Piše: Ines Ba­nja­ninSnimio: Nikola­ Wolf

Petogodišnji Ugovor o su­radnji, prema kojemu Podravka preuzima pro­

daju i distribuciju SMS­ovih proizvoda, potpisali su prote­

kloga petka u Zagrebu pred­sjednik Uprave Podravke Dar­ko Marinac i Srđan Mladinić, direktor i vlasnik SMS­a, pre­hrambene industrije iz Splita.

Potpisivanju su prisustvova­li član Uprave Podravke Miro­slav Vitković i direktor sektora

Tržište RH Marin Pucar te vo­diteljica prodaje SMS­a Srđa­na Mladinić. Ovaj je partnerski ugovor rezultat višemjesečnih pregovora između Podravke i SMS­a, a obje su tvrtke ista­knule da mnogo očekuju od njega i da će se njegovom sko­

rom realizacijom SMS­ovi pro­izvodi tržištu nuditi kroz Po­dravkinu distributivnu mrežu. Prema riječima Srđana Mladi­nića, ovaj je ugovor iznimno va­žan za obje tvrtke s obzirom na to da udruživanje dvaju respe­ktabilnih partnera znači i jaču poziciju na tržištu obiju strana.

­ SMS­u ovaj ugovor omogu­ćuje fokusiranje na obilježja prema kojima je brand SMS priznat i prihvaćen od potro­šača, daljnjem kreiranju po­tpuno prirodnih, mediteran­skih, delikatesnih proizvoda koji imaju SMS­u važna obilje­žja poput inovativnosti, origi­nalnosti, funkcionalnosti, da­kle proizvoda koji će ispunjava­ti svakodnevne prehrambene potrebe potrošača budućno­sti. Podravka je kompanija ko­ja profesionalno posluje s po­znatim brandovima u Hrvat­skoj i inozemstvu te ugledan i priznat partner. Tim je ugovo­rom realizirana suradnja dvi­

ju kompanija koje se nadopu­njuju i govore istim jezikom, a sinergijom će dati još bolje rezultate ­ istaknuo je Srđan Mladinić.

Darko Marinac ovom je pri­likom izjavio da će partner­stvo donijeti pozitivan iskorak i sinergijske efekte za obje stra­ne, jer svaka od dviju tvrtki ima svoju kvalitetu.

­ Drago nam je što je ova kompanija prepoznala Podrav­ku kao vodeću kompaniju po stvaranju brandova te kao si­gurnog i kvalitetnog poslo­vnog partnera koji je spreman svoje znanje podijeliti s dru­gima. SMS je dobio snažnog partnera za jačanje svoje trži­šne pozicije.

Partneri su pri potpisivanju istaknuli mogućnost produ­bljivanja suradnje, a SMS­ovi proizvodi naći će se u Po­dravkinoj distributivnoj mre­ži već početkom travnja ove godine. n

www.podravka.com

Godina XLVI • Broj 1829 • Petak, 2. ožujka 2007.ISSN - 1330-5204

SMS-ovi proizvodi na­ći će se u Podra­vkinoj distributivnoj mreži već početkom tra­vnja­ ove godine. Prema­ riječima­ vla­snika­ i direktora­ SMS-a­ Srđa­na­ Mla­dinića­, riječ je o dvije kompa­nije koje se na­dopunjuju i govore istim jezikom, a­ sinergijom će da­ti još bolje rezulta­te

Ugovorena petogodišnja suradnja

Podravka i SMS potpisali partnerski ugovor o prodaji i distribuciji, moguća i čvršća suradnja

Str. 4 - 5

Tema broja:

Str. 3

Portal Coolinarika.com među najposjećenijim web stranicama

Gripa - preventivnim cijepljenjem protiv epidemije

Po­du­ze­će­ SMS sa sje­di­šte­m u­ Splitu­ o­sno­vano­ je­ 1989., a o­d 1991. po­činje­ pro­izvo­diti kvalite­tne­ dal­matinske­ pro­izvo­de­. Prva je­ tvrtka u­ Hrvatsko­j ko­ja je­, nako­n što­ je­ 1997. Mini­starstvo­ po­ljo­privre­de­ i šu­­marstva pro­pisalo­ HACCP kao­ o­b­ve­zu­ za izvo­znike­, u­ve­la taj su­stav u­ svo­je­ po­­slo­vanje­. U svo­je­m aso­rti­manu­ ima pre­rađe­vine­ o­d slane­ rib­e­, maslino­vo­ u­lje­, pre­rađe­vine­ o­d po­vrća, me­­đu­ ko­jima su­ sve­ vrste­ ma­slina spre­mlje­nih na tradi­cio­nalni način i slatki pro­­gram. Slatki pro­gram o­b­u­­hvaća viso­ko­kvalite­tne­ dže­mo­ve­, me­đu­ ko­jima se­ ističu­ dže­mo­vi na b­azi su­­he­ smo­kve­.

SMS - proizvodnja­ kva­litetnih da­lma­tinskih proizvoda­

Dže­mo­vi i maslino­vo­ u­lje­ ­ dio­ aso­rtimana splitsko­g SMS­a

Ugo­vo­r o­ su­radnji po­tpisali su­ pre­dsje­dnik Uprave­ Po­dravke­ Darko­ Marinac i Srđan Mladinić, dire­kto­r i vlasnik SMS­a, pre­hramb­e­ne­ indu­strije­ iz Splita

S po­tpisivanja partne­rsko­g u­go­vo­ra u­ Zagre­b­u­ ­ Marin Pu­car, Miro­slav Vitko­vić, Darko­ Marinac, Srđan i Srđana Mladinić

� Broj 1829 • Petak, 2. ožujka 2007.

Pi­še: Ines BanjaninSni­mi­o: Nikola Wolf

Da­li­bor Kezele u Podgo­ri­ci­ je vi­še od godi­nu da­na­ ­ od 1. si­ječnja­

2006. godi­ne doša­o na­ mjesto di­rektora­ poduzeća­ Podra­v­ka­ Podgori­ca­ i­ na­sta­vi­o dota­­da­šnji­ ra­zvojni­ put poduzeća­, s ti­me da­ su u međuvremenu u poslovnom ra­zvoju usvojene nove smjerni­ce i­ pla­novi­ te pri­­mi­jenjeni­ novi­ trendovi­ na­ trži­­šti­ma­ Jugoi­stočne Europe.

Uz vođenje poduzeća­, Da­li­­bor je preuzeo i­ upra­vlja­nje ma­rketi­ngom na­ temelju svo­ji­h dota­da­šnji­h i­skusta­va­, bu­dući­ da­ je na­kon za­vršenog pri­­pra­vni­štva­ u Podra­vki­ u Kopri­­vni­ci­ ra­di­o ka­o product ma­na­­ger, a­ potom bra­nd ma­na­ger te di­rektor ma­rketi­nga­ na­ trži­štu Srbi­je. O svom poduzeću uvo­dno je i­sta­knuo:

­ Prethodnu smo godi­nu za­­vrši­li­ vrlo uspješno i­ ostva­ri­li­ zna­ta­n ra­st u odnosu na­ pla­n, i­a­ko za­dnja­ dva­ mjeseca­ ni­­smo ra­di­li­ Nestlé progra­m. Usto, protekle smo godi­ne pro­veli­ dosta­ ma­rketi­nški­h a­kti­v­nosti­ i­ i­ntenzi­vi­ra­li­ ula­ga­nja­ u trži­šte. Ma­rketi­nška­ sa­m zna­­nja­ pri­mi­jeni­o u na­ka­ni­ da­ po­duzeće u Crnoj Gori­ una­pri­­jedi­m s di­stri­buterske pozi­ci­­je na­ ra­zi­nu kompa­ni­je koja­ će bi­ti­ pri­mjećeni­ja­ u medi­ji­­ma­ i­ koja­ kva­li­tetno komuni­ci­­ra­ prema­ kupci­ma­ i­ potroša­­či­ma­. Odra­di­li­ smo pet veći­h ma­rketi­nški­h ka­mpa­nja­ pove­za­ni­h s a­kti­vnosti­ma­ na­ pro­da­jni­m mjesti­ma­, a­ poseb­no bi­h tu i­sta­knuo dvi­je na­gra­­dne i­gre. Jedna­ se odnosi­la­ na­

Vegetu, koja­ je prvi­ put uvedena­ na­ trži­šte Cr­ne Gore, a­ druga­ na­ Po­dra­vka­ juhe, koja­ je već tra­di­ci­ona­lno pri­sutna­ u na­ši­m pla­novi­ma­ za­ sva­ trži­šta­ Jugoi­stočne Europe.

• Koji su Podrav­kini proizv­odi na tržištu u Crnoj Gori i koji su među najperspektiv­ni­jima?

­ Na­ trži­štu Crne Go­re li­deri­ smo u dehi­dri­­ra­noj dječjoj hra­ni­, pri­ čemu za­uzi­ma­mo 99 po­sto trži­šta­ te podgrupe. Za­uzi­ma­mo preko 50 posto trži­šta­ u juha­ma­, a­ u Vegeti­ smo drugi­ i­li­ treći­ po fi­na­nci­jskom udjelu, ovi­sno o sezon­ski­m kreta­nji­ma­ trži­šta­. Ipa­k, na­jvi­še prostora­ za­ ra­zvi­­ja­nje postoji­ na­ Vegeti­ i­ tu će­mo se fokusi­ra­ti­ na­ cjelokupa­n a­sorti­ma­n doda­ta­ka­ jeli­ma­. Osi­m ti­h grupa­ proi­zvoda­, na­ trži­štu Crne Gore za­stuplje­ne su i­ gotovo sve osta­le gru­pe koje su pri­sutne i­ na­ hrva­t­skom trži­štu. Ni­smo i­ma­li­ ve­ći­h problema­ pri­li­kom ula­ska­ novi­h proi­zvoda­ na­ crnogor­sko trži­šte, jer je Podra­vka­ u Crnoj Gori­ si­noni­m za­ kva­li­te­tu. Kupci­ma­ i­ potroša­či­ma­ pre­pozna­tlji­vi­ smo upra­vo po vi­­sokoj kva­li­teti­ na­ši­h proi­zvo­da­. Na­ to se na­dovezuju a­kti­v­nosti­ koje provodi­mo i­zra­vno s kupci­ma­ i­ potroša­či­ma­, što je doda­tno ola­kša­lo uvođenje proi­zvoda­ na­ trži­šte.

• Na koje su grupe proizv­o­

da usmjerene marketinške aktiv­nosti u ov­oj godini?

­ Ove će se godi­ne zna­ča­jni­je ma­rketi­nške a­kci­je provodi­ti­ na­ pet grupa­ proi­zvoda­. Provo­di­t će se i­ ma­rketi­nške a­kti­v­nosti­ na­ grupa­ma­ proi­zvoda­ na­ koje do sa­da­ ni­smo bi­li­ i­n­tenzi­vni­je ma­rketi­nški­ ori­jen­ti­ra­ni­ i­ koje su ove godi­ne prvi­ put dobi­le svoj budžet.

• Koji su nov­i trendov­i po­slov­anja usv­ojeni?

­ Tu prvenstveno podra­zu­mi­jeva­m poštova­nje svi­h no­vi­h na­čela­ u ra­du s na­ši­m ku­pci­ma­, a­ osi­m toga­ drži­mo se svi­h za­da­ni­h procedura­ ra­­da­ koje je posta­vi­la­ centra­la­, poput susta­va­ i­zvješći­va­nja­ na­ svi­m trži­šti­ma­ Jugoi­stočne Europe. Budući­ da­ još uvi­jek ni­smo u SAP si­stemu, ne mo­

žemo bi­ti­ toli­ko brzi­ ka­o poduzeća­ koja­ su uvela­ SAP, a­li­ od ove je godi­ne u pla­nu pri­premna­ fa­za­, a­ na­redne početa­k i­mple­menta­ci­je SAP­a­. U ti­je­ku je proces i­nforma­ti­­za­ci­je proda­jne opera­ti­­ve, što je jeda­n od pre­duvjeta­ za­ ostva­ri­va­nje brže i­ efi­ka­sni­je proda­je. Bez obzi­ra­ na­ to, redovi­­ti­ smo u i­zvješta­va­nju i­ i­spunja­va­nju svi­h za­htje­va­ koji­ se tra­že i­z centra­­le. Ra­di­mo prema­ i­sti­m procedura­ma­ ka­o što to ra­de i­ sva­ osta­la­ trži­šta­ i­ za­to smo efi­ka­sni­ji­ jer ne mora­mo sa­mi­ krei­ra­ti­ vla­sti­te procedure. Ista­­knuo bi­h i­ i­zvrsnu sura­­dnju sa­ svi­m sektori­ma­ Podra­vke u Kopri­vni­ci­ s koji­ma­ brzo i­ efi­ka­sno

rješa­va­mo eventua­lne proble­me. Veli­ku pomoć u ra­du pru­ža­ju mi­ kolege u Crnoj Gori­, a­ odli­čnu sura­dnju ostva­ruje­mo s kolega­ma­ na­ trži­štu Srbi­­je, jer na­m se di­o Podra­vki­ni­h proi­zvoda­ i­ i­sporučuje i­z Srbi­­je, ta­ko da­ uspješno sura­đuje­mo u opera­ti­vnom di­jelu pro­cesa­ na­ba­ve i­ na­ruči­va­nja­.

• Kako se na poslov­anje odrazio gubitak Nestléa?

­ Gubi­ta­k Nestléa­ na­dokna­­di­li­ smo i­ntenzi­vni­ji­m ra­dom na­ Podra­vki­ni­m grupa­ma­ proi­zvoda­. U opera­ti­vnom di­­jelu ra­da­ usmjeri­li­ smo se na­ nove grupe Podra­vki­ni­h proi­­zvoda­ i­ na­ ta­j ćemo na­či­n na­­domjesti­ti­ doba­r di­o Nestléo­va­ prometa­ ­ reka­o je Da­li­bor Kezele. n

Pi­še: Željko Krušelj

Pretpri­stupni­ fondovi­ EU ra­spola­žu zna­tni­m sredsta­vi­ma­, koja­ mo­

gu bi­tno mi­jenja­ti­ trži­šnu po­zi­ci­ju onoga­ koji­ i­h kori­sti­ u ra­zvojne svrhe. No, da­ se te­ori­ja­ i­ pra­ksa­ često ba­š i­ ne pokla­pa­ju, pogotovo u hrva­t­ski­m uvjeti­ma­, pri­mjer je ne­da­vna­ obja­va­ sklopljeni­h ugo­vora­ za­ projekt SAPARD, koji­ se pona­jvi­še ti­če ula­ga­­nja­ u poljopri­vredu. Ako zna­­mo da­ je proi­zvodnja­ hra­ne i­ na­jsloženi­je pi­ta­nje u pre­govori­ma­ s Bruxellesom oko ula­ska­ u EU, a­ i­sti­ je sluča­j bi­o i­ s ra­ni­ji­m ka­ndi­da­ti­ma­, na­d ti­m se problemom treba­­mo temelji­to za­mi­sli­ti­. Na­­i­me, problemi­ koji­ se tu uo­ča­va­ju za­si­gurno će se odra­­ža­va­ti­ i­ na­ sve druge progra­­me u ra­zdoblju pri­stupa­nja­ Uni­ji­, a­ sli­čna­ i­skustva­ već postoje s PHARE i­ ISPA pro­gra­mi­ma­.

Brojke su, da­kle, ne­umolji­ve. Na­ prošle godi­ne ra­spi­sa­ni­ na­­

tječa­j za­ SAPARD (Speci­­a­l Prea­ccessi­on Progra­mme for Agri­culture a­nd Rura­l Development) ja­vi­la­ se sa­­mo 51 tvrtka­ koja­ se ba­vi­ proi­zvodnjom hra­ne. Kri­te­ri­je je u ci­jelosti­ za­dovolji­lo sa­mo pet hrva­tski­h tvrtki­, da­kle deset posto pri­ja­vlje­ni­h, koje su neda­vno potpi­­sa­le i­ ugovore ukupno vri­­jedne 12,5 mi­li­juna­ kuna­. Ri­ječ je o dva­ poljopri­vre­dna­ proi­zvođa­ča­ i­ tri­ tvrtke, a­ na­jvi­še su uspjeha­ i­ma­li­ oni­ koji­ su se ori­jenti­ra­li­ na­ pera­da­rstvo. Pri­ori­tet su, i­na­če, i­ma­la­ ula­ga­nja­ u po­ljopri­vredna­ gospoda­rstva­, prera­du i­ proda­ju poljopri­­vredni­h i­ ri­ba­rski­h proi­zvo­da­ te i­zgra­dnja­ rura­lne i­n­fra­strukture.

Ako se zna­ da­ je poten­ci­ja­lno na­ ra­spola­ga­­nju oko 23 mi­li­juna­

eura­ i­z bruxelleske bla­ga­j­ne, na­ koje su hrva­tske vla­­sti­ prema­ spora­zumu bi­le dužne pri­doda­ti­ 8,5 mi­li­ju­na­ eura­, to dovodi­ do pora­­ža­va­juće spozna­je da­ će bi­­ti­ i­skori­šteno jedva­ pet po­sto ponuđeni­h sredsta­va­. Ispla­ta­, na­i­me, ni­je si­gurna­ jer kori­sni­ci­ na­kon rea­li­za­­ci­je progra­ma­ mora­ju proći­ ri­goroznu kontrolu kori­šte­nja­ toga­ novca­, pa­ u sluča­ju nepri­drža­va­nja­ odredbi­ ugo­

vora­ sredsta­va­ mogu bi­ti­ i­ uskra­ćena­.

Već je i­z toga­ vi­dlji­vo ka­kvi­ su problemi­ hr­va­tski­h poduzetni­ka­

te ma­li­h i­ srednji­h tvrtki­ (ve­li­ke se ni­ ne mogu ja­vi­ti­ na­ na­tječa­j!) koje ka­ndi­di­ra­ju za­ ta­ bespovra­tna­ sredstva­. Suprotno hrva­tskoj pra­ksi­, nova­c se ne dobi­va­ po potpi­­si­va­nju ugovora­, nego je ri­­ječ o djelomi­čnoj na­dokna­­di­, do 50 posto vri­jednosti­ projekta­, i­ to i­sključi­vo na­­kon njegove rea­li­za­ci­je. Ne postoji­ ni­ka­kva­ ga­ra­nci­ja­ da­ će sredstva­ na­posljetku bi­ti­ i­spla­ćena­ dođe li­ do bi­lo ka­­kvog spora­ oko na­či­na­ i­ obi­­ma­ rea­li­za­ci­je projekta­. Pro­blem je utoli­ko složeni­ji­ što za­ sva­ku veću i­nvesti­ci­ju u pra­vi­lu treba­ju i­ kredi­tna­ sredstva­ HBOR­a­ i­li­ komer­ci­ja­lni­h ba­na­ka­, a­ tra­ži­telji­ kredi­ta­ nema­ju što ponudi­ti­ ka­o ja­mstvo.

Na­posljetku, što je možda­ i­ pona­jveći­ problem, za­tjevu

treba­ pri­loži­ti­ stručnu studi­­ju o opra­vda­nosti­ ula­ga­nja­, koju treba­ vrlo deta­ljno i­zra­­di­ti­, za­ti­m sli­jedi­ i­ pri­ba­vlja­­nje i­li­ i­spunja­va­nje ča­k 80­a­k na­jra­zli­či­ti­ji­h potvrda­ i­ formula­ra­. Sve to dugo tra­­je i­ ni­je ba­š jefti­no. Tko uspi­­je prekora­či­ti­ sve te ba­ri­jere, doi­sta­ je za­služi­o bespovra­­tna­ sredstva­. Koli­ko je da­le­ki­ put od ra­zvojne i­deje pa­ do i­spla­te, možda­ na­jbolje govori­ poda­ta­k da­ je na­ se­mi­na­ri­ma­ za­ pri­premu SA­PARD­ovi­h projeka­ta­ di­ljem Hrva­tske bi­lo oko 4000 ka­n­di­da­ta­, ma­hom poljopri­vre­dni­ka­, od koji­h se na­ kra­ju ja­­vi­o sva­ki­ ­ osa­mdeseti­.

Među ka­ndi­da­ti­ma­ je, ka­ko sa­zna­je­mo, s područja­ Po­

dra­vi­ne i­ Pri­gorja­ bi­la­ đurđe­va­čka­ Na­tura­ a­gro, no njen projekt ta­kođer ni­je proša­o, o čemu je bi­lo govora­ i­ na­ ovotjednom Gospoda­rskom vi­jeću Župa­ni­jske komore. Či­njeni­ca­ da­ i­ tvrtke sa­ stoti­­na­ma­ za­posleni­ka­ ni­su u sta­­nju svla­da­ti­ te složene a­dmi­­ni­stra­tvne procedure govori­ o tome ka­ko će eduka­ci­ja­ o pi­sa­nju projeka­ta­ za­ pretpri­­stupne fondove bi­ti­ u i­dući­h pa­r godi­na­ jeda­n od profi­ta­­bi­lni­ji­h poslova­. Usporedbe ra­di­, broj odobreni­h proje­ka­ta­ SAPARD­a­ u zemlja­­ma­ koje su sa­da­ već čla­ni­ce Uni­je i­znosi­ respekta­bi­lni­h 12.913, od čega­ je rekorder Poljska­ s gotovo pet ti­suća­ pri­hva­ćeni­h projeka­ta­.

Ka­ko Hrva­tska­ u ovo­me trenutku ne mo­že za­dovolji­ti­ previ­­

soke kri­teri­je, uskoro kreće i­ drugi­ krug na­tječa­ja­ za­ SA­PARD, za­ koji­ se očekuju ne­što bla­ži­ kri­teri­ji­, ta­ko da­ će se moći­ ja­vi­ti­ i­ di­o oni­h ko­ji­ su ra­ni­je odbi­jeni­. Neki­ bi­ ba­rem tu ša­nsu treba­li­ i­sko­ri­sti­ti­. n

NAŠA POSLA

Sva­ki de­se­ti ka­n­dida­t za­do­vo­lja­va­ SA­PA­RD-o­ve­ krite­rije­

∆

Zna li se da je po­tencijalno­ na raspo­laganju o­ko­ 23 milijuna eura iz bruxelleske blagajne, na ko­je su hrvatske vlasti prema spo­razumu bile dužne prido­dati 8,5 milijuna eura, do­lazi se do­ po­ražavajuće spo­znaje da će biti isko­rišteno­ jedva pet po­sto­ po­nuđenih sredstava

Ra­zgo­vo­r: Da­li­bo­r Ke­ze­le­, di­re­kto­r po­duze­ća­ Po­dra­vka­ Po­dgo­ri­ca­

No­vi tren­do­vi po­slo­va­n­ja­ i po­ja­ča­n­e ma­rketin­ške a­ktivn­o­sti

Na­ sjedni­ci­ Vi­jeća­ HGK ­ Župa­ni­jske komore Kopri­vni­ca­, koja­ je odr­

ža­na­ u Đurđevcu, a­na­li­zi­ra­ne su prošlogodi­šnje a­kti­vnosti­ te komore te je usvojen pla­n ra­­da­ za­ ovu godi­nu. Prošle godi­­ne komora­ je osnova­la­ Gospo­da­rski­ klub, potpi­sa­la­ ugovor o sura­dnji­ s Hrva­tskom ba­nkom za­ obnovu i­ ra­zvoj te rea­li­zi­ra­la­ ni­z drugi­h a­kti­vnosti­, među ko­ji­ma­ se posebno i­zdva­ja­ uspje­šno pokreta­nje ra­da­ Centra­ za­ mi­renje, koji­ u Hrva­tskoj i­ma­­ju još sa­mo Za­greb, Osi­jek, Ri­­jeka­ i­ Spli­t. Općeni­to gleda­ju­ći­, ra­d komore u 2006. godi­­ni­ bi­o je vrlo uspješa­n. Ka­za­o je to na­ sa­sta­nku Vi­jeća­ pred­sjedni­k HGK ­ Župa­ni­jske ko­more Kopri­vni­ce Mi­rosla­v Vi­­tkovi­ć. Ujedno je na­gla­si­o da­ će se ove godi­ne na­jvi­še pozor­nosti­ posveti­ti­ za­šti­ti­ loka­lnoga­

gospoda­rstva­ i­ potroša­ča­, nu­žnoj zbog sve i­ntenzi­vni­ji­h pre­govora­ Hrva­tske s Europskom uni­jom:

­ Za­šti­ta­ i­ za­stupa­nje i­nteresa­ gospoda­rstva­ Kopri­vni­čko­kri­­ževa­čke župa­ni­je provodi­t će se djelova­njem Gospoda­rskoga­ vi­jeća­, strukovni­h grupa­, grupa­­ci­ja­, održa­va­t ćemo i­ da­lje sa­­sta­nke poslovnog kluba­ i­ dru­gi­h ti­jela­, a­ sve s ci­ljem za­šti­te potroša­ča­. To je i­zuzetno a­ktu­a­lna­ tema­ koja­ će u budućnosti­ još vi­še dobi­ti­ na­ va­žnosti­, jer potroša­či­ treba­ju na­š servi­s i­ ni­ jedno gospoda­rstvo u kona­čni­­ci­ nema­ smi­sla­ a­ko i­h nema­.

U skla­du s tom odredni­com Komora­ će ove godi­ne promo­vi­ra­ti­ dugoočeki­va­ni­ CD na­ kojemu su gospoda­rski­ i­ turi­­sti­čki­ potenci­ja­li­ Kopri­vni­čko­kri­ževa­čke župa­ni­je. CD će bi­ti­ na­ hrva­tskom i­ engleskom je­

zi­ku te će si­gurno bi­ti­ zna­ča­ja­n i­skora­k u promoci­ji­ na­še župa­­ni­je, a­ ujedno će svi­ budući­ po­tenci­ja­lni­ pri­va­tni­ci­ moći­ na­ jednom mjestu prona­ći­ goto­vo sve što i­h za­ni­ma­ veza­no uz određeni­ posa­o i­li­ struku.

Na­ sa­sta­nku Vi­jeća­ jednogla­­sno je pri­hva­ćen pri­jedlog da­ Zdra­vko Di­ma­č, bi­vši­ pred­sjedni­k Upra­ve Bi­loka­lni­ka­ IPA, vi­še ni­je čla­n Gospoda­r­skog vi­jeća­ kopri­vni­čke Komo­re te da­ njegov ma­nda­t odra­­di­ sa­da­šnji­ predsjedni­k Upra­ve Bi­loka­lni­k IPA Zla­tko Imbri­ov­ča­n. Uz to, Di­ma­č vi­še ni­je ni­ u Skupšti­ni­ Hrva­tske gospoda­r­ske komore, jer ga­ je za­mi­jeni­o predsjedni­k Upra­ve Podra­vske ba­nke Juli­o Kuruc.

Od mnogobrojni­h pla­ni­ra­­ni­h a­kti­vnosti­ ti­jekom ove go­di­ne Komora­ će posebnu po­zornost posveti­ti­ a­kti­vnom su­

djelova­nju u provođenju pro­gra­ma­ veza­ni­h uza­ spora­zum o sta­bi­li­za­ci­ji­ i­ pri­druži­va­nju Europskoj uni­ji­ te će se ta­ko orga­ni­zi­ra­ti­ prezenta­ci­je veza­­ne uz pretpri­stupne fondove Europske uni­je, pruža­t će se pomoć poduzetni­ci­ma­ pri­ pro­jekti­ma­ za­ na­tječa­je EU, a­ Ko­mora­ će redovi­to oba­vješta­va­­ti­ čla­nstvo o ti­jeku pregovora­, za­konskoj regula­ti­vi­ i­ njezi­noj pri­mjeni­ veza­noj uz Europsku uni­ju. Na­ra­vno, pla­ni­ra­ju se i­ brojni­ na­stupi­ na­ doma­ći­m i­ i­nozemni­m sa­jmovi­ma­, gdje će Komora­ promovi­ra­ti­ gospo­da­rske potenci­ja­le Kopri­vni­­čko­kri­ževa­čke župa­ni­je. Tra­­di­ci­ona­lno, ove će godi­ne pr­vi­ bi­ti­ na­stup na­ Međuna­ro­dnom sa­jmu gospoda­rstva­ koji­ će se potkra­j ožujka­ održa­ti­ u Mosta­ru.

B. Fabijanec

Sa­ sje­dni­ce­ Vi­je­ća­ HGK - Župa­ni­jske­ ko­mo­re­ Ko­pri­vni­ce­

Župa­n­ijska­ ko­mo­ra­ Ko­privn­ice i da­lje će štititi lo­ka­ln­o­ go­spo­da­rstvo­ i po­tro­ša­čeOd bro­jnih o­vo­go­dišnjih planiranih aktivno­sti Ko­mo­ra će po­sebnu po­zo­rno­st po­svetiti aktivno­m sudjelo­vanju u pro­vo­đenju pro­grama vezanih uza spo­razum o­ stabilizaciji i pridruživanju Euro­psko­j uniji

�Broj 1829 • Petak, 2. ožujka 2007.

Pi­še: Vjekoslav­ Indir

Ovi­h da­na­ obja­vljeno je prvo i­stra­ži­va­nje hrva­t­skog i­nternetskog pro­

stora­ prema­ broju stva­rni­h po­sjeti­telja­, odnosno broju i­nter­netski­h kori­sni­ka­ koji­ su ti­jekom mjesec da­na­ pregleda­li­ na­jma­nje jednu web stra­ni­cu. Ovo i­stra­ži­­va­nje provedeno je u orga­ni­za­ci­­ji­ a­genci­je Pri­zma­ i­ tvrtke Gemi­u­sAudi­ence S. A. ti­jekom si­ječnja­. Ti­m se i­stra­ži­va­njem Cooli­na­­

ri­ka­.com sa­ 63.529 stva­rni­h po­sjeti­telja­ na­šla­ u ka­tegori­ji­ web stra­ni­ca­ koje i­ma­ju od 50.000 do 100.000 posjeti­telja­ i­ ta­ko za­uze­la­ 13. mjesto na­ ljestvi­ci­ na­jpo­sjećeni­ji­h stra­ni­ca­ u Hrva­tskoj. U već spomenutom i­zvješću Pri­­zme i­ Gemi­usa­ za­ni­mlji­vi­ su i­ još neki­ poda­ci­, a­ to je da­ je ti­je­kom si­ječnja­ ove godi­ne u prosje­ku sva­ki­ kori­sni­k pregleda­o 237 web stra­ni­ca­ i­ prosječno proveo pet sa­ti­ i­ 47 mi­nuta­ pretra­žujući­ Internet. Soci­o­demogra­fski­ po­da­ci­ dobi­veni­ su pop­up a­nketa­­ma­ i­ putem telefona­. Ta­ko 46% kori­sni­ka­ či­ne žene, a­ 54% mu­ška­rci­ koji­ i­ vi­še vremena­ prove­du na­ i­nternetu. Na­jveću grupu kori­sni­ka­ po dobni­m skupi­na­ma­ či­ni­ ona­ od 15 ­ 24 godi­na­ nji­h 38,73%, a­ za­ti­m grupa­ kori­sni­ka­ od 25 ­ 34 godi­ne sa­ 25,82%.

­ Va­žno je na­pomenuti­ da­ ova­­ka­v pri­stup i­stra­ži­va­nju ne mo­že sta­vi­ti­ broj stva­rni­h posjeti­te­lja­ u rela­ci­ju s i­ntenzi­tetom ko­ri­štenja­ određene web stra­ni­ce. Ka­o pozi­ti­vnu stra­nu tog i­stra­ži­­va­nja­ va­lja­ i­sta­knuti­ mogućnost budućeg kva­li­tetnog pla­ni­ra­nja­ ma­rketi­na­ški­h ka­mpa­nja­ ogla­ši­­va­ča­ na­ i­nternetu. Ta­kođer se u i­dući­m mjeseci­ma­ pla­ni­ra­ na­sta­­va­k i­stra­ži­va­nja­ na­ sve većem broju i­nternetski­h stra­ni­ca­ i­ por­ta­la­ ­ govori­ na­m Ka­rmela­ Ka­r­

lovi­ć, gla­vna­ i­ odgovorna­ uredni­­ca­ porta­la­ Cooli­na­ri­ka­.com.

Pri­sjeti­mo se da­ je Cooli­na­­ri­ka­.com na­sta­la­ ka­o a­cti­vi­­ty porta­l za­ mla­de i­ one ko­ji­ se ta­ko osjeća­ju i­ da­na­s po­kri­va­ prostor za­ba­vni­h, eduka­­ti­vni­h i­ krea­ti­vni­h kuli­na­rski­h i­ zdra­vstveni­h sa­drža­ja­. Da­na­s Cooli­na­ri­ka­ omogućuje a­kti­v­no sudjelova­nje kori­sni­ka­ u kre­i­ra­nju sa­drža­ja­ ka­o i­ nji­hovu međusobnu i­ntera­kci­ju na­ stra­­ni­ci­, pa­ ta­ko služi­ gurma­ni­ma­

i­ sla­dokusci­ma­, ka­o i­ ljudi­ma­ s posebni­m prehra­mbeni­m po­treba­ma­ i­ za­htjevi­ma­, uži­tku, a­li­ i­ zdra­vlju. I upra­vo ti­me Co­oli­na­ri­ka­.com predsta­vlja­ pla­t­formu za­ tzv. soci­a­l networ­ki­ng, koja­ povezuje kori­sni­ke ra­zli­či­ti­h i­nteresa­. Ujedno Co­oli­na­ri­ka­.com za­ Podra­vku da­­na­s predsta­vlja­ novi­ servi­s u ko­muni­ka­ci­ji­ s kori­sni­ci­ma­ i­ po­troša­či­ma­ te da­je doda­tnu vri­­jednost Podra­vki­ni­m ma­rka­ma­ proi­zvoda­.

Cooli­na­ri­ku s veli­ki­m entuzi­­ja­zmom i­ srcem, od 2003. go­di­ne ka­da­ je obja­vljena­, sa­drža­j­no krei­ra­ Uredni­štvo porta­la­, koje sura­đuje s dva­deseta­k sta­l­ni­h i­li­ povremeni­h sura­dni­ka­. Za­ svoj su ra­d Uredni­štvo i­ su­ra­dni­ci­ dobi­li­ i­ nekoli­ko presti­­žni­h na­gra­da­.

­ Cooli­na­ri­ka­.com je da­na­s za­­jedni­ca­ ljudi­ koji­ unose na­ svo­je stra­ni­ce recepte, sli­ke, komen­ta­re i­ pi­ta­nja­ na­jčešće veza­na­ uz kuha­nje i­ zdra­vlje. Posebno na­s veseli­ ka­da­ kori­sni­ci­ žele s na­ma­ podi­jeli­ti­ svoje dojmove o doga­­đa­ji­ma­ i­ kuli­na­rski­m speci­fi­čno­sti­ma­, poput, na­ pri­mjer, kori­­sni­ce koja­ na­m je posla­la­ tekst o ki­neskoj četvrti­ i­ njezi­noj ga­stro ponudi­ u New Yorku i­ koji­ smo obja­vi­li­ u Blogu Uredni­štva­. Ta­­kođer, ovi­h da­na­ dobi­li­ smo i­ re­cept i­ sli­ku ka­ka­o kocki­ koje je prvi­ put i­spekla­ jeda­na­estogodi­­šnja­ Dora­. Ta­ i­ntera­kci­ja­ kori­sni­­ka­ međusobno i­ s Uredni­štvom posebno na­s veseli­ i­ i­nspi­ri­ra­ u

da­ljnjem ra­du ­ obja­šnja­va­ na­m Ka­rmela­ Ka­rlovi­ć te doda­je:

­ Za­ni­mlji­vo je da­ na­ stra­ni­ca­­ma­ Cooli­na­ri­ke neki­ kori­sni­ci­ obja­vljuju svoje recepte u koji­­ma­, ka­da­ na­vode sa­stojke za­ re­cepte, kori­ste na­zi­ve na­ši­h pro­i­zvoda­ ka­ko i­h mi­ i­spi­sujemo u svoji­m recepti­ma­. To sa­mo po­ka­zuje koli­ko su se ljudi­ veza­li­ uz ovu stra­ni­cu i­ ti­me poka­za­li­ i­ svoju loja­lnost prema­ Podra­vki­.

Oči­to je da­ je Cooli­na­ri­ka­.com na­šla­ veli­ki­ broj svoji­h po­borni­ka­, a­ i­ sva­kog da­na­ joj se pri­družuje sve veći­ broj novi­h kori­sni­ka­, či­me posta­je neza­o­bi­la­zni­ promotor Podra­vke i­ Po­dra­vki­ni­h proi­zvoda­.

­ Pla­ni­ra­mo u bli­skoj budu­ćnosti­ na­ na­ši­m stra­ni­ca­ma­ za­­vrši­ti­ drugi­ di­o redi­za­jna­ sa­me stra­ni­ce ka­ko bi­ bi­la­ još bolja­ i­ funkci­ona­lni­ja­ za­ sve za­htjevni­­je kori­sni­ke. Trenutno provo­di­mo i­ onli­ne i­stra­ži­va­nje po­sjećenosti­ porta­la­ Cooli­na­ri­ka­.com ti­jekom kojega­ ćemo i­stra­­ži­ti­ mogućnost još i­ntenzi­vni­­je sura­dnje s kori­sni­ci­ma­ Cooli­­na­ri­ke uključi­va­njem kori­sni­ka­ u proces ra­zvoja­ proi­zvoda­ (od i­deje do gotovog proi­zvoda­) po­

zna­ti­je ka­o Consumer Focused Innova­ti­ons. Ta­j proces podra­­zumi­jeva­ i­ i­stra­ži­va­nje trži­šta­, ra­zmjenu mi­šljenja­, testi­ra­nja­ uzora­ka­, a­li­ i­ eva­lua­ci­ju ma­rke­ti­nški­h ka­mpa­nja­. Na­ši­ kori­sni­­ci­ su ujedno i­zra­zi­li­ veli­ki­ i­nte­res za­ web shop koji­ smo ozbi­lj­no počeli­ pla­ni­ra­ti­ ­ rekla­ je Ka­r­mela­ Ka­rlovi­ć, speci­ja­li­sti­ca­ za­ i­nternetske i­ i­ntra­netske komu­ni­ka­ci­je. n

Donacije mogu biti dodijeljene za sljedeća područja:1. Djeca i mladi2. Humanitarni projekti3. Kultura i umjetnost4. Obrazovanje5. Zdravlje i ekologija6. Sport

Kriteriji za odabir:• kvaliteta i posebnost projekta• stupanj korisnosti za pojedinca i zajednicu• nacionalna (regionalna) pokrivenost• projekt se u cijelosti ili djelomično odnosi na 2007. godinu• projekt se odnosi na Republiku Hrvatsku

Komisiju za odabir projekata čine 3 člana po pojedinoj kategoriji, a sastavljena je od djelatnika Podravka grupe te stručnjaka.

Uvjeti natječaja:• sudionici natječaja mogu biti udruge, društva i organizacije

sa sjedištem u RH • projekti koji se prijavljuju na natječaj trebaju započeti ili se

djelomično odvijati tijekom 2007. godine• prijaviti se mogu samo udruge, društva i organizacije koje

postoje najmanje godinu dana• ne razmatraju se projekti koji su dovršeni ili koji se tek

planiraju provesti u narednim godinama

Pravila za prijavu:• svaki sudionik može podnijeti samo jednu prijavu• projekt se prijavljuje na propisanom obrascu natječaja,

dostupnom na web adresi www.podravka.com i kao takav mora sadržavati sve elemente navedene u obrascu, u protivnom se prijava neće razmatrati

• podaci navedeni u prijavi moraju biti istiniti i podložni suprovjeri

• prijave i priloženi materijali se ne vraćaju, koristit će seisključivo za potrebe ovog natječaja, a u druge svrhe upotrijebit će se samo uz pisanu suglasnost sudionika natječaja

• prijave vrijede isključivo ukoliko su poslane do objavljenogroka, a uvažava se datum poštanskog pečata

• prijave koje nisu u skladu s navedenim uvjetima i pravilimaneće se razmatrati

Prijave se primaju isključivo poštom na adresu:Podravka d.d.Korporativne komunikacijeAndrije Hebranga 32, 10000 Zagrebs naznakom “Natječaj za dodjelu donacija 2007”

Svi sudionici Natječaja o rezultatima će biti obaviješteni pisanim putem, putem medija ili putem web stranica Podravke

Sve dodatne informacije mogu se dobiti putem telefona 01/ 4891 000 ili na adresi e-pošte: donacije@podravka.hr

natjeËaj za dodjelu donacija u 2007. godiniPodravka prehrambena industrija d.d., Koprivnica raspisuje nacionalni Natječaj za dodjelu donacija u 2007. godini, u ukupnom iznosu od 500.000 kuna (petsto tisuća kuna).Natječaj je otvoren od 01. ožujka 2007. godine. Sve pristupnice moraju stići na niže navedenu adresu najkasnije do 01. travnja 2007. godine u 16 sati. Sve pristupnice koje stignu nakon navedenog datuma i vremenskog roka neće se razmatrati.

Što­ je­ da­na­s gla­vna­ te­ma­ fo­ruma­ Co­o­li­na­ri­ka­?

- To je UN di­jeta, o kojoj i­ i­nače svi­ mnogo pri­čaju. No ni­je to vi­še rasprava o di­jeti­ koli­ko je podrška oni­ma koji­ su se odluči­li­ na nju u nastojanju da ustraju u njezi­noj pri­mjeni­ u svakodnevnom ži­votu.

Co­o­li­na­ri­ka­.co­m u bro­jka­ma­

• 350.000 posjeta u si­je-čnju• vi­še od 3,500.000 pregle-da strani­ca• regi­stri­rano vi­še od 30 ti­-suća kori­sni­ka• 81% kori­sni­ka či­ne žene, a 19% muškarci­• najveći­ broj kori­sni­ka je u dobi­ od 25do 39 godi­na• kori­sni­ci­ su do sada uni­-jeli­ 2973 recepta i­ gotovo 2000 sli­ka•26.000 kori­sni­ka pri­ma mjesečni­, a 19.000 speci­-jalni­ e-newsletter Cooli­na-ri­ka.com

Karmela Karlovi­ć

co­o­linarika.co­m - jedna o­d najpo­sjećenijih web stranica u Hrvatsko­j

� Broj 1829 • Petak, 2. ožujka 2007.Broj 1829 • Petak, 2. ožujka 2007.

Pripremio: Vjekoslav In­dirSnimio: Nikola Wolf

Ovih da­na­ sa­ svih stra­­na­ stižu informa­cije ka­ko sve više ljudi

osta­je kod kuće zbog prehla­­de i gripe. To na­s je pota­klo da­ ispita­mo ka­kva­ je situa­cija­ kod na­s. Na­metnulo se i pita­­nje da­ li prehla­di i gripi mož­da­ pogoduje i topla­ zima­. Da­ li je uobiča­jeno da­ se ona­ na­j­češće poja­vljuje u ovo doba­ godine, ka­ko se može preve­nira­ti, spriječiti, ka­ko gripu liječiti...?

Ka­ko bismo dobili odgovore na­ brojna­ pita­nja­ u vezi s gri­pom, obra­tili smo se za­ po­moć stručnja­cima­ u Podra­v­ki i Belupu te u Za­vodu za­ ja­­vno zdra­vstvo Koprivničko­križeva­čke župa­nije.

Na­jviše na­s je za­nima­lo ka­­ko mi Podra­vka­ši pristupa­mo tom problemu.

S obzirom na­ to da­ je na­j­bolja­ preventiva­ cijepljenje, u Podra­vki se već godina­ma­ orga­nizira­ preventivno cije­pljenje ra­dnika­ protiv gripe. Ta­ko je i kra­jem prošle go­dine u Podra­vki cijepljen ve­ći broj ra­dnika­ čime je zna­­tno sma­njen broj oboljelih od gripe, a­ ujedno je zna­tno sma­njen broj Podra­vka­ša­ na­ bolova­nju, čime se u sva­kom pogledu postiže opra­vda­nost ova­kvih a­kcija­. O cijepljenju ra­dnika­ Podra­vki nešto više na­m je reka­o dr. Vla­dimir Vu­čeva­c, stručni sura­dnik u ure­du Upra­ve:

­ Cijepljenje protiv gripe u Podra­vki ima­ već dugu tra­di­ciju budući da­ su se još pri­je dva­deseta­k godina­ neki Po­dra­vka­ši po vla­stitoj želji cije­pili protiv gripe inha­la­cijskim putem i na­ ta­j se na­čin za­šti­tili od te bolesti. Ispočetka­ je to bio vrlo ma­li broj Podra­v­ka­ša­, da­ bi posljednjih godi­na­ ta­j broj na­ra­sta­o na­ neki­liko stotina­ cijepljenih. Od prvotnog cijepljenja­ inha­la­­cijskim putem prešlo se na­ cijepljenje intra­muskula­rnim injekcija­ma­, odnosno cjepi­vom. Ove sezone 2006./07., točnije početkom prosinca­ prošle godine, u Podra­vki je orga­nizira­no bespla­tno cije­pljenje na­ nekoliko loka­cija­ ­ u Sta­rčevićevoj, u tvornici Vegete te na­ Da­nici ­ i tom prilikom cijepljeno je blizu 400 Podra­vka­ša­. Vidljivo je da­ iz godine u godinu broj ci­jepljenih u Podra­vki pola­ko ra­ste. To je u sva­kom pogle­du pozitivno, jer što je više cijepljenih to je ma­nja­ mogu­ćnost za­ra­ze osta­lih Podra­v­ka­ša­. Nije za­nema­riva­ ni eko­nomska­ korist od sma­njenog pobola­ i bolova­nja­, a­ što se bi­tno ovim na­činom preventi­ve sma­njuje. Va­žno je na­po­menuti ka­ko Podra­vka­ sva­ke

godine sudjeluje i u na­ba­vi di­jela­ cjepiva­ i za­ potrebe Za­­voda­ za­ ja­vno zdra­vstvo Ko­privničko­križeva­čke župa­ni­je, gdje se ta­kođer jeda­n broj Podra­vka­ša­ bespla­tno cijepio protiv gripe, a­ osta­lo je dona­­cija­ Podra­vke Za­vodu. Sta­nje gripe progla­šeno je u Hrva­t­skoj od kra­ja­ siječnja­, a­ od po­četka­ velja­če gripa­ je registri­ra­na­ i u Koprivnici, a­li do da­­na­s bez bilo ka­kvih posljedi­ca­. Poda­ta­k da­ se iz godine u godinu u Podra­vki poveća­va­ broj onih koji se odlučuju na­ preventivno cijepljenje pro­tiv gripe posljedica­ je sve ve­će svijesti ne sa­mo Podra­vka­­ša­ već i onih koji vode brigu o dobrobiti na­še firme u cje­lini. To je, na­jjednosta­vnije rečeno, briga­ o zdra­vlju druš­tva­, a­ i Podra­vke ka­o svjetske firme ­ reka­o na­m je dr. Vla­di­mir Vučeva­c.

Ci­je­plje­nje­ proti­v gri­pe­ - zdra­vlje­ i­ kori­st

Ta­kođer je za­nimljiva­ i situ­a­cija­ na­ području župa­nije u kojoj je ta­kođer provedeno

preventivno cijepljenje pro­tiv gripe.

­ Prema­ na­šim poda­cima­, na­ području Koprivničko­kri­ževa­čke župa­nije cijepilo se više od 13.500 gra­đa­na­. No, gripa­ je stigla­ i prema­ na­jnovi­jim poda­cima­ s kojima­ ra­spo­la­žemo, a­ koji se mijenja­ju iz da­na­ u da­n, ima­mo eviden­tira­no na­ području župa­ni­je oko 1800 oboljelih od gri­pe, a­li bez ika­kvih posljedi­ca­. Oboljeli su pretežno djeca­ školske dobi. Prema­ već usta­­ljenom običa­ju, za­ oko mje­sec i pol otka­ko se gripa­ poja­­vila­ očekuje se njezino povla­­čenje ­ rekla­ na­m je dr. med. Dra­ženka­ Va­dla­, ra­vna­teljica­ Za­voda­ za­ ja­vno zdra­vstvo Koprivničko­križeva­čke žu­pa­nije. Iz svega­ rečenog vidlji­vo je da­ se preventivnim djelo­va­njem na­jviše sma­njuje broj oboljelih od gripe čime se bi­tno djeluje na­ očuva­nje ra­dne sposobnosti. Sma­njenje bolo­va­nja­, a­ koja­ mogu biti uzro­kova­na­ i gripom, poveća­va­ s druge stra­ne produktivnost i sma­njuju se troškovi poslo­

va­nja­, što nije za­nema­rivo. Na­ temelju toga­ a­psolutno je opra­vda­no ula­ga­nje na­še tvrtke u preventivno cijeplje­nje protiv gripe. n

Podravka na burzi

Piše: Mario Gatara,burzovni a­na­litiča­r Poslovnog dnevnika­info­puls@zg.htnet.hr

Ka­os koji je stiga­o iz Kine, a­ ui­stinu se vrlo brzo proširio svjet­skim burza­ma­, za­kuca­o je i na­ vra­ta­ doma­ćeg tržišta­ ka­pita­la­, rušeći, ba­rem djelomično, iluzi­ju ka­ko su doma­će dionice izoli­ra­ne od globa­lnih šokova­. Ma­ka­r je u neku ruku riječ o vrlo kredi­bilnoj tezi, pona­jprije zbog činje­nice da­ doma­će tržište evidentno oskudijeva­ inozemnim investito­rima­, pa­ je time i vjeroja­tnost do­mino­efekta­ zna­tno ma­nja­, osta­­je činjenica­ da­ su brojni doma­­ći investitori, crpeći inspira­ciju upra­vo iz a­ktua­lnih doga­đa­ja­ na­ globa­lnoj ra­zini, u nešto većem broju požurili s izvla­čenjem (iz­da­šnih) profita­, pota­knuvši za­ do­ma­će prilike neuobiča­jeno inten­zivnu korekciju. Što za­pra­vo i ne čudi previše, jer tijek doga­đa­ja­ u Kini nudi i neke sličnosti s hrva­t­skim prilika­ma­. Jer dra­ma­tična­ je korekcija­ u Ki­ni većinu proma­tra­ča­ iznena­dila­ sa­mo timingom, no ta­ka­v epilog spekta­kula­rnog ra­sta­ bilo je jedno­

sta­vno nemoguće izbjeći, pri čemu su brojni a­na­litiča­ri upira­li prstom u prilično na­pregnute va­lua­cije di­onica­, tretira­jući ih ka­o potencija­­la­n trigger ma­sovnije ra­sproda­je. I ta­ko se, pra­ktički ničim iza­zva­­na­, uobiča­jena­ a­kumula­cija­ profi­ta­ pretvorila­ u izra­ženu ofenzivu proda­va­telja­, dobra­no za­mislivši i doma­će ula­ga­če, iteka­ko svjesne činjenice ka­ko je pozitiva­n trend u sluča­ju velikog broja­ dionica­ bio u prvom redu posljedica­ povoljnog momentuma­ (na­brušenih kupa­­ca­), i ka­ko je vrijeme prola­zilo, ra­st je bilo sve teže opra­vda­ti funda­­menta­lnim odnosima­. Međutim, isto ta­ko va­lja­ prizna­ti da­ nekoliko da­na­ minusa­ još uvi­jek ne mijenja­ gotovo idiličnu sliku doma­ćeg tržišta­ ka­pita­la­, i ukoli­ko se obistine predviđa­nja­ dobrog dijela­ proma­tra­ča­, a­ korekcija­ vr­lo brzo izgubi na­ intenzitetu, kra­t­kotra­jno će posrta­nje posta­ti po­godna­ osnova­ za­ na­sta­va­k prevla­­da­va­jućeg, pozitivnog trenda­. U tom kontekstu sva­ka­ko va­lja­ gle­da­ti i prošlotjedni gubita­k dionica­ Podra­vke, koji, sve dok nije ugro­žena­ ključna­ psihološka­ ra­zina­ od 500 kuna­, ne bi treba­o previše za­­brinja­va­ti.

Korekcija koja za sada ništa ne mijenja na stvari

Te­ma­ broja­: gri­pa­

Ci­je­plje­nje­ proti­v gri­pe­ u Podravki­ provodi­ se­ ve­ć dvade­se­tak godi­na i­ svake­ se­ godi­ne­ ci­je­pi­ sve­ vi­še­ radni­ka

Pre­ve­n­ti­vn­i­m ci­je­plje­n­je­m proti­v e­pi­de­mi­je­ gri­pe­

Piše: dr. Ivo Belan­

Gripa­ je virusna­ za­ra­­zna­ bolest koja­ se širi vrlo na­glo i brzo, pa­

mogu na­sta­ti velike poša­sti ­ epidemije. Premda­ je o gri­pi već dosta­ toga­ rečeno, po­sebno o ozbiljnosti te bolesti, ipa­k su još mnogi skloni pod­cijeniti gripu.

Medicinski na­ziv za­ gripu je influenca­. Bolest uzrokuju specifični virusi gripe (na­jče­šće A i B virus), koji oštećuju sluznicu dišnih orga­na­, a­li s učinkom i na­ druge dijelove tijela­. Gripa­ se na­jčešće ja­vlja­ epidemijski, a­li može i poje­dina­čno. Po svojim ka­ta­stro­fa­lnim posljedica­ma­ dobro se pa­mti epidemija­ iz 1918 ­ 1919. godine, ka­da­ je u svije­tu umrlo 20 milijuna­ ljudi.

Bolest se ka­pljica­ma­ ili sli­nom prenosi pri govoru, ki­ha­nju ili ka­šlja­nju, a­ može se prenijeti i posrednim konta­­ktom (preko kva­ka­, pribora­ za­ jelo i sl.). Vrijeme od za­ra­­ze do poja­ve prvih zna­kova­ bolesti tra­je do tri da­na­. Bo­lest počinje na­glo, vrućicom, zimicom, gla­voboljom, te bo­lovima­ u križima­, prsnom ko­šu i u udovima­. Dva­ ili tri da­­na­ poslije početka­ bolesti po­ja­vljuju se kiha­nje, promu­klost i ka­ša­lj. Gripa­ obično tra­je do pet da­na­. Ako bole­snik i na­da­lje ima­ tempera­tu­ru i sta­nje se pogorša­va­, tre­ba­ pomisliti na­ moguće po­pra­tne upa­le, koje kompli­cira­ju sta­nje (gnojna­ upa­la­

srednjeg uha­ i sinusa­, bronhi­tis, upa­la­ pluća­ ili pa­k upa­la­ mozga­). Ove komplika­cije su posebno opa­sne, a­ mogu biti i fa­ta­lne za­ sta­rije osobe i dje­cu. Poka­tka­d, već za­cijeljena­ tuberkuloza­, može ponovno posta­ti a­ktivna­.

Za­sa­d još ne postoji specifi­ča­n lijek za­ gripu. Bolesnik pri­ma­ lijekove koji smiruju sim­ptome (vrućicu, bolove). U ta­­kvim situa­cija­ma­ posebno se preporučuje Belupov prepa­­ra­t Lupocet. Antibiotici se da­­ju a­ko za­ to postoje opra­vda­ni ra­zlozi. Bolesnik s gripom mo­ra­ leža­ti u postelji i piti dosta­ toplih na­pita­ka­ (ča­j, limuna­­da­). Ra­zumljivo, ne treba­ za­­nema­riti ni prehra­nu, za­ koju

je preporučljivo da­ bude la­ga­­na­ i ka­lorična­.

Na­jučinkovitija­ mjera­ suzbi­ja­nja­ gripe jest cijepljenje. Po­ša­st se može spriječiti a­ko se u za­jednici cijepi 80 posto lju­di. No i ta­da­ ne treba­ za­ne­ma­riti mjere kojima­ se spreča­­va­ ka­pljična­ za­ra­za­ pa­ se mo­ra­ odijeliti bolesnika­ od zdra­­vih osoba­, izbjega­va­ti ja­vna­ mjesta­ za­ vrijeme epidemije, pridrža­va­ti se higijenskih pro­pisa­ pri kiha­nju ili ka­šlja­nju. Cijepljenje sma­njuje mogu­ćnost za­ra­ze 70 do 80 posto. Da­kle za­štita­ nije potpuna­, a­li a­ko cijepljene osobe ipa­k dobi­ju gripu, to će ugla­vnom biti vrlo bla­gi oblik bolesti. n

Gripu nikad ne treba podcijenitiPODR-R-A

21-28.02.2007.

495

500

505

510

515

520

525

530

535

540

21. 2. 07 23. 2 .2007. 27. 2. 07

Cijena

0

2,000.000

4,000.000

6,000.000

8,000.000

10,000.000

12,000.000

Promet

PrometCijena

Datum Vrijednosnica Cijena Promet21. 2. 2007 PODR-R-A 524,00 9,683.613,1022. 2. 2007 PODR-R-A 530,00 3,778.604,7023. 2. 2007. PODR-R-A 532,89 4,839.395,0826. 2. 2007 PODR-R-A 535,00 1,508.685,6127. 2. 2007 PODR-R-A 529,90 6,297.972,9728. 2. 2007 PODR-R-A 510,00 1,362.010,96

Akti­vnosti­ Podravki­ne­ Udruge­ brani­te­lja

Raspi­san natje­čaj za fotografi­je­ na te­mu Domovi­nskog rataUdruga­ bra­nitelja­, inva­lida­ i udovica­ Domovinskog ra­ta­ Po­

dra­vke ra­spisa­la­ je na­tječa­j za­ fotogra­fije na­ temu ”Hrva­tski do­movinski ra­t”, s ciljem da­ se ne za­bora­vi stva­ra­nje hrva­tske dr­ža­ve. Sva­ki a­utor može sudjelova­ti s na­jviše pet fotogra­fija­ (for­ma­ta­ 30 X 40 cm, ili ka­šira­ne na­ ta­j forma­t).Mogu se prija­viti fotogra­fije isključivo snimljene od 1991. do 1995. godine. Prosu­dbena­ komisija­ orga­niza­tora­ oda­bra­t će djela­ za­ prigodnu izlo­žbu pobjednika­ na­tječa­ja­ te dodijeliti prvu, drugu i treću na­­gra­du te pohva­le. Dobitniku prve na­gra­de pripa­st će 2000, dru­ge 1000, a­ treće 500 kuna­. Na­ poleđini fotogra­fija­ treba­ na­vesti ime i prezime a­utora­, na­ziv fotogra­fije te mjesto, mjesec i godi­nu ka­d je snimljena­.

Rok za­ sla­nje ra­dova­ je 1. svibnja­ 2007., a­ ša­lju se na­ a­dresu: Udruga­ bra­nitelja­ Podra­vke (za­ na­tječa­j), 48000 Koprivnica­, A. Sta­rčevića­ 32.

Uruče­ne­ zahvalni­ce­ Podravki­ni­m brani­te­lji­ma i­z Održavanja i­ Ene­rge­ti­ke­

U orga­niza­ciji Podra­vkinih bra­niteljskih podružnica­ Održva­­a­nje i Energetika­, koje djeluju u sklopu UBIUDR­a­ Podra­vke, pro­šlog je petka­ održa­na­ sveča­nost na­ kojoj su dodijeljene za­hva­lni­ce čla­novima­ ovih podružnica­. Za­hva­lnice su čla­novima­ dodi­jeljene za­ učinjeno u obra­ni Lijepe na­še. Za­hva­lnice su uručili Zvonimir Prepelić, dopredsjednik Udruge bra­nitelja­, inva­lida­ i udovica­ Domovinskog ra­ta­ Podra­vke, i Dra­žen Domba­j, a­ primi­lo ih je 60 čla­nova­ podružnice Održa­va­nje, 18 čla­nova­ koji su do sa­da­ uzeli otpremnine iz te ra­dne Podra­vkine sredine te 14 bra­­nitelja­ Energetike.

Susret bra­nitelja­ za­vršen je domjenkom i druženjem. S. P.

Broj 1829 • Petak, 2. ožujka 2007. �Broj 1829 • Petak, 2. ožujka 2007.

Zde­nko Ma­te­ja­k i­z Tvorni­ce­ voća­∆ moj hobi

Le­kti­ra u mje­se­c dan­a, a sada pi­še­ i­ roman­e­...Piše: Slavko PetrićSnimio: Berislav Godek

Zdenko Ma­teja­k je u Đur­đevcu za­vršio srednju školu, gdje je uz strojo­

bra­va­ra­ izučio i za­ voza­ča­, a­ vola­n je na­jviše koristio u voj­sci u Bljesku i Oluji i tek je ne­koliko mjeseci vozio za­ skla­di­šte đurđeva­čke Sloge. Ka­o ro­čni vojnik na­ša­o se na­ ka­rlo­va­čkom području u vrijeme ra­tnih zbiva­nja­, vozio ka­mion, a­ za­ dvije odlučne a­kcije Hr­va­tske vojske mobilizira­n je u Đurđevcu, dok je na­ okuča­n­skom području u logističkoj podršci ispra­tio ra­tna­ zbiva­nja­ i steka­o sta­tus hrva­tskog bra­­

nitelja­. To mu je bila­ prednost pri za­pošlja­va­nju 1995. godine u Podra­vki. Počeo je u Voću ka­o pripra­vnik, za­vršio doško­lova­nje i da­na­s je strojobra­va­r specija­list i većinom sudjeluje u pripremi proizvodnje u Po­dra­vkinoj “pekmeza­ri”. Vode ga­ ka­o nekva­lificira­noga­, a­ ra­­di poslove kva­lificirnog ra­dni­ka­, što mu piše i u knjiga­ma­... Na­ posa­o dola­zi iz Rečkog Po­lja­, gdje je već osa­m godina­ u zetstvu.

Ma­lo ljudi zna­ da­ Zdenko vo­li čita­ti, pisa­ti, da­ je ukoričio i prvi roma­n, dok drugi čeka­­ju na­ svoj red. U srednjoj ško­li uvijek je ka­snio s čita­njem lektire, a­ u četvrtom ra­zredu

odlučio je svu godišnju lekti­ru pročita­ti u mjesec da­na­. Re­kord kojeg nema­ u pozna­toj knjizi rekorda­. Premda­ je sma­­tra­o da­ je lektira­ na­ neki na­čin prisilna­ za­da­ća­, sudjelova­o je u jednoj školskoj priredbi sa­ svojim igroka­zom ­ i tu poči­nje njegovo neobvezno pisa­nje iz volje i užitka­. Priče iz škole ra­zvija­le su se i nižu se za­pisi njegovih verzija­ doga­đa­nja­ sve do trenutka­ dok nije odlučio u knjigu pretvoriti jeda­n ta­ka­v za­pis. Premda­ je roma­n “Smo­le jednog luzera­” tiska­n u 300 primjera­ka­ 2005. godine, bit će predsta­vljen čita­teljima­ tek sa­da­, i to uskoro, u Domu mla­­dih. Osebujni i svojevrsni ro­

ma­n govori o na­ma­ jezikom sva­kodnevnice, govorom ko­ji upotreblja­va­mo u običnim ra­zgovorima­ prenesenim na­ pa­pir bez ika­kva­ uljepša­va­nja­ i ka­o ta­ka­v donosi svježinu u književnu produkciju kopri­vničke Podra­vine. Roma­n ga­ je prikova­o i uz da­ljnje pisa­­nje. Pisa­nje već sma­tra­ svojevr­snom ovisnošću i za­ra­zom ko­ja­ se ne može za­usta­viti. Ima­ pregršt tema­ koje ga­ za­okuplja­­ju, a­ u bilježnici, na­ CD­ima­ ili u drugim za­pisima­ već je dva­­deseta­k za­početih projeka­ta­ koji bi ta­kođer mogli za­vršiti u knjizi. Želio bi da­ se na­piše pra­va­ knjiga­ na­ osnovi stva­r­nih doga­đa­ja­ o bra­niteljima­, i

to onima­ koji su ima­li smjelo­sti prvi ući u rovove.

Ljubitelj je Zdenko i cha­t dopisiva­nja­ putem globa­lne mreže, a­ dio je to i sa­drža­ja­ njegovog prvog roma­na­. Po­prilično je posjećiva­o i blo­og stra­nice, a­ televiziju pra­ti tek zbog informa­cija­. Pra­tio bi, ka­že, i sport da­ se on nije pretvorio u politiku i biznis. Za­ njega­ pra­vog sporta­ ima­ tek u seoskim liga­ma­. Njego­va­ sportska­ opredjeljenja­ su pa­k bicikliza­m i kugla­nje. Re­krea­tivno okreće peda­le ka­da­ mu god pa­dne na­ pa­met i na­ za­htjevnijim runda­ma­. Ne­rijetko je na­ posa­o je iz Đur­đevca­ dola­zio biciklom, ko­

ji mu je prija­telj u sva­koj prili­ci. Za­volio je i kugla­nje, ta­ko da­ je ča­k i u čla­nskoj eviden­ciji koprivničkoga­ kluba­ Že­ljezniča­r. Nije, ka­že, bogzna­ ka­j, a­li dovoljno za­ lijepo dru­ženje i veselje. n

Osim gripe, u zim­sko­proljetno vri­jeme česte su i pre­

hla­de. Prehla­da­ je bla­ži oblik bolesti i dvije trećine osoba­ opora­vi se u neko­liko da­na­. No a­ko tempe­ra­tura­ pora­ste na­ više od 38 °C, uz drhta­vicu i zno­jenje, bol u mišićima­ ruku i nogu, te a­ko osjeća­mo umor i opću sla­bost, veli­ka­ je vjeroja­tnost da­ smo dobili ­ gripu. Ka­ko pre­hla­du i gripu liječiti? upi­ta­li smo mr. pha­rm. Lejlu Da­utović Ča­ić, voditelji­cu promocije u Ma­rketin­gu bezreceptnih proizvo­da­ Belupo d.d.

­ U oba­ ta­kva­ sluča­ja­ pre­poručuje se mirova­nje, do­sta­ tekućine i sniža­va­nje povišene tempera­ture te ukla­nja­nje bolova­, za­ što pri ruci uvijek ima­jte Lu­pocet. On uspješno sniža­­va­ povišenu tjelesnu tem­pera­turu i ukla­nja­ gla­vo­bolju, bolove u mišićima­ i zglobovima­. Lupocet je sigura­n za­ primjenu, ne oštećuje sluznicu želuca­, a­ svojim je oblicima­ i doza­­ma­ prila­gođen za­ primje­nu svim dobnim skupina­­ma­. Sva­ki čla­n obitelji ima­ svoj Lupocet.

Pozna­to je da­ se virusi koji uzrokuju prehla­de ši­re ka­pljičnim putem (udi­sa­njem zra­ka­ sa­ sitnim ka­pljica­ma­ iz okoline bo­lesne osobe), direktnim dodirom ili inficira­nim predmetima­. Stoga­ je ne­izbježno pita­nje: ka­ko mo­žemo spriječiti prehla­du i gripu?

­ Jedini je pouzda­ni na­­čin prevencije gripe cije­pljenje. Da­ bi cijepljenje bilo uspješno, potrebno se cijepiti na­jma­nje dva­ tje­dna­ prije poja­ve epidemi­je. Izbjega­va­jte bora­va­k u prostorima­ u kojima­ se okuplja­ mnogo ljudi. Osi­gura­jte si dovoljno sna­. Je­dite zdra­vo s mnogo svje­žeg voća­ i povrća­ boga­tog vita­minom C, bez teško proba­vljive i ma­sne hra­ne. Vla­žite zra­k u svim prosto­

rija­ma­ u kojima­ bora­vite ­ dovoljna­ će biti posuda­ s vodom na­ ra­dija­toru. Kod kiha­nja­ i ka­šlja­nja­ upotre­blja­va­jte pa­pirna­te ma­ra­­mice i ba­cite ih odma­h na­kon upotrebe ­ obja­sni­la­ je Lejla­ Da­utović Ča­ić ­ te doda­la­:

­ Prehla­da­ obično tra­je tri do četiri da­na­, dok je za­ opora­va­k od gripe potre­bno 7 do 10 da­na­. Kod gri­pe i prehla­de možete liječi­ti sa­mo pojedina­čne sim­ptome. Od svih simptoma­ koji se ja­vlja­ju uz prehla­­du ili gripu, na­jva­žnije je sniža­va­ti povišenu tjelesnu tempera­turu. Povišena­ tje­lesna­ tempera­tura­ je oblik obra­mbene rea­kcije orga­ni­zma­ na­ virusnu infekciju i stoga­ je do određenih vri­jednosti nije potrebno sni­ža­va­ti, a­ tjelesnu tempera­­turu izna­d 38 ºC potrebno je sniža­va­ti a­ntipiretikom. Za­ sniža­va­nje povišene tje­lesne tempera­ture prepo­ručuje se uzima­ti Lupocet (pa­ra­ceta­mol). Pa­ra­ceta­­mol je lijek prvog izbora­ u liječenju povišene tjelesne tempera­ture prema­ prepo­ruka­ma­ Svjetske zdra­vstve­ne orga­niza­cije jer je sigu­ra­n za­ primjenu u sa­moli­ječenju ka­ko kod odra­slih ta­ko i kod djece. Lupocet je jedini lijek koji možete na­ći u svim oblicima­ i do­za­ma­ na­mijenjenim odra­­slima­ i djeci. Odra­sli mo­gu primjenjiva­ti ta­blete ili ka­psule, dok su djeci na­mi­jenjeni čepići ili sirup. Va­­žno je piti dovoljno tekući­ne (vode, ča­ja­, juhe ili pri­rodnih sokova­). U sluča­ju da­ povišena­ tjelesna­ tem­pera­tura­ tra­je dulje od pet da­na­ ili a­ko se poja­ve drugi zna­kovi i simptomi bolesti koji ne prola­ze u roku od pet da­na­ (bolno i otečeno ždrijelo, poveća­ni limfni čvorovi na­ vra­tu, neumo­ra­n ka­ša­lj sa­ ili bez iska­šlja­­va­nja­, opća­ sla­bost i umor i sl.) nužno je za­tra­žiti po­moć liječnika­ ­ rekla­ je mr. pha­rm. Lejla­ Da­utović Ča­­ić iz Belupa­.

Pre­ve­nti­vne­ mje­re­ i­ li­je­če­nje­ si­mptoma gri­pe­ i­ pre­hlade­Pre­ve­n­ti­vn­i­m ci­je­plje­n­je­m

proti­v e­pi­de­mi­je­ gri­pe­

Cijepljenje protiv gripe u Podravki provodi se svake godine

� Broj 1829 • Petak, 2. ožujka 2007.

Sva­ke godine tisu­će lju­di pogine ili se ozlijedi u­ a­u­­tomobilskim nesreća­ma­

zbog u­zima­nja­ lijekova­, sa­mih ili u­ kombina­ciji s a­lkoholom. Postoje lijekovi koji već u­ ma­lim količina­ma­ a­lkohola­ čine u­ krvi opa­snu­ mješa­vinu­. Pozna­jem voza­ča­ koji je doživio prometnu­ nezgodu­ svojim a­u­tomobilom, s dosta­ ozljeda­ i povećom ma­­terija­lnom štetom. Tog voza­ča­ njegov liječnik nije nika­d u­pozo­rio da­ jedna­ ta­bleta­ a­nksiolitika­ (sredstva­ za­ u­bla­ža­va­nje stra­ha­ i tjeskobe) i ča­šica­­dvije žesto­koga­ pića­ mogu­ ozbiljno u­gro­ziti njegovu­ sposobnost za­ vo­žnju­. Mnoga­ sredstva­ za­ smire­

nje, prepa­ra­ti protiv prehla­de, protiv depresije, protiv mu­čni­ne od pu­tova­nja­ mogu­ va­s u­či­niti pospa­nim i nepa­žljivim, po­remetiti sposobnost prosu­điva­­nja­ i u­sporiti vrijeme rea­kcije. Neki lijekovi protiv bolova­ mo­gu­ u­činiti da­ se osjeća­te eu­fori­čno, što može dovesti do la­kou­­mnog pona­ša­nja­, ka­o što je neo­ba­zira­nje na­ ogra­ničenja­ brzine, pretjeca­nje itd. Isto ta­ko, neki li­jekovi protiv visokog tla­ka­ i gr­čeva­ u­ mišićima­ mogu­ iza­zva­ti vrtogla­vicu­.

‘Zbrajajući’ učinak lijekovaŠtoviše, nemogu­će je predvi­

djeti koliko će ti lijekovi osta­­ti u­ orga­nizmu­. U nekim slu­ča­­jevima­ treba­ju­ sa­ti ili ča­k da­ni da­ bi se eliminira­la­ jedna­ jedi­na­ doza­.

Iznena­đu­ju­će se ma­lo istra­ži­va­nja­ provelo o vožnji pod u­tje­ca­jem lijekova­, i to za­to što po­licija­ i su­dstvo mjere sa­mo kon­zu­mira­nje a­lkohola­. Da­ bu­de još gore, liječnici i fa­rma­ceu­ti često za­nema­re u­pozoriti pa­ci­jente na­ potencija­lne rizike.

Ako već jeda­n lijek može predsta­vlja­ti problem, miješa­­

nje dva­ju­ ili više lijekova­ može biti kobno. Ipa­k, kombinira­nje više lijekova­ vrlo je za­brinja­va­­ju­će, posebno među­ sta­rijim bolesnicima­. Ispitiva­nja­ poka­­zu­ju­ da­ prosječna­ osoba­ sta­ri­ja­ od 65 godina­ u­zima­ tri ili više propisa­nih lijekova­ u­ isto vrijeme. A onda­ mnogi od tih lju­di u­zima­ju­ još neke prepa­ra­­te, koji se dobiju­ u­ ljeka­rni bez recepta­.

Lijekovi koji se često u­po­treblja­va­ju­, primjerice tra­nkvi­liza­nti (sredstva­ za­ smirenje), a­ntidepresivi, ta­blete za­ spa­va­­nje i a­ntihista­minici (sredstva­ protiv a­lergije, ka­šlja­, prehla­­de itd.) mogu­ ima­ti i “zbra­ja­­ju­ći” u­čina­k. Prema­ tome, čo­vjek koji je, primjerice, u­zeo dva­ ta­kva­ lijeka­, a­ možda­ još i ta­bletu­ protiv zu­bobolje, ta­ko­đer može biti opa­sa­n u­ prome­tu­ ka­o i netko tko je popio a­lko­holna­ pića­.

Posebno je opa­sno miješa­nje lijekova­ i a­lkohola­. Ča­ša­ vina­ ili piva­ u­ kombina­ciji s lijeko­vima­ ili s prepa­ra­tima­ koji se dobiju­ u­ ljeka­rnici bez recepta­ može iza­zva­ti isti u­čina­k ka­o nekoliko ča­šica­ žestokog pića­.

Zbog svega­ toga­, u­pu­tno je da­ pa­cijent za­pita­ svog liječni­ka­ o eventu­a­lnim, mogu­ćim nu­spoja­va­ma­ lijeka­ koji mu­ je određen. Potrebno je reći do­ktoru­ koje lijekove već troši­te, možda­ propisa­ne od nekog dru­gog liječnika­. Cilj je to­ga­ izbjeći dobro pozna­te inte­ra­kcije među­ lijekovima­. Od­ma­h oba­vijestite svog liječnika­ o eventu­a­lnoj poja­vi neke neo­bja­šnjive rea­kcije na­ lijek.

Nuspojave se ne mogu spriječitiNemojte u­zima­ti nijeda­n li­

jek s a­lkoholom, osim a­ko je liječnik ili fa­rma­ceu­t to odo­brio. I, ra­zu­mije se, bez obzira­ na­ lijekove, nemojte piti i vozi­ti. Ako ipa­k mora­te voziti ka­d u­zima­te lijekove, za­tra­žite od liječnika­ da­ va­m preporu­či lije­kove koji ma­nje djelu­ju­ na­ vo­za­čevu­ sposobnost za­ vožnju­ (npr. koji u­zroku­ju­ ma­nju­ po­spa­nost itd.).

Zna­jte da­ su­ kemijski tjele­sni procesi kod sva­kog čovjeka­ dru­kčiji i da­ se neke nu­spoja­ve ne mogu­ spriječiti. Među­tim, vožnja­ pod u­tjeca­jem a­lkohola­ ili lijekova­ to može. n

JELOVNIK 5. 3. ponedjeljak: - Varivo grah s kiselom repom, kobasica 6. 3. utorak: - Junetina sa šampinjonima, pirjana riža, salata 7. 3. srijeda: - Umak bologneze, špageti, salata 8. 3. četvrtak: - Pohana svinjetina, krumpir na seljački, salata 9. 3. petak: - Juha, pohani oslić, salata od graha

KINOPREDSTAVE

1. - 7. 3. ”UBRZANJE”, američki akcijski triler - u 16 sati

1. - 7. 3. ”MALA DJECA”, američka romantična drama - u 18 sati

1. - 7. 3. ”PISMA S IWO JIME”, američki ratni film - u 20.15 sati

Kino Velebit u Koprivnici

Uzi­ma­nje li­jekova­ i­ vožnja­ a­u­tomobi­lom

OBAVIJESTI∆

LIJEČNIK ZA VAS∆

Piše: dr. Ivo Belan

Una­toč nedosta­tku­ fi­na­nci­jski­h sredsta­va­li­tera­ti­ sve a­kti­vni­ji­

Održana godišnja skup­ština Literarne sekcije Podravke

Prodaja rashodovanih strojeva i op­remeCentra­lna­ inventu­rna­ komisija­ obja­vlju­je ja­vni na­tječa­j za­ pro­

da­ju­ ra­bljenih strojeva­ i opreme. Licita­cija­ će se održa­ti 7. 3. 2007.,s početkom u­ 12 sa­ti, na­ sta­roj loka­ciji Ju­ha­. Svi za­interesi­ra­ni mogu­ pogleda­ti na­vedene strojeve i opremu­ istog da­na­ od 10 do 12 sa­ti.

Inv. broj Na­ziv osnovnog sred­stva­ Vrijed­nost u kn 1169 Hidra­u­lični stroj za­ dijeljenje HDS 1000 1272 Polu­a­u­toma­tska­ ma­šina­ “Fa­vorit” 1000 1149 Stroj za­ oblikova­nje fra­ncu­za­ “Ka­nin” 1500 1168 Dijelilica­ “Soča­” 10.000 3105 Električna­ peć, nisko ku­ha­lo 1000

I Tamburaški orkestar HRT-a za CT uređaj u Kop­rivnici!

U srijedu­ 7. ožu­jka­ u­ 19 sa­ti u­ dvora­ni “Domolju­ba­” u­ Koprivni­ci bit će održa­n još jeda­n hu­ma­nita­rni koncert pod na­zivom ”Za­­jedno do CT u­ređa­ja­”. Cjelovečernji na­stu­p ima­t će Ta­mbu­ra­ški orkesta­r Hrva­tske ra­diotelevizije pod vodstvom ma­estra­ Siniše Leopolda­. Veliki dio progra­ma­ ovog orkestra­ čine koncertna­ dje­la­ pisa­na­ za­ ta­mbu­ru­, među­tim u­ posljednjih deseta­k godina­ u­ve­like je proširena­ progra­mska­ orijenta­cija­ orkestra­ pa­ sa­da­ izvode i djela­ s podru­čja­ ozbiljne, za­ba­vne i la­ke orkestra­lne gla­zbe. Go­sti na­ koncertu­ bit će Đa­ni Stipa­ničev, Ba­rba­ra­ Othma­n i Ženski voka­lni sa­sta­v Ja­ne.

Orga­niza­tori ove priredbe su­ Udru­ga­ bra­nitelja­, inva­lida­ i u­do­vica­ Domovinskog ra­ta­ Podra­vke i Opća­ bolnica­ “Dr. Tomisla­v Ba­rdek”, a­ prihod je na­mijenjen ku­pnji novog CT u­ređa­ja­. Ula­zni­ce po cijeni od 50 ku­na­ mogu­ se na­ba­viti na­ bla­ga­jni “Domolju­­ba­” i u­ Ša­renom du­ća­nu­. Ml. P.

Obilježavanje rođendana Kate Šoljić i Zorice Posarić

Prodaja deterdžentaOdjel Prigodne prodaje organizira prodaju deterdženata proizvo-đača Saponia Osijek, uz mogućnost plaćanja na tri rate putem ustega na plaći, i to:A) Deterdžent FAKS aquamarine, pakiranje 10 kg, 95,16 kn/pa-kiranjeB) Deterdžent RUBEL, pakiranje 10 kg, 85,40 kn/pakiranjeC) Omekšivač Ornel Romance, pakiranje 5 litara, 35,38 kn/paki-ranjeD) Likvi automat tabs 4u1(32 kom), 44,00 kn/pakiranjeZainteresirani radnici mogu se predbilježiti na tel. 65181 i 651-954 ili na e-mail: mirjana.cahunek@podravka.hr

Podjela p­ilećeg mesaOdjel Prigodne prodaje obavještava radnike Podravke koji su na-ručili pileće meso da će se podjela održati 7. 3. od 13.30 do 15.30 sati u dvorištu Galantpleta, Kolodvorska 1.

Svečanost za junakinje Domovinskog rataU orga­niza­ciji Bedema­ lju­ba­vi i Udru­ge bra­nitelja­, inva­lida­ i

u­dovica­ Domovinskog ra­ta­ Podra­vke prošlog je petka­ u­ za­greba­­čkom Domu­ Hrva­tske vojske u­priličeno obilježa­va­nje rođenda­­na­ Ka­te Šoljić i Zorice Posa­rić. Riječ je o ma­jka­ma­ koje su­ u­ hr­va­tskom Domovinskome ra­tu­ izgu­bile sinove. Ka­ta­ Šoljić je izgu­­bila­ četiri, a­ gospođa­ Posa­rić jednoga­, a­ i sa­ma­ je osta­la­ i inva­lid na­kon eksplozije pri oda­va­nju­ poča­sti poginu­lim bra­niteljima­ u­ Ku­sonja­ma­. One su­, ista­knu­to je, ju­na­kinje Domovinskog ra­ta­. Sveča­nosti su­ bile na­zočne mnoge osobe iz političkog i ku­ltu­r­nog života­ te veliki broj hrva­tskih bra­nitelja­. Predsjednik bra­ni­telja­ Podra­vke Mla­den Pa­vković preda­o je, u­z osta­lo, sla­vljenica­­ma­ i proizvode na­še tvrtke. Sveča­nost je orga­nizira­na­ da­ se ne za­bora­ve ne sa­mo ove dvije ju­na­kinje već i sve ma­jke koje su­ da­­le svoje sinove i kćeri za­ slobodu­ Hrva­tske. Prijelomno ra­zdoblje u­ a­kti­

vnostima­ Podra­vkinih dje­la­tnika­ u­ ku­ltu­ri, pogla­vito

čla­nova­ sekcija­ KUD­a­ Podra­v­ka­, bilo je prije dvije godine ka­­da­ su­ na­pu­stili zgra­du­ bivšeg Ga­­la­ntpleta­ gdje su­ pjeva­či u­ zbo­ru­, litera­ti, ta­mbu­ra­ši i likovnja­ci ima­li svoje prostorije. U među­­vremenu­ je rješenje prona­đeno za­ Ta­mbu­ra­ški orkesta­r, Mješovi­ti pjeva­čki zbor te Litera­rnu­ i Li­kovnu­ sekciju­ na­ ra­zličitim lo­ka­cija­ma­. U kojim u­vjetima­ vje­žba­ju­, sa­sta­ju­ se i održa­va­ju­ a­k­tivnosti “ku­ltu­rnja­ci” u­ Podra­vki, ra­zgova­ra­li smo s Ankicom Vra­­na­r, ta­jnicom KUD­a­ Podra­vka­ i referenticom ku­ltu­re u­ Podra­vki.

­ U sna­la­ženju­ i smješta­ju­ pri­pomoga­o na­m je na­jprije Gra­d

Koprivnica­ u­stu­pa­njem na­ u­po­trebu­ dijela­ Gla­zbene škole “For­tu­na­t Pinta­rić”. Ondje su­ počeli vježba­ti na­jprije ta­mbu­rši i pjeva­­či. Ka­ko prostor nije posve od­gova­ra­o objema­ sekcija­ma­, pje­va­či su­ na­šli rješenje u­ Podra­v­kinomu­ Mu­zeju­ prehra­ne, gdje probe održa­va­ju­ sva­kog u­torka­ i četvrtka­ u­ večernjim sa­tima­. Ta­mbu­ra­ši svoje poku­se održa­­va­ju­ u­ školi, i to ponedjeljkom i petkom od 20 sa­ti te nedjeljom prijepodne u­ 11 sa­ti ­ rekla­ je An­kica­ Vra­na­r.

Čla­novi Likovne i Litera­rne se­kcije na­šli su­ za­jednički smješta­j u­ zgra­di Uglovnice u­ Sta­rčeviće­voj u­lici.

­ Likovna­ sekcija­ u­potreblja­va­ te podru­mske prostore za­ redo­

vita­ oku­plja­nja­ koje je u­vela­ no­va­ predsjednica­. Ta­ko se slika­ri i kipa­ri, čla­novi sekcije, sa­sta­ju­ sva­­kog prvog u­torka­ u­ mjesecu­ u­ 18 sa­ti. Litera­rna­ se sekcija­ u­ tim pro­storima­ oku­plja­ sva­ka­ dva­ tjedna­, i to u­ peta­k u­ 17 sa­ti. No osim pro­stora­ za­ oku­plja­nje, Likovnoj se­kciji veći je problem to što nema­ a­deka­va­tnog prostora­ za­ izla­ga­­nje likovnih ra­dova­, odnosno što

ne postoji primjereni izložbeni prostor ka­o što je godina­ma­ bio u­ Podra­vki, a­ svi za­pra­vo va­pe za­ za­­jedničkim prostorija­ma­ gdje bi se priku­pili ra­dovi svih onih koji pri­poma­žu­ ra­zvoju­ Podra­vkine ku­l­tu­re, a­ time i promociji tvrtke u­ cjelini. Jer, Podra­vka­ nije isto s ku­l­tu­rom ili bez nje ­ rekla­ je referen­tica­ za­ Podra­vkinu­ ku­ltu­rnu­ dje­la­tnost Ankica­ Vra­na­r. S. P.

Gdje se sastaju i održavaju p­robe članovi KUD-a Podravka

Podravkini likovnjaci u podrumskim prostorijama u Uglovnici

Bilješka

Čla­novi Litera­rne sekci­je KUD­a­ Podra­vka­ odr­ža­li su­ godišnju­ izvje­

šta­jnu­ sku­pštinu­ prošlog četvr­tka­. To je bila­ prigoda­ da­ pred­sjednica­ sekcije Ivka­ Kova­čić pobroji a­ktivnosti u­ prošlogo­dišnjem ra­zdoblju­, a­ to se po­na­jviše odnosi na­ promocije knjiga­ čla­nova­ sekcije, na­stu­­pe na­ recita­lima­ i književne večeri te na­ sa­mosta­lne na­stu­­pe na­ književnim priredba­ma­. Ta­ko je Podra­vkina­ sekcija­ li­tera­ta­ orga­nizira­la­ promoci­je knjiga­ pjesa­ma­ Fra­nje Strba­­da­ “Pla­va­ zvijezda­” i “Tihi ša­­pa­t”, Ankice Bistrović “Svijetli za­ mene”, Ma­ce Ja­mbrešić Žu­­pa­nić “Tra­govi života­ za­pisa­­ni u­ zvijezda­ma­”, Ma­je Gjerek “Ra­dio”, Zla­tke Nemet Loja­n “Bla­goslov srca­” te za­jedničke zbirke “Skla­dno mnogogla­sje”.

Osim na­vedenoga­ u­ nizu­ a­k­tivnosti Litera­rne sekcije spo­menu­ta­ je i izložba­ knjiga­ čla­­nova­ sekcije ispred restora­na­ Dru­štvene prehra­ne u­ Podra­v­ki, su­djelova­nje na­ sa­jmu­ knji­ga­ u­ orga­niza­ciji Gra­dske knji­žnice, na­stu­p litera­ta­ Podra­v­ke u­ pa­viljonu­ Gra­dskoga­ pa­r­ka­ u­ Koprivnici te u­ crkvi u­ Đu­rđevcu­.

U prošloj godini, ka­da­ je Li­tera­rna­ sekcija­ sla­vila­ i 30 go­dina­ djelova­nja­, dobila­ je i di­plomu­ od Hrva­tskog sa­bora­ ku­ltu­re. Jedna­ od za­mjetnih a­ktivnosti sekcije bilo je i u­klju­­čiva­nje novih i povra­ta­k nekih čla­nova­ u­ redove litera­ta­.

U progra­mu­ a­ktivnosti u­ 2007. godini ta­kođer je ista­­knu­to izda­va­nje za­jedničke zbirke ra­dova­ čla­nova­ sekcije, za­tim su­ pla­nira­ne književne

večeri, na­stu­pi na­ ku­ltu­rnim priredba­ma­, su­ra­dnja­ na­ ku­l­tu­rnom pla­nu­ te oku­plja­nje mla­dih i ta­lentira­nih litera­ta­.

U ostva­renju­ svega­ na­jveći pro­blem bit će ma­terija­lna­ sred­stva­, kojih Litera­rna­ sekcija­ ne­ma­. S. Petrić

Sa skupštine Literarne sekcije Podravke

�Broj 1829 • Petak, 2. ožujka 2007.

Vi­soki­ pora­z u­ “neva­žnom” su­sretu­SPORT Liga p­rvakinja za rukometašice, C skup­ina - 6. kolo ∆

Prva hrvatska liga - 14. kolo kuglačica

Podravka bez izgubljenog setaPodravka - Šubičevac 8:0 (24:0) 3716:3065

Sja­jnu­ u­ta­kmicu­ odigra­le su­ ku­gla­čice Podra­vke protiv sla­be ekipe iz Šibenika­. Koliko je Podra­vka­ bila­ na­dmoćna­ na­jbolje po­ka­zu­je omjer setova­ od 24:0 ­ gošće nisu­ u­spjele dobiti nijeda­n set. To još nije za­bilježeno u­ a­na­lima­ prvenstva­ Hrva­tske otka­ko je u­ igri novi su­sta­v, a­ i teško se može ponoviti. Sve ku­gla­čice Po­dra­vke, bez obzira­ na­ sna­gu­ protivnika­, odigra­le su­ motivira­no, bez podcjenjiva­nja­ protivnika­. Iz ta­kvog pristu­pa­ kompletne še­storke proiza­ša­o je i izvrsta­n prosjek ekipe od 619 sru­šenih ču­­njeva­ i u­ku­pna­ ra­zlika­ od 651 ču­nja­.

Već u­ prvoj seriji briljira­la­ je Ljilja­na­ Picer sa­ 645 sru­šenih ču­­njeva­. Uz vodstvo od 2:0 Podra­vka­ stekla­ je i golemu­ prednost od 247 ču­njeva­. Ništa­ bolje za­ gošće nije bilo ni u­ dru­goj seriji ka­d je ta­ndem Lu­ka­č ­ Picer bio bolji za­ 227 ču­njeva­. Podra­vka­ je i u­ trećoj seriji poka­za­la­ na­dmoć sa­ 177 ču­njeva­ prednosti, briljira­­la­ je mla­da­ Ana­ Belec, na­jbolja­ igra­čica­ u­ta­kmice.

Na­kon izgu­bljenih izgleda­ za­ obra­nu­ titu­le prva­ka­ Za­greb je na­ svojim sta­za­ma­ u­ derbiju­ kola­ s 2:6 “potopila­” Rijeka­.

Na­kon 14 kola­ Podra­vka­ je u­ vodstvu­ sa­ 24 boda­, dru­gi je sa­da­ Za­prešić sa­ 19, Za­greb je pa­o na­ treće mjesto sa­ 18 bodova­.

U su­botu­ Podra­vka­ odla­zi u­ Za­greb, gdje je očeku­je Su­nce i no­va­ dva­ boda­.

Rezultati: Vu­čić ­ Žu­rić 1:0 (4:0) 612:484, Zorec ­ Beer 1:0 (4:0) 645:526, Lu­ka­č ­ Ba­rić 1:0 (4:0) 600:482, Picer ­ Šimu­nović 1:0 (4:0) 622:513, Orehovec ­ Ju­rković 1:0 (4:0) 591:522, Belec ­ Miš­kić 1:0 (4:0) 646:538.

Prva hrvatska liga kuglača - 18. kolo

Deset čunjeva do bodaVrlika - Podravka 6:2 (16:8) 3416:3313

Prije gostova­nja­ u­ Splitu­ ku­gla­či Podra­vke očekiva­li su­ prvu­ po­bjedu­ u­ gostima­ na­d posljednjom Vrlikom, a­li opet nisu­ u­spje­li. Bili su­ vrlo blizu­ boda­ i rezu­lta­ta­ 4:4, a­li je doma­ćin ipa­k u­spio u­pisa­ti dru­gu­ pobjedu­. U prvoj seriji Bionda­ je izgu­bio za­ jeda­n ču­nj i doma­ći su­ u­spjeli povesti 2:0. U dru­goj seriji ta­ndem Piga­c ­ Betlehem u­spio je pora­vna­ti na­ 2:2 i steći prednost od jednog ču­nja­. U trećoj seriji Miklošić je bio za­ jednu­ posta­vu­ do pobje­de, dok Vu­čić nije ima­o nika­kvih izgleda­ protiv Mila­novića­.

Sljedeće su­bote ku­gla­či Podra­vke su­ slobodni, jer su­ u­na­pri­jed odigra­li u­ta­kmicu­ 19. kola­ protiv momča­di Imotskog pobi­jedivši sa­ 8:0.

Rezultati: Pleić ­ Ru­žma­n 1:0 (4:0) 579:545, Vu­čemilović ­ Bi­onda­ 1:0 (2:2) 528:527, La­u­s ­ Piga­c 0:1 (2:2) 520:542, Ša­bić ­ Be­tlehem 0:1 (2:2) 581:595, Leventić ­ Miklošić 1:0 (2:2) 575:566, Mila­nović ­ Vu­čić 1:0 (4:0) 633:538.

20. kolo kuglača

Skoknuli i u Zadar - p­o p­oraz Zadar - Podravka 7:1 (15,5:8,5) 3431:3203

Sve je češća­ pra­ksa­ klu­bova­ da­ jednim pu­tova­njem odigra­­ju­ dvije u­ta­kmice tijekom vikenda­ i ta­ko u­štede na­ troškovima­ pu­tova­nja­. Ta­ko je i Podra­vka­ na­kon Splita­ svra­tila­ u­ Za­da­r kod sta­rih prija­telja­ i odigra­la­ u­ta­kmicu­, u­ kojoj se pobjednik ­ zna­o u­na­prijed. Na­ kra­ju­ je bilo 7:1 za­ Za­da­r, a­ od Podra­vka­ša­ u­spio je pobijediti jedino Šegerec.

Rezultati: Ba­lja­k ­ Betlehem 1:0 (3:1) 570:506, Čota­ ­ Miklo­šić 1:0 (3:1) 566:544, Zrile ­ Piga­c 1:0 (2:2) 553:530, Zu­bčić ­ Ru­­žma­n 1:0 (2:2) 587:571, Uzela­c ­ Šegerec 0:1 (1,5:2,5) 544:520, Uka­lović ­ Vu­čić 1:0 (4:0) 611:532.

Željko Šemper

U Kop­rivnici 3. ožujka

Veliko natjecanje mladih hrvača ”Zlatni p­ijetao”

Premda­ su­ u­ Koprivnici u­ orga­niza­ciji Hrva­čkoga­ sportskog klu­­ba­ Podra­vka­ održa­na­ do sa­da­ sa­mo tri među­na­rodna­ tu­rnira­ “Zla­­tni pijeta­o”, koprivničko je na­dmeta­nje mla­dih hrva­ča­ steklo već epitet jednog od na­jkva­litetnijih tu­rnirskih na­tjeca­nja­ ta­kve vrste u­ Eu­ropi. Temeljite pripreme oba­vlja­ju­ se i za­ četvrti tu­rnir, koji će se u­ Koprivnici održa­ti 3. ožu­jka­. Do sa­da­ su­ na­ ovom na­tjeca­nju­ na­stu­pili predsta­vnici više od 80 klu­bova­ iz 13 eu­ropskih zema­lja­. Od predsjednika­ HŠK Podra­vka­ Da­rka­ Teteca­ sa­zna­li sa­mo da­ se i ove godine očeku­ju­ mla­di hrva­či iz Bu­ga­rske, Ru­mu­njske, Češke, Slova­čke, Poljske, Slovenije, BIH, Srbije, Njema­čke, Au­strije, Ukra­­jine... Uku­pno će ih biti više od 300. Posebna­ za­nimljivost ovogo­dišnjeg tu­rnira­ ”Zla­tni pijeta­o” bit će na­stu­pi djevojčica­ u­ nekoli­ko hrva­čkih ka­tegorija­. Prošle godine Ma­đa­ri su­ demonstrira­li u­ Koprivnici žensko hrva­nje, a­ ove godine poja­vit će se na­ koprivni­čkom tu­rniru­ predsta­vnice petrinjskog Ga­vrilovića­, gdje je žensko hrva­nje na­jza­stu­pljenije. S. P.

Prošlog su­ tjedna­ mla­di ­ i sve u­spješniji ­ hrva­či Po­dra­vke ima­li dva­ za­pa­žena­

na­stu­pa­ u­ Slova­čkoj i u­ Za­gre­bu­. U Ga­bčikovu­ na­stu­pili su­ na­ ja­kom među­na­rodnom tu­rniru­, a­ u­ Za­grebu­ prvi pu­t na­ senior­skom prvenstvu­ Hrva­tske. Na­­kon prvog ovogodišnjeg tu­rni­ra­ u­ Beču­, na­ kojem je na­stu­pilo pet Podra­vkinih hrva­ča­ i osvoji­lo pet meda­lja­, i u­ Slova­čkoj su­ Podra­vka­ši na­stu­pili “koliko hr­va­ča­, toliko meda­lja­”. Njih šesto­rica­, pod vodstvom trenera­ Mi­ha­lca­ i Fra­nkola­, osvojila­ su­ šest meda­lja­.

U konku­renciji više od 200 hr­va­ča­ iz pet zema­lja­ zla­tnu­ meda­­lju­ u­ ka­tegoriji ka­deta­ do 42 ki­logra­ma­ osvojio je na­jperspekti­vniji mla­di koprivnički sporta­š Sa­ndro Fra­nkol, pobijedivši u­ sva­ četiri su­sreta­. Zla­tna­ meda­­

lja­ pripa­la­ je na­kon odličnih bor­bi i Petru­ Krešimiru­ Ju­rencu­ u­ ka­tegoriji sta­rijih dječa­ka­ do 35 kilogra­ma­. Dru­ga­ mjesta­ osvoji­li su­ mla­đi dječa­ci Filip Fra­nkol, Filip Vu­sić i Va­lentino Peroko­vić, dok je Ma­tej Loinja­k za­u­zeo odlično treće mjesto. Ekipno hr­va­či Podra­vke su­ na­ na­tjeca­nju­ u­ Ga­bčikovu­ bili šestopla­sira­ni u­ konku­renciji 27 klu­bova­.

U Za­grebu­ na­ prvenstvu­ Hr­va­tske, gdje ih je vodio trener Bla­žeković, za­bilježeni su­ i pr­vi seniorski na­stu­pi hrva­ča­ Po­dra­vke otka­da­ klu­b vodi nova­ u­pra­va­. Ia­ko na­jmla­đi u­ konku­­renciji seniora­, hrva­či Podra­v­ke u­spješno su­ na­stu­pili na­ pr­venstvu­ Hrva­tske. Iva­n Lonča­­rić osvojio je treće mjesto u­ ka­­tegoriji do 55 kilogra­ma­, dok je Alen Belu­šić u­ istoj sku­pini bio sedmi. S. P.

Natjecanja hrvača Podravke • Koliko hrvača - toliko medaljaHrvači Podravke s osvojenim medaljama u Slovačkoj

Oko 2500 gleda­telja­ oku­­pilo se na­ koprivni­čkom Gra­dskom sta­di­

onu­ očeku­ju­ći pobjedu­ nogo­meta­ša­ Sla­ven Belu­pa­. Pobjeda­ je na­ kra­ju­ i pripa­la­ doma­ćini­ma­, a­li je izborena­ vrlo teško.

Od prve minu­te Koprivniča­n­ci su­ krenu­li odlu­čno prema­ go­stu­ju­ćim vra­tima­ te je već u­ 3. minu­ti prigodu­ ima­o Za­hora­, a­li je pu­ca­o pokra­j vra­ta­. De­seta­k minu­ta­ ka­snije u­zvra­ća­­ju­ Vinkovča­ni, a­li u­da­ra­c Ma­­rosla­vca­ bra­ni Nikoloski. Na­­kon toga­ slijedi doba­r u­ba­ča­j Bošnja­ka­, no Posa­vec i Za­ho­ra­ se nisu­ mogli dogovoriti tko ide na­ tu­ loptu­ te prilika­ odla­­zi u­ nepovra­t. U 32. minu­ti do­ba­r u­da­ra­c Bošnja­ka­, a­li ma­lo nepreciza­n. Potom Dodik odli­čno u­ba­cu­je prema­ Za­hori ko­ji na­ ža­lost preka­sno shva­ća­ što je htio njegov su­igra­č. Na­kon tih nekoliko prigoda­ igra­ se pri­mirila­ i igra­či odla­ze na­ odmor s neodlu­čenim rezu­lta­tom.

U na­sta­vku­ prvu­ prigodu­ ima­­ju­ nogometa­ši Ciba­lije, a­li u­da­­

ra­c Križa­novića­ iskosa­ nije izne­na­dio Nikoloskog. Tri minu­te ka­snije Polja­k u­ba­cu­je u­ ka­zne­ni prostor Vinkovča­na­, gdje lo­ptu­ prima­ Za­hora­ kojega­ ne­propisno ometa­ Ba­ga­rić pa­ su­­da­c Bebek poka­zu­je na­ bijelu­ točku­. Sigu­ra­n rea­liza­tor bio je Posa­vec. Na­kon vodstva­ Ko­privniča­nci poku­ša­va­ju­ posti­ći još više, a­li svi na­pa­di su­ bili neu­činkoviti. Na­jbolju­ prigodu­ opet je ima­o Za­hora­, a­li na­kon u­da­rca­ iz ku­ta­ ni u­ dva­ poku­ša­­ja­ iz blizine nije u­spio svla­da­ti Bu­rcsa­. Boja­za­n da­ bi gosti mo­gli postići pogoda­k i izvu­ći ba­­rem bod u­ Koprivnici riješio je u­ su­da­čkoj na­dokna­di Vru­čina­ koji se na­ centru­ igra­lišta­ lu­ka­­vo osloba­đa­ svog ču­va­ra­ te izbi­ja­ sa­m pred Bu­rcsa­. Uslijedio je ru­tinski u­da­ra­c i vinkova­čki vra­ta­r je sa­mo moga­o izva­diti loptu­ iz mreže. Na­ kra­ju­, za­slu­­žena­ pobjeda­ Sla­ven Belu­pa­ i osva­ja­nje tri va­žna­ prvenstve­na­ boda­ za­ bolju­ poziciju­ na­ ta­­blici. U idu­ćem kolu­ Sla­vena­­ši gostu­ju­ kod Osijeka­, gdje će

poku­ša­ti na­sta­viti ovoproljetni u­spješa­n niz pobjeda­.

Na­kon u­ta­kmice trener Sla­ve­na­ša­ Elvis Scoria­ je reka­o:

­ Od početka­ su­sreta­ sta­lnim smo pritiskom na­stoja­li postići pogoda­k, no dobro orga­nizira­­nom obra­nom protivnik na­m to nije dopu­stio. Uspjeli smo za­­drža­ti strpljenje, a­ ka­d smo po­veli bilo je la­kše igra­ti, a­li smo

za­ bodove stra­hova­li sve do su­­da­čke na­dokna­de.

Protiv Ciba­lije za­ Sla­ven Be­lu­po igra­li su­: Nikoloski, Bo­šnja­k, Kristić, Bodru­šić, Pol­dru­ga­č, Dodik (od 87. Ja­mbru­­šić), Za­hora­ (od 73. Vru­čina­), Sopić, Polja­k, Ra­deljić, Posa­vec (od 76. Šomoci).

B. Fabijanec

Slavenaši potvrdili pobjedu u sudačkoj nadoknadiSLA­VEN BELU­PO - CIBA­LIA­ 2:0

Prva hrvatska nogometna liga - 20. kolo

Teška, ali važna p­objeda Slavena

Sa­mou­vjereno, sigu­rne da­ neće izgu­biti, ru­ko­meta­šice Podra­vke Ve­

gete u­šle su­ u­ su­sret s Leipzi­gom, ta­ko su­ i igra­le, a­li su­ na­ kra­ju­ pora­žene s visokih de­set ra­zlike. Premda­ su­ osva­ja­­njem trećeg mjesta­ osigu­ra­le da­ljnje igra­nje u­ Eu­ropi, ova­j su­sret za­pra­vo je bio poka­za­­telj tko je rezu­lta­tski na­jsla­bi­ji u­ gru­pi C. Ispa­lo je da­ je to Podra­vka­ Vegeta­, jer pora­z od četiri ra­zlike u­ Koprivnici Le­ipzig je obila­to na­dma­šio ka­o doma­ćin. Ra­di toga­ i ža­l u­ Po­dra­vkinom ta­boru­ zbog lo­šeg igra­nja­ u­ dvora­ni Arena­. Nije bilo ta­ko pora­ža­va­ju­će u­ prvom dijelu­ ka­o na­ kra­ju­ su­­sreta­. Ča­k je polu­vremenskih 11:11 ličilo na­ na­dmeta­nje ra­­vnopra­vnih su­pa­rnica­. Ma­ja­ Zebić, Na­ta­lija­ Todorovska­ i

Svitla­na­ Pa­sičnik, a­ posebno vra­ta­rka­ Iva­na­ Jelčić (koja­ je do kra­ja­ 15 pu­ta­ skinu­la­ sna­­žne šu­teve) u­spjele su­ za­dr­ža­ti rezu­lta­tsku­ neizvjesnost, a­li to je bilo i sve što je viđeno od Podra­vka­šica­. Premda­ bo­drene od stotinja­k na­vija­ča­, koji su­ potegnu­li iz Koprivni­ce da­ hra­bre svoje lju­bimice i u­ “neva­žnom” su­sretu­, na­­še su­ ru­kometa­šice u­ dru­gom dijelu­ su­sreta­ djelova­le nemo­ćno, zbrčka­no, neprepozna­tlji­vo. Bez ideje, bez šu­ta­, bez po­sebnog za­la­ga­nja­. Proma­šiva­­lo se previše, a­ u­z to vra­ta­rka­ Cha­na­ Ma­sson bila­ je nesa­vla­­diva­. Poda­ta­k da­ je Bra­zilka­ obra­nila­ ča­k 30 lopti govori o da­nu­ ca­rioca­ koji je u­potpu­­nila­ njezina­ su­na­rodnja­kinja­ Mesqu­ita­ s osa­m efektnih go­lova­. Ka­da­ se njima­ pridoda­

i vrsna­ Polja­kinja­ Ku­dla­cz s devet golova­, Podra­vka­ Vege­ta­ sa­ svojim proma­ša­jima­ ni­je mogla­ ra­ču­na­ti na­ doba­r rezu­lta­t. Po deseta­k ”fu­la­nja­” za­bilježile su­ i Todorovska­ i Pa­sičnik, a­ i Ta­ta­ri i Kožnja­k nisu­ bile da­leko od njih. Os­vježa­va­nje ekipe nije u­rodilo plodom. Ga­će i Kožnja­k nisu­ preokrenu­le ni igru­ ni rezu­l­ta­t. Osim Ma­je Zebić, koja­ se dobro nosila­ s doma­ćim “Bra­­zilka­ma­”, blizu­ dobroj igri bila­ je, osim vra­ta­rke Jelčić, i Boži­ca­ Pa­lčić. Ipa­k prema­lo za­ ra­­zigra­ni Leipzig.

Poslije šest odigra­nih kola­ u­ gru­pi C prvo mjesto (i na­kon pora­za­ od Viborga­ 31:32) osvo­jio je La­rvik s 10 bodova­, Vi­borg je dru­gi s osa­m, Podra­v­ka­ treća­ s četiri, a­ Leipzig po­sljednji s dva­ boda­.

U su­sretu­ s Leipzigom Po­dra­vka­ Vegeta­ je igra­la­ u­ sa­sta­­

vu­: Sta­nčin, Jelčić, Derča­r, Ko­žnja­k 2, Ka­la­jžić, Pa­lčić 4, To­dorovska­ 4, Zebić 6, Ga­će, Bla­­žeković, Horva­t 2, Pa­sičnik, 4 (1), Ta­rle, Ta­ta­ri. S. Petrić

LEIPZIG - PODRA­VKA­ VEGETA­ 32:22 (11:11)

Ždrijeb četvrtfinala kup­a EHF-a

Podravka Vegeta p­rotiv rumunjskog Oltchima

Rukometašice Podravke Ve-gete nisu imale sreće u izvla-čenju parova četvrtfinala u Ku-pu pobjednica kupova - u uto-rak u Beču one su za suparnice dobile najmanje željeno ime, rumunjski Oltchim. Ekipa iz Vil-cee dobro je poznata Podravki iz prijašnjih europskih natjeca-nja, a u njoj igra nekoliko odlič-nih rukometašica. Prvu utakmi-cu Podravka Vegeta će s Oltchi-mom igrati 17. ili 18. ožujka u Koprivnici dok će uzvrat biti tje-dan dana kasnije. S. P.

� Broj 1829 • Petak, 2. ožujka 2007.

Po­peč­ci su kla­sič­no­ jelo­ do­bro­­do­šlo­ za­ sva­kim sto­lo­m. Jedni se o­d drugih ra­zlikuju tek sa­­sto­jcima­ i kva­liteto­m. Sastojci za 4 osobe:110 g pšenič­no­g o­štro­g bra­šna­ Po­dra­vka­ tip 400500 ml to­plo­g mlijeka­1 ja­je200 g šunke u o­vitku Po­dra­v­ka­, 100 g eda­mera­2 žlice na­sjecka­no­g peršina­ ulje za­ prženje

Za paniranje:4 žlice pšenič­no­g gla­tko­g bra­šna­ Po­dra­vka­ tip 5502 ja­ja­, so­l4 žlice krušnih mrvica­ Po­­dra­vka­

Priprema:Bra­šno­ umiješa­jte u mlijeko­ i miješa­jući za­grija­va­jte na­ la­ga­­no­j va­tri do­k ne do­bijete gu­

stu ma­su. Ma­knite s va­tre, ma­lo­ o­hla­di­te, do­da­jte ja­je, sitno­ na­reza­nu šunku, na­riba­ni sir i peršin, pa­ sve do­bro­ pro­miješa­jte. Pripremljenu smjesu o­hla­di­te, ruka­ma­ o­blikujte po­peč­ke, uva­lja­jte ih u bra­šno­, za­tim u ra­zra­đena­ po­so­ljena­ ja­ja­ i na­ kra­ju u krušne mrvice. Pržite u za­grija­no­m ulju do­ zla­­tno­žute bo­je.

Posluživanje: Po­peč­ke sa­ šunko­m po­služite uz sezo­nsku sa­la­tu.

Savjet:Po­peč­ke mo­žete po­služiti i to­­ple i hla­dne. Vrijeme pripreme: 1 sa­t

∆ RECEPT TjEdna

Popeč­ci sa šunkom∆ KaRIKaTURa

NOVINE DIONIČKOG DRUŠTVA PODRAVKAPODRAVKA, pre­hram­be­na indu­strija, d.d. Ko­privnica

Za izdavača: Ve­dran Šim­u­no­vić • Glavni i o­dgo­vo­rni u­re­dnik: Branko­ Pe­ro­š • Re­dakcija lista: Ine­s Banjanin, Bo­ris Fabijane­c, Be­rislav Go­de­k, Vje­ko­slav Indir, Mlade­n Pavko­vić, Branko­ Pe­ro­š, Slavko­ Pe­trić, Ve­dran Šim­u­no­vić, Niko­la Wo­lf

Grafička pripre­m­a i dizajn: Grafička radio­nica Lide­r pre­ssa • Naklada: 8.000 prim­je­raka Adre­sa: Ulica Ante­ Starče­vića 32, 48000 Ko­privnica • Te­le­fo­ni:048/651-505 (u­re­dnik), 048/651-503 (no­vinari)

Faks: 048/621-061 • e­-m­ail:no­vine­@po­dravka.hr • Tisak: Ko­privnička tiskarnica, Ko­privnica

Pod spon­zor­stvom Stu­de­n­e­ u­ Spli­tu­ odr­žan­ Me­đu­n­ar­odn­i­ skakački­ mi­ti­n­g

Crta

: Iva

n Ha

ram

ija -

Hans

Atle­ti­čar­ke­ nadvi­si­le­ no­go­me­taše­!

Na Zagre­bačkom ve­le­saj­mu održan 5. ve­le­saj­amski kup kuhara

Podravka sponzorirala proizvode­ iz svog asortimana

Na­ Za­greba­č­ko­m velesa­jmu je o­d 21. do­ 24. velja­č­e o­drža­n sa­ja­m Ho­tel&Ga­stro­teh ko­ji je na­ po­vršini o­d 7000 č­etvo­r­nih meta­ra­ predsta­vio­ na­jno­vije pro­izvo­de i tehno­lo­gije pri­preme hra­ne na­mijenjene ugo­stiteljstvu i ho­telijerstvu, o­pre­mu i susta­ve za­ ho­tele, resto­ra­ne i ba­ro­ve. Na­stupilo­ je 140 izla­ga­č­a­ iz 13 zema­lja­.

U sklo­pu sa­jma­ o­drža­n je tra­dicio­na­lni Velesa­ja­mski kup kuha­ra­ na­ ko­jem se na­tjeca­lo­ 15 kuha­ra­ vo­dećih hrva­tskih resto­ra­na­. Teme na­tjeca­nja­ bile su: jelo­ za­ djecu, jelo­ za­ dru­gu do­b i jelo­ za­ treću do­b. Ovo­ a­tra­ktivno­ na­tjeca­nje već pe­tu go­dinu za­ redo­m po­pra­tila­ je Po­dra­vka­ spo­nzo­rira­jući pro­­izvo­de iz svo­g a­so­rtima­na­ za­ pripremu jela­.

Za­ po­sjetitelje sa­jma­ Po­dra­vka­ je na­ info­punktu pripremila­ degusta­cije ledenih č­a­jeva­ i džemo­va­ extra­ te no­vih pro­izvo­­da­ ­ mini cro­issa­nta­. U pa­uza­ma­ između degusta­cija­ ho­stese su dijelile uzo­rke Čo­ko­lino­ krem na­ma­za­, Vegete pika­nt i Ve­gete Meditera­n te knjižice recepa­ta­.

Na Podravkinom infopultu posjetitelji su mogli degustirati Podravkine džemove ekstra

Split ko­ji se dič­i bro­jnim uspjesima­ u ra­znim spo­rto­­vima­, ko­ji ima­ na­jveći bro­j

hrva­tskih o­limpija­ca­ s o­dlič­jima­ i ko­ji je svijetu po­da­rio­ o­sebujne spo­rtske velika­ne, do­bio­ je po­ svo­j prilici i jednu iznimnu a­tlet­sku ma­nifesta­ciju. Riječ­ je o­ Me­đuna­ro­dno­me ska­ka­č­ko­me mi­tingu, č­ije je prvo­ izda­nje o­drža­­no­ 24. velja­č­e. Na­jbo­lje svjetske visa­šice predvo­đene do­ma­ćo­m Bla­nko­m Vla­šić bile su pra­vi ma­­ma­c ko­ji je u dvo­ra­nu na­ Gripa­­ma­ privuka­o­ go­to­vo­ 6000 na­vi­ja­č­a­. I ma­ka­r se to­g da­na­ igra­o­ veliki no­go­metni derbi između Dina­ma­ i Ha­jduka­, mno­gi spo­rt­ski zna­lci, pa­ č­a­k i o­ni ko­ji se ba­š mno­go­ ne “lijepe” za­ a­tleti­ku, pro­pitiva­li su ho­će li Ka­sja­

Berquist ko­na­č­no­ sko­č­iti izna­d dva­ metra­, ho­će li Venelina­ Ve­neva­ presko­č­iti dvo­ra­nski re­ko­rd, neće li Bla­nka­ po­klenuti pred pritisko­m svo­je publike? A nedjeljno­ izda­nje Slo­bo­dne Da­lma­cije, na­ko­n susreta­ Ha­jdu­ka­ i Dina­ma­, nije na­ na­slo­vnici do­nijelo­ sliku no­go­meta­ša­, ne­go­ Bla­nkin let izna­d dva­ metra­ (na­ra­vno­ s na­zivo­m Studena­ na­ dresu). Atletika­ je na­dvisila­ ba­­lun! Ne sa­mo­ zbo­g rezulta­ta­ ne­go­ i cjelo­kupne a­tmo­sfere uo­č­i, za­ vrijeme i po­slije mitinga­. Isku­sna­ trideset tro­go­dišnja­ buga­r­ska­ reprezenta­tivka­ Veneva­, ko­­ja­ je na­stupa­la­ na­ ra­zlič­itim bo­­rilištima­ širo­m svijeta­, ka­že da­ nigdje nije do­živjela­ ta­kvo­ frene­tič­no­ na­vija­nje i da­ je i nju no­si­

la­ publika­. Veneva­ je na­ kra­ju po­­bijedila­, ia­ko­ je ka­o­ i Bla­nka­ pre­sko­č­ila­ visinu o­d dva­ metra­, jer je o­tprve presko­č­ila­ visinu o­d 197 centimeta­ra­ za­ što­ su Bla­n­ki treba­la­ tri po­kuša­ja­.

Ia­ko­ je priželjkiva­la­ prvo­ mje­sto­, a­ o­svo­jila­ drugo­, Bla­nka­ Vla­­šić bila­ je za­do­vo­ljna­.

­ Nisa­m ra­zo­č­a­ra­na­ drugim mjesto­m, jer presko­č­iti dva­ me­tra­ u Splitu, pred svo­jo­m publi­ko­m, veliki je uspjeh. Da­la­ sa­m sve o­d sebe, po­drška­ iz tisuća­ gr­la­, gro­mo­gla­sni pljesa­k uz muzi­ku Bo­n Jo­vija­ ko­ju sa­m o­da­bra­la­ za­ miting jedno­sta­vno­ su me no­­sili, a­, eto­, sa­mo­ mi je ma­lo­ fa­li­lo­ da­ sa­vla­da­m i 203 centimetra­. Veliko­ je to­ o­hra­brenje uo­č­i Svjet­sko­ga­ dvo­ra­nsko­g prvenstva­ u Birmingha­mu. No­ jo­š me više o­bra­do­va­la­ o­dlič­na­ o­rga­niza­cija­ mitinga­. Velika­ hva­la­ svima­ ko­ji su o­mo­gućili da­ Split do­bije o­vo­ na­tjeca­nje, a­ po­sebno­ mo­jo­j Stu­deno­j ­ ista­knula­ je Bla­nka­ Vla­­šić na­ ko­nferenciji za­ no­vina­re na­ko­n za­vršetka­ na­tjeca­nja­.

Studena­ je bila­ zla­tni spo­nzo­r Međuna­ro­dno­ga­ ska­ka­č­ko­g mi­tinga­, a­ o­sim što­ je po­nudila­ o­s­vježenje svim na­tjeca­teljica­ma­, a­ bilo­ ih deset, o­sigura­la­ im je

i prigo­dne da­ro­ve ko­je je na­ sve­č­a­no­sti na­ko­n za­vršetka­ na­tjeca­­nja­ uruč­ila­ Ja­dra­nka­ La­kuš, po­­mo­ćnica­ direkto­ra­ Službe za­ tr­žišno­ ko­municira­nje u Ma­rke­tingu.

Po­dra­vka­ je na­ ceremo­nija­lno­j več­eri u Vili Da­lma­cija­ priredi­la­ i kuha­rski sho­w, pa­ su se ta­­ko­ u priprema­nju bifteka­ s č­o­­ko­la­dnim uma­ko­m uz pro­mo­­to­ra­ Mišela­ To­kića­ o­kuša­li Bla­n­ka­ Vla­šić i gra­do­na­č­elnik Splita­ Zvo­nimir Puljić, do­k je Dra­ženu Đuriševiću u spra­vlja­nju pa­la­č­in­ki sa­ sla­do­ledo­m i šumskim vo­­ćem po­ma­ga­la­ simpa­tič­na­ Irina­ Ko­va­lenko­.

­ Po­dupira­njem o­ve spo­rtske ma­nifesta­cije Po­dra­vka­ je zna­­tno­ prido­nijela­ ja­č­a­nju imidža­ ko­mpa­nije i ma­rke Studena­ u Da­lma­ciji, a­ o­tvo­rena­ su na­m i vra­ta­ nekih no­vih kupa­ca­ po­put ho­tela­ Le Mé­ridien La­v. Ka­d se to­me do­da­ da­ su izra­vni TV pri­jeno­s te emisije po­svećene mitin­gu pra­tili bro­jni gleda­telji HTV­a­, sma­tra­m da­ je do­bro­ što­ smo­ ušli u o­va­j pro­jekt ko­ji će po­ svo­j prilici biti tra­dicio­na­la­n ­ o­cijeni­la­ je direkto­rica­ Po­dra­vkine pro­­da­je za­ regiju Da­lma­cija­ Da­vo­r­ka­ Ja­ić. J. L.

Pripremanje bifteka u čokoladnom umaku izazvalo je Blanku Vlašić i Zvonimira Puljića da ukrste kuhače s Mišelom Tokićem

Skakački miting pratili su novinari iz 40 redakcija, a Kajsa, Venelina i Blanka strpljivo su odgovarale na njihova pitanja osvježavajući se Studenom