

podržavati nove prilike koje su usmjerene na izvoz. Mala i srednja poduzeća u

Općini Malinska-Dubašnica, kao i sektor obrtništva predstavljaju značajan potencijal

za buduću konkurentnost regije.

4. Razvoj društvene i fizičke infrastrukture i ulaganje u ljudske resurse će

zajedno s razvojem gospodarstva voditi poboljšanju kvalitete života i ostanku

mladih obitelji u Općini Malinska-Dubašnica i podizanje standarda života svih

građana. Od jednake i neposredne važnosti je i potreba za smanjivanjem stalnog

“odljeva mozgova”, budući da mladi i poduzetni stanovnici Općine Malinska-

Dubašnica odlaze drugdje u potrazi za boljim ekonomskim prilikama. Zadržavanje

mladih obitelji, poduzetnika i onih s ključnim kvalifikacijama od bitne je važnosti

ako se u Općini Malinska-Dubašnica želi izgraditi aktivno društvo i gospodarstvo.

16

1. RAZVOJ POLJOPRIVREDE, PROIZVODNJE HRANE I MARIKULTURE

1.1. Prioriteti i mjere razvoja poljoprivrede, proizvodnje hrane i marikulture

2011.-2015.:

PRIORITET 1: Institucionalna i financijska podrška razvoju poljoprivrede

Mjera 1: Razvoj stočarske i povrtlarske - voćarske proizvodnje i podrška zadrugarstvu u

poljoprivredi.

Mjera 2: Podrška osnivanju malih prehrambeno-proizvodnih i prerađivačkih kapaciteta,

kao i kapaciteta akvakulture (sušare, sirane, prerada mesa, uzgajališta riba,

kožare, prerada vune i sl.)

Mjera 3: Potpora razvoju tržišta za lokalne poljoprivredne proizvode (osiguravanje

tržišta za lokalne proizvođače)

Mjera 4: Poticanje i podrška razvoju eko- poljoprivrede

Mjera 5: Osnivanje institucija za istraživanja i razvoj poljoprivrede i davanje potpore

suradnji proizvođača i institucija za istraživanja i razvoj poljoprivrede.

Mjera 6: Uvođenje novih tehnologija u cilju unapređenja konkurentnosti poljoprivrednih

proizvoda – hidromelioracija, sakupljanje vode u folijama, obnavljanje starih

cisterni, održavanje stalnih tokova i druge metode navodnjavanja na kršu i

slične nove tehnologije

Mjera 7: Programi ruralnog razvoja (socijalno-kulturni i gospodarski programi radi

poboljšanja uvjeta života na selu i uključivanja zajednice).

Općina Malinska-Dubašnica ima općenite razvojne uvjete za razvoj povrtlarstva,

voćarstva, i stočarstva zatvorenog i otvorenoga tipa. Buduću proizvodnju valja razvijati

poglavito u poljoprivrednim gospodarstvima prema načelu ekološke proizvodnje i

certificiranja. Na taj način će se osigurati kontrola kvalitete i veća cijena proizvoda

adekvatna primorskim uvjetima.

Preporuke su slijedeće:

� buduću poljoprivrednu proizvodnju zasnivati i na hidromelioracijama,

sakupljanju vode u folijama, obnavljanju starih cisterni s kišnicom, održavanju

stalnih lokvi i ostalim metodama navodnjavanja u kršu,

17

� izbjeći daljnju izgradnju naselja na račun poljoprivrednih površina

� ustanoviti marikulturne rezervate

� srediti imovinsko-pravne odnose u poljoprivredi, provesti arondaciju i okrupniti

poljoprivredne površine (arondacija je agrarna operacija čiji je cilj ukrupnjavanje

šumskog ili poljoprivrednog zemljišta u društvenoj svojini radi racionalne

obrade, primjene suvremene tehnologije, zaštite, melioracija i dr. )

� poticati agromelioracije (uređenje prilaza i puteva, gnojidba, čišćenje površina,

odmaranje tla)

� poticati proizvodnju lokalnih specijaliteta i njima dopunjavati turističku ponudu

� poticati uzgoj poljoprivrednih kultura bez upotrebe pesticida

� poljoprivredne proizvodne programe planirati i ostvarivati kao dijelove

programa selektivnog turizma

� poticati uzgoj kultura koje će obogatiti postojeću strukturu poljoprivredne

proizvodnje (povrtlarske kulture, vinova loza, domaće voće - smokve, masline,

cvijeće, ljekovito bilje)

� izraditi i ocijeniti program oživljavanja maslinarstva i vinove loze s novom

poljoprivrednom tehnologijom vodeći računa o prostornim ograničenjima

1.2. Kapaciteti poljoprivrede

Poljoprivredno tlo osnovne namjene štiti se od svake izgradnje koja nije u funkciji

obavljanja poljoprivrednih djelatnosti, a dijeli se na osobito vrijedno obradivo tlo (P1),

vrijedno obradivo tlo (P2) i ostale obradive površine. Na prostoru Općine Malinska-

Dubašnica zastupljeno je vrijedno obradivo tlo (P2) i ostale obradive površine (P3).

Tablica 1: Kulture i klase zemljišta Općine Malinska-Dubašnica

Općina Malinska-Dubašnica Oznaka Ukupno ha % od površine

općine Poljoprivredne površine UKUPNO - vrijedno obradivo tlo - ostale obradive površine

P

P2 P3

759 406 353

19,36 10,36 9,00

Bonitetnim vrednovanjem tla utvrđeno je da je na području Općine Malinska-

18

Dubašnica oko 10% vrijedno obradivog tla i oko 9% ostalih obradivih površina.

Planirani razvitak poljoprivrede treba sagledati sa nekoliko aspekata, a to su

tehnološki, agroekonomski i sociološki. No, niti jedan ne možemo izlučiti, govoreći samo

o druga dva. Stoga se može zaključiti da se niti jedna tehnologija ne može u potpunosti

aplicirati u proizvodnju bez utjecaja ostala dva vrlo složena faktora. Planirani razvitak

poljoprivrede potrebno je prikazati pojedinačno za svaku granu poljoprivrede:

1.3. Prioriteni projekti razvoja poljoprivrede, proizvodnje hrane i marikulture

Vinogradarstvo

U ovoj grani poljoprivrede treba planirati i u uvoditi kvalitetnije sorte kao

malvaziju, žuti muškat, pinot bijeli, teran, merlot ili borgonju umjesto starih sorti,

primjeniti nove načine rezidbe, povećati međuredni razmak, primjeniti suvremenu

zaštitu za postizanje kvalitetnijeg grožđa, a time i vina, jer jedino kvalitetan proizvod

može konkurirati na tržištu.

Voćarstvo

Voćarstvo treba planirati tako da se ono temelji na tradicionalnim kulturama za

koje postoje prirodni uvjeti. U prvom redu treba nastaviti sa obnovom maslinika te

sadnjom novih nasada. Od tradicionalnih kultura zainteresiranim proizvođačima

omogućiti sadnju smokvi, te ranih vrsta trešanja, jabuka, krušaka s time da se osigura

tržište, odnosno prerađivački kapaciteti.

Stočarstvo

Stočarstvo svoj razvoj vidi u uzgoju ovaca i koza. Da bi moglo opstati, a i povećati

svoj obim proizvodnje, potrebno je ostvariti što veći prihod u stočarstvu i to

izbalansiranom ishranom.

Povrtlarstvo

Ova grana poljoprivrede gotovo da se svela na proizvodnju u kućnim okućnicama.

Razvoj povrtlarske proizvodnje temelji se na okrupnjavanju parcela, jer male površine

19

ne ostvaruju dobit. Razvojem stočarstva i vinogradarstva i voćarstva i ova grana

poljoprivrede vidi svoju perspektivu.

Agroekonomija

Kako poljoprivrednici nisu do sada imali registriranu proizvodnju, kao ni

organizirane oblike udruživanja, značajni pomaci se mogu učiniti sa osnivanjem

poljoprivrednih udruga na bazi interesnog udruživanja proizvođača iz više grana

proizvodnje. Kroz udruge ostvarivat će svoje težnje za produktivnijom proizvodnjom,

zajedno će pronalaziti i istupati na tržište. Posebnom pažnjom treba istaknuti razvojnu

pomoć Poljoprivredne službe, koja će upućivati pojedine poljoprivrednike u nove

tehnologije. Također, putem te službe dolaze do poljoprivrednika saznanja i o

mogućnostima kreditiranja u poljoprivredi. Temelj buduće poljoprivrede u općini čine

poljoprivredna domaćintva čija će proizvodnja raznim kulturama i granama

poljoprivrede zaokruživati proizvodnu cjelinu, a tržište će diktirati isplativost takvog

oblika proizvodnje. Poljoprivredno zemljište pretrpjet će još neke promjene, kao što je

vraćanje prijašnjim vlasnicima u postupku denacionalizacije.

Marikultura

Pogodnost akvatorija Kvarnera, kako za uzgoj marikulture većeg opsega

proizvodnje, tako i za mogućnost osnivanja manjih obiteljskih farmi, gotovo da uopće

nije iskorištena. Taj segment prirodnih resursa Županije treba usmjeriti za poticaj ove

specifične gospodarske aktivnosti, te i na taj način stvoriti potrebnu osnovicu za pomake

lokalnog gospodarstva, temeljenog gotovo isključivo na mogućnostima ugostiteljsko-

turističke djelatnosti.

Prijedlog održivih projekata sa područja poljoprivrede u sklopu programa ukupnog

razvoja Općine Malinska-Dubašnica:

� Proizvodnja autohtonih polutvrdih sireva iz kozjeg i ovčjeg mlijeka– obiteljske

zadružne sirane

� Proizvodnja palete pasteriziranih autohtonih mliječnih proizvoda– obiteljske

sirane

� Proizvodnja maslina i maslinovog ulja

� Proizvodnja puževa i podizanje farmi puževa

� Branje i sušenje ljekovitoga bilja

20

� Uzgoj ekološki i održivi zeljastog i korjenastog povrća ( brokula, kupus, kelj,

salata, radić, mrkva, peršin, krastavac, rajčica …)

� Uzgoj merkatilnog krumpira

� Obnova starih sorti vinove loze, smokvi, jabuke, kruške

� Podizanje nasada ekoloških i održivih voćnjaka vinove loze, smokvi, agruma,

jagoda, jabuka, krušaka i njihova prerada u voćne rakije, sokove, pekmeze,

đemove

� Ekološko pčelarstvo - ekološka proizvodnja meda, propolisa, peluda,

pčelinjeg voska, matične mliječi

� Ekološka proizvodnja pčela na okvirima

� Uzgoj riba i školjki

21

2. RAZVOJ TRGOVINE, UGOSTITELJSTVA I CIJELOGODIŠNJEG TURIZMA

2.1. Prioriteti i mjere razvoja turizma 2011.-2015.:

PRIORITET 2: Razvoj ljudskih i institucionalnih kapaciteta za razvoj turizma

Mjera 8: Izraditi i implementirati obrazovni program turističke edukacije (za postojeće i

početničke kadrove)

Mjera 9: Razvoj i unapređenje kapaciteta svih subjekata u turizmu i uvođenje certifikata

kvalitete – naročito ugostiteljstva kroz gastro brend

PRIORITET 3: Razvoj cjelovite ponude turističke destinacije

Mjera 10: Razvoj selektivnih oblika turizma – agro turizma i izgradnja osnovne

infrastrukture za razvoj novih oblika turističke ponude uz prioritet zaštite

okoliša i održivi razvoj

Mjera 11: Očuvanje prirodne, kulturne i tradicijske baštine kao temeljnog resursa za

razvoj turizma

Turizam i ugostiteljstvo i poljoprivredna proizvodnja su gospodarske grane koje

se mogu u Općini Malinska-Dubašnica najbrže razvijati.

Dobro usklađenje tih djelatnosti može dovesti do visoke obostrane koristi i

profitabilnosti, te se kao glavni cilj projekta razvoja Općine Malinska-Dubašnica nameće

ubrzani razvoj turizma i ugostiteljstva i poljoprivredne proizvodnje, te razvoj

prehrambene prerađivačke proizvodnje i pratećih djelatnosti i obrta.

Općina Malinska-Dubašnica se danas nalazi na prijelomnici cjelokupne društvene

i temeljite gospodarske preobrazbe, pri tome treba biti svjestan činjenice da odgovore

na razvojne izazove Europske unije i svijeta, a napose dinamičnog neposrednog

okruženja, treba tražiti i pronalaziti prvenstveno vlastitim snagama. Logičan je stoga i

urgentan zahtjev za operacionalizacijom nove strategije gospodarskog razvitka koja će

istodobno dati odgovore na usko povezana pitanja: (1) prijeko potrebnu i temeljitu

institucionalnu transformaciju te (2) usklađivanje objektivno različitih granskih,

regionalnih, socijalno - političkih i drugih interesa i preferencija.

22

Prijedlog koncepcije razvoja upravljanja zemljištem i objektima u vlasništvu ili

suvlasništvu Općine Malinska-Dubašnica:

a) Upravljanje zemljištem

Razvojna koncepcija upravljanja zemljištem se predlaže po modelu Javno

privatnog partnerstva. Područje turizma predstavlja jedno od područja s najvećim

potencijalom primjene JPP modela u Općini Malinska-Dubašnica, poglavito pokretanjem

greenfield projekata za smještajne kapacitete visoke kategorije sa 5 zvjezdica.

Greenfield projekti u turizmu imaju svoje specifičnosti, uslijed većih tržišnih

rizika koje treba preuzeti privatni partner, zakonske regulative, ekoloških ograničenja i

drugih posebnosti.

U nastavku je pregled trendova u turizmu, osnovni model greenfield projekata u

turizmu, osnovne faze za pripremu i realizaciju greenfield projekata, ulogu

specijalističkog JPP konzaltinga, te uvjete za primjenu JPP modela za greenfield projekte

u Općini Malinska-Dubašnica.

Globalni trendovi i JPP

� Postojeći turistički kapaciteti nedostatni sa kvalitetom i za zadovoljavanje

očekivanog porasta turističke potražnje;

� U najbržem mogućem roku treba generirati nove, atraktivne i kvalitetne

turističke destinacije; i

� Značajna se ulaganja u brzom roku mogu ostvariti jedino korištenjem modela

javno-privatnog partnerstva.

23

Slika 1: Greenfield JPP projekti - osnovne faze:

Javno-privatno partnerstvo u Općini Malinska-Dubašnica:

� Globalna situacija u turizmu, te stabilni rast turizma

� Prepoznavanje Općine Malinska-Dubašnica kao poželjne turističke destinacije

� Atraktivne lokacije za realizaciju greenfield projekata

� Prometna povezanost

� Proces približavanja EU

� Turistički sadržaji visoke kategorije kao strateška odrednica

� Potreba za unaprjeđenjem postojećih turističkih objekata, te za izgradnjom novih

elitnih turističkih kapaciteta

� Politička podrška na lokalnoj i državnoj razini

� Razrada optimalnih JPP modela i provođenje transparentnih natječajnih

postupaka za izbor privatnog partnera

Korištenjem JPP modela, Općina Malinska-Dubašnica u slijedećih deset godina

može postati jednom od vodećih svjetskih destinacija elitnog turizma.

24

Slika 2: Sinergijsko djelovanje projekata javno-privatnog partnerstva u turizmu

b) Upravljanje zatvorenim prostorima

Zatvorenih prostora koji bi se mogli u slijedećem srednjoročnom razdoblju

koristiti na koncepcijski drugačiji razvojni način nema ili ima vrlo malo, te se predlaže

njihovo korištenje na sličan način kao i do sada.

Predlaže se stručnim službama općine da izrade analizu prihoda i rashoda za

navedene prostore vezano za eventualnu korekciju cijene zakupnina, koja sigurno može

uslijediti nakon budućeg razvoja općine.

c) Prostori i sadržaji vezani uz turističke, športsko rekreacijske i

kulturno zabavne djelatnosti

Turističke, športsko rekreacijske i kulturno zabavne djelatnosti su osnovne

gospodarske grane koje se mogu u Općini Malinska-Dubašnica po tradiciji najkvalitetnije

i najbrže razvijati, a koje ujedno međusobno konkuriraju za isti prostor.

25

Dobro usklađenje tih djelatnosti može dovesti do visoke obostrane koristi i

profitabilnosti, te se kao glavni cilj projekta razvoja Općini Malinska-Dubašnica nameće

usklađenje razvoja turističke, športsko rekreacijske i kulturno zabavne djelatnosti.

Turistički sektor Općine Malinska-Dubašnica danas raspolaže razmjerno velikom

turističkom suprastrukturom koju je potrebno temeljito obnoviti i modernizirati. Za to

su potrebna značajna kapitalna ulaganja. Uz to bit će prijeko potrebno osigurati šira i

produbljenija organizacijska i upravljačka znanja, kao ključne preduvjete dinamiziranja

poslovanja turističkog sektora. Samo na toj osnovi moguće je snažnije utjecati na brzi

oporavak i razvoj cjelokupnog gospodarstva Općine Malinska-Dubašnica.

Sadašnje stanje i budući razvitak turističkog sektora, osim što je pod snažnim

negativnim utjecajem posljedica slabog investiranja i održavanja, valja promatrati kroz

prizmu sustava koji ulazi u razdoblje dubokih društvenih, političkih i gospodarskih

promjena. Uz stvaranje tržišne infrastrukture te uspostavu novog pravnog sustava,

prijeko je potrebno stvaranje novog identiteta turističkog sektora. Posebno valja voditi

računa o činjenici da njegov razvitak nije više moguće temeljiti na politici sektorskih

prioriteta, kao ključnom kriteriju alokacije investicija, nego isključivo na kriterijima

efikasnosti i profitabilnosti. Nadalje, u osmišljavanju razvitka ovog sektora značajan će

utjecaj imati i promjene u gospodarskom sustavu vezane uz uvođenje institucija tržišta

rada i kapitala, kao temelja efikasne alokacije tih ključnih razvojnih činitelja. To

međutim ne smije dovesti u pitanje potrebu bržeg podizanja efikasnosti postojećeg

kapitala.

Postoji potreba daljnjeg profiliranja gospodarskog razvitka turizma Općine

Malinska-Dubašnica. To je rezultat ne samo sigurne tržišne perspektive turizma u

kontekstu postindustrijskog društva i nadolazeće "ekonomije usluga", nego je daleko

više rezultat objektivne činjenice da se s malim kvantitativnim, ali značajnijim

kvalitativnim pomakom u ovom sektoru mogu osigurati daleko značajniji gospodarski

učinci. Uporište za takvu tvrdnju nalazimo, s jedne strane, u dosadašnjim izuzetno

značajnim gospodarskim učincima turizma, a, s druge strane, u činjenici da malo koja

zemlja u "srcu" Europe može dugoročno ponuditi toliko izdašne i kvalitetne turističke

potencijale.

26

U valorizaciji značaja turizma za ukupno gospodarstvo i blagostanje nacije,

Općina Malinska-Dubašnica mora mijenjati stereotipnu predodžbu o turizmu kao usko

shvaćenoj privrednoj djelatnosti.

Nepovoljna prostorna i sadržajna strukturiranost u većini hotelskih objekata u

Hrvatskoj i u Općini Malinska-Dubašnica ima i svoj najdirektniji negativni utjecaj na

prodajne cijene koje su stoga. niže nego što bi to realno mogle biti. Valja također

istaknuti da je neracionalno i neravnomjerno strukturiran prostor ne samo angažirao

značajna materijalna sredstva u izgradnji već je onemogućio i kasniju racionalnu

ekonomsku valorizaciju. Upravo je to, uz izmijenjene zahtjeve turističkog tržišta

(odnosno potražnje), jedan od najvećih nedostataka koji danas bitno umanjuje

vrijednost ukupne turističke ponude Hrvatske i Općine Malinska-Dubašnica.

Gubljenje image-a najvećeg broja naših turističkih destinacija često je dodatno

potencirao pad kvalitete usluga, nedostatak vlastitog identiteta osnovnih-smještajnih

objekata, s rješenjima interijera koji su najćešće u izrazitom neskladu s kvalitetom i

ambijentalnim obilježjima prostora, sveopćim nedostatkom kao i neinventivnošću

popratnih sadržaja. Tipično je sve veće uprosječivanje ponude i uniformiranost

pojedinih njenih, tržišno izuzetno osjetljijh elemenata kao što su npr. zabava i

gastronomija. Umjesto, da se što jače naglasi, a zatim valorizira individualnost i

specifičnosti pojedinih turističkih lokaliteta, potencirao se dojam masovne i jeftine

ponude, bez ikakva identiteta.

Uzimajući sve to u obzir, strategija razvitka turističkog sektora u datom trenutku,

a u kontekstu ukupnog razvitka Općine Malinska-Dubašnica, ne može imati

kvantitativne ciljeve i prognoze. Ovdje je bitno predložiti pravce i smjernice tržišne

transformacije, odnosno okvire normalizacije privređivanja u ovom sektoru. Osim toga

valja se odrediti prema bitnim interesima u turizmu, te definirati osnovna koncepcijska

uporišta transformacije i razvoja turističkog sektora. S obzirom na činjenicu da su

prostorni resursi i zemljište okosnica usmjeravanja dugoročnog razvitka ovog sektora,

nužno se nameće potreba definiranja okvira i odrednica zemljišne politike u turizmu.

Kako je istodobno riječ o potrebi izgradnje novog identiteta i novog turističkog

27

proizvoda, valja utvrditi i osnove marketinške, ekološke, kulturne i obrazovne politike

koje bi u daleko većoj mjeri bile u funkciji ukupnog razvoja turističkog sektora.

Prioritetne aktivnosti i pretpostavke koje su u funkciji ustvarivanja prvog cilja:

obnove i potpunije valorizacije turističke ponude su:

� restrukturacija te modernizacija cjelokupne turističke ponude;

� osmišljavanje i normativno uvođenje koncepta turističke destinacije;

� podizanje razine specijaliziranih znanja, posebno upravljačkih, na različitim

razinama;

� poticanje poduzetništva, naročito u sferi tzv. gospodarstva malih razmjera;

� selektivnost u poticanju razvoja, restrukturacije i dokapitalizacije ponude po

kriterijima:

� raspoloživosti i kvalitete turističkog prostora kao nosećeg prirodnog resursa

� normativno reguliranje turističkog sustava s posebnim naglaskom na uvođenje

europskih standarda kvalitete turističke ponude i zaštite potrošaća,

� ekološki standardi koji će osigurati efikasnu zaštitu prirodnih turističkih

resursa Općine Malinska-Dubašnica.

Prognoze rasta turističkog prometa u svijetu kreću se na razini stopa rasta od oko

4 - 5% prosječno godišnje. Tržište se sve više diferencira u skladu s promjenama u

interesima potražnje što je posljedica suvremenih trendova ekonomskog i kulturnog

razvitka u svijetu, kao i novih životnih stilova i obrazaca.

Kao direktna posljedica svjetskih kretanja u potražnji, masovni turizam sve više

gubi na dinamici u sudaru s nadolazećim individualizmom u izboru tipa destinacije i

modela putovanja.

Ekologija, kultura, identitet destinacija, aktivan odnos prema odmoru i rekreaciji,

novi oblici i sadržaji ponude, tematski parkovi i zdravlje, neki su od trendova u

diferenciranju turističkih interesa.

Hrvatska, uz kvalitetne resurse i geoprometni položaj, ima i znatno nižu razinu

situacije turističkog prostora u odnosu na konkurenciju. U tom kontekstu, Hrvatska

28

može postati jedno od najatraktivnijih područja za implantaciju novih modela tržišnog

razvitka u turizmu Europe i Mediterana.

Više cijene osnovnih turističkih usluga i diverzifikacija tržišnih interesa, umjesto

dosadašnje količine i jednoobraznosti, temeljna je ciljna funkcija prilagodbe Hrvatske i

Općine Malinska-Dubašnica dominantnim trendovima na svjetskom turističkom tržištu.

Koncepcijski gledano, kod formiranja strukture kapaciteta ponude sektora

turizma treba preferirati, za turizam karakterističnu, ekonomiju malih razmjera,

posebno zbog osiguranja nužne elastičnosti na tržišne, cjenovne i troškovne poremečaje,

kao i zbog osiguranja privatnosti boravka.

Novu izgradnju sadržaja i kapaciteta u turizmu treba usmjeriti na izgradnju

kvalitetnih dopuna postojeće ponude (sportski sadržaji, golf igrališta, fitness itd.). Isto

tako. valja, prilikom investiranja (u nove ili postojeće objekte) posebno stimulirati

izgradnju hotela samo viših i visokih kategorija (četiri i pet zvjezdica), te ih poreskom i

komunalnom politikom stimulirati.

Zbog uslužnog karaktera turističkog sektora, stručna osposobljenost kadrova

predstavlja uvjet očekivanog razvojnog uzleta i poslovne efikasnosti. Općina Malinska-

Dubašnica ne raspolaže s dovoljnom kadrovskom osnovom u turizmu. Uspostava

kvalitete srednje razine stručnog obrazovanja temelj je stvaranja nove kvalitete i

tržišnog repozicioniranja ovog sektora.

Više obrazovanje po europskim uzorima treba svesti na koncept viših stručnih

škola. Visoko školovanje za potrebe turizma može se vezati na reformirani ekonomski

studij, poslovnu administraciju te studij marketinga i managementa.

U turističkom sektoru potrebno je bitno uvođenje procesa obrazovanja uz rad na

svim, a posebno na managerskoj razini.

Novu marketing strategiju valja temeljiti na diverzificiranom, kvalitetnom i

tržištu prilagođenom turističkom proizvodu, te načelima poštivanja ekološke ravnoteže i

očuvanja kulturnog nasljeđa.

29

Koncept strateškog marketinga podrazumijeva definiranje turističkog proizvoda,

ističući one aspekte koji Općinu Malinska-Dubašnica čine drugačijom, ili u dovoljnoj

mjeri konkurentnom u usporedbi s ostalim destinacijama.

Strateški marketing podrazumijeva preciziranje ciljnih tržišta i potrošačkih grupa

te kontinuirani monitoring (praćenje) njihovih stavova, preferencija i potreba radi

prilagodavanja proizvoda potrošaću.

Nakon definiranja proizvoda i ciljnih tržišta na kojima se on želi plasirati, valja

planirati i provesti promotivnu kampanju, izvršiti izbor poruke, kao i medije putem

kojih se prenose.

Koncept strateškog marketinga u turizmu uobičajeno se razrađuje putem

strateških marketing planova; dugoročnih i godišnjih, a koristi se na svim nivoima, od

regije, grada i mjesta, do razine pojedinih poduzeća.

Razvoj sportskih sadržaja se očekuje cijele godine kroz sportski ribolov, ronjenje

i jedrenje, biciklizam, jahanje, tobogan, korištenje šetnica, turniri sportova s loptom,

vaterpolo, nogomet, košarka, rukomet, odbojka, tenis itd.

Uz razvoj sportskih sadržaja, dnevnih izleta i obilazaka neophodno je potrebno

osigurati usluge najma sportske opreme. Navedene aktivnosti će se odvijati kako preko

postojećih sportskih društava tako i preko obrta i poduzeća.

Površine za ugostiteljsko-turističku namjenu izvan naselja na prostoru Općine Malinska

–Dubašnica su:

- Haludovo (Malinska) - T1-1 (pretežito izgrađena),

- Haludovo II (Malinska/Sv. Vid-Miholjice) - T1-2 (neizgrađena).

Površine za ugostiteljsko-turističku namjenu uz naselja su:

- Porat - zapad (Porat) - T1-3 (izgrađena),

- Malin (Malinska) - T1-4 (izgrađena),

- Hrusta (Malinska) - T1-5 (neizgrađena).

30

Športsko-rekreacijska namjena - površine za športsko-rekreacijske namjene su

veća područja za odvijanje - obavljanje športskih i rekreacijskih aktivnosti, sportski

centri (R1):

- R1-1 Haludovo,

- R1-2 Miholjice,

- R1-3 Sveti Ivan,

- R1-4 Bogovići,

- R1-5 Porat,

Na području Općine Malinska-Dubašnica postoje područja prirodne baštine koja

su pod zaštitom i čiji turistički potencijal je neiskorišten.

POSEBNI REZERVAT:

- Jezero kraj Njivica

SPOMENIK PRIRODE:

- sve veće lokve na području Općine Malinska - Dubašnica

ZNAČAJNI KRAJOBRAZ:

- Šumsko područje u uvali Čavlena

Područja zaštićenog kulturno povijesnog nasljeđa su:

- Arheološko područje na kopnu,

- Arheološko područje na moru,

- Sakralne građevine: Samostan Svete Marije Magdalene u Portu,

- Seoska naselja: Sveti Vid - Miholjice,

- Etnološke cjeline: Dubašnica, Miholjice, Semenje, Sršići, Sveti Vid, Strilčići.

Plaže

Na području Općine Malinska - Dubašnica utvrđene su slijedeće uređene plaže (R-

7) uz građevinska područja naselja i površine za izdvojene namjene izvan naselja:

� Plaža Uhlić – Porat – uređeno kupalište u naselju Porat ispod hotela 'Pinija' (R-

71)

31

� Plaža Porat – Tunera – Valica – Vantačići – uređeno kupalište između naselja -

lučica Porat i Vantačići (R-72)

� Plaža Vantačići - uređeno kupalište u naselju Vantačići od lučice Vantačići do

kupališta Rova (R-73)

� Plaža Rova- uređeno kupalište od naselja i plaže Vantačići do uvale Cuklićevo (R-

74)

� Plaža Cuklićevo - Vrtača - uređeno kupalište u naselju Malinska od kupališta Rova

do kupališta Draga, obuhvaća uvale Cuklićevo i Vrtača (R-75)

� Plaža Draga - uređeno kupalište u naselju Malinska koje obuhvaća uvalu Draga i

kupalište ispod kompleksa hotela 'Malin' (R-76)

� Plaža Malinska - uređeno kupalište u naselju Malinska od uvale Draga do luke

Malinska (R-77)

� Plaža Haludovo - uređeno kupalište u naselju Malinska od luke Malinska do

Ribarskog sela, obuhvaća područje ispod hotelskog kompleksa 'Haludovo (R-78).

Pod uređenjem plaža smatra se izvođenje slijedećih radova:

� čišćenje obalnog pojasa i njegovih dijelova od betona i betonskih konstrukcija i

opločenja,

� rekonstrukcija prijašnjeg stanja obalnog ruba,

� izgradnja kamenih potpornih zidova za zaštitu od erozije,

� izgradnja staza, stepenica i rampi za osobe s posebnim potrebama radi pristupa

moru,

� nanošenje pijeska i šljunka na dijelovima plaže (dohranjivanje),

� oblaganje dijelova plaže (sunčališta) kamenim pločama,

� izgradnja infrastrukture u funkciji plaže (vodovodna, hidrantska, kanalizacijska,

niskonaponska elektroenergetska infrastruktura, javna rasvjeta,

telekomunikacijska),

� hortikulturno uređenje,

32

� postavljanje tuševa, prenosivih kabina za presvlačenje i osmatračnica za

nadzornika plaže,

� izgradnja građevina za pružanje ugostiteljskih, trgovačkih i sl. usluga površine do

max. 25 m² i visine do 1 etaže,

� postavljanje montažne komunalne opreme (klupe, stolovi, koševi za otpatke,

suncobrani, ležaljke, informativne ploče i sl.,

� postavljanje pontona za kupače i signalizacije u moru,

� izvođenje drugih zahvata predviđenih planovima užih područja.

U cilju održavanja, unapređenja i zaštite kupališta, omogućavaju se slijedeći zahvati na

uređenju plaža/kupališta:

� renaturalizacija - skup intervencija koje se poduzimaju radi vraćanja u prirodno

stanje dijelova plaza koje su prethodnim zahvatima oštećene;

� sanacija - skup intervencija koje se poduzimaju radi poboljšanja stanja plaža koje

su prethodnim zahvatima oštećene;

� uređenje morfološki nepromjenjenih dijelova plaža - provođenje zahvata radi

poboljšanja mogućnosti korištenja dijelova plaža na kojima prevladavaju

prirodne strukture i oblici koji dijelom moraju biti očuvani.

Lučice

Prema Uredbi o razvrstaju luka otvorenih za javni promet i luka posebne

namjene luke otvorene za javni promet prema veličini i značaju za Republiku Hrvatsku

razvrstavaju se u sljedeće razrede:

1. luke osobitog (međunarodnog) gospodarskog interesa za Republiku Hrvatsku;

2. luke županijskog značaja;

3. luke lokalnog značaja.

Mjerilo za razvrstaj luka otvorenih za javni promet u luke lokalnog značaja je

prosječan promet do 50.000 tona tereta godišnje u razdoblju 1998. – 2003. godine,

odnosno prosječan promet putnika do 100.000 putnika godišnje u razdoblju 1998. –

33

2003. godine za luku u kojoj se isključivo obavlja promet putnika. Lokalne luke su i sve

luke koje služe javnoj uporabi, a imaju samo izgrađenu obalu za siguran privez plovila.

Luke posebne namjene prema veličini i značaju za Republiku Hrvatsku razvrstavaju se u

sljedeće razrede:

� luke od značaja za Republiku Hrvatsku;

� luke od županijskog značaja.

Prema djelatnostima koje se obavljaju u lukama posebne namjene, one se dijele:

� vojna luka je luka namijenjena za prihvat i smještaj vojnih plovnih objekata,

opremljena odgovarajućim objektima i opremom, a određena posebnim propisom;

� luka nautičkog turizma je luka koja služi za prihvat i smještaj plovila, te je

opremljena za pružanje usluga korisnicima i plovilima. U poslovnom,

građevinskom i funkcionalnom pogledu čini jedinstvenu cjelinu. Vrste luka

nautičkog turizma prema vrsti objekata i usluga određene su posebnim propisima

kojima se uređuje kategorizacija luka nautičkog turizma;

� industrijska luka je luka koja služi za privez plovnih objekata i iskrcaj/ukrcaj

tereta, a koji teret je namijenjen za potrebe proizvodnog procesa ovlaštenika

koncesije;

� sportska luka je luka koja služi za vez brodica upisanih u hrvatski očevidnik

brodica s namjenom sport i razonoda, a koje brodice su u vlasništvu članova

udruge ili same udruge koja ima koncesiju za luku;

� brodogradilišna luka je luka koja služi za obavljanje djelatnosti izgradnje i/ili

remonta plovnih objekata;

� ribarska luka je luka koja služi za prihvat i smještaj ribarskih plovila, te je

opremljena uređajima i opremom za ukrcaj/iskrcaj ribarskih plovila, prostorom za

manipulaciju ulovom i opskrbu ribarskih plovila;

� lukom u sustavu podrazumijeva se zbir najmanje pet luka iste vrste i kategorije

koje djeluju na području najmanje pet županija pod istim standardima poslovanja.

34

U Općini Malinska-Dubašnica luke Malinska, Porat i Vantačići su morske luke za

javni promet lokalnog značaja. Ne postoji ustrojen sustav javnog pomorskog prometa

između naselja Malinska i drugih destinacija. Pored ove tri luke na prostoru postoje

morska luka posebne namjene za potrebe turističke djelatnosti uz hotelski kompleks

Haludovo (Ribarsko selo) i hotel Malin (Draga).

2.2. Prioriteni projekti razvoja trgovine, ugostiteljstva i cijelogodišnjeg turizma:

PROJEKT RAZVOJA ”ALTERNATIVNOG TURIZMA”

”Alternativni turizam” definira nekoliko karakteristika:

� turizam koji poštuje ljudsku okolinu, njezin sklad i ekološke vrijednosti,

� razlikuje se od masovnog – klasičnog turizma,

� ponuda se prilagođava pojedincima i manjim skupinama, a ne masi

� cjelokupna je ponuda usmjerena na individualne potrebe, na taj se način

razvijaju manji pansioni, restorani, obiteljski hoteli,

� ponudu koja se nudi karakterizira kvalitetan ambijent, ekološki i estetsko

visokokvalitetan,

� posjetiteljima se omogućuje upoznavanje lokalne kulture i ljudi,

� nudi se različitost u odnosu na uobičajeni način življenja,

� ponuda vodi brigu o zdravlju, ugodi i pojedinačnim željama gosta.

Alternativni turizam obuhvaća slijedeće ponude:

a) lovni turizam,

b) vjerski turizam,

c) kulturni turizam,

d) gastronomski turizam,

e) zdrastveni turizam,

f) zavičajni turizam,

g) sportsko-rekreacijski turizam,

h) eko-turizam

35

INVESTICIJSKI PROJEKT: PARKIRALIŠTE PORAT

Općina Malinska-Dubašnica ovim investicijskim projektom podrazumijeva

izgradnju komunalne infrastrukture te poboljšanje turističke i gospodarske ponude za

mjesto Porat. Izdana je lokacijska dozvola za spomenuti objekt.

Tablica 2: Rashodi i izdaci za investicijski projekt “Parkiralište Porat”

Ukupan iznos

Izvršeno do kraja 2010.

Planirano u 2011.

Planirano u 2012.

Planirano u 2013.

Parkiralište u Portu

1.950.000 550.000 800.000 300.000 300.000

Zemljište 1.568.409 1.568.409 Idejno rješenje 38.003 38.003 UKUPNO 3.556.412 2.156.412 800.000 300.000 300.000 Tablica 3: Izvori financiranja za investicijski projekt “Parkiralište Porat”

Opći prihodi Ukupan iznos

Izvršeno do kraja 2010.

Planirano u 2011.

Planirano u 2012.

Planirano u 2013.

Ostali prihodi – općina

1.568.409 1.568.409

Komunalni doprinos

1.700.000 550.000 550.000 300.000 300.000

Prihodi po posebnim propisima

38.003 38.003

Naknade za koncesije

250.000 250.000

UKUPNO 3.556.412 2.156.412 800.000 300.000 300.000

Većina ulaganja u „Parkiralište Porat“ izvršena je do kraja 2010. godine, točnije

investirano je u idejno rješenje, zemljište za prakiralište i dio parkirališta. Preostaje

investirati 1.400.000 kn u 2011., 2012. i 2013. godini.

Parkiralište se financira najvećim dijelom iz komunalnih doprinosa, zatim ostalim

prihodima, prihodima po posebnim propisima i naknadama za koncesije. Financiranje u

2011., 2012. i 2013. godini izvršiti će se iz komunalnog doprinosa i naknadama za

koncesije.

36

PRIJEDLOG INVESTICIJSKOG PROJEKTA: DUŽOBALNA BRODSKA LINIJA Malinska –

Njivice – Omišalj – Kraljevica – Rijeka – Opatija – Ika – Lovran – Mošćenička Draga

Pokrenuta je inicijativa iz Upravnog odjela za pomorstvo da se uvede turistička

dužobalna brodska linija Malinska – Njivice – Omišalj – Kraljevica – Rijeka – Opatija – Ika

– Lovran – Mošćenička Draga.

37

3. RAZVOJ PROIZVODNIH I SERVISNIH DJELATNOSTI – POSLOVNE ZONE

3.1. Prioriteti i mjere razvoja proizvodnih i servisnih djelatnosti u Općini

Malinska-Dubašnica 2011.-2015.:

PRIORITET 4: Stvaranje uvjeta za razvoj poduzetništva

Mjera 12: Povećanje institucionalne i financijske potpore razvoju poduzetništva

Mjera 13: Uklanjanje administrativnih prepreka razvoju poduzetništva (ubrzanje

procesa dobivanja dozvola, donošenje urbanističkih planova uređenja naselja)

Mjera 14: Marketing regije

Mjera 15: Provedba programa unapređenja tržišne orijentacije malih

poduzetnika

Mjera 16: Izgradnja povjerenja i suradnje između poduzetnika i lokalnih vlasti

PRIORITET 5: Povećanje konkurentnosti tvrtki

Mjera 17: Uvođenje certifikata kvalitete

Mjera 18: Uvođenje novih tehnologija i primjena inovacija u proizvodnim

subjektima

Mjera 19: Razvoj cluster-a i cluster-izacija po gospodarskim granama

Osnove strategije razvoja proizvodne, trgovačke i servisne djelatnosti su

predlaganje mjera i instrumenata, oblikovanje pretpostavki koje će potaknuti

poduzetnike na visoki stupanj aktivnosti i finalizacije proizvoda na području Općine

Malinska-Dubašnica i naročito u djelatnosti prerade prehrambenih proizvoda, i svih

servisnih djelatnosti namijenjenih stanovništvu, turističkom gospodarstvu i gostima

Općine Malinska-Dubašnica.

Na toj osnovi treba postaviti nužne pretpostavke (definiranje finalnog proizvoda,

tržište, marketing, dizajn, razvoj proizvoda, brand, kvaliteta, kadrovi, sustav obrazovanja

i organizacija sektora), te sustav mjera i instrumenata (odnosi sa dobavljačima i JLS,

cijena energenata, ekološke mjere, funkcioniranje investicijskih fondova, zakonska re-

gulativa) za poticanje konkurentnih finalnih proizvoda i usluga.

Postojanje gospodarske krize ne treba dokazivati ni argumentirati, ona je očita.

38

Struktura izvoza je neprihvatljiva. Istodobno uvoz finalnih proizvoda se povećava i u

odnosu na izvoz poprima zabrinjavajuće razmjere. Iz tih razloga gospodarski sustav se

mora potaknuti određenim ciljanim mjerama i instrumentima i time omogućiti

promjenu i učinkovitost gospodarske strukture.

Sustavi pomoći poduzećima u konkurenciji na svjetskom tržištu razvijeni su u

zemljama Europske unije. Izvoz se potiče raznim načinima: kreditima, poreznim

olakšicama, subvencijama određenim proizvodnim sektorima itd. Iskustva zemalja (koje

su se zadnjih godina uključile u EU) ukazuju da se proizvodne i uslužne tvrtke, ukoliko

prije ulaska zemlje u EU nisu bile gospodarski pripremljene, ne mogu ravnopravno

održati u novoj konkurentskoj situaciji. Uključivanje Hrvatske u WTO, pripreme za prik-

ljučivanje EU, pristupanje drugim globalnim organizacijama sigurno otvara drugačije

političke, ekonomske i gospodarske horizonte. Te proširene vizije moraju biti ugrađene

u strateški razvoj proizvodnih i servisnih tvrtki Općine Malinska-Dubašnica.

Treba imati u vidu da razvitak modernih tehnologija, burne promjene u

financijskom sektoru, sveobuhvatna globalizacija, kao i druge fundamentalne promjene,

čiji će se dinamizam dalje ubrzavati u narednim godinama, proširuju okvire za formira-

nje nove razvojne strategije. Zato su danas pretpostavke i podloge strategije razvoja

bitno drugačije negoli su bile prije samo nekoliko godina.

Posebno je potrebno istaknuti da zemlje EU sve više izvoze u Hrvatsku, a njihov

uvoz ostaje na istoj (sličnoj) razini, dok je debalans sve veći. To govori da tom tržištu ili

ne pristupamo ozbiljno (izvoz radi izvoza) ili ne nudimo nove proizvode. Naše grane

najviše izvoze rad i prirodne resurse što je neprihvatljivo budući da taj koncept znači

izvoz vlastite šanse za razvoj.

Kao posljedica realnih okolnosti i ograničenja za takvo stanje pojavljuju se sljedeće

krizne točke:

1. Nezadovoljavajuća veličina i struktura izvoza i uvoza,

2. Nezadovoljavajuća struktura (odnos primarne i finalne proizvodnje),

3. Nepostojanje branda hrvatske proizvodnje,

4. Nepostojanje udruživanja u clustere ili okruge (distrikte), usitnjenost i nepovezanost

među poduzećima,

39

5. Institucionalizirana neorganiziranost,

6. Potreba promjene postojeće industrijske paradigme u paradigmu znanja,

7. Potreba stvaranja mreže istraživačkih razvojnih centara,

8. Negativan utjecaj makroekonomske politike,

9. Osnovni financijski pokazatelji poslovanja u kojima gubitak i zaduženja dominiraju,

10. Nema (zaostaje) tehnološkog razvoja i investicija,

11. Ne postoji strategija razvoja sektora.

Kako bi prebrodili ove poteškoće potrebno je:

a) Promijeniti postojeću strukturu u korist izvoza finalnih proizvoda,

b) Povećati učešće finalnih proizvoda na tržištu,

c) Povećati konkurentnost finalnih proizvoda,

d) Povećati zaposlenost,

e) Osigurati zadržavanje stanovništva i zaposlenost,

f) Posebnu pažnju posvetiti proizvodnji prehrambenih proizvoda iz točke B) 1. ovog

PUR-a

40

3.2. Prioriteni projekti razvoja proizvodnih i servisnih djelatnosti – poslovne

zone :

3.2.1. Poslovna zona K-1 Sveti Vid – sjever

Slika 3: Smještaj zone – prikaz iz zraka

Slika 4: Prikaz zone K-1 iz Prostornog plana uređenja Općine Malinska-Dubašnica

41

Poslovna zona K-1 Sveti Vid nalazi se uz raskršće dviju važnih prometnica Otoka

Krka. S istočne strane prolazi državna cesta D-102, a sa zapadne strane granicu

obuhvata definira lokalna cesta L-58070. Promatrano područje smješteno je 0,5km

sjeverno od naselja Sveti Vid, na udaljenosti od cca 1,5 km od obalne crte. Izvršena je

inventarizacija terena, te je detaljno analiziran prostor (konfiguracija terena, izgrađena

postojeća struktura, neizgrađene površine i sl.). Cijelo područje otoka Krka nalazi se

unutar Zaštićenog obalnog područja mora (ZOP), područja od posebnog interesa za

Republiku Hrvatsku.

Zona ima oblik trokuta, prosječna udaljenost u smjeru sjever-jug iznosi cca 460

m, a u smjeru istokzapad 215 m. Na istoku granica prati državnu cestu D-102, na zapadu

lokalnu cestu L-58070 Sveti V id Miholjice - Oštrobradići. Zona se nalazi uz raskrižje te

dvije važne prometnice. Ukupna površina iznosi 7,94 ha, od čega je izgrađeno 2,29 ha, a

neizgrađeno 5,6 ha. Izgrađen je sjeverni dio obuhvata što čini oko 20% obuhvata, dok je

80% prostora neizgrađeno.

Kroz zonu ne prolaze javne prometne površine nego se one nalaze isključivo

rubno. Postojeću izgradnju čini ugostiteljska građevina - diskoteka „Crossroads“, a južno

se nalazi građevina poslovne namjene – uslužne - „Šotovento“. Neizgrađeni dio danas je

prekriven rijetkom vegetacijom. Teren je u laganom padu sa istoka (max kota 117 mnm)

prema zapadu odnosno prema moru (najniža kota 102 mnm).

42

Osnovna karakteristika područja je gotovo u potpunosti neizgrađen središnji i

južni dio obuhvata. Stoga planski razvoj treba temeljiti prvenstveno na potrebi za

poboljšanjem funkcioniranja prometa, odnosno stvaranju planskih preduvjeta za

gradnju prometne mreže koja će omogućiti “popunjavanje“ zone.

Koncept namjene prostora

Namjena prostora određena je prema poželjnosti i pretežitosti budućih sadržaja

koji ne isključuju mogućnosti uključivanja i drugih sadržaja (osim stanovanja) koji su

kompatibilni predloženim sadržajima. Ovakva fleksibilnost nužna je zbog nemogućnosti

konkretiziranja korisnika zone i potreba koje će donijeti tržište, razvoj znanosti i

tehnologije.

Područje obuhvata je namijenjeno poslovnoj namjeni koja podrazumijeva

smještaj poslovnih, uredskih, trgovačkih, uslužnih, komunalno-servisnih sadržaja i

pratećih skladišnih prostora, uz izgradnju prometne i komunalne infrastrukture.

Korištenje i namjena prostora:

� gospodarska namjena - poslovna - pretežito uslužna (K1)

� gospodarska namjena - poslovna - pretežito trgovačka (K2)

� infrastrukturna namjena (IS) -građevine i površine kopnenog prometa: ulična

mreža, kolno - pješačke i pješačke površine.

Tablica 4: Iskaz površina prema namjeni unutar zone K-1

Namjena površina Površina (ha)

Udio u ukupnoj površini zone (%)

Gospodarska namjena – poslovna – pretežito uslužna (K1)

5,44 68,51

Gospodarska namjena – poslovna – pretežito trgovačka (K2)

1,68 21,15

Infrastrukturni sustavi – cestovni promet 0,82 10,34 Ukupno 7,94 100,00

43

Slika 5: Prikaz korištenja i namjene površina unutar zone K-1

44

Gospodarska namjena – poslovna-pretežito uslužna (K1)

Na pretežitom dijelu planskog područja određena je površina gospodarske

namjene – poslovne – pretežito uslužne namjene. Na tim se površinama planira smještaj

poslovnih, uredskih, trgovačkih i uslužnih sadržaja, komunalno servisnih sadržaja i

pratećih skladišnih prostora.

45

Na površinama poslovne namjene (K1) mogu se graditi i:

� prodavaonice, izložbeno - prodajni saloni i slični prostori i građevine,

� građevine za zabavu,

� prometne građevine, športske građevine i površine i rasadnici,

� uredski prostori, istraživački centri, građevine javne i društvene namjene i

drugi sadržaji koji upotpunjuju osnovnu namjenu,

� benzinske postaje.

Gospodarska namjena – poslovna-pretežito trgovačka (K2)

U sjevernom i jugoistočnom dijelu planskog područja određene su površine

gospodarske namjene - poslovne - pretežito trgovačke. Na tim površinama planira se

gradnja trgovačkih te pratećih sadržaja.

46

3.2.2. Poslovna zona K-2 Sveti Vid – jug

Slika 6: Prikaz zone K-2 iz Prostornog plana uređenja Općine Malinska-Dubašnica

Poslovna zona K-2 Sveti Vid u potpunosti je neizgrađena i nalazi se na južnom

dijelu naselja Sveti Vid-Miholjice uz lokalnu cestu L-58070 koja prolazi uz istočni rub

zone. Promatrano područje smješteno je južno od naselja Sveti Vid, na udaljenosti od cca

1,3 km od obalne crte. Izvršena je inventarizacija terena, te je detaljno analiziran prostor

(konfiguracija terena, izgrađena postojeća struktura, neizgrađene površine i sl.). Cijelo

područje otoka Krka nalazi se unutar Zaštićenog obalnog područja mora (ZOP), područja

od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku.

47

3.2.3. Poslovna zona K-3 Barušići

Slika 7: Smještaj zone – prikaz iz zraka

Slika 8: Prikaz zone K-3 iz Prostornog plana uređenja Općine Malinska-Dubašnica

48

Promatrano područje smješteno je uz lokalnu cestu koja ide od Sv. Vid Miholjica

preko Oštrobradića i spaja se na državnu cestu Omišalj - Valbiska. Druga prometnica uz

koju je smještena predmetna zona je nerazvrstana cesta – odvojak prema naselju Sveti

Anton.

Predmetno područje smješteno je oko 2,5km jugoistočno od naselja Malinska i

oko 160m od naselja Barušići. Izvršena je inventarizacija terena, te je analiziran proctor

(konfiguracija terena, vegetacija, smještaj u prostoru i sl.).

Površina poduzetničke zone K-3 Barušići iznosi 2,0 ha, a zona je potpuno

neizgrađena. Cijelo područje otoka Krka nalazi se unutar Zaštićenog obalnog područja

mora (ZOP), područja od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku.

Poslovna zona je smještena u južnom dijelu Općine Malinska-Dubašnica. Istočno

od zone nalaze se šumske površine - šuma gospodarske namjene, zapadno se prostire

poljoprivredno tlo isključivo osnovne namjene - ostala obradiva tla. Sjeverno od

predmetne zone nalaze se naselja Barušići i Ljutići, a južno ostalo poljoprivredno tlo,

šume i šumske zemljište.

Zona ima oblik pravokutnika, prosječna udaljenost u smjeru sjever-jug iznosi cca

160 m, a u smjeru istok-zapad 125 m. Na istoku granica prati lokalnu cestu Sv. Vid

Miholjice - Oštrobradići - spoj na državnu cestu Omišalj - Valbiska, koja paralelno prati

državnu cestu D-102. Južnu granicu čini nerazvrstana cesta - odvojak za naselje Sveti

Anton. Zona se nalazi uz raskršće tih dviju prometnica.

Koncept namjene prostora

Poslovna zona K-3 Barušići je namijenjena poslovnoj namjeni koja

podrazumijeva smještaj poslovnih, trgovačkih i uslužnih sadržaja, komunalno-servisnih

sadržaja i sl., uz izgradnju prometne i komunalne infrastrukture.

Tablica 5: Iskaz površina prema namjeni unutar zone K-3

Namjena površina Površina (ha)

Udio u ukupnoj površini zone (%)

Gospodarska namjena - poslovna – komunalno-servisna (K3)

1,80 86,96

Zaštitne zelene površine (Z) 0,03 1,45 Infrastrukturni sustavi – cestovni promet 0,19 9,18 Infrastrukturni sustavi – trafostanica, pročistač 0,05 2,41 Ukupno 2,07 100,00

49

Slika 9: Prikaz korištenja i namjene površina unutar zone K-3

50

4. RAZVOJ RIBOLOVA, ŠUMARSTVA I LOVNOG GOSPODARSTVA

4.1. Šumarstvo

Ekološke ili zaštitne funkcije šume sastoje se u njenoj protiverozivnoj i

hidrološkoj ulozi, ulozi u reguliranju klime i utjecaju na poljoprivrednu proizvodnju

čovjeka, ulozi u stvaranju pitke vode, te u obrani.

Blizina šume utječe povoljno na poljoprivrednu proizvodnju aridnih (suhih)

krajeva. Blizina šume uvjetuje u aridnim krajevima povećanje poljoprivredne

proizvodnje i do 300%. Kako su šume namjenjene prvenstveno ekološkoj funkciji,

njihovo korištenje u rekreacijske svrhe treba zajedno sa šumskim gospodarstvom

sustavno isplanirati. Ovakvo korištenje krije u sebi opasnost degradacije šumskog

ekosistema. To se prvenstveno odnosi na šume koje se koriste vrlo intenzivnom

izletničkom posjetom.

Šuma je za turistički promet vrlo značajna. Šuma u krajoliku povećava turistički

promet, njena estetska funkcija predstavlja veliku vrijednost. Lijepi, dobro oblikovani

krajolici sa šumom privlače turiste - izletnike. Estetska uloga šume posebno dolazi do

izražaja za vrijeme vožnje. Estetska funkcija šume vrlo značajno utječe na povećanje

turističkog prometa.

Da bi šume ovog područja obavljale svoju gospodarsku i ekološku ulogu, koju

zahtijevaju današnje prilike uvjetovane socijalnim i gospodarskim uvjetima, potrebno je

intenzivirati šumarske radove. Posebno u području uzgajanja šuma kako bi se riješila

osnovna problematika šumarstva Općine Malinska-Dubašnica, a to je:

� problematika podizanja šuma na novim (neplodnim ili nedovoljno

plodnim) površinama

� problematika uzgajanja postojećih autohtonih sastojina i njihova

pretvorba u viši uzgojni oblik, te obnova postojećih zrelih alohtonih

sastojina,

� problematika zaštite i očuvanja autohtonih i alohtonih sastojina.

51

Kod podizanja šuma na ogoljelim tlima pošumljivanje započinje s četinjačama,

koje predstavljaju prvi korak zaustavljanja degradacije staništa i početak postupnog

vraćanja autohtone vegetacije uz pomoć alohtonih četinjača.

Uzgojni radovi u autohtonim sastojinama svode se na uzgojne radove njege i

radove prirodne obnove sastojina. To su radovi koji traju tijekom cijelog životnog

ciklusa šume pa su od velike važnosti kod formiranja stabilnih i produktivnih sastojina.

Posebno su od interesa za zaštitu okoliša oni radovi koji posredno ili neposredno

pretvaraju makije ili šikare u šume niskog uzgojnog oblika, a panjače ili šume niskog

uzgojnog oblika u visoke šume. Visoke šume predstavljaju krajnji cilj do kojega mora

doći svaka šuma u nižem uzgojnom obliku od visokog.

Obnova postojećih već zrelih kultura alohtonih četinjača predstavlja značajan

korak u procesu stabilizacije i zaštite šumskih ekosistema. Samo radovi koji će zrelu

kulturu četinjača pretvoriti u sastojinu autohtone šumske vegetacije su opravdani i

neophodni za zaštitu okoliša tog područja. Šumarska znanost je riješila metodu

pretvorbe takvih kultura. Jedino je potrebno ta saznanja prenijeti u praksu.

Zaštita i očuvanje postojećih i novopodignutih šumskih sastojina autohtonog i

alohtonog porijekla je trajan proces koji mora biti ugrađen u sve faze uzgojnih radova. U

tim radovima je neophodno ugrađivati saznanja do kojih su došla ekološka istraživanja

raznih područja prirodnih znanosti. Kod toga treba imati na umu da su šume listača

daleko otpornije na požar od šuma četinjača, a šume u kojima se ne provode uzgojni

zahvati predstavljaju poligon za pojavu i razvoj požara.

Na području općine Malinska-Dubašnica pod šumama gospodarske namjene je

površina od 324 ha. Pod šumama je na podruju općine još 307 ha.

Zapadni dio otoka Krka, dobro je obrastao šumskom vegetacijom. Neki dijelovi

šumovitih područjazavređuju posebnu pažnju, npr. područje oko Njivica te područje

Šotoventa. Šumovita uvala Čavlena jedan je od najvrednijih primjera sačuvane šumske

oaze otoka Krka. Posebno su vrijedne stare šumske sastojine hrasta medunca i bijelog

graba, možda među najljepšima na čitavom otoku, s bogatim staništima ptica. Područje

uvale Čavlena koja je dijelom na području općine Malinska-Dubašnica, ima također

veliko značenje za proljetne i jesenske seobe i zimovanja ptica. Području bi trebalo

52

namijeniti status zaštićenog krajolika uz ograničenje izgradnje u obalnom i šumskom

pojasu.

Kako bi se efikasno zaštitila područja šuma potrebno je:

� Održati postojeće šume putem očuvanja i pravilnog gospodarenja,

� Djelovati na očuvanju šuma u reprezentativnim ekološkim sustavima i

krajolicima i to prvenstveno autohtonih, kao i očuvanju i gospodarenju divljim

životinjama te imenovanju predjela baštine,

� Osigurati tampon i prijelazne zone,

� Provoditi obnavljanje vegetacije u određenim ogoljelim gospodarstvima,

� Povećati zaštitu šuma od zagađivača, požara, nametnika i bolesti te drugih

negativnih čovjekovih utjecaja na njih i

� Stimulirati razvoj urbanog šumarstva radi ozelenjavanja gradskih, rubnih

gradskih, seoskih naselja, turističkih područja namijenjenih uljepšavanju izgleda

krajolika, rekreaciji i proizvodnji.

Šumske površine razgraničuju se na:

� Šume gospodarske namjene (ŠGN)

� Šume zaštitne namjene (ZŠ)

� Šume posebne namjene (ŠPN)

Šume gospodarske namjene (ŠGN) obuhvaćaju površinu 324.00 ha. Šume zaštitne

namjene (ZŠ) obuhvaćaju površinu 221,00 ha. Namjena ovih šuma je zaštita zemljišta od

erozije, zaštita vodenih tokova, izvora, naselja, gospodarskih i drugih građevina. Na

području Općine zaštitne šume se nalaze uz Jezero kraj Njivica, akumulaciju Ponikve i uz

Državnu cestu kao zaštita naselja. Šuma posebne namjene (ŠPN) obuhvaćaju površinu

86 ha. Šume posebne namjene mogu se koristiti za odmor i rekreaciju u prirodnom

okolišu, tj. kao prostor za:

� izletnički turizam,

� razvoj rekreacijskog biciklizma,

� športski lov i

� razvoj lovnog turizma kroz osnivanje uzgajališta za nisku i pernatu divljač.

Ostalo poljoprivredno i šumsko tlo čini sav preostali prostor koji se može koristiti

na način predviđen za poljoprivredne ili šumske površine.

53

Tablica 6: Površina i namjena šuma u Općini Malinska-Dubašnica

Namjena Površina (ha) % od ukupne površine općine

Šume gospodarske namjene (ŠGN)

324 4,23

Šume zaštitne namjene (ZŠ) 221 2,88 Šume posebne namjene (ŠPN) 86 1,12 Ukupno ha 631 8,23

Imajući u vidu sve naprijed navedeno, a poznavajući šume i šumske površine

Općine Malinska-Dubašnica, smatra se da bi formiranje vegetacijskih tipova šuma prema

njihovoj fitocenološkoj pripadnosti, strukturnim karakteristikama i stupnju degradacije

moglo na pogodan način ukazati na radove koje kontinuirano treba provoditi radi

njihove biološke obnove i usmjeravanja na veću stabilnost i produktivnost.

4.2. Lovno gospodarstvo

Područje otoka Krka je područje s raznolikom vegetacijom i brojnim

životinjskim vrstama. Lovstvo ima vrlo dobre uvjete za daljnji razvoj, čime se kvalitetno

obogaćuje turistička ponuda ovog područja. U tu svrhu planirane su zone ugostiteljsko-

turističke namjene unutar kojih je moguće planirati turističke sadržaje koje prate lovni

turizam (hoteli, pansioni, lovačke kuće i dr.). Uz razvoj sportskih lovnih i ribolovnih

sadržaja, dnevnih izleta i obilazaka neophodno je potrebno osigurati usluge najma

sportske, lovne i ribolovne opreme.

Otočna lovišta Primorske – goranske županije pod utjecajem su

(sub)mediteranske klime s blagim i vlažnim zimama te toplim, suhim i suncanim ljetima.

Osnovne su vrste divljači zec, divlji kunić, kamenjarka i uneseni fazan, te šljuka (na

preletu i zimovanju). Od krupnih vrsta na Krku je srna, a uspješno je u neka

lovišta/uzgajališta introduciran jelen lopatar. Od sitnih predatora prenamnožena je

kuna bjelica.

54

Ukupna površina otočnih lovišta županije iznosi 95.080 ha, od cega na nelovne

površine otpada 28.220 ha. Na podrucju Grada Krka nalaze se dva lovišta: Županijsko

lovište broj 1 "KRK", Državno lovište broj VIII/17 "PUNAT" te jedno uzgajalište divljaci:

Državno uzgajalište divljaci broj VII/16 "PLAVNIK".

Županijsko lovište broj 1 "KRK" zauzima najveći sjeverni dio otoka

sjeverozapadno od ceste Punat –Vrbnik. Po površini je najveće županijsko lovište. Pored

toga što je otok dobro naseljen, divljač ima dobre uvjete za razvoj zahvaljujući

šumovitosti otoka, te relativnom dobrim hidrološkim uvjetima.

Tabela 7: Vrste divljači i kapacitet Županijskog lovišta “Krk”

Vrsta divljači Kapacitet lovišta Godišnji plan odstrela

Srna 544 104

Zec 842 90

Fazan 892 385

Od ostale divljači u lovištu se javljaju šljuke prilikom seobe, te kuna bjelica, lisica,

divlji golubovi i dr. Lovište je opremljeno visokim čekama za lov dočekom. U lovištu se

nalazi pet lovačkih kuća i to u Omišlju, Malinskoj, Krku, Vrbniku i Dobrinju, a u Omišlju i

strelište – za trap natjecanja.

4.3. Ribolov

Na području Općina Malinska-Dubašnica ribarstvo ne predstavlja značajnu

gospodarsku granu. U široj je regiji danas količinski najvažniji ribolov male plave ribe od

koje se, uglavnom, love sardela, papalina i prema otvorenom moru brgljun, a mnogo

manje skuša, a zanemariv je ulov drugih vrsta plave ribe (tuna, palamida, iglica i dr.).

Kočama se lovi kvalitetna bijela riba (oslić, ugotice i dr.) i škamp. Zbog nečistog dna

(podmorske hridi, velike količine nejestivog prilova - spužava i drugog) područja

pogodna za kočarenje u regiji su ograničena: sjeverni i srednji Kvarnerić, srednji i južni

dio Podvelebitskog kanala, te pučinsko područje lošinjskog arhipelaga. Izlovljavanje

kočom zabranjeno je u Podgorskom kanalu. Značajan objekt ribolova su rakovi.

Gospodarski je najvažniji škamp koji se lovi kočama i vršama, prvenstveno u Kvarneriću.

Nije dopušteno izlovljavanje bogatih naselja škampa kočom u Podvelebitskom kanalu.

55

Od drugih rakova visoku cijenu postižu hlap i jastog koji se love na hridinastom dnu na

mnogim lokalitetima u regiji. Slabo se iskorištavaju prirodna naselja školjkaša pomičnih

dna. Suprotno tome, prisutne su prirodne populacije dagnji na svim lokalitetima s

dotocima površinskih ili podzemnih slatkih voda. Druge se vrste školjaka vade u

neznatnim količinama. Potrebno je spomenuti izlovljavanje periske, kao turističkog

suvenira, koja je zakonom zaštićena. Prema procjeni kvalitete mora i drugih uvjeta

postoje vrlo dobri uvjeti za uzgoj riba i školjaka.

U sektoru ribarstva na području Općine Malinska-Dubašnica uočeno je da

postojeće komparativne prednosti nisu dovoljno vrednovane, a samim time niti dovoljno

iskorištene. Evidentan je jedino porast interesa u pogledu malog ribarstva i

rekreacijsko-športskog ribolova.

56

5. RAZVOJ INTELEKTUALNIH, FINANCIJSKIH I DRUGIH USLUGA I DRUŠTVENIH DJELATNOSTI

5.1. Prioriteti i mjere razvoja društvene i fizičke infrastrukture i ulaganje u ljudske resurse u Općini Malinska-Dubašnica 2011.-2015.:

PRIORITET 6: Povećanje razine vještina i znanja radno sposobnog stanovništva u

cilju povećanja njihove konkurentnosti na tržištu rada

Mjera 20: Provedba programa prekvalifikacije, dokvalifikacije i stjecanja kvalifikacija

radne snage u suradnji privatnog i javnog sektora te povećanje znanja i

vještina socijalno isključenih grupa (kompjutersko opismenjavanje)

Mjera 21: Povezivanje obrazovnih sustava s gospodarstvom u cilju poboljšanja

praktičnih aspekta nastave i vještina radne snage

PRIORITET 7: Modernizacija društva, stvaranje uvjeta za održivi povratak, te

naseljavanje mladih obitelji

Mjera 22: Razvoj institucionalnih i apsorpcijskih kapaciteta svih sudionika regionalnog

razvoja i partnerstva među njima

Mjera 23: Smanjenje društveno uvjetovanih razlika temeljenih na ekonomskim,

zdravstvenim, nacionalnim, vjerskim, spolnim i rodnim obilježjima (Izrada i

implementacija programa ravnopravnosti spolova, te podizanje svijesti i

znanja javnosti o važnosti tolerancije, mira, ljudskih prava i njihovog

ostvarivanja, te izgradnje suradničkih odnosa).

Mjera 24: Stvaranje i promocija uvjeta za održivi povratak i naseljavanje mladih obitelji

Mjera 25: Unapređenje zdravstvene i socijalne infrastrukture i opremljenosti, te jačanje

izvan institucionalne zdravstvene i socijalne skrbi

Mjera 26: Promocija i provođenje športsko-rekreativnih aktivnosti građana te

provođenje programa tjelesne i zdravstvene kulture djece i mladih

Mjera 27: Unaprjeđenje infrastrukture i opremljenosti obrazovnih institucija –

sadržajno prilagođavanje potrebama razvoja

Mjera 28: Značajna institucionalna i financijska podrška razvoju civilnog društva

57

PRIORITET 8: Unapređenje kulturne ponude i razvoj zapostavljenih oblika

kulture

Mjera 29: Podrška razvoju programa institucionalne i vaninstitucionalne kulture i

kulture mladih

Mjera 30: Očuvanje, obnova i stavljanje u funkciju kulturnih, arheoloških i

etnoloških znamenitosti i lokacija

Mjera 31: Informatizacija ustanova u kulturi putem novih tehnologija

komuniciranja i umrežavanja

PRIORITET 9: Povećanje kvalitete života lokalnog stanovništva uz primjenu

principa održivog razvoja

Mjera 32: Izgradnja komunalne infrastrukture

Mjera 33: Uspostava sustava praćenja za adekvatno upravljanje kakvoćom zraka, vode i

tla i međunarodne suradnje u području zaštite i upravljanja kakvoćom voda,

Mjera 34: Izrada i implementacija programa zaštite i održivog upravljanja

šumama

Mjera 35: Izgradnja sustava za pročišćavanje štetnih emisija industrijskih i drugih

postrojenja

Mjera 36: Podići izobrazbu i tehničku opremljenost lokalnih sudionika o važnosti

procesa prostornoga planiranja, smanjenja štetnih utjecaja na okoliš i

ekološkoj održivosti ekonomsko-socijalnog razvoja.

Mjera 37: Povećanje kvalitete zdravlja te produženje trajanja i kvalitete života pojedinca

i populacije kroz programe i kampanje usmjerene na zdravlje

58

5.2. Prioriteni projekti razvoja intelektualnih, financijskih i drugih usluga i društvenih djelatnosti:

INVESTICIJSKJI PROJEKT: ŠKOLSKA SPORTSKA DVORANA – SPORTSKI PARK

Općina Malinska-Dubašnica pored osnovne škole „Dubašnica“ planira ulagati u

sportsku dvoranu koju će koristiti škola, sportski klubovi, udruge i svi građani Općine i

okolnih mjesta. Ovaj je projekt jedan od prioritenih u Projektu ukupnog razvoja Općine

Malinska-Dubašnica.

Tablica 8: Rashodi i izdaci za investicijski projekt “Školska sportska dvorana – sportski park”

Ukupan iznos

Izvršeno do kraja 2010.

Planirano u 2011.

Planirano u 2012.

Zemljište 1.343.093 1.343.093 Poslovni objekti 23.970.680 23.970.680 Ostali građevinski objekti

3.100.000 100.000 2.000.000 1.000.000

UKUPNO 28.413.773 25.413.773 2.000.000 1.000.000 Tablica 9: Izvori financiranja za investicijski projekt “Školska sportska dvorana – sportski park”

Ukupan iznos

Izvršeno do kraja 2010.

Planirano u 2011.

Planirano u 2012.

Ostali prihodi – općina

8.711.935 7.711.935 1.000.000 0

Porez i prirez na dohodak - HBOR

4.710.422 4.710.422

Kapitalne pomoći - RH 7.007.208 7.007.208 Kapitalne pomoći - PGŽ

5.984.208 5.984.208

Prodaja od nefinancijske imovine

2.000.000 1.000.000 1.000.000

UKUPNO 28.413.773 25.413.773 2.000.000 1.000.000

Sportska dvorana u blizini osnovne škole dobila je građevinsku i uporabnu

dozvolu u 2008. godini. Većina ulaganja u zemljište i poslovne objekte je izvršena do

2010. godine. Preostaju ulaganja u ostale građevinske objekte (sportski park) u iznosu

od 2.000.000 kn u 2011. i 1.000.000 kn u 2012. godini.

Investicija se financira većim dijelom iz prihoda Općine Malinska-Dubašnica,

otprilike 47% sredstava se izdvaja tim putem. Oko 45% investicije se financira

59

kapitalnim pomoćima Republike Hrvatske i Primorsko-goranske županije, a ostatak

prodajom od nefinancijske imovine Općine Malinska-Dubašnica. Planirano financiranje

je uglavnom završeno, još se planira investicija od 2.000.000 kn u 2011. godini i

investicija od 1.000.000 kn u 2012. godini.

INVESTICIJSKJI PROJEKT: IZGRADNJA OBILAZNICE

Općina Malinska-Dubašnica ovim investicijskim projektom želi postići bolju

cestovnu povezanost unutar općine. Investira se u izgradnju ceste Sv. Vid Ž-5086.

Lokacijska dozvola je dobivena 2006. godine, a građevinska dozvola 2008. godine.

Investicija je vrijedna 14.882.738 kuna.

Tablica 10: Rashodi i izdaci za investicijski projekt “Izgradnja obilaznice”

Ukupan iznos

Izvršeno do kraja 2010.

Planirano u 2011.

Izgradnja obilaznice 14.777.738 13.727.738 1.050.000 Odvjetničke i geodetske usluge

105.000 105.000

UKUPNO 14.882.738 13.832.738 1.050.000 Tablica 11: Izvori financiranja za investicijski projekt “Izgradnja obilaznice”

Ukupan iznos

Izvršeno do kraja 2010.

Planirano u 2011.

Ostali prihodi općine 12.369.249 11.319.249 1.050.000 Prihodi po posebnim propisima

1.163.489 1.163.489

Kapitalne pomoći – državni proračun

1.000.000 1.000.000

Hrvatske vode 350.000 350.000 UKUPNO 14.882.738 13.832.738 1.050.000

Investiranje je uglavnom izvršeno do kraja 2010. godine, preostaje investicija od

1.050.000 kn u 2011. godini.

Izgradnja obilaznice se financira uglavnom iz ostalih prihoda Općine Malinska-

Dubašnica, ovim putem financira se čak 83% investicije. Ostatak se financira iz prihoda

po posebnim propisima, kapitalnim pomoćima iz državnog proračuna i od Hrvatskih

voda.

60

INVESTICIJSKJI PROJEKT: RAZVOJ KOMUNALNOG DRUŠTVA DUBAŠNICA D.O.O.

Općina Malinska-Dubašnica investira sredstva u iznosu od 1.100.000 kuna za

potrebe razvoja komunalnog društva „Dubašnica“ d.o.o. Malinska. potrebno je osigurati

adekvatnu gospodarsku zgradu sa prostorima spremišta, radionicama, uredskim

prostorom i garažama za osobna i teretna vozila. U 2010.god. planirani iznos 200.000,00

kn radi kašnjenja izrade dokumentacije nije izvršen i prebačeno je ulaganje za 2011.

godinu.

Tablica 12: Rashodi i izdaci za investicijski projekt “Izgradnja obilaznice”

Ukupan iznos

Izvršeno do kraja

2010.

Planirano u 2011.

Planirano u 2012.

Planirano u 2013.

Kapitalne pomoći 1.100.000 0 300.000 400.000 400.000 UKUPNO 1.100.000 0 300.000 400.000 400.000 Tablica 13: Izvori financiranja za investicijski projekt “Izgradnja obilaznice”

Ukupan iznos

Izvršeno do kraja

2010.

Planirano u 2011.

Planirano u 2012.

Planirano u 2013.

Porezni prihodi 1.100.000 0 300.000 400.000 400.000 UKUPNO 1.100.000 0 300.000 400.000 400.000

Investicijski projekt razvoja komunalnog društva „Dubašnica“ d.o.o. iznosi

1.100.00 kn kapitalne pomoći društvu. Investicija za potrebe razvoja KD „Dubašnica“

d.o.o. u potpunosti će biti financirana iz poreznih prihoda općine i to kroz tri godine –

2011.-2013.

PROJEKT OSNIVANJA PODUZETNIČKOG CENTRA MALINSKA

Cilj projekta osnivanja Poduzetničkog centra je jačanje institucionalne podrške

gospodarskim subjektima putem poduzetničkog centra. Osnivač Poduzetničkog centra

je Općina Malinska-Dubašnica. Otvorena je mogućnost uključivanja i drugih osnivača:

institucija, pravnih ili fizičkih osoba. Osnivači će osigurati stručno osoblje, prostor i

opremu za provedbu utvrđenih programa, kao i dio financijskih sredstava za njihovo

djelovanje. Korisnici projekta su pravne osobe, fizičke osobe, obrtnici i građani koji žele

započeti ili dati potporu nekom poduzetničkom projektu na području navedenih JLS.

61

Poduzetnički centar će biti dio poduzetničke infrastrukture u okviru koje će se

zadovoljavati potrebe poduzetnika, a u cilju:

� promidžbe poduzetništva, informiranja u poduzetništvu o poticajnim mjerama

koje mogu koristiti poduzetnici, povezivanja poduzetnika i sl;

� pomoći u pripremi i izradi poslovnih planova; i

� organizacije seminara, radionica, trbina i drugih oblika dopunskog obrazovanja u

poduzetništvu, i sl.

Sažetak plana rada Poduzetničkog centra po temama i projektima:

� Realizacija projekta sklapanja ugovora sa jednom ili dvije poslovne banke o

subvencioniranju kamata za poduzetničke kredite

� Projekt izrade prioriteta u obnovi i izgradnji objekata gospodarske, prometne i

komunalne infrastrukture

� Organizacija marketinških akcija i promocija izgradnje i razvoja poslovanja

poslovnih zona.

� Organizacija marketinških akcija i promocija razvoja turističke industrije Općine

Malinska-Dubašnica

� Organizacija marketinških akcija i promocija razvoja kulturnog i sportsko

rekreativnog turizma – cilj je uvrstiti lokalne spomenike kulture i sportsko

rekreativne kapacitete u program posjete domaćih i stranih turista Hrvatskoj.

� Organizacija marketinških akcija i promocija razvoja turizma, trgovine i

proizvodnje suvenira, kao i razvoja ugostiteljstva usko povezanog s turizmom

� Organizacija marketinških akcija i promocija turističke ponude Općine Malinska-

Dubašnica,

� Uređenje šetnica i biciklističkih staza

� Organizacija marketinških akcija i promocija razvoja hotelske ponude, razvoja

apartmanske ponude

� Organizacija marketinških akcija i promocija projekata stavljanja u gospodarsku

funkciju nekorištenih gospodarskih prostora

� Edukacija, izrada poticajnih mjera i organizacija marketinških akcija vezano za

razvoj autohtonog ugostiteljstva

� Edukacija za nove eko poljoprivredne djelatnosti

62

� Razvoj malog i srednjeg poduzetništva, pomoć u osnivanju OPG-a, obrta i

poduzeća vezano za sve gore navedene projekte

� Promocija Projekata Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva

� Promocija Projekata Ministarstva mora, prometa i infrastrukture

� Promocija Projekata Ministarstva turizma

� Promocija Projekata Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog

gospodarstva

� Promocija Projekata Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja

� Promocija Projekata i programa JLS i Primorsko goranske županije

� Promocija Projekata i programa RH i EU

� Promocija i izvedba projekata i programa u okviru predpristupnih i strukturnih

fondova EU

63

E) PLAN PROVEDBE PUR-A

Projekt ukupnog razvoja (PUR) je temeljni dokument Općine Malinska -

Dubašnica za provođenje općinske politike razvoja i korištenje predpristupnih i

strukturnih fondova EU kojima se financiraju programi za smanjenje razlika u razvoju

među članicama (strukturni fondovi). Kod razrade ovog PUR-a koristi se pristup i

metodologija strukturnih fondova, što će rezultirati pojavom potrebe za učenjem i

prilagodbom novom pristupu interdisciplinarnih radnih metoda temeljenih na

partnerstvu.

1. NAČELA PROVEDBE PUR-A

Glavna načela provedbe PUR-a su slijedeća načela partnerstva:

� Konsenzus i međuovisnost

� Jednakost

� Raznolikost

� Odgovornost: Općina Malinska-Dubašnica ima krajnju odgovornost za pripremu

i provedbu Projekta ukupnog razvoja.

� Obvezanost: Općina Malinska-Dubašnica je na najvišoj razini u potpunosti

obvezna na proces i načela PUR-a. PUR predstavlja okvir za srednjoročni

društveno ekonomski razvoj Općine Malinska-Dubašnica. Obvezanost uključuje

stavljanje na raspolaganje potrebnih resursa za provedbu PUR-a.

� Transparentnost i otvorenost: Provedba PUR-a se odvija na transparentan i

otvoren način te uz odgovarajuće obavještavanje javnosti.

� Partnerstvo i konzultacije sa zainteresiranim stranama: Sve relevantne

zainteresirane strane, i na nacionalnoj i na lokalnoj razini, trebaju biti

konzultirane u svakoj ključnoj fazi provedbe projekta. Svi partneri (Županija,

lokalne zainteresirane strane, ključna ministarstva, EU, P.M.C. d.o.o.) podupiru

jedni druge u cilju visokokvalitetnog programa i provedbe kvalitetnih projekata.

Sva pitanja, odnosno interesi, raspravljaju se na otvoren i transparentan način.

64

U provedbi PUR-a sudjelovati će slijedeći činitelji:

1) Lokalna skupina JLS (Odbor za gospodarstvo)

Lokalnu skupinu, koja će voditi provedbu PUR-a, imenovati će načelnik. Lokalna

skupina koja može biti i Odbor za gospodarstvo, biti će odgovorni za izmjene sadržaja i

provedbu PUR-a, te konzultiranje eksperata i zainteresiranih strana. Članovi Lokalne

skupine mogu biti predstavnici općinskih ureda i vanjski članovi. Budući da je PUR

neizbježno multidisciplinaran, Lokalna skupina raspravljati će i dogovarati se o

interdisciplinarnim pitanjima koja prelaze granice sektora (npr. ekološki učinci razvoja).

2) Lokalne zainteresirane strane

Iskustvo EU pokazuje da su razvojni programi uspješniji kada ih podupire

mišljenje velike većine relevantnih zainteresiranih strana koje unose nove ideje i

perspektive te dovode do razvoja novih partnerskih struktura. Relevantne

zainteresirane strane uključuju one "interesne zajednice" koje u tom području žive i/ili

od njega zarađuju za život. Također obuhvaćaju one koji imaju znanje, iskustvo ili

aspiracije temeljene na tom području.

Kod provedbe PUR-a konzultirati će se skupina gospodarskih i socijalnih

zainteresiranih strana kako bi se osigurala transparentnost, široka diskusija i konsenzus

o PUR-u. Biti će održano više konzultacijskih radionica sa lokalnim zainteresiranim

stranama. Skupina zainteresiranih strana obavljat će nadzornu ulogu tijekom čitave

provedbe PUR-a.

Treba napomenuti da konzultiranje zainteresiranih strana nije lak proces: izazov

je utvrditi prave zainteresirane strane; treba uključiti dovoljan broj sudionika da bi se

postigla odgovarajuća zastupljenost. Međutim sudjelovanje treba i ograničiti kako bi se

zadržala učinkovitost procesa. Pored toga, kultura dijaloga između interesnih skupina

često je nedovoljno razvijena.

3) Načelnik općine

Načelnik općine će usvojiti konačnu verziju PUR-a i time ga pretvoriti u službeni

pravni dokument, te službeni okvir za društveno ekonomski razvoj Općine Malinska-

Dubašnica.

65

4) P.M.C. d.o.o.

P.M.C. d.o.o. će osigurati stručno provođenje cijelog procesa i davati će stručne

savjete Lokalnoj skupini.

5) Provedba PUR-a (financiranje)

Načelnik će formalno odlučiti tko će integrirati Lokalnu skupinu - Jedinicu za

provedbu PUR-a. Glavni zadaci Jedinice za provedbu PUR-a će biti slijedeći:

� opća koordinacija provedbe PUR-a i pojedinih projekata;

� nadziranje provedbe PUR-a;

� revizija i ažuriranje PUR-a;

� koordinacija i njega partnerstva za regionalni razvoj;

� privlačenje dodatnih financijskih sredstava za provedbu PUR-a;

� izrada pojedinačnih projekata.

6) Izrada projekata

Jedinica za koordinaciju PUR-a utvrdit će prikladne projekte na temelju prioriteta

i mjera PUR-a. Savjetodavna poduzeća P.M.C. d.o.o. prilikom izrade projekata bit će

raspoloživa cijelo vrijeme provedbe PUR-a.

7) Odabir projekata

Kriteriji za odabir projekata trebali bi se temeljiti na prioritetima i mjerama PUR-

a (za sve projekte) i (za projekte koje sufinancira EU) biti u skladu s procedurama i

programskim prioritetima EU. O kriterijima za odabir projekata bit će konzultirane sve

gore spomenute skupine zainteresiranih strana.

2. PROVEDBENI PLAN PROJEKTA UKUPNOG RAZVOJA

� Institucije i mehanizmi realizacije

� Potrebne mjere institucionalnog jačanja

� Odbor za praćenje

66

� Postupci praćenja i evaluacije-ostvarivanje neposrednih ciljeva

Analizirajući cjelokupnu situaciju u Općini Malinska-Dubašnica, njegovim

razvojnim ograničenjima, definiranja razvojnih ciljeva za buduće razdoblje, potrebnih

promjena gospodarske i ukupne društvene strukture, predloženih modela i konkretnih

razvojnih programa u ovom djelu navode se nosioci programa kao i potrebne mjere za

realizaciju programa i njihovu evaluaciju.

Kako bi došlo do realizacije zadanih ciljeva potrebno je sinergijsko djelovanje

županijskih službi, ministarstava Vlade RH kao i jedinice lokalne samouprave.

Od Vlade RH se očekuje:

� dosljedno provođenje procesa decentralizacije,

� uska suradnja s jedinicom lokalne samouprave,

� prezentiranje programa vlade na lokalnoj razini, i

� provođenje edukacijskih programa za zaposlene u jedinicama lokalne

samouprave

Jedinica lokalne samouprave treba:

� uključiti se u proces lobiranja za rješavanje svih problema koji koče brže

oživljavanje neiskorištenih i neaktivnih gospodarskih kapaciteta,

� nastaviti provedbu postojećih programa za potporu malog i srednjeg

poduzetništva i obrtništva

� kreirati s financijskim sektorom potpore za manje zahtjevne projekte u području

turizma, zdrave hrane,

� razvoj poslovnih i turističkih zona,

� pronalaženje poticaja za privlačenje visoko obrazovanih i stručnih kadrova, te

svih onih kadrova koji su potrebni za kvalitetno provođenje projekta razvoja,

� podizanje razine informiranosti potencijalnih poduzetnika o aktualnim

programima, podizanje razine osposobljenosti administracije u jedinici lokalne

samouprave kako bi se na taj način učinkovito pružile usluge zainteresiranima

(koordiniranje, povezivanje, umrežavanje i druge oblike pomoći).

Kako bi se oko projekta ujedinili glavni nositelji razvoja potrebno je razviti novi oblik

organiziranja tzv. lokalno partnerstvo. Na taj se način omogućuje:

67

� svakome da izloži svoja stajališta,

� šire sagledavanje lokalnih potencijala,

� povezivanje među aktivnostima,

� ostajanje bliže lokalnim prilikama,

� upravljanje na prilagodljiv način.

Lokalna skupina osniva se s ciljem predstavljanja interesa nositelja razvoja i

uključenih zajednica, postavljanja strategije i provođenje razvojnog programa. Članovi

lokalne skupine trebaju biti ljudi koji su spremni animirati razvoj u svojoj zajednici,

obaviještavati, educirati i savjetovati, uspostavljati dijalog, identificirati sve one koji

mogu biti uključeni u projekte, davati podršku voditeljima projekta.

Zadaci lokalne skupine:

� obavještavanje i savjetovanje,

� animiranje i identificiranje voditelja projekta,

� organiziranje i provođenje neformalnog obrazovanja,

� izrada plana djelovanja i pronalaženje izvora financiranja,

� povezivanje sa stručnim tijelima,

� podrška i praćenje provedbe projekta,

� zajedničke aktivnosti.

Kako bi se vršila evaulacija razvojnog programa potrebno je definirati direktne i

indirektne pokazatelje koje lokalna skupina može analizirati.

Potrebno je pratiti gospodarski razvoj kraja kroz:

� povećanje prihoda u proračunu

� povećanje broja poduzetnika – gospodarskih domaćinstava

� povećanje broja posjetitelja-broja noćenja

� smanjenje odljeva stanovništva

� povećanje životnog standarda

68

F) PLAN RAZVOJNE KAMPANJE ZA PROJEKTE

PRIMJER RAZVOJNE KAMPANJE ZA PROJEKT RAZVOJA ”ALTERNATIVNOG

TURIZMA”

”Alternativni turizam” definira nekoliko karakteristika:

� turizam koji poštuje ljudsku okolinu, njezin sklad i ekološke vrijednosti,

� razlikuje se od masovnog – klasičnog turizma,

� ponuda se prilagođava pojedincima i manjim skupinama, a ne masi

� cjelokupna je ponuda usmjerena na individualne potrebe, na taj se način

razvijaju manji pansioni, restorani, obiteljski hoteli,

� ponudu koja se nudi karakterizira kvalitetan ambijent, ekološki i estetsko

visokokvalitetan,

� posjetiteljima se omogućuje upoznavanje lokalne kulture i ljudi,

� nudi se različitost u odnosu na uobičajeni način življenja,

� ponuda vodi brigu o zdravlju, ugodi i pojedinačnim željama gosta.

Alternativni turizam obuhvaća slijedeće ponude:

1) lovni turizam,

2) vjerski turizam,

3) kulturni turizam,

4) gastronomski turizam,

5) zdrastveni turizam,

6) zavičajni turizam,

7) sportsko-rekreacijski turizam,

8) eko-turizam.

69

Turistička atraktivnost kraja – preduvjeti za razvoj turizma

Ocjena Karakteristika

Loša Dobr

a Odlična

Zdrava klima

Nezagađen zrak i voda

Odsutnost buke

Odsutnost potencijalnih opasnosti

Očuvana priroda

Očuvano graditeljsko nasljeđe

Očuvane socio-kulturne

značajke

Slikovit krajolik

Mogućnost slobodnog kretanja po okolici

Uvjeti za rekreaciju i razonodu

Ugostiteljski objekti s autohtonom ponudom

Dobra cestovna povezanost

Telefonska infrastruktura

Udaljenost pošte i ambulante

Udaljenost do prve trgovine i gostionice

Zainteresiranost stanovnika za

bavljenje alternativnim turizmom

70

SWOT analiza razvoja alternativnog turizma

S (Strenghts – prednosti)

� očuvana prirodna i kulturna baština,

� veliki broj domaćinstava,

� mala udaljenost od većeg središta i blizina mora

W (Weaknesses – nedostaci)

� nedostatak kvalitetnih smještajnih kapaciteta,

� nedostatak informacija o moćnostima razvoja za potencijalne

pružatelje usluga,

� nedostatak informacija za potencijalne goste

O (Opportunities – mogućnosti)

� manji broj kvalitetnih smještajnih kapaciteta – bolja ponuda i veća

zarada,

� ekološka, gospodarska i socio-demografska održivost,

� uporaba lokalnih resursa

� turizam kao nadopuna obiteljskom buđetu.

T (Threats – prijetnje)

� needuciranost ljudi,

� smanjenje broja stanovnika

� smanjenje broja mladih,

� premalo specijalističkih znanja,

� nerazvijenost financijskih institucija,

Provođenje projekta razvoja ”alternativnog turizma”

Projekt treba započeti na način da se utvrde prioritetna područja i na taj se način

grupiraju aktivnosti potrebne za njegovo provođenje. Mogu se postaviti tri glavna

područje projekta:

1) Razvoj turističkih sadržaja i turističke ponude

71

2) Organiziranje gospodarstava za bavljenje alternativnim turizmom

3) Promocija turističkih potencijala Općine Malinska - Dubašnica

Razvoj turističkih sadržaja i turističke ponude

Kako bi se moglo nastupati na turističkom tržištu potrebno je razraditi turističke

sadržaje koji će biti osnova dolaska turista u Općinu Malinska - Dubašnica, kao što je

predviđena autohtona ugostiteljska ponuda, kušanje vina i maslina i smokvi i janjetine i

kozlića i slično, izgradnja umjetnog otoka – zabavnog centra na pontonima, izgradnja

staza za skijanje na moru, izgradnja ugostiteljskih i smještajnih kapaciteta –

ugostiteljsko turističkih zona, itd.

Organiziranje gospodarstava za bavljenje alternativnim turizmom

Postojeći prirodni resursi, zdrava klima, zdrava hrana nedovoljno se koriste u

turističkoj ponudi. Dugoročno gledajući alternativni turizam može omogućiti

zapošljavanje na desetke članova obiteljskih domaćinstava.

Kako bi se mogla provjeriti podobnost obitelji za bavljenje alternativnim

turizmom: autohtona ugostiteljska ponuda, kušanje vina i maslina i smokvi i janjetine i

kozlića i slično potrebno je provjeriti da li udovoljava sljedećim uvjetima:

� posjeduje odgovarajuće zemljište,

� posjeduje gospodarske zgrade ili poslovne prostore,

� ima u vlasništvu osnovna sredstva

� mogućnost uvida gostiju u poljoprivredne proizvodnje i druge usluge,

� lokalitet na atraktivnom zemljištu,

� osiguran pristup automobilom,

� osigurana električna struja i tekuća voda,

� osigurana telefonska veza,

Promocija turističkih potencijala Općine Malinska - Dubašnica

Promocija je nužan faktor razvoja turizma i to ne samo za privlačenje turista i

investitora već i za animiranje institucija za podršku turističkog razvoja.

72

U smislu gore navedenog treba poduzeti sljedeće aktivnosti:

1. Utvrditi položaj Općine Malinska - Dubašnica kao turističkog odredišta

2. Identificirati sve moguće ciljne skupine (investitori, poslovni partneri itd.)

3. Pristupanje ciljnim skupinama:

� izložbe, promocije, tiskovne konferencije

� ishodovanje odgovarajućeg višeg statusa turističkih mjesta unutar Općine

Malinska - Dubašnica

� izraditi promidžbeno-komercijalni materijal

� definirati prepoznatljive suvenire Općine Malinska - Dubašnica

� - koristiti konzultante za promociju

� - marketing kampanja: web stranice, brošure i CD-i

� - stalna komunikacija s turističkim promotorima iz drugih sredina