List dioniËkog druπtva “Podravka” KoprivnicaGodina XLIIBroj 1685 »etvrtak 18. prosinca 2003.

ISSN 1330 - 5204

www.podravka.com

Drage Podravkaπice i Podravkaπi,Iza nas je godina koja Êe biti pam-

Êena po puno problema, ali i Ëinje-nici da je ipak zavrπila na jedankorektan naËin za sve nas i daveÊina nije te probleme osjeÊaladirektno na svojoj koæi. Pri tomeæelim reÊi da bi bilo dobro da je brzozaboravimo, jer 2003. nije bila jednaod najljepπih godina. U svakom slu-Ëaju, mislim da imamo pravo, velikaveÊina nas, mirno proslaviti Novugodinu, a svi naravno BoæiÊ, pa u tojprigodi æelim svim zaposlenicimaPodravke i njihovim obiteljima πtoljepπe buduÊe godine i malo miratijekom BoæiÊnih blagdana.U iduÊoj godini, ali i onima koje

slijede, morat Êemo se mijenjati viπenego πto smo to Ëinili do sada. Dosada smo pokuπali mirno, ne mije-njajuÊi previπe, postizati bolje rezul-tate. Naæalost, konkurencija je jaka,globalizacija traje, Hrvatska je dioEurope, ljudi oko nas ne stoje, idunaprijed pa si viπe ne moæemo do-pustiti da se ne mijenjamo. Promje-ne vidimo svuda oko nas, imamoprivatna zdravstvena osiguranja, ra-zvija se treÊi stupanj mirovinskogosiguranja, sve je manje nekakvihzagarantiranih prava, a sve viπe pravao kojima sami odluËujemo. To jeneπto πto nas Ëeka i u Podravki.Morat Êemo pokuπati prihvatiti ipsiholoπki Ëinjenicu da æivimo utræiπnoj ekonomiji, da se træiπna eko-nomija ne bazira na kolektivu, negona pojedincu, da pojedinac samodluËuje o svojoj sudbini pa Ëak i utim domenama kao πto su zdrav-stveno i mirovinsko osiguranje. Mi-rovine Êe biti premale ukoliko nebudemo imali i posebne umirovlje-niËke fondove ili ih ne budemokoristili na træiπtu, obvezno zdrav-stveno osiguranje neÊe pokrivatisve one potrebe kad budemo, nedaj Boæe, bolesni ili kad budemostari. Æelim stoga upozoriti na nuæ-nost da svatko od nas na osobnojrazini mora preuzeti odgovornostiza buduÊnost i sebe i svoje obitelji.I na sluæbenoj razini morat Êemopreuzeti na drugi naËin odgovor-nost i za razvoj Podravke. NeÊe,naæalost, sve moÊi biti u Podravkikao πto je bilo nekada, nego Êepuno toga πto danas radimo moratibiti pokraj Podravke. Pri tome, du-boko vjerujem, ako to radimo dobro,da Êe to «pokrajfl znaËiti bolje.

NovogodiπnjaporukapredsjednikaUprave DarkaMarinca

»ESTIT BOÆI∆ I SRETNANOVA 2004. GODINA

2 Broj 1685 »etvrtak 18. prosinca 2003.

Razgovarala: Jadranka LakuπSnimio: Nikola Wolf

Kao πto je veÊ uobiËajeno nakraju poslovne godine prvi Ëo-vjek Podravkine Uprave pro-govara za naπ list. Darko Mari-nac pri tome je odliËan sugo-vornik za kojega nema zabra-njenih tema ili pitanja na kojene æeli odgovoriti. Iako je pri-tisnut brojnim obvezama, ro-kovima, u razgovoru ne æuri, anervozu ne pokazuje ni pri uza-stopnom bljeskanju fotoapara-ta. Nije Ëudo da je stoga DarkoMarinac omiljen u novinarskimkrugovima, a da su ovih dananjegovi intervjui traæena «robafl.

- ©to je po Vaπem miπljenjuobiljeæilo poslovanje Podravkeu proπloj godini?• Naæalost, u 2003. godini

pozitivna dogaanja zasjenjujenaπa neefikasnost, pogotovo natræiπtu Poljske i gubici koje smotamo ostvarili. Moram isto takoreÊi da nam efikasnost nije jaËastrana i da program poveÊanjaoperativne efikasnosti, koji jenapravljen i kojega je promovi-rao izvrπni direktor Zdravko ©e-stak - naæalost menadæeri, nitiostali zaposlenici u tvrtki nisu«kupili«, odnosno nisu sproveli.Stoga moram reÊi da je proteklagodina pokazala da su promje-ne neπto πto mi ne æelimo.- Koliko se nova Uprava sna-

πla u svojoj ulozi i koji su jojnajznaËajniji rezultati?• Nova Uprava je pola stara,

pola nova, prema tome, mora-mo biti fer, pa Êu ja govoritisamo o novim Ëlanovima Upra-ve. Novi Ëlanovi Uprave su sepo mom miπljenju dobro snaπliu svojim pozicijama, dobro suse uklopili, puno rade, imajudobrih ideja, mijenjaju, meu-tim, moram priznati da su nanivou Podravke tri mjeseca zna-tno premalo za bilo kakveozbiljnije ocjene. I sami znateda su prvi rezultati tzv. noveUprave - poboljπanje u odnosuna ono πto smo imali prije toga.

Neuspjeπne Êemomijenjati bez obzira narezultate izbora

- HoÊe li se i na koji naËin,rezultati nedavnih izbora uHrvatskoj odraziti na rad Upra-ve i novu organizaciju Pod-ravke. Navodno da su neki po-litiËari veÊ napravili svoje kad-rovske kriæaljke?• U svakom sluËaju, rezultati

izbora na nas se neÊe direktnoodraziti, jer smo gospodarskisubjekt, a ne politiËka stranka,

meutim isto tako Ëinjenica jeda dræava kod nas ima 28 postovlasniπtva, prema tome, gotovojedna treÊina vlasniπtva je udræavnim portfeljima i dræavana bazi toga ima pravo upra-vljati u tom omjeru i naπomtvrtkom. Ja vjerujem da Êe to ibuduÊa vlada iskoristiti i daÊemo moæda dobiti i nekakvedrugaËije poglede s naslovaNadzornog odbora, a nakontoga to moæe znaËiti da Êe bitii nekih promjena u politici tvrt-ke, pa moæda onda i u menadæ-mentu. Meutim, ne bih to ta-ko jednoznaËno vezivao, nai-me, u tvrtki koja ostvaruje rast,u kojoj se zna πto se hoÊe i kojaima svoj put i svoju strategiju,ako se to realizira, nitko neÊemijenjati uspjeπne, a isto takomoram reÊi i da nema izbora -neuspjeπne mijenjaju svi.

Organizaciju moramostalno unapreivati

- Moæete li nam otkriti πtodonosi nova organizacija, ho-Êe li se doista ukinuti strateπkeposlovne jedinice, kako se πu-πka po hodnicima u Podravki,i kako mislite rjeπavati svoje-vrsni «viπakfl menadæera o ko-jemu ste nedavno progovoriliu javnosti?• Poπto se to malo potencira,

moram istaÊi da mi nemamosamo viπak menadæera, negoda imamo i viπak sluæbi i viπakzaposlenih i viπak organizacij-skih cjelina, uglavnom mi ima-

mo neπto πto vuËemo iz proπ-losti i πto joπ nismo uspjeli dokraja, da tako kaæem, produk-tivno zaposliti. Nadam se daÊemo to brzo uspjeti, a πto setiËe menadæera i viπka mena-dæera, svi su oni postali mena-dæeri tako da su dobili nasloveza iste poslove ili su preπli naozbiljnije poslove s nekih gdjesu bili uspjeπni. Prema tome,menadæeri Êe ili dalje raditiposlove koje rade pod drugimuvjetima ili Êe se vratiti naposlove u kojima su pretho-dno bili uspjeπni. To naravnouz uvjet da to nisu menadæerikoji snose neku posebnu odgo-vornost. ©to se tiËe nove orga-nizacije, ona Êe biti neπto jed-nostavnija, bit Êe preglednija,bit Êe efikasnija, bit Êe manjegnivoa upravljanja, bit Êe direkt-nija, ali i direktivnija, a s druge

strane, strateπke poslovne jedi-nice ne mogu se ukinuti bezobzira kako se zvale, jer nemoæete ukinuti VoÊe i povrÊe,Kviki i Dolcelu, ne moæete uki-nuti Vegetu. Druga je stvar kakoÊe se zvati, uvijek postoje naπekategorije proizvoda, postojetrendovi koje pratimo i uvijekÊe netko time upravljati, a urazliËito doba, u razliËito vrije-me, to razliËito zovemo.- HoÊe li doÊi kao πto je to veÊ

i najavljeno kao moguÊnost doosnivanja posebnih d.o.o. unu-tar Podravke, primjerice d.o.o.Studenac?• Taj prijedlog postoji, da li

Êe se na kraju to tako dogoditi,joπ je prerano reÊi. To se elabo-rira i svagdje gdje od toga bu-demo dugoroËno vidjeli nekukorist, to Êemo i uËiniti. AlineÊemo to uËiniti samo zato dabismo mijenjali pravnu formunego da bismo omoguÊili da utakvoj formi neka kategorijaproizvoda ima veÊe razvojneπanse.- Kada bi nova organizacija o

kojoj se govori, mogla stupitina snagu?• Ona bi trebala poËeti stupa-

ti na snagu poËetkom iduÊegodine. Ako se sjeÊate, ja samuvijek pokuπavao reÊi da jereorganizacija posao koji stal-no traje, da se stalno unapre-uje i da nikada neÊe stati pa iova sada poËet Êe poËetkomiduÊe godine i trajat Êe tijekomcijele godine, tako da jednos-tavno ja to ne bih prenaglaπa-vao kao nekakvu revoluciju.Normalno je da uvijek unapre-ujemo unutraπnji ustroj pre-ma onome πto nam se dogaau okolini i onome πto smo uo-Ëili kao mane u naπem poslo-vanju, da se unapreujemo, dase mijenjamo. Organizacija ni-je nikakva iznimka i Ëak Êemou buduÊe imati stalno unapre-enje organizacije i neÊemo toraditi ad hoc svake treÊe ilisvake pete godine, nego Êe se

svake godine u hodu rjeπavatiproblemi tamo gdje ih uoËimo.

Ne trebaju nam πiriteljiglasina

- Kada se govori o problemi-ma koje ima Podravka Ëesto seËuje ocjena o nedovoljnoj ilipremaloj komunikaciji izmeuUprave i srednjeg menadæmen-ta te izmeu tog menadæmentai njima podreenih rukovodi-laca. ©to kaæete na to ili nije lito pomalo u neskladu s brojemseminara i osposobljavanja ukomuniciranju, rukovoenju,timskom radu... koji su do sadorganizirani u Podravki?• Jedna definicija timskog rada

kaæe da je to forma u kojojmoæeπ izbjeÊi odgovornost, ta-ko da ne bih jako naglaπavaotimove. Uvijek netko vodi. ©tose tiËe komunikacije, kad ne-tko æeli komunicirati, on tomoæe i prepreke ne postoje izabrane ne postoje i ne postojiprepreka u komunikaciji bot-tom-up niti top-down. Jedna idruga u nekim se dijelovimatvrtke odvija odliËno, a u neki-ma ne, a razlika je u tome πtonetko zna i æeli komunicirati itime postiÊi neke pozitivneefekte za Podravku, a netko tone zna, ne æeli ili si dapaËe biras kime bi on komunicirao, a skime ne æeli. To je kao i usvakom drugom dijelu naπegaposlovanja i jednostavno je Ëi-njenica da imamo ljudi koji suu neËemu jako dobri, koji su uneËemu jako loπi pa to onda istoji i kod komunikacije. Me-utim, poπto je komunikacijabitna u tvrtki, mi Êemo moratineke komunikacijske kanale in-stitucionalizirati kako bi se onideπavali bez obzira na voljupojedinih slojeva menadæmen-ta, bila to uprava ili menadæeri.Prema tome, osim postojeÊihoblika komunikacija u tvrtki,mi Êemo uspostaviti joπ neke.VeÊ razvijamo novi sustav ko-munikacija prema Nadzornomodboru, uspostavili smo sustavstruËne komunikacije krozposlovne informacije, imamoweb stranice koje su razliËitogtipa, ali uspostavit Êemo joπ ne-ki poslovni tip informacija, kojiÊe omoguÊiti da informacija sti-æe ne do jednog sloja menadæe-ra ili do drugog pa da tamoostane, nego da doe do svakogzaposlenog, a svatko da si iz njevadi ono πto je za njegov posaobitno. U Podravki bi se svatkotrebao osjeÊati kao subjekt i netrebaju nam glasnici koji su sveËuli i sve znaju i samo namuniπtavaju firmu i laæu.

Intervju: Darko Marinac, predsjednik Uprave Podravke d.d.

Podravka ne smije tapkati u mjestu

4 Broj 1685 »etvrtak 18. prosinca 2003.

Piπe: Hrvoje ©labekSnimio: Nikola Wolf

Priznanje poduzeÊuPodravka PolskaDræavna inspekcija rada u Goæovu Velikopoljskom (æupanijsko sjediπte)

prilikom ocjenjivanja poduzeÊa Podravka Polska Sp.zo.o. u Kostπinu na Odriu pogledu sigurnosti na radu na podruËju pogona i pojedinih radnih mjesta,osiguranja higijenskih uvjeta rada zaposlenicima, obuhvaÊanja socijalnombrigom, te voenja socijalne djelatnosti u korist zaposlenika i njihovih obitelji,kao i primjene i poπtivanja zakona o radu - predloæila je naπe poduzeÊe zadeseti po redu natjeËaj „Poslodavac - organizator sigurnog rada”.Okruæni inspektorat rada u Zelenoj Gori, te Komora za obrt i poduzetniπtvo

u Goæovu Velikopoljskom, Lubuska organizacija poslodavaca u GoæovuVelikopoljskom, Organizacija poslodavaca Zemlje Lubuske u Zelenoj Gori iKomora za obrt i poduzetniπtvo u Zelenoj Gori nagradili su nas I. mjestom uspomenutom natjeËaju, a istovremeno smo predloæeni za centralni dio istognatjeËaja, koji Êe se odræati u Varπavi. To je za poslodavca izuzetno prestiæannatjeËaj i veliko priznanje.

Marica Koræinek, Podravka Polska

©ezdesetak Podravkinih menadæerazavrπilo je prvu edukacijsku sezonu uPodravkinoj menadæerskoj akademiji.Kao πto je poznato, polovica ih jeproπla kroz program FBA, sastavljen zaviπu menadæersku razinu, a polovicakroz program Lider, oblikovan za stje-canje ili unapreivanje lakπih mena-dæerskih znanja. Polaznicima FBA-adanas, u Ëetvrtak, uruËuju se certifikatizagrebaËkog Ekonomskoga fakulteta,Podravkinog partnera pri pokretanju ivoenju Pomaka.Nagodinu Êe isti polaznici FBA-a i

Lidera zamijeniti programe, a nastavakrada Pomaka ovih su dana Podravka iEkonomski fakultet i ugovorno utvrdi-li. ZahvaljujuÊi toj suradnji, Podravkinisu menadæeri od veljaËe, kada je Po-mak poËeo s radom, imali prilike slu-πati predavanja najboljih profesora istruËnjaka s podruËja menadæmenta,marketinga, financija i ostaloga.

Kao jedinstven primjer skrbi o vlasti-tim kadrovskim snagama, Pomak jeprivukao pozornost javnosti, ali i ne-kih hrvatskih i internacionalnih tvtkikoje su pokazale interes za πkolova-njem svojih direktora u Koprivnici,gdje se Pomak realizira.Program FBA odsluπali su sljedeÊi

menadæeri: Vlasta BegiÊ, direktoricaproizvodnje trajnih proizvoda Dani-ce, Damir BijaË, direktor Belupovetvornice polukrutih i tekuÊih lijekovau izgradnji, Miroslav BuËanac, direktorregije srediπnje Hrvatske, Istre i Pri-morja, Draga CeliπËak, izvrπna dire-ktorica za kontroling, Anelko »iko-viÊ direktor nabave Belupa, RobertFodor, direktor træiπta Crne Gore, Ko-sova, Makedonije i Albanije, ZoranGardaπaniÊ, product manager iz Belu-pa, Tea GrguriÊ, izvrπna direktorica zatræiπte istoËne Europe, Dubravka Gro-πiÊ, direktorica za intelektualno vlas-niπtvo, Dragan Habdija, Ëlan Uprave,Mirjana Horvat, direktorica DaniËinesluæbe za proizvodnju, Jadranka Ivan-

koviÊ, izvrπna direktorica za Lino,Dolcelu i Kviki, Anica Job, direktoricaBelupove proizvodnje, Marijan JuriÊ,izvrπni direktor za upravljanje kvalite-tom, Lidija KljajiÊ, direktorica za fi-nanciranje u domaÊoj valuti, SlavicaKolesar, direktorica sluæbe financijaDanice, Lidija Kostanjevec, direktori-ca træiπta srednje Europe, Branko Ku-Ëan, bivπi izvrπni direktor za ljudskepotencijale, Hrvoje Maljak, direktormarketinga, Danko MartinËeviÊ, izvr-πni direktor za træiπta Poljske i Pribal-tika te savjetnik za istoËnoeuropskatræiπta, Zvonimira MikotiÊ-Mihun, di-rektorica razvoja poslova Belupa, Dra-æen Pros, direktor Podravka Interna-tionala u Maarskoj, Marin Pucar,direktor træiπta, Saπa Romac, izvrπnidirektor za program Nestle i trgovaË-ku robu, Sanja SariÊ Kuæina, rukovo-diteljica medicinskoga razvoja u Be-lupu, Zdravko ©estak, izvrπni direktorza projekt operativne efikasnosti, Mili-voj ©ifkorn, izvrπni direktor za voÊe ipovrÊe, Milan TadiÊ, struËni suradnik zainternacionalna træiπta, Duπan To-maπeviÊ, Ëlan Uprave, Æeljko Tonklin,direktor Podravka Internacionala u Slo-vaËkoj, Miroslav VitkoviÊ, Ëlan Uprave,Valent Vrhovski, izvrπni direktor za pi-Êa, Branko Vuljak, izvrπni direktor zaupravljanje materijalima i Drenislav Æe-kiÊ, izvrπni direktor za korporativni mar-keting i komuniciranje.Program Lider pohaali su ovi Po-

dravkini kadrovi: Tamara Bali,financijski referent, Krunoslav Beπvir,direktor Podravke d.o.o. Beograd, An-tun Teo BrataniÊ, direktor lijekova uBelupu, Melita BuniÊ, marketing ma-nager, Tomislav »aluπiÊ, pomoÊnikdirektora regije Dalmacija, Sanja Iva-niπ, direktorica proizvodnje krutihlijekova u Belupu, Marko Csik, direktorprodaje gastro-programa, Dario Gali-nec, samostalni informatiËar, AnitaGazivoda, samostalni tehnolog, Tanja

Zavrπena prva godina na Podravkinoj menadæerskoj akademiji

Menadæerima certifikatio zavrπenoj poslovnoj πkoli

Polaznici programa FBA u Pomaku

GligoroviÊ koordinatorica za interneti intranet komunikacije, Romana Hor-vat MarkoviÊ, direktor rasjecanja i pre-rade u Danici, Marcel JanekoviÊ, spe-cijalist za strateπki marketing, Tomislav–uranek, rukovoditelj, Vlatka Karte-lo, voditeljica, Dalibor Kezele, direktormarketinga u Beogradu, Marko Ko-raÊ, struËni suradnik u Maarskoj,Darko Koroπec, voditelj odjela za in-vesticije i investicijsko odræavanje, IgorKovaË, direktor zapoπljavanja i razvo-ja kadrova, Dario KovaËiÊ, koordina-tor prodaje, Miro Kukec, direktor pro-izvodnje Vegete, Goran MeureËan,direktor sigurnosti i zaπtite u Informa-tici, Nikola NakiÊ, direktor tehnologi-

je, Josip PavloviÊ, izvrπni direktor zariznicu, Maja Pezelj, product mana-ger, Marko RaniloviÊ, pomoÊnik izvr-πnog direktora za razvoj ljudskih po-tencijala, Mirela SeveroviÊ, voditeljicaodjela marketinga, Dalibor ©ijak, struË-ni suradnik u Maarskoj, Zvonimir©imunoviÊ, direktor prodaje i distri-bucije piÊa, Valentina Sminderovac,voditelj odjela nabave, Antonija To-doriÊ, suradnik za razvoj kadrova,Tomislav Turk, direktor odræavanja,energetike i inæenjeringa, GordanaVrtovπnik, struËni suradnik, Irena Vu-tuc, direktorica za razvoj sustava iAndreja Zlatar, voditeljica unapree-nja prodaje.

Diploma Podravki za doprinosu promicanju zaπtite na raduIspred tima Podravkinih struËnjaka zaπtite na radu, Slobodan Crljenica

primio je proteklog petka u Zagrebu priznanje Hrvatske udruge za unapree-nje zaπtite na radu. Podravka je meu 15 tvrtki u Hrvatskoj kojima jepredsjednica udruge mr. Gorana Lipnjak povodom 50. obljetnice utemeljenjaudruge uruËila zasluæeno priznanje. Prema rijeËima Slobodana Crljenice,struËnjaka zaπtite na radu, suradnja s ovom udrugom postoji dugi niz godina,a rezultat je uzajamna korist i razmjena iskustava. Priznanje je dobiveno zadugogodiπnje Ëlanstvo i iznimni doprinos u promicanju zaπtite sigurnosti izdravlja zaposlenika na radu te aktivnu poslovnu suradnju u dugogodiπnjemdjelovanju udruge. I. B.

Ksenija Horvatpredstavnikradnika uNadzornomodboruRadniËko vijeÊe Podravke d.d. na

svojoj sjednici odræanoj 12. prosinca2003. godine temeljem Zakona o ra-du, a u skladu s Poslovnikom o raduRadniËkog vijeÊa Podravke d.d., do-nijelo je odluku da se Ksenija Horvat,glavna povjerenica Sindikata PPDIV-a Podravke, imenuje predstavnikomradnika u Nadzornom odboru “Pod-ravke” d.d.

Koncem proπloga tjedna RepublikaMaarska poveÊala je carinske stopeza desetak proizvoda koje ta zemljauvozi iz Hrvatske, a kako su se meunjima naπle juhe i ribe te riblje kon-zerve, na udaru toga poveÊanja naπlase i Podravka. Juhe proizvodi sama, au Maarskoj distribuira ribe i ribljekonzerve zadarske tvrtke Adrije.Nenajavljena mjera odmah je iza-

zvala reakcije hrvatske strane. Mini-star poljoprivrede i πumarstva Boæi-dar PankretiÊ, kako je to prenio Ve-Ëernji list, kazao je da Êe zatraæitiupuÊivanje diplomatske note Budim-peπti, pozivanje maarskoga velepo-slanika da objasni njihov potez te,najvaænije, hitno ukidanje poviπenihcarina na hrvatske proizvode.Maarske mjere protivne su Ugovo-

ru o slobodnoj trgovini izmeu dvijuzemalja, smatra PankretiÊ. Iako sluæ-benoga objaπnjenja nije dobio, pret-postavlja kako je rijeË o oπtrom odgo-voru na zabranu hrvatske strane zauvozom maarskih æivotinja, prijesvega svinja, zbog sumnje da su se

tovile mesno-koπtanim braπnom, Ëimeje moguÊ prijenos govee spongifor-mne encefalopatije, odnosno “kravljegaludila”. Maari nisu, kako se nagaa,dopustili hrvatskim inspektorima daobiu tamoπnja toviliπta veÊ su, uvri-jeeni, uveli poviπene carine.- Ne ukine li Maarska u vrlo krat-

kom roku svoju odluku o poveÊanjucarina za naπe proizvode, treba odgo-voriti istom protumjerom - kazao jePankretiÊ i dometnuo da bi time Ma-arska bila viπe pogoena nego sadaHrvatska jer njezin je izvoz znatnoveÊi.Prema rijeËima Sandre KovaËiÊ iz

Podravkinih Korporativnih komuni-kacija, promjene carinskih stopa naizvoz hrvatskih proizvoda u Maar-sku odrazit Êe se na Podravkino po-slovanje na tome træiπtu, prvenstvenozbog poveÊanja carina na juhe s Ëetirina 32 posto te na izvoz ribljih konzer-vi, za koje je ukinuta nulta i uvedenacarinska stopa od 24 posto.- Meutim, Podravka ima i drugih

moguÊnosti buduÊi da ima proizvo-dni pogon u Maarskoj, u gradu Mo-hacsu. Usto, Podravka na maarskom

træiπtu surauje i s drugim domaÊimprehrambenim kompanijama osimAdrije, te s internacionalnom tvrtkomHeinzom. Ne ovisimo, znaËi, samo ojednoj kategoriji proizvoda. No, na-damo se da su donesene mjere ogra-niËenoga karaktera te da neÊe doni-jeti velike izravne πtete Podravkino-me poslovanju - kazala je S. KovaËiÊ.

Dragan Habdija, Ëlan Uprave zaposlovne programe i marketing, ka-zao nam je kako poslovodstvo dosadnije donijelo nikakvu interventnuodluku u vezi s poveÊanjem maar-skih carina, ali Êe to, ako ne doe doobrata, morati uËiniti.

- Za Vegetu neÊe biti posljedica, alimorat Êemo razmotriti moguÊnostproizvodnje nekih juha u Mohacsu,πto moæemo raditi. Robe u Maarskojzasad ima dovoljno - rekao je Habdi-ja.

Damir PolanËec, Ëlan Uprave zainternacionalna træiπta, pak, kazao jeu Podravskome listu kako oËekuje dase problem rijeπi diplomatskim pu-tem, a ako do takvog rjeπenja i nedoe ubrzo, mjera bi ionako mogla

biti samo privremena. Maarska, nai-me, 1. svibnja iduÊe godine ulazi uEuropsku uniju, pa bi otad trebalevrijediti carine koje je s EU-om Hrvat-ska dogovorila u Sporazumu o stabi-lizaciji i pridruæivanju.- NeÊemo prestati s izvozom jer

Êemo ipak Ëekati da doe do usugla-πavanja maarskih uvjeta u skladu saSporazumom o stabilizaciji i pridruæi-vanju, tako da ovu mjeru dræim pri-vremenom jer maksimalno moæe tra-jati do 1. svibnja - izjavio je PolanËec.

Usto, on smatra kako bi Hrvatska priizvozu u Maarsku trebala imati po-vlaπten poloæaj, kao i kod izvoza uzemlje Europske unije, πto Êe reÊi dacarine za sve πto se izvozi u te zemlje,osim riba, nema. U konaËnici, ËlanPodravkine Uprave dræi kako je potezmaarske strane samo zauzimanjebolje pozicije u pregovorima okoredefiniranja Sporazuma o stabilizaci-ji i pridruæivanju EU-u s Hrvatskom jersu i neke druge zemlje zatraæile dacarinske stope kod njihova izvoza uHrvatsku padaju bræe nego πto jeodreeno tim sporazumom.

Aktualno: Maarska poveÊala carine, Podravka na udaru

Piπe: Hrvoje ©labek

Nekorektne mjere samo privremene?

RadniËko vijeÊePodravke

StruËni studij poslovneekonomijeNa struËnom studiju poslovne eko-

nomije, smjer trgovinsko poslovanje,na Ekonomskom fakultetu u Zagrebudiplomirale su joπ Ruæica Seek, Pla-ninka PopoviÊ-Orπuπ i Vesnica Sa-mardæiÊ. Promocija pete generacijePodravkinih zaposlenika odræana je5. prosinca 2003. godine

5Broj 1685 »etvrtak 18. prosinca 2003.

Podravkin direktor prodaje za jugo-istoËnu Europu Davor PopoviÊ idirektor kosovske tvrtke Elkos RamizKelmendi potpisali su 16. prosincaugovor o prodaji i distribuciji Podrav-kinih proizvoda na Kosovu (na slici).Naime, tvrtka Elkos se unatrag ne-koliko godina od kada surauje sPodravkom pokazala kao najkvalitet-nija distributerska tvrtka u domeniprehrane na Kosovu. Osnovana je1990. godine, a danas ima 230 zapo-slenih, u svakom gradu na Kosovuima poslovno-distributivni centar ve-Êi od 1.500 Ëetvornih metara i putemsvoje prodajne mreæe i trgovaËkihpredstavnika pokriva kompletno ko-sovsko træiπte.- Ovaj ugovor za nas puno znaËi jer

njime, osim nas i potroπaËi na Kosovudobivaju kvalitetan asortiman Pod-ravke kojega Êemo mi kvalitetno di-stribuirati. InaËe, mi od zavrπetka ratana Kosovu 1999. godine suraujemos Podravkom, a tijekom te suradnjepokazalo se kako najbolje na kosov-skom træiπtu idu gulaπi, mesni narescii juhe. Nama puno znaËi suradnja sPodravkom jer kroz to ime mi nudimokvalitetu, prepoznatljivu na kosov-

skom træiπtu - rekao je nakon potpisi-vanja ugovora Ramiz Kelmendi.- Tvrtka Elkos ima sve πto zadovoljava

standarde Podravke - distributivne cen-tre, razvijenu mreæu putnika, dostavnavozila i pokriva kompletno kosovoskotræiπte. Podravka je nakon rata radila spet trgovaËkih kuÊa na Kosovu, aliElkos se isprofilirao kao najozbiljnija i

najveÊa trgovaËko-distributivna tvrtka -rekao je Davor PopoviÊ.Potpisivanju ugovora pridruæio se i

Ëlan Uprave Podravke Miroslav Vit-koviÊ koji je kosovskim partnerimaobeÊao daljnju podrπku naπe tvrtke usmislu edukacije prodajnog osobljana Kosovu i dodatne marketinπkeaktivnosti. B. F.

U Podravki potpisan ugovor o distribuciji s kosovskom tvrtkom Elkos

Kvalitetnija distribucija i prodajaPodravkinih proizvoda na Kosovu

U okviru smrznutog programa tijekom ove godine u maloprodajnumreæu Hrvatske lansiran je znaËajan broj proizvoda pod markom Podravka.Zapravo, proces je zapoËeo joπ proπle godine sa pet vrsti torti, a nastaviose ove sa desertom Tiramisu, πlagom, pomfritom u dvije varijantepakiranja te 8 vrsta povrÊa (mladi graπak, mrkva, æute mahune, πpinat,mjeπavina graπak i mrkva, mjeπavina povrÊa za francusku salatu, kraljev-ski mix - mjeπavina povrÊa za prilog i minestrone - mjeπavina povrÊa zajuhu). Takoer, mnogi su proizvodi u pripremi za iduÊu godinu, a nekiÊe veÊ izaÊi na træiπte u sijeËnju. Tome uspjehu doprinijeli su mnogistruËnjaci iz raznih sluæbi Podravke i Ital-Icea, a da su posao odradiliusitinu kvalitetno te da su i potroπaËi prepoznali taj trud pokazuju iprodajni rezultati sa izuzetno visokim indeksima u odnosu na proπlugodinu.Zato su Strateπki projekti, kako bi svima zahvalili na izvrsnoj suradnji,

u petak 12. prosinca pripremili degustaciju (na slici) za najbliæe suradnikena kojoj su prezentrirani ti proizvodi i maπtovita jela pripremljena s njima,uglavnom prema receptima na poleini pakiranja. Okupljene je pozdra-vio izvrπni direktor Strateπkih projekata Zdravko PunËikar zahvalivπisvima na izuzetnoj suradnji i vrlo profesionalno obavljenom poslu te impoæelio sve najbolje u nadolazeÊim blagdanima, a za iduÊu godinu punouspjeha u novim zajedniËkim projektima.Tijekom degustacije svi su pohvalili visoku kvalitetu proizvoda te

zanimljive recepte s lisnatim tijestom koje je za tu prigodu bilo pripre-mljeno u slanoj varijanti - s mesnim nadjevom i nadjevom od sira.Posebno su oduπevljenje izazvali obiteljski sladoledi sa sirupima idodacima voÊa koji Êe zasigurno postati pravi hit iduÊe sezone.

B. F.

Iako Podravka ima vrsne struËnjakesa svih podruËja koja joj trebaju, najvi-πe je znanja uvijek bilo skoncentriranou Institutu, Istraæivanju i razvoju iliRazvoju tehnologije i kontroli, kako seta cjelina zove danas. Jasmina Rani-loviÊ, voditeljica Odjela za dokumen-taciju, registraciju i zakonodavstvo,jedan je od struËnjaka koji Ëine Institu-tovu “znanstvenu diviziju”. Po struciprehrambeni tehnolog, upisala je po-slijediplomski studij za stjecanje dok-torata iz podruËja nutricionizma naPrehrambeno-biotehnoloπkom fakul-tetu u Zagrebu.Dobri poznavatelji koprivniËkoga ru-

kometa pamte je kao perspektivnuPodravkinu rukometaπicu i dræavnukadetsku reprezentativku, no ozljedaje pokvarila sportske ambicije. UPodravki je od 1993. godine, πto znaËida je ove godine postala “jubilarkom”.Pet godina radila je u Centralnomfizikalno-kemijskom laboratoriju naanalitici ostataka pesticida, a zatimdolazi u sadaπnji Odjel za dokumenta-ciju, registraciju i zakonodavstvo, kojise tada zvao StruËna podrπka izvoznimprogramima.- Odjel dokumentacije, registracije i

zakonodavstva Ëine Ëetiri tehnologa idva referenta te iako smo u sustavuRazvoja tehnologije i kontroli, pomalosmo specifiËan odjel jer nismo labora-torij. No, usko suraujemo sa svima.Kao prvo, vodimo bazu sve dokumen-tacije koja ima veze sa zdravstvenomispravnoπÊu i kvalitetom Podravkinihproizvoda u prometu, bilo tuzemnombilo inozemnom. Ovaj Odjel srediπnjeje mjesto za izdavanje certifikata ispecifikacija proizvoda kojima se po-tvruje i jamËi zdravstvena ispravnostproizvoda, kad god i gdje god je topotrebno, a kao podrπka naπoj prodaji.

Primjerice, izvoz u Rusiju, Ukrajinu,Bjelorusiju ili Australiju nije moguÊ beztakve vrste dokumenata. Izraujemoih na osnovi ulaznih podataka odstrane razvojnih timova i kontrolnihlaboratorija - objasnila je Jasmina Rani-loviÊ.Prema njezinim rijeËima, uvjeti izvo-

za svakim su danom sve sloæeniji te sepostojeÊe baze podataka neprestanceaæuriraju i unapreuju kako bi se olak-πao put Podravkinim proizvodima dokrajnjega potroπaËa. Osim toga, Odjelzajedno s ostalim poslovnim cjelina-ma, aktivno sudjeluje i na uklanjanjusmetnji u prometu Podravkinihproizvoda, kao πto su inspekcijski pri-govori.Kad su u pitanju registracije, Ëime se

Odjel takoer bavi, nije rijeË o zaπtitirobnih marki ili sliËnome, veÊ o potvr-ivanju sukladnosti Podravkinihproizvoda sa zakonima i propisimazemalja u koje se izvoze. Da bi se tomoglo Ëiniti, mora se pratiti prehram-beno zakonodavstvo svih zemalja ukoje Podravka plasira svoje proizvode.- Upravo iz razloga vrlo dinamiËnih

promjena na polju sigurnosti i kvalitete

hrane na træiπtima sve je teæe i kompli-ciranije proizvoditi hranu. Zato u ovo-me Odjelu prikupljamo sve propise sasvih nama interesantnih træiπta, obra-ujemo ih i πaljemo obavijesti naπimkorisnicima, prije svega razvojnim ti-movima i razvoju tehnologije i kontro-li, te dajemo struËnu pomoÊ kod njiho-va tumaËenja. Prema zahtjevima poje-dinih zemalja usklauju se postojeÊi ilirazvijaju novi proizvodi - kazala jeJasmina.U tu je svrhu ustrojena “dojavljivaË-

ka” mreæa u Podravkinim Internatio-nalima, gdje se prati prehrambenozakonodavstvo. KonaËan rezultat togaposla joπ je jedna baza podataka, kojase zove “Katalog zakona i prateÊihpropisa”, a u nju je ukljuËeno, osimHrvatske, joπ 27 zemalja. Odjel aktivnosudjeluje i na izradi novih hrvatskihpropisa s podruËja prehrane, koji seusklauju s postojeÊim zakonodav-stvom Europske unije. Kontakt s mini-starstvima zdravstva ili, pak, poljopriv-rede i πumarstva, kao i nekim interes-nim udrugama, zato je neizbjeæan.Pored praÊenja zakonodavstva, u

Odjelu se prate domaÊe i strane publi-kacije s podruËja novih trendova uprehrani i radi se na struËnome usavr-πavanju.- Danaπnji potroπaË vodi brigu o

svojemu zdravlju i putem prehrane, ontraæi ne samo optimalan unos kalorija,veÊ i dodatnu korist za svoje zdravljeputem takozvane funkcionalne hrane,πto je nova, brzorastuÊa prehrambenakategorija. Mislim da Podravka imadovoljno πirok asortiman proizvoda zarazvoj novih proizvoda u i u toj katego-riji, ali samo ako se tome prie nadovoljno ozbiljan i struËan naËin. Mojdoktorski rad u tome bi smislu trebaodati najkonkretnije odgovore - zaklju-Ëila je Jasmina RaniloviÊ, voditeljicaOdjela za dokumentaciju, registraciju izakonodavstvo.

Susret na radnom mjestu: Jasmina RaniloviÊ, voditeljica Odjela zadokumentaciju, registraciju i zakonodavstvo u Razvoju tehnologije i kontroli

Piπe: Hrvoje ©labek

Podravka ima potencijala i za razvojfunkcionalne hrane

Jasmina RaniloviÊ

U Podravki 12. prosinca

Degustacija proizvoda izsmrznutog programa

Degustacija i izloæbaU organizaciji SPJ Lino, Dolcela, Kviki u restoranu druπtvene prehrane,

za trajanja gableca ovoga su tjedna odræavane degustacije za Podravkinezaposlenike (na slici). U ponedjeljak su degustirani Podravkini vafli novihokusa - toffee, Ëoko mint, ananas kocke, u utorak Mousse vanilija, a uËetvrtak Dolcela cappuccino vanilija i ljeπnjak. Istovremeno su u vitrina-ma ispred restorana izloæeni proizvodi lansirani posljednje tri godine izasortimana Lino djeËje hrane, Lino lade, Kvikija, Dolcele i Podravka vafli.U marketingu istiËu kako im je namjera upoznati zaposlenike s novimproizvodima lansiranima tijekom ove godine i s onima Ëija se proizvodnjaplanira poËetkom sljedeÊe godine. I. B.

SPJ Lino, Dolcela, Kviki

6 Broj 1685 »etvrtak 18. prosinca 2003.

Varπavskim ulicama baπ kao i u osta-lim evropskim metropolama ovih pro-sinaËkih dana teku neprekidne kolo-ne automobila i pjeπaka, shoping cen-tri u boæiÊnom ugoaju mame atrak-tivnim izlozima, prigodnim cijenama,zabavnim sadræajima, a poznanici, su-sjedi, poslovni partneri pozdravljajuse duæe i srdaËnije nego inaËe, nezaboravljajuÊi izmijeniti dobre æelje zanastupajuÊu Novu godinu. Pretpraz-niËka atmosfera osjeÊa se i u Zeptero-voj zgradi, jednoj od najljepπih u glav-nom gradu Poljske, gdje pored nizapoznatih tvrtki svoje urede ima iPodravka. Iza vratiju sa crveno - bije-lim srcem, poznatim velikoj veÊiniPoljaka susreÊem nasmijana lica, do-Ëekuju me topli pozdravi na korek-tnom hrvatskom jeziku i uæurbanaradna atmosfera. U tijeku su prezenta-cije i radni dogovori, prihvaÊanje na-rudæbi, otprema faktura, brojni kon-takti s osobljem na terenu i kupcima,analize naplata, pripreme za pravuprosinaËku trgovaËku buru koja tekslijedi. Ni traga nekoj apatiji, pesimiz-mu ili bilo kakvom drugom negativ-nom naboju koji bi se mogao oËekiva-ti u Internationalu koji je joπ do juËerprozivan kao jedan od najveÊih gene-ratora gubitaka u grupi Podravka. »aksuprotno - optimizam i vjera da sunakon zaustavljanja negativnih tren-dova Podravkaπi u Poljskoj zapoËeligraditi doista uspjeπan biznis, prisutnisu kod svih zaposlenih. - U Podravki sam poËeo raditi kao

direktor za gastro program u desetommjesecu proπle godine, da bi nakondolaska direktora Nelija Groze i orga-nizacijskih promjena preuzeo mjestodirektora za tradicionalne kanale di-stribucije i gastro. Uveli smo novuprodajnu politiku, Poljsku podijelili uπest regija prodaje koje pokrivaju te-ren sa po prosjeËno πest milijuna ljudi,imenovali direktore træiπta koji nema-ju urede nego puno posla i ljude skojima moraju puno raditi i stalno ihkontrolirati. U sektoru prodaje radi108 ljudi, od kojih je oko 40 postonovo zaposlenih. Uglavnom su to mladiljudi, prosjek nam je 33 godine, kojitek uËe i koji imaju puno volje zausavrπavanje. Nekako nam je lakπenove i mlade ljude obuËavati, negostare mijenjati. I sâm sam mnogo sa-znao o Podravki radeÊi ovaj posao,imponira mi πto sam zaposlen u takovelikoj kompaniji, a kao mladom Ëo-vjeku na poËetku poslovne karijerevaæno mi je saznanje o velikom poten-cijalu kojeg Podravka ima na poljskomtræiπtu. Do sada taj potencijal nije biodobro iskoriπten, ali sam uvjeren da Êe

se naπi planovi i vizija koju je doniodirektor Groza i realizirati. Tako pla-niramo uËvrstiti poziciju Vegete kaolidera, znatno poveÊati plasman ajva-ra koji je do sada bio loπe placiran inedovoljno komuniciran s potroπaËi-ma, a za Garnello Êemo poboljπatirecepture. Imam osjeÊaj da ja mogunapredovati u Podravki kao πto ÊePodravka napredovati u Poljskoj -rekao nam je Michal Szlapanski za-duæen za razvoj suradnje s 120 direk-tnih partnera koji sa 10.000 prodajnihmjesta pokrivaju cijelu zemlju.

Reportaæa: Podravkin International u Poljskoj

S Vegetom se bolje posluje u PoljskojTekst i snimke: Jadranka Lakuπ

Kontrolom do boljihprodajnih rezultataI u rijeËima treÊeg strateπkog direk-

tora Tomasza Trembeckog osjeÊase pozitivan naboj koji je moæda inajupeËatljiviji, jer je on zaduæen zakontroling. Ova funkcija je u Pod-ravkin International uvedena tek ne-davno, u svakoj regiji postoji jedankontrolor koji je neposredno odgo-voran direktoru regije, a Tomasz Trem-becki koordinira cijelu djelatnost istrategiju. Kako istiËe, prvi zadatak nanovoj funkciji bio mu je sreivanjesvih izvora informacija kako bi semogla obavljati njihova analiza.- Raniji planovi obilaska trgovaËkih

putnika bili su samo slovo na papiru,nitko nije kontrolirao realizaciju. Pri-premio sam softver, planovi su sada uelektronskom obliku i prati se kolikoprodajnih mjesta putnik obie, u ko-jim gradovima, kakva je strukturaprodavaonica, kakva je uËestalost obi-lazaka. Iz centrale se kontrolira da lise pojedini punktovi obilaze onolikoputa koliko to zahtijeva njihova veli-Ëina, lociraju se problemi i odmahotklanjaju. Nadalje je jako vaæno daplanove po putnicima viπe ne vodi-mo u kilogramima kao ranije kadanitko nije brinuo za koliko prodajenego samo o koliËinama. Sada svakiputnik ima svoj financijski plan, umje-sto nekog opÊeg, koliËinskog na regi-ji. Svaki putnik ima u kompjutorskomsustavu svoju osobnu iskaznicu s fo-tografijom na kojoj se prati koliko jetrgovina obiπao, koliko kilometaradnevno prelazi, koje relacije, kakoteËe prodaja po grupama proizvoda,kakav je obrt kod kupaca. Svaki kon-trolor u regiji ima digitalni fotoaparati redovito nam πalje fotografije s pro-dajnih mjesta. Dakle, izgradili smotemelje nove prodajne politike, efektise veÊ vide i idemo pomalo naprijed- objaπnjava direktor za kontroling.

©to se dogaa kad dvakilograma Vegete pokuπatestaviti u kilogramsku vreÊicu? Sve promjene u Podravkinom In-

ternationalu u Varπavi, ukljuËujuÊi ione u radnoj atmosferi i pristupuzaposlenika vezuju se uz ime novogdirektora Nelija Groze. Iskusni «li-

sacfl koji iza sebe ima niz uspjeπnihgodina u Podravkinoj prodaji, poredostalog i projekt oæivljavanja bosan-sko-hercegovaËkog træiπta, uz potpo-ru izvrπnog direktora za Poljsku ibaltiËke zemlje Danka MartinËeviÊa iËlana Uprave Damira PolanËeca bezkolebanja je zagrizao u vruÊi poljskikolaË i nakon nekoliko mjeseci strplji-vog rada rezultati su vidljivi. Preko-mjerne zalihe kod kupaca iz 2002.godine koje su onemoguÊile prodajuu prvom dijelu ove godine smanjenesu, naplata od kupaca svedena je unormalne okvire od 40 dana, smanjenje dug prema tvornici u Kostrzynukoja je zasebni pravni subjekt, godiπ-nja procjena prodaje ostvarena je prijeroka. Otpuπten je kompletan menad-æment prodaje (12 ljudi) a u prodajnojoperativi zaposleno je oko 50 postonovih ljudi koji su proπli odgovaraju-Êe osposobljavanje. Kad ne bi bilodugova i dubioza iz proπlih godinaInternational bi poslovnu godinu za-vrπio s dobiti.Neli Groza ne æeli puno razgovarati

o proπlosti. Jednostavno kaæe:- O proπlosti se mnogo govorilo i to

nije potrebno puno objaπnjavati, jed-nostavno smo olako pokuπali strpatidva kilograma Vegete u vreÊicu odkilograma. VreÊica je pukla, sadræaj serasuo, imali smo velike troπkove i tosada ispravljamo. Poljska je velikazemlja na sjeverozapadu Evrope svelikim brojem ljudi koji trguju i troπe.Trgovci trguju, potroπaËi kupuju, adomaÊice imaju nebesko plave oËi i toje moæda razlog zbog Ëega vole Vege-tu. Naæalost, træiπte nije kompatibilnos træiπtem Hrvatske. No Vegeta jeovdje prepoznatljiv i omiljen proi-zvod za svakog potroπaËa, ali nedo-stupan za svakog prosjeËnog potroπa-Ëa. Primjerice, konkurentni dodatakjelima Kuharek gotovo je dvostrukojeftiniji pa su mnogi potroπaËi - iakovole Vegetu - zbog cijene okrenutidrugim proizvodima ili pak Vegetukupuju samo u posebnim sveËanimprilikama. U marketingu nikada nijebila jasno definirana marketinπka plat-forma koja se odnosi na Vegetu iprodajni asortiman. Sve marketinπkeaktivnosti su bile fokusirane na trgo-vinu (veleprodaju) i to je dovelo dokatastrofe. Izgubili smo lidersko træiπ-no uËeπÊe, stvorili velike zalihe Vege-te na træiπtu, obezvrijedili Vegetu kaomarku i k tome nas je sve to punokoπtalo. Jednostavno smo zanemariliproizvod, potroπaËa i prodajno mje-sto. Uz to distribucija je bila nejasnodefinirana na papiru i terenu i nikadanije funkcionirala. Komplicirani orga-nizacijski i rukovodni sustav od direk-tora prodaje do unapreivaËa proda-je, gdje je svako svakog kontrolirao io tome izvjeπtavao, a nitko nije proda-vao robu i poduzimao konkret-nepoteze na temelju dobivenih izvjeπÊa,pokazao se neuËinkovitim. Smisaosvih aktivnosti je bio iznos budæeta.A na pitanje o sadaπnjosti i buduÊno-

sti odgovara ovim rijeËima:- Podravka u Poljskoj æeli biti lider

u univerzalnim dodacima jelima, teznaËajan ponuaË kondimenata i osta-lih dodataka jelima. Profit je podlogasvakom postavljenom cilju. U prodajinastojimo imati dobro educirane isofiticirane prodavaËe (trgovaËkepredstavnike) uvijek spremne na ko-munikaciju, koji se nalaze na træiπtu,prodajnom mjestu i u blizini svog

kupca - potroπaËa. Gradimo uprav-ljaËki mehanizam u prodaji s dobrokomuniciranim informacijama usmje-renim jasno utvrenom prodajnomstrategijom i politikom. Neke ciljeveveÊ smo i ostvarili pa je tako primje-rice uspostavljena distribucija, sma-njena su potraæivanja i zalihe na træi-πtu i u skladiπtima, te postignuti realanobrtaj proizvoda i koliËine i financij-ska konsolidacija poduzeÊa.

Neli Groza doæivio je nedavno iveliko osobno zadovoljstvo, jer je naprvoj konferenciji poduzeÊa koja jeokupila svih 140 zaposlenih dobionekoliko dugotrajnih pljesaka. Po-znato je, naime, da Poljaci ne pljeπÊusvakome i da ih nije baπ lako oduπe-viti.

Priznanje direktoru Grozi upuÊuje iizvrπni direktor Danko MartinËeviÊkoji kaæe:

- Kad smo 15. sijeËnja ove godineNeli Groza i ja prvi puta doπli uVarπavu i formalno preuzeli poslova-nje i nadleænost nad poljskim træiπtemto nam je igrom sudbine bio i prviboravak u ovoj zemlji. Situacija sedoista Ëinila bezizlaznom, poslovnirezultati su bili katastrofalni, vladala jevrlo loπa atmosfera i totalno ne-povjerenje meu ljudima. Tijekomgodine Neli Groza, koji je spremandijeliti svoje znanje, podijeliti ovlasti,stvoriti dobru atmosferu, sa svojom jenovo posloæenom ekipom u kojoj sumjesto naπli i neki dosadaπnji zaposle-nici koji su dobro radili, obavio izvan-redan posao, skoro nemoguÊu misiju.Stoga mogu reÊi da ovom godinommoæemo biti izuzetno zadovoljni. Noto je tek poËetak, pritisci konkurenci-je i lojalne i nelojalne, pritisci efi-kasnosti distribucije, pritisci Europ-ske unije Êe se pojaËavati i mi moramobiti bræi, bolji i jaËi, πto znaËi i daljese reorganizirati i poboljπavati poslo-vanje.

Michal Szlapanski

Tomasz Trzosek

Tomasz Trembecki

Neli Groza

Neli Groza I Danko MartinËeviÊdogovaraju nove akcije u Poljskoj

Sve πto znam o poslunauËila me PodravkaPobjedniËki duh iskazuje i Tomasz

Trzosek kojemu je, za razliku odMichala koji je prije zaposlenja uPodravki iskustvo stjecao u nekolikousluænih firmi, kompanija sa srcempruæila prvo radno mjesto.- U Podravkinom Internationalu za-

poslio sam se prije πest godina kaotrgovaËki putnik, radio sam razne po-slove u prodaji i sve πto znam nauËilame Podravka. Kao Podravkaπ pamtimi dobre i loπe dane i kad sam sve topreæivio Ëvrsto sam odluËio ostati imaksimalno se posvetiti unapreenjurezultata u sektoru za koji sam zadu-æen - kaæe Tomasz koji je od lipnjadirektor za zapadne trgovaËke lance. Podravka surauje sa 12 trgovaËkih

«divovafl koji djeluju na poljskom træi-πtu (preostalo je osvajanje i posljed-njeg, trinaestog) a koji dræe oko 35posto træiπta. Kao i u drugim zemljamai u Poljskoj trgovaËki lanci, svjesnisvoje snage, postavljaju sve teæe uvje-te proizvoaËima, prezasiÊeni su raz-nim robama i sve se viπe okreÊukuÊnim markama. BuduÊi da su hi-permarketima tako dobro premreæilicijelu zemlju, posebice velike grado-ve, da gotovo nema prostora za grad-nju novih ili ulazak konkurentskihlanaca, okreÊu se podizanju supermarketa i manjih prodavaonica u kvar-tovima. U njima raËunaju uglavnomna proizvode lidere i proizvode podvlastitom markom.- Svjesni smo da se moramo prilago-

diti tom trendu, pa zato radimo naboljem pozicioniranju Vegete i jaËa-nju njene prepoznatljivosti, uvoenjuproizvoda koji nemaju konkurenciju,poput ajvara, te razvoju kuÊnih marki.Kad veÊ spominjem kuÊne marke mo-ram reÊi da su one u Poljskoj u poËet-ku doËekane s krtikama, jer se nudilosvaπta, no danas trgovaËki lanci posta-ju sve svjesniji da je uz niæu cijenubitna i kvaliteta. »ak se dodjeluju inagrade za kvalitetu, pa je tako

Podravki pripalo priznanje za doda-tak jelima «Dopravkafl kojeg su kupciu portugalskoj trgovaËkoj kuÊi «Bje-dronkifl proglasli treÊim u πirokoj gru-pi proizvoda u kojoj su uz praπkastepripravke bile i juhe i tjestenina. Noproizvodnja pod markom za trgovaË-ke lance za nas je nuænost (ako je neprihvati Podravka, to Êe objeruËkenapraviti konkurencija), a glavni ciljje dosizanje liderskih pozicija s Po-dravkinim brand proizvodima i natome puno radimo - rekao nam jeTomasz Trzosek.

7

U ove predblagdanske dane kada uæurbi pripremamo kolaËe, mnoge do-maÊice posegnut Êe sigurno za kuti-jom gotovih peËenih kora. Kao πtoslika pokazuje, kore smo “obukli” unovo sveËano ruho. Osim novog di-zajna, kore za pitu maaricu i kore zamedenu pitu su tanje te Êe i pitenaËinjene od novih kora imati joπsliËniji izgled i okus pravih domaÊihpita. Dobar tek!

- Nakon dugog i gotovo iscrpljuju-Êeg posla mislim da - osobito premareakcijama publike - moæemo bitizadovoljni prvim Festivalom zabavneglazbe ”Od srca srcu Koprivnica 2003”.,koji je proπle subote pred prepunomSportskom dvoranom odræan u na-πem gradu - izjavio je mr. ZdravkoMikotiÊ, direktor festivala.A na ovoj velikoj glazbenoj manife-

staciji uz Big Band Hrvatske radiotelevizije, kojim su dirigirali: dr. Niki-ca Kalogjera, Silvije GlojnariÊ, StipicaKalogjera, Zvonko Dvoræak, Josip Cvi-tanoviÊ i Stjepan Mihaljinec, nastupilisu s novim skladbama: Denis & Denis,Matko JelaviÊ, Ivanka LuetiÊ, MladenBurnaÊ, Iva Ranogajec, Anelidi, MiroUngar, Vertigo, Maja Zeko i KreπimirKovaËeviÊ, Mirta, Duo Gogana, Mirko©venda-Æiga, Boris BabaroviÊ-Barba,Dario Plevnik, Azzurro, Danijela Go-lubiÊ, Josip KataleniÊ, Perle, TomislavBrajπa, Marko Jaπek i Angie.Program je vodila Vlatka Pokos.Prosudbeni sud kojeg su saËinjavali

Stjepan Mihaljinec, dr. Nikica Kalogje-ra, Mara Bareza, Darko Marinac, IvicaPercl, Ivica MartinËeviÊ i Igor Savindodijelio je prvu nagradu Matku Jela-viÊu za njegovu skladbu ”Dobrodoπlami”, koji nije skrivao zadovoljstvo:- Na festival, koliko sam obavijeπten,

pristiglo je Ëak 98 skladbi. Meutim,od prve sam osjetio da bi to mogla bitiprava manifestacija, pa sam se odlu-Ëio izmeu fetivala u Splitu baπ za ovaju Koprivnici. I kako vidite, nisampogrijeπio. Osim πto sam sretan πtosam uspio, joπ sam viπe radostan πto je

festival naiπao na oduπevljenje prepu-ne dvorane. A kad se zna da je to prvi,onda je uspjeh iznad oËekivanja -kazao je pobjednik prvog koprivniË-kog festivala, kojeg je organiziralaAlineja d.o.o., koja djeluje u sastavuUdruge branitelja Podravke.Drugu nagradu dobio je duet Maja

Zeko i Kreπimir KovaËeviÊ, a treÊukoprivniËka grupa Vertigo.Niπta manje sretan nije bio ni Josip

KataleniÊ. Njemu je pripala nagradahrvatskih radio - postaja, dok su Perleiz Splita - prekrasnih devet djevojakakoje vodi Ingrid Flesch dobile priznanjeza najbolji scenski nastup.- ©to da vam kaæem? Bilo je mnogo

problema, a festival je uspio. Naime,najteæe je organizirati prvi. Sada Êenam biti puno lakπe krenuti dalje, jeru organizacijsku ekipu prikljuËuje seveÊ od prvih dana dr. Nikica Kalogjerai drugi. Mislim da sam vam time rekaosve - bio je kratak umjetniËki direktorove manifestacije Ivan Vanja Lisak.Pokrovitelji festivala bili su Kopri-

vniËko-kriæevaËka æupanija i Grad Ko-privnica. Æupan Josip FriπËiÊ otvorioje ovu manifestaciju i takoer pripo-menuo kako je to tek poËetak da iKoprivnica napokon bude ”festivalskigrad”.- Kad je Mladen PavkoviÊ doπao s

idejom da se neπto takvoga organiziraimao je moju punu podrπku, tim prijeπto je baπ on organizator i brojnihdrugih velikih humanitarnih priredbi.Sjetimo se samo koncerata ”Od srcasrcu za vukovarsku bolnicu”. Meu-tim, na one koji bacaju sjenu na ova-

kve velike profesionalne i iznimnokvalitetne projekte ne bih æelio troπitirijeËi. Svi smo se sloæili da drugifestival bude veÊi, raskoπniji i bolji -kazao je FriπËiÊ, a na pitanje ”kolikosve to skupa koπta”, æupan je odgovo-rio:

- Ovaj festival, zaËudo, koπta manjenego neka veÊa priredba. I sâm samse iznenadio tom podatku, jer suupravo k meni dolazili pojedinci sasliËnim idejama i za njih traæili ogrom-ne novce. Ne, tu se nema πto dodati:svaka Ëast organizatoru, ali i brojnimizvoaËima koji su bez honorara doπliu naπ grad. Gdje joπ toga ima?

Meu publikom bilo je i vrlo mnogopoznatih osoba. Zabiljeæili smo rijeËii Siniπe Cmrka, poznatog voditelja”Turbo limaË showa”.

- Ovaj festival ima πansu da prerasteu neπto veliko. Eto, i ja se iduÊegodine æelim prikljuËiti samoj organi-zaciji.

Zabiljeæili smo i rijeËi poznatog kom-pozitora Miπe Doleæala: - IduÊe godinemoæda se pojavim i kao autor. Biosam nazoËan na mnogim festivalima,ali ovaj je uistinu bio neπto posebno.Nitko se na nikoga nije ljutio, svi suhvalili, pa i ja odliËnu organizaciju.Mislim da Koprivnica moæe biti pono-sna πto se uvrstila u ”festivalske gra-dove”.

Od brojnih sponzora posebno trebaistaÊi Podravku i Belupo. Meutim,ne smijemo zaboraviti ni Martinu Ja-nekoviÊ, europsku prvakinju u frizu-rama, koja je sa svojom ekipom brinu-la o frizurama izvoaËa.

U Koprivnici odræan prvi Festival zabavne glazbe”Od srca srcu Koprivnica 2003.”

Koprivnica se uspjeπno uvrstila u”festivalske gradove”

Tamburaπi u GoliU organizaciji Zajednice kulturno - umjetniËkih udruga KoprivniËko-

kriæevaËke æupanije u nedjelju 14. prosinca u Goli je odræana 3. smotratamburaπkih orkestara i tamburaπkih sastava KoprivniËko-kriæevaËke æupanije.Na revijalnoj smotri sudjelovalo je pet tamburaπkih orkestara i πest tambura-πkih sastava, meu kojima i Tamburaπki orkestar KUD-a «Podravkafl kojemusu, kao i dirigentu Kreπi LukaËiÊu, uruËene Zlatne plakete osvojene naFestivalu tamburaπke glazbe u Osijeku.

BoæiÊni koncert pjevaËkog zboraVeÊ tradicionalno, Mjeπoviti pjevaËki zbor KUD-a «Podravkafl u crkvi Sv.

Nikole u Koprivnici odræat Êe na BoæiÊ prigodni koncert s poËetkom u 18,30sati. Zborom Êe ravnati dirigent Ivica MartinËeviÊ, solistica je AntonijaKovaËeviÊ CiganoviÊ, a pratnju na orguljama izvodi prof. Natalija Imbriπak.

Proπloga je petka u Izloæbenom salonu Podravke otvorena likovna smotrana kojoj se svojim likovnim i kiparskim radovima predstavilo osamdesetakËlanova Podravkine likovne sekcije. Predsjednica Likovne sekcije ”Podravka72” Nada Zlatar Lukavski, nakon uvodnog pozdrava prilikom otvorenja,podsjetila je na mnogobrojne ovogodiπnje aktivnosti Podravkinih likovnjaka,poput sudjelovanja na izloæbama u Ludbregu, Kriæevcima, Koprivnici iDubrovniku, a od priznanja posebice valja istaknuti Plaketu za humanitarneaktivnosti dodijeljenu povodom Dana grada. Navela je joπ niz uspjeha iaktivnosti Likovne sekcije, te da broj njezinih Ëlanova raste iz dana u dan, ao rezultatima svjedoËe izloæena djela. Prema rijeËima predsjednice Likovnesekcije, smotra predstavlja svojevrsni ogled likovnog stvaralaπtva cjelokupnesekcije tijekom 2003. godine.Izloæbu je otvorila Jadranka IvankoviÊ, izvrπna direktorica za Lino, Dolcelu,

Kviki, dok je Nada Zlatar Lukavski uruËila posebnu plaketu Radovanu Grgecu,koju mu je dodijelio Izvrπni odbor sekcije kao jednom od osnivaËa i aktivnomËlanu sekcije. Ugodnoj atmosferi otvorenja svojim su izvedbama doprinijeliuËenici glazbene πkole, pod ravnanjem prof. KlauËeka, te prigodni stihoviËlanova Podravkine Literarne sekcije.Izloæba slika i skulptura Ëlanova Podravkine likovne sekcije “Podravka 72”,

ostaje otvorena do kraja sijeËnja sljedeÊe godine. I. B.

Izloæba slika i skulptura Ëlanova Likovne sekcije”Podravka 72”

Smotra 2003. - godiπnjiogled likovnog stvaralaπtva

Dani kolinja i bogataponuda jela i piÊaPostaje veÊ tradicionalno da Pivnica Kraluπ tijekom prosinca nudi bogati

jelovnik vezan uz kolinje. Tako gosti mogu ovih dana probati hladetinu,prezvurπt, Ëvarke, pluÊica na kiselo, restani svinjski mozak s jajima, restanasvinjska jetrica sa ægancima, kolinjsko zelje sa svinjskim repom, peËeni ikuhani buncek, pivske kobasice i krvavice s dinstanim kiselim zeljem.Naravno, nisu zaboravljeni niti stari podravski kolaËi - zlevanka, πtrukli sazeljem i hajdinskom kaπom, orehnjaËa i makovnjaËa. Sve ove kolinjskegastronomske delicije mogu se zaliti brojnim sortama hrvatskih vina. Uzbogatu gastronomsku i vinsku ponudu treba istaknuti da tijekom prosinca uPivnici Kraluπ srijedom, Ëetvrtkom i petkom za ugodnu atmosferu brinemuziËki sastav Veseli Podravci.Dodatnu ponudu Pivnice Kraluπ Ëini i nedavno postavljena mala drvena kuÊica

ispred pivnice, gdje gosti svakodnevno mogu naruËiti ukusno kuhano vino,Ëajeve i krafne. Takav pristup gostima vien je tijekom boæiÊnih i novogodiπnjihblagdana u zapadnoeuropskim gradovima i neπto je novo u Koprivnici jer dajeposeban, topliji ugoaj u ovim blagdanskim danima. B. F.

U Pivnici Kraluπ tijekom prosinca

SPJ Mlin i pekara

Kore za pite joπ kvalitetnije iu novodizajniranim kutijama

Djed Mraz u Koprivnicu je doputovaovlakom u subotu, a potom se koËijomkoju su vukli konji dovezao na srediπnjigradski trg gdje ga je doËekalo neko-liko stotina koprivniËkih maliπana.Privilegirano mjesto tik uz popularnogbradonju u crvenome dobila jePodravkina maskota djeËje hrane.MedvjediÊ Lino bio je pravi pomagaËDjedu Mrazu, jer djeci je, kako je to ired, valjalo podijeliti darove. Sve natrgu, pak, zagrijao je Podravkin topaoËaj. H. ©.

Djed Mraz iMedvjediÊ Linodjeci dijelili darove

Broj 1685 »etvrtak 18. prosinca 2003.

8 Broj 1685 »etvrtak 18. prosinca 2003.

LIPANJAdriaZadarska Adria novi je Podravkin

partner. Riblja industrija najpoznatijapo marki Evi u posao je uπla s namje-rom da proda viπe konzervi putemPodravkine razgranate distribucije odJadrana do Baltika, a Podravka Êeproπiriti ponudu i usto zaraditi.

Pregled dogaanja u Podravki u 2003. godiniPripremio: Hrvoje ©labekFotografije: Nikola Wolf

SIJE»ANJ

NagradeGodina 2003. otvorena je s dvjema

nagradama koje je Podravka zasluæilau prethodnoj. “Vegetaπice” su progla-πene najboljom hrvatskom rukomet-nom momËadi u tradicionalnoj anketiSportskih novosti, a Podravkine inter-netske stranice kompjutorski ËasopisBug treÊi je put uvrstio meu 50najboljih u Hrvatskoj. U oba sluËajarijeË je o krajnjim dosezima.

SnijegKoprivnica je zatrpana obilnim sni-

jegom, ali to ne smeta Podravkinimskladiπtarima da utovaruju rekordnekoliËine robe. Radi se od 0 do 24 sata.

DezinvestiranjeOdluka Uprave o prodaji hotela Po-

dravine i KoprivniËke tiskarnice na-slanja se na program dezinvestiranjakoji je Nadzorni odbor donio joπ 1998.godine. Svoj glas protiv diæe sindikatu Tiskarnici: na internoj anketi od 104radnika samo Ëetiri za prodaju.

VELJA»AIstraæivanje“Podravkaπi” su najzadovoljniji svo-

jim poslom i pripadnoπÊu najveÊojhrvatskoj prehrambenoj kompaniji, anisu baπ najzadovoljniji plaÊom i mo-guÊnostima napredovanja. To je po-kazala anketa Ljudskih potencijala me-u 500-tinjak Podravkinih radnika uËitavoj Hrvatskoj o kvaliteti radne kli-me. Prosjek - Ëista trojka.

DanicaProgram dezinvestiranja spominjao je i Podravkinu mesnu industriju, no

nakon zbrajanja rezultata iz 2002. godine o tome viπe nema ni govora.DaniËini gubici stvar su proπlosti, planira se razvoj. Stvorene su nove re-cepture proizvoda na bazi mesa peradi, koji Êe uskoro na police trgovina.

PomakInterna poslovna πkola sugestivnog naziva (POdravkina Menadæerska

AKademija) otvorila je svoja vrata prvoj generaciji polaznika. ©ezdesetakPodravkinih menadæera pristupilo je bruπenju upravljaËkih vjeπtina uz pomoÊpredavaËke elite, uglavnom sa zagrebaËkog ekonomskog fakulteta. Prvi takavprimjer u Hrvatskoj, a kaæu - i πire.

ProizvodiNovodizajnirani Fantovi, blagi i ljuti

feferoni, tri nove Talianette, ljuta Sal-sa, Studena s okusom zelene jabuke,juhe Fini-Mini prilagoene Ëeπkom islovaËkom ukusu, kompot od anana-sa, smrznuti francuski kruh... Podrav-kini struËnjaci za inoviranje proizvod-ne palete nisu spavali zimskim snom.

PekmezOznaku izvorni hrvatski proizvod

Hrvatska je gospodarska komoradodijelila pekmezu od πljiva. Napo-kon je i “sluæbeno” priznata izvrsnostproizvodu u kojem je daleko viπevoÊa nego πeÊera. Nacionalnom ozna-kom otprije se veÊ diËi Vegeta.

InformatikaNekoliko stotina tisuÊa eura Podravka

je odluËila uloæiti u uvoenje novihinformatiËkih tehnologija. Laicima jena potpisivanju ugovora sa zagreba-Ëkom tvrtkom “b4b”, inaËe i zastupni-kom SAP-a, objaπnjeno kako je rijeË ouvoenju svojevrsnoga skladiπta po-slovnih podataka iz i o Podravki, ali iπire.

PremijerPola sada veÊ bivπe hrvatske Vlade

na Ëelu s premijerom Ivicom RaËa-nom bilo je u Podravki. Najviπe jepohvala stiglo na raËun netom uteme-ljenoga Pomaka, a pala su i nekaobeÊanja, poput: “Vlada Êe stimuliratiizvoznu orijentaciju.”

OÆUJAKTurizam (1)Podravki je veÊ zamirisalo ljeto, a

Hrvatskoj turistiËkoj zajednici Vegetai juhe - potpisan je ugovor o zajedniË-kom nastupanju na europskim turis-tiËkim sajmovima. LogiËno, HTZ Êenuditi krevete, a osim spavanja, turistimoraju i jesti. Za to je zaduæenaPodravka.

EBRD (1)“Nadzorni odbor jednoglasno je

odluËio da Uprava druπtva u πto kra-Êem roku pripremi konaËni prijedlogmodela otkupa povlaπtenih dionicaEuropske banke za obnovu i razvoj.”Prvi su to sluæbeni glasi o odlaskulokalno ne baπ ugledne financijskeinstitucije iz Podravke.

Rezultati (1)Ukupan prihod od 2,9 milijardi ku-

na, neto dobit 108,5 milijuna kuna.Rezultati su lanjskoga poslovanja,objavljeni uz tvrdnju kako su zapoËe-ta dva nova trenda: rasta Podravke izaustavljanja porasta troπkova uPodravki.

SedmerokatnicaPodravkino koprivniËko sjediπte, sed-

merokatnica stara 24 godine, potpunoÊe se preurediti, glasila je najava, adinamika Êe ovisiti o novcu koji Êebiti na raspolaganju. Predviena jenova kongresna dvorana u prizemlju,vodeni vrt, novi izloæbeni salon, po-miËna vrata i drugo, a uredit Êe se i“banalne” stvari poput elektriËnih ivodovodnih instalacija te kanalizaci-je.

TRAVANJ

Kulinarski show na internetuOko 45.000 Hrvata pratilo je direk-

tan internetski prijenos uskrsnog ku-linarskog showa na Podravkinim in-ternetskim stranicama. Podravkini ga-stro-promotori i struËnjaci iz Kulinar-skoga centra pouËavali su kako opre-miti blagdanski stol.

InternationaliPodravkini Internationali u Budimpeπti i Sarajevu proslavili su deset godina

postojanja. Obljetnica je to i prave internacionalizacije tvrtke, koja se inozem-nim træiπtima okrenula nakon gubitka jugoslavenskoga zbog raspada dræave.Nekad i danas - nebo i zemlja, najkraÊi je saæetak povijesnih priËa o obapoduzeÊa. Na obiljeæavanju znaËajne obljetnice naπla se i velika torta.

SVIBANJ

NajboljiPodravka ima nalikvidniju dionicu i

najbolje odnose s javnoπÊu. OdluËio jeto procjenjivaËki sud Kapital kluba,Poslovnoga tjednika, Poslovnoga klu-ba i tvrtke To-One, a na dodjeli nagra-da u zagrebaËkome muzeju Mimariokupilo se elitno druπtvo gospodar-stvenika i politiËara. ©ef Uprave DarkoMarinac nije krio zadovoljstvo: “Dræi-mo Podravku tamo gdje treba biti -prva u svojoj branπi!”

MediterraneoPrva Podravkina internacionalna mar-

ketinπka kampanja uopÊe dobila jeime “Vegeta mediterraneo”. Odmah jesve jasno: planetarno popularni doda-tak jelima stavljen je u kontekst mora,sunca i svega onoga Ëime obilujeJadran. Tu je dobra kuhinja, naravno.Na ulasku u Hrvatsku turistima sudijeljene knjiæice recepata naengleskom, njemaËkom, maarskom,Ëeπkom, slovaËkom i poljskom jeziku.

NovacNovih 150 milijuna kuna komercijal-

nih zapisa poveÊalo je ukupnu emisi-ju toga naËina financiranja Podravki-na poslovanja na 560 milijuna. Ko-mercijalnim zapisima, kako je objas-nila tadaπnja Ëlanica Uprave za finan-cije Nevenka Cerovsky, zamijenjenisu kratkoroËni krediti i smanjen tro-πak financiranja.

Turizam (2)Ugovori s hotelijerskim divovima

Istraturistom i Arenom naznaËili sukako Podravka uspijeva u svojoj na-mjeri da bude glavnim opskrbljiva-Ëem jadranskih hotela. Nije ni Ëudo -nudi sve od doruËka do veËere, odjuhe do deserta.

SuradnjaDok su u pozadini svijetlili Podravkin i Agrokorov logotip, Darko Marinac i

Ivica TodoriÊ, Ëelnici dviju prehrambenih kompanija, potpisali su ugovor osuradnji. RijeË je o Ëistoj elektronici: Agrokorov maloprodajni lanac Konzumbez papira naruËivat Êe Podravkinu robu. Racionalizacija troπkova bilo jenajspominjanije objaπnjenje sveËanoga dogaaja.

DividendaTreÊi put Podravkini Êe dioniËari pri-

hodovati od ulaganja u najveÊi domaÊiprehrambeni d.d., dogovorili su seUprava i Nadzorni odbor. Za dionicukoja nominalno vrijedi 300 kuna, natræiπtu neπto manje, primit Êe po πestbruto-kuna. Dividenda je prethodniput, 1999. godine, bila upola manja.

EfikasnostProgram operativne efikasnosti po-

krenut je zato πto su analize pokazalekako je Podravka u mnogim stvarimaispod prosjeka u prehrambenoj indu-striji te svoje konkurencije. Na pre-zentaciji toga dugoroËnog plana sma-njenja troπkova radnicima je, meuostalim, reËeno kako Êe se rast plaÊavezati uz profitabilnost.

9Broj 1685 »etvrtak 18. prosinca 2003.

OtpremnineOtiπlo je 190 radnika iz stare Tvorni-

ce juha, Ëijim je preseljem u novutvornicu program otpremnina i moti-viran, iz drugih Podravkinih tvornica,Logistike, OpÊih poslova i Odræava-nja. Otpremnina je dosegla 5000 kunaneto po godini radnoga staæa.

Vatrogasci»udna profesija: ljudi su najsretniji

kad ih ne trebaju. No, vatri ne trebalo,moraju biti uvjeæbani i svaki Ëas sprem-ni na zloguku sirenu. Na drugomSusretu profesionalnih vatrogasaca kojirade u hrvatskim tvrtkama u Podravkiih se okupilo iz desetak poduzeÊa.DomaÊini su pobijedili u jednoj oddviju “disciplina”.

PriznanjaO tome koliko Podravka znaËi lokal-

noj zajednici moglo bi se govoriti sati-ma. Ipak, samo mali primjer: od 11godiπnjih priznanja u povodu Danagrada Koprivnice s Podravkom poveza-ne su Ëetiri. Dobili su ih Dragan Habdijaza gospodarstvo, Ivan Haramija Hansza kulturu, Zlatko ©estak za humanosti likovna sekcija Podravka 72.

STUDENI

SRPANJJegerDanica je na pragu ulaska u Guinessovu knjigu rekorda, ali ne zbog naglog

zaokreta poslovnoga trenda. Jeger koji je napravljen za Podravske motive bioje dugaËak 250 metara, a upotrijebljeno je isto toliko kilograma mesa.

KOLOVOZ

Rezultati (2)Prihodi za 21 posto veÊi nego u

istom lanjskom razdoblju i rast proda-je od 24 posto, a ipak je u prvih πestmjeseci Podravka ostvarila gubitak odoko 30 milijuna kuna . Tome je uzrokloπe poslovanje u Poljskoj, zbog Ëegaje smijenjen tamoπnji menadæment.Promjene i u Upravi: otiπli DavorCimaπ i Nevenka Cerovsky, imenova-ni Duπan TomaπeviÊ, Dragan Habdijai Miroslav VitkoviÊ. ©ef Uprave i daljeDarko Marinac, njegov zamjenik Æelj-ko –urina i Ëlan Damir PolanËec.

TvornicePodravka ne zatvara tvornice u Polj-

skoj i Maarskoj, glasio je demantimedijskih napisa. ©ef Uprave DarkoMarinac novinarima je na konferencijiu Koprivnici kazao kako se problema-tiËno poljsko træiπte oporavlja: kriza jeproπla.

“Feπta od rajËica”“Feπta od rajËica” hrvatska je verzija proslave sezone berbe crvenih jabuËica

koje se na kontinentu narodski zovu paradajzom. U Umagu, gdje ih Podravkaprerauje u koncentrat, keËap, sok, salsu, pinur... skuhano je nekoliko tisuÊaporcija tjestenine s crvenim umakom, uz tradicionalnu puËku veselicu.

SkupπtinaSkupπtina Podravkinih dioniËara bez ikakvih disonantnih tonova amenovalaje sve odluke koje su joj predloæili Uprava i Nadzorni odbor, od verificiranjalanjskoga poslovanja do isplate dividende. Ovo potonje bit Êe ubuduÊemjerilo uspjeπnosti tvrtkina poslovodstva, obvezujuÊe je ustvrdio πef UpraveDarko Marinac.

EBRD (2)Nalog Nadzornoga odbora iz oæujka

Uprava je ispunila: Europska bankaza obnovu i razvoj viπe nije vlasnikomdesetine Podravke. Temeljni kapitaltvrtke smanjen je za 200-tinjak miliju-na kuna zbog povlaËenja i poniπtenjaEBRD-ovih povlaπtenih dionica, pa suse poneπto poveÊali udjeli drugih di-oniËara. NajveÊi pojedinaËni vlasnikdræava je Hrvatska preko svojih fon-dova - oko 28 posto.

Beletristika“Podravkaπi” dræe do literature. Oko

2500 Ëlanova interne beletristiËke knjiæ-nice godiπnje proËita dvostruko tolikonaslova. Najtraæeniji su Coehlo, King,Sheldon, Ludlum, Gavran, TomiÊ iTribuson.

RaËunalni virusiVirtualno Ëudoviπte zvano W32/Nac-

hi-A nastanilo se na raËunalima uPodravki, kao i drugima diljem Lijepenaπe informatiËke. RaËunalni crv kojinema drugo poslanje nego smetatipoπtenom i radiπnom svijetu izazvaoje nemalu zbrku. No, zahvaljujuÊi br-zoj i kompetentnoj reakciji Podravki-nih informatiËara raËunala su oËiπÊe-na. Ipak, virusni napadi ponovili su sejoπ nekoliko puta.

RUJAN

Nova tvornicaOno πto je Vegeta dobila prije tri

godine, sada su dobile juhe - novutvornicu. Izgraena je u godinu dana,stajala je oko 120 milijuna kuna, su-vremenom opremom prednjaËe noviroboti za paletiranje gotovihproizvoda... Kapacitet je oko 12,5tisuÊa tona, godiπnje se moæe proizve-sti oko 130 milijuna razliËitih pakira-nja, korisna povrπina je oko 7000Ëetvornih metara. I joπ brojaka: pred-vieno je da radi tristotinjak radnika,dok Êe se preostalih oko 200 iz staretvornice juha zbrinuti otpremninamai u drugim Podravkinim tvornicama.

Konzorcij (1)Podravka je u peterolistu hrvatskih

tvrtki koje su za oko 400 milijunakuna kupile posrnuli maloprodajnilanac Dionu. U konzorciju Dinova,koji Ëine i GavriloviÊ, Lura, Vindija iKraπ, Podravka ima deset posto udje-la. Podravki je kao dobavljaËu Dionaostala duæna 30-ak milijuna kuna.

Konzorcij (2)Kao i u Dinovi, Podravka dræi deset

posto u konzorciju zvanome HRTL,koji je kupio dosadaπnji treÊi kanalHrvatske televizije. Osim neposredno-ga profita od toga ulaganja, PodravkaoËekuje i beneficije u marketinπkomeprostoru novoga komercijalnoga pro-grama, Ëije je emitiranje najavljeno zanekoliko mjeseci.

Smrznuti programMladi graπak, graπak i mrkva, mrkva,

mahune, πpinat, povrÊe za francuskusalatu, minestrone i kraljevski mixnisu samo novi Podravkini proizvodiveÊ Ëitav proizvodni program. Narav-no, rijeË je o smrznutom povrÊu, za-sad najopipljivijem obliku ambicioz-nog projekta zvanog smrznuti lanac.

HladnjaËaNakon povrÊa, evo joπ opipljivijeg

dokaza da se sa smrznutim progra-mom misli ozbiljno. U varaædinskomeKalniku proradila je nova hladnjaËa.Kapacitet joj je 1500 tona, stajala jeoko 6,5 milijuna kuna. Vrpcu na otvo-renju velike i vaæne investicije nijepropustio odrezati hrvatski ministarpoljoprivrede.

LISTOPAD

AnugaTo je najveÊi svjetski prehrambeni

sajam, zapravo deset sajmova u jed-nome, a meu viπe od 6000 izlagaËanaπla se i Podravka. Na Anugu iπla jes Vegetom, juhama i umacima odpovrÊa te æeljom da se pokaæe Europii uËvrsti na mjestu prepoznatljiva pro-izvoaËa iz zemlje u koju turisti ljetihrpimice naviru. Coolinarika

Tim je maπtovitim imenom prozvannovi Podravkin internetski projekt.Naravno, rijeË je o stranicama posve-Êenima prvenstveno hrani, ali i zdrav-lju te zabavi. Recepti, kulinarske taj-ne, prehrambeni rjeËnik, nutricioni-stiËki napuci... Uputa za upotrebu: ujednoj ruci kuhaËa, u drugoj raËunalnimiπ.

StandardiViπe ne smije biti pedeset izgledom

razliËitih Podravkinih memoranduma,sluæbenih pisama ili mailova, propisa-la je Uprava. Knjiga grafiËkih standar-da, koju je izradio koprovrativni mar-keting, detaljno propisuje kakva morabiti forma komunikacije. Od vrste iveliËine fontova do primjene logotipana posjetnicama, rokovnicima, kami-onima...

PROSINAC

BoæiÊnicaNajprije 800, a zatim, nakon sindi-

kalnog pritiska, tisuÊu kuna boæiÊni-ce Uprava je odredila kao jednokratnidodatak na plaÊe radnika u povodunajveÊega krπÊanskoga blagdana.Izbor prodajnih mjesta na kojima Êese taj novac u vidu bonova troπitisuæen je na Podravkina prodajna mje-sta diljem Hrvatske. Radnici roditeljiprimili su i po 400 kuna, ovaj put “æivelove”, za djecu koja nisu starija od 15godina.

KruhPrema jednima poskupljenje, pre-

ma drugima korekcija cijena - ugla-vnom, za Podravkin kruh valja izdvo-jiti u prosjeku oko pet posto viπenovca. Loπa vijest: cijena pπenice natræiπtu luduje. Dobra vijest: Podravkaima dovoljne zalihe.

PeÊSkuplji kruh peËe se na novoj peÊi.

Investicija u Pekaru teπka je oko360.000 kuna. Ako “doæivi” i upolakoliko stara peÊ, koja je navrπila pu-nih 27 godina, isplatit Êe se.

NovineMoramo se sami hvaliti kad nas drugi neÊe: ove godine izaπlo je 47 brojeva

Podravkinih novina, napisali smo viπe od 2.100 novinarskih kartica teksta iobjavili gotovo tisuÊu fotografija. Sabrano Êe godiπte novina, 42. po redu, biti,ako niπta drugo, materijal buduÊim Podravkinim kroniËarima.

Rezultati (3)Minus od 30-ak milijuna kuna iz

prvoga polugodiπta u tri je mjesecapretvoren u dobit od 24 milijuna ku-na. Nije ni Ëudo jer mjeseËna dobit utome razdoblju kretala se izmeu 17 i19 milijuna kuna, a sve procjene go-vore kako Êe tako iÊi do kraja ovegodine. Rast prodaje rekordan: 25posto.

10 Broj 1685 »etvrtak 18. prosinca 2003.

Piπe: Jadranka LakuπSnimio: Nikola Wolf

U utorak su, pod nadzorom struËnekomisije u Marketingu SPJ Lino, Dol-cela, Kviki, izvuËena imena dobitnikau BoæiÊnoj nagradnojigri. U nagra-dnom su izvlaËenju sudjelovali svizaposlenici i umirovljenici Podravkekoji su tijekom Ëetiri kola poslali to-Ëne odgovore na pitanja objavljivanau listu Podravka.Dobitnici 15 vrijednih poklon pake-

ta s proizvodima iz asortimana LinodjeËje hrane, Linolade, Dolcele i Kvikisnacka su:1. Boæica KapetaniÊ (Riznica)2. Ranko Tkalec (Danica)3. Ingrid GojkoviÊ (Logistika)4. Boæica Jembrek (Kontroling)5. Ankica OroπiÊ (Tvornica djeËje

hrane)6. Ruæa Ruπak (umirovljenica)

Nagraeni u BoæiÊnoj nagradnoj igriSPJ Lino, Dolcela, Kviki

7. Ljubica Martinac (Ured Uprave)8. Boæica KovaË (Belupo)9. Mira TopaloviÊ (Tvornica Vegete

i Podravka jela)10. Slavica KvakariÊ (umirovljenica)11. Barbara Klesinger (Ital-ice)12. Mirko OæegoviÊ (Odræavanje)13. Nenad Kralj (Logistika)14. Jasminka BeπeniÊ (Kalnik)15. Ankica RavliÊ (RaËunovodstvo)Dobitnici tri super nagradeiznenaenja su:1. Valent StubiËar (Informatika)2. Vesna Dupor (Kalnik)3. Marijana Gaæi (UmjetniËka radionica)

Dobitnici se za podizanje svojih po-klon paketa mogu obratiti u Marke-ting na brojeve telefona 651-943, 651-890 i 651-622.

Produæeno radno vrijeme u Non-stopuKako bi se izbjeglo stvaranje guæve prigodom kupnje za boæiÊne bonova,Danica d.o.o. u svojem je maloprodajnom objektu Non-stop pokraj Gradsketrænice produæila radno vrijeme subotom i nedjeljom od 13. do 31. prosinca2003. godine. Radno vrijeme Non-stopa u tom periodu je subotom od 7 do 18sati, a nedjeljom od 7 do 13 sati.

Inovativnost, æelja za pobjedom, tim-ski rad, povjerenje i usmjerenost naprave vrijednosti za marketing timPodravka jela, nije proklamacija izPodravkine misije nego svakodnevninaËin rada. Mlada ekipa koju ËineAnita Grgec Rod, Kristina Matica,Hrvoje Puhalo, Helena Pentek Jug,Mario ValidæiÊ, Sanja Garaj, MajaVresk i Danijel Kocijan, predvoe-na iskusnom Vlatkom MartinoviÊ,zadala si je vrlo ambiciozan cilj -doseÊi velike kompanije po udjelunovih i inoviranih proizvoda u finan-cijskoj prodaji koji kod njih u prosjekuiznosi 20 posto. U proπloj godini za-biljeæili su 16 postotno uËeπÊe, a ovegodine dodali su «gasfl i ostvarili 18posto. Na træiπta su uveli Ëak 51 noviproizvod, a kod 170 proizvoda napra-vili su inovacije. Pri tome je najviπenovih i inoviranih proizvoda pripre-mljeno za træiπte Hrvatske i jugoistoË-ne Europe πto je i normalno jer su zaprogram Podravka jela ovo fokusira-na træiπta.- »lanovi naπeg marketinπkog tima

nositelji su aktivnosti u veÊini fazainovacijskog procesa. Tu se stvaraju iprosijavaju ideje do kojih se dolazi naniz naËina - praÊenjem træiπnih tren-dova putem interneta, raznih Ëasopi-sa, posjeta sajmovima, sugestija izinternationala, istraæivanja træiπta, pri-kupljanja ideja od potroπaËa. Zatim seradi na razvoju novog projekta usuradnji sa struËnjacima iz RazvojaVegete i Podravka jela, a na kraju sepristupa uvoenju proizvoda na træi-πte. Za uspjeh poslovnog programavaæna je koordinacija svih poslovnihfunkcija kako unutar SPJ Podravkajela tako i izvan SPJ. Svjesni smo danovi proizvodi pomaæu u rastu proda-je, odnosno da se ne moæe rasti nastarim proizvodima i da bez mijenja-nja asortimana dolazi do zastoja. Ino-viranje je kljuË uspjeha tvrtke - objaπ-njava direktorica marketinga Pod-ravka jela mr. sc. Vlatka MartinoviÊ.Osim inovativnosti u marketingu

Podravka jela, velika se paænja posve-Êuje racionalnom koriπtenju marke-tinπkog budæeta. Za promociju koja jeneophodna u fazi lansiranja novihproizvoda odabiru se najefikasnija rje-πenja, pa se primjerice nagradne igrekao originalni oblik komuniciranja spotroπaËima organiziraju za viπe træi-πta. Vaæno mjesto pridaje se usavrπa-vanju i πkolovanju Ëlanova tima, pa sutako Anita Grgec Rod, Kristina Maticai Hrvoje Puhalo na postdiplomskomstudiju iz marketinga na Ekonom-skom fakultetu, ostali uËe strane jezi-ke, te polaze razliËite seminare. Utimu vrijedi pravilo da je svatko zadu-æen za svoje podruËje, ali da morapoznavati i poslove svojih kolega. Svise slaæu u jednome - ovaj posao zanjih je veliki izazov.- Na træiπte Hrvatske tijekom 2003.

godine lansirali smo Ëak 45 novihproizvoda, a posebna novina su lightproizvodi u grupi funkcionalne hra-ne. U Hrvatskoj je to joπ uvijek nedo-voljno poznat pojam i Podravka je usegmentu juha trend setter. Za meneosobno to je veliki izazov, vjerujem daÊe hrvatski potroπaËi nakon πto imkroz promotivnu kampanju koju pla-

niramo za slijedeÊu godinu pribliæimosvih osam proizvoda dobro prihvatitinaπe novitete. Istraæivanja pokazujuda Ëak 35 posto potroπaËa pazi nasvoju prehranu, Ëita deklaracije naproizvodima, prouËava literaturu, paraËunamo da Êe ovi proizvodi naÊipravo mjesto na træiπtu. Raduje nas iËinjenica da smo znaËajno inovirali iasortiman za træiπte zapadne Europe.ZahvaljujuÊi suradnji Prodaje za Zapa-dnu Europu i Marketinga Podravkajela u prvih devet mjeseci na ovimtræiπtima ostvaren je rast prodaje od 62posto koliËinski i 57 posto financijskiu odnosu na isto razdoblje proπlegodine. Konkretno, najveÊi rast ostva-ruju træiπta ©vedske, Austrije i VelikeBritanije. Tijekom godine lansirano jedvadesetak novih proizvoda koji uukupnoj prodaji trenutno sudjeluju stri posto. Takoer, vrijedno je napo-menuti da smo na træiπtu Austrije sPodravka juhama i Fantom uπli utrgovaËki lanac Merkur u kojem smodosad bili prisutni samo s Vegetom ipozicionirali se na novootvorenoj etnopolici. S navedenim asortimanom bitÊemo prisutni na 96 prodajnih mjestaMerkura πirom Austrije. Ponosni smoi na rezultate nagradne igre «Podravkajuhe i Talianetta vode vas na krajsvijetafl i to ne samo zbog rasta prodajeza vrijeme njezina trajanja nego i zbogostvarene komunikacije s mlaim po-troπaËima. Æelimo da mladi Podravkuidentificiraju kao kreativnu kompani-ju sa srcem, a da se to i ostvarujepotvuje nam i podatak da nagradneigre putem korporativnih web strani-ca pobuuju sve veÊu paænju. VeÊsmo tako podijelili viπe od 1000 πalicau nagradnoj igri za Fini-Mini juhe iinstant Talianettu - rijeËi su KristineMatica, marketing managerice zadu-æene za træiπte Hrvatske, zapadne Eu-rope, Afrike i projektna træiπta.

Mladost prihvaÊena bezpredrasudaDa mladi ljudi u marketingu Podravka

jela dobivaju pravu πansu, svjedoËi iprimjer Sanje Garaj. Joπ kao pripravni-ca po zavrπetku Ekonomskog fakulteta“baËena je u vatru” i sada nakon svegadvije godine radnog iskustva kao pro-duct manager zaduæena je za træiπtaBosne i Hercegovine, Makedonije, Ko-sova, Rusije i Ukrajine, Fant i Talianet-tu u Hrvatskoj.- U poËetku mi je bilo pomalo teπko,

nisam poznavala ljude, mislila sam dasam premlada za tako odgovorne za-datke. Meutim, uz potporu iskusnijihkolega i kolegica u timu, a posebno uzpuno razumijevanje i dobru komuni-kaciju s Podravkaπima u naπim pred-stavniπtvima i internationalima, uspje-la sam realizirati zadane projekte. Pri-mjerice kod Talianette, koja je vaænakategorija, jer raste po stopi od 10posto godiπnje, s izrazito jakom kon-kurencijom uspjeli smo zadræati vode-Êu poziciju. Na træiπte smo lansiraliËak 11 novih proizvoda meu kojimai instant Talianette Ëija je promocijausmjerena uglavnom prema mladima.Uveli smo i novi dizajn ambalaæeFanta kako bi ga uskladili s cijelomlinijom, a pomlaivanje je doista bilopotrebno jer je stari dizajn bio prisutanjoπ od 1975. godine. Na Kosovu smoprvi put nakon desetak godina orga-

nizirali promotivnu kampanju tepremijerno prikazali novi TV spot zaFant. U Makedoniji smo uveli i Fini -Mini juhe, te smo, u suradnji s træiπtemi agencijom, pripremili niz jako dobroprihvaÊenih edukativnih TV emisija.Posebno sam zadovoljna s aktivnosti-ma u BiH koje je drugo træiπte, odmahiza Hrvatske, po broju inoviranihproizvoda i ukupnoj prodaji - istiËeSanja Garaj iz koje naprosto zraËeoptimizam i vedrina.I Mario ValidæiÊ project manager, a

koji pokriva træiπta Srbije i Crne Gore,»eπke, SlovaËke i baltiËkih zemaljamoæe se pohvaliti dobrim rezultati-ma. Uz Ëetiri nova Fanta na træiπtaSrbije i Crne Gore, uveo je novitet 10gramske kockice pileÊe, kokoπje ipovrtne juhe u skladu s tamoπnjimzahtjevima, cjenovno prihvatljive kup-cima. Time je postignut preokret natræiπtu juha u kocki - u Crnoj Gorizauzeta je liderska pozicija, a premanjoj se kreÊe i u Srbiji. Lansirana je iRiæa na mlijeku (4 okusa) s Ëime suPodravka jela zaokruæujuÊi paletu in-stant jela napravila zaokret s do tadaiskljuËivo slanih i na slatke proizvode.- Riæu na mlijeku nismo posebno

promovirali, osim na prodajnim mje-stima, ali je ipak traæen proizvod.Osim u Hrvatskoj i BiH ova grupaproizvoda prodaje se u Sloveniji, SADi Australiji. Zanimljiv je i projekt kojegradimo u »eπkoj u suradnji s Lagrisomu uvoenju nove grupe polugotovihjela pod markom Talianetta - Vitality- rekao nam je Mario ValidæiÊ, napo-minjuÊi usto da je u SlovaËkoj lansira-no 12 novih proizvoda u gastrosegmentu.

Vlastitim znanjem douπteda Marketing tim Podravka jela imao

je i vaænu ulogu u prelasku proizvod-nje iz stare u novu tvornicu Podravkajela. Jer pored ostalog ambalaæu jetrebalo prilagoditi novom, moderni-jem, strojnom pakiranju, trebalo jeotvoriti preko 1100 novih πifri, izraditinove komercijalne naljepnice, novekomercijalne kutije...- U veÊini ovih poslova oslonili smo

se na znanje i struËnost Podravkaπa.Naπa Informatika odradila je velikposao kod otvaranja novih πifri, a urazvoju novih komercijalnih kutijadobro smo suraivali sa Odjelom zaRazvoj ambalaæe i Nabavom. Primje-

rice kod izrade novih komercijalnihnaljepnica na svim jezicima zahvalju-juÊi rjeπenjima Podravkaπa ostvarilismo znatne financijske uπtede. ValjareÊi da smo sve te poslove radili uzredovne aktivnosti, a morate priznatida nije mala stvar preseliti tako πirokasortiman u novu tvornicu - naglaπavaHrvoje Puhalo, project manager kojije zaduæen za koordinaciju nove tvor-nice u projektnom timu.Hrvoje usto pokriva i træiπta Sloveni-

je, Maarske, SAD-a, Kanade i Austra-lije te brine i o razvoju novih proizvodapo svim træiπtima pa tako s oduπevlje-njem priËa o dobrom prihvaÊanju uma-ka u kocki u Hrvatskoj, Sloveniji, BiH,o tome kako su na ta træiπta uspjeπnolansirane nove premium juhe te oskorom izlasku Fini-Mini juha i Talia-netta instant u πalicama.Vrlo smo uporni u lansiranju novih

proizvoda. Primjerice, ove smo godineu SAD uveli 11, u Australiju 16 pro-izvoda, u Maarsku 4 nove instant

Talianette, za SAD i Kanadu pripre-mamo redizajn Fantastic-a (Fant prila-goen træiπtu SAD-a i Kanade) πto Êebiti popraÊeno porukama na etniË-kom radiju u New Yorku. A vrlo jevaæno da smo na træiπte Slovenije ovegodine uveli 17 novih proizvoda. Natræiπtu Slovenije smo lider u specijal-nim dodacima jelima tipa Fant, dokuvoenjem Govee i Kokoπje zlatnekocke 132 g potroπaËima u Slovenijidajemo dodatnu vrijednost, πto je ividljivo kroz prihvaÊenost proizvodana træiπtu - kaæe Hrvoje Puhalo.

* * *Ovi istinski zaljubljenici u svoj po-

sao iznijeli su joπ niz podataka o svomradu, rezultatima koje postiæu, nezaboravljajuÊi spomenuti i doprinoskolegica Helene i Anite koje su tre-nutno na porodiljskom dopustu. Aone veÊ sigurno razmiπljaju o povra-tku u svoju radnu sredinu u kojoj Êeih u udarniËkom tempu doËekati eki-pa spremna na novo, bolje, slasnije...

Predstavljamo: Marketing Podravka jela

Inoviranje je kljuËuspjeha

Obavijest

Tim Podravka jela - tim za uspjehe

11Broj 1685 »etvrtak 18. prosinca 2003.

Gastro trgovaËki predstavnik Pod-ravke International Slovenija Franc©irec roen je 1949. godine u Ptuju.Po struci je VKV kuhar, a od 1. stude-noga 1976. godine zapoπljava se uslovenskoj Podravki te od prvoga da-na radi kao gastro putnik i to obraujepodruËje Gorenjske i Ljubljane, a una-trag godinu i pol njegovo gastro træiπteje Primorsko i Dolenjsko. Zasigurno jeFranc jedan od najstarijih trgovaËkihpredstavnika Podravke, ne samo uSloveniji, veÊ i na ostalim træiπtimagdje je prisutna Podravka. O bogatomposlovnom iskustvu i radu za Podrav-ku Franc ©irec kaæe:- Kada netko izdræi u Podravki gotovo

28 godina onda tome nije samo razlogposao i primanja. Naime, ako æelitekvalitetno raditi za Podravku, onda tuPodravku morate nositi u srcu. Krozovaj moj æivotni staæ proπao sam razli-Ëite faze razvoja Podravke u Sloveniji.Znali smo biti dobro plaÊeni pa ondaloπe, dakle konstantno nas je pratilaposlovna krivulja koja je Ëas iπla gore,Ëas dolje. Mene je u nekoliko navratamolila konkurencija da doem raditiza njih, davali su mi veÊu plaÊu, alinisam htio prijeÊi, konkretno u Kolin-sku, jer sam znao da su Podravkiniproizvodi bolji od njihovih. BuduÊi dasam po prirodi pedantan, vodio samneke svoje evidencije iz kojih je vidlji-vo da sam do sada za Podravku uSloveniji prodao viπe od milijun kilo-grama Vegete i 750.000 kilogramajuha!

- S obzirom na vaπe bogato iskustvo,recite koje je razdoblje bilo najbolje zaPodravku u Sloveniji?- Iskreno govoreÊi, unatrag dvije, tri

godine se osjeÊa da je Podravka ugastro igri. No, mogu reÊi da nam je iprije bilo dobro, jer su bile dobreplaÊe, ali nije bilo onoga pravogabiznisa. Ali sada se taj biznis osjeÊa,iako se ja povremeno ne slaæem snekim odlukama mojih direktora. Bo-lji su nam radni uvjeti, veÊi su izazovi,radi se dnevno 10 do 12 sati, a kadakrene sezona ja znam dnevno obiÊiËak 40-ak kupaca. To je apsolutnopuno i to zapravo ne valja, jer poËneteraditi kao robot i postoji realna mo-guÊnost da izgubite kupca jer svakikupac je priËa za sebe. Za svakoga odnjih morate se posebno pripremiti,imati puno informacija o njemu i ukonaËnici tako ga obraditi da zado-voljstvo posla bude obostrano. No, sdruge pak strane nama se planovi izgodine u godinu uveÊavaju. SjeÊam sekada je za direktora Podravke Inter-national Slovenija doπao BuËanac irekao: ”DeËki, ako Êete raditi 4 miliju-na godiπnje, mi smo pobijedili.” TihËetiri milijuna smo odavno preπli nasedam, pa na devet, pa na dvanaest -i sada smo na Ëetrnaest milijuna. Po-lako, ali sigurno postajemo strojevi. Sdruge pak strane osjeÊam da smoprije bili viπe vezani, bolje je bioizraæen osjeÊaj Podravkaπ, viπe smo sedruæili, imali konkretnije sastanke. Da-nas nas posao tjera da radimo punomparom i za druæenja sve je manjevremena. Primjerice, mi u Ljubljani

Tanja GligoroviÊ u Podravki je za-poslena deset godina, a nakon rada uInformatici i StruËnoj knjiænici, pos-ljednje tri godine u Korporativnommarketingu i komuniciranju koordi-nira internet i intranet komunikacije.Zajedno sa svojim suradnicima dobi-tnica je mnogobrojnih priznanja zaPodravkine internet stranice poputnagrada Ëasopisa BUG. Od 1998.godine redovito su uvrπtavane meuprvih 50 siteova u Hrvatskoj, a veÊ trigodine zaredom zauzimaju svoje mje-sto na dræavnom natjecanju “Vidi webTop 100”.- Iako znamo da radimo kvalitetno,

nagrade su uvijek potrebne, jer svakiËovjek u æivotu traæi priznanje za svojrad. Ukoliko naπu vrijednost prepo-zna i struËna javnost, to je uspjeh viπe.Imperativ svega je praÊenje svjetskihtrendova, jer u protivnom si u poslukojim se bavimo, “out” za godinudana. Dogaaji se naprijed kreÊu mu-njevitom brzinom i mnogo je inovaci-ja. Svako je priznanje pohvala za nekiprojekt napravljen u proπlosti, zato sene smije niti nakratko stati, niti uæivatiu lovorikama.- Kako je doπlo do osnivanja Podrav-

kinih internet stranica?- EntuzijastiËna, volonterska ekipa

koju su uz mene saËinjavali MarioTomiπa, Renata Tomerlin, Vanesa Gr-giÊ, Toni GrgiÊ, Konrad Mulavaj, Ni-kola Wolf, Mladen KovaËiÊ i MarioVrhoci nakon radnog vremena sasta-jala se u kreativnom studiju. Inicijator

ideje o osnivanju prvih Podravkinihkorporativnih web stranica je ZrinkaKos i one postoje od 1998. godine.- ©to se promijenilo otada i tko su

danas vaπi suradnici?- Mnogo se toga promijenilo.

Podravkine stranice viπe nisu produktskupine volontera nego poslovni pro-jekt, koji se bazira na profesionalnompristupu u izradi, a odgovara najviπimsvjetskim standardima. Na svakomsam svojem radnom mjestu neπto na-uËila, tako sam u Institutu kao infor-macijski struËnjak spoznala da ne po-stoji informacija koja se ne moæe pro-naÊi i istraæiti, a to mi uvelike pomaæeu danaπnjem poslu. Izvor ne morauvijek biti internet, nego su to Ëestosami ljudi. Zato suraujemo s ljudimaiz Podravke koje Ëesto kontaktiramovezano uz proizvode koje predstavlja-mo na korporativnom siteu - Kulinar-skim centrom, institutom i agencija-ma, primjerice izuzetno kvalitetnomkoprivniËkom agencijom Skin 29. No-sioci izrade Podravkinih internet stra-nica su Mario Pintar, Dalibor Toth iKarmela KarloviÊ i suraujuÊi s njimaimam osjeÊaj da se baveÊi ovim po-slom, bavim svojim hobijem. To jeono πto bih æeljela raditi u svoje slobo-dno vrijeme. Niti jedna od mojih oba-veza ne pada mi teπko i zato sesmatram sretnom.- ©to vas joπ usreÊuje?- UsreÊuje me moja obitelj s kojom

volim iÊi na izlete. Koristimo gotovosvaki vikend za boravak u prirodiizvan grada i bavljenje sportom koje-ga oboæavam. Volim zimske sporto-

ve, naroËito skijanje i klizanje, zatimplivanje, ronjenje, badminton, rola-nje, trËanje... Ne mogu zamisliti æivotbez sporta, a osim toga, takvim vi-kend odlascima u prirodu punim svojebaterije kako bih se tijekom tjednaopuπteno mogla prepustiti poslu. Prijesam se aktivno bavila rukometom,tako da je ostao moja velika ljubav, aline uæivam toliko u gledanju sporta nateleviziji koliko volim aktivno sudje-lovanje u mnogim korisnim moguÊ-nostima koje mi se pruæaju.- Ostaje li vam pored poslovnih

obaveza, dovoljno vremena za obitelji bavljenje sportskim aktivnostima?- Na poslu raspolaæem mnogim in-

formacijama, kojih je ponekad tolikoda ih moram selekcionirati, a sve je to

veoma zahtjevno i podrazumijeva do-sta odricanja u privatnom æivotu. »e-sto ostajem i nakon radnog vremena,a gotovo svakodnevno rasprostiremlaptop kod kuÊe, no, ne mogu sidopustiti umor zbog obaveza premaobitelji. Moja je krilatica: gdje imavolje ima i naËina, tako da smatram sesve stigne obaviti ukoliko postoji vo-lja. Uglavnom je suprug pokretaË na-πih vikend-izleta u koje je ukljuËenacjelokupna obitelj. Na takvim smomjestima uvijek svi zajedno i osim πtose zabavljamo provodeÊi vrijeme za-jedno, na taj se naËin meusobnonadopunjujemo. U naπoj su obiteljikuÊanski poslovi podijeljeni i takoerih nastojimo zajedno obavljati s tim dasvatko radi ono πto najbolje zna ili togtrenutka ima vremena.- Proπlog je mjeseca predstavljen

kulinarski projekt u obliku web stra-nice coolinarika.com Ëiju ste izvedbukoordinirali sa svojim timom...- To je jedina web stranica takvog

sadræaja u ovom dijelu Europe, dok sena nekim hrvatskim portalima nalazesamo linkovi web-kuharica. Nakonpredstavljanja, coolinarika je poluËilaneoËekivani uspjeh, πto dokazuje ve-liki broj mailova s pohvalama. Iz togazakljuËujemo da smo postigli svoj ciljjer je taj kulinarski site bio potreban,a niknuo je zaslugom mnogih Podrav-kaπa, koji su sudjelovali svojim savje-tima ili nekim drugim angaæmanom.Od same ideje do konaËne realizacijeproteklo je godinu dana i bio je veomazahtjevan i opseæan projekt. Osimsvakodnevnih zanimljivih tekstova i

recepata, obogaÊena je anketama, kvi-zovima i drugim zabavnim sadræaji-ma, a za izuzetno kvalitetnu i detaljnorazraenu uredniËku politiku zaslu-æna je urednica portala Karmela Kar-loviÊ.- Predstavljanje novog kulinarskog

sitea nije i posljednji projekt vaπesluæbe...- Novost koju smo ponudili ovih

dana je posebna usluga novinarimana naπim korporativnim stranicama uobliku “Baze +”. Neπto sliËno joπ nepostoji na hrvatskim web stranicama,a prema povratnim informacijama po-stoji zanimanje za takav oblik komu-niciranja, naroËito od strane novinarakoji prate gospodarstvo. Naime, regi-strirani novinari ili drugi korisnici re-dovito mogu pratiti sva zbivanja paËak i izbor fotografija snimljenihprilikom pojedinih dogaaja uPodravki. Na taj naËin novinar nijevezan za svoj ured, nego informacijeo Podravki moæe dobiti u bilo kojevrijeme na bilo kojem mjestu ukolikomu je dostupan internet. Takoerinfomacije mogu dobivati na svoj mo-bilni telefon, a postoji moguÊnostpostavljanja pitanja na koja Êemo imodgovoriti u “Bazi +”, jer nam je ciljrazmjena informacija. Kao πto postojiodnos s klijentima u banci koji imajuprivatnog bankara, æelimo novinari-ma pruæiti moguÊnost poslovnih odno-sa sa svojim “privatnim Podravka-πem” koji Êe voditi brigu o njihovimpotrebama i u svakom trenutku æeli-mo im biti na raspolaganju svojimposlovnim informacijama.

veÊ tri godine ne dobivamo boæiÊni-cu, mene nije bilo na popisu godiπnja-ka u vaπem listu. Nije tu rijeË o nekimvelikim novcima, ali bi nam punoznaËilo kao znak paænje Podravkeprema nama. Uvijek nam govore kakoje neki naπ direktor neπto zaribao, totreba popraviti. Pa zaπto bi mi rjeπava-li probleme koje su napravili drugi. Zatakve postoje odreene institucije.- ©to znaËi dobro obraditi kupca?- Po mom miπljenju za gastro se-

gment vrlo je bitno da imate zavrπenuπkolu u kontekstu toga biznisa. Kon-kretno, meni je puno pomoglo πto samVKV kuhar te mogu temeljitije i boljeobraditi kupca, posebice πefove kuhi-nja, jer tu sam doma. Drugo, πto je vrlobitno za kvalitetan posao je da radiπ naterenu gdje æiviπ, a to znaËi da moæeπdobro upoznati mentalitet ljudi i njemuse prilagoditi. Takoer, vrlo su vaæniuvjeti za rad, jer nedavno su rekli kakoje ©irec tek sada poËeo dobro raditi.Gledajte, prije su nam priznavali 1.500kilometara mjeseËno, a ja sada radimmjeseËno 5 do 7.000 kilometara. ©to setiËe dobre obrade kupaca, meni je viπenego uspjeπna obrada kada ja sa sluæ-benim automobilom Podravke doemu dvoriπte Droge Portoroæ i u vrijemenjihova ”gableca” isporuËujem nekolikokartona Podravkinih vafli ili kada no-Êna smjena riblje industrije Stelamarisiz Izole ima na jelovniku riblje konzer-ve iz zadarske Adrije Ëiji smo mi distri-buteri. To je po meni uspjeπna obradakupaca i kvalitetna borba s konkuren-cijom.- Gospodine ©irec, koliko ste u 28

godina staæa u Podravki izostali sposla?- Koliko ja pamtim - niti jedan dan od

kada sam u Podravki nisam eskiviraoili simulirao da sam bolestan. DapaËe,gotovo svake godine mi propadne 10do 15 dana godiπnjeg odmora, a svedo proπle godine nisam bio niti jedandan na bolovanju. Naime, proπlegodine imao sam jednu teπku opera-ciju tumora te sam bio 6 dana nabolovanju i iskoristio cijeli godiπnjiodmor.- Koliko s vaπim iskustvom pomaæe-

te kolegama u poslu?- Naravno da im puno pomaæem jer

morate znati da neke moje kolegekada su doπle u Podravku nisu imalepojma o gastro programu. Iπli su narazne edukacije u Koprivnicu, upo-znavali se s paletom proizvodaPodravke, ali vrlo je vaæno da znajukako biti bolji od konkurencije. ToË-

nije, oni potencijanom kupcu morajuznati objasniti prednosti Podravkinihproizvoda u odnosu na konkurenciju.Uvijek govorim da je lakπe naÊi novumuπteriju, nego vratiti staru. Takoer,svi mi morali bismo biti detaljnijeupoznati s novim proizvodima, a mi-slim da bi u centrali trebali viπe sluπatisugestije s terena. Gledajte, Podravkaje poznata po kvaliteti svojihproizvoda, ali na mom terenu imanekih hotela koji bi za doruËak uzelii nekvalitetniju marmeladu jer naru-Ëuju puno. Naime, kod svih kupacanajvaænija je cijena pa ne vidim razlo-ga zaπto mi ne bismo proizvodili i,uvjetno reËeno, nekvalitetniju mar-meladu, ako Êe ona koliËinski imatiprou. »ak mislim da bismo tu moglii viπe zaraditi. To je samo primjer zaalternativu, jer na gastro træiπtu imaprostora i u joπ nekim grupamaproizvoda, posebice u povrÊu, za te,opet naglaπavam, uvjetno reËeno, ne-kvalitetnije i jeftinije proizvode.- Na kraju da vas pitam, πto za vas

znaËi Podravka?- Meni je to sve - æivot, egzistencija,

izazov. Jedanput sam razmiπljao, akobi se joπ jednom rodio mislim da bikrenuo po istom putu, samo πto biveÊi naglasak stavio na πkolovanje.Raditi za Podravku u Sloveniji je velikiizazov jer morate znati da smo mizapravo u dvoriπtu Kolinske i Droge.U pravom smislu rijeËi, na slovenskomtræiπtu vodi se velika borba za svako-ga kupca - rekao je na kraju razgovoranajdugovjeËniji slovenski PodravkaπFranc ©irec.

Susret: Franc ©irec, gastro trgovaËki predstavnik Podravke International Slovenija

Tekst i snimka: Boris Fabijanec

Ako æelite kvalitetno raditi za Podravku,onda tu Podravku morate nositi u srcu

Franc ©irec

Razgovor s Tanjom GligoroviÊ, koordinatoricom za internet i intranet komunikacije

Ne smijemo zastati da bismo uæivali u lovorikamaPiπe: Ines Banjanin

Tanja GligoroviÊ

12 Broj 1685 »etvrtak 18. prosinca 2003.

Blagdanski stol s Podravkom

Tiramisus limunom

2 pakiranja Tiramisu kreme Dol-cela6 dl mlijeka2 dl crne kave3 ælice kakaa u prahu2 ælice Linolade »oko Podravka2 limuna2 ælice ruma200 g piπkotakakao u prahu za posipavanje

Kanapei s dimljenim lososom(4 osobe)

150 g dimljenog lososa150 g Kviki krekera s lanom i sezamom Podravka100 g francuskog kruha100 g raæenog kruha50 g maslaca100 g sirnog namazalimun

Za ukraπavanje:puπlek mladog lukapuπlek rotkvica3 kisela ili 1/2 svjeæeg krastavca50 g kaparakoparvlasac

Losos pokapajte s nekoliko kapi limunova soka. Stavite ga na krekere, kruhoblikovan u male zalogajËiÊe ili kriπke francuskog kruha koje ste prethodnonamazali maslacem ili sirnim namazom. Ukrasite ga povrÊem i sitno nasjecka-nim zaËinima.

(za 6 osoba)

2 salate loÊike (ili blitve)250 g mljevenog mesa130 g luka400 g rajËicapola vezice perπina100 g riæe2 æliËice ulja1 æliËica papra1 æliËica kima200 ml vode1 ælica Vegete

(za 4 osobe)

800 g lista ili neke druge bijele ribe1-2 ælice limunova soka2 ælice oπtrog braπna tip 500 Podravkaulje za præenje

Umak od rajËice:3 ælice maslinova ulja

(za 4 osobe)

4 teleÊa odreska (600 g)1 ælica Vegete100 g dimljene πunke2 kisela krastavca Podravka3 ælice uljaUmak:200 g gljiva(πampinjoni, bukovaËe, vrganji)1 Ëeπanj Ëeπnjaka250 ml vrhnja za kuhanje10 g Gussnella2 æliËice Vegete2 ælice bijelog vinaPrilog:njoki od krumpirovogtijesta Cmok Dolcela

Tijesto:2 dl jogurta1 dl ulja14 dag oπtrog braπna1 vanilin πeÊer Dolcelapola praπka za pecivo Dolcelakorica i sok od jedne naranËe1-2 ælice kakaa1 velika ælica kiselog vrhnja

Krema:2,5 dl mlijeka2 ælice πkrobnog braπna Gussnel3 ælice πeÊera1 vanilin πeÊer Dolcela6 dag maslacasok od 1 naranËe

Punjeni teleÊi savici

Odreske istucite i natrljajte Vegetom. Na svaki odresak stavite πunku, krastavce narezane na trakice i zarolajte usavitak. Zapecite ih na vruÊem ulju sa svih strana, podlijte vodom i lagano dinstajte oko 20 minuta. Meso izvaditena toplo mjesto. Na preostalom ulju popræite oËiπÊene i narezane gljive, dodajte protisnuti Ëeπnjak i pirjajte dok neispari sva tekuÊina. Na kraju dodajte vrhnje u kojem ste razmutili Gussnell, Vegetu i vino.Prokuhajte par minuta i prelijte preko mesa.Njoke pripremite prema uputi na ambalaæi. Posluæite uz zelenu salatu s buËinim uljem.

Riba (list) s maslinama ibosiljkom

Na maslinovom ulju kratko popræite nasjeckani Ëeπnjak i πeÊer. Dodajtepelate i Vegetu te dinstajte oko 15 minuta.Za namaz od maslina, u elektriËnoj sjeckalici sameljite masline, dodajte

polovicu koliËine bosiljka, inÊune, mljeveni papar, sol i maslinovo ulje.Ribe oËistite i odstranite im koæu, nakapajte limunovim sokom, uvaljajte u

braπno, a zatim ih kratko popræite (oko 3 minute sa svake strane).U vatrostalnu posudu rasporedite umak od rajËica, a na njega sloæite ribe.

Po ribama razmaæite namaz od maslina i zapecite u peÊnici zagrijanoj na 200°C oko 15 minuta.PeËenu ribu s umakom od rajËica sloæite na ugrijane tanjure i posluæite

posipanu svjeæe naribanim parmezanom i narezanim bosiljkom. Uz njuposluæite prilog od palente ili kuhanog krumpira.

2 Ëeπnja Ëeπnjaka1 limenka pelata Podravka (800g)3 æliËice πeÊera1 ælica Vegete

Namaz od maslina:100 g crnih maslina bez koπtica1 vezica bosiljka2 fileta inÊuna3 ælice maslinova uljasol, mljeveni papar

Mesna sarmaod salate loÊike

Listove loÊike operite, kratko blanπirajte, ohladite u hladnoj vodi i ocijedite.U zdjeli izmijeπajte meso, sitno nasjeckan luk, riæu, rajËicu kojoj ste odstranilisjemenke i koæicu i narezali na kockice, nasjeckan perπin, Vegetu, papar i kim.Od listova loÊike i mesa oblikujte sarmice. Sarmice sloæite u posudu i prelijteuljem i vodom. Pokriveno kuhajte oko 30 minuta. Posluæite toplo.

U posudu prosijte braπno s praπkomza pecivo, a zatim dodajte πeÊer, vani-lin πeÊer, ulje, sok i naribanu koricunaranËe, kakao, vrhnje i jogurt, pa svesastojke pjenasto izmijeπajte. Smjesamora biti gotovo tekuÊa da se moæerazmazati u tankom sloju. Ako jepregusta paæljivo dodajte nekolikoælica mlijeka.Lim (veliËine 38x32 cm) nauljite i

pobraπnite. Izlijte smjesu za tijesto iostavite je da odstoji oko 15 minuta, azatim pecite u zagrijanoj peÊnici na180°C oko 20 minuta. Ohladite ga inareæite na kocke veliËine 4 cm.Za kremu: odvojite oko 1 dl mlijeka

i u njega umijeπajte πkrobno braπno,πeÊer i vanilin πeÊer, a preostalo mli-jeko stavite na vatru da zakuha. Zatimumijeπajte mlijeko sa πkrobnim braπ-nom pa kuhajte nekoliko minuta nalaganoj vatri. Maknite s vatre i kremuohladite.Dodajte joj maslac i sok od naranËe

pa sve izmijeπajte elektriËnom mijeπa-licom kako bi postala glatka. Ostavitekremu oko 10 minuta u hladnjaku.Kocke od tijesta spojite pripremlje-

nom kremom koju ste nanijeli pomo-Êu vreÊice za ukraπavanje, ukrasitepreostalom kremom i narezanom ko-ricom naranËe.

KolaËiÊi od naranËe

Kavu pomijeπajte s kakaom u pra-hu, rumom i Linoladom. U visokuposudu ulijte prokuhano hladnomlijeko (do 15°C). U mlijeko uspitesadræaj vreÊica i promijeπajte. Masumijeπajte elektriËnom mijeπalicom(srednjom brzinom) 4-5 minuta. Predkraj umijeπajte limunov sok i nari-banu koricu jednog limuna. PiπkoteumoËite u kavu i rasporedite ih nadno tepsije, a zatim rasporedite po-la koliËine kreme. Postupak pono-vite joπ jedan put, tako da zavrπitekremom koju pospite kakaom uprahu.Prije posluæivanja kolaË ohladite

najmanje 2 sata.

15Broj 1685 »etvrtak 18. prosinca 2003.

KuglaËice Podravke “preæivjele” su poËetnu “havariju” na neugodnim stazama©RC “Zibel” u Sisku. Joπ uvijek je u glavama bila proπlogodiπnja katastrofa (0:8),ali i vjera da su kvalitetniji i bolji sastav od kuglaËica INE, koje ove jeseni nisuu pravoj formi. U meuvremenu obnovljena je sisaËka kuglana, ali to se, baremprema rezultatima, nimalo nije osjetilo. I dalje treba teπko “crnËiti” da bi seostvario rezultat preko 500 Ëunjeva, a 550 ostaje brojka za pamÊenje.U prvom paru poËetak je igrom i rezultatom bio viπe nego slab za kuglaËice

oba sastava, ali su domaÊe bile zadovoljne s postignutim vodstvom od 2:0.Ostvarile su i prednost od 26 Ëunjeva, πto je Podravkaπicama budilo asocijacijuna lanjsku katastrofu. Uz to vjerojatno je i hladnoÊa na stazama dodatnodjelovala na uËinkovitost kuglaËica, jer i dobro odigrani hici nisu imali uËinak- “drva” su se dræala kao zaleena. Picer gubi od MatiÊ, a ValentiÊ je, nakonvelikog zaostatka, odigrala dramatiËnu zavrπnicu s najboljom domaÊom igraËi-com Smu. Ipak, nije uspjela preokrenuti rezultat, ostala je kratka za πestËunjeva.Podravkin drugi par, LukaË - Æunek, vratio je rumenilo u blijede obraze

Podravkaπica i poniπtio neugodno vodstvo domaÊih. LukaË je pobijedila Ëakdvije domaÊe igraËice (trener je morao zamijeniti mladu Cerjak) s razlikom od26 Ëunjeva, dok je Æunek Podravki donijela prednost od kapitalnih 47 Ëunjeva.Vesna je konaËno odigrala onako kako se od nje i oËekuje - svojom igrompodsjetila je na “one” dane, kad je bila standarna i u reprezentaciji. Rezultat jebio 2:2 i 47 “drva” u korist Podravke. Kad u takvoj zavrπnici pada odluka o pobjedniku, a na staze izae

reprezentativni tandem Orehovec - Zver, svaka neizvjesnost u pogledu konaË-nog ishoda pada u vodu. “Debelo” iskusnije domaÊe igraËice nisu se moglesuprotstaviti najboljem tandemu lige, koje prema rezultatima na gostovanjuzauzimaju prva dva mjesta u borbi za kuglaËicu lige. Æeljka i Maja, kao podogovoru, pobjeuju svoje suparnice s viπkom od 22 Ëunja i tako stavljaju toËkuna zasluæenu pobjedu Podravke.Na kraju jesenskog dijela prvenstva ljestvica izgleda ovako: 1. Podravka 15

bodova (i utakmica manje) 2. Zagreb 14, 3. Rijeka 13, 4. Osijek ’97 11, 5. Istra10, 6. Zagi 8, 7. Mlaka 7, 8. INA 4, 9. Varteks 2, 10. Karlovac 2.Ove subote Podravka u Osijeku igra odgoenu utakmicu 5. kola. Dva boda

znaËila bi krupan korak u borbi za titulu prvaka dræave i sjajan kapital zanastavak prvenstva, koje poËinje 17. sijeËnja 2004. godine. Bit Êe to izuzetnoteπka kuπnja za Podravku, Osijek ’97 veÊ godinama æarko æeli pobjedu nadPodravkom.Rezultati: Smu - ValentiÊ 485:479, MatiÊ - Picer 495:475, Cerjak + StriæiÊ - LukaË

223+251:500, TomπiÊ - Æunek 485:532, Glajh - Orehovec 519:541, RunjaiÊ - Zver488:510.

Mladost Belme presudila iskustvuBelma - PitomaËa 6:2 (3014:2858)Dvoboji starih poznanika uvijek su bili neizvjesni, ali pobjede su bile ËeπÊe

na strani neiskusnijih, mladih Belmica. Tako je bilo i protekle subote -neizvjesnost prije zadnje serije i zasluæena pobjeda mladosti nad iskustvom.Sjajno je odigrala Ivana HirjaniÊ (563), koja je bila i najbolja igraËica utakmice.Debitirala je joπ jedna mlada kuglaËica, Nataπa Gazdek i nije bila puno slabijaod iskusne Kaπe. Puhala i VajdiÊ mogu daleko bolje, Milas je bila standarna,dok raduje rezultatski povratak Ane Belec.Belmice su u prvom dijelu prvenstva u devet odigranih kola osvojile 10

bodova, doma su sve Ëetiri utakmice pobijedile, pa i onu petu na koprivniËkojkuglani kad su bile “goπÊe” protiv Koprivnice. U gostima su pretrpjele Ëetiriporaza.

Podravkaπima zasluæenojesenski naslovPodravka - Sirela 7:1 (3534:3311)Gosti iz Bjelovara nisu u Koprivnicu stigli s bijelom zastavom, πtoviπe pruæili

su svom “negostoljubivom” domaÊinu solidan otpor. Zanimljivo je da su usvojim redovima imali i igraËa utakmice (Blaπko 635), kao i to da je najboljikod domaÊih (VuËiÊ 632) baπ “naletio” na njega. Bio je to ujedno i “πlager”ovog dvoboja u kojem su gosti, iako treÊi od dna, pokazali mnogo viπe odnekih poznatijih momËadi. Mladi Gregurina nije ponovio dobru igru, vodio jeteπku borbu, ali je ipak u neizvjesnoj zavrπnici zasluæeno osvojio poen. Biloje 1:1 i 18 Ëunjeva u korist Podravke. Ista neizvjesnost, Ëak dramatiËnazavrπnica u dvoboju BakaË - Stojan zavrπila je s 10 Ëunjeva u korist BakaËa,pa je 3:1 i +84 Ëunja prednosti bio dobar temelj za konaËnu pobjedu. Iskusnii uvijek stabilni Troπelj “zaledio” je mladog Pucarina na -56.U treÊoj seriji Betlehem i MikloπiÊ odigrali su mirno i neoptereÊeno, jer ih

slabi protivnici nisu “prisilili” na jaËi angaæman. I bez potrebnih motivapokazali su veÊ znanu kvalitetu, a ipak su saËuvali snagu za “BoæiËni turnir”i osvajanje vrijednih nagrada.Bilo je to posljednje kolo jesenskog dijela prvenstva a ljestvica izgleda ovako:

1. Podravka 20 bodova, 2. Zanatlija (Sisak), 3. Bjelovar 14, 4. TSH 14, 5. Obrtnik(KT) 13 itd. Prvenstvo se nastavlja 25. sijeËnja.Rezultati: VuËiÊ - Blaπko 632:635, Gregurina - N. Pucarin 546:525, BakaË -

Stojan 574:564, Troπelj - A. Pucarin 594:538, Betlehem - SpahiÊ 586:521,MikloπiÊ - BjeliÊ 602:528.

Prva hrvatska kuglaËka liga - 9. kolo

Od neugodnih 0:2“odletjele” u pobjeduINA - Podravka 2:6 (2946:3037)

Piπe: Æeljko ©emper

Druga liga istok - kuglaËice

Druga liga sjever - kuglaËi

Nakon πto se duæe vrijeme u Koprivnici nije radilo smladima, Podravka je prije 4 godine osnovala πkolu πahakoja iz godine u godinu ima sve viπe polaznika. Danasse u klubu okuplja petnaestak djeËaka koje poduËavajuVedran BaËi, Dejan Mikulinjak, te novoizabranipredsjednik i novi igraË kluba Hrvoje MatijeviÊ. MladiPodravkini πahisti ponajbolji su u naπoj æupaniji, a uzadnje dvije godine ostvareni su uspjesi i na dræavnojrazini. Tomislav Gregur plasirao se meu 10 najboljih ukonkurenciji do 13 godina, dok su Jurica Srbiπ, IvanOrehovec i Matija OstoviÊ osvojili peto, πesto i devetomjesto na zadnjem prvenstvu Hrvatske do 8 godina tetako dokazali da je Podravkina πkola πaha jedna odnajperspektivnijih u dræavi. H. M.

©ahovski klub Podravka

Kvalitetan rad u πkoli πaha

Mnogobrojni ljubitelji koprivniËkoganogometa zasigurno znaju za Igora Ga-la, mladiÊa roenoga 20. sijeËnja 1983.godine, standardnoga prvotimca SlavenBelupa te prvoga hrvatskoga reprezen-tativca iz Podravine u selekciji U-21.Manje je znana njegova majka Pavicakoja od 1978. godine radi u Podravki ikoja je u 25 godina podravkaπkoga staæaostavila duboki trag u Tvornici juha.Upravo obitelj Gal, Pavica i njezin muæIvan te sinovi Igor i Miπel, mogu poslu-æiti kao klasiËna priËa kako se u skrom-noj i radnoj obitelji mogu postizati velikirezultati. Gotovo im je bilo neugodnokada smo ih posjetili jer u veÊ poznatomskromnom i samozatajnom nastupu isti-Ëu zasluge drugih za Igorov sportskiuspjeh. A Igorova nogometna karijerapoËela je vrlo rano. O tome Igor Galkaæe:- Sa 8 godina poËeo sam igrati nogo-

met i s nekolicinom svojih kolega pro-πao sve selekcije Slavenove nogometneπkole. Potpunu i pravu nogometnu afir-maciju upravo postiæem ove sezone inadam se da me u daljnjem razvoju neÊesprijeËiti razne ozljede ili, nedajboæe,bolesti.- ©to je potrebno da se postane vrhun-

ski sportaπ?- U mom sluËaju veliki rad. Naime, za

sportski uspjeh talent je bitan, ali pre-sudno je velika upornost, gotovo tvrdo-glavost da se postigne ono πto je zacrta-no. To znaËi puno odricanja, ne samomene kao sportaπa, veÊ i prilagodbaokruæenja u kojemu æivim, konkretnomoje obitelji. Potreban je poseban reæimprehrane, gotovo asketski æivot u kojemunema alkohola, cigareta, a kamoli dro-ga. Potrebno je osim svakodnevnih tre-ninga, joπ dodatno trenirati i æivjeti uskladu - u zdravom tijelu, zdravi duh.Mislim da sam u tome uspio, ali opetnaglaπavam uz veliku pomoÊ mojihroditelja i moje bake Milke.- Prvi ste reprezentativac iz Podravine

u hrvatskoj selekciji U-21. Kako su vastamo primili?- Moram reÊi da je u mladoj hrvatskoj

nogometnoj reprezentaciji odliËna atmo-sfera. Uvjetno reËeno, stariji nogometa-πi, ne po godinama, veÊ po staæu ureprezentaciji, odliËno je primilo nasnekoliko novih. Uvjeti za rad bili suodliËni, selektor je imao puno povjere-nje u nas, a uostalom i naπi rezultati iplasman na Europsko prvenstvo doka-zuje da to povjerenje nismo izigrali.- Igore, nesumnjiuvo ste jedan od

velikih nogometnih potencijala. Je

li bilo kakvih inozemnih ponuda?- Ponuda je bilo i to iz nekoliko

poznatih europskih klubova, a i najboljihrvatski klubovi zainteresirani su zamene. No, ja sam joπ uvijek ugovoromvezan za Slaven Belupo u kojemu imamsve odliËne uvjete za rad i napredak. Joπuvijek ne razmiπljam o nekakvim veli-kim transferima, novcima i tome sliËno.Æelim u svom matiËnom klubu pruæitiπto bolje igre, biti standardni reprezen-tativac, a vrijeme Êe pokazati svoje.Razgovor s Igorom paæljivo je sluπala

majka Pavica koja je nakon 25 godinaprovedenih u Podravki odluËila uzetiotpremninu i potpuno se posvetiti do-mu i sinovima - Igoru i Miπelu. Orazlozima takve odluke Pavica kaæe:- Ja i moj muæ Ivan zbog brojnih

poslovnih obaveza nismo mogli posve-titi dovoljno vremena svojoj djeci. Sre-Êom, tu je uvijek bila baka Milka koja jeuskakala kada je bilo najpotrebnije. Sa-da je vrijeme da i ja budem viπe sasvojom djecom, iako mi je jako æao πtoodlazim iz Podravke.- Gospoo Pavica, vi ste od 1978.

godine u Tvornici juha. Kako je biloraditi nekada, a kako to izgleda danas?- PoËela sam raditi u pogonu Tvornice

juha 1978. godine. Bilo je teπko raditi jerpuno se radilo ruËno, u tri, Ëetiri smjene,a nekada i po 12 sati dnevno. No,nikome to nije teπko padalo jer radnicisu bili sretni πto imaju za raditi, preko-vremeni rad se plaÊao i svi smo manje -viπe bili zadovoljni. Poznato je da sujuhari uvijek bili vrijedni radnici. PoËelesu se graditi nove tvornice i nas je toveselilo jer smo smatrali da Êemo moÊizaposliti svoju djecu. No, gledajuÊi da-naπnju situaciju, kada zbog konkurent-nosti na træiπtu Podravka teæi ka moder-nizaciji kojoj treba sve manje radne

snage, obeÊanja o zapoπljavanju naπedjece polako, ali sigurno padaju u zabo-rav. Nama kao roditeljima to je teπkopalo, ali morali smo se s time pomiriti.- Osim u pogonu vi ste dugo godina

radila kao poslovna tajnica u Tvornicijuha?- Odlaskom tajnice Tvornice juha na

drugo radno mjesto ponueno mi je dadoem raditi na njezino mjesto. Znalasam da mi neÊe biti lako, ali velikomupornoπÊu i uz pomoÊ ljudi koji su meokruæivali, uspjela sam dosta toga svla-dati i brzo se ”uπaltati” u taj posao.- Komparirajte vaπ posao nekada i

danas?- U svakom sluËaju nekada je bilo

puno teæe iz razloga πto nije bilo kaodanas razne uredske opreme - raËunala,faksevi, fotokopirke, a posebno ne ko-mpjutora. Svaki dopis napisan na pisa-Êoj maπini osobno se nosio kome je bionamijenjen, te se gubilo puno vremena,a danas za to postoje sluæbe. Dolaskomkompjutora i ja sam se upisivala narazne teËajeve informatiËkog opisme-njivanja, teËajeve za poslovne tajnice,engleski jezik itd. Naime, ako ste æeljelikvalitetno obavljati svoj posao, sve ste totrebali imati u malom prstu. NauËila sampuno toga, upoznala puno ljudi, πto mije izuzetno drago. Mogu reÊi samo veli-ko hvala svima koji su mi omoguÊili dato sve ostvarim. Zahvaljujem se radnici-ma proizvodnje Podravka jela i Vegeta,direktorima, voditeljima, organizatori-ma, svim popratnim sluæbama s kojimasam suraivala dugi niz godina. U srcunosim ogromnu uspomenu na godineprovedene u Tvornici juha koju samnajviπe voljela, a moja æelja vezana zaPodravku je da bude πto veÊa, moderni-ja i bolja za dobrobit Podravkaπa - reklaje na kraju razgovora Pavica Gal.

Susret: Pavica i Igor Gal

Piπe: Boris Fabijenec

Srce Podravkaπa u mladoj hrvatskojnogometnoj reprezentaciji

Igor i majka Pavica Gal

16

‹

AUTOR:PETARIVEGE©

ARSENIJEALI

SKRA∆ENICASUZA PO

LATINSKOM

KOMPAILI

SKELASJEDI U

AKADEMIJI RADIJUS MANJIESTONCI

TALIJANSKAONA

IVONAKI∆

FILMJOHNA

WAYNEA

JEANSHLA»E

OD MILJA

DOVESTIU

SKLAD

NAPRAVITIDORA-

–IVANJE

EAST

AMERI»KIIZRAZ ZAVIJETNAM

UBOJICE,ASASINI

SVJETSKOPRVENSTVO

IMEGLUMCAGABINA

IVO TOMI∆

IVAN CESAR

JUG

KONTINU-ITET

TRENERKO©ARKA©A

CIBONE

BELGIJA

ULICA,ULI©TE

TROP,DROÆ–E

ÆENSKIGLAS

GLAVNIGRAD

NORVE©KE

VLASNICACIRKUSA

ORFEI

GRAMTONA

TIPCITROENA

SKLADATELJ,KRAJA»

VODIK

ZASMETATINEKOGA

AMERI»KASVEMIRSKAAGENCIJA

NOTA IZSOLMIZACIJE

GLEDAJ!

PREPORO-DITELJ

LJUDEVIT

VOLT-AMPER

SPORTSKIREKVIZIT

SUMPOR

RIMSKIJUNAK

NAZIV

ITALIJA

GLAZBALAU KOJE SE

PU©E

EKO NOVOSTI

NAJTANJESLOVO

KISIKKOJE JE SAMO

NIJE DUR

TELEVIZIJA

NIZOZEMSKA

TOMEK,TOMICA

OD MILJA

PI©ESTIHOVE

ANNO

DRUGISAMOGLASNIK

PIJEJU

BLANKA

‹PLE©ESE IJEDE

OBLIKIMENA IVASKIJALI©TE

U SAD

PODRAVKINMESNI

PROIZVOD:PURE∆E

LICE IZCRTI∆AMICKEY

TETA ZLATA

‹

GLUMICABERGER

ODISEJEVOTOK

UGOTOGNAZZISUPROTAN

OD VODORAVANSVE»ANAPJESMA

RANIJI GOL-MAN GORDAN

GOLMANCASILLAS

BRZI SKLIZA»SHENK

JELO ODTIJESTA

BOLNI DIJE-LOVI GLAVE

OKUS JELAILI PI∆A

AMOROVIKIPI∆I

MINERALNAVODA IZDUBINA

POPULARNIPRILOG ODPAPRIKE

‹

KUPALI©TEKOD OPATIJE

AZEMINAMANJA

DVOJKA©IBENSKIBISKUP,

ANTE

KRASTAVACOBOJEN UCRVENO

GLUMICA MAJI∆

‹

SIMOVAÆI»

CESTA POTALIJANSKI

ÆITELJASIRIJE

RIBA SJEVER-NIH MORA

SLOVENSKAAGENCIJA

NK USUBOTICI

‹

OSOBNAZAMJENICASLATKI DIOPODRAVKE

‹

ÆENSKO IMEINESA

PRILOG ZAPURICU

FILMSKAZVIJEZDA

VRSTA STARIN-SKIH KAPIJA

OTTOTITLI∆OSCAR

ROBERTSON

KREATORLAGERFELDZEMLJA US. AMERICI

JAPANSKICVIJETNIUKRAS

OSOVINADIO TURSKE,ANADOLIJA

OLGATOPI∆

‹

SPORTSKENOVOSTI

BELUPOV LIJEKZA CIRKULACIJA

SUPROTNOSTU BOJAMA

VELIKAECICA

KC NOGOMETA©ME–IMORECPRO©LEGODINE

»UVARICESTA

RIJEKA U JUÆ-NOJ AFRICI

ZNAKKAKVO∆E

OPOMENA ZA©UTNJU

PROPAGAN-DA NA TV

PEROBUDAK

VEGETINAMAMA ‹

BOGLJUBAVI

NOGOMETA©U OBRANI

‹

Broj 1685 »etvrtak 18. prosinca 2003.

Novogodiπnja nagradna kriæaljka

KUPON NAGRADNE KRIÆALJKE

Nagradni pojmovi - oznaËeni crvenom bojom:

1.

2.

3.

4.

5.

Ime i prezime:

Adresa:

6.

7.

8.

9.

10.

U Podravkinoj novogodiπnjojnagradnoj kriæaljci 10 je nagrad-nih pojmova (oznaËenih crve-nom bojom) - rijeË je uglavnomo Podravkinim proizvodima - ana vama je, dragi rjeπavaËi, darijeπite kriæaljku i u nagradni ku-pon upiπete svih deset traæenihpojmova.Popunjeni kupon poπaljite do

12. sijeËnja 2004. na adresu:

Redakcija lista Podravka(s naznakom:nagradna kriæaljka)

Najsretnijim rjeπavaËima pripastÊe vrijedne nagrade Podravkinihstrateπkih poslovnih jedinica.

AforizmiZa slobodno miπljenje potrebna je slobodna misao. O glavi da i ne

govorimo.Æene s bogatijim oblinama sklonije su krivinama.

Nekima je izmakla doæivotna nagrada za æivotno djelo samo zato jerje predmet zastario.

Stali su mu na æulj i naæuljali se.

Dresirani psi ne laju na karavanu. Oni s njome uspjeπno koaliraju.

Ako je istina da je u vinu istina, onda ne moæe biti laæ da je u gemiπtu- poluistina.

Ubijanje radnog vremena nijeuvijek ubojstvo iz nehata, ali jekrivac obiËno nagraen s predu-miπljajem.

Stalno nam idu u susret, ali nika-ko da se sretnemo.

Ako je Bog uzeo Adamu jednorebro, zaπto mnogim njegovim po-tomcima fali po jedna daska?

Karikature: Ivan Haramija Hans

Ima u nas i pametnih i poπtenih ljudi, ali to nisu jedni te isti ljudi.

Svaki je luËonoπa potencijalni piroman.

Naπe je druπtvo potroπaËko, ali narod nije u tom druπtvu.

O besmrtnicima sve najbolje.

Uzeli su mu na niπan muπice u glavi.

Nula je zaokruæena praznina puna sebe.

Ako je æivot doæivotna kazna, smrt je nagrada za æivotno djelo.Josip Sirovec