posjete, suradnje i nastupi kroz godinu - dvp.hr · 6 kampaneliĆi 7 21.12. na božićnom koncertu...

KAMPANELIĆI 3

U tjednu od 8. do 12.5.2017. obi-lježeni su Dani vrtića. U ponedje-ljak, 8. svibnja otvoreni su Dani vrtića zajedničkim vježbanjem djece, odgajatelja i roditelja na Trgu sv. Kristofora pod nazivom “Zumbajmo zajedno”, a uz vod-stvo trenerica iz SportLife Rab. U utorak, 9. svibnja bio je Dan dobrih poruka pa su toga dana djeca u jutranjim satima dijelila dobre poruke građanima, dok je u popodnevnim satima izvedena predstava „Rapske vile“ u Zim-skom kinu. U srijedu 10. svibnja održan je svečani oproštaj od predškolaca u matičnom vrtiću i područnim odjelima. Uz podjelu diploma i pokoju suzu na emoti-van način ispratili smo buduće pr-vašiće. U četvrtak, 11. svibnja po-gledali smo predstavu Lutkarskog studija Kvak „Igre na vodi“. Dane vrtića zaokružili smo u petak, 12. svibnja druženjem s majkama u vrtićkoj dvorani u matičnom vrtiću te u područnim odjelima.

POSJETE, SURADNJE I NASTUPI KROZ GODINU

Dani vrtića

Olimpijada

Prošle je godine održan 16. Olim-pijski festival dječjih vrtića Pri-morsko-goranske županije u Viš-kovu. Među 500-tinjak djece bilo je i 40 predškolaca našeg vrtića koji su se natjecali u pet već do-bro poznatih disciplina - trčanju, štafeti, bacanju loptice, skoku u dalj i nogometu. Djevojčice koje su trčale štafetu - Lana Pahljina, Tonka Debelić, Tamara Puškarić i Anastasia Dumić postigle su odli-čan uspjeh i osvojile srebrnu me-dalju. Cijelo natjecanje, koje se odvijalo u duhu fair playa, bodrili su naši najvjerniji navijači - rodi-telji! U pripremi predškolaca za ovo natjecanje osobito su nam pomogli vanjski suradnici Jana Trapp i Ivan Beg.

4.9. Započela je nova pedagoška godina! Pedagošku godinu zapo-čeli smo s 240 upisane djece, a uspješan početak godine blago-slovom su nam poželjeli župnici Mrakovčić, Kosić i Brozić!

12.9. Odgojno-obrazovna skupi-na Pužići ugostila je djelatnike poduzeća Vrelo d.o.o. koji su im objasnili sustav kanalizacije.

16.9. Na porinuću novog trajekta Rapske plovidbe „Četiri zvonika“ sudjelovala je ravnateljica Sanja Grozdanić kao „mala“ kuma tra-jekta, a s njom i dvoje djece iz našeg vrtića.

21.9. Odgojno-obrazovne skupi-ne Leptirići i Krijesnice posjetile su Policijsku postaju Rab.

3.10. Održano je predavanje dr. Josipe Škarica na temu „Mode-li odgoja - ljubav i postavljanje granica“.

10.10. Započeo je Program predš-kole koji ove godine pohađalo 19-ero djece.

13.10. Obilježen je Svjetski dan pješačenja. Organizirano je pje-šačenje djece od vrtića do parka gdje je u suradnji s dipl.ing.šu-marstva Brankom Trenčevim or-ganizirana kratka edukacija djece o šumi, vrsti šumskim plodova, šumskim životinjama. Nakon toga, djeca su posjetila izložbu u predvorju Zimskog kina „Šuma očima šumara“ te svoje spoznaje upotpunila fotografijama iz šume.

Dragi čitatelji,

dobrodošli i ove godine na stranice naših „Kampanelića“. Mo-ram vam priznati da se samo moj tekst čeka kako bi list krenuo u tisak i evo me, žurim. Čitala sam sve što su vaše vrijedne odgajateljice i stručne suradnice pisale kako bi mi bilo lakše os-misliti uvodnik koji bi, kako sama riječ kaže, vas trebao uvesti u sadržaj lista. Vidjet ćete i ove godine da su dječji interesi, nepresušna mašta te kreativnost i stručnost odgajatelja dosegli mnoge nove spoznaje i vidike. Ja vas najljepše molim da pri-likom čitanja pokušate sve to pomnožiti sa 365 dana, dodati tom svakom danu deset različitih emocija s intenzitetom na stotu i tada će vam možda biti lakše doživjeti život i rad Vrtića tijekom jedne godine. Namjerno sam istaknula ono život i rad jer osim što se u radu prate zakonom određene smjernice i propisi, u Vrtiću se zapravo živi. Svako izgovoreno ili primljeno dobro jutro, svako oprosti, hvala ili doviđenja od velikog su značaja za vašu djecu. Svaka situacija, ali baš svaka, pa bila ona više ili manje ugodna, prilika je za učenje, a sami ćete vidjeti koliko smo takvih prilika iskoristili. I ne, to nije poučavanje, to je pra-vo iskustveno učenje, kako za djecu, tako i za odgajatelje, pa i roditelje. I što je najljepše, učenju nema kraja! Pred nama su još mnogi izazovi, neistražena prostranstva, a samo mali dio toga pronaći ćete ovdje u „Kampanelićima“.

ravnateljica Sanja GROZDANIĆ

UVODNIK

Glavni urednik: ravnateljica Sanja GROZDANIĆ

Urednički tim: Ana ŽIGOKristina DEŽELJINMladenka FRANKIĆSnježana TURKOVIĆVedrana DOMAĆINOVIĆ PIČULJAN

Grafičko oblikovanje: Robert BARILLA

� Uvodnik 2

� Posjete, suradnje i nastupi kroz godinu 3

� Crtice iz vrtićkog života 8

� Likovni kutak 28

� Iz dječjih usta 30

� Kraći specijalizirani programi u vrtiću 32

� Stručna usavršavanja i postignuća naših djelatnika 33

� Programi “Rastimo zajedno” 34

� Iz logopedskog kabineta: Dijete i drugi jezik 36

� Pedagoška tema: Kako odgojiti sretno dijete? 38

� Zdravstvena tema: Ospice (Morbili) 39

� Zahvale 40

Prisjetimo se prošle godine!

KAMPANELIĆI4 KAMPANELIĆI 5

Prigodno, djeca su dijelila prola-znicima letke o važnosti pješa-čenja. Djeca iz PO Lopar i PO Supetarska Draga pješačila su svojim mjestom te također dijelila letke.

Listopad

U suradnji s Udrugom “Orkula” organizirana akcija branja vrtić-kih maslina. U branje su se uklju-čili Leptirići, Bubamare i Krijesni-ce, a pridružio nam se i g. Željko Barčić iz Udruge „Orkula“ te za-mjenik gradonačelnika g. Denis Deželjin. Ubrane masline odne-sene su na preradu, a dobiveno ulje korišteno je u svakodnevnoj prehrani djece u vrtiću.

16. - 20.10. U svim je skupinama obilježen Tjedan zahvalnosti za plodove Zemlje tijekom kojeg su se pekli proizvodi od tijesta, a u nekim skupinama pridružile su nam se i bake.

19.10. U povodu Mjeseca hr-vatske knjige održan je susret predškolaca s pripovjedačicom bajki Jasnom Held. Vrlo zanimlji-va svojom pojavom, živopisna i privlačna svojim pripovijedanjem, Jasna Held dječju je pažnju za-okupila dvjema vrlo zanimljivim bajkama.

26.10. Odgojno-obrazovna sku-pina Pužići organizirala je izlet u Rijeku te ostvarila suradnju s Prirodoslovnim muzejom i Astro-nomskim centrom.

31.10. Povodom Dana štednje od-gojno-obrazovna skupina Buba-mare posjetila je Erste banku.

31.10. Za svu djecu matičnog vrti-ća te PO Supetarska Draga izve-dena je predstava Ježeva kućica u izvedbi Kazališta lutaka Rijeka prema istoimenom klasiku Bran-ka Ćopića. Istoga dana, u PO Lo-par odigrana je predstava Grga Čvarak.

3.11. Organiziran je posjet sred-njovjekovnom tematskom parku Sanc. Michael u Svetvinčentu, gdje su se djeca upoznala sa srednjovjekovnim vještinama i načinom života. Djeca su se isku-šala u mačevanju, streličarstvu, jahanju, a vidjela su i veliki kata-pult, prošetala zidinama dvorca, vidjela sobu za ispitivanje i razne sprave.

6.11. Pogledali smo u Zimskom kinu predstavu Pra priče u izved-bi Teatra OZ. Pra priče je lutkar-sko-glumačka predstava za djecu koja oslobađa duh starohrvatskih priča, legendi i čudesnih bića iz zagonetnog prašnjavog ormara, škrinja i trodimenzionalne knjige.

22.11. Organizirana radionica ši-vanja lutkica od čarapa. Radioni-cu je vodila odgajateljica Zdenka Pećarina, a na radionicu su se odazvale vrijedne mame i djeca, odgajateljice kao i zainteresirani građani. Lutkice su rađene sa

svrhom terapeutskog rada s dje-com s teškoćama u razvoju u ri-ječkoj Udruzi „Svjetionik“.

1.12. Paljenjem lampica na grad-skom boru obilježen je početak adventa. Lampice na božićnom drvcu u društvu gradonačelnika, upalila je Mara Španjol. U pri-godnom programu uključila su se djeca odgojno-obrazovnih sku-pina Leptirići i Koralji te djeca iz glazbenog programa sa svojim odgajateljicama.

4.12. Uoči sv. Nikole u Zimskom kinu pogledali smo predstavu „Tri praščića“ Gradskog kazališta lu-taka Rijeka. Predstava je organizi-rana kao poklon djeci otoka Raba prigodom blagdana sv. Nikole.

5.12. U okviru projekta Ministar-stva kulture „Ruksak pun kulture“ pogledali smo predstavu Kaza-lišta Pinklec „Puž muž“. Nakon predstave glumci su s dvadese-tak djece održali zanimljivu radi-onicu na temu scenskog pokreta.

6.12. Sveti je Nikola ove godine doplovio barkom. Na rivi su ga dočekala djeca iz matičnog vrti-ća te PO Supetarska Draga kao i djeca koja ne pohađaju vrtić, a žive na području Palita, grada i Supetarske Drage. Uz zvukove Limene glazbe DVD-a Rab omi-ljeni svetac djece otpraćen je do pozornice gdje je pripremljen kratki prigodni program. Ugodno druženje uz nekoliko pjesama zaokružio je i sv. Nikola s obe-ćanjem da će nam doći i iduće godine. Poklone za vrtićku djecu ostavio je u vrtiću, a djeci koja ne pohađaju vrtić poklone je podije-lio na samom trgu. Dječje veselje upotpunio je i miris frita i toplog čaja. Omiljeni svetac posjetio je i loparske mališane. Djeca su mu priredila prekrasan doček uz re-citacije, pjesme i igrokaze koje su pripremila zajedno sa svojim uči-teljicama i odgajateljicama, a on ih je zauzvrat darivao paketima prepunim iznenađenja.

8.12. Organizirano je adventsko druženje djece, roditelja i djelatni-ka vrtića. Jedni su ukrašavali vrtić i jelku ukrasima koji su izrađeni na kreativnim radionicama, dru-gi su slikali svoje božićne želje, treći su mijesili kolačiće, četvrti pričali priče, peti pjevali božićne pjesme uz glazbenu pratnju od-gajateljice Kristine Holjar... Vrti-

ćem je odisao božićni duh i miris finog čaja s cimetom i kolača od rogača koje su napravile naše vrijedne kuharice. Uskoro su za-mirisali i kolačići koje su mijesi-la djeca i roditelji! Smišljen je i foto kutak uz pomoć naše vješte mame Jane Kuttnerove u kojem su se svi fotografirali i zabilježili uspomenu na ovaj divan dan.

13.12. Prikazan je film „Početak života“ u Zimskom kinu u organi-zaciji „Rastimo zajedno” tima na-šeg vrtića. Uoči filma, posjetitelji su mogli donirati novac za Udru-gu za djecu i mlade „Kocka“.

17.12. Održan je program paljenja treće adventske svijeće u paku Dorka u kojem su sudjelovala djeca iz odgojno-obrazovnih sku-pina Leptirići i Koralji sa svojim odgajateljicama te djeca iz glaz-benog programa.

19.12. U Loparu je održan božićni sajam i žive jaslice u sklopu čega su djecu posjetili i darivali moto mrazovi.


21.12. Na božićnom koncertu predškolaca sudjelovalo je 84 djece u godini pred polazak u školu zajedno sa svojim odgaja-teljicama i gostima iz OŠ I. Ra-bljanina i Glazbene škole I. M. Ronjgova, PO Rab. Gradska sportska dvorana bila je do kraja ispunjena najvjernijom publikom na svijetu, a program su vodile voditeljice – Nora Lušić, Lena Mišić i odgajateljica Anita Sović Padovan.

22.12. Održan je već tradicionalni predbožićni posjet moto mrazova uz razne igre i ples.

22.12. U PO Lopar izvedena je predstava „Vrtuljak“ inspirirana Andersenovim „Postojanim kosi-trenim vojnikom“, Tetara Oz.

Siječanj / veljača

Započelo je maškarano doba, maskirali smo se svakoga petka.

5. i 6.2. Uoči testiranja budućih pr-vašića, organiziran je posjet škol-skoj ambulanti s ciljem da se dje-ca upoznaju s radom ambulante, djelatnicima koji u njoj rade, ali i postupkom procjene vještina uoči upisa u prvi razred kako bi se kod njih smanjila razina stresa. Dr. Daniela Glažar Ivče za djecu je pripremila i kratku prezentaciju i interaktivno predavanje o zdrav-lju i zdravim navikama.

7. i 8.2. Održane su radionice uoči redute na kojima su izrađeni re-kviziti (plakati s nazivom skupine, zastava, škrinja s blagom) te do-govorena je pjesma uz koju su se maškarane skupine predstavile na reduti.

9.2. Zadnji petak prije Dječje re-dute obilježili smo veselom i ra-zigranom maškaranom zabavom u sportskoj dvorani . U Loparu je istoga dana održana dječja maš-karana povorka.

11.2. U nedjelju 11. veljače odr-žana je još jedna reduta na ko-joj je naš vrtić sudjelovao s dvije maškarane skupine. Nešto veća maškarana skupina bili su gusari sa zanimljivom zastavom i škri-njom punom blaga, a vrlo mašto-vita i zanimljiva skupina bile su i Pipi Duge Čarape.

13.2. Već tradicionalno djecu u PO Lopar posjetile su loparske maškare.

16.2. Četvero djece iz našeg vr-tića sudjelovalo je na krštenju i primopredaji najnovijeg trajek-ta Rapske plovidbe čija je kuma predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović.

7.3. U PO Lopar izvedena je predstava „Pale sam na svijetu“, Kazališta lutaka Zadar.

13. i 14.3. U okviru obilježavanja Tjedna mozga, 13. i 14. ožujka 2018. održale su se radionice na temu „Moje tijelo, moj mozak“ za djecu u godini pred polazak u školu. Radionice je s djecom pro-vela psihologinja Biserka Jureša iz PB Kampor.

20.3. U Zimskom kinu je održana predstava Priča o kapljici Karli. Predstava je nastala kao plod su-radnje odgojno-obrazovne sku-pine „Pužići“ i komunalnog po-duzeća Vrelo d.o.o. te njihovog proučavanja sustava pročišćava-nja vode, a izvedena je u povodu Svjetskog dana voda.

14. i 21.3. posjetila nas je stoma-tologinja Melita Vlahek, naša du-gogodišnja suradnica. Na temelju njezinog pregleda svakom je di-jetu napisan nalaz o stanju zubiju te savjet za daljnje postupanje.

19.-23.3. Obilježen je tjedan oče-va. U svakoj je odgojno-obrazov-noj skupini osmišljena radionica za djecu i očeve, a cilj je bilo me-đusobno druženje, razvijanje od-nosa između djece, očeva i od-gajatelja te želja da se očevima prenese poruka koliko je važno nji-hovo sudjelovanje u svakodnev-nom životu djece, kako u predš-kolskoj ustanovi tako i van nje.

26.3. Djeca jasličke dobi imala su priliku uživati u predstavi koja pripada doživljajnom kazalištu pod naslovom „Gdje su nestale čarapice“, a u izvedbi Gradskog kazališta lutaka Rijeka.

Travanj

Obilježili smo Mjesec planete ze-mlje tijekom kojeg smo prikupljali stari papir i bavili se brojnim eko temama.

16.4. Pogedali smo predstavu „Velika staklena avantura“ koju su nam darovala naša komunal-na poduzeća.

17.4. Organiziran je izlet u Ogulin u Ivaninu kuću bajke na kojem je uživalo 35-ero djece.

20.4. Održana je vatrogasna vježba u suradnji s Gradom Ra-bom, DVD Rab, Policijskom po-stajom Rab i Zavodom za hitnu medicinu, Rab.

24.4. Pogledali smo predstavu „Gospođica Neću“ u izvedbi Sce-ne Gorica .

24.4. Polaznici glazbenog progra-ma sudjelovali su na otvorenju 2. Rapske fešte od rožic pjesmom „Naše kolo veselo“.

24.4. Organiziran je izlet odgoj-no-obrazovne skupine Ježići u Senj, koji su tom prilikom posjetili DV Travica u Senju, senjsku kulu Nehaj te se upoznali s proizvod-njom meda.

28.4. Završen je Program predš-kole, a završetak je obilježen za-jedničkim izletom djece, roditelja i odgajateljice brodom u Novalju.


ODGOJNO-OBRAZOVNA SKUPINA

Odgajateljice: Kristina DEŽELJIN, Barbara MATAHLIJA i Loredana DEBELIĆ

Odgojno-obrazovna skupina „Ribi-ce“ ove je pedagoške godine bo-gatija za dva člana, a to su naše lutke Igor i Sanja. Lutke su nasta-jale u našoj skupini, postupno, a djeca su nas navodila što im još nedostaje i što svaka lutka treba imati (npr. oči, nos, kosa, cipele...).

Cilj njihovog nastanka:

■ Lutka potiče samopouzdanje djece i zajedništvo.■ Lutka pomaže pri stjecanju so-cijalne kompetencije te razvija empatičnost.■ Pomoću lutke dijete će se lakše obratiti prijatelju i lakše će izreći svoje misli, osjećaje i ideje.■ Lutka pomaže u stvaranju pozi-tivne atmosfere.■ Lutka potiče dijete da izmišlja i stvara neobične jezične kon-strukcije (nove riječi, novo zna-čenje riječi), duge monologe i ne-očekivane dijaloge.■ Lutka dovodi dijete u stanje uz-buđenosti, ushita i razigranosti te pokreće njegov misaoni, fantazij-ski i emocionalni svijet.■ Lutka pomaže u upoznava-nju djece s novim situacijama te stjecanju konkretnog znanja o nečemu.

„Elina je bila oduševljena sa Sa-njom. Stalno je bila uz nju, grlila ju, mazila i pazila. Svaki dan ju je presvlačila i hranila. Prvo se Sanja spremala za izlazak, za-tim Elina. Nigdje nismo išli bez nje. Jedno jako lijepo i pozitivno iskustvo i jedva čekamo upoznati Igora.“

Mama Irena

„Sanja nije izlazila iz kuće ali je u kući s nama radila sve što i mi. Sa sekama je spremala i usisa-vala sobu, s mamom kuhala i pe-glala, a s Leonom i tatom igrala nogomet i popravljala usisavač. Pomagala je raditi kolače, kuhati i stavljati robu prati.“

Mama Deborah

U Elininom domu nastala je i pje-smica o našim lutkama koju je na-pisala mama Irena Dumić Antić.

Ako su Igor i Sanja barem jedno dijete učinili sretnim, cilj njihova nastanka je postignut!

Svrha nastanka Igora i Sanje je da djeca pomoću lutki upoznaju našu ustanovu. Tako smo posje-tili sve odgojne skupine, ured rav-nateljice, pedagoginje i logopedi-nje, zdravstvene voditeljice kao i kuhinju, praonicu rublja i radio-nu našeg domara. Igora i Sanju uključili smo u sve naše aktivnosti i dnevne rutine. Odlazak u dvora-nu postao je nezamisliv bez Igora i Sanje, a vodili smo ih i u kino, na predstave, u šetnje... Djeca su se s Igorom i Sanjom nasta-vila družiti i preko vikenda uzima-jući ih u svoje domove, a reakcije roditelja su uglavnom pozitivne:

„Niko je bio jako ponosan. Svima je pokazivao lutku i objašnjavao otkuda je, kako se zove. Brinuo se o Igoru - davao mu jesti, stavio mu čarape jer je zaboravio papu-če u vrtiću, stavljao ga spavati, čitao mu, igrao se s njim!“

Mama Vedrana

„Dolazak naše prijateljice Sanje je bio vrlo pozitivan. Lana i Sa-nja su zajedno ručale, plesale, spuštale se niz tobogan, naravno Sanja je morala spavati s nama.“

Mama Petra

CRTICE IZ VRTIĆKOG ŽIVOTA

IGOR I SANJA

Jedna lutka malau dječja srca je stala.

Stvorile su je vrijedne rukebez ijedne jedine muke.Nije to bila neka drama,nije ona ostala sama.Pojavio se divan lutak

i upotpunio prazan kutak.Svaki dan se s djecom druže,

puno ljubavi njima pruže.Ribice male imaju posla,

nikad im igranjas njima nije dosta.

Njihova imena nisu tajna,oni se zovu Igor i Sanja!

Irena DUMIĆ ANTIĆ


Moje iskustvo uvolontiranju

Zazvonio je telefon, a s druge strane glas tete Jelene: „Želiš li volontirati u vrtiću?“ Naravno, pri-stala sam, iako nisam znala što me očekuje i što se zapravo oče-kuje od mene. Guglala sam neko vrijeme internetom ne bih li našla nešto zanimljivo. Po zanimanju sam konobar, što ja mogu raditi s djecom? A onda sam se odlu-čila za tijesto (na prijedlog tete Jelene). Bila sam uzbuđena, ali i jedna doza straha je bila prisut-na. Ujutro, kada sam stigla i kada sam ugledala sve one okice pune znatiželje, strah je nestao zauvi-jek. Vješto su prstićima mijesili tijesto, bojali raznim bojama i gu-rali suhe grožđice u njega. Poku-šala sam im čitati i koju priču, ali već su polako odustali od mene i zabavljali se međusobno u sobi. Nadam se da su bar malo uživali, iako ne koliko ja, ja sam bila odu-ševljena!!! Bilo je to jedno lijepo i zanimljivo, čak poučno volontira-nje i rado bih ga ponovila.

Djeca su naše blago, a raditi sa njima je jako lijepo iskustvo. Hva-la na pozivu i djeci na strpljenju.

mama Nada PERKIĆ

Interes za ovu temu potaknule su fotografije roditelja s njihovog radnog mjesta. Kada smo ih pri-kupili, razvili smo ih i polijepili po sobi dnevnog boravka. Svako je dijete, čim bi došlo u vrtić, pogle-dalo fotografiju svojih roditelja i govorilo gdje mama i tata rade, kako se zovu, poljubili bi fotogra-fiju i tek tada se otišli igrati.

Tema je bila važna za svako po-jedino dijete. Jedni od drugih su naučili gdje im roditelji rade te su svaki dan imali sve bogatije isku-stvo o zanimanjima.

Kako bi im još više proširili spo-znaje, zamolili smo mamu Mirja-nu, koja je po zanimanju frizerka, da odvoji malo vremena i posjeti nas u našoj skupini kako bi nam napravila frizure i predstavila svoje zanimanje. Kako djeca uče po modelu, vrlo dobro i vješto su kopirala mamu Mirjanu te jed-na drugima stavljala uvijače na kosu, češljala jedna druge, prala kosu šamponom i pritom izraža-vala zadovoljstvo. Za par dana smo pozvali mamu Nadu koja je domaćica. Ona je odlučila s nji-ma raditi kolače od tijesta u boji

centar fotografijama zanimanja i pripadajućih pomagala. Djecu smo potaknuli na radoznalost prema zanimanjima, promicali smo pozitivne vrijednosti, pouča-vali o poštivanju različitosti te ra-zvijali djetetovu svijest o važnosti raznih zanimanja, a na taj način smo i poticali suradnju s roditelji-ma kroz njihova zanimanja.

Zatim smo posjetili našu pedago-ginju. Ona je imala vrlo zanimljive igračke za svu djecu, pričala im je priče te im objasnila koji je njezin posao u ovom vrtiću. Za kraj smo u suradnji s Rapskom plovidbom i kapetanom trajekta Vlatkom Du-mićem organizirali vožnju novim trajektom “Četiri zvonika“. Kupi-li smo kartu za trajekt koju nam je prekontrolirao časnik palube trajekta. Ujedno smo upoznali i zanimanje kapetana, svako je di-jete sjedilo na kapetanovoj fotelji, vidjeli smo kako se auti ukrca-vaju u trajekt. Kada se zatvorila rampa na trajektu, krenuli smo, a more je bilo mirno. S nama su u pratnji bili tata Branimir, Duško, Mihael, Milivoj i Vlado. Toga dana smo obilježili i Dan očeva. Zamo-lili smo mamu Mirjanu i Nadu da napišu kratak osvrt na volontira-nje u našoj skupini.

s grožđicama. Slušali su je s ve-likim zanimanjem, radili ono što i ona. Na kraju im je još i pročitala par priča. Zatim smo krenuli u po-sjetu mami Petri koja je krojačica. Tamo su nas dočekale mama Pe-tra i Josipa koje su nam pokazale kako se šije, što im je potrebno za šivanje te su svakom dječaku sašile leptir mašne, a djevojčica-ma trake za kosu.

Drugog smo dana, u suradnji s načelnikom policije Stjepanom Bobanom, posjetili policijsku po-staju gdje nas je dočekao Elenin tata Branimir. On nas je zajed-no s kolegom proveo kroz cijelu postaju pa smo tako vidjeli poli-cijsku dvoranu, pritvor, policijsko vozilo, palicu sa znakom stop, radio stanicu, a nakon toga su nas policajci odveli do pješačkog prijelaza i objasnili nam kako se prelazi preko ceste, koje su opa-snosti, na što moramo obratiti po-zornost.

Prema dječjim interesima smo nadopunili postojeće centre ma-terijalima: kuhinju kuharskom kapom i pregačom, frizerski sa-lon uvijačima, četkama, praznom ambalažom šampona, regene-ratora, gela za kosu, istraživački

Zanimanje mojih roditelja



Odgajateljice: Nirvana HABAZIN i Jelena PIČULJAN


Iskrice su početak nove peda-goške godine započele u ritmu “muzike za ples”. Veliki interes pokazivali su za glazbu i instru-mente pa smo odlučili obogatiti glazbeni centar. Izradili smo ra-zne instrumente - bubnjeve, šuš-kalice i gitare. A budući da se u našoj grupi odvija i glazbeni pro-gram, djeca su primijetila i plakat s klasifikacijom instrumenata (ži-čana, tipkovna, gudači, puhačka i udaraljke). Najviše dojmova iza-zvale su gitare koje smo i sami radili od kartona. Također razvija-mo i glazbenu suradnju s “Leptiri-ćima” pa ponekad odemo pjevati u njihovu skupinu, adaptirajući se pritom na novu sredinu koja nas očekuje.

Budući da veliku većinu naše skupine čine dvogodišnjaci i tro-godišnjaci, sasvim zrelo pristu-pamo zadaćama. Pospremamo sobu, pazimo na čistoću, sami metemo nakon ručka i pospre-mamo tanjure. Oblačimo se sami i međusobno pomažemo mlađoj djeci. U našoj skupini vlada jako suradljiva i topla atmosfera. Svi smo jako dobri prijatelji i goto-vo nikad nema svađe i prepirke. Ukoliko ima, i to brzo riješimo. Na-damo se i dalje dobroj atmosferi u grupi i dugom prijateljstvu koje će nas ispratiti i u stariju grupu.



Odgajateljice: Kristina HOLJAR i Sanja ŠPANJOL

Pozdrav svima!

Evo kao roditelj Elene Karlić imala sam priliku predstaviti se sa svojim zanimanjem frizera. Zvjezdice su me dočekale u ve-selom raspoloženju. Kad su vi-djeli kako ja to radim, kroz igru su se i oni uključili i jedan drugome radili frizure. Elena je bila sretna i sva važna jer je njena mama došla. Na kraju im je skupa sa mnom podijelila male poklone i na taj način smo se zahvalile na pozivu. Od tete Jelene i Nirvane sam dobila lijepu zahvalnicu koja sad krasi zid u mojem frizerskom salonu. Hvala vam Zvjezdice!

mama Mirjana

Velika hvala svim roditeljima na suradnji!

Iskustvo jednogtate

Prije nekoliko dana stigla nam je obavijest da povodom Dana očeva tete spremaju kratak izlet s našom djecom. Bez pretjera-nog oduševljenja zbog posla i obaveza pristao sam otići. Sad slobodno mogu reći da je šteta što je Dan očeva samo jednom godišnje. Dakle, sastali smo se ispred vrtića s našom djecom i krenuli autobusom prema Miš-njaku. Ne treba ni pisati koliko se uzbuđenja krilo u našim mališa-nima, kako zbog vožnje busom, tako i zbog prisutnosti očeva. Kad smo stigli, dočekala nas je posada trajekta „Četiri zvonika“ i otpratila nas u komandni most. Svi smo se kratko smjestili u ka-petanovu fotelju, malo se fotkali ali i pravili važni. Sve što je lijepo kratko traje, pa tako i naša vožnja trajektom. Uskoro smo se opet autobusom vraćali u vrtić gdje su nam tete dodatno uljepšale dan. Svatko od nas je dobio fotografiju sa svojim djetetom koju je svaka mama potajno slala tetama.

Naša mala avantura time je zavr-šila. Mogu samo reći veliko hvala tetama na svom trudu što su nam priuštile ovakav dan.

tata Duško


Početak nove pedagoške godi-ne prošao je u veselom i vedrom raspoloženju. U igri, čiji čar i uži-tak nikad ne prestaje, već dobro uhodana skupina Mravi David, Marta, Jakov, Mate, Vita, Monika, Dora, Amely, Korina i Klara, rado i s puno razumijevanja prihvatili su Roka, Otona i Davida P. upisanih tijekom ljetnih mjeseci. Tijekom godine Mravi su sazrijevali, ra-sli i postajali vrlo pričljivi. Samim time rasli su i njihovi interesi za novim saznanjima i spoznajama. U skladu s tim, redovito smo izra-đivali nove poticaje kao i mijenjali centre u našoj sobi dnevnog bo-ravka. Kako je riječ uglavnom o dvogodišnjacima kod kojih je vrlo izražen govorno-jezični razvoj, puno vremena provodili smo u osmišljavanju glasovnih igara. Tijekom godine Mravi su bili jako vrijedni i uključivali su se u razne aktivnosti. Pogledali smo sve predstave, bilo u našoj ustanovi ili izvan nje, slavili rođendane, veselili se dolasku sv. Nikole, družili se s moto mrazovima. U prosincu nam se pridružila i Lari-sa, koja je došla na Otonovo mje-sto, a on je otišao na dalek put.Po povratku sa zimskih praznika započeli smo s maškarama koje su se veselo obilježavale svakog petka, a mi smo rado sudjelovali, kao i u samoj dječjoj reduti. Naši

Ove se godine u našu skupinu upisalo desetero novih Bubama-ra. Ubrzo su se sprijateljili i pri-lagodili na novu sredinu. I ove godine nastavili smo sa svakod-nevnom tjelovježbom u dvorani, integrirajući teme u dvoranu ovi-sno o trenutnom interesu djece. Tako smo imali štafetne igre razi-granih doktora, vesele zube, ele-mentarne igre s brodovima i sl.

Tijekom ove godine surađiva-li smo s mamom Janom koja je upotpunila naš dramski centar veselim štapnim lutkama koje su djeca kreirala. Isto tako, Jana nam je pomogla osmisliti naš ve-seli božićni foto kutak. Ovim pu-tem mami Jani još jednom velika hvala. Mnogo smo pažnje čitavu godinu posvećivali samoprocjeni samostalnosti. Djeca su svakod-nevno samoprocjenjivala svoju samostalnost pomoću bilježenja samostalnosti na plakatu. Veliku ulogu odigrala su starija djeca

interesi su svakodnevno bili sve veći, pa smo istraživali količinske odnose, pokušali prepoznati i imenovati boje te usavršavali pri-rodne oblike kretanja redovitim boravkom u našoj dvorani i na vanjskom prostoru. Obogatili smo i glazbeni centar novim šuškali-cama, udaraljkama, instrumen-tima s kojima se svakodnevno koristimo u pjesmi i plesu. Polako se bliži vrijeme kada će se naši trogodišnjaci ispisati, odnosno preći u starije skupine. I ponosni i tužni ispratit ćemo naše prijate-lje u nove životne avanture. Želi-mo im da budu sretni i uspješni te da imaju prave prijatelje i po-mažu jedni drugima jednako kao i do sada. Na kraju, jedno veliko hvala što su baš oni bili dio nas, što smo zajedno rasli i sazrijeva-li, što smo zajedno dijelili dane pune dvije godine. Posebno se zahvaljujemo našim roditeljima na povjerenju, strpljenju i razu-mijevanju koje su nam ukazali.

koja su pomagala mlađima, poti-čući ih na samostalnost. Krajem listopada dječaci su započe-li konstruirati trajekte u građev-nom centru te smo zajedno za-počeli proširivati svoja znanja o brodovima.

Svakodnevno vježbajući i u raz-govoru o zdravlju, djeca su samo-inicijativno započela simboličku igru doktora. Tako smo zajed-ničkim snagama stvorili centar ambulante te smo započeli istra-živati tijelo. Tema zdravlja i ljud-skih organa integrirala se u svim centrima. U istraživačkom centru smo otkrivali pojedine funkcije or-gana kroz pokuse. Izrađivali smo različite društvene igre.

U našoj su skupini boravile su i studentice zadnje godine predš-kolskog odgoja Lucija i Petra. Za-jedno s vrijednim Bubamarcima izrađivale su nove poticaje i pri-premale im raznovrsne aktivnosti.

CRTICE IZ VRTIĆKOG ŽIVOTA CRTICE IZ VRTIĆKOG ŽIVOTA

ODGOJNO-OBRAZOVNA SKUPINA ODGOJNO-OBRAZOVNA SKUPINA

Odgajateljica: Ines DUMIČIĆOdgajateljice: Nevenka KAC i Sanja ILIJIĆ


Veliko srce i razigranakrila Leptira

Prošlu pedagošku godinu završi-li smo prekrasnom suradnjom s našim prijateljem humanitarcem Damirom Vujnovcem iz Varaž-dina, koji nas je uključio u svoj projekt “Dječji glas iz Sahare” te omogućio da naše krpene lutke i naša srca putuju u daleku Saharu i tamo razvesele male Saharce. To lijepo iskustvo potaknulo nas je na nova dobra djela. Sprijateljili smo se s Dajanom Stjepanović iz Rijeke, koja je osnovala Udrugu Svjetionik te svojim edukacijsko-rehabilitacijskim radom pomaže djeci i mladima s poteškoćama u razvoju, pruža im pomoć u učenju i održava edukativne radionice.Leptirići su se, zajedno sa svojim roditeljima i odgajateljima našeg vrtića, ponovo vrijedno primili igle i konca te su izradili nove lutke za djecu u Rijeci. Dio njih je otputo-vao i u Pulu.

Evo nekoliko riječi naših prijatelja:

Često mi se čini da mali stanov-nici planete Zemlje znaju više od onih velikih. Znaju da je ljudi-ma, bilo gdje da na Zemlji žive,

važna ljubav i briga koju žele dati i osjetiti. Znaju to na sva-kom kontinentu, znaju i na sva-kom otoku. Jedan poseban grad okružen morem i jedan poseban grad okružen pijeskom povezuju djeca koja još nisu imala priliku upoznati se međusobno. Jedni električnu energiju imaju u svojim domovima još od kad su njihovi djedovi i bake bili djeca, a dru-gi su je dobili tek prošle godine. Jedni imaju suvremene elektron-ske igračke, dok se drugi igraju kotrljajući pijeskom staru auto-mobilsku gumu. No, nešto im je ipak zajedničko - veliko srce. Leptirići dječjeg vrtića u Rabu svoja su srca stavili u lutke koje su napravili za vršnjake, stanov-nike izbjegličkih kampova Zapad-ne Sahare. Lutke rođene u Rabu krenule su preko Varaždina i Lju-bljane u Austriju, odakle putuju u Alžir do pustinjskoga grada Sma-re. No, jedna je lutka prije pola-ska za Saharu iskočila iz kutije i odlučila avionom otputovati još dalje u Afriku, u zemlju Tanzaniju. U Tanzaniji nema velikih pustinja, tamo je puno zelenila. To je ogro-mna zemlja, gotovo sedamnaest puta veća od Hrvatske. U njoj se nalazi najveća planina sunčanog afričkog kontinenta, Kilimandža-ro, čiji je vrh visok 5.895 metara i

prekriven je snijegom. U jednom od tanzanijskih sirotišta živi Hi-daya, četverogodišnja djevojčica koja nije imala sreću upoznati svoje roditelje ili braću. Živi s dru-gom djecom koja također nemaju obitelj, ali su u sirotištu pronaš-la dom. Hidaya nikad nije imala svoju igračku, sve dok joj Janja, učiteljica geografije iz Hrvatske, nije donijela lutku s otoka Raba. Osmijeh koji ne silazi s Hidayinog lica najveća je nagrada svima koji su ugradili dio svoje ljubavi u lutkino nastajanje i njen put do Afrike. Hidaya je lutki već isplela pletenice, nerazdvojne su i sret-ne zajedno. Čuvaju jedna drugu i dijele vesele dane svog djetinj-stva. Nadamo se i fotografijama sretnih lica i sretnih lutkica iz ve-like Sahare pa svi zajedno sni-vamo snove pune pijeska, nade i ljubavi.

Voli vas Damir



U prosincu 2017. na adresu Udruge Svjetionik stiglo je divno iznenađenje. Udruga Svjetionik je udruga za djecu i mlade s teš-koćama u razvoju. Skroman po-četak i skromno uređenje Udruge uljepšala nam je donacija koja je stigla s Raba. Odgojno-obrazov-na skupina Leptirići Dječjeg vrti-ća „Pahuljica“ provela je radioni-cu šivanja lutkica od čarapa. Na radionicu su se odazvali roditelji i djeca, odgajateljice te zainte-resirani građani Raba. Lutkice su u Svjetionik stigle taman za Sv. Nikolu. Očekujući par lutkica, iznenadili smo se ugledavši punu kutiju lutkica. Ima tu lutkica sva-kakvih emocija, ima ih i onih koje su bez lica. Lutkice su vrlo kori-stan medij u radu s djecom s teš-koćama u razvoju. Omogućuju im da izraze svoje osjećaje i zaista su dragocjeno terapeutsko po-magalo u edukacijsko-rehabilita-cijskom radu. U Udruzi Svjetionik većina članova je s poremećajem iz autističnog spektra predškol-ske i niže školske dobi tako da se lutkice rado i često koriste u te-rapijama, kako individualno, tako i u grupnim radionicama. Ovim putem još se jednom zahvaljujem u svoje osobno, u ime Udruge i ime sve djece na silnom trudu i vremenu koji je uložen kako bi nama uveselili prostor i uljepšali nam terapijski rad. Svako dobro i veliki pozdrav iz Rijeke!

Vaša Dajana

Odgajateljice: Mirjana DRČEC i Zdenka PEĆARINA

Leptirići i Vama šalju veliki za-grljaj, puno pusa i puno dječjih osmjeha! Sretni smo što smo mogli zajedno ostvariti ovakva li-jepa djela i nadamo se da će ih u budućnosti biti još! :)


Gotovo pa je i ova pedagoška godina proletjela. Na početku nam se pridružila Larina mlađa sestra Emili i dvojica dječaka - Paulov brat Kristiano i te Deni-sov brat Niko. Tu su i sestre Mila i Lena tako da u skupini imamo puno braće. Nekima su braća i sestre već otišli u školu, Petru i Niki. Kod nas vlada pravo obitelj-sko okruženje.

U Krijesnicama se jedni prema drugima ophodimo ravnopravno, obzirno, s poštovanjem i uvaža-vanjem te dobro surađujemo. Učimo i radimo zajedno i funkcio-niramo kao tim. Iskreno, trudimo se najviše što možemo. Trudimo se međusobno pažljivo slušati tj. koristimo se uvažavajućom ko-munikacijom.

Prijateljstva nastavljamo i izvan skupine, (Laura i Valeria, Sven i Franko, Denis i Paulo, Ante i Nora, Kristiano i Niko, Maro M. i Mara, Sandro i Maro M., naše sestre). Ima tu pravog prijatelj-stva i ljubavi. Prihvaćamo dru-ge bez obzira na njihov izgled, sposobnost ili porijeklo. Slobod-no izražavamo osjećaje, potre-be, iskustva i vjerujemo jedni drugima.

Uspostavljamo vezu između onoga što učimo i stvarnog živo-ta. Kad su su nas zanimale ribe proučavali smo ih i promatrali u moru prilikom šetnji, otišli na ri-barnicu, posjetili ribarski brod te se bavili brodovima, vrstama bro-dova i njihovim održavanjem. Uz sve to pjevali smo, pripremali se za blagdane, koncert, s veseljem dočekali maškare, gledali pred-stave i sami glumili, proslavili sve naše rođendane. A sada se bavi-mo rapskom kulturnom baštinom.

Kvalitetno i poticajno okruženje vidljivo je u ponudi raznovrsnih materijala koje možemo stalno koristiti, prema svojim željama i interesima. U našoj skupini kori-stimo poticajne materijale koji sti-muliraju naš razvoj.

Kvalitetno okruženje u našoj sku-pini očituje se:

■ istodobno provodimo različite aktivnosti, možemo birati što že-limo raditi■ ponuđeni su nam poticajni ma-terijali, bavimo se zanimljivim ak-tivnostima, istražujemo i učimo svim osjetilima■ igramo se i družimo u manjim skupinama, razgovaramo, rješa-

vamo problemske situacije■ biramo aktivnosti u prostoru naše skupine, biramo sadržaj ak-tivnosti i suigrače■ promoviramo njegovanje hu-manih vrijednosti, empatiju, po-maganje i asertivnost.

Lucija rado manipulira rasutim materijalima, Nika voli boraviti u obiteljskom centru, Laura i Va-leria crtaju, Denis, Paulo, Fran-ko i Sven slažu kocke. Maro M., Sandro, Niko, Paulo i Kristiano sviraju. Nora vodi glazbene sto-lice, Ante crta za sve. Petar od-lično slaže puzzle, Lena i Emili rado crtaju, Lara i Mila se vole presvlačiti, Maro P. uvijek nešto popravlja, Anja i Marieta pišu, to se ozbiljno radi. Dođite pa vidite, rado ćemo vas primiti.

Tu su i naši super roditelji s koji-ma njegujemo partnerski odnos, uvijek su tu za nas i na sve se odazovu. Hvala vam!



Odgajateljice: Ana ŽIGO, Anita SOVIĆ PADOVAN i Magdalena MATAHLIJA


Karla i Pužići

Ove jeseni počeli smo prouča-vati što se događa s otpadnom vodom koja odlazi iz naših kupa-ona i kuhinja. Kako nismo znali gdje ta voda završava, u pomoć smo pozvali djelatnike komunal-nog poduzeća Vrelo. Objasnili su nam da naš otok ima sustav za pročišćavanje otpadnih voda i objasnili nam kako radi. Donijeli su nam slikovnice, skice susta-va, plastične cijevi i račve tako da smo se i sami mogli okušati u konstruiranju vlastitog sustava u našoj sobi. Te cijevi su nam po-služile i za proučavanje kosine i brzine kretanja predmeta koji kroz njih prolaze te smo u takvim aktivnostima mnogo naučili.

Od cijevi i raznih nastavaka te račvi konstruirali smo i slova abecede. Provodili smo i mnoge istraživačke aktivnosti, izrađivali smo maketu sustava za proči-šćavanje te i sami pročišćavali vodu. Izradili smo i vodenicu koju smo pokretali snagom vode. Pro-učavali smo vode stajaćice i vode tekućice te se kroz mnoštvo za-bavnih aktivnosti upoznali s ime-nima rijeka u Hrvatskoj, biljkama i životinjama koje obitavaju u našim vodama. Sva znanja o vo-dama iskoristili smo i za svakod-nevne igre glasovne osjetljivosti

Sigurno ste već čuli priče o vrijed-nim Ježićima. I ove godine Ježići su svojim brodovima putovali svi-jetom. Svojim galijama doplovili su do Engleske u kojoj su uživali gotovo osam mjeseci istražujući srednjovjekovne dvorce i život na dvoru. Oduševljeni srednjo-vjekovnim kostimima ulazili su u razne uloge. Bili su vitezovi, princeze, kraljevi, kraljice, sluge i sluškinje. Otkivali su sličnosti i razlike te se poželjeli vratiti kući na Rab. Zaokupljeni srednjim vi-jekom, znanjima koja su stekli i radošću koja ih obuzima pri sva-koj igri, začarali su i roditelje.

Da bi putovanje galijama kroz srednji vijek od Engleske do Raba bilo još uzbudljivije, vrijedni roditelji svoje su afinitete izrazili na sebi najbolji mogući način. Za-jednički su izrađivali galije, sred-

te tako uvježbavali glasovnu ana-lizu i sintezu u čemu sudjeluju i najmlađa djeca.

A onda je jednog dana u naš baj-koviti svijet uplovila nestašna ka-pljica po imenu Karla. Ona i nje-zini prijatelji pali su s Oblaka Bilo Kojeg na Zemlju Bilo Koju i za-plesali na pozornici Zimskog kina Rab uz dječju pjesmicu Bambalu, ali i uz isječak poznatog djela Jo-hanna Straussa II „Pizzicato Pol-ca“. Karla, njeni roditelji i prijatelji, žaba i ptica prošetali su Zemljom Bilo Kojom u potrazi za otokom Rabom uz Ples šećerne vile. Pu-tem su se susreli s olujom, mno-go zagađene vode i prirode, a na otoku Rabu pronašli su ljep-še mjesto za život. I tako sada, u našoj sobi, u našem svijetu bajki i priča živi i kapljica Karla i mnoš-tvo njezinih prijatelja.

Našom sobom često se začuju zvuci Pizzicato Polce ili pjesmice Bambalu, a Kapljice i Pužići ve-selo se pokrenu uz zvukove glaz-be. Pužići čuvaju sve svoje prija-telje pa tako i kapljice i trude se da svojim postupcima učine ovaj svijet ljepšim i boljim.

Pridružite nam se! Učinimo našu Zemlju čišćom i ljepšom, poštuj-mo sve ljude ovog svijeta i zaple-šimo zajedno!

Vaši Pužići

Odgajateljice: Mladenka FRANKIĆ, Marijana RIBARIĆ i Andrea DEŽELJIN

CRTICE IZ VRTIĆKOG ŽIVOTA CRTICE IZ VRTIĆKOG ŽIVOTA

Odgajateljice: Martina KAĆANSKI, Snježana TURKOVIĆ i Andrea ANTEŠIĆ

njovjekovne kostime te istraživali i učili o bilju i njegovim ljekovitim svojstvima. Kako galije veslima pokreću snažni i zdravi galijoti, za njihovo zdravlje brinu se prin-ceze koje spravljaju najfinija jela od zdravih biljaka koje rastu na našem otoku. U slučaju da se netko razboli, tu su pravi srednjo-vjekovni liječnici i ljekarnici koji znaju da su pripravci od lovora i luka dobri protiv kašlja, da je cikla izvrsna za krv, komorač za pro-čišćavanje krvi, kamilica i bazga su izvrsne za bolove u želucu… Svakojakih ljekarija, mirisnih soli i pomada možete naći u srednjo-vjekovnom laboratoriju naših Je-žića. Ako ikad poželite, svratite u Ježićeve dvore gdje će Vas rado ugostiti vesela i razigrana skupi-na djevojčica i dječaka.

Dobro nam došli!

ODGOJNO-OBRAZOVNA SKUPINA ODGOJNO-OBRAZOVNA SKUPINA


Odgajateljice: Tea VOSNIK i Tamara MALUNAC

Zbog velike dobne različitosti djece upisane u skupinu „Kora-lji“, kao osnovni cilj postavili smo poticanje dječje samostalnosti, razvoj samopoštovanja, mo-gućnost samoprocjene i jačanje samopouzdanja. Da bismo to postigli bilo je potrebno formirati strukturirano okruženje bogato poticajima koja djeci omogućuju samostalnost i slobodu izbora. Također, dostupnost materijala i sredstva za rad i igru omoguća-vali su djeci međusobnu interak-ciju i poticali na istraživanje. Za to su nam poslužili tzv. centri aktiv-nosti (obiteljski centar, glazbeni, likovni i istraživački centar, centar početnog čitanja i pisanja, stolno-manipulativni i građevni centar). Nakon što smo formirali okru-ženje, odlučili smo pratiti dječju igru kako bismo uočili interese djece. Ubrzo smo primijetili inte-res za glazbu, glazbala u glaz-benom centru te interes za ples i plesni pokret. Doba maskiranja potaknulo je djecu da osmisle vlastitu predstavu preuzimajući ulogu svirača, plesača i glumaca. Pri tome su se služila svim po-nuđenim resursima u sobi kako bi dočarala scenu. Samostalno su dijelili uloge, organizirali igru, osmislili koreografiju, a u igri su sudjelovala sva djeca, čak su i odgajateljici dodijelili ulogu DJ-a.

Nakon nekog vremena, interes za ples usmjerio se u interes za balet. U dogovoru s roditeljima jedno jutro djeci smo sašili ba-letne haljinice koje nam i danas služe za plesni pokret.

Raznovrsnim aktivnostima poput samostalnog rezanja nožićem, bojanja kistom, upotrebom pribo-ra za jelo kod djece smo razvija-le osjećaj samopouzdanja (Ja to mogu!). Poticali smo samostalno obuvanje i izuvanje, oblačenje, zakopčavanje, vezivanje vezica. Razvijali smo naviku pranja ruku i zuba te brige o vlastitom tijelu. Malim kućanskim poslovima ra-zvijali smo kod djece svijest što sve mogu sama i poticali ih da pokušaju ponovno kada bi po-griješila jer svatko ima pravo na pogrešku.

Obilježili smo i neke važne dane u našem kalendaru vremena koji nas uči danima, mjesecima, go-dinama, godišnjem dobu i vre-menu. Početkom rujna posjetio nas je vlč. Kosić koji nas je bla-goslovio. Koliko je važno kretanje pokazali smo šetnjom po mjestu povodom Svjetskog dana pješa-čenja. Tijekom Tjedna zahvalno-sti za plodove zemlje mijesili smo tijesto, kolače, kiflice, pletenice za naš restoran „Koralji“, a po-vodom Dana jabuka pojeli smo

slasni kompot od jabuka koji smo sami spravljali. Početak adventa obilježili smo paljenjem svjećice na našem adventskom vjenčiću i molitvom „Anđele čuvaru“. S roditeljima smo izrađivali anđele od papira kojima smo ukrasili vr-tićki bor. Nastupali smo prilikom paljenja lampica na gradskom boru, prilikom paljenja prve ad-ventske svijeće u parku Dorka te na božićnom koncertu predško-laca. Još nije ni završilo božićno razdoblje, a već smo osmišljavali kostime i maske za maškarane tjedne u vrtiću i dječju redutu. U tom periodu posjetili su nas članovi ŠRK Tunera koji su nas upoznali s tradicijom Belih maš-kara. Tako smo se upoznali s još jednim plesom - rapskim tancem. S veseljem smo na našem kalen-daru označili početak proljeća, a s istim veseljem bojali smo jaja i izrađivali čestitke uoči Uskrsa.

Sada već dogovaramo kako ćemo urediti naše dvorište i una-prijed se veselimo boravku na zraku, u igrama s vodom!

PODRUČNO ODJELJENJE SUPETARSKA DRAGA




Novu pedagošku godinu zapo-čeli smo s dvanaest djevojčica i deset dječaka. U studenom nam je stigao Ante. Djeca su ga brzo prihvatila. U grupi je jedanaest predškolaca koji su svojim na-stupom zabljesnuli na božićnom koncertu. Bavili smo se zanima-njima. Posjetili smo policajce, vatrogasce i časne sestre. Mama Milena ugostila nas je u školskoj knjižnici. Objasnila nam je kako se knjige posuđuju i što se sve može raditi u knjižnici. Dječaci pokazuju veliki interes za nogomet, ali pojedini ne zna-ju pravila igre. Stoga smo pozvali Jakovljevog tatu Nikolu koji je s ci-jelom grupom odradio nogometni trening. Skupina je napravila no-gometno igralište na magnetnoj ploči i dresove, a nogomet je po-stao naša svakodnevna aktivnost.

Upoznali smo se s pričom Ježe-va kućica i pogledali istoimenu predstavu u Zimskom kinu. Svjet-ski dan pješačenja obilježili smo šetnjom parkom Komrčarom.

Skupina djece pokazala je inte-res za životinje. Izrađivali smo farmu od kocaka, prikupili razno-vrsne knjige i časopise o životi-njama. Posebnu pažnju zaokupili su nam šišmiši. Plesali smo ples

šišmiša, slikali šišmiše, izrađivali krila, kostur od slamki, upoznali vrste šišmiša, napravili velikog šišmiša te napravili spilju. Plani-ramo i izlet u spilju Grabovača.

Od društvenih igara najradi-je igramo šah. Pojedina djeca usvojila su pravila igre, dok neki imaju svoja pravila. Bitno je igra-ti se i družiti se. Upravo je šah bio jedna od igara na druženju s očevima (uz memori i Čovječe ne ljuti se). Najbolji dio druženja bile su palačinke u boji koje nam je napravio tata Ivica. Nadamo se nekim novim sličnim druženjima s našim roditeljima prilikom kojih oni mogu bolje upoznati život vrti-ća, a djeca uživati u zajedničkom vremenu s roditeljima.

mještanima letke o važnosti pje-šačenja i kretanja. Bili smo i na izletu u Svetvinčentu gdje smo se odlično zabavili. Vrijeme je pro-letjelo i došao je mjesec omiljen djeci. Prosinac nas je počastio mnogim zanimljivim predstava-ma. S našim roditeljima izrađivali smo mnoge ukrase za prodaju na božićnom sajmu, hvala im na pomoći. Dočekali smo sv. Nikolu pjesmom i plesom.

Nakon praznika slijedile su mno-ge aktivnosti. Upoznali smo se s loparskim običajima vezanima uz maškare čime smo nadopunili brojna saznanja o našoj tradiciji koja već posjedujemo, a nasta-vili smo i s pjevanjem loparskih napjeva. Dolaskom proljeća inte-rese smo okrenuli prema prirodi, buđenju biljnog i životinjskog svi-jeta te boravku vani.

Sigurno smo da nas čeka još mnogo zanimljivih pustolovina jer mi Gljivice i Zečići pojedinačno smo jako originalni i svatko se po nečemu ističe. Stoga je biti odga-jateljica svima njima divan posao i nadamo se da ćemo zajedno steći još mnogo zanimljivih i lije-pih trenutaka i uspomena.


Odgajateljice: Iva DUMIČIĆ i Martina BENIĆ

Nakon ljetne stanke Područno odjeljenje Lopar otvorilo je vrata za 32 upisane djece. Naravno, neki su nas napustili odlaskom u školu, ali stigla su nam nova djeca. Kao i svakom djetetu, tako je i nama igra najvažnija stvar na svijetu. U igri stječemo nova iskustva, nove vještine na svim područjima razvoja.

Naši predškolci zauzimaju po-sebno mjesto u sobi te se trude da novoupisana djeca nauče pravila ponašanja kako bi skupi-na odlično funkcionirala. Svakom zadatku pristupe s mnogo volje i truda te svojom pozitivnošću uče drugu djecu da budu uporna i do-sljedna u svemu.

Interesi u skupini kroz godinu ne jenjavaju tako da se trudimo da okruženje nije uvijek isto već da se prilagodi upravo onome što zaokuplja našu pažnju. Tijekom godine smo imali mnogo posla. Rujan je protekao u kišnim dani-ma tako da smo proučavali kišu, pričali o oblacima. Posjetio nas je i svećenik koji je blagoslovio sve nas i zaželio uspješnu i veselu pedagošku godinu. Obilježili smo Svjetski dan pješačenja dijeleći


PODRUČNO ODJELJENJE LOPAR

CRTICE IZ VRTIĆKOG ŽIVOTACRTICE IZ VRTIĆKOG ŽIVOTA

Odgajateljice: Katja ŠANIĆ, Snježana BALEN, Marina IMŠIROVIĆ i Ivana BLAGDAN

će nas podsjećati na baku Nadu koja je tako veselo i poletno sura-đivala s djecom.

Dok pišem ovaj tekst u planu su još dvije suradnje tako da bi bilo nepravedno ne spomenuti ih jer sam gotovo sigurna da će se ostvariti. Justinin tata Nikola je najavio posjet uz zanimljivu i poučnu priču o svom hvalevri-jednom hobiju – pčelarstvu, s ci-ljem da djeci približi i upozna ih s ulogom pčela u životnom lancu prirode. Gein tata Joško, prirod-njak, najavio je zanimljivu pre-zentaciju u prirodi na koju će biti pozvani i drugi roditelji, a sve u cilju da se približi ljepota prirode djeci i da u budućnosti ne rade greške i uništavaju prirodu kako, moram priznati, sadašnje odrasle generacije rade. Djeca, a i svi mi, možemo opstati samo ako se što više povežemo s prirodom.

Planira se i zajednički izlet bro-dom u cilju uživanja u prelijepom nam moru i bližim otocima koji također predviđa suradnju s rodi-teljima i nadam se da ćemo svi zajedno zaploviti i provesti dan u lijepom druženju i tako obilježiti još jedan završetak programa predškole.

Draga djeco i roditelji, tako je brzo prošlo naše druženje, svi mi ostajete u mislima i slobodno navratite da mi budete suradnici. Svim roditeljima velika hvala na podršci, razumijevanju i suradnji.

Draga djeco, želim vam ugodne i vesele školske dane, ostanite i dalje u svom srcu radosni, znati-željni i kreativni. Hvala na svemu, bilo mi je izuzetno drago surađi-vati sa svima vama.

Biljana ŠPANJOL


Ove pedagoške godine Program predškole odvijao se u preure-đenom prostoru. Prostor je pri-lagođen i opremljen sadržajima namijenjenima tom uzrastu, a u svrhu što lakše prilagodbe za po-lazak u školu. Jedna od novina u prostoru, koja je izuzetno služila djeci, je školska ploča preko koje su djeca, bilo likovnim radom ili ispisivanjem slova, već sad bila u mogućnosti steći sigurnost izlaska i prezentiranja sebe pred ostalom djecom. Izuzetno nam je služila u snalaženju u vremenu ispisivanjem datuma, poticala na usvajanje navike pisanja kredom, brisanja spužvom, održavanja ploče i na neki način privlačila dječji pogled prema sebi tako da su znatiželjne dječje oči uvijek usmjeravale pogled prema njoj u potrazi piše li nešto novo na njoj. Naravno, upozoravajući me uvi-jek ako sam zaboravila napisati datum. Školska ploča je bila naš „windows“.

Skupinu je polazilo devetnaest polaznika, od toga šest dječaka i trinaest djevojčica i sa zadovolj-stvom mogu naglasiti da je od samog početka u skupini vladala izuzetno dobra suradnja i poticaj-na atmosfera za suradničko uče-nje i rad.

Kao i svake godine, tako i ove, posebno se istakne jedan se-gment programa, a ove godine

PROGRAM PREDŠKOLE

je to bio izuzetno kvalitetna su-radnja s roditeljima, ali i inici-rana suradnja od strane bivših polaznika Programa predškole i vrtićkih programa. Naime, javi-la su se djeca čija braća i sestre ili uži rođaci pohađaju predškolu sa željom da dođu i da nam pre-zentiraju svoja znanja koja su stekli u školi. Naravno da smo se odazvali toj suradnji jer djeca po prirodi vole učiti od druge djece, a i sam način prenošenja znanja i iskustva je daleko drugačiji nego kad ga prenose odrasli. Kao pro-matrač te suradnje mogla sam se uvjeriti koliko je takav način bli-zak i interesantan djeci.

Sa zadovoljstvom ističem da su suradnju s nama ostvarili: Marce-lina sestra Larisa, Geina sestra Sunčana, Justinina sestra Ena te Karolinini rođaci Duje i Josip. Larisa je izabrala čitanje priče i interaktivno prepričavanje s dje-com, Sunčana je ponudila radne zadatke prilagođene djeci i izu-zetno se trudila u objašnjavanju svakome pojedinačno krećući se po prostoriji u želji da svima bude dostupna. Ena je održala prezen-taciju „Rekordi polarnih životinja“ za koju se temeljito pripremila i opskrbila dodatnim materijalima - atlasom, časopisima, prigodnim kvizom. Duje se okušao u likovnoj tehnici s kolažom - izrada zum-bula. Djeca su ga pratila u radu i trudila se maksimalno rezati, sa-

vijati i lijepiti kolaž. Josip je iza-brao brojke (matematika) i nasto-jao svoju strast prema brojkama prenijeti na djecu. Na kraju se i on uključio u odrađivanje zadata-ka te je tražio da mu zadam za-datke koje trenutno rade u školi.

Nezaboravno iskustvo, uz malu tajnu koju su mi povjerili školarci, a koju neću podijeliti s Vama jer tajna je tajna, ali samo ću reći da treme nisu imali.

Velika je radost kada djeca koja su nekad dolazila svakodnevno u ustanovu požele ponovno doći i pokazati što znaju. Vjerujte da to puno znači nama koji radimo s djecom.

Suradnja s roditeljima odvijala se paralelno sa svakodnevnim ra-dom tako da su se roditelji uklju-čivali prema potrebi prilikom šet-nji, odlazaka na predstave ili bilo kojih aktivnosti u kojima je trebala njihova pomoć i angažman. Ovim putem veliko hvala mamama.

Još jedna suradnja koja je vrijed-na posebne pažnje je dolazak Lucijine bake Nade koja je djeci približila zaboravljenu tehniku izrade predmeta od vune. Baka Nada je razveselila djecu poka-zavši im kako da izrade pompone od vune kojima su ukrasili svoje torbe. Veseli pomponi u raznim bojama, a jedan je i moj, uvijek

Odgajateljica: Biljana ŠPANJOL


LIKOVNI KUTAK

Anna MATUŠAN (6 godina)

Leon DEŽELJIN (6 godina)

Lora BUNIĆ (6,2 godine)PROLJEĆE

Loreta DUMENČIĆ (6 godina)

Marta BABIĆ (6,7 godina)

Nika DEJANOVIĆ (6,5 godina)USKRSNO JAJE

Anja ŠOTIĆ (5 godina)

Lucija DAPČIĆ (6 godina)PROLJEĆE

Aurora RUKAVINA (3 godine)

Lukas ŽIGO (2 godine)

Filip ĆUK (6 godina)

CIKLA

Šime GULIĆ (6,5 godina)LAĐA

Ante GEROVAC (6 godina)

GRAD RAB

Mara BEG (6,5 godina)PROLJEĆE

Klara VIDAS (6,5 godina)

Dora KRSTINIĆ (2,5 godina)

MAČKA

Monika MILINOVIĆ (3,5 godina)MORE

Duje VIDAS (5,7 godina)

ŠIŠMIŠ

Leonora MATRDA (6,6 godina)

SV. MARTIN

Anja BELAMARIĆ (4,9 godina) GUSAR

Vito MATUŠAN (6,6 godina)OBITELJ

Elena FRANELIĆ (5,8 godina)

USKRS

Vita PIRIĆ (5 godina)MOJA MASKA

Maro DUMIČIĆ (2,7 godine)

Franko BRNABIĆ (5,5 godina)KUĆA

Niko DEBELIĆ (3 godine)PAUCI

Hana PIČULJAN (3,5 godina)

PROLJETNI CVJETIĆ

Nora Buza VIDAS (3,5 godina)TRAVA


IZ DJEČJIH USTA


Pedagoginja: Lukas, što misliš što ja radim u vrtiću?Lukas (3,6 god.): A ništa. Ništa.

Jakov (3 god.) oblači hlače. Ne može gurnuti nogu kroz nogavi-cu pa kaže: Kadi si mi se sakrila noga?


Eva (3,5): Kako se ovo škara?

Niko D. (3 god.): Ja sam bio gusar, a bio sam malo ozbiljan.Odgajateljica: Zašto si bioozbiljan?Niko D.: Zato jer sam te vidio.

Eva (govori Luki): Nemoj je jadat!

Odgajateljica: Ti si lik iz bajke.Niko P. (3 god.): Iz koje bajke?Odgajateljica: Razmisli ti iz koje bajke želiš biti.Nakon nekog vremena...Niko P. : Iz ove, iz vrtića!Odgajateljica: Znači, Niko, sada si ti lik iz vrtić bajke.Niko P. : Da!

Niko P. : Pikoban (kišobran)


Odgajateljica: Što je to Fejs?Nika D. (6,5 god.): Ma to ti je ono što mame rade gluposti na mobitelu!

Lana (6,3 god.): Moran nosit spuštenu kosu jer mi pada od generatora.

Leona (5,8 god.): Moraš stalno držat!Korina (5,5 god.): Ali ja nisam držica!

Sebastian (6,5 god.): Svi su tate otišli, na miru su nas pustili da se možemo igrati i na miru za-bavljati! (nakon što su očevi, koji su toga jutra doveli djecu u sku-pinu, otišli)


PO LOPAR

Odgajateljica: Što biste radili da ste sami na svijetu?Lucija (6,5 god.): Ja bi htjela kupiti puhalicu za balone i puhati balone. Htjela bi skočiti s padobranom iz aviona.Niko (5 god.): Ja bi htio plivat u moru dubokome i skakat.Teo (6,5 god.): Ja bi plivao u du-bokom moru, gdje su morski psi.Vita I. (6,5 god.): Ja bi samo ronila.Kiara (6,5 god.): Ja bi bila sa ži-votinjama.


Ljudsko tijelo te kuhanje čaja od peršina i češnjaka

Vana (5,1 god.) dolazi do odgaja-teljice i govori: Zatvori oči i slušaj svoje srce (zatvorila je oči i stavi-la ruke na srce), pumpa krv po ci-jelom tijelu i do ovuda (pokazuje žile na ruci).Leon P.M. (7 god.), jede ručak i pije čaj od peršina i češnjaka: Mmm ovo je fino, ja bi to mogao sve popit.Paula (4,11 god.): Čaj se mora probat da se vidi dal je dobar!Vana (5,1 god.): Moja mama stav-lja peršin u juhicu. I njoki stavi. Ja to jako volim.

Guljenje kuhanih jaja

Tara (4,4 god.): Ovo je jaje sa uljem.Paula (4,11 god.): Nije, to je mo-kro jaje. Ko da je pilić unutra je mekano.

Evan, Karlo i Ivano izgradili su dvorac od dasaka na 17 katova. Karlo (6,5 god.): Kako ćemo to sad skinuti? Evan (6,10 god.): Znam! Dignut ćemo se na stolice i jednu po jednu skinuti.

Galije

Šimu se raspala galija. Karlo (6,5 god.): Mi prvo razmisli-mo, a ti samo krećeš!Evan (6,10 god.): Mi smo prvo za-lipili sa selotejpon da učvrstimo, a ti nisi.Šime (6,11 god.) jarbol stavlja u sredinu skateboarda (galije): Kako ću stat unutra?Evan: O tome si tribal razmišljat prije, Šime. Tribaju dva stat unu-tra. Ja ću svoj jarbol stavit na po-četak pa da stanu dva.

Centar doktora

Matej S. (6,10 god.): Moram operi-rat mozak. Mozak je osjetljiv, on je u komadićima.Matej S. : Vana dođi potpisat za putni nalog.Šime (6,11 god.) mjeri visinu Leona P.M.: 130cm. On je spreman za treći razred.Evan (6,10 god.) gleda Tarinu boju očiju: Smeđe, opet smeđe! Ko-liko posto ljudi ima smeđe oči? Najviše njih, svi skoro. I ja iman smeđe oči.

Po čemu se mi razlikujemo?

Luce (5,1 god.): Po boji kose, po tijelu.Filip (6,3 god.): Po pogledu.Paula (4,11 god.): Po godinama.Luce (5,1 god.): Po našim bojama očiju.Ivano (6,6 god.): Netko ima bijele oči.Leon P.M. (7 god.): Po prstima! Imamo različite ruke.Šime (6,11 god.): Po koži. Imamo crne i bilo kakve.Ivano (6,6 god.): Po glasu.Nela (4,1 god.): Po leđima.Na pitanje kako po leđima, Leon P.M. (7 god.) odgovara: Po prištići-ma! Netko ima prištiće, netko ne.


Odgajateljica: Ajde, Aurora, obuci se, idemo malo van na zrak.Aurora (3,2 god.): Ju, teta ne moren.Odgajateljica: A zašto ne možes?Aurora: Juuu, teta, ne moren boj san potna.

Lukas M. (3,4 god.): Ajmo se svi smijat, smijanje je baš smiješno.


Anna (6 god.): Slijepo crijevo je nešto poput slijepe ulice.

Gabriel (5 god.): Ljubav je kada nekome kupiš majmuna.

Ivano (5 god.): Trajekt nosi aute na drugo kopno.

Tin (4 god.): Osjet je da se ne-čega sjetiš i da nađeš i pokažeš drugima.

Anna (6 god.): Osjet je da nešto osjetiš.


Ema (4,1 god.): Leon ima doma kostur.Mata (3,11 god.): I moja baka ima toster.


PO SUPETARSKA DRAGA

Odgajateljica: Znate li tko je bio sv. Nikola?Ameli (5,5 god.): Aaaaa, od Mirte tata! Znam, rekla mi je Vanessa (sestra, op.a.).

Marija (3,6 god.): Teta, kada sam ja bila mala, onda sam imala mušku kosu.

Ante (4 god.) se presvlači nakon spavanja. Sjedi na krevetiću i po-lako se oblači. Odjednom ljutito viče: Teta, teta, svađa se!Odgajateljica: Tko se svađa?Ante: Moja čarapa!, požali se jer ne može obuti čarapu na nogu.

Ante (4 god.) boja brojeve te ime-nuje broj i boju: Broj 3 je crvena, a broj 4 ćemo obojati plavom na svijetlo!

Marija (3,6 god.) pokazuje na ogr-licu i kaže: Teta, ovo sam kupila u šopingu!

Odgajateljica: Čija je ovo majica?Josip (3 god.): Menino!



Franko (6,7 god.): Ova žirafa se jako udebljala, previše je pojela lišća, više joj glava ne može kroz otvor, stvarno je predebela, mora na depilaciju.

Šetamo se ulicom i prolazi trudna žena:Maro P. (3,10 god.): Kako je ova teta debela, ko da je pojela loptu.Denis (6 god.): Nije debela nego je trudna, pa će rodit bebu.Marieta (3,7 god.): Kao tvoja mama.Denis: Ili žena.Mara (3,11): Ja ću se oženit za tebe. Maro: Ja ću ostat doma pa se ti oženi za sebe.

KAMPANELIĆI 33

Djeca vole glazbu, a mnoga istra-živanja pokazuju da je ona dobra za njihov razvoj. Glazba je vrlo važna za razvoj svakog djeteta. Ona pozitivno utječe na djetetove fizičke i kognitivne sposobnosti te omogućuje razvoj estetskog od-nosa prema glazbi, ali i umjetno-sti općenito. Dijete koje aktivno sudjeluje u glazbenim aktivno-stima (sviranje, pjevanje, ples) pa i pasivnim slušanjem, razvija komunikacijske vještine, vizualnu i slušnu percepciju, pamćenje, opažanje, mišljenje, grubu i finu motoriku te kreativnost i apstrak-tno mišljenje. Glazbeni program je ove godine brojao trinaestero djece u dobi od tri do šest godina. Budući da je grupa bila mješovi-ta, radili smo više na plesnim, pokretnim aktivnostima, pjevanju i aktivnom te pasivnom slušanju glazbe. Usvajali smo duljinu i tra-janje nota, ljestvice te solmizaci-ju i glazbenu abecedu. Upoznali smo i violinski ključ koji čuva vra-ta notne kuće. Kroz igru, zabavu i pjesmu uspjeli smo zapamtiti neke glazbene pojmove i činje-nice. Najviše smo se radovali skupnim nastupima i pozornici. A za kraj ovogodišnjeg druženja pripremamo i posebnu točku koju željno iščekujemo pokazati rodi-teljima i prijateljima.

KRAĆI SPECIJALIZIRANI PROGRAMI U VRTIĆU STRUČNA USAVRŠAVANJA I POSTIGNUĆA NAŠIH DJELATNIKA

Stručno usavršavanje našeg stručnog osoblja jedan je od pre-duvjeta kvalitete i unaprjeđiva-nja odgojno-obrazovnog rada. Stručno usavršavanje organizira se kako u našoj ustanovi, tako i izvan nje, u suradnji s raznim ustanovama. Ove su godine naši odgajatelji u ustanovi mogli bira-ti oblik stručnog usavršavanja i način na koji žele unaprjeđivati svoju praksu. Dio je odgajatelja tijekom godine pohađao zajed-nice učenja koje su se održavale u dvije paralelne grupe, a vodile su ih za to educirane voditelji-ce Barbara Matahlija i Snježana Turković te Mladenka Frankić i Vedrana Domaćinović Pičuljan. Drugi je dio odgajatelja poha-đao tematske radionice koje su se bavile temama za koje su od-gajatelji pokazali interes (doku-mentiranje odgojno-obrazovnog procesa, suradnja s roditeljima, uloga odgajatelja u poticanju ra-zvoja predčitalačkih vještina), a vodila ih je pedagoginja Vedrana Domaćinović Pičuljan. U svakom slučaju, naglasak je bio na konti-nuiranom promišljanju i unaprje-đenju vlastite prakse.

Također, redovito smo odlazili na stručne skupove van naše usta-nove, a na mnogima od njih naši su stručni djelatnici bili aktivni su-dionici, prezentirajući rad našeg vrtića, na što smo osobito ponosni.

■ U studenom na stručno-znan-stvenom skupu „Mirisi djetinjstva“ održanom u Omišu prikazom prakse „Poticanje razvoja emo-cionalne inteligencije projektom „Brodom po svijetu“ predstavile su se odgajateljice Martina Ka-ćanski i Snježana Turković, od-gajateljice Mladenka Frankić i Marijana Ribarić predstavile su

se pisanim stručnim radom „Obi-telj kao posrednik u očuvanju ba-štine otoka Raba“ te je odgajate-ljica Mladenka Frankić pripremila radionicu za sudionike skupa na temu „Vođenje, usmjeravanje i postavljanje granica - teška i za-htjevna ponašanja djece“. ■ U siječnju na Zimskoj školi 2018. održanoj u Splitu naš se vrtić predstavio s četiri primjera dobre prakse: Vedrana Doma-ćinović Pičuljan - „Zajednica koja uči“, Mladenka Frankić, Andrea Deželjin i Marijana Ribarić - „Od socijalnih vještina ka socijalnoj kompetenciji“, Snježana Turković - „Strategije učenja u projektima djece rane i predškolske dobi“, Barbara Matahlija i Sara Pičuljan - „Senzornim aktivnostima do zdravog djeteta“.

■ Na 8. godišnjoj konferenciji vo-ditelja i voditeljica programa „Ra-stimo zajedno“ i „Rastimo zajed-no plus“ koja je održana na Rabu u organizaciji našeg vrtića, osim što smo se primili organizacije ovako velikog skupa, odgajate-ljice Mladenka Frankić i Marijana Ribarić pripremile su radionicu na temu „Implementacija „Rasti-mo zajedno“ filozofije u odgojno-obrazovnom radu“.

■ Na Danima predškolskog odgoja održanima u Čakovcu izlaganjem i pisanim stručnim radom pred-stavile su se odgajateljice Barba-ra Matahlija i Snježana Turković s temama „Poticajno prirodno okruženje kao preduvjet senzor-ne integracije i zdravog razvoja djeteta“ te „Projektno učenje“.

■ Odgajateljica Mladenka Frankić te pedagoginja Vedrana Domaći-nović Pičuljan u suradnji s Agen-cijom za odgoj i obrazovanje i višom savjetnicom Jasnom Šver-ko imat će priliku održati stručni skup za odgajatelje Primorsko-goranske, Ličko-senjske i Istar-ske županije u svibnju na temu „Djeca nepoželjnog ponašanja“.

Osobito smo ponosni što su 6. listopada 2017. na svečanoj promociji odgojitelja, učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i odgajatelja u zvanje mentora i savjetnika u Nacionalnoj i sveu-čilišnoj knjižnici u Zagrebu pro-movirane u zvanje i dvije naše odgajateljice i to odgojiteljica Snježana Turković u zvanje od-gojitelja mentora te odgojitelji-ca Mladenka Frankić u zvanje odgojitelja savjetnika. Od srca im čestitamo na njihovom izni-mnom profesionalnom uspjehu!

Ove je godine program Ranog učenja engleskog jezika poha-đalo 28-ero djece rapoređene u dvije grupe koje su se sastajale dva puta tjedno. Među njima, bilo je mnogo predškolaca kojima je ovo bila već treća godina učenja engleskog jezika. Omiljeni prija-telji koji su djecu kroz igru i za-bavu vodili kroz program bili su likovi Mickeya Mousea, Donalda Ducka i Minnie, a lutka Mickeya Mousa sudjelovala je na svakom susretu. Djeca su pokazala in-

teres za učenje novih riječi kroz igre (memory, bingo i sl.) te kroz ples i pantomimu. Osobito im se svidjela izrada smoothija za vri-jeme učenja naziva za hranu te potraga za jajima uoči Uskrsa koja nam je poslužila za učenje pojmova povezanih s Uskrsom.

Naše se druženje i učenje bliži kraju, očekuje nas završna sve-čanost za naše roditelje u lipnju na kojoj ćemo pokazati što sve znamo!

GLAZBENA RADIONICA

Voditeljica glazbenog programa: Kristina HOLJAR, odgajateljica

RANO UČENJE ENGLESKOG JEZIKA

Voditeljica programa: Marijana DAPČIĆ


Radionice za roditelje “RASTIMO ZAJEDNO“

U periodu od listopada do pro-sinca 2017. odvijao se još jedan ciklus radionica za roditelje „Ra-stimo zajedno“, deseti po redu. Deset je roditelja, koliko je sači-njavalo ovu grupu, nakon poha-đanja 11 radionica zaslužilo svo-ju diplomu. Kroz radionice su ih vodile educirane voditeljice Ma-rijana Ribarić, Mladenka Frankić i Iva Dumičić. Nakon ovog dese-tog ciklusa i još deset roditelja koji su dobili „Rastimo zajedno“ diplomu s ponosom možemo reći da naš vrtić broji 92 roditelja koji su prošli istoimeni program.

Klub očeva“RASTIMO ZAJEDNO“

Tijekom veljače 2018. održan je ciklus od četiri radionice za oče-ve pod nazivom Klub očeva „Ra-stimo zajedno“, treći po redu u našem vrtiću. Sedmero je očeva pohađalo četiri dvosatne radio-nice tijekom mjesec dana, a na kojima su izmjenjivali iskustva, promišljali o sebi kao ocu te o adekvatnim roditeljskim postup-cima. Za kraj, očevi su dobili di-plomu, a osobito iznenađenje bio je video u kojem su glavni glum-

Rab i naš dragi roditelj Nikola Ba-bić s predavanjem ‘’Stres uzro-kovan odgovornostima i teškim odlukama’’, a sudionici su uži-vali i u razgledavanju grada pod stručnim vodstvom raspkih vodi-ča. Iznenađenje za sve okuplje-ne bilo je i skype predavanje s uglednim obiteljskim terapeutom Jesperom Juulom iz Danske. Po-vratne informacije sudionika bile su i više nego pozitivne, unatoč svim početnim teškoćama, a tome su pridonijeli i svi oni koji su pomogli u organizaciji DV ‘’Pahu-ljica’’. Ponosni smo što smo kao lokalna zajednica pokazali spre-mnost za pomoć i zajedništvo u izvanrednim okolnostima.

U ime organizatora, Dječjeg vrti-ća „Pahuljica“ i Centra za podrš-ku roditeljstvu ‘’Rastimo zajed-no’’, od srca zahvaljujemo svima, prvenstveno pokrovitelju konfe-rencije Gradu Rabu i gradona-čelniku Nikoli Grguriću. Nadalje TZ Grada Raba, izuzetno susret-

ci bila njihova djeca, a koji su za očeve pripremile voditeljice Ma-rijana Ribarić i Vedrana Doma-ćinović Pičuljan. Ovih se sedam roditelja tako priključilo „Rastimo zajedno“ očevima koja sada čine ekipu od 25 očeva. Hvala svim očevima na sudjelovanju i isku-stvima koja su podijelili sa nama!

Klub roditelja“RASTIMO ZAJEDNO“ -

radionice na temusukoba

Tijekom veljače i travnja 2018. roditeljima su ponuđene radio-nice na temu sukoba - Sukobi s djecom i Sukobi među djecom. Roditelji su iskazali veliki interes za ponuđenu temu pa su kreirane čak tri grupe kroz koje je radioni-ce polazilo 26 roditelja. Radioni-ce su vodile voditeljice Mladenka Frankić, Iva Dumičić i Vedrana Domaćinović Pičuljan. Roditelji su iskazali veliko zadovoljstvo znanjima i vještinama stečenima na radionicama te se nadamo da će ih svakodnevno primjenjivati!

Bili smo domaćini 8. konferencije voditelja i voditeljica programa

“RASTIMO ZAJEDNO“ i“RASTIMO ZAJEDNO PLUS“

ljivom i ljubaznom osoblju hotela Padova, Imperial powered by Va-lamar, kapetanima Rapske plo-vidbe, policijskim načelnicima PP Rab i PP Senj, cvjećarni Murtela, slastičarni Vilma, prijevoznicima Autotrans i Gvačić, OPG-ovima otoka Raba, Udruzi Mocira, kla-pi Krijanca, KUD Rapski tanac, Udruzi rapskih samostreličara, Damjanu Mraviću i medijskim po-kroviteljima Radio Rabu, Novom listu i Hrvoju Hodaku. Zahvaljuje-mo i svim donatorima koji su svo-jim donacijama pridonijeli kvalite-ti konferencije: BON-TON d.o.o, Croatia Agent Rab, cvjećarnica Murtela, Kalina d.o.o., KIM trgo-vina, Općina Lopar, Rapska plo-vidba d.d., Trgovački obrt Vito, Vigra d.o.o., Mali Palit d.o.o. i T.O. Elma Krstinić.

U konačnici zahvaljujemo Centru za podršku roditeljstvu Rastimo zajedno što je ukazao povjere-nje našem vrtiću za organizaciju ovako velikog i važnog događaja.

Ove je godine naš vrtić imao čast organizirati 8. po redu Konferen-ciju voditelja i voditeljica progra-ma „Rastimo zajedno“ i Rastimo zajedno Plus“. Unatoč burnom početku, konferencija je uspješ-no realizirana, doduše u nešto iz-mijenjenim okolnostima. Od 202 prijavljena sudionika na Rab je sretno stiglo njih 170 koje niti ek-stremni vremenski, niti prometni uvjeti nisu mogli spriječiti u naumu da pristignu na naš otok, uz veliki trud djelatnika Rapske plovidbe.

Ta pozitivna i snažna energija pri-donijela je odličnoj atmosferi koja je vladala ova dva dana. Prvoga dana konferencije, dio sudioni-ka nalazio se u Senju gdje su ih ugostili djelatnici Obiteljskog cen-tra Senj, a u Domu kulture Senj održan je dio predviđenog pro-grama. U isto vrijeme, sudionici koji su se nalazili na Rabu imali su priliku poslušati predavanje rapskih predavača, psihologa Ni-kole Babića i odgajateljica Mari-jane Ribarić i Mladenke Frankić. Nakon što su svi sudionici pristi-gli na Rab, u večernjim satima službeno je otvorena konferenci-ja, ali bez predviđenog svečanog programa. Unatoč izmjenama, program je bio bogat brojnim za-nimljivim predavanjima i radioni-cama, a osobito osvježenje bio je psiholog Psihijatrijske bolnice

PROGRAMI “RASTIMO ZAJEDNO“

ŠTO SU REKLI SUDIONICI KONFERENCIJE?■ Svaka čast svima, posebno Vedrani i svim Rabljanima ■

■ Velika pohvala Vedrani za optimizam i dobru organizaciju unatoč preprekama od petka!!! ■■ Hvala svima na organizacji nezaboravne 8. konferencije! ■

■ Posebna pohvala cijeloj organizaciji! ■■ Pohvala orgaizatorima! ■

■ Nenadmašna! ■

KAMPANELIĆI36

Prvih šest godina djetetova ži-vota presudni su za razvoj jezi-ka. Početkom 7. godine djetetov mozak postupno slabi u svojoj sposobnosti usvajanja jezika. Učenje stranog jezika u predš-kolskoj dobi (između 3. i 7. godi-ne) može poslužiti kao dodatno sredstvo poticanja razvoja, odno-sno promišljenog obogaćivanja vašeg predškolarca. Poznavanje jednog ili više stranih jezika ka-snije u životu dat će mu ogromnu prednost. Danas je na tržištu do-stupno obilje edukativnih materi-jala (slikovnice na stranim jezici-ma, DVD-i, ilustrirani rječnici, PC programi za djecu, programi uče-nja stranih jezika u vrtićima…) no potrebno je provjeriti jesu li oni prilagođeni djetetovoj dobi.

Dvojezično dijete

Za djetetov optimalan govorno-jezični razvoj potrebno je slijediti neka načela. Od samog rođenja do pete ili šeste godine života svaki član djetetove obitelji i uže zajednice treba komunicirati s djetetom isključivo na jednom je-ziku. Od rođenja se u djetetovom mozgu formira shema određenog jezika (fonemske specifičnosti, gramatička struktura). Ako dijete nema teškoća u razvoju, u stanju je jednako kvalitetno stvoriti dvije odvojene sheme dvaju različitih jezika tj. istodobno ovladati tim jezicima. Zbog toga, osobe koje su u kontaktu s njim od njegovog rođenja pa sve do njegove 6. go-dine trebaju s njim komunicirati isključivo na jednom jeziku, odno-sno ne smiju miješati dva jezika.

no nekim stranim jezikom, ne bi smio uvoditi taj jezik u svoju ko-munikaciju s djetetom. Ako želite da vaše dijete pravilno nauči još jedan jezik, potrebna je još jedna osoba koja savršeno govori taj jezik te će komunicirati s vašim djetetom isključivo na tom jezi-ku. Važno je također napomenu-ti da će dijete iz našeg primjera koje kod kuće govori hrvatskim jezikom, a izvan nje njemačkim, sigurno bolje ovladati njemačkim jezikom jer se u društvu svojih vršnjaka ili vrtićkom ili školskom okruženju nalazi u puno razno-vrsnijem i bogatijem okruženju. Time dobiva puno bogatiji i ra-znovrsniji njemački rječnik u od-nosu na hrvatski jezik kojim se služi samo kod kuće u svakod-nevnoj ograničenoj komunikaciji. Da se to ne bi događalo, potreb-no je i kod kuće na hrvatskom je-ziku razgovarati o širim temama: životu, osjećajima, kulturi i čitati originalna književna djela, budući da je čitanje važan način razvoja jezika.

Problemi ranedvojezičnosti

Postoji nekoliko specifičnih pro-blema koji su povezani s ranom dvojezičnošću. Kod djece koja od rođenja istodobno usvajaju neko-liko jezika, jezično-govorni razvoj može se odvijati nešto sporije u odnosu na jednojezične vršnja-ke. Ako se dijete uredno razvija, a roditelji slijede navedena pravila, sporiji govorni razvoj smatra se normalnim za dvojezičnu djecu.

Primjer uvjeta idealnog za isto-vremeno usvajanje dvaju jezika: Ako je otac Amerikanac, a majka Hrvatica, otac može razgovarati s djetetom na engleskom, a majka na hrvatskom jeziku. Nije poželj-no da se roditelji u svakodnevnim situacijama u jednom trenutku obraćaju djetetu na jednom, a zatim na drugom jeziku. Naime, svaki od roditelja mora se odlučiti isključivo za jedan jezik, pretpo-stavlja se da će u ovom slučaju to biti njihov prvi, odnosno mate-rinski jezik (ocu engleski, majci hrvatski). U međusobnoj komuni-kaciji pred djetetom oba roditelja moraju se pridržavati istog pra-vila, naravno ako je to izvedivo. Ako otac iz ovog primjera ne ra-zumije hrvatski jezik, a majka od-lično govori i razumije engleski, savjetuje se da oba roditelja ko-municiraju s djetetom na istom, u ovom slučaju engleskom jeziku, a drugi jezik (u ovom slučaju hr-vatski) prepuste ostalim članovi-ma obitelji, npr. baki i djedu.

Potrebno je naime, napraviti stro-gu granicu između situacija u kojima se govori na svakom od jezika, koliko god je to moguće. Zahvaljujući tome, u dobi od 5 ili 6 godina dijete će jednako dobro poznavati oba jezika i imati u svi-jesti jasne granice između njih. U drugom slučaju, ako hrvatska obitelj živi u inozemstvu, npr. Njemačkoj te je dijete u situaci-ji da govori svojim materinskim jezikom - hrvatskim i istovreme-no ovladava jezikom svoje nove države - njemačkim, savjetuje se da oba roditelja komuniciraju

Do 7. godine on će se stabilizirati i dijete će zbog poznavanja dvaju jezika biti u velikoj prednosti. Kod djece s predispozicijom za je-zično-govorne teškoće, najbolje je pričekati s uvođenjem drugog jezika do otprilike 3. godine. Ta-kođer, kod navedene djece teško će biti istodobno formirati dvije je-zične sheme, a postoji i opasnost od pojave mucanja (bilo da se radi o uobičajenim fiziološkim za-pinjanjima ili prvim simptomima graničnog ili početnog mucanja). Nakon treće godine života uvo-đenje drugog jezika više se ne smatra istodobnim usvajanjem dvaju jezika. Uslijed promjene ži-votne sredine moguće su poteš-koće u komunikaciji. Najčešće je to situacija kod djece koja žive u inozemstvu u jednoj jezičnoj sre-dini, a kod kuće s roditeljima su izloženi drugoj jezičnoj sredini. Tada jasno formiraju granice iz-među komunikacije s roditeljima (na jednom jeziku) i komunikacije s vršnjacima (na drugom jeziku), pa dolaskom u domovinu svojih roditelja imaju poteškoće u pre-nošenju jezika roditelja u sponta-no druženje ili igranje s vršnjaci-ma. Ako su se još k tome djeca školovala u inozemstvu, nakon povratka u domovinu mogu ima-ti poteškoće u čitanju i pisanju. Svakodnevna usmena komuni-kacija s roditeljima nije dovoljna da dijete ovlada pisanim jezikom. Ovladavanje njime često zahtje-va pomoć stručnjaka, učitelja je-zika ili logopeda, uz savjetovanje roditelja te vježbu (slobodno pi-sano izražavanje, pisanje sasta-vaka, čitanje dječje književnosti).

s djetetom na hrvatskom jeziku, a da bude izložen njemačkom u okviru dječjeg vrtića, škole ili da-dilje. Zdrava djeca koja su vrlo rano (do 7. godine života) izlo-žena nekoj jezičnoj sredini neće imati problema s komunikacijom i vrlo će brzo ovladati tim jezikom. Nepridržavanje pravila “Jedna osoba - jedan jezik” u ranoj dobi izazvat će kod djeteta potpunu jezičnu zbrku, ono neće razliko-vati dva različita jezika, pa će ih početi miješati. Njegove rečenice sadržavat će riječi iz oba jezika. Pa ipak, u dobi od tri ili četiri godi-ne djeca često ubacuju pojedine riječi iz jednog jezika u drugi, jed-nostavno jer im nedostaju neke riječi u jednom od jezika. To su privremene situacije koje s boga-tim komunikacijskim iskustvom nestaju. Primjer: hrvatsko dijete koje živi u Njemačkoj i ide u lokal-ni njemački vrtić, znat će kako se na hrvatskom jeziku kaže kakao i pecivo, jer je to čulo kod kuće, ali neće znati kako se te riječi kažu na drugom jeziku jer ih u vrtiću možda ne upotrebljava. S druge strane, riječi koje možda koristi samo u vrtiću kao npr. vodene bojice i kolaž neće znati reći na hrvatskom jer ih kod kuće nikada nije čuo. Poznavanje jezika, koji je svaki od roditelja odabrao za svoju komunikaciju s djetetom, treba biti savršeno. Naime, rodi-teljski govor (izgovor, bogatstvo i točnost rječnika, gramatika, pravilno oblikovanje rečenica…) predstavlja uzor djetetu, pa će ono naučiti govoriti kako govore njegovi roditelji. Isto tako, roditelj koji ne poznaje i ne vlada savrše-

IZ LOGOPEDSKOG KABINETA

Dijete i drugi jezik

Pripremila: Ana SOKOLIĆ, mag.logoped.

Evan PERKIĆ (6,5 godina)SMOKVE

Petra PUŠKARIĆ (2,10 godine)Justina Elen KRSTINIĆ (6,5 godina)Laura NOSHI (4,8 godina)

Mare GVAČIĆ (6,2 godine)SNJEGULJICA

Jakov JAKUC (2,5 godina)RIBA

Kiara MUŠĆO (6,7 godina)OBITELJ

Marta MATRDA (6,8 godina)MOJI LEPTIRIĆI


Ospice su akutna, vrlo zarazna bolest, uzrokovana virusom ospi-ca (morbillivirus). Bitna osobitost bolesti je kataralna upala dišnih puteva, konjuktivitis i karakteristi-čan osip (Koplikove pjege). Izvor infekcije je samo bolestan čovjek. Bolest se prenosi kapljičnim pu-tem, najčešće u izravnom dodiru s bolesnikom. Moguć je i indirek-tan prijenos preko treće osobe

PEDAGOŠKA TEMA

u obitelji, u dječjim institucijama ili bolničkim odjelima. Bolesnik je najzarazniji prva 4 do 5 dana bolesti, u vrijeme najjače izraže-nih kataralnih simptoma. Ospice su izrazito dječja bolest koja se javlja u dobi od 5 do 10 godine. Inkubacija traje 10 do 12 dana. Bolest započinje povišenom tem-peraturom, malaksalošću, gubit-kom apetita te respiratornim ka-

taralnim simptomima (hunjavica, grlobolja, kašalj, suženje i peče-nje u očima). Osip se pojavljuje prvo iza uški i na čelu. Tijekom sljedeća 2-3 dana osip zahvati redom lice, vrat, trup i okrajine. Komplikacije ospica su upala srednjeg uha i upala pluća, rijet-ko miokarditis, a najteža kompli-kacija je meningoencefalitis.

Liječenje je simptomatsko: dijete se smjesti u lagano zamračenu sobu gdje se osjeća bolje zbog konjuktivitisa i fotofobije. Daju se antipiretici i antitusici kod jačeg kašlja.

Ospice se sprječavaju aktivnom i pasivnom imunizacijom. Aktivna imunizacija provodi se živim ate-nuiranim cjepivom (živi oslablje-ni virus morbila) s 12 navršenih mjeseci života i docjepljivanje u prvom razredu osnovne škole. Širenje infekcije sprječava se strogom izolacijom bolesnika od neimunih osoba tijekom kataral-nog stadija i prva dva dana izbi-janja osipa.

ZDRAVSTVENA TEMA

Često u razgovoru s roditeljima čujemo kako za svoju djecu žele da budu sretna. Osobito u radu s roditeljima tijekom radionica „Ra-stimo zajedno“ čujemo kako su njihovi dugoročni ciljevi u odgoju djece da im djeca jednog dana budu sretna, samopouzadana, sposobna... Čini se kako neki narodi umješnije odgajaju sretnu djecu nego drugi. Prema podaci-ma Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) Danska je 45 godina na samom vrhu lje-stvice najsretnijih ljudi na svijetu, ljudi koji odgajaju sretnu djecu. Mnoga su istraživanja posveće-na tom danskom fenomenu, a tome je posvećena i knjiga koja je proglašena svjetskim bestsele-rom „Danski odgoj djece“.

Autorice knjige, Amerikanka uda-na za Danca i Dankinja, obitelj-ska psihoterapeutkinja zaklju-čuju: „Sretna djeca odrastaju u sretne ljude koji odgajaju sretnu djecu i tako se krug nastavlja.“ Obje zaključuju kako Danci du-boko u svojoj kulturi imaju usađe-ne obrasce roditeljevanja, odno-sno odgajanja djece, kojih možda ni sami nisu svjesni, koji se pre-nose iz generacije u generaciju i doprinose odgoju sretne djece

Pripremila: Tihana IVANČIĆ, zdravstveni voditelj

Ospice (Morbili)

Pripremila: Vedrana DOMAĆINOVIĆ PIČULJAN, prof.pedagogijePrema: Jessica JOELLE ALEXANDER i Iben DISSING SANDHAL; Danski odgoj djece

Kako odgojiti sretno dijete?

koja postaju sretni ljudi. Ovo su osnovna načela danskog odgoja djece:

Igra pomaže djeci da razviju brojne ključne životne vještine (otpornost, sposobnost nošenja s problemima, vještine pregova-ranja, samokontrolu). Danci svo-joj djeci omogućavaju da mnogo vremena provode u slobodnoj nestruktiriranoj igri te da mno-go vremena provode u prirodi, s drugom djecom i odraslima. Igri pridaju puno više pažnje nego ra-znim slobodnim aktivnostima dje-ce te ih ne opterećuju pretjeranim obvezama.

Autentičnost odnosi se na učenje sebe i djece iskrenosti. Danci nje-guju iskrenost sa svojom djecom u svakom pogledu (kod izražava-nja osjećaja, pripremanje djece na bolne i teške situacije...). Oso-bitu pažnju pridaju svojoj iskreno-sti u pohvalama djece. Pohvalu nikada ne izražavaju automatski, tek tako, a uvijek nastoje pohvali-ti rad i trud djeteta, a ne konačan rezultat ili sposobnosti djece.

Preoblikovanje se odnosi na na-čin kako gledamo na stvari. Re-alni optimisti, kakvi su Danci, ne

zanemaruju negativne informaci-je nego se usredotočuju na dru-ge dostupne informacije kako bi stvorili ljepšu sliku o sebi, svojoj djeci i životu. Preoblikovanje nam može promijeniti doživljaj svijeta i pritom učiniti naše živote i živote naše djece sretnijima pa je ta vje-ština možda najveći dar koji im možemo dati.

Empatija ili „hodanje u tuđim cipe-lama“ odlika je danskog odgoja. Danski roditelji nastoje razumijeti dijete, primjetiti i prihvatiti njego-ve trenutne osjećaje (Plačeš, tu-žan si., Vidim da si uznemiren.). Na taj način vlastitim primjerom uče djecu empatiji, odnosno uče ih da poštuju druge i sebe, da stvaraju dublje odnose s drugima i da su skloni i spremni opraštati.

Bez ultimatuma danski je roditelj-ski stil koji je demokratičan te po-tiče razvoj povjerenja i otpornosti u djece. Umjesto borbe za moć i tjelesnog kažnjavanja, danski roditelji pomažu djeci da shvate i poštuju pravila te pritom pokazu-ju svoje poštovanje i razumijeva-nje djeteta.

Zajedništvo i hygge načini su nje-govanja bliskih odnosa, jednog od najvažnijih preduvjeta osob-ne sreće. Hygge je danski pojam za ugodno zajedničko vrijeme s obitelji i prijateljima čemu pridaju veliku pažnju jer sretne obitelji i snažna društvena podrška stva-raju sretniju djecu.

Zašto ovo ne bi bila načela i na-šeg odgoja djece? Želimo da budu sretna, zar ne?

Denis LAZARIĆ (5,7 godina)U DVORCU

Paula DEBELIĆ (5,5 godina)PČELA NA CVIJETU

PUŽIĆI - zajednički rad djecePLANETE

Zahvaljujemo svim roditeljima koji su nam svakodnevno donosili ra-zni pedagoško neoblikovani materijal, donirali namještaj i didaktiku, pomagali u šetnjama, volontirali u skupinama, redovito se odaziva-li na radionice, roditeljske sastanke i individualne razgovore, pratili nas, bodrili i podržavali. Osobito hvala Tončijevom tati, Valteru Stojn-šeku, koji je kao predstavnik roditelja u Upravnom vijeću doprino-sio unaprijeđenju kvalitete rada Vrtića. Također, hvala Nikovom tati, Denisu Tkalecu, koji se kao predstavnik roditelja angažirao u Povje-renstvu za bodovanje zahtjeva za upis u novu pedagošku godinu.

Hvala i svim našim partnerima i suradnicima što su protekle peda-goške godine surađivali s vrtićem i pomogli nam u obogaćivanju odgojno-obrazovnog rada!

Hvala Radio Rabu i Rab Danas koji nas uvijek budnim okom prate.

posjete, suradnje i nastupi kroz godinu - dvp.hr · 6 kampaneliĆi 7 21.12. na božićnom koncertu...

Documents