podravka novine broj 1984

24
Jorn Pedersen - Trebamo učiti od različitih tržišta i međusobno prenositi dobre ideje 4 i 5 6 6 7 Potpredsjednik Vlade Neven Mimica u Podravki s prehrambenim izvoznicima Hrvoje Kolarić - novi je predsjednik Uprave Belupa Rezultati poslovanja Grupe Podravka za prvi kvartal 2012. Broj 1984 GODINA LI Petak 27. travnja 2012. List dioničkog društva “PODRAVKA” KOPRIVNICA Podravka domaćin sastanka hrvatskih izvoznika

Upload: podravka-dd

Post on 28-Mar-2016

253 views

Category:

Documents


5 download

DESCRIPTION

Podravka domaćin sastanka hrvatskih izvoznika; Jorn Pedersen – Trebamo učiti od različitih tržišta i međusobno prenositi dobre ideje; Hrvoje Kolarić – novi predsjednik Uprave Belupa... *Rezultati poslovanja Grupe Podravka za prvi kvartal 2012.

TRANSCRIPT

Page 1: Podravka novine broj 1984

Jorn Pedersen - Trebamo učiti od različitih tržišta i međusobno prenositi dobre ideje

4 i 5 6 6 7Potpredsjednik Vlade Neven Mimica u Podravki s prehrambenim izvoznicima

Hrvoje Kolarić - novi je predsjednik Uprave Belupa

Rezultati poslovanja Grupe Podravka za prvi kvartal 2012.

Broj 1984GODINA LI

Petak 27. travnja 2012.List dioničkog društva

“PODRAVKA” KOPRIVNICA

Podravka domaćin sastanka hrvatskih izvoznika

Page 2: Podravka novine broj 1984
Page 3: Podravka novine broj 1984

CJENIK OGLASNOG PROSTORAU LISTU PODRAVKA

1/1oglasni prostor stranice

210x300 mm4.000 kn

1/2oglasni prostor stranice

210x150 mm2.000 kn

1/4oglasni prostor stranice

105x150 mm1.000 kn

1/8oglasni prostor stranice

105x75 mm500 kn

Impressum

Naše je pravo da uvijek želimo znati. Vjerujem kako je i vaša želja, drage Podravkašice i Podravkaši znati

koje ciljeve trebamo, kakve su promjene potrebne da bismo do tih ciljeva došli.Prvi nam je zadatak da sagledamo situaciju onakvu kakva jest, bez ukrasa i bez samozavaravanja. Trebamo sagledati cjelokupnu sliku jer dosada smo se često tješili vlastitom veličinom i uspjesima naših najjacih brandova i proizvoda. I istina je, još uvijek smo veliki i snažni, Vegeta, dječja hrana i jos pokoji brand nose nam dobre marže. Matična kompanija uz pomoć Belupovog rezultata financira sve svoje “kćeri” i sve izgleda dobro? Ali postoje i “neugodne istine” u našoj Podravki o kojima se poput obiteljskih tajni koje svi znaju nerado govori. U zadnjih 7 godina unatoč akvizicijama u prihodima sektora hrane i pića smo u prosjeku rasli 0,8% dok je regionalna konkurencija rasla prosječno 12,8 % godišnje. Operativne profitne marže su nam za trećinu lošije od konkurencije. Posljedica svega navedenog je pad na ljestvici najvećih hrvatskih tvrtki gdje nam je prirodno mjestu pri samom vrhu. Konkurenti su se pokazali bržima i prilagodljivijima od nas i uspjeli su iskoristiti priliku koju smo im pružili. Situacija se u zadnje vrijeme na žalost ne okreće na bolje - operativna dobit iz poslovanja u 2011. je 40-tak milijuna niža nego u 2010, otplate kredita (kojima su refinancirani “dugovi prošlosti”) smanjuju nam slobodni novčani tijek, usprkos rastu na tržištima jugoistočne europe prihod ne uspijevamo naplatiti, Belupu uz rast prihoda jos brže rastu i potraživanja prema hrvatskom zdravstvu. Zalihe gotovih proizvoda Grupe dosegle su oko 350 mijuna kuna i kod nekih proizvoda veće su od godišnje prodaje. Problemi naplate i zaliha kratkoročno ne ugrožavaju naš opstanak ali bitno ograničavaju našu likvidnost i time mogućnost za agresivniji rast i nove investicije. Trend pada marži mora se promijeniti jer operativna neto dobit od oko 100 milijuna kuna ne ostavlja

NOVINE DIONIČKOGDRUŠTVA PODRAVKAPodravka, prehrambenaindustrija, d.d. Koprivnica

Za izdavača: Korporativne komunikacije

Urednica, v.d.: Dijana Jendrašinkin

Redakcija lista: Boris Fabijanec, Berislav Godek, Vjekoslav Indir, Jadranka Lakuš, Ines Lukač, Mladen Pavković

Lektura: Ivana Korošec Vujica

Grafička priprema i dizajn:Studio za dizajn, Podravka

Naklada: 8.000 primjeraka

Adresa: Ante Starčevića 32,48000 Koprivnica

Telefoni: 048/651-505

e-mail: [email protected]

List “Podravka“ čitajte i nawww.podravka.com

Tisak: Koprivnička tiskarnica

puno prostora za daljnji pad. Početak svake istinske promjene je u prihvaćanju potrebe da se mijenjamo. Puno je razloga da se promjena odgodi ili da se napravi polovično, pogledajte vlastite primjere: mnogi od nas znaju da npr debljina i pušenje škode zdravlju. Koliko smo razloga kadri naći da promjenu napravimo sljedeći tjedan ili mjesec, ili godinu ili bar „ne baš danas“ i tako iz dana u dan i iz godine u godinu živimo sve lošije i nalazimo izgovore da opravdamo postojeće stanje. Nova Uprava odlučila se suočiti s pravim problemima, počeli smo postavljati dosada rijetko izgovorena pitanja, priznali smo greške prošlosti kroz ispravak vrijednosti kupljenih brandova i pripremamo se uhvatiti u koštac i s ostalim pitanjima koja nas sve zajedno muče. Za povlačenje poteza koji imaju dugoročni karakter trebamo još bolje razumijeti vlastite snage i slabosti, potrebno je obaviti i predradnje kako bismo osigurali točno one konačne učinke koje očekujemo. Vjerujem da od nove Uprave mnogo očekujete i to s pravom, uostalom postavili smo pred sebe velike planove i ciljeve. Svaki dio Podravke, bila to prehrana i pića ili pak, farmaceutika pred brojnim je poslovnim izazovima. Na svima nama je da ih prepoznamo i da sve ono što nas može unaprijediti, poboljšati i doprinijeti nam željeni rast konačno i realiziramo. Ono što se već dogodilo ostaje iza nas, no moramo svi zajedno znati kako nam je cilj da Grupa Podravka ostane kompanija snažnih brandova, ali i kompanija koja će investirati u ono što će joj u budućnosti na uloženu kunu donijeti dvije. Put promjena kojim ćemo krenuti u drugoj polovici godine možemo proći jedino zajedno s vama i zbog toga je iznimno važno da se svatko od vas jednako osjeća Podravkašem, da svako od vas jednako promišlja o kompaniji i vjeruje u nju. Izniman napor sviju nas jedino može iznjedriti Podravku iznad većine i odvesti je novim putevima koji će vjerujem, svima biti od koristi. Prepoznali ste već neke poteze koje smo morali povući i bit će ih još. No, promjena se ne treba bojati, na njima treba raditi. Svaka promjena počinje najprije od svakoga od nas ponaosob. Tek kad smo spremni promijeniti sebe, svoje navike i prihvatiti i druga rješenja, tek tada smo spremni i shvaćati značaj promjene koje se događaju oko nas. Trudimo se Podravku mijenjati na bolju, ali ni to nam neće biti dovoljno jer želimo je najbolju. Naravno, zajedno sa svima vama.

Vaš Miroslav

Page 4: Podravka novine broj 1984

4 RAZGOVOR

Jorn Pedersen, član Uprave Podravke

Trebamo učiti od različitih tržišta i međusobno prenositi dobre idejeRazgovarala: Dijana Jendrašinkin, Foto: Berislav Godek

Član Uprave Podravke Jorn Peder-sen rado se na poziv predsjedni-ka Uprave Zvonimira Mršića pri-

družio timu koji će idućih godina voditi Podravku. Za Hrvatsku, ali i Koprivnicu vežu ga lijepa sjećanja, pa nije mnogo dvojio i prihvatio je izazov koji mu nosi odgovorna funkcija u koprivničkoj pre-hrambenoj kompaniji te s obitelji po-novno doselio u Hrvatsku. Podravku vidi kao kompaniju koja ima mnogo poten-cijala postati vodećom.Vaš dolazak u Upravu Podravke odjeknuo je pozitivno. Iza vas je boga-to međunarodno poslovno iskustvo, a nije prvi put niti da radite u Hrvatskoj, odnosno Koprivnici. Kakva su vaša očekivanja?Zapravo, ovo je treći put da dolazim raditi u Hrvatsku. Moja su očekivanja svaki put bila vrlo visoka, pa tako i ovaj put. Prije svega, veseli me što sam dio tima koji će promijeniti Podravku i vinu-ti kompaniju u nove visine te očekujem da će moje međunarodno i menadžer-sko iskustvo tome doprinijeti. Osim toga, očekujem da će mi se svidjeti Hr-vatska i ljudi ovdje jednako kao i prije. U poslovnim krugovima slovite kao iskusan menadžer; je li to za vas

otežavajuća okolnost budući da se od vas puno očekuje?Svjestan sam da se od mene mnogo očekuje i to vrlo ozbiljno doživljavam i potrudit ću se ta očekivanja ispuniti. Ali volim visoka očekivanja i ona su do sad postojala u svakom mom poslu. Za mene ona predstavljaju samo pozitiv-nu i zdravu inspiraciju i do sad sam ta očekivanja uvijek uspijevao ispuniti. U Hrvatsku sam se vratio zato jer volim Hr-vatsku i njezine ljude i kulturu, a i zato što vjerujem u bolju budućnost za Po-dravku. Budućnost u čijoj gradnji želim sudjelovati.

Mi u Upravi moramo komunicirati ljudima jasne ciljeveHrvatska vam je, kako kažete jako draga i znam da niste puno dvojili o ponovnom povratku. Kako gledate na Podravku danas i što je po vašem mišljenju potrebno promijeniti? U kompaniji sam vrlo kratko, tako da se moji prvi dojmovi temelje na tek neko-liko provedenih dana ovdje. Prije svega mi se čini da je kompanija fokusirana interno i da su ljudi orijentirani na pro-bleme. Kompaniju moramo promijeniti

na način da svi skupa postanemo više orijentirani eksterno – fokusirani na po-trebe potrošača, na tržište te kako naši brandovi i proizvodi mogu postati važ-niji potrošačima.Potrošač je taj koji u konačnici daje za naše plaće i omogućuje povrat našim dioničarima. Naša radna kultura koja će biti fokusirana na prilike, a ne uvijek na probleme, također će pomoći kompani-ji u njezinom rastu. Drugo, moramo biti brži, učinkovitiji i s manje birokracije. Ne možemo si dozvoliti i biti reaktivni na tržištu na kojem je konkurencija oštra. Moramo razviti način rada koji je proak-tivan. Ali to također znači da se pone-kad moramo usuditi i riskirati. Riskirati u smjeru za koji vjerujemo da je dobar za kompaniju. Sve dok znamo koji su rizici, moramo se usuditi napraviti prvi korak. Mi nismo veliki kao neki od naše konkurencije i to bismo trebali pretvoriti u našu prednost. Trebali bismo se moći kretati brže i interno i na tržištu. Ali to također znači da bismo bolje trebali određivati naše prioritete. Ne možemo raditi sve i ne trebamo raditi sve. Raditi moramo samo najvažnije stvari. To zna-či da ponekad moramo imati hrabrosti reći “ne” nekim poslovnim idejama ako one nisu na našoj listi prioriteta. Da bismo to postigli, mi u Upravi mo-ramo komunicirati ljudima jasne ciljeve koje želimo postići, a tu je komunikaciju potrebno formulirati na način da svatko u kompaniji razumije što ona znači. Ako to dobro odradimo, bit će lakše i prosla-viti naš uspjeh. Treće, moramo jasnije odrediti što želimo da nam brandovi znače i stalno graditi taj profil bez ika-kvih odstupanja. Stalna gradnja branda i portfelja jedini je način da se pobijedi pritisak cijena na tržištu. Vaš dio zaduženja u Upravi odnosi se na Podravkina internacionalna tržišta. Mi volimo reći kako smo najinterna-cionaliziranija hrvatska kompanija; hoće li biti kakvih promjena na tom planu?Mi smo internacionalna kompanija u smislu naše prisutnosti na mnogim me-đunarodnim tržištima. Ali moramo biti

Mi u Upravi moramo komunicirati ljudima jasne ciljeve koje želimo postići, a tu je komunikaciju potrebno formulirati na način da svatko u kompaniji razu-mije što ona znači. Ako to dobro odradimo, bit će lakše i proslaviti naš uspjeh.

Page 5: Podravka novine broj 1984

5RAZGOVOR

više internacionalno orijentirani u smi-slu organizacije, pristupa tržištu i učenja od različitih tržišta. Prisutni smo na razli-čitim vrstama tržišta. Neka tržišta su zre-la, a neka tek u nastajanju. Trebamo učiti jedni od drugih kao i od različitih tržišta i međusobno prenositi dobre ideje. Na-dajmo se da ćemo jednog dana razviti ideje i proizvode, možda čak i brandove u drugim zemljama koje ćemo lansirati na tržište Hrvatske. Prema vašem mišljenju koje su Po-dravkine prednosti, a što bi se pak, trebalo raditi drugačije? Imamo izrazito lojalne i vjerne zapo-slenike te brojne brandove i proizvode koji imaju potencijal rasta. Zatim imamo jaku volju i želju da naša kompanija bo-lje posluje. Ono što moramo imati jest jasan strateški i operativni smjer te stra-tešku ambiciju koju će svatko, i unutar i izvan kompanije razumjeti što ona zna-či. Čvrsto vjerujem da ćemo kombinaci-jom ova dva čimbenika polučiti odličan uspjeh. Nema nikakvog razloga zašto bi Podravka poslovala lošije od svoje kon-kurencije. Više od polovine prihoda Podravka ostvaruje na stranim tržištima. Ima li prostora za daljnji rast?Uvijek ima prostora za daljnji rast! Vjeru-jem da je činjenica da smo prisutni na mnogo različitih tržišta naša prednost. Neka tržišta bilježe rast, neka su stabil-na, druga pak u opadanju. Mjesta za profitabilan rast ima na svakom od ove tri vrste tržišta. Na tržištima u opadanju moramo biti inovativniji, na stabilnim tr-žištima i onima koja stagniraju moramo biti troškovno i prodajno učinkovitiji, a na tržištima koja rastu moramo ulagati. Vjerujem da će u godinama pred nama veći udio profita dolaziti s internacional-nih tržišta nego sada.Koja su vam tržišta posebno zanimlji-va, odnosno na koja ćete staviti fokus? Kao što sam i ranije spomenuo, prilika imamo na raznim tržištima, ali vjerujem kako smo danas zemljopisno vrlo rašire-ni, a trebali bismo biti više fokusirani. Ne smijemo si dopustiti da si razrijedimo investicije i stoga moramo odrediti pri-oritete kako bismo bili sigurni da naše investicije daju povrat kakav bismo že-ljeli. Neću sada iznositi listu prioriteta, jer na tome trenutno radimo, ali na primjer moramo biti više fokusirani na tržišta koja rastu kao što je npr. Rusija i neke zemlje bivšeg Sovjetskog saveza. Druge zemlje u kojima moramo rasti mnogo brže nego sad je npr. Poljska. U Poljskoj

imamo dobro uporište, ali potencijal tržišta još uvijek je veći i srednjoročno Poljska je još uvijek tržište koje raste. Ta-kođer vjerujem kako su nam dobre prili-ke za rast na tržištima Azije i Bliskog isto-ka te Afrike. Ali najprije moramo odrediti naše prioritete.Mnogi Podravkini proizvodi na stran-im tržištima imaju status poznatih i priznatih brandova, primjer za to je i Vegeta u Poljskoj kojoj je tamo brand awareness 93%. Je li realno očekivati da taj status Vegeta može imati i u primjerice, Rusiji?Rusija je najveća država na svijetu i ne očekujem da će nam brand awareness u Rusiji biti jednak onome u Poljskoj. Ali ni ne mora biti. Deset najvećih gradova u Rusiji naseljava gotovo 30 milijuna lju-di, pa počnimo s tim da imamo dobar brand awareness samo u tim gradovi-ma. Kad to postignemo, prijeđimo na ostatak Rusije.

Gdje vidite Podravku na tržištima za pet godina? U globalu vidim kompaniju koja će u smislu zaposlenika imati isti broj, proda-vati 30 posto više nego sada i kompaniju čiji će profit bili dvostruko veći od onoga u 2011. godini. Također vidim kompaniju u kojoj će 70 posto prihoda biti ostvaren na međunarodnim tržištima. Osim toga, vidim kompaniju koja je puna života, pozitivnog duha, ambicija, timskog rada i možda najvažnije – sretnih zaposlenika. I za kraj vaši dojmovi u Podravki…O ovoj kompaniji svatko u ovoj zemlji ima nekakvo mišljenje (bilo pozitivno ili negativno) i zaposlenici su ponosni na nju. Radi se o kompaniji s velikim po-tencijalom koja u vrlo kratkom vremenu mora postati konkurentnija.Ta kompanija čeka nas u Upravi da joj damo smjer i svrhu. Kad to učinimo, kompanija, njeni zaposlenici i dioničari postići će odličan uspjeh.

Imamo jaku volju i želju da naša kompanija bolje posluje. Ono što mo-ramo imati jest jasan strateški i operativni smjer te stratešku ambiciju koju će svatko, i unutar i izvan kompanije razumjeti što ona znači.

Page 6: Podravka novine broj 1984

6 NOVOSTI

Potpredsjednik Vlade Neven Mimica u Podravki s prehrambenim izvoznicima

Predsjednik Uprave Podravke Zvoni-mir Mršić bio je domaćin sastanka predstavnika najvećih hrvatskih pro-

izvođača izvoznika s potpredsjednikom Vlade Nevenom Mimicom, a na temu ulaska Hrvatske u EU i utjecaja na nasta-vak trgovačke razmjene sa zemljama CEF-TA-e. Prema riječima predsjednika Uprave Podravke, sastanak održan u Koprivnici jedan je u nizu planiranih prehrambene industrije kako bi se zaštitio povlašteni izvozni tretman koji s CEFTA-om ima Hr-vatska te ugradio u trgovinski režim EU. Mršić je naglasio kako je Vlada već na prvi poziv počela zastupati interese hrvatske prehrambene industrije te kako vjeruje da će zauzeti dobru pregovaračku poziciju. Pojasnio je i što bi se dogodilo primjerice s Podravkom da se do 1. srpnja 2013. ne stvore dobri uvjeti trgovine koje Hrvatska ima sa zemljama članicama CEFTA-e (Sr-bija, BiH, Makedonija, Crna Gora, Albanija, Kosovo, Moldavija). Podravkini proizvodi bili bi nedostupniji zbog udara na cijene, posebice mesne prerađevine te bi mo-rali prestati prodavati u tim zemljama ili premjestiti proizvodnju, a posljedice bi bile gubitak radnih mjesta u Hrvatskoj – naglasio je predsjednik Uprave Podravke Zvonimir Mršić. Dometnuo je kako vjeruje da takav scenarij neće biti realiziran te ista-knuo da će ishod pregovora koje će imati Europska komisija sa zemljama članicama CEFTA-e biti od interesa Hrvatske i time se izbjeći uvođenje prijelaznog razdoblja zbog ulaska u Europsku uniju. Do kraja lipnja Europska komisija treba pokrenuti pregovore sa svakom od zemalja CEFTA-e o mogućnosti da se povlašteni izvozni tre-tman koji s CEFTA-om ima Hrvatska ugradi u trgovinski režim EU. Očekujemo da ta-kav pristup prihvati svaka zemlja CEFTA-e, osobito Bosna i Hercegovina jer je njezino tržište posebno važno za hrvatske pre-hrambene tvrtke - kazao je potpredsjednik Vlade Neven Mimica u Koprivnici. Pojasnio je i kako nije riječ o bilateralnim odnosima, nego o tome da će Europska unija preu-zeti na sebe hrvatske izvozne interese. Mi-mica je rekao kako vjeruje da će Hrvatska svoju pregovaračku platformu dostaviti u iduća dva tjedna, a taj rok imaju i hrvat-ski proizvođači izvoznici za sastavljanje

Piše: Dijana Jendrašinkin, Foto: Berislav Godek

popisa proizvoda koje plasiraju na tržište CEFTA-e te u kojim omjerima i po kojim uvjeti-ma. Inače, na sastanku u Podravki bili su predstavnici Adrisa, Agrokora, Atlantica, Badela 1862, Dukata, Gavrilovića, Vindije, Kraša, Hrvatske gospodarske komore te uz potpredsjenika Mimicu i predstojnik Vladinog ureda za trgovinu Denis Čajo. Očekuje se kako će pregovori Europske komisije sa svakom od zemalja članicom CEFTA-e biti gotovo do kraja ove godine.

Hrvoje Kolarić novi je predsjednik Uprave Belupa

Magistar farmacije Hrvoje Kolarić od 1. je svibnja predsjednik Uprave koprivničke farmaceutske kompa-

nije, odlučili su 25. travnja članovi novog saziva Nadzornog obora Belupa, održanog pod predsjedanjem Zvonimira Mršića. Do-sadašnji predsjednik Uprave Stanislav Bi-ondić, dipl.oecc. razriješen je dužnosti na vlastiti zahtjev i imenovan članom Uprave. Imenovanju predsjednika Uprave pret-hodila je sjednica Skupštine Belupa koja je opozvala dotadašnji Nadzorni odbor u sastavu: Miroslav Vitković, Dubravko Šti-mac, Marin Pucar, Lidija Kljajić, Krunoslav Bešvir i Miroslav Repić. Ujedno je usvo-jena izmjena Statuta Belupa d.d. tako da Nadzorni odbor odsad ima pet, umjesto sedam članova. Izabrani su novi članovi Nadzornog odbora Belupa: Zvonimir Mr-šić za predsjednika Nadzornog odbora te Olivija Jakupec i Jorn Pedersen za članove Nadzornog odbora. Nadzorni odbor ime-novao je i Miroslava Klepača za predsjed-

nika te Jadranku Ivanković i Branku Perko-vić za članice revizorskog odbora. Hrvoje Kolarić punih je sedam godina na poziciji člana Uprave Belupa bio zadužen za mar-keting, prodaju, logistiku, distribuciju, lje-karnički lanac te međunarodna tržišta. Iz poslovne karijere Hrvoja Kolarića, magistra farmacije, ali i magistra poslovnog uprav-ljanja (Master of Business Administration, IEDC) izdvajamo bogato iskustvo u mul-tinacionalnim farmaceutskim kompanija-ma: PharmaSwissu, Bristol Myers Squibbu, Schering-Ploughu. „Politika kontinuiteta u daljnjem razvoju i poslovanju, fokus na nove proizvode, nova tržišta, ali i akvizicije održat će Belupo na samom vrhu naju-spješnijih hrvatskih kompanija“, izjavio je prvi čovjek Belupa te dodao da će Belupo i belupovci u godinama koje slijede nasta-viti njegovati svoje tradicionalne vrijedno-sti – profesionalnost, društvenu i socijalnu odgovornost, zajedništvo, ali i pobjednički duh.“ „U Belupu se, kao i uvijek do sada, događa evolucija, a ne revolucija. Sve ide svojim tijekom i u dobrom smjeru rasta i razvoja, kazao je Stanislav Biondić. „Nova je Podravkina Uprava procijenila da su i u Upravi Belupa promjene dobrodošle. Uostalom to je prirodan slijed događaja. Hrvoje Kolarić, 40. godišnji magistar far-macije, za tu se priliku pripremao punih 7 godina. Ja ću mu i dalje, kao uostalom i dosad, biti pomoć i podrška u izazovima koji ga očekuju, dometnuo je Stanislav Biondić.“

Page 7: Podravka novine broj 1984

7DOGAĐANJA

Susret roditelja, djece i udovica poginulih hrvatskih branitelja Podravke

Dan investitora u Podravki

Rezultati poslovanja Grupe Podravka 1.-3. 2012.

U organizaciji Udruge branitelja, invalida i udovica Domovinskog rata Podravke održan je tradi-

cionalan susret roditelja, djece i udovi-ca poginulih hrvatskih branitelja naše kompanije. Obraćajući se nazočnima, predsjednik UBIUDR-i Podravke Mladen Pavković je istaknuo kako je ovaj tradici-onalan susret zapravo nastojanje udru-ge da se sačuva spomen i prisjećanje na naše junake koji su dali život tijekom Domovinskog rata. Nazočne na susretu pozdravio je i predsjednik Uprave Po-dravke Zvonimir Mršić te tom prigodom naglasio: Moramo biti zahvalni onima koji su sudjelovali u Domovinskom ratu, a posebice poštivati branitelje koji su dali živote za Hrvatsku. Podravka, Po-dravkaši i Podravkašice dali su izniman

Uprava Podravke bila je doma-ćin Dana investitora na kojem su predstavnicima financijskih

institucija podrobnije predstavljeni re-zultati poslovanja za prvi kvartal 2012. Grupe Podravka. Prezentaciju o cijeloj Grupi Podravka s naglaskom na Prehra-nu i pića održali su predsjednik i član Uprave Podravke Zvonimir Mršić i Miro-slav Klepač, dok su Belupovo poslovanje komentirali predsjednik i član Uprave Stanislav Biondić i Hrvoje Kolarić. Pred-stavnici banaka i fondova posjetili su i Belupovu tvornicu krema, masti i gelo-va. (D.J.)

Grupa Podravka u prvom kvarta-lu ostvarila porast prodaje 2% u odnosu na isto razdoblje prošle

godine. Ukupna prodaja Grupe Podrav-ka u prva tri mjeseca 2012. godine izno-sila je 815,2 milijuna kuna i predstavlja porast prodaje od 2% u odnosu na isto razdoblje 2011. godine. Prodaja strateš-kog poslovnog područja (SPP) Prehrana i pića iznosila je 635,0 milijuna kuna, te je na gotovo jednakoj razini kao u istom razdoblju prošle godine, dok je prodaja SPP Farmaceutika iznosila 180,2 mili-juna kuna i veća je za 12%. Tržište Hr-vatske ostvarilo je prodaju u iznosu od 345,6 milijuna kuna i čini 42,4% ukupne prodaje Grupe Podravka što je gotovo na nivou istog razdoblja prošle godi-ne. Na inozemnim tržištima ostvarena je prodaja u iznosu od 469,6 milijuna kuna, što predstavlja rast od 4%. Naj-veći apsolutni rast prodaje ostvaren je na tržištu jugoistočne Europe (7%) gdje se posebno ističu Bosna i Herce-govina (7%), Kosovo (36%), Srbija (10%) te Makedonija (15%). Na tržištu istočne Europe također je ostvaren značajan porast prodaje (28%), koja je temeljena

tabilnu međunarodnu kompaniju. Nai-me, jedino uspješna Podravka može se odužiti onima koji su je stvarali, jedino uspješna Podravka može otvarati nova radna mjesta i zapošljavati, između osta-loga, i djecu hrvatskih branitelja. Upravo problemi zapošljavanja su bili glavna tema razgovora prvog čovjeka Podravke s roditeljima, djecom i udovicama pogi-nulih branitelja, gdje je Mršić još jednom naglasio kako će uspješnost kompanije uvjetovati daljnji tijek zapošljavanja. Uz to, zanimljivo je naglasiti kako je zapravo po prvi puta u povijesti Podravke na čelu kompanije hrvatski branitelj pa već sama ta činjenica je unijela prilično optimizma na susretu. Također, na kraju druženja Mršić je nazočnima podijelio i prigodne poklon-pakete. (B.F.)

na višoj razini prodaje na tržištu Rusije (41%). Tržište zapadne Europe, pre-kooceanskih zemalja i Dalekog istoka ostvarilo je pad prodaje od 1%, dok tr-žište Srednje Europe bilježi nižu razinu prodaje za 7%, prvenstveno temeljem pada prodaje u Poljskoj. Ostvarena neto dobit Grupe Podravka manja je za 27% od istoga razdoblja prošle godine i iznosi 18,7 milijuna kuna. Na smanje-nje neto dobiti utjecao je prije svega, porast troškova, odnosno porast cijena sirovina, te porast općih i administrativ-nih troškova. Ostvarena EBITDA iznosi 78,6 milijuna HRK što predstavlja pad od 5% dok operativna dobit (EBIT) Gru-pe Podravka iznosi 40,3 milijuna HRK, što predstavlja pad od 6%, a operativna marža (EBIT marža) iznosi 4,9%. Ukupna vrijednost kapitalnih ulaganja u proma-tranom razdoblju iznosila je 21,6 miliju-na HRK. Detaljnije informacije o rezulta-tima poslovanja Grupe Podravka za prvi kvartal 2012. godine možete pronaći na internetskim stranicama Podravke d.d. www.podravka.hr pod Investitori / Financijska izvješća / Objave poslovnih rezultata.

doprinos u Domovinskom ratu. Valja istaknuti kako je nova Uprava odlučila napraviti velike promjene unutar tvrtke jer želimo od Podravke napraviti respek-

Investitorima predstavljeni rezultati poslovanja

Podravka prigodno zahvalila stradalnicima Domovinskoga rata

Page 8: Podravka novine broj 1984

8 AKTUALNO

Preduskrsne promotivne akcije u kojima su sudjelovali Podravkaši nadmašile su sva očekivanja, a

postignuti efekti stvaraju veliko zado-voljstvo kako kod svih neposrednih sudionika tako i kod članova Uprave koji su ih inicirali. Usto vrlo su pozitivno odjeknule kod trgovačkih partnera i po-trošača. Ovakva ocjena istaknuta je na zajedničkom sastanku svih uključenih u promotivne aktivnosti, održanome u petak 13. travnja u restoranu društvene prehrane.

Odavno u Podravki nije održan skup s toliko dobrih vibracija, s toliko osmijeha na licima i toliko poticajne atmosfere. Pozitivne emocije dodat-no je zagrijao predsjednik Uprave Zvonimir Mršić istaknuvši pored ostalog:- Ponosan sam na to kako smo se pokazali na tržištu, kako smo puni povjerenja u Podravkine proizvo-de doprli do potrošača i kako smo doprinijeli da oni završe u njihovim košaricama. Maknuli smo barijere iz-među zaposlenika, pojedinih službi, svatko od nas naučio je nešto novo, uočili smo probleme i mogućnosti poboljšanja pojedinih procesa, shva-tili kako se teško ugurati na police u trgovinama, te koliko različite zahtje-ve, navike i potrebe imaju potrošači. Zahvalan sam svakome od vas koji je na bilo koji način dao doprinos ovoj akciji i uvjeren da je poslužila rastu naše efikasnosti.

Pohvalne riječi uključivanju Podrav-kaša u promotivne aktivnosti stigle su i iz redova zaposlenika Prodaje. Tako je kontolor prodaje Igor Manjić izrazio svoje oduševljenje zalaganjem dobro-

Piše: Jadranka Lakuš, Foto: Berislav Godek

voljaca na prodajnim mjestima - svi su radili kao da je to pitanje života i smrti, a njihov entuzijazam odlično su prihvatili naši kupci rekao je pored ostalog. Spon-tanost Podravkaša ubrzo se pretvorila u njihovu uvjerljivost, a u trgovačkim cen-trima su nam rekli da nitko nikada nije na ovakav način odradio promotivne akcije podvukao je direktor regije Sre-dišnja Hrvatska Igor Groza.Njegovoj ocjeni priklonio se i voditelj regionalnih kupaca Kruno Runtić ista-kavši da je sretan što je za 30 godina rada u Podravki doživio da zaposlenici kompanije pokažu kako se zapravo radi prodaja uz prim. I iz regije Slavonija do-laze pozitivni odjeci, tu prema riječima kontrolora prodaje Maria Milasa nema ni jedne negativne reakcije s terena, štoviše od trgovačkih partnera dolaze komplimenti za jedinstvenu akciju.Među zaposlenicima prodaje koji su na svojim leđima morali podnijeti lavovski dio tereta, jer ekipe dobrovoljaca su se mijenjale, a oni su radili sve subote i nedjelje, brojna popodneva, zavladalo je dobro raspoloženje. Već smo zabora-vili na umor, na početna nesnalaženja, ostaje nam saznanje da zajedno može-mo puno učiniti. Nema te hostese koja može biti bolja od zaposlenika Podrav-ke ustvrdio je koordinator unapređenja prodaje Velimir Briški. A „novopečene hostese“ i promotori naprosto su sjajili od zadovoljstva iznoseći svoja dobra iskustva. Sanja Garaj Miloš je posebno istaknula vrijednost ove akcije zbog di-rektnog kontakta sa potrošačima, novih ideja i upoznavanja s kolegama iz pro-daje čija je imena do sad znala samo kroz e-mail. Tanja Neimarović je istaknu-

la da se u potpunosti našla u ovom po-slu i da sa nestrpljenjem očekuje nove aktivnosti na prodajnim mjestima. Ani-ta Pintarić je posebno pohvalila ekipu iz zagrebačkog predstavništva Podravke uz čiju je pomoć brzo prebrodila strah zbog prvog životnog iskustva u prodaji, a Marina Andrilović prenijela je pozitiv-ne reakcije potrošača. Maja Komar bila je zadovoljna svojim utjecajem na po-trošače koji su nakon promocije kupo-vali više Podravkinih proizvoda, a Tanju Težak Pobi obogatilo je druženje s kole-gama koje ranije nije susretala u svojim poslovnim zadacima. Dubravka Horvat je istaknula da je velika vrijednost akcije spoznaja što se zbiva van naših rutini-ranih radnih obveza i sagledavanje ci-jelog procesa od proizvodnje do pro-daje naših proizvoda. Čestitala je svim učesnicima akcije na odličnoj komu-nikaciji i organiziranosti te predanom timskom radu na prodajnim mjestima. Uglavnom pokazalo se da u Podrav-kašima kuca veliko srce, da ih prožima dobra energija što će zasigurno doći do izražaja u narednim akcijama koje je s velikim zadovoljstvom najavila članica Uprave Jadranka Ivanković.

Velika pohvala Podravkašima za uspješne promotivne aktivnosti

Članica Uprave Podravke Jadranka Ivanković uputila riječi pohvale i zahvale Podravkašima

Sanja Garaj Miloš

Page 9: Podravka novine broj 1984

9DOGAĐANJA

Belupo mjerio zdravlje Koprivničancima

Direktorica Ljudskih potencijala Podravka grupe izabrana u 4 vodeća HR menadžera u Hrvatskoj

Već tradicionalno Podravkina far-maceutska tvrtka Belupo u Ko-privnici je za sve zainteresirane

organizirala mjerenje zdravlja, ove go-dine pod nazivom „Mislimo na zdravlje, pobijedimo uz Belupo“. Brojni građa-ni mogli su obaviti pregled u čak pet mini liječničkih ordinacija. Uz provjeru krvnog tlaka, šećera i masnoće u krvi, besplatno se mogao provjeriti rizik na osteoporozu, testirati se na hepatitis C i pregledati kožu lica i vlasište mi-

Direktorica upravljanja ljudskim potencijalima Podravka grupe Ja-senka Maltarić Dujnić nominirana

je u četiri vodeća HR menadžera u Hrvat-skoj. Riječ je o izboru kojim se nagrađuje izvrsnost na području ljudskih potencijala u kompanijama, a kojega organizira inter-netski portal Posao.hr. -Velika je čast biti nominiran te na teme-lju stručne procjene ući u uži izbor od strane struke za ovakvu nagradu. Iza mene je više od dvadeset godina isku-stva na poslovima upravljanja ljudskim potencijalima i to od poslova pripravnika pa do trenutne pozicije direktora Uprav-ljanja ljudskim potencijalima. Imala sam sreću da sam na tome putu sudjelovala i doprinosila preobrazbi ove funkcije od administrativne do strateške i to vidim kao veliku prednost svog profesionalnog razvoja. Biti finalist ovoga izbora osobito zadovoljstvo čini mi u ovome trenutku kada sam preuzela nove poslovne iza-zove na nivou cijele Podravka Grupe i

krokamerom. Nakon provjere zdravlja nudila se okrjepa sa zdravim koktelom od voća, prirodne izvorske vode Stu-dene te Lero sokova koje su pripremili Podravkini promotori kulinarstva te se osladiti muffinom i roladom od aronije. Iako do nedavno relativno nepozna-ta biljka na ovim našim podravskim prostorima upravo je zahvaljujući Po-dravkinoj marmeladi aronija rolada od Koprivničanaca i Koprivničanki dobila čistu peticu za okus. Kako i ne bi kad je

ovaj slatko-kiseli desert prava bomba zdravih vitamina i minerala koja po-maže kod cirkulacije, glavobolje, pore-mećaja rada jetre i želučane nervoze. Na mjerenje zdravlja došle su i članice Uprave Podravke Jadranka Ivanković i Olivija Jakupec koje su zdrave koktele kušale u društvu člana Uprave Belupa Hrvoja Kolarića. Inače, Belupovu akciju mjerenja zdravlja Podravka, odnosno njezini promotori prate već šest godina, od samog početka.

u tome smislu bilo mi je drago što sam pred sudionicima HR sumitta mogla predstavljati Podravku – istaknula je Ja-senka Maltarić Dujnić.Inače, ovogodišnji HR Summit 2012, po četvrti puta, dodijelio je nagradu Pro-metej. Jedinstveni je to događaj ovakve vrste u Hrvatskoj i regiji, a cilj izbora jest ukazati svima na važnost funkcije ljud-skih resursa u kompanijama te istaknuti najbolje menadžere u tom području kao primjer i putokaz kolegicama i kolegama. Glavni kriteriji za odabir najboljeg HR pro-fesionalca usmjereni su na: dostizanje or-ganizacijskih ciljeva, pozicioniranje funk-cije upravljanja ljudskim potencijalima kao strateškog partnera menadžmenta u ostvarenju poslovnih ciljeva, razvoj su-stava ili modela na HR području koji pri-donose učinkovitosti organizacije, pro-moviranje funkcije upravljanja ljudskim potencijalima unutar i izvan organizacije i kontinuirano jačanje vlastite i kompe-tentnosti svojih suradnika. (D.J.)

Koprivničance i ove godine razveselio Podravkin “zdravi bar“Jadranka Ivanković, Olivija Jakupec i Hrvoje Kolarić

Jasenka Maltarić Dujnić na HR SUMMIT-u održala prezentaciju

Page 10: Podravka novine broj 1984

10 LJUDSKI POTENCIJALI - RAZVOJ KARIJERE

Oblik ponasanja u socijalnim interakcijama kojim se borimo za svoja prava, u kojem izražavamo svoje želje i osjecaje, te odbijamo nerazumne zahtjeve na nacin da ne nanosimo psiholosku ili fizicku stetu drugim osobama.

prema Zarevski, 1998

Postoje tri osnovna tipa komunika-cije tj. ponašanja: pasivno, agre-sivno i asertivno. Razlikuju se pre-

ma tome kako se osjećamo i ponašamo u odnosima. Najčešće realne situacije pokazuju kako je ponekad dobro biti pasivniji ili agresivniji, no, ukoliko takvo ponašanje postane dominantno, po-sljedice se vide u odnosima prema sebi i drugima. Ako smo kontinuirano agre-sivni to nam može naštetiti u odnosima s drugima. S druge strane, pretjerana pasivnost može imati za posljedicu pomanjkanju samopoštovanja. Osobe koje ne pokazuju dovoljno poštovanja prema sebi nisu iskreni u izražavanju svojih emocija, vrijednosti i problema te dozvoljavaju drugima da naruše nji-hov osobni prostor. Suprotno tome, agresivne osobe u potpunosti izražava-ju svoja mišljenja, osjećaje i potrebe na štetu druge osobe. Takve osobe vole da „njihova bude zadnja“ te se često ističu u okolini grubim, sarkastičnim pa čak i uvredljivim pristupom. Oni razmišljaju na način: “Ovo je to što ja hoću, to što ti hoćeš je manje važno - ili uopće nije važno.”

Asertivne osobe komuniciraju na način da prvenstveno ostvare svoja prava, za-drže samopoštovanje te zadovolje svo-je potrebe na jasan, direktan i prikladan način. Time potvrđuju svoju vlastitu vrijednost, ali i vrijednost ljudi oko sebe. Stvaranjem nekog odnosa između dvo-je ili više ljudi, stvara se i socijalni prostor koji pripada osobama uključenim u taj odnos. Usprkos uloženom trudu, često je pravi izazov održati odgovarajuću emocionalnu i vrijednosnu udaljenost

Komunikacija i komunikacijske vještine – 3.dio

ASERTIVNOSTpasivno

pasivnoagresivno

asertivno

agresivno

od socijalnog prostora drugih ljudi. Pi-tanje je kako zapravo odrediti granicu gdje prestaje zajednički socijalni pro-stor, a počinje osobni prostor svake osobe? Pri tome zdravi međuljudski odnosi bili bi oni odnosi u kojima jed-na osoba ne ometa fizički, emocionalni

i vrijednosni prostor druge osobe. No, suprotne situacije ponekad je nemo-guće izbjeći, osim ukoliko ne razvijamo kontinuirani oblik komunikacije koji će nam omogućiti zadržavanje tih zdra-vih odnosa. Posljedice neasertivnosti mogu biti kratkoročne, ali i dugoročne.

Asertivno ponašanje može biti i negativno doživljeno od druge strane jer nije jednostavno oblikovati asertivnu poruku. Pri tome je važno razmišljati o ključnim elementima asertivne komunikacije:1. PONAŠANJE - koje ponašanje želimo promijeniti?2. OSJEĆAJI – kako smo mi to doživjeli ?3. POSLJEDICE – koje je posljedice to ponašanje ostavilo

Primjer:

Vrlo često događa se da prilikom opisivanja nečijeg ponašanja osoba kojoj je informacija namijenjena, shvati to kao kritiku i automatski kreće u protunapad ili obranu. Možda je upravo najteže opisati konkretno ponašanje koje nas smeta bez da pritom drugu osobu optužujemo, čime odmah podižemo tenzije i izazivamo njenu obranu. Opis ponašanja osobe trebao bi biti jezgrovit, jasan, kratak i kon-kretan. Načelno, ljudi su spremni promijeniti svoje ponašanje ako im se pokaže da ugrožavaju nečije legitimne potrebe. Zbog toga su najuvjerljivije konkretne, stvarne, “opipljive” posljedice koje na nas ima nečije ponašanje.

Thomas Harris iznio je koncept o 4 vrste

pristupa drugim ljudima i sebi, a mogu

se dovesti u vezu s različitim oblicima

ponašanja prema sljedećem modelu

(prema Zarevski i Mamula, 1998.)

Imate pravo reći „Ne znam“Imate pravo reći NE

Pišu: Ana Đidara, Anamarija Ćatipović

Page 11: Podravka novine broj 1984

11NOVOSTI

Zanimljivo je da javnost također može glasovati za najbolje rješenje redizajna poznate linije proizvoda Kviki, elektro-ničkim putem na Facebook stranici Kviki-ja do 25. travnja 2012. godine.

Šest studentskih rješenja u utrci za 2012

Mališani kuhali zajedno s medvjedićem Linom

Nakon pet tjedana Studentske kre-ativne radionice CROPAK 2012, u organizaciji tvrtke Tectus d.o.o.,

Instituta za ambalažu i tiskarstvo te stručnog časopisa Ambalaža/REGprint, odabrano je šest najboljih rješenja ovo-godišnjeg zadataka – redizajna linije proizvoda Kviki - Podravke d.d. iz Kopriv-nice. Od 26 ocijenjenih radova odabra-no je šest najboljih studentskih rješenja. Pobjedničko rješenje bit će proglašeno 7. svibnja u Podravki d.d., kada će stu-denti imati priliku uživo vidjeti procese osmišljavanja, testiranja i punjenja am-balaže Podravkinih proizvoda. Brand Kviki obuhvaća neke od najuspješnijih Podravkinih proizvoda kojih se iz dje-tinjstva sjećaju i generacije roditelja

Medvjedić Lino koji uvijek donosi nešto fino, odlučio je posebno razveseliti mališane u dječjem

vrtiću Tratinčica. Dočuo je da dječaci i dje-vojčice u starijim dobnim skupinama jako vole jesti i da se sve više uključuju u pripre-mu svojih obroka, pa im je u goste doveo Podravkine promotore kulinarstva. Mišela Tokića i Marka Perasa kojeg je Lino najavio kao vrsne stručnjake za prehranu, linači i linačice iz objekta na Vinici dočekali su s kuharskim kapama na glavi. Satima su ih izrađivali uz pomoć svojih teta sretni što će

današnjih studenata. Koji izgled Kvikija će obilježiti zabavne trenutke današnjih generacija saznat će se na proglašenju

pobjednika u svibnju u Koprivnici, a nagrađeni će dizajn biti promoviran i u sklopu Svjetskih dana ambalaže 2012, 6.

lipnja u Splitu. Studentska kreativna ra-dionica CROPAK studentima pruža broj-ne prednosti koje im mogu poslužiti kao odskočna daska u svijet profesional-nog dizajna. Tako svi sudionici dobivaju priliku za realizaciju ambalaže poznate robne marke prisutne na tržištu, u diza-jnu/redizajnu ambalaže sudjeluju pod nadzorom i vodstvom sveučilišnih men-tora i profesionalnih dizajnera, upoznaju se s praktičnom realizacijom i zahtjevi-ma realnog procesa dizajna ambalaže, ostvaruju kontakte s potencijalnim po-slodavcima i klijentima, dok pobjednik, uz sve navedeno, osvaja nagradu CRO-PAK, nominaciju na svjetski natječaj za najbolju ambalažu WorldStar Student, a potpis redizajna stvarnog proizvoda prisutnog na tržištu predstavlja nepro-cjenjivu referencu i temelj za izgradnju daljnje karijere. (D.J.)

i oni barem na čas postati pravi kuhari. Za je-lovnik su se lako dogovorili- jednoglasno je izabran Čokolino. Promotori su ugrijali mlije-ko, Lino je podijelio prazne zdjelice, a dječaci i djevojčice su ubrzo izmiješali svoj omiljeni obrok i naravno u slast ga pojeli. Ja znam kako se kuha Čokolino, jer i doma sama to radim. Zgrijem mlijeko na peći, unutra sta-vim Čokolino, izmiješam i gotovo- pohvalila se mala Martina Šestanj. A ja poznajem Lina jer sam ga sreo na cesti kad mi je išao po pahuljice za doručak- na to je brzo reagirao Marko Herman. Marko je znao i Lino pjesmi-cu baš kao i većina dječaka i djevojčica pa su je složno otpjevali radujući se mogućnosti druženja s omiljenim medvjedićem. Dobro raspoloženi Petar Kosnica i Leon Ivančan čak su zapjevali i pjesmu Bijelo-crvena, vezujući Lina za sportske uspjehe i Lino višebojac o kojemu su čuli pohvalne priče starijih braće i sestara. U vrtiću promičemo zdravu prehra-nu, uključujemo djecu u pripremu i servira-nje hrane, pričamo o namirnicama, djeca ih diraju, isprobavaju i to im se jako sviđa. Jako su se razveselili dolasku kuhara, a posebno medvjedića Lina kojeg naprosto obožavaju. Pa vidjeli ste da su ga grlili, plesali s njim, pje-vali mu, vjerujem da će dugo pričati o tome što su doživjeli. Sve pohvale ovakvoj akciji Podravke- rekao je Zoran Zagorščak, zdrav-stveni voditelj u DV Tratinčica. Veselo druže-nje medvjedića Lina i promotora kulinarstva osim za skupinu djece na Vinici održano je i u drugim objektima DV Tratinčica, a po pre-ma planu gastro prodaje projekt će se na-staviti i u vrtićima u drugim gradovima. (J.L.)

Izvanredni izbori za članove Radničkog vijeća Podravke

Odlukom Vrhovnog suda potvr-đena je presuda Županijskog suda u Zagrebu temeljem koje

je Radničko vijeće Podravke d.d. ob-vezno donijeti odluku o raspisivanju novih izbora za članove Radničkog vi-jeća Podravke d.d.. Ponovljeni izborni proces započeo je donošenjem od-luke o raspisivanju izvanrednih izbo-ra za radničko vijeće. Istom odlukom precizirano je kako su sindikati i svaka skupina od najmanje 10% radnika koja namjerava podnijeti listu kandidata za članove radničkog vijeća dužni dosta-viti prijedlog svog predstavnika i nje-govog zamjenika u Izbornom odboru koji će se formirati idući tjedan. Nave-deni prijedlog se u pisanom obliku do-stavlja predsjedniku Radničkog vijeća Podravke d.d. zajedno s rješenjem o registraciji sindikata, odnosno presli-ci popisa skupine od najmanje 10% radnika. Također je donesena odluka kojom se potreban obrazac za popis skupine radnika u postupku izvanred-nih izbora za Radničko vijeće podiže se u prostorijama Radničkog vijeća. (V.I.)

Page 12: Podravka novine broj 1984

12 NOVA UPRAVA12 SNAGA BRANDA

ideje je za jela koja svi vole

Koliko smo se samo puta zapitali što ćemo danas kuhati? Doista, nije lako svaki dan biti inovati-

van, originalan, pogotovo ako želimo da nam obroci budu ukusni, raznoliki i primamljivi cijeloj obitelji. Jednostav-no i fantastično rješenje je Fant! Fant kategorija specijalnih dodataka jelima prepuna je noviteta i u 2012. godini, a kao omiljena pomoć u kuhinji duže od 30 godina zaslužuje da se prisjetimo njegovih početaka i razvoja. Asortiman Fant proizvoda čine brojne, već poznate ideje za tradicionalna, ali i moderna jela. Ove je godine asortiman obogaćen sa osam novih proizvoda za jela iz pećnice: Fant eci-Peci, Fant Hrskavci, Fant za zapečenu tjesteninu. Tako Fant nudi kulinarska rješenja go-tovo za svaki dan. On odgovara na pi-tanje što kuhati i pruža mogućnost pri-preme vrlo kvalitetnog i ukusnog jela, brzo, lagano, jednostavno i povoljno. Povijest Fant proizvodaFant pripomoć za kuhanje dostupna je domaćicama od 1975. godine kada su na tržište lansirana prva dva Fanta i to Fant za punjenu papriku i sarmu, te Fant za kosani odrezak. Ti proizvodi rezultat su vrlo opsežnog istraživanja među domaćicama, a razvijeni su jer ubrzavaju i pojednostavljuju pripremu jela, štede vrijeme i energiju te daju puniji okus jelu. Ova dva proizvoda bila su apsolutna novost, a samim time i test na tadašnjem jugoslavenskom tržištu. S obzirom na dobru prihvaće-nost spomenutih Fantova, 1976. lansi-ran je Fant za gulaš i paprikaš, a 1978. Fant za riblju juhu i paprikaš te Fant za grah i variva. Razvoj ove kategorije se nastavlja i 1987. na tržište izlazi Fant za ćevapčiće, pljeskavice i hamburger, a 1988. i prvi Fant umak – umak bolo-gnese. Fant umaci koriste se kao prilog krumpiru, riži ili tjestenini, a umaku bo-lognese 1991. pridružuju se Fant umak

Pišu: Dijana Jendrašinkin i Maja Marković

od gljiva i Fant mediteranski umak. Kroz sve te godine vrlo dinamičan ra-zvoj proizvoda pratile su i prepoznatlji-ve kampanje u kojima je prikazan način primjene najvažnijih proizvoda iz asor-timana Fanta. Tada je i snimljen po-znati Fant „song“ – „Fant, Fant …fanta-stično!“ koji je postao prepoznatljivim zvučnim potpisom marke Fant sve do danas. Početkom 2004. provedena je promotivna akcija Fanta pod nazivom „To je okus, to je Fant“ a obuhvaćala je TV i radio spotove, oglase u tisku, akcije prodaje uz prim. Cilj medijske kampa-nje bilo je pomlađivanje ciljne skupine potrošača kroz uvođenje nekoliko no-

Ime Fant dolazi od riječi fantastično, a i slogan fant, fant ... fantastično zadržan je kao prepoznatljiv i omiljen od samog početka proizvodnje 1975. godine.

vih Fant proizvoda. Značajnije širenje Fant asortimana uslijedilo je 2009. go-dine, kada je pokrenut novi razvojni ci-klus marke Fant, te je postojećem Fant asortimanu dodano čak 9 novih proi-zvoda, za nova i trendi jela. Početkom ove godine razvijen je novi koncept Fantova za pripremu jela u pećnici, a dijeli se na tri potkategorije – Fant eci-Peci, Fant Hrskavci i Fant za zapečenu tjesteninu, koji će potaknuti novi tržišni uzlet marke Fant. Brojnim editorialima, newsletterima, te kroz Podravkine web stranice Coolinarika.com i Podravka.hr, Fant je svakodnevno dostupan potro-šačima, kao ideja što danas skuhati.

Pakiranje Fanta kroz povijest

1976

1995

2000

Page 13: Podravka novine broj 1984

13NOVA UPRAVASNAGA BRANDA 13

Ambalaža proizvoda FantOd samih početaka dizajn Fant pro-izvoda bio je vrlo značajan element prepoznatljivosti marke proizvoda i komunikacije s potrošačima. Već tada bile su definirane osnovne grafičke pretpostavke – bijeli naziv branda na crvenoj pozadini. Fant proizvodi neko-liko puta su mijenjali dizajn ambalaže, ali vrlo pažljivo, u skladu s konstanta-ma dizajna. Prvo pakiranje Fanta 1975. godine bila je vrećica u crvenoj i bijeloj boji, sa istaknutim Fant logotipom, sli-kom jela i takozvanim elementom „friz srca“ u dnu vrećice. Nakon 20 godina uslijedila je blaga promjena dizajna kojom su zadržane crvena i bijela boja, dominantan logotip Fanta i slika jela. Krajem 1999. godine redizajnirana je

cijela tadašnja kategorija Podravka jela, a samim time i Fant asortimana. Podravka logo na plavoj vrpci, narančasta boja pakiranja i recept na poleđini vrećice karakteristi-ke su pakiranja Fanta od 2003. godine. Ambalaža Fanta kakvu danas možemo pronaći na policama trgovina prisutna je od 2009. godine. Fant - fantastičnoPrema pisanim podacima iz 1975. godine ime Fant dolazi od riječi fantastično, a i slogan fant, fant ... fantastično zadržan je kao prepoznatljiv i omiljen od samog početka proizvodnje do danas.

Ideje koje vam donosi Fant ohrabrit će vas da pri-premite jela za koja ste vjerovali da im je potrebno posvetiti mnogo više vremena i vještine. Veliki izbor Fant dodataka jelima obogatit će vaše kulinarsko umijeće, a duljina pripreme obroka znatno će se smanjiti ostavlja-jući vam dovoljno slobodnog vremena za ostale svakod-nevne aktivnosti. Koji god Fant odabrali, savršen okus je zajamčen. Fant je zaista fantastičan!

Page 14: Podravka novine broj 1984

14 DOGAĐANJADOGAĐANJA

Lino višebojac u OŠ Franje Tuđmana u Kninu

Lino mi te volimo

Lino višebojac u OŠ Benkovac

Lino dijelio autograme

Igrajmo se, pjevajmo, plešimo, ma-štajmo. Smijeh prospimo posvu-da. Budimo sretni, ostanimo djeca.

Odrasli to ne umiju. Zaboravili su...Ovim riječima opisala je svoje viđenje svijeta učenica šestog razreda OŠ Fra-nje Tuđmana u Kninu Ana Perić. I po-takla svoje prijatelje iz škole na veselu igru s Linom, na pjesmu, ples i zabavu koju će dugo pamtiti. Pod njenom pa-licom sreća je zagospodarila gradskom sportskom dvoranom koja je ugostila Lino višebojac, a veliki osmijeh na licu imali su i nastavnici i roditelji te grado-načelnica Knina Josipa Rimac koja je toplim riječima otvorila natjecanje. U djecu su u čas pretvorili sportski gosti Anđa Jelavić kapetanica hrvatske ko-šarkaške reprezentacije, Lucija Jurković Periša najbolja hrvatska juniorka u pli-vanju i Stipe Jarloni koji je brojnim titu-lama prvaka Hrvatske nedavno dodao i broncu na Europskom prvenstvu u taekwandou. Anđa i Stipe odlično su se snašli u ulogama vođa ekipa, a kao pra-vi „pedagozi“ dopustili su da ih izazivači

Benkovačka osnovna škola koja se sa čak 1000 učenika ubraja među najveće u zadarskoj županiji, na ne-

strpljivo očekivanom Lino višebojcu poka-zala je i svoj ogromni sportski potencijal. Među višebojcima je bilo čak 15 natjeca-telja koji su osvojili 100 i više bodova, a bez postolja su ostali natjecatelji koji su u bodovnom saldu zapisali i po 140 bodo-va što bi im u većini ostalih škola donijelo apsolutnu pobjedu. Osim što su izrazito brzo trčali, skakali daleko u dalj i precizno gađali košarkaške obruče i nogometne i rukometne golove, višebojci su pokazali i timski duh i odgovornost, a njihova ve-lika borbenost i želja za pobjedom nisu ni u jednom trenutku ugrozili pravila fair playa. Stoga i ne čudi da su se u takvom okruženju svi radovali pobjedi osmaša Danijela Lučića koji je dosegao čak 160 bodova, te ogromnim pljeskom nagradili

iz publike, učenici petih razreda Mire-la Halilović i Sandi Selimović pobijede u košarci i nogometu. Lucija koja je i sama u vrijeme dok je pohađala osnov-nu školu bila Lino višebojka, okušala se pak kao voditeljica programa. Vrhunski sportaši uručili su i nagradu- kutije Lino višebojac grickalica 2 b razredu koji je napravio veliki transparent na kojemu je šarenim slovima pisalo Lino mi te volimo, te pehare pobjednicima. To su

Ivan Stanić učenik osmog razreda koji je u regularnom dijelu natjecanja osvo-jio 150 bodova, te njegova vršnjakinja Matea Dželalija koja je u pripetavanju nadmašila Ivanu Stipović čiji je bodov-ni saldo iznosio baš kao i njen- 110 bo-dova.Slatke nagrade zaslužili su i Ivan Maretić Buntin iz trećeg razreda i Anđela Grgić iz trećeg razreda zbog svojih maštovito oslikanih lica. (J.L.)

učenicu petog razreda Marinu Mišura koja se na pobjedničko postolje popela sa 150 bodova. Vjerujemo da će oni biti i najbolji Lino višebojci u Hrvatskoj, jednoglasno su zaključili i nastavnici i učenici benkovačke škole. S njima bi u finale najradije putovali i mali višebojci- učenici od prvog do četvrtog razreda koji su zasigurno najveselija mala Lino skupina u cijeloj ovogodišnjoj sezoni. Od prve do zadnje minute benkovačkog višebojca oni su svojom vedrinom, plesom i pjesmom davali posebni ton cijeloj atmos-feri. Najprije su oduševljeno pohitali u susret medvjediću Linu, a zatim su neumorno tr-čali s njim po cijelom terenu, grlili ga i ljubili, cupkali u brzom ritmu, izvodili s njim piruete, a na kraju ga zatražili i autograme. Linove pot-pise na svojim rukama, majicama, bilježnicima poželjeli su i navijači, pa je Lino u Benkovcu po-dijelio više autograma nego košarkaš KK Zadra Goran Vrbanc i kapetan NK Zadar Jakov Surač

zajedno. No sportski gosti dobili su veliki pljesak za iskazano sportsko umijeće- Go-ran je pogodio koš s pola igrališta i pobi-jedio tako svoju izazivačicu iz sedmog ra-zreda Emili Genda, a Jakov je pokazao da sportski zna podnijeti poraz i od slabijeg protivnika kakav je to objektivno bio uče-nik petog razreda Jerolim Rogić. Linove pohvale u Benkovcu zaslužili su i Mia Maj-storović za priču o svijetu u kojem vikanje ne bi bilo dozvoljeno, Lana Orlović koja je sve zagrijala svojim lijepim glasom pa je za to nagrađena Lino višebojac grickalicama, te Tea Radanović koja je proglašena za naj navijačicu. (J.L.)

Page 15: Podravka novine broj 1984

15OBAVIJESTI, OGLASI

PODRAVKINRESTORAN

JELOVNIK ZA SVIBANJ

02.05.2012. srijedaVarivo grah podravski , rolana lopatica, salata

03.05.2012. četvrtakVinski gulaš, kolač

04.05.2012. petakPohani som, kelj na lešo, salata

07.05.2012. ponedjeljakVarivo grah s ječm. kašom, hamburger, salata

08.05.2012. utorakPureći paprikaš, riža sa šampinjonima, salata

09.05.2012. srijedaPohana svinjetina, zvjezdice sa graškom, salata

10.05.2012. četvrtakJunetina na lovački, tijesto salata

11.05.2012. petakĆufte u rajčici, pire krumpir, kolač

Klapa Intrade i Goran Bare glavni su aduti ovogodišnje proslave Praznika rada u Koprivnici. Očeku-

je se da će njihov nastup na Zrinskom trgu u utorak 1. svibnja navečer privući brojne poklonike ovih vrsnih estradnih umjetnika. No sigurno je da će mnogi pohitati na središnji gradski trg kako bi kušali tradicionalni prvomajski grah. Podravkini promotori kulinarstva i ku-hari Društvene prehrane pripremit će čak 4000 porcija graha za što će utro-šiti 320 kg graha, 350 kg mesa,100 kg luka,8 kg Vegete, 20 kg Fanta za grah, 20 kg koncentrata rajčice,3 kg feferona.U podjeli graha koja započinje u 13 sati,

Podravka poklanja prvosvibanjski grah Podravkinim majstorima kulinarstva pomagat će i članovi gradskog vijeća.Osim pripremom graha, Podravka daje obol proslavi Praznika rada i drugim sadržajima. Tako će na prostoru uz fontanu u utorak od 10-13 sati za dje-cu biti otvoren Lino kutak. Djeca će se tu moći družiti s omiljenim medvjedi-ćem Linom i nogometašima Slaven Belupa, sudjelovati u zabavnim igrama, te osvojiti Lino nagrade. Usto u Lino kutku bit će organizirana promotivna prodaja novih Lino proizvoda. Pivni-ca Kraluš će za Praznik rada obogatiti svoju ponudu pa će u utorak 1. svibnja na terasi od 09-13 sati po promotivnoj

cijeni od 5 kuna prodavati palačinke s Lino ladom i Voćnim namazima, a od 18-22 čevapčići s lukom i ajvarom po cijeni od 12 kuna. Jela s roštilja na terasi će se pripremati i u subotu 28. travnja, a za Praznik rada ispred Pivnice će se prodavati i Podravkin sladoled. Istovre-meno u središtu grada odvijat će se i drugi sadržaji Carlsberg festa kao što su sajam cvijeća, predstavljanje starih zanata,aktivnosti Old timer kluba „Bici-klin“ Koprivnica, a nastupit će i Puhački orkestar Grada Koprivnice, plesna sku-pine Ola, la i Jump, Klapa Koprivnica, Cure iz centra, Hot rock i Bboying. (J.L.)

Page 16: Podravka novine broj 1984

16

Kako bi jelo dobilo oznaku “rižot”, bez obzira radi li se o onima s povrćem, morskim plodovima, sirom, gljivama, mesom, mora biti kremaste strukture, koja se postiže škrobom iz riže.

Za rižot moramo zahvaliti redom Kinezima, Arapima, Španjolcima i, na kraju, Talijanima. Naime, Ara-

pi su rižu iz Kine donijeli u Španjolsku, a starosjedioci španjolskog poluotoka, Aragonci, u Napulj. Stanovnici Napulja nisu točno znali što bi s bijelim zrnima, pa su ih koristili u pripremi juha ili kao lijek. Oni su uvijek na prvo mjesto stav-ljali tjesteninu, pa riža nije nikad osvo-jila njihova srca i tanjure. Međutim, na sjeveru Italije, dijelom i zbog pogodne klime s puno kiša i brojnih močvarnih terena, riža je pronašla svoju novu do-movinu. Ime i prezime genijalca koji je prvi pripremio rižot nije poznato. Iz ra-znih dokumenata moguće je približno rekonstruirati njegovu povijest.Tako pisani izvori iz 1791. godine go-vore da je kraljevska obitelj Savoia pri-premala rižot i često ga posluživala oko ponoći, tijekom zabava i plesova, koji su se održavali u njihovim palačama u Pijemontu. Naime, krijepio je, a istovre-meno bio lako probavljiv. Karakteristike koje ga i danas čine omiljenim. Godine 1809. u Milanu je tiskana knjiga Cuoco Moderno (Moderni kuhar), u kojoj je anonimni L.O.G. otkrio svoj recept pod imenom Žuta riža u tavi. Ime koje je kasnije promijenjeno u Risotto alla mi-lanese i u kojoj se opisuje pirjanje luka na maslacu, dodavanje goveđe koštane srži te kuhanje riže uz dodatak temeljca i šafrana. Na prvi detaljni opis pripreme rižota moramo pričekati na knjigu Pelle-grina Artusa La scienza in cucina e l’arte di mangiar bene (Kuharska znanost i umjetnost dobre prehrane), tiskanoj 1891. godine. U njoj je Artusi, trgovac i zaljubljenik u gastronomiju, podijelio

Samo je rižot... rižot

sorte riže prema vremenu i načinu pri-preme. Također je točno opisao pripre-mu rižota uz pirjanje luka na masnoći te kuhanje riže uz polagano dolijevanje kipuće tekućine (najčešće temeljca).Prije nego nastavim, željela bih riješi-ti jednu veliku kolektivnu zavrzlamu i izbjeći nesuglasice. Pod nazivom “rižot” podrazumijeva se jelo, ali prvenstveno tehnika pripremanja riže. Kako bi jelo dobilo oznaku “rižot”, bez obzira radi li se o onima s povrćem, morskim plo-dovima, sirom, gljivama, mesom, mora biti kremaste strukture, koja se postiže škrobom iz riže. Tehnika pripreme rižo-ta predviđa, prvo, pirjanje luka ili češ-njaka (ovisno o vrsti rižota) na maslacu ili maslinovom ulju, u široj tavi debljeg dna. Drugo, nakon nekoliko minuta, kada je luk omekšao, dodaje se riža, koju nikako ne treba prethodno prati. Taj dio pripreme naziva se tostatura di riso ili prženje riže, koji zahtijeva stalno miješanje drvenom žlicom kako se riža ne bi zalijepila ili zagorjela. Treće, kada zrna poprime prozirnu staklastu boju, dodaje se eventualno povrće, meso ili gljive (ovisno o vrsti rižota) te se zalijeva vinom. Četvrto, kada vino ishlapi, na-stavlja se kuhanje riže uz stalno dodava-nje temeljca. Ovaj posljednji mora biti vruć i ne pretjerano slan, a dodaje se šalica po šalica, tek kada riža upije onu prijašnju. Riža bi trebala biti kuhana na-kon otprilike 18 minuta. I posljednje, ali vrlo važno, kada isključimo vatru, u rižot treba dodati masnoće (maslaca ili ma-slinovog ulja) i sira, najčešće parmezana ili grane, ali može i ricotta, gorgonzola, pecorino, ovisno o ukusu i receptu. Brzo se pomiješa, poklopi i ostavi nekoliko

minuta. Taj se dio zove mantecatura, a služi da bi se ukusi proželi te dobila do-datna svilenkasta struktura.Arhetip rižota je svakako risotto alla milanese. Vjerojatno i prototip, jer go-vorimo o najstarijoj vrsti rižota, tj. riže kuhane na određeni (gore navedeni) način. Danas, je zlatno-žuti rižot s mi-risom šafrana postao gastronomskim simbolom Milana. Još jedan tradicional-ni rižot sa sjevera Italije je alla parmigi-ana. Koliko jednostavan, toliko i ukusan, sastoji se od maslaca, luka, bijelog vina, temeljca i naravno parmezana. Risi bisi je venecijanski rižot s graškom, koji se u polutekućem obliku nudio mletač-kim duždevima na dan Sv. Marca (za-štitnika Venecije). Mada pravi recept iz pokrajine Veneto predviđa pirjanje luka, celerovih stabljika i slanine, kojima se dodaje riža, pa kasnije grašak, te se kuha tehnikom rižota, tj. polaganim do-lijevanjem vrućeg povrtnog temeljca. U rijetkim slučajevima, kao kod pripreme još jednog povijesnog risotto alla pilota iz okolice grada Mantove, ukupna koli-čina temeljca ili vode se dodaje odmah, a kad je riža napola skuhana, skida se s vatre i ostavlja da nabubri. Ovaj rižot nosi ime prema talijanskoj riječi piloti, koja označava osobe koje su radile na plijevljenju rižinih zrna. Danas su omi-ljeni rižoti oni s morskim plodovima, crvenim radičem, bundevom, gljiva-ma, artičokama. Kombinacije sastojaka su bezbrojne. Rižot, sa svojim bazično neutralnim okusom, podnosi gotovo svaki dodatak. Čak i jagode, šampanjac, čokoladu. Ako još niste stručnjak za ovo divno jelo, evo vam nekoliko savjeta da to što lakše i brže postanete. Nikako ne štedite na riži i kupite onu prvoklasnu. Arborio, Carnaroli, Vialone Nano. Vialo-ne Nano je moj ljubimac. Juha kojom se podlijeva riža, ovisno o vrsti rižota koji pripremate, trebala bi biti mesna (ko-košja ili goveđa), riblja ili povrtna (luk, celer, mrkva i peršin) za koju vam treba 20 do 30 minuta. Rižot miješajte drve-nom žlicom i nadolijevajte temeljcem, koji lagano kipi na susjednoj ploči, kako bi riža ispustila škrob i dala jelu potreb-nu svilenkastu strukturu. Kada nakon otprilike 18 minuta, zaključite da je rižot gotov, dodajte mu dvije žlice maslino-vog ulja ili žlicu maslaca i sir, pomiješaj-te i poklopite na pet minuta.Ovo je jako važno i obogatit će vaš ri-žot okusom. Poslužite odmah. Ako vam kojim slučajem ostane rižota, možete ga iskoristiti sljedeći dan. U hladan rižot pomiješajte jedno jaje, muškatni ora-ščić i krušne mrvice, pa oblikujte kuglice ili polpetice (u središte možete staviti kockicu mozzarelle). Uvaljajte ih u mr-vice, pa ispržite na vrućem ulju. Dobit ćete jučerašnji ručak umotan u tanku hrskavu koricu s mekanim, rastopljenim srcem od mozzarelle.Ne trebam vam dalje objašnjavati...

Page 17: Podravka novine broj 1984

17KUHAR I RECEPT

S Vegetom se bolje jede!

Jozo Gale

Jozo Gale, Predsjednik Udruge kuhara Vukovarsko-srijemske županije i vlasnik Cateringa Gališa

Jozo Gale rođen je 1955. u Buškom Bla-tu. Ugostiteljsku školu je završio 1973.g. u Osijeku. Tijekom bogate karijere radio je u mnogim ugostiteljskim objektima, no spo-menimo motel „Ormanica“, šef smjene ku-hinje motela „Spačva“, prekooceanska plo-vidba „Jadroplov“ Split, brod „Mosor“, zatim u Njemačkoj. Sredinom 80-tih godina po-staje u hotelu „Querkus“ šef smjene i speci-jalist za „Jela po narudžbi“ na Makarskoj rivi-jeri-Drvenik. Nakon toga u Vinkovcima radi u Željezničkom ugostiteljstvu na mjestu šefa kuhinje, gdje u vrijeme Domovinskog rata organizira Pučku kuhinju (1991-94) za sve one kojima nije imao tko kuhati. Od 1998-2007.g. radi na mjestu šefa kuhinje u hotelima diljem Jadrana (željeznička odma-rališta-I klase) gdje je omogućio da budu i objekti za „Jela po narudžbi“ . 2008 odlazi u profesionalnu-invalidsku mirovinu nakon operacije kralježnice, ali kako nije naučio mirovati, a jednim dijelom i zbog male mi-rovine otvara GALIŠA-catering! Valja dodati i kako je 2003. g. sudjelovao u osnivanju Hrvatskog kuharskog saveza, što znači i Udruge kuhara Vukovarsko-Srijemske župa-nije i postaje njezin prvi predsjednik, kojem je povjerenje dano i u trećem mandatu do 2015.g. Idejni je osnivač i promotor Hrvat-skog kuharskog kupa „Zlatna Jabuka“ osmi-slivši program i koreografiju i sve ono što ide uz takvu gastro manifestaciju i zajedno sa svojim kolegama i suradnicima je doveo do toga da su već sedam godina zaredom najbolji u organizaciji takvih manifestacija u RH, a i postala je gastro-turistički brand Vu-kovarsko-srijemske županije. Kaže kako je za sve postignute rezultate Udruge kuhara Vukovarsko-srijemske županije veoma za-služna Podravka koja ih vjerno prati. Trenu-tačno radi na projektu Baštine tradicijskih autohtonih jela bakine kuhinje sa željom da ih se vrati iz zaborava. Gdje ste i kada stekli prvo iskustvo i po

Pohane palačinke s piletinom

Namirnice za 10 osoba:PALAČINKE 20 komBrašno glatko Podravka 0,20 kgJaja 4 komMlijeko 1 litMineralna voda 1 litPrašak za pecivo Dolcela 1 vrećicaLimun 0,20 kgNADJEVPileći file 1,20 kgCrveni luk 0,20 kgSol 0,05 KGCrvene i zelene svježe paprike 0,10 kgGljive-šampinjoni 0,10 kgpapar, peršin list prstohvatVEGETA 1 žlicaVino Traminac 0,10 litUlje 0,30 LJaja 5 komMrvice – krušne Podravka 0,30 kgBrašno Podravka TIP 500 0,10 kg

Predsjednik Udruge kuhara Vukovarsko- srijemske županije i vlasnik Cateringa Gališa

Mlijeko 0,10 LVrhnje ili Tartar umak – po želji 0,20 kgjos 1 min., izlijemo na ravnu podlogu i ohladimo.Maline gateau1 l slatkog vrhnja100 g smeđeg šećera20 g želatine Dolcela50 g pirea od malina100 g bijele čokoladePolovicu vrhnja kuhamo sa smeđim šećerom, kada zakuha maknemo s vatre i dodamo čokoladu i pire te Do-lcela želatinu. U prohlađenu smjesu umiješamo preostalo vrhnje od kojeg smo napravili šlag, ohladimo.Priprema nadjevaPileći file isječemo na rezance, doda-mo na poprženi luk, potom dodamo gljive i papriku narezanu na rezance, peršinov isjeckani list, začinimo. Kad je piletina gotova povežemo jajima. Pustimo da se nadjev malo ohladi. Na ispečene palačinke po sredini stavimo nadjev, preklopimo krajeve s jedne i druge strane pa ih zarolamo te panira-mo na bečki način potom ih pohamo u dubokoj masnoći (ulju). Tople ih serviramo, tako da ih pre-siječemo ukoso po sredini i stavimo malu žlicu vrhnja (ili Tartar umaka) i ukrasimo.

čemu ga najviše pamtite?Imam ih tri koja su me se dojmila i oni su djelovali na moju daljnju karijeru. Davne 1970. kad sam onako mali (155 cm) ušao u kuhinju na motelu „Kunjevci“ naukovati, a sudoper i štednjak mi bili do prsa, pa su me zezali da sa sobom nosim hoklicu! Zatim, 1977. moj prvi ukrcaj na brod „Matija Gu-bec“ i ulazak u kuhinju i „GAMBUŽU“ gdje nisam mogao povjerovati koji i koliki sve asortiman namirnica posjeduje, kao i brod u kompletu- od plasta sijena do iglice- kako se u narodu kaže i posljednje 1980. Mun-chen-početak rada u našoj hrvatskoj kuhi-nji-način pripremanja naših poznatih jela i njihovo serviranje. Koje je vaše najveće priznanje, uspjeh?Pripremanja naših poznatih jela i njihovo serviranje kada sam počeo raditi u Mun-chenu. Naime, nisam imao mira dok tu ne-pravilnost nisam ispravio jer su kuhinje-re-storane vodili naši ljudi kojima je prvi susret sa ugostiteljstvom bio upravo u Njemačkoj. Kako ih nisam mogao uvjeriti u pogrešan način serviranja usmenim putem , primije-nio sam to praktičnim načinom tako da sam neka jela servirao za RUČAK OSOBLJA- tad su shvatili ono u što sam ih uvjeravao i od sutra su sva jela za koja sam tražio izmjene

i preinake u pripremanja i serviranja poslu-živana za goste. Moj uspjeh je u tome veći što su poslije našeg restorana koji je prvi napravio tu izmjenu –to su počeli primje-njivati i ostali naši restorani-tako da je u na-rednih 6 mjeseci cijela Bavarska posluživala jela na moj način i smatram se PIONIROM tog načina serviranja u tom dijelu. Drugo i najveće kad je HKK „Zlatna jabuka“ (1-5) proglašena kao najbolje organizirani Gastro fest u sklopu HKS-a u RH, za koje su zaslužni istaknuti članovi Udruge kuhara V-SŽ- njih 10-tak sa mnom, a koje sam doživio kao osobni uspjeh-ponavljam bez njih to ne bi bilo moguće ostvariti. Jednako važna su mi i sva priznanja koja je dobila Udruga kuhara V-SŽ u natjecanjima revijalnog dijela ukra-šavanje izložbenih stolova u EKO-ETNO STI-LU gdje smo također osvojili prva mjesta u 2-3 navrata!Bez kojih namirnica ne možete zamisliti kuhinju?Prvenstveno povrće; Svinjetina- potom ri-ječna riba, a od začina - volim kad napravim SUHU MARINADU u kojoj je prvenstveno pored soli VEGETA te šećer, bijeli papar, i granule BIJELOG LUKA-češnjaka uz mirisne trave ovisno što mariniram MESO, RIBA, PO-VRĆE !

Page 18: Podravka novine broj 1984

18 ZAPOSLENICI

Voditeljica blagajne uzajamne po-moći Sindikata PPDIV-a Podrav-ke Darinka Cmrk već 32 godine

radi u našoj kompaniji. Počela je kao sezonac 1978. godine u pogonu juha, a nakon četiri godine različitih sezon-skih poslova, 1981. godine se za stalno zapošljava u pogonu juha, gdje radi sve do 2002. godine. Od 2002. godine obavlja dužnost povjerenice Sindikata PPDIV-a za vođenje blagajne uzajamne pomoći. Pitali smo Darinku o njenom nekadašnjem poslu u pogonu juha i današnjem kojeg obavlja za brojno članstvo blagajne uzajamne pomoći iz Sindikata PPDIV-a:- U Podravkinom pogonu juha radila sam kao majstorica više od dvadeset godina. U vrijeme kada sam počela raditi kao mlada radnica poštivali smo starije majstore i radnike od kojih smo učili svoj posao, ali i prihvaćali odanost našem poduzeću. Nekada nije bilo toli-ko automatizacije u proizvodnji kao da-nas, puno poslova se obavljalo ručno i bilo je više radnika. Tada smo se više pomagali, družili i međusobno poštivali. Imali smo „rešpekta“ prema starijim rad-nicima, a iako su prema nama mlađima bili prilično strogi, moram reći bili su i pravedni. Uvijek su nam govorili kako

Darinka Cmrk, voditeljica blagajne uzajamne pomoći Sindikata PPDIV-a

Za ovaj posao morate imati srce i osjećaj za čovjekaPiše i foto: Boris Fabijanec trebamo ljubiti svaku ciglu Podravke

koja se teškom mukom stvarala i zida-la. Dakle, tu lijepu tradiciju pripadnosti Podravki, stvaranja i razvijanja Podravke trebamo i mi prenositi na mlađe gene-racije. To prijateljstvo ostalo je u nama te i danas mi je drago kada sretnem ne-koga od tih radnika koji su u mirovini, usađeni „rešpekt“ iz mojih mlađih dana prema njima trajno je ostao. Naročito me se dojmio i povratak među moje „juhare“ prošle godine, kada sam za njih bila vođa autobusa u vrijeme održava-nja Korporativnih igara i kada sam vidje-la koliko su mi se obradovali, što znači da me nisu zaboravili.Darinka, prešli ste iz proizvodnje u kancelariju. Koja je to razlika?- Raditi na stroju nije isto kao i raditi s ljudima. Kao majstorica za strojem imala sam odgovornost za moje radno mjesto i proizvodnju, što nije isto kao i raditi s ljudima te pokušavati im pomo-ći i riješiti neki njima tako važan osobni problem. Komparirajući današnji rad i odgovornost i onu ranije, to je velika ra-zlika i teško usporediva. Vođenje blagaj-ne uzajamne pomoći je vrlo ozbiljan i odgovoran posao, radi se o financijama i tu ne smije biti nikakve greške. U ovom mom sadašnjem poslu ne pita se za radno vrijeme jer našim članovima često puta moramo uskočiti u pomoć prije ili poslije radnog vremena. Tako-đer, želim naglasiti da blagajna ima gotovo 2000 članova iz cijele Grupe Po-dravka, a s obzirom na sve teže uvjete preživljavanja, očekujemo da će taj broj još samo rasti. Kada već govorimo o blagajni uzajamne pomoći, imam dojam da je ona u današnje vrijeme brojnim Podravkašima često puta izlaz za prebroditi financijske poteškoće.- Na žalost, tu ste u pravu. Danas ljudi imaju brojne egzistencijalne probleme, a naša blagajna funkcionira prema Pra-vilniku i možda ono najvažnije, temelj joj je solidarnost i međusobno po-maganje. Blagajna uzajamne pomoći zapravo je jedna od najvažnijih usluga koje Sindikat PPDIV pruža svojim člano-

vima u nastojanju da prebrode sve če-šće izvanredne situacije koje im se do-gađaju u životu. Svaki čovjek ima srce i dušu, a da bi mogli ovaj posao raditi i vi morate imati srce i osjećaj za svakog čovjeka, člana Sindikata PPDIV-a koji je i član naše blagajne. Najčešći problemi s kojima se bore naši radnici - članovi sindikata su nedostatak novaca za pla-ćanje režija, školarina djece, razna kre-ditna zaduženja i ovrhe, a u posljednje vrijeme na žalost se sve češće javljaju i radi potrebe za dodatnim financijskim sredstvima radi teških bolesti u krugu obitelji od kojih nisu pošteđena ni dje-ca. Zapravo meni je žalosno uopće o tim problemima govoriti. Slušajući svaki dan probleme koje ljudi moraju rješava-ti duša se često rasplače.Zapravo, vaše radno mjesto je kao svojevrsna socijalna služba.- Pa moglo bi se tako reći jer u današnje vrijeme brojni Podravkaši su suočeni s egzistencijalnim problemima i neću pretjerati ako ustvrdim da naše pozaj-mice članovima, koje su važno je reći beskamantne, na neki način održavaju i socijalni mir u poduzeću. Voljela bih da je Uprava toga bar malo svjesna. Dakle, nitko ne dolazi kod nas po pomoć kako bi si podigao standard, već da jedno-stavno pokuša „pregrmiti“ nagomilane probleme financijske prirode. U svakom slučaju, meni je drago kada možemo i uspijemo pomoći našim prijateljima i kolegama, jer kao što sam rekla, za lju-de i njihove probleme treba imati srce, dušu i puno razumijevanja. Naime, ne govorimo o novcima, već o tome da ljude treba poslušati i shvatiti ih kroz razgovor, jer im neki put i sama utjeha mnogo znači. Unatoč svemu tome, što ovakav rad često troši čovjeka, „na kraju dana“ kada sumiram koliko smo uspjeli pomoći našim članovima, ipak osjetim određeno zadovoljstvo.Čime se Darinka bavi u slobodno vrijeme?- Ja sam supruga i ponosna baka. Imam princezu Alinu i tri mala princa –Patrika i blizance Leona i Luku te svoje slobod-no vrijeme posvećujem obitelji i mojim unucima koji su za mene najvažniji na svijetu – rekla je na kraju razgovora Da-rinka Cmrk.

Page 19: Podravka novine broj 1984

19UMIROVLJENICI

Prije 35 godina Ivan Ikić se kao pri-pravnik zaposlio u Podravkinoj Centralnoj ekonomskoj službi, a

već 1979. godine postaje rukovoditelj Plana i analize. Naime, u to vrijeme baš i nije bilo puno kadrova sa fakultetom. Sve do 1985. godine Ikić je radio na ma-nje-više financijskim poslovima pa je, između ostaloga, jedno vrijeme bio i fi-nancijski direktor Podravkinog Robnog prometa. Potom je sve do 2001. godine bio product manager u Pićima, potom je bio stručni suradnik u Voću i povrću, a nakon reorganizacije obnaša dužnost stručnog suradnika u Logistici te s toga radnog mjesta 2009. godine odlazi iz Podravke s otpremninom.- Kada govorimo o radu u Podravki mo-ram naglasiti da je zapravo bilo različitih faza. Najbolja je bila do prvih značajnijih potresa u Podravki, znači 83., 84. godine kada su neki naši direktori bili neoprav-dano zatvoreni. Nakon tih godina opet je bilo lijepo raditi u tvrtki, sve dok se nije prešlo na američki način poslova-nja. Tu se ja nisam uklopio jer smatram da je to loš način poslovanja koji je uo-stalom i Ameriku bacio u krizu, kuda onda neće jednu jadnu Hrvatsku. Bez obzira na sve, smatram da je Podravka i danas još uvijek najbolja tvrtka u Hrvat-skoj koja je imala najbolju organizaciju i najbolji način rada – rekao je na počet-ku razgovora Ivan Ikić te nastavio:- Mislim da sam za Podravku dosta na-pravio u ekonomskoj i marketinškoj sfe-ri. Žao mi je što dok sam radio u Voću i povrću nismo više uspjeli ostvariti projekt nove tvornice rajčice u Umagu jer smatram da tu Podravka ima veliki potencijal. Uostalom, i današnji pred-sjednik Uprave gospodin Mršić je još kao gradonačelnik Koprivnice dolazio na tradicionalne Dane rajčica u Umagu i prilično je dobro upoznat s problema-tikom i potencijalima naše tamošnje tvornice. Također, žao mi je što za vrije-me moga rada u Podravki nije pokrenut projekt sušionice povrća jer mislim da je to ogromni potencijal u kojemu bi se

Ivan Ikić

Nema problema za budućnost PodravkePiše i Foto: Boris Fabijanec

odlično spojila hrvatska poljoprivreda i Podravka. Nadam se da će sadašnja Uprava to znati prepoznati.Kažete je Podravka imala najbolju organizaciju i način rada.- Tako je, jer svi školovani ljudi koji su nešto znali mogli su reći i izraziti svoje mišljenje. Ako se je i reklo krivo, nikada nitko zbog toga nije bio kažnjen. Tada smo mi to zvali – sudar mozgova. Na-ravno, da ne može svaki puta uspjeti neki poslovni potez, ali kada bi se svi za-jedno dogovorili oko nekoga posla, svi zajedno smo i preuzeli odgovornost za izvršenje zadataka. Dakle, po meni odu-

mogli otići i na poduži godišnji odmor, a sve bi u poslu klapalo. A kada već go-vorimo o toj amerikanizaciji, onda vas trebam podsjetiti kako se svojevremeno mislilo o outsourcingu naše Društvene prehrane, a Podravka je još u Jugoslaviji bila sinonim za najveću kuhinju. Možete li si zamisliti što bi za potrošače u marke-tinškom smislu značilo da neka privatna tvrtka kuha gablece za Podravkaše? Sre-ćom ta priča nije prošla.Dakle, vi mislite da bi današnjoj Podravki trebali značajniji zahvati u organizaciji?- Plan poslovanja je osnova rada, zna-nost, svetinja. Ljudi se moraju više sasta-jati, komunicirati, ne preko mailova, već na konstruktivnim sastancima sukobiti mišljenja i s najboljim idejama krenuti naprijed. Uz te poslovne sastanke i op-ćenito više druženja i zbližavanja Po-dravkaša na svim razinama dobivamo i onu tradicionalnu prepoznatljivost Podravke s kojom smo desetljećima poznati na domaćem i inozemnim trži-štima. Podravka je oduvijek bila marke-tinška tvrtka, ali unazad desetak godina postala je trgovačka tvrtka. No, bez ob-zira na sve ja ne vidim nikakvih proble-ma za budućnost Podravke jer ako smo uspjeli tijekom Domovinskog rata kada smo ostali bez najznačajnijih tržišta i još k tome dali i te kakvu humanitarnu po-moć, onda ne vidim to bi moglo zausta-viti Podravku u njezinom rastu i razvoju. Naime, Podravka je oduvijek imala i ima, a i imat će ljude koji će znati povući kada je najpotrebnije.Ivan je tek odnedavno postao penzić. Čime se friški penzić bavi u slobodno vrijeme?- Tako je, od odlaska iz Podravke gotovo tri godine sam bio na burzi i tek od proš-loga mjeseca sam službeno u mirovini. Oko kuće uvijek ima posla, a i inače se dosta družim sa bivšim Podravkašima. Nekoliko puta godišnje se nađemo u go-ricama pa malo gulaš, koja kapljica vina i bela. Također, veliki sam prijatelj i kum s našim umirovljenikom iz Istre Antom Bi-lićem i od 1978. godine barem jednom, dva puta godišnje odem kod njega u Umag. Sve u svemu, pokušavam da mi penzionerski dani budu što zanimljiviji.

vijek je smisao posla bio stručni tim i stručnjaci, a ovaj tzv. američki način po-slovanja gdje zapravo manager prodaje sebe, mislim da nije dobar za Podravku. Primjerice, tim za pića u kojemu sam ja radio dobio je i nagradno putovanje u Francusku, jer smo redizajnirali Stude-nac i Deit i izbacili na tržište Studenu, što je donijelo fenomenalne prodajne rezultate. Kroz studijsko razgledavanje raznih proizvodnih pogona, ne samo u Francuskoj, već i u Njemačkoj, Austriji i Italiji upoznali smo se sa najmodernijim tehnologijama i načinom poslovanja koje smo kasnije implementirali i u naš segment rada. Slobodno mogu reći da smo u tadašnje vrijeme imali fenome-nalnu organizaciju poslovanja, toliko usklađenu da su naši direktori maltene

Page 20: Podravka novine broj 1984

20

Zagorska misao danaV klet idu i pametni i bedaki,a van idu svi jednaki ...

BrakBrak je zajednica,u kojoj je jedna osoba uvijek u pravu,a druga je muž.

Mujo Pitao Mujo kolege s posla, kako da provjeri da li ga Fata voli. „Kad dođeš kući pravi se mrtav pa ćeš vidjeti kako Fata reagira“I tako dođe Mujo kući, otvara vrata i složi se na pod. Vidi to Fata pa ga preskoči potrčavši prema susjedu Hasi vičući:„Haaasooo, evo ga rikno Mujo!“Dođe Haso pa gleda.Pita Fata: „U čemu da ga pokopam?“Kaže Haso: „Pa u onom odjelu što ste ga kupili u Italiji“„Ma to ćeš ti obući, njega ćemo obući u onu staru Nike trenerku“, kaže Fata!„A što da mu obujemo?“ pita Fata.„One talijanske kožne cipele“ kaže Haso.„Ma te cipele obuj ti, njemu ćemo na noge one stare Adi-das tenisice“, kaže Fata.I tako dođe do sahrane pa Fata onako reda radi počne na-ricati:„EEEEEEE, mooooj Muuuujoooo... Kud te noseeee?Diže se Mujo iz kovčega pa kaže: „Na Olimpijadu!”

Face liftingSredovječna žena dobila srčani napad, i našla se u stanju kliničke smrti.Tu se vidjela s Bogom i upitala ga:“Je li to kraj mog života?”Bog joj reče:“Ne, trebaš živjeti još 42 godine, 11 mjeseci i 27 dana.”Poslije oporavka, žena se zadrži još neko vrijeme u bolni-ci, jer je tražila da joj naprave face lifting, liposukciju i još nekoliko kozmetičkih zahvata (da ne ulazimo u detalje). Kad će već poživjeti toliko, neka bar poživi kako treba. Na izlasku iz bolnice, zakorači na ulicu i tu je udari sanitetsko vozilo u punoj brzini.Žena ostane na mjestu mrtva.Kad se opet srela s Bogom, ona ga upita:“Zašto si dozvolio da poginem kad si mi obećao još toliko vremena?”Bog ju zagleda malo bolje, pa reče:“Pa, nisam te prepoznao ...”

Karikatura: Ivan Haramija-Hans

Mujo i HasoMujo i Haso na radu su u Njemačkoj.Stigao im katalog iz robne kuće sa garderobom, pa ga ra-zgledaju.Mujo: Vidi Haso bolan kako dobrih ženskih ima u ovom katalogu.Haso: A vidi cijena bolan. Nisu ni skupe.Mujo: Ma ja bih jednu naručio ...Haso: Ma naruči dvije, i meni jednu. Ovu što je samo u gaćama, nemam više novaca.Prošlo nedjelju dana i Haso pita Muju: Bolan Mujo jesu li stigle one ženske što smo i poručili iz kataloga?Mujo: Ne brini bolan, stigle su im stvari, za koji dan će si-gurno i one.

Dvije plavušePričaju dvije plavuše u parku:- “Vidiš ona dva muškarca, onaj sa lijeve strane je moj muž, a onaj sa desne švaler.”- “Čudno, kod mene je obrnuto!”

Za svaki slučajKlinci u školi dobili zadatak da naprave nešto na temu “Za svaki slučaj”Prva čita Marica:-”Nas je u kući četvoro. Dok mama i tata rade ja i brat se nikad ne svađamo i jako smo dobri. Ipak mama na polici drži batinu, za svaki slučaj.”-”Bravo, odličan sjedni, ajde ti Pero!”-”Moj brat je lovočuvar i svaki dan obilazi lovište. Kod nas nema opasnih životinja, ali uvijek nosi pušku, za svaki slu-čaj.”-”Odlično, tko će dalje?”Javlja se Ivica:-”Kao što znate, mi živimo u malom mjestu. Imamo školu, poštu i crkvu. Naš svećenik nije oženjen i neće se ženiti, ali ima onu stvar, za svaki slučaj.”

LedVotka i led će upropastiti vaše bubrege.Rum i led će upropastiti jetru.Viski i led će upropastiti vaše srce.Džin i led upropastit će vam mozak.Coca-cola i led će vam upropastiti zube.... Očigledno je led smrtonosan.Upozorite prijatelje da led izbace iz upotrebe.I ne zaboravite da je zbog leda potonuo i Titanik!

Page 21: Podravka novine broj 1984

21KULTURA

U Podravki je održana pro-mocija prve zbirke pjesama “Zvukom zvona” Stjepana

Golubića, pjesnika iz Drnja, inače člana Likovne sekcije Podravke. Uz nazočnost velikog broja uzvanika promociju je vodio koprivnički knji-ževnik i slikar Milan Frčko. Stihove su recitirali članovi Literalne sekcije Podravke, a unuka pjesnika Stjepana Golubića, Lucija Picig odsvirala je na violini “Koncertino facile” i odreci-tirala svoju pjesmu “Brijeg” koja se uz pjesmu “Božić” koju je pak, izvela druga Golubićeva unuka Karolina Igrec, nalaze u prvo objavljenoj zbir-ci. Osvrt na zbirku pjesama dao je i prof. Pero Markić. Inače, cijela zbirka pjesama donirana je u humanitarne svrhe, a Stjepanu Golubiću ostva-ren je san kad je zbirka ugledala svjetlo dana. (D.J.)

Zvukom zvona do ostvarenja snova

Podravkini slikari oplemenili crkvu u Sigecu

Pavković predstavio knjigu u Mostaru

Ispred restorana prehrane Podrav-ke postavljena je izložba minijatura 14 članova sekcije naivaca Hrvat-

ske udruge minijaturista „Julije Ković“: Franjo Vesel, Vladimir Ivančan, Biserka Zlatar, Kamilo Vujčić, Milan Generalić, Stjepan Ivanec, Zlatko Kolarek, Ljerka Tropšek, Zvonko Sigetić, Dražen Tetec, Martin Đukin, Željko Kolarek, Stjepan Đukin i Marija Topolšek. Slike su ori-ginali na staklu (s potpisima) veličine 29x42mm, a okvir je odliven u metalu kao replika stilskoga original, a svaka je slika na svome štafelaju pa je prila-gođena za prodaju u suvenirnicama. - Udruga ima 30 članova i sekcije dru-gih umjetničkih tehnika, pa ćemo se i dalje otkrivati javnosti, kaže predsjednik

Crkvu Sv. Marka u Sigecu od kraja travnja krasit će 14 novih umjet-ničkih slika koje prikazuju postaje

križnog puta. Slike su nastale u likovnoj koloniji koju su na imanju pjesnika Ivana Picera, a prema inicijativi Ankice Vranar, organizirale udruge iz ovog sela, pred-vođene Sigečkim srcem. Najveći broj slikara koji se odazvao ovoj plemenitoj akciji dolazi iz Likovne sekcije Podravka 72 koja ove godine obilježava svoju 40.

Pred prepunom dvoranom Hrvatskog doma “Herceg Stjepan Kosač” u Mo-staru, a u organizaciji Udruge speci-

jalne policije iz Domovinskog rata HR-HB, održano je predstavljanje knjiga na temu Domovinskoga rata koprivničkog novi-nara i publicista Mladena Pavkovića. Bila je to prigoda da se i na ovim prostorima nešto više sazna o doprinosu branitelja Podravine, ali i same Podravke u stvaranju slobodne, samostalne i neovisne hrvatske države. Na tribini su, pored Pavkovića, još sudjelovali i predsjednik Hrvatske zajedni-ce Herceg-Bosne Vladimir Šoljić i ravnatelj Instituta za društvena istraživanja Sveuči-lišta u Mostaru Marko Tokić, dok su pred-stavljanju pored brojnih branitelja nazočili i ministar za pitanja branitelja Hercegovač-ko-neretvanske županije Marinko Petrić, te mostarski gradonačelnik Ljubo Bešlić. (V.I.)

Udruge Ante Karačić u čijoj su kipar-skoj radionici izrađeni okviri. Htjeli smo se na noviji i primjereni način približiti ljubiteljima umjetnosti. Kupci za mali novac kupe malu sliku, ali ne i umanjeni umjetnički doživljaj jer su djela tako mi-nuciozno rađena, da ih se može gotovo istraživački promatrati - pa i povećalom. I u umjetničkim tehnikama i nastupima moramo konkurirati svjetskoj bogatoj ponudi, a ovo je jedan od načina. Tako smo pred ulazom u svjetsku zajednicu minijaturista i očekujemo nastup na kongresu u Moskvi. (A.V.)

obljetnicu djelovanja. Svoju humanost tako su ovom prilikom dokazali Zlatko i Radmila Kolarek, Željko Kolarek, Marica Jalšovec, Danica Kuzel, Vlatka Kordina, Darko Vratić, Stanko i Alen Gjerek, Zvon-ko Koščak, Ljerka Bojovski i Boris Kodrić.Vrijednim slikarima na koloniji uz rijeku Dravu su se pridružili i drugi stvaratelji koji su svojim talentima obogatili ovo kulturno događanje. Tako je svoje sti-hove kazivala Marica Hasan, simpatičnu humoresku pročitao je Ivan Picer, na gitari je muzicirao Vjekoslav Lukanec, svoje pjesme izveo je duo Bemian, a sve svojim duhovitim nastupom oduševio popularni Gruntovec bend u kojemu nastupa i dosta Podravkaša. (J.L.)

Naiva u minijaturi

Page 22: Podravka novine broj 1984

22 SPORT

18. Hrvatski rukometni kup u vitrinama Podravka Vegete

Protiv Zadra za siguran ulaz u Europu

18. Čokolino kup

Mlade rukometašice Podravke druge u HrvatskojU vrlo zanimljivoj i kvalitetnoj uta-

kmici Slaven Belupo je svladao zagrebačku Lokomotivu 3:1 i

osvojio tri jako važna boda u borbi za europski izlazak. Što se pak tiče utakmi-ce u Šibeniku, Slavenaši su bili bolji od domaćina, ali što sreća, što, u najmanju ruku, čudne odluke suca Brune Marića su utjecali da se farmaceuti vraćaju kući samo s bodom. Nakon 27. kola Slaven Belupo drži treće mjesto na prven-stvenoj tablici. Ove subote na Gradski stadion dolazi ekipa Zadra i to će biti vrlo važna utakmica za domaćine jer su nasušno potrebna tri boda za ulazak u Europu. Zbog toga, farmaceuti poziva-ju svoje vjerne navijače da dođu u što većem broju na stadion. Utakmica po-činje u 19 sati. (B.F.)

Uorganizaciji Teniskog kluba Ko-privnica održan je 18. Čokolino kup. Teniski je to turnir iz kalen-

dara Hrvatskog teniskog saveza za dje-čake i djevojčice do 14 godina. U ovogo-dišnjoj vrlo jakoj konkurenciji na turniru je nastupilo pedesetak natjecatelja iz gotovo svih krajeva Hrvatske. Našli su se tako tu uz domače koprivničance mladi tenisači i tenisačice i iz Osijeka, Đakova, Valpova, Rijeke, Pule, Poreča, Karlovca, Zagreba, Varaždina, Siska, Bjelovara te Đurđevca.

Kako nam je rekao Krešimir Šifkorn, tre-ner teniskog kluba Koprivnica i organi-zator ovog natjecanja samo natjecanje je provedeno u četiri kategorije: dječaci i djevojčice pojedinačno, te parovi dječa-ci i djevojčice. Kod dječaka pojedinačno pobijedio je Marko Povoljnjak iz Siska, dok je kod djevojčica najbolja bila Ro-berta Krvajica iz Bjelovara. U konkuren-ciji muških parova najbolji su bili Marko Povoljnjak iz Siska i Vedran Beštak iz Zagreba, dok je u konkurenciji ženskih parova pobijedio par Roberta Krvajica iz Bjelovara i Lara Horg iz Varaždina. Od koprivničkih natjecatelja najbolji rezultat su ostvarili Petra Bojanić i Lovro Živko plasmanom u četvrtfinale pojedinačno, a u paru Matija Gašpari i Lovro Živko pla-smanom u finale, te kod djevojčica par Petra Bojanić i Ena Vuglovečki plasma-nom u polufinale. Uz već tradicionalno uzornu organizaciju turnira od strane TK Koprivnica, polufinalisti u svim katego-rijama nagrađeni su osim sportskih na-grada i poklon paketima Podravke. (V.I.)

Tijekom prošloga vikenda u đurđe-vačkoj Sportskoj dvorani održan je završni turnir Hrvatskog ruko-

metnog kupa. Nakon što su u polufi-nalnoj utakmici pobijedili Dalmatinku, rukometašice Podravke Vegete su i u finalu bile bolje od zagrebačke Loko-motive 30:25 te tako osvojile 18. Kup. Utakmica je bila gotovo izjednačena sve do 40. minute kada Zagrepčanke gube snagu, Podravkašice preuzimaju kontrolu te utakmicu mirno privode kraju i zasluženo pobjeđuju. Najbolja igračica završnog turnira prema izbo-ru novinarskog žirija bila je naša Sa-nja Damnjanović, dok je nagrada za najbolju golmanicu pripala Dubravki Bukovini iz Lokomotive. Utakmica je

Velikom uspjehu rukometašica Podravke Vegete priključile su se i mlade Podravkašice koje su

na četverodnevnom turniru prven-stva Hrvatske za djevojčice rođene 1998. i ranije održanom u Đurđevcu osvojile drugo mjesto. U finalnom susretu djevojke iz Sinja pobijedile su mlade Podravkašice 17:16 (6:5). Zamet je u susretu za 3. mjesto svla-dao Orijent s 16:12 (6:5). Utakmice završnice bile su uzbudljive, djevoj-čice su igrale lijep, atraktivan i agre-sivan rukomet. U finalnoj utakmici rezultat se vagao na jednu i drugu stranu, ali je kvaliteta jedne igračice

u Sinju, Pletikosić, prevagnula. Dala je sedam golova i izborila sve sed-merce. Kod Podravke istaknule su se Mrđen, Hmelina i Papac. U svakom slučaju čestitke objema ekipama, a da Podravka ima talentirane ruko-metašice dokazuje i izbor Korine Kar-lovčan, Ivone Mrđen i Katarine Borac u najbolju sedmorku turnira. Pod vodstvom trenerice Snježane Petike drugo mjesto u Hrvatskoj za Podrav-ku su ostvarile: Kosnica, Vrban, Borac; Ljubić 1. Karlovčan, Domijan, Franj-kić, Benotić, L. Šenvald, Mrđen 5(3), Hmelina 3, Horvat, T. Petika, Alvir 2, Papac 3, Pavlović 2. (B.F.)

bila teška, Lokomotiva je pružila dobar otpor, a mi nismo bili na očekivanoj razini, ali smo na kraju ipak zasluženo pobijedili. Čestitam svojim igračica-ma na osvojenom Kupu - kratko je izjavio Neven Hrupec, trener Podravke Vegete. Slavlje je moglo početi, igračice su prvo otišle pozdraviti brojne navijače iz skupine Kroni-kus s kojima su podijelile i šampanjac, a zatim su

primile medalje i pehare za osvojeni Kup. Igračicama i stručnom vodstvu na parketu su se u slavlju priključili i čla-novi Uprave kluba na čelu s predsjed-nikom Krunoslavom Bešvirom, kao i predsjednik Uprave Podravke Zvonimir Mršić te članica Uprave Olivija Jakupec, inače bivša Podravkina rukometaši-ca. Treće mjesto pripalo je igračicama Dalmatinke iz Ploča, koje su u nastavku slomile otpor riječkog Zameta. Za Po-dravku Vegetu 18. Hrvatski rukometni kup su osvojile: Žderić (8), Jelčić (2), Kapitanović (1); A. Čović 1, Kožnjak 3, Pongrac, Šenvald, Petković 1, Gaće 5, Damnjanović 9 (8), V. Milanović Litre 4, Dragišić, Havić, Tatari 2, Horvat, Pušić-Koroljević 5 (2). (B.F.)

Page 23: Podravka novine broj 1984
Page 24: Podravka novine broj 1984

Vegeta usrećila domaćicu iz Brodskog Stupnika

Glavni zgoditak u nagradnoj igri Pakiranje za Provansu- 100 000 kuna na potrošačkoj kartici odlazi

u Brodski Stupnik. Dobitnica je domaćica Marija Lozinjak kojoj je sreću donio Po-dravkin promotor kulinarstva Zoran Delić izvukavši upravo njenu omotnicu iz veli-kog bazena ispunjenog s više od 100 000 pošiljki. Zoran Delić imao je pune ruke posla da u tom mnoštvu plavih, bijelih, zelenih, iscrtanih i s velikim očekivanjima poslanih omotnica izvuče i ostale dobit-nike nagrada- 20 putnika za Provansu koji će u kulinarsko-romantičnu ekspediciju u Francusku povesti i sebi dragu osobu, te 10 sretnika koji će ubuduće s Vegetom kuhati u novim kompletima inox posuđa. U Muzeju prehrane koji je dao simpatični povijesni štih izvlačenju dobitnika Vege-tine nagradne igre izvučena su i imena 1000 potrošača koji će primiti poklon pakete Podravke. Sva imena dobitnika bit će objavljena u Jutarnjem listu listu 27. travnja i na www.vegeta.hr, www.

podravka.hr. S obzirom na pristigli broj pošiljaka, govorimo o više od 60 tona proizvoda koji su nam se, mogli bismo reći „vratili“ kroz sudjelovanje u nagrad-noj igri. Taj broj izuzetno nas veseli i jako smo zadovoljni reakcijom potrošača u ovoj nagradnoj igri jer, samo matematič-ki gledano, u bazenu iz kojega su se izvla-čile nagrade nalazilo se više od 14 posto prodanih količina za vrijeme nagradne igre, a to je svakako izvanredan odaziv istaknuo je Dino Bijač, direktor sektora Poslovni program jela i dodataka jelima. Njegovo zadovoljstvo podijelila je i Ve-sna Višnić Vutuc, direktorica marketinga u Tržištu RH podvukavši da je za vrijeme nagradne igre prodaja Vegete porasla za devet posto u odnosu na isto razdo-blje prošle godine, a da je plan prodaje nadmašen za četiri posto. Za uspješnu realizaciju projekta kojim smo nagradili lojalnost potrošača i promovirali Vegetu kao najomiljeniji dodatak jelima na tržištu Hrvatske pohvale zaslužuju svi timovi, od onih u istraživanju,marketingu, prodaji do logistike- rekla je Vesna Višnić Vutuc na izvlačenju koje je budno pratio javni bilježnik Nikola Bakrač.

Ne kaže se uzalud “neće grom u koprive”. Prema starom german-skom vjerovanju kopriva je bila

simbol boga munje čiji bljesak pali i žari. U staroj Grčkoj koristila se za masažu pro-tiv reumatskih bolova, a dokazano je kako “opekline od koprive” smanjuju reumatske bolove. Stari su je Egipćani kultivirali kao povrće, a i danas se smatra samoniklom povrtnicom. Nadaleko su poznata njezina ljekovita svojstva. Upravo je proljeće pra-vo vrijeme za branje mladih kopriva u pri-rodi, kako bi se od njih spravljala sezonska jela. Inspirirani ovakvom pojavom, kuhari Podravske kleti došli su na ideju te pokaza-li svoju kreativnost u korist spravljanja jela od koprive. Tako se tijekom mjeseca trav-nja i svibnja u Podravskoj kleti može kušati nekoliko vrsta jela od koprive: juha od ko-prive, pileća prsa s koprivom u umaku od kestena, pureći sote s koprivom i štrukli s koprivama i sirom. Ova ponuda jela nikako se ne smije propustiti. Zato dođite i uživaj-te u okusima ljekovitih jela specijalne se-zonske ponude, koju je za vas pripremilo ljubazno osoblje Podravske kleti. (N.Z.L.)

Sezonska ponuda jela od kopriva

Piše: Jadranka LakušFoto: Berislav Godek