Jugoslavenstvo od ideje do ostvarenja -jugoslavenska misao se u 19.stolje u javlja u kulturi, a po etkom 20.st. ona postaje osnovicom konkretnog programa i akcije -ideja o ujedinjenju Ju nih Slavena javlja se u prvoj polovici 19.st.i to u Ilirskom pokretu u Hrvatskoj -Ilirski pokret ne nosi samo ideju kroatizma, ve ideju jugoslavizma ireg okupljanja Slavena

-ideja kroatizma bila je borba Hrvata protiv ma arizacije i germanizacije -ideja jugoslavizma proiza la je iz spoznaje da je Hrvatska ugro ena od nadmo nijih susjeda i da e im se lak e oduprijeti irim okupljanjem srodnih susjednih slavenskih naroda -u ilirskom pokretu jugoslavenska ideja se oblikuje po prvi put -Ilirski je pokret doveo do hrvatskog narodnog preporoda -no, jugoslavenska ideja koja se u njemu pojavila ostala je tek zametak politi kog programa koji e prihvatiti budu e generacije -kao razra eni politi ki program jugoslavenstvo je oblikovao Josip Juraj Strossmayer jugoslavenska zajednica mora biti zajednica potpuno ravnopravnih naroda a kona an cilj je federativno ure ena , Jugoslavija -no, ujedinjenje se mo e ostvariti samo uz prethodni slom AU Monarhija, a taj slom sagledava u budu nosti -politi ki odnosi Hrvata i Srba po etkom 20.st.bili su poprili no zategnuti, no hrvatski narodni pokret 1903.doveo je do znatnih promjena -slijedilo je razdoblje politike novog kursa , Rije ke i Zadarske rezolucije, na osnovi kojih je osnovana Hrvatsko-srpska koalicija (vode a politi ka formacija u Hrvatskom saboru) -program ru enja Monarhije u mnogo o trijem obliku zastupala je predratna Jugoslavenska revolucionarna omladina koja isti e zahtjev za oslobo enjem svih ju noslavenskih zemalja i za njihovo povezivanje sas Srbijom i Crnom Gorom u novu jugoslavensku dr avu pripadnici omladine opredijelili su se za integralno jugoslavenstvo, tj. za ujedinjenje jugoslavenskih zemalja na temelju shva anja o postojanju jedinstvenog srpsko-hrvatsko-slovenskog naroda (jugoslavenski unitarizam) -jugoslavenska misao slabo je prodirala u Srbiju -srpska vanjska politika bila je usmjerena prema stvaranju Velike Srbije (okupljanje svih Srba u jednu dr avu) -srpska vlada nije spre avala promid bu za ujedinjenjem, jer to nije tetilo njezinu programu stvaranju velike Srbije

Koncepcija velike Srbije -korijeni velike Srbije nalaze se u jezi nim kriterijima koje je zacrtao Vuk Stefanovi Karad i (on je zastupao mi ljenje da su svi tokavci Srbi i da postoje Srbi pripadnici triju vjera pravoslavci, katolici i muslimani) -te je postavke Karad i razradio u svom spisu Kov e i za istoriju, jezik i obi aje Srba sva tri zakona -spisu je dao podnaslov Srbi svi i svuda -Karad i evu misao kao politi ki program sustavno je razradio Ilija Gara anin 1844.u spisu poznatom pod naslovom Na ertanije, u kojem je zacrtan osnovni cilj vanjske politike Srbije: pro irenje Srbije -za Na ertanije je javnost saznala tek 1906.godine -srpska politika se neprestano inspirirala Gara aninovim spisom sve do na ih dana Nacionalna ideologija Ante Star evi a i Eugena Kvaternika -velikosrpskoj ideji estoko se oduprla hrvatska nacionalna ideja Ante Star evi a i Eugena Kvaternika -Star evi je porekao Srbima nacionalnu posebnost te njihovo ime usporedio s identi nim latinskim pojmom servus to zna i sluga i su anj -za Star evi a su Srbi ne ista pasmina raznolikog podrijetla -Star evi je tako er negirao nacionalnu posebnost Slovenaca koje naziva planinski Hrvati -dok su Ilirci ra unali na potporu Be a, Star evi i Kvaternik su zazirali od habsbur ke politike -budu nost Hrvatske Star evi i Kvaternik su sagledavali samo u njenoj samostalnosti -Star evi eva integralisti ka razmi ljanja i Kvaternikova tuma enja hrv.dr .prava postala su temelj Stranke prava (osnovane 1861.) -zajedno s Kvaternikom Star evi je formulirao hrvatsku nacionalnu ideologiju, s osloncem na hrvatsku dr avnost i hrvatsko dr avno pravo RAD NA STVARANJU JUGOSLAVENSKE DR AVE Organiziranje Jugoslavenskog odbora -sve zao trenija me unarodna situacija nagovije tala je veliki obra un izme u suprostavljenih tabora sila Antante (VB, Francuska i Rusija) i Centralnih sila (Njema ka, AU i Italija), to je otvaralo mogu nost za realizacijom te nje o oslobo enju ju noslavenskih naroda -potkraj 1913.na sastanku u Splitu je zaklju eno kako u slu aju rata ve i broj predstavnika Hrvata i Srba u Monarhiji treba oti i u inozemstvo, kako bi poveli politi ku akciju za ujedinjenje i oslobo enje -Trumbi je odmah nakon izbijanja rata pre ao u Italiju, koja je jo tada bila neutralna -zemlju je napustio i Frano Supilo, koji je ivio i djelovao u Rijeci

-hrvatski su se emigranti okupili u Veneciji, zatim u Firenzi te nakon toga u Rim, gdje se ve nalazi kipar Ivan Me trovi -prvi diplomatski korak emigracije je bio posjet frnacuskom, engleskom i ruskom ambasadoru u Rimu s ciljem da se obavijesti sile Antante o slavenskom karakteru krajeva na koje Italija pretendira i da se sprije i njihovo dodjeljivanje Italiji (tada jo nisu znali za Londonski sporazum) -tom su prilikom prenijeli elju za ujedinjenjem, ali reakcija je bila hladna i rezervirana -kako bi poradili na jugoslavenskom ujedinjenju i kako bi potakli Srbiju da se aktivira u borbi za osloboenje svih ju noslavenskih krajeva, pojavila se inicijativa za osnivanje odbora emigranata iz AU -predsjednik srpske vlade Nikola Pa i je podr ao inicijativu za osnivanje odbora emigranata, ali takvog koji e formalno biti samostalan, a stvarno raditi za srpske ciljeve -Trumbi i Supilo su to uo ili te shvatili kako se na pitanje ujedinjenja s hrvatske i srpske strane ne gleda isto -Srbi na ujedinjenje gledaju kao na osvajanje novih krajeva -ipak, suradnja sa srpskom vladom bila je nu na, jer je ujedinjenje imalo ve e izglede ako se za njega bori Srbija koja je saveznica Antante -s druge strane i Srbija je trebala emigrante, jer je njihovo istupanje davalo argumente za nu nost ru enja Dvojne Monarhije -osnivanje emigrantske organizacije je bilo na neko vrijeme odgo eno, budu i da su iz zemlje uglavnom oti li hrvatski politi ari iz Dalmacije -na zasjedanju Narodne skup tine u Ni u, 7.7.1914.srpska je vlada podnijela Deklaraciju o ratnim ciljevima Srbije u kojoj se izjasnila za oslobo enje i ujedinjenje sve na e neslobodne bra e Srba, Hrvata i Slovenaca tu su izjavu emigranti protuma ili kao spremnost Srbije da se zalo i za ujedinjenje -dok su se obavljale pripreme za osnivanje Jugoslavenskog odbora, potpisan je Londonski ugovor (Istra i Dalmacija se predaju Italiji, a obala ju no od Neretve Srbiji i Crnoj Gori) 26.4.1915.godine -30.4.1915. u Parizu, u hotelu Madisson je osnovan Jugoslavenski odbor, a za predsjednika odbora izabran je Ante trumbi , a sjedi te je u Londonu Zapreke ostvarenju programa Jugoslavenskog odbora -za sile Antante AU je bila glavni initelj europske ravnote e -potpisuju i Londonski ugovor, sve etiri dr ave potpisnice opredijelile su se za njeno teritorijalno smanjenje, a ne za rasformiranje -kad je izbio rat, glavna briga srpske vlade bila je kako obraniti slobodu i nezavisnot zemlje -no, uskoro je srpska vlada po ela raspravljati i o ratnim ciljevima Srbije, tj. o teritorijima koje e Srbija tra iti u slu aju pobjede

-Pa i ima dva rje enja: 1. Ujedinjenje Srba, Hrvata i Slovenaca u jednu dr avu, ali da se to ujedinjenje provede pod srpskim vodstvom i srpskom dominacijom (to je pravi smisao Ni ke deklaracije i Pa i evo zalaganje za osnivanje odbora)- to je tzv. Veliko rje enje 2. Ujedinjenje samo srpskog naroda i stvaranje velike Srbije u koju bi bile uklju ene Crna Gora, BiH, dijelovi Hrvatske (Slavonija i ju ni dio Dalmacije) te Vojvodina to je tzv. Malo rje enje -kako sile Antante nisu imale namjeru ru iti AU, ve e izglede za ostvarenje Pa i je vidio u malom rje enju -srpska vlada nije htjela prihvatiti odbor kao predstavnika Ju nih Slavena, ve ga je podupirala samo toliko koliko je to odgovaralo njezinoj politici -u ljeto 1915. Britanski ministar vanjskih poslova Grey izradio je nacrt u kojemu je predvi eno da se Srbiji obe a BiH, Slavonija, Ba ka i jadranska obala od rta Plo e do ju no od Cavtata -hrvatski dijelovi koji nisu obe ani Srbiji, o ito bi se uvali za kombinacije s Ugarskom -poslanici VB, Francuske i Rusije predali su Pa i u 16.8.1915. zajedni ku izjavu o kompenzacijama u Srbiji, koja se zasniva na Greyevu nacrtu -Supilo poduzima razli ite korake kako bi sprije io komadanje Hrvatske, a potkraj rujna 1915. alje Greyu promemoriju u kojoj detaljno obja njava potrebu stvaranja jugoslavenske dr ave -Supilo je nazirao veliku opasnost za budu u dr avu, ako se ne rije i pitanje ure enja prije njena nastanka -mnogi su smatrali kako nije vrijeme za ure enje, kad Srbija jo nije prihvatila njezino osnivanje -Supilo je sve e e postavljao hrvatsko pitanje kao alternativno jugoslavenskom te je do ao do zaklju ka kako Jugoslavenski odbor ne zauzima dovoljno odlu an stav prema srpskoj vladi kad je rije o Hrvatima - u ne rasprave dovele su do Supilova odstupanja iz Odbora po etkom lipnja 1916. -tajni Londonski ugovor nametnuo je Jugoslavenskom odboru jo jedan te ak zadatak pobijanje talijanskih aspiracija na hrvatsku obalu i dio Slovenije SVIBANJSKA I KRFSKA DEKLARACIJA -potkraj svibnja 1917. u Be u je zasjedalo Carevinsko vije e (parlament austrijskog dijela Monarhije) -u Vije u su bili i zastupnici iz Slovenije, Istre i Dalmacije zemalja koje su bile u austrijskoj polovici dr ave -oni su osnovali Jugoslavenski klub, kojemu je predsjednik bio dr. Antun Koro ec, a potpredsjednik dr. Matko Laginja -na zasjedanju Carevinskog vije a 30.5.1917. u ime Jugoslavenskog kluba Koro ec je pro itao deklaraciju kojom se tra i ujedinjenje svih zemalja Monarhije u kojima ive Slovenci, Hrvati i Srbi u

jedno samostalno dr avno tijelo pod ezlom habsbur ko-lotarin ke dinastije deklaracija

Svibanjska

-njome su se narodni zastupnici izjasnili za ostanak u Habsbur koj Monarhiji, to nije u skladu s programom Jugoslavenskog odbora Svibanjska deklaracija je izazvala veliko nezadovoljstvo me u emigrantima -1917. Pa i upu uje poziv Trumbi u da s 4 lana Jugoslavenskog odbora do e na otok Krf radi dogovora. -Pa i je napravio taj potez zbog slabije podr ke Rusije Srbiji, ulazak SAD-a u rat koji nije bio potpisnik Londonskog ugovora te zbog neizvjesnosti Solunske fronte i gubljenjem ugleda srpske dinastije zbog Solunskog procesa -Trumbi i odbor imali su razloga da prihvate Pa i ev poziv -konferencija na Krfu trajala je od 15. lipnja do 20. srpnja 1917. -po to su se slo ili o stvaranju zajedni ke dr ave i u mnogim drugim pitanjima, zaklju eno je da e o ure enju dr ave odlu iti ustavotvorna skup tina nakon ujedinjenja -tekst dogovora, nazvan Krfska deklaracija potpisali su Pa i i Trumbi -Odbor je deklaraciju smatrao va nim dokumentom kojim ostvaruje program te da njome Pa i odstupa od svog malog rje enja, no srpska je strana odmah naglasila kako to samo manifestacijski akt -kad je kasnije dr ava stvorena, prilikom dono enja ustava zaobi ena je odredba Krfskedeklaracije o kvalificiranoj ve ini, a upravo je ta odredba trebala sprije iti hegemoniju jednog naroda nad drugima KONGRES POTLA ENIH NARODA AU MONARHIJE -Pa i evo pre u ivanje deklaracije i daljnji rad na stvaranju velike Srbije je razlog Trumbi eva prihva anja inicijative o odr avanju kongresa potla enih naroda AU Monarhije -kongres je po eo 8.4.1918. u Rimu -u kongresu se isti e borba protiv njema kog i austrijskog imperijalizma -kada su saveznici prihvatili ru enje AU, nametnulo se pitanje tko ima pravo zastupati Ju ne Slavene u Monarhiji -prema Pa i u, to pravo je imala Srbija kao ve postoje a dr ava -u rujnu 1918. Jugoslavenski odbor i srpska vlada zasebno su uputili saveznicima zahtjev da ih se prizna predstavnicima Ju nih Slavena SLOM DVOJNE MONARHIJE, DR AVA SLOVENACA, HRVATA I SRBA -po etkom 1918.prilike u AU sve vi e su se pogor avale -bijeda stanovni tva bila je sve ve a, a nesposobnost vlasti sve izrazitija

-dezertiranje vojnika i odmetanja u umu (zeleni kader) poja ali su op i rastroj i nestabilnost AU -sve ja e se isti e zahtjev za ujedinjenjem Hrvata, Slovenaca i Srba i za stvaranje zajedni ke dr ave -Zagreb je postao sredi tem politi ke koncentracije i aktivnosti na slavenskom jugu - na elu akcije okupljanja bila je Star evi eva stranka prava koja je vrsto zastupala jugoslavenski program i uspostavila veze s Jugoslavenskim klubom i Koro cem -organizirana akcija politi kog okupljanja zapo ela je u sije nju 1918., a 2. i 3.3. odr an je u Zagrebu sastanak stranaka iz jugoslavenskih zemalja, na kojemu je prihva ena izjava, nazvana Zagreba ka rezolucija -potpisnici zahtjevaju narodnu nezavisnot i na demokratskim temeljima ure enu dr avu Slovenaca, Hrvata i Srba u toj se izjavi ne spominje ezlo Monarhije kao u Svibanjskoj deklaraciji niti se spominje ujedinjenje sa Srbijom i Crnom Gorom -nespominjanje okvira Monarhije o ito je zna ilo pribli avanje politi ara konceptu Krfske deklaracije -posljedice zagreba kog sastanka iskazale su 1918.kada su politi ari slavenskog juga oti li u Prag gdje su sudjelovali na manifestacijskom zboru, u kojem se isticalo pravo potla enih naroda -tamo je bio i S. Radi koji je upravo u Pragu najavio prihva anje jugoslavenske zajednice kao rje nje hrvatskog pitanja -po etkom listopada do lo je do osnivanja Narodnog vije a Slovenaca, Hrvata i Srba u Zagrebu -predsjednik je Anton Koro ec, a potpredsjednik Ante Paveli stariji -ve inska stranka u Hrvatskom saboru, Hrvatsko-srpska koalicija nije sudjelovala na zagreba kom sa stanku -pridru uju i se vije u, njezin vo a Svetozar Pribi evi zauzeo je mjesto drugog potpredsjednika ubrzo njegova stranka dobiva prevagu u vije u, a Pribi evi postaje njegova glavna politi ka figura -Narodno je vije e 19.10.1918.objavilo da preuzima vo enje narodne politike za sve ju noslav enske zemlje -deset dana kasnije, 29.10.1918., na sjednici Hrvatskog sabora prihva en je zaklju ak o raskidu svih dr avnopravnih veza hrvatskih zemalja s AU i progla enje Dalmacije, Hrvatske i Slavonije s Rijekom nezavisnom dr avom koja stupa u zajedni ku Dr avu Slovenaca, Hrvata i Srba, kojoj je na elu Narodno vije e -Dr ava je obuhva ala sve ju noslavenske zemlje i shva ena je kao provizorij do kona nog formiranja jugoslavenske zajednice, tj.do ujedinjenja sa Srbijom i Crnom Gorom -Pribi evi postaje klju na osoba u Dr avi -nova dr ava predstavila se Antanti notom od 31.10.1918. te je u njoj izra ena elja da se ujedini sa Srbijom i Crnom Gorom (dalje CG)

-me utim, saveznici je nisu priznali kao to su priznali ehoslova ku -to je omogu ilo Italiji da u trenutku vojnog sloma i primrja s AU (koja tada vi e nije postojala) zaposjedne sve krajeve obe ane u Londonskom ugovoru -prvi poku aj povezivanja Dr ave s Kraljevinom Srbijom izvr en je na konferenciji u enevi, od 6. do 9. studenog 1918. -nakon dugih pregovranja, Pa i je pristao na ujedinjenje i konferencija je zavr ila potpisivanjem enevske deklaracije, kojom je zasnovana jugoslavenska dr ava -dogovoreno je formiranje zajedni ke vlade od jednakog broja predstavnika Narodnog vije a i srpske vlade, ime se nastojala sprije iti srpska hegemonija -Pa i se nije mogao pomiriti s tom injenicom pa je opozvao svoj potpis sa enevske deklaracije poni ten dogovor -Pribi evi je zagovarao to br e ujedinjenje pa je preuzeo inicijativu za njenim provo enjem -na sjednici Sredi njeg odbora Narodnog vije a 23. i 24.11.1918. raspravljalo se o provedbi ujedinjenja te je zaklju eno da se u Beograd uputi delegacija od 28 lanova prihva ena je i pismena uputa (tzv. Naputak) za delegaciju -protiv odlaska je glasova samo Stjepan Radi te je zamjerao vije nicima toliku urbu, rekav i da ne srljaju kao guske u maglu . MONARHISTI KA jugoslavija KRALJEVINA SRBA, HRVATA I SLOVENACA Uo i progla enja ujedinjenja -promjena stava savezni kih sila je omogu ila pojavu jugoslavenske dr ave -no, sam postupak ujedinjenja prepu ten je elnim ljudima dviju strana- Dr ave SHS i Kraljevine Srbije -zapadne sile bile su naklonjenje Srbiji te je srbijanska strana bila u povoljnijem polo aju -kako se u Beogradu do ivljavala vlastita pozicija i uloga u procesu ujedinjenja, dokazuje izjava Du ana T. Simovi a, koji je ozna io podru ja koja Srbiji pripadaju po pravu oru ja (zbog toga to je Srbija dala milijun i pol rtava za oslobo enje istokrvne bra e) te je tu uklju io Srijem, dio Slavonije, BiH i Dalmaciju -to je izrekao nakon to je propao poku aj u enevi -Pribi evi je zastupao ideju dogmatskog narodnog jedinstva, protivio se o uvanosti povijesne i nacionalne posebnosti Hrvata te ujedinjenju na temelju dualizma, koje je za njega predstavljalo stvaranje fronte prema Srbiji

-kao ju noslavenska zemlja iz ugarskog dijela Monarhije, Vojvodina je u la u sastav Dr ave Slovenaca, Hrvata i Srba, a na Velikoj narodnoj skup tini, odr anoj u Novom Sadu 25.11.1918., skup tina je prihvatila zaklju ak da se Vojvodina odmah ujedini izravno s Kraljevinom Srbijom -u emigraciji su se iskazale razlike u gledi tima o budu nosti CG poslije zavr etka rata -postojala je prosrpska struja, koja se zalagala za priklju enje Srbiji bjela i (nazvani po bijelim papirima na kojem su tiskali svoje propagandne materijale i njihovi protivnici, federalisti, koji su se zalagali za uspostavu CG kao samostalne dr ave zelena i (po zelenom papiru) -na Velikoj narodnoj skup tini, u Podgorici 26.11.1918. bjela i su osigurali ve inu pa je Skup tina donijela zaklju ak o detronizaciji crnogorske dinastije i pripajanju CG Srbiji Prvoprosina ki akt -delegaciju Narodnog vije a predvodili su Ante Paveli i Svetozar Pribi evi -Anton Koro ec je jo bio u inozemstvu -regent Aleksandar i Pribi evi htjeli su ujedinjenje provesti brzo, dok su Pa i i Koro ec bili u inozemstvu -delegacija je izabrala odbor petorice, koji je trebao izraditi tekst Adrese, kojom e se predstavnici vije a obratiti regentu -u raspravi u tom tekstu izbio je spor izme u Paveli a i Prii evi a -naime, Paveli je tra io da se u Adresi naglasi po tivanje dr avnopravnih individualiteta s njihovim granicama, dok je Pribi evi tra io da se najprije izvr i ujedinjenje Dr ave Slovenaca, Hrvata i Srba s Kraljevinom Srbijom,a da se o svemu ostalome odlu uje poslije -na Paveli evu popustljivost utjecao je prispjeli brzojav odbora u kojem se navodilo da se zbog te kog me unarodnog polo aja ujedinjenje mora brzo provesti -Pribi evi je bio svjestan svog uspjeha u sprje avanju uno enja bilo kakvih formulacija u Adresu, koje bi upu ivale na potreu po tivanja nacionalnih individualiteta -1.12.1918. regent Aleksandar u svojoj je rezidenciji primio delegaciju Narodnog vije a i tom prilikom je Paveli pro itao pripremljenu Adresu regent je prihvatio molbu i proglasio je ujedinjenje u jedinstveno Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca (Prvoprosina ki akt) -izme u Adrese i Naputka postoje velike razlike:y y

U Naputku je predlo en monarhijski oblik vladavine, ali i decentralisti ko unutarnje ure enje Adresa pak govori o jedinstvenoj dr avi s monarhijskim oblikom vladavine te utire put centralisti kom ure enju

- to se Hrvatske ti e, ona je prvoprosina kim aktom izgubila svoj povijesni identitet -kasnije je zaboravljen ak i kompromisni tekst Adrese, koju je Pribi evi nazvao manifestacijom za strani svijet

-*u prvoprosina kom aktu novonastala dr ava se naziva Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca, no Dinastija Kara or evi a -u vrijeme stvaranja jugoslavenske dr ave na srpskom prijestolju bila je dinastija Kara or evi a -u Krfskoj deklaraciji dogovoreno je da e budu a zajedni ka dr ava biti monarhija, a da e vladar biti iz te dinastije -osniva dinastije Kara or evi a bio je or e Petrovi (Crni or e Kara or e), vo a prvog srpskod ustanka na po etku 19.stolje a -u novijoj srpskoj povijesti na vladarskom prijestolju izmjenjivale su se dvije dinastije: 1. Kara or evi i 2. Obrenovi i -sin Crnog or e bio je Aleksandar Kara or evi , u ije je vrijeme formuliran program Na ertanije -prije Aleksandra na vlasti su bili Obrenovi i (Milo Obrenovi je ubio Crnog or u), no njih su protjerali ustavobranitelji -Aleksandra naslje uje njegov sin Petar I. Kara or evi , koji je zajedno s vladom izbjegao na otok Krf -poseban politi ki problem Srbije bio je utjecaj Crne ruke -Petra je naslijedio njegov drugi sin, regent Aleksandar, nakon to je prvi sin or e bio primoran odre i se prijestolja - Petar I.nominalno je postao kralj Kraljevine SHS, ali je stvarni vladar bio Aleksandar I. Kara or evi -Aleksandar je politi ki bio orijentiran izrazito velikosrpski i imao je uvijek veliku ulogu u provo enju velikosrpske politike -jaku podr ku imao je u General tabu srpske vojske (kasnije vojske Kraljevine SHS) i Srpskoj pravoslavnoj crkvi -politi ki imbenici u Srbiji smatrali su da je jugoslavensko ujedinjenje ostvareno zahvaljuju i naporima Srbije i ta injenica daje pravo da na elu dr ave bude dinastija Kara or evi Prva vlada i prva politi ka kriza -nakon prvoprosina ke proklamacije trebalo je sastaviti prvu zajedni ku vladu nove dr ave -najprije se raspravljalo tko e biti predsjednik zajedni ke vlade -ve ina je smatrala da to mjesto pripada Nikoli Pa i u, a kao potpredsjednik je prihva en Anton Koro ec -burna rasprava vodila se o mjestu ministra vanjskih poslova

-na kraju je usvojeno da to bude Ante Trumbi (najbolje je poznavao prilike u Istri i Dalmaciji, a upravo je predstojala borba za njihovo spa avanje od Italije) -duga se rasprava vodila i o ministru unutarnjih poslova prihva en Svetozar Pribi evi -15.prosinca popis prve vlade je podnesen regentu Aleksandru, no on je odbio prihvatiti Pa i a kao efa vlade i tako je izazvao prvu politi ku krizu u tek stvorenoj dr avi -regent je obrazlo io kako ga ne mo e prihvatiti jer je uvla io kraljevo ime u raspravu o opozivu enevske deklaracije, no zapravo ga je htio ukloniti kako bi sam lak e utjecao na vladu -Pa i je zamijenjen Stojanom Proti em -Pa i je imenovan za efa delegacije Kraljevine SHS na Mirovnoj konferenciji koja je u sije nju 1919. trebala po eti u Parizu ME UNARODNO PRIZNANJE I GRANICE NOVE DR AVE Priznanje -nakon progla enja ujedinjenja, nova dr ava Kraljevina SHS trebala je dobiti me unarodno priznanje -kako se pripremala Mirovna konferencija, priznanje je za Kraljevinu SHS bilo veoma va no, jer pojava nepriznate dr ave mogla je znatno umanjiti njezine izglede u borbi za ugro ene teritorije -no, zapadne sile imale su razloga da ne ure s njenim priznanjem -izjasnile su se da pitanje priznanja treba rije iti na Mirovnoj konferenciji -zapravo se pokazalo kako za velike sile postoje samo Kraljevina Srbija i CG -priznanje Kraljevine SHS zakompliciralo je i crnogorsko pitanje, jer saveznici nisu bili spremni priznati ujedinjenje CG sa Srbijom u jedinstvenu dr avu te su zatra ili da CG na konferenciji ima svoju zasebnu delegaciju -ipak, najve e smetnje priznanju inila je Italija zbog realizacije savezni kih obveza iz Londonskog ugovora -prvo priznanje (pomo u Trumbi a) Kraljevina SHS je dobila od Norve ke, a zatim su to u inile SAD -kasnije su to u inile Gr ka, vicarska, ehoslova ka (prva u Beograd uputila izvanrednog poslanika i opunomo enog ministra) -VB i Francuska nisu slijedile SAD, ve su i dalje ignorirale postojanje Kraljevine SHS, iz obzira prema Italiji -tako je pitanje priznanja nove dr ave ostalo otvoreno, a po elo se aktualizirati kada se postavilo pitanje kod potpisivanja mirovnog ugovora s Njema kom, da li ga potpisuje predstavnik Srbije ili Kraljevine SHS Trumbi je odbio da ga potpi e u ime Srbije -no, na priznanje se ekalo i u nacrtu mirovnog ugovora naveden je i naziv nove dr ave

-ipak, VB i Francuska su priznale SHS prije potpisivanja ugovora, a Italija se pridru ila me unarodnom priznanju tek 13.11.1920. potpisom Rapallskog ugovora Utvr ivanje granica -stvaranjem nove dr ave stvoren je novi prostor kojemu je trebalo utvrditi granice -osim granice prema Gr koj, gotovo sve su ostale granice manje ili vi e bile sporne, a ti sporovi rije avali su se tijekom Mirovne konferencije -Jugoslavensko izaslanstvo na konferenciji bilo je sastavljeno od izaslanika razli itih politi kih uvjerenja i pro losti, no svaki izaslanik je dobro poznavao podru je svoje u e domovine -uz glavnu delegaciju bila su formirana i pomo na tijela sekcije, sastavljene od stru njaka koji su delegate opskrbljivali argumentima -delegacija je u Pariz stigla bez pripremljenog plana o taritorijalnim potra ivanjima pa je tek tamo izra en memorandum o granicama i teritorijima koje nova dr ava tra i (sastavio ga je general Pe i ) -najve e te ko e predvi ale su se prema Italiji i Rumunjskoj (obje su bile u taborima pobjednika, a sklopile su tajne ugovore u kojima im se obe ava jugoslavenski teritorij) -u raspravama za zaklju enje mira s Bugarskom jugoslavenska je delegacija isticala injenicu da je Bugarska vodila osvaja ki rat i s AU podijelila Srbiju zato tra i ispravke granica u isto noj Srbiji i Makedoniji zaklju eno je da Bugarska odstupi teritorij Strumice u Makedoniji, a prema Srbiji gradove Caribrod i Bosiljgrad te podru je isto no od Timoka -mirovni ugovor s Bugarskom potpisan je u Neuillyju 27.11.1919., a delegacija SHS potpisala ga je 5.12.1919. -utvr ivanje granica s Rumunjskom bilo je optere no pitanjem Banata (sile Antante su 1916. u tajnom ugovoru obe ale cijeli Banat) nakon dugih rasprava odlu eno je da se teritorij Banata podijeli u sastav SHS ulazi Velika Kikinda, Veliki Be kerek (Zrenjanin), Vr ac i Bela Crkva, a Temi var ostaje Rumunjskoj -ugovor o kona nom razgrani enju dviju dr ava potpisan je tek u svibnju 1924.godine -u raspravama s Ma arskom bila su aktualna etiri sektora 1. 2. 3. 4. Me imurje Prekomurje Prekodravlje (naselja Gola, dala i Repe ) Baranja

-Me imurje, Prekomurje i Prekodravlje je pripalo Kraljevini SHS, a u Baranji se djelomi no ispravila granica u korist jugoslavenske strane -navedeno razgrani enje s Ma arskom utvr eno je Trianonskim ugovorom, zaklju enim 4.6.1920. -zahtjevi prema Austriji su zahva ali Celovec (Klagenfurt), Beljak (Villach), Velikovec (Volkermarkt), Maribor (Marburg) i Radgonu (Radgersburg)

-grani na linija povu ena je tako da je Maribor ostao u Kraljevini SHS -najvi e problema je bilo s Italijom osim krajeva predvi enih Londonskim ugovorm, talijanska delegacija je zatra ila i Rijeku Wilson se tome protivio te je pozvao Italiju da se odrekne Londonskog ugovora te je predlo io da joj se dodijeli samo zapadna i sredi nja Istra u me uvremenu Gabriele D'Anunzio je sa talijanskom vojskom u ao u Rijeku (19.9.1919.) i time su problem htjeli rije iti politikom svr enog ina, no konferencija to nije prihvatila i rasprava se nastavila -do kraja rada Mirovne konferencije (21.1.1920.) nije bilo ni ta dogovoreno pa su Italija i Kraljevina SHS upu ene da u izravnim pregovorima rije e problem -u slu aju neuspje nih pregovora, Italija e imati slobodne ruke da raspola e teritorijem priznatim joj Londonskim ugovorom pod takvim pritiskom zaklju en je Rapallski ugovor (u no i sa 12. na 13.11.1920.) prema kojem je Italiji pripala Istra, Snje nik i Idrija, otoci Cres i Lo inj, a u Dalmaciji Zadar i otoci Lastovo i Palagru a Rijeka je bila progla ena slobodnom dr avom i to u granicama kotara Rijeke -zaklju ena je i Antihabsbur ka konvencija kojom se sve dr ave obvezuju da e bdjeti nad to nim pridr avanjem ugovora o miru s Austrijom i Ma arskom Smje taj, veli ina, stanovni tvo -smje tena je najve im dijelom u jugoisto noj Europi, uz isto nu obalu Jadranskog mora -na Balkanskom poluotoku nalazilo se gotovo 70 % njezina teritorija -nakon Drugog svjetskog rata povr ina je iznosila 255.840 km2, a me u europskim dr avama ona je zauzimala 8.mjesto -na teritoriju Kraljevine SHS bilo je 12 000 000 stanovnika rast je bio relativno brz 1931. imala je 14 000 000 stanovnika, a pred Drugi svjetski rat blizu 16 000 000 -najbrojnija nacija bili su Srbi, zatim Hrvati, Slovenci, Makedonci i Crnogorci -Muslimani su kao nacionalnost priznati tek nakon Drugog svjetskog rata -me u nacionalnim manjinama najbrojniji su bili Nijemci, Albanci i Ma ari RAZDOBLJE BEZUSTAVNOSTI Odjeci progla enja ujedinjenja -nakon progla enja ujedinjenja uslijedila je polarizacija politi kih snaga na one koje su ujedinjenje odobravale i one koje su mu se usprotivile -od po etka je utjecalo pitanje kako e nova dr ava biti ure ena -5.12.1918. u Zagrebu, na Trgu bana J.Jela i a, do lo je do krvavog sukoba izme u odreda Narodne stra e i vojnika zagreba kog garnizona (25.domobranske i 53.pje a ke)

-nakon objavljivanja prvoprosina kog akta, protiv novog dr avnog stanja istupila je HPSS, odnosno Stjepan Radi tra io je da se Hrvatskoj prizna dr avnost, ali u slo enoj jugoslavenskoj dr avi te se zalagao za punu hrvatsku dr avnost sa Saborom kao najvi im organom vlasti -osim Radi a i njegove stranke, protiv ujedinjenja se izjasnila i HSP (frankovci) ta je stranka nakon raskida s AU objavila svoje raspu tanje,ali je nakon ujedinjenja istupila proglasom u kojem protestira protiv Kraljevine SHS - to se ti e prvoprosina kog akta, postavljalo se pitanje njegove ratifikacije, no budu i da je regent sam ostvario dr avno ujedinjenje, nema daljnje potrebe da se sankcionira svr eni in -nova, jugoslavenska dr ava, nije pru ila podjednake uvjete za nacionalni razvitak u njoj okupljenih naroda -Srbi su je prihvatili, ali su od prvog dana ostalim narodima nametali svoju dominaciju -za Hrvate je gubitak dr avnosti bio izvor nezadovoljstva koji e s vremenom postati poticaj i ari te hrvatskog nacionalnog pokreta Politika centralizacije -Kraljevina SHS u po etku svog postojanja nije imala ustav to bezustavno stanje trajalo je pune dvije i pol godine -za vrijeme dono enja ustava srpski su vladaju i krugovi u vrstili ve zauzete pozicije te su mnogi zagovornici jugoslavenskog nacionalnog jedinstva bili sve manje uvjereni da je srpskim politi arima stalo do jugoslavenskih ideja -vlada je provodila o tar kurs centralizacije -centralisti su u vladi vodili glavnu rije , a me u njima se isticao Pribi evi -kao ministar unutarnjih poslova, zatra io je da pokrajinske vlade podnesu ostavke, to su i u inile -tom je prilikom im oduzeto svako politi ko zna enje i postale su pot injene vladi u Beogradu Privremeno narodno predstavni tvo -pobjedni ke sile Antante, koje su Versajskim mirom nastojale stvoriti u isto noj Europi sanitarni kordon protiv preno enja bolj evi ke revolucije u ostalu Europu, uklju ivale su u taj kordon i Kraljevinu SHS -one su bile zainteresirane za unutarnju konsolidaciju kako bi mogle iskoristiti njezinu vojnu silu uslu aju potrebe, a za to je najva nije donijeti ustav -osim to nije bilo ustava, nije bilo ni parlamenta, ali dr ava je dobila privremeni parlament nazvan Privremeno narodno predstavni tvo (PNP) -osnovna na ela njegova sastava su:

y y

Predstavni tvo e biti sastavljeno od izaslanika srpske Narodne skup tine i predstavnika Narodnog vije a te predstavnika Vojvodine i Crne Gore PNP e biti zakonodavni imbenik u dr avi

-Privremeno narodno predstavni tvo sastalo se prvi put 1.3.1919. u Beogradu -najva niji zadatak PNP-a bio je pripremanje izbora za ustavotvornu skup tinu -Privremeno narodno predstavni tvo donijelo je izborni zakon po kojemu je trebalo izabrati poslanike za ustavotvornu skup tinu Izbori za ustavotvornu skup tinu i pripremanje ustava -izbori za ustavotvornu skup tinu odr ani su 28.11.1920. -najve i broj mandata dobila je demokratska stranka, a druga je bila Radikalna stranka -slijedile su Komunisti ka partija Hrvatske, HPSS, Zemljoradni ka stranka, Slovenska narodna stranka i Jugoslavenska muslimanska organizacija -rezultat izbora pokazao je dubok jaz izme u dviju koncepcija centralisti ke i federalisti ke -ustavotvorna skup tina se prvi put sastala 12.12.1920.,ali nisu svi izabrani zastupnici do li u skup tinu apstinirale su HPSS (nakon izbora preimenovana u HRSS) i HSP -progla enjem Obznane (akt vlade iz 1920. kojim se zabranjuje svaka politi ka aktivnost djelovanja KPJ) iz ustavotvorne skup tine istjerani su zastupnici KPJ, a s vremenom su skup tinu napustile i neke druge stranke tako je ustavotvorna skup tina radila u krnjem sastavu, bez hrvatskih, a zatim i slovenskih zastupnika -formiran je ustavni odbor u kojem su se pretresali podneseni ustavni nacrti -nacrti ustava pojedinih strana kih grupacija suprostavljali su se centralisti kom prijedlogu -Hrvatska je zajednica predlagala da se dr ava uredi na federalisti kim osnovama i podijeli na est pokrajina (Slovenija, Hrvatska s Dalmacijom, BiH, Vojvodina, Srbija i Makedonija) koje bi imale svoj sabor, pokrajinsku vladu i bana -nacrtom Jugoslavenskom kluba ( inile su ga Slovenska narodna stranka, Hrvatska pu ka stranka i Bunjeva ko- oka ka stranka) predlagalo se tako er est pokrajina s pokrajinskim vladama i saborima, ali je osnova njihove teritorijalne podjele bila vjerksa pripadnost pu anstva (po toj podjeli tri pokrajine bi bile katoli ke, a tri pravoslavne) -Zemljoradni ka je stranka predlagala narodnu skup tinu sastavljenu od zastupnika koje delegiraju strukovni savezi, a dr ava bi vodila posebnu brigu o zadrugarstvu. Josip Smodlaka je predlagao podjelu na 12 pokrajina te je podnio nacrt koji je polazio od decentralizacije -HRSS nije sudjelovala u radu Skup tine, ali je izradila nacrt, koji je ujedno postao i program stranke

-u tom nacrtu Hrvatska je definirana kao neutralna selja ka republika s punim suverenitetom te nacrt HRSS-a predla e konfederalno ustrojstvo dr ave posebno je nagla eno da se ne priznaje Rapallski ugovor o razgrani enju s Italijom i tra i se vra anje Istre i Rijeke Hrvatskoj VIDOVDANSKI USTAV Izglasavnje ustava -prvi ustav Kraljevine SHS izglasan je28.6.1921., a kako je to po pravoslavnom kalendaru blagdan sv. Vida, ustav je dobio naziv Vidovdanski ustav -za prihva anje ustava trebalo je osigurati natpolovi nu ve inu (211 glasova od ukupno 419), no da vlada svojim makinacijama i potkupljivanjem manjih skupina u ustavotvornoj skup tini nije osigurala ve inu, ustav ne bi bio prihva en (u proceduri izglasavanja zaobi en je zaklju ak s Krfa o kvalificiranoj ve ini) Obilje ja Vidovdanskog ustava -jugoslavenska dr ava je ustavna i parlamentarna monarhija -ustavna je jer ima ustav kao temeljni zakon iz kojega proizlaze i na njemu se zasnivaju svi drugi zakoni koje donosi predstavni ko tijelo (Narodna skup tina) -parlamentarna je jer ima Narodnu skup tinu kao izabrano predstavni ko tijelo iz ije se ve ine formira vlada -dr ava je monarhija, to zna i da joj je na elu nasljedni vladar po na elu primogeniture (vladara naslje uje najstariji sin) -ure enje dr ave je strogo centralisti ko, a centar je Beograd -centralizam je izra en jedinstvenim teritorijem na kojem se ukidaju povijesni entiteti i uspostavljaju oblasti (dr ava je bila podijeljena na 33 oblasti) -dvije vladine stranke Radikalna i Demokratska bile su slo ne u uspostavljanju centralizma, ali Radikalna je bila za nacionalne posebnosti uz srpsku dominaciju, a Demokratska je zastupala koncepciju nacionalnog unitarizma -tako je naziv dr ave troimen, s tim to su Srbi na prvom mjestu -dr avni je grb sklopljen od srpskog, hrvatskog i slovenskog grba i trebao je simbolizirati dr avno jedinstvo, a jezik je dobio naziv srpsko-hrvatsko-slovenski -vrhovni su organi vlasti u dr avi kralj, vlada i narodna skup tina -vlast se dijeli na zakonodavnu (imaju je skup tina i kralj), upravnu (predstavlja je vlada, tj.pojedina ministarstva) i sudsku (sudovi koji su ozna eni kao nezavisni , ali su presude izricali u ime kralja )

Ustavni polo aj kralja -kralj je dobio suvi e velike ovlasti i tako taj ustav propisuje kako je re eno da zakonodavnu vlast vr e kralj i Narodna skup tina zajedni ki -kralju je dano da raspisuje izbore, saziva Narodnu skup tinu, zaklju uje i raspu ta, ima pravo upu ivati svoje zakonske prijedloge skup tini, ima pravo veta na zakone te kad on proglasi zakon, on tata postaje obvezatan kralj je prvi zakonodavni initelj -vlada je odgovorna kralju i Narodnoj skup tini, to je omogu ilo kralju da se uple e u rad vlade i da ih obara, kralj imenuje predsjednika vlade i odobrava listu ministra vlade su ovisile o kraljevoj volji, a odgovornost prema skup tini je slabila -kraljeva osoba je nepovrediva njega se ne mo e pozvati na odgovornost niti mo e biti tu en za svoje ine, jer za njih odgovara vlada -prema ustavu, kralj je vrhovni zapovjednik oru anih snaga on navje uje rat i zaklju uje mir Zna enje Vidovdanskog ustava -srpski su politi ki krugovi s monarhom na elu ve ostvarili svoju prevlast pa im je jo samo trebala pravna potvrda -taj je ustav znatno pridonio ja anju velikosrpskih pozicija u zemlji i inozemstvu -velike sile bile su sklone srpskim politi arima te su u uvo enju centralisti kog ure enja vidjele izvor snage njima privr ene strane, to je za njih imalo veliku va nost s obzirom na balkansko podru je -no ustav je nosio i klice slabosti izazvao je protivljenje anticentralisti kih snaga -u trenutku izglasavanja ustava nije bilo hrvatskih i slovenskih zastupnika pa je on prihva en voljom srpskog naroda i uz pomo potkupljenih skupina POLITI KE STRANKE I ORGANIZACIJE Op a obilje ja -po slovu Vidovdanskog ustava Kraljevina SHS bila je parlamentarna dr ava, to je zna ilo postojanje organiziranih politi kih skupina -polo aj pojedinih nacija u novoj dr avi najja e je utjecao na razvrstavanje politi kih stranaka i davao je osnovni biljeg njihovim programima -na politi ku djelatnost i odluke, prije svega je utjecao dvor -kralj je nastojao utjecati na sav politi ki i gospodarski ivot dr ave pa je raznim oblicima nametao svoju volju i vode im politi kim strankama -politi ke stranke u jugoslavenskoj dr avi se mogu podijeliti na:y y

Stare (predratne, one koje su djelovaje u razdoblju prije Prvog svjetskog rata) Nove (koje su osnovane poslije stvaranja zajedni ke dr ave)

-prema teritorijalnoj rasprostranjenosti bilo je stranaka koje su eljele djelovati na cijelom dr avnom prostoru i onih koje su zadr ale regionalno zna enje -no, nijedna nije postala op ejugoslavenska stranka (iznimka je KPJ, ali ona je nastupala s drugih pozicija i zbog prijelaza u ilegalu nije sudjelovala u javnom politi kom ivotu) -tako er, u znatnom broju stranaka se iskazivao velik i gotovo presudan utjecaj vo e vi e je vrijedilo stajali te njena predsjednika, nego sam program stranke (Radi eva stranka, Pa i eva stranka, Pribi evi eva stranka, a njihove prista e radi evci, pribi evi evci, pa i evci) Tri glavne stranke tri programa -najja a srbijanska politi ka stranka bila je Narodna radikalna stranka (slu beni naziv, u dnevnom politi kom ivotu se zvala Radikalna stranka) -osnovana je 1881. i bila je prva stranka u Srbiji s pisanim programom osniva joj je bio Adam Bogosavljevi , a glavni ideolog i organizator Pera Todorovi -Radikalna stranka je bila stalno na vlasti u Srbiji (i za vrijeme 1.svjetskog rata kada je bila u koaliciji sa Samostalnom radikalnom strankom na elu s Ljubom Davidovi em) - u Kraljevini SHS radikali su poku ali pro iriti svoj utjecaj izvan Srbije, jer je vodstvo istupalo s tezom da Kraljevina SHS nije nova, nego stara dr ava, tj.pro irena Srbija shva aju je kao veliku Srbiju -temelj njihova programa velikosrpski hegemonizam -glavni oslonac Radikalna stranka imala je u srpskom selja tvu, no njezino vodstvo bilo je iz gra anskih krugova -predsjednik radikalne stranke i njen glavni autoritet bio je Nikola Pa i (spretan vi e no to je obrazovan, vodio je stranku do svoje smrti) -nakon Pa i eve smrti ef stranke postao je Aca Stanojevi -Demokratska stranka bila je nova politi ka stranka koja je nastala udru ivanjem nekoliko razli itih predratnih strana kih grupacija -osniva i tvorac njezina programa bio je Svetozar Pribi evi -njegova osnovna gledi ta o dr avi su se razlikovala od gledi ta radikala smatrao je da dr avi treba jaka dr avotvorna stranka koja e imati svoje organizacije na teritoriju cijele dr ave ta stranka mora imati nagla en unitaristi ki program -prema Pribi evi evu mi ljenje, sve stare stranke ne odra avaju potrebe nove dr ave -temeljni program nove stranke je unitarna jugoslavenska dr ava s jedinstvenim centralisti ki organiziranom upravom -na elu stranke bio je Ljuba Davidovi dva efa u stranci (Davidovi i Pribi evi )

-razli ita gledi ta izme u dva efa; Pribi evi je provodio politiku vrste ruke, dok je Davidovi bio umjereniji i sklon pregovaranju s hrvatskom opozicijom (bio je vi e antiradikal kojemu je taktika bila va nija od programa, dok je Pribi evi bio branitelj strana kog programa) -kako su se suprotnosti sve vi e produbljivale, Pribi evi je istupio iz stranke i osnovao Samostalnu demoratsku stranku ta stranka je dobila podr ku samo Srba u Hrvatskoj i postala je njihov politi ki predstavnik -Mati na demokratska stranka se sve vi e priklanjala velikosrpstvum, ali ne u tako agresivnom obliku kao Radikalna stranka -klju no mjesto u politi kom ivotu Hrvatske imala je Hrvatska republikanska selja ka stranka, koja je u politi ki ivot nove dr ave u la pod svojim predratnim nazivom Hrvatska pu ka selja ka stranka -stranka je osnovana koncem 1904. pod vodstvom bra eAntuna i Stjepana Radi a -programska osnova: hrvatsko selja tvo mora postati temelj politi ke djelatnosti i glavni nositelj nacionale borbe -stranka je predvi ala postupno rje enje hrvatskog nacionalnog pitanja prvo se mora oja ati uloga i snaga hrv.selja tva u okviru postoje eg AU dualizma, a zatim na osnovi hrvatskog dr avnog prava utvrditi novi polo aj Hrvatske u okviru Habsbur ke monarhije njezinim pretvaranjem u federativnu dr avu sa slavenskim obilje jem austroslavizam -1918. Radi napu ta austroslavizam i prihva a jugoslavizam -Radi je odlu no ustao protiv centralisti kog ustroja i nametanja velikosrpske hegemonije -federalizam HRSS-a je postao izraz otpora sve ja em pritisku velikosrpskih krugova na Hrvatsku -stranka je postupno pretvarala u hrvatski nacionalni pokret, pridobivaju i i hrvatsko gra anstvo -za politi ko-strana ki ivot jugoslavenske dr ave izme u dva rata karakteristi no je sukobljavanje triju velikih politi kih stranaka, to nije zna ilo da se te stranke povremeno nisu povezivale -na vlasti je gotovo neprekidno bila Radikalna stranka Ostale strana ke formacije -Slovenska narodna (ljudska) stranka bila je vode a stranka u Sloveniji djelovala je i prije 1.svjetskog rata -osnovana je 1892.pod nazivom Katoli ka narodna stranka, a 1905.preimenovana je u Slovensku narodnu stranku -njezin lider bio je Anton Koro ec koji je ujedno bio i predsjednik Narodnog vije a Dr ave Slovenaca, Hrvata i Srba nakon ujedinjenja Koro ec je postao potpredsjednik prve zajedni ke vlade -u biv oj Monarhiji vodila je proaustrijsku politiku katoli ke orijentacije, a u Kraljevini SHS se zala e za autonomni polo aj Slovenije u svojoj viziji jugoslavenstva

-Jugoslavenska muslimanska organizacija naziv je stranke bosansko-hercegova kih muslimana -BiH u novostvorenoj dr avi bila je izlo ena jakom prodoru velikosrpstva -oznaku jugoslavenska u nazivu stranke tuma ili su kao prihva anje jugoslavenske dr ave, ali nisu prihva ali jugoslavenski unitarizam -glede unutra njeg ure enja dr ave JMO se izjasnila za autonomiju pokrajina u dotada njim granicama s pokrajinskim vladama -jedna od specifi nosti bila je nagla avanje zahtjeva za osiguranje vjerskih prava muslimana -na elu JMO, do svoje smrti, bio je Mehmed Spaho -Zemljoradni ka stranka nastala je 1920.godine spajanjem triju zemljoradni kih skupina koje su djelovale prije 1.svjetskog rata: 1. Glavni savez srpskih zemljoradni kih zadruga 2. Savez te aka iz Bosne 3. Pokrajinski te a ki savez iz Dalmacije -svoj program stranka je temeljila na unitaristi koj koncepciji i za centralisti ku organizaciju dr ave -opredjeljivanjem za centralizam, do lo je do toga da su je hrvatske prista e napustile pa se njezin utjecaj su avao na podru je Srbije -prvi predsjednik bio je Mihajlo Avramovi , a zatim Jovan M. Jovanovi Pi on

-do izbora za ustavotvornu skup tinu, u Hrvatskoj je vode om strankom smatrana Hrvatska zajednica, nastalaudru ivanjem predratnih stranaka Star evi eve stranke prava i Napredne demokratske stranke -federalisti -na elu stranke je bio dr. Matko Laginja, a nakon njega dr. Ivan Lorkovi -1924.im pristupa i Ante Trumbi -po etkom 1926. Hrvatska je zajednica raspu tena, a jedna skupina iz njezina vodstvan a elu s Trumbi em osnovala je Hrvatsku federalisti ku selja ku stranku (temeljila se na nepriznavanju Vidovdanskog ustava i centralizma) -Hrvatska pu ka stranka okupljala je gra anstvo religiozne orijentacije i katoli ki kler -nagla avala je posebnost hrvatske nacije i protivila se centralisti kom ure enju -ja anjem HRSS-a postupno je nestajala sa scene -Hrvatska stranka prava (frankovci) iako je objavila raspu tanje ponovno se aktivirala poslije prvoprosina kog akta i izrazila neslaganje s inom ujedinjenja

-djelovala je protiv velikosrpske dominacije iz njezinih redova je proiza la skupina oko Ante Paveli a, koja je u emigraciji radila na ostvarenju posve neovisne hrvatske dr ave -za politi ki ivot u Crnoj Gori od bitnog je zna aja podjela na bjela e i zelena e u danima stvaranja jugoslavenske dr ave - bjela ko-zelena ki antagonizam postao je osnovica politi kog okupljanja -bjela i su se uklju ivali u stranke formirane izvan crnogorskog podru ja (Radikalna i Demokratska stranka), a zelena i su djelovali kao pokret koji se postupno transformirao u politi ku stranku -naziv joj je Crnogorska stranka, ali su njene prista e nazivani kao crnogorski federalisti -najistaknutiji predstavnik crnogorskih federalista bio je dr. Sekula Drljevi -jedina politi ka stranka koja je imala svoje sjedi te u Makedoniji bila je stranka D emijet -okupljala je muslimansko stanovni tvo pod vodstvom aga,begova i hod a,koji su titili svoje veleposjede Komunisti ka partija Jugoslavije -na kongresu ujedinjenja socijaldemokratskih stranakau Beogradu, u travnju 1919., osnovana je Socijalisti ka radni ka partija Jugoslavije (komunista) -na drugom kongresu, odr anom u Vukovaru 1920., stranka je promjenila ime u Komunisti ka partija Jugoslavije (KPJ) -program: borba za ru enje kapitalizma i stvaranje Sovjetske republike Jugoslavije -u po etku je zastupala unitarizam, a poslije (1924.) je prihvatila da je jugoslavenska dr ava vi enacionalna pa je za svaki narod tra ila pravo na samoodre enje i odcjepljenje -njezino djelovanje je sve vi e ugro avalo postoje i poredak pa je vlada u prosincu 1920., progla enjem Obznane, zabranila komunisti ku djelatnost i rad KPJ -od tada KPJ djeluje tajno, a njezino vodstvo odlazi u inozemstvo -u djelovanju KPJ do lo je do razila enja u vodstvu sporile su se desna i lijeva frakcija -1928., na konferenciji zagreba kih komunista, izvr en je obra un s frakciona tvom, najvi e zalaganjem Josipa Broza Nacionalisti ke organizacije -po etkom 1921. u Splitu je osnovana organizacija pod nazivom Jugoslavenska napredna nacionalisti ka omladina (JNNO) osnovana na inicijativu Demokratske stranke -organizacija je u po etku svoju pojavu obja njavala potrebom stvaranja jake borbene fronte za obranu krajeva ugro enih od Italije -krivila je hrvatsku politiku, predvo enu Radi em, za podrivanje autoriteta dr ave u inozemstvu

-postupno su se priklju ivale i prista e starije dobi pa mjenja ime 1922. u Organizaciju jugoslavenskih nacionalista (ORJUNA) -osnova programa ORJUNE bilo je integralno jugoslavenstvo -ona je trebala suzbiti komunisti ku opasnost i hrvatski nacionalni pokret -kao reakcija na pojavu ORJUNE, na hrvatskoj strani j oragnizirana Hrvatska nacionalna omladina (HANAO) -kao svoju ideolo ku osnovu imao je hrvatske nacionalne interese izra ene federalizmom -izme u orjuna a i lanova HANAO-a dolazilo je do estih sukoba, ponekad i oru anih -ti su sukobi davali povoda vlastima da poduzimaju energi ne mjese protiv HANAO-a i durgih hrvatskih nacionalnih dru tava (Hrvatski sokol, Hrvatska ena) -na srpskoj se strani javio pokret pod nazivom Srpska nacionalna omladina (SRNAO) -pokret je ponikao kao otpor svemu onomu to se protivilo stvaranju velike Srbije -svojim programom ona se suprostavila integralistima i velikosrpskim nacionalistima -djelovale su i etni ke organizacije, a prva takva je nastala 1921., a nosila je naziv Udru enje etnika za slobodu i ast otad bine iz tog su se dru tva odvojile dvije grupe i formarile jo dvije etni ke organizacije Udru enje srpskih etnika za Kralja i Otad binu i Udru enje sprskih etnika Petar Mrkonji u srpnju 1925. te su se dvije organizacije spojile u jednu pod nazivom Udru enje srpskih etnika Petar Mrkonji za Kralja i Otad binu -unato identi nim programskim stavovima, me u etni kim dru tvima bilo je i netrepeljivosti i sukoba, a poku aji pomirenja nisu uspjeli Polo aj albanske i njema ke nacionalne manjine -prije nastanka Kraljevine SHS, na Kosovu je djelovala organizacija Albanaca Kosovski komitet -cilj organizacije bio je ujedinjenje kosovskih Albanaca s Albancima u Albaniji u jednu dr avu -organizirani su tzv. ka a ki odredi, koji su kao naoru ane formacije djelovali na podru ju cijelog Kosova -da bi se presjekla veza Kosova s Albanijom, savezni ka konferencija ambasadora uspostavila je uz granicu Kraljevine SHS s Albanijom neutralnu zonu, a kako su tu zonu uspostavili me unarodni imbenici, ka aci su dugo vjerovali da e granica s Albanijom biti izmijenjena do toga nije do lo -Albanci su bili izvrgnuti nacionalnom i kulturnom ugnjetavanju -nisu mogli iskazati svoje nacionalne osje aje i zahtjeve za nacionalnom slobodom, a nisu imali ni svoje politi ke stranke -od svih nacionalnih manjina njema ka je manjina bila u najboljem polo aju

-najvi e je Nijemaca bilo u Vojvodini, zatim u Srijemu i Slavoniji te u manjem broju u Sloveniji -njema ka nacionalna manjina najbolje je bila organizirana u Vojvodini -osnovali su 1922. Njema ku stranku, koja je nastupom estosije anjske diktature prestala s djelovanjem -sredinom tridesetih godina Nijemci se po inju ponovno organizirati u posebnom Kulturnom savezu (Kulturbund) -me utim, njihov savez nije samo djelovao na kulturnom planu, nego pod sna nim utjecajem nacizma koji je razvijao agresivnu politi ku aktivnost VJERSKE ZAJEDNICE -po to je prihva eno na elo ravnopravnosti svih vjera u budu oj dr avi, postavilo je pitanje odnosa dr ave prema crkvama -pravoslavna vjera je autokefalna i nacionalna, to je do tada bila osnovna pretpostavka da bude i dr avna -no, na kraju rasprave na Krfu prihva en je sustav vjerskog pariteta, a odnose me u crkvama trebala je regulirati dr ava svojom suverenom vla u Srpska pravoslavna crkva -odnos dr ave prema pojedinim crkvama nije bio isti, a njena naklonost Srpskoj pravoslavnoj crkvi bila je tolika da je ostavljala dovoljno prostora da se ta crkva nametne kao va an imbenik velikosrpske politike -poslije 1918., na le su se tri autokefalne pravoslavne crkvene zajednice u rangu metropolija: beogradska, srijemsko-karlova ka i crnogorsko-primorska -1919. u Beogradu je izvr eno ujedinjenje svih autonomnih crkvenih podru ja u jedinstvenuSrpsko pravoslavnu crkvu Kraljevine SHS -iako pravno nije imala status dr avne crkve, Srpska pravoslavna crkva je od dr avnih vlasti bila favorizirana i objektivno je imala privilegiran polo aj Svetozar Pribi evi i Srpska pravoslavna crkva -za Pribi evi a je pravoslavna crkva imala odre eno politi ko zna enje -Pribi evi je optu io srpske episkope da su zadojeni duhom apsolutizma i da su u organizaciju cjelokupne Srpske pravoslavne crkve u Kraljevini SHS prenijeli gr ki fanariotski sustav, to uni tava tekovine Srba u pre anskim krajevima -smatra da se time otvara podru je novih borbi izme u Srba pre ana i Srba u Srbiji -zato zahtijeva da se pravoslavna crkva uredi po metropolitanskom sustavu, kojim bi se pre anski Srbi za titili od srbijanske hegemonije u crkvi

Katoli ka crkva -za nju je karakteristi na njezina univerzalnost -nema vrhovnog poglavara u granicama pojedinih dr ava, ve njezin poglavar papa ima sjedi te u Rimu -zatra eno je da sklopi konkordat (ugovor) izme u Kraljevine SHS i Vatikana -mada je biskupska konferencija donijela zaklju ak da se to prije sklopi konkordat, sre ivanje odnosa nove dr ave i Vatikana nije uslijedilo ni brzo ni lako -iako je pitanje konkordata ostalo otvoreno, Vatikan je slu beno priznao Kraljevinu SHS 6.11.1919. -srpski predstavnici su konkordat ozna ili kao za Srbe nepovoljan i opasan ugovor -nakon izglasivanja V.ustava, ministar vjera je pokrenuo anketu o zahtjevima crkava, s ciljem utvr ivanja njihova polo aja, materijalnog stanja vjerskih slu benika i me ucrkvenih odnosa -sredinom 1922. predsjednik vlade Nikola Pa i inicirao je razgovore o potpisivanju konkordata pa su katoli ki biskupi podnijeli vladi Nacrt konkordata izme u Sv. Stolice i Kraljevine SHS vlada nezadovoljna nacrtom pa je dala komisiji da izradi novi nacrt, no sada nisu bili zadovoljni katoli ki biskupi -1924. dr. Mom ilo Nin i se s predstavnikom Vatikana u Rimu dogovorio da se za temelj novo konkordata uzme onaj stari sa Srbijom iz 1914., a slu beni pregovori su zapo eli u travnju 1925., koji su uskoro prekinuti -tek nakon nekoliko godina kralj Aleksandar e pokrenuti pitanje konkordata kada su pregovori uspje no zavr eni, kralj je ubijen pa potpisani tekst konkordata nije bio ratificiran Katoli ka crkva ostala je u jugoslavenskoj dr avi bez slu beno utana enih odnosa s dr avom Islamska vjerska zajednica -muslimani su tra ili da im se prizna vjersko-prosvjetna autonomija, budu i da u Srbiji i CG nisu bile ravnopravne vjere, iako priznate -nakon duge borbe tu su autonomiju 1909. i izborili -vrhovnu upravu vjerskih poslova vodio je ulema med lis, tj. vjersko starje instvo na elu s re-is-ululemom kojega je imenovao vladar (ovla tenje za vjersko djelovanje dobio iz Carigrada od eih-ulislama) -Uredbom o upravi vakufa i Zakonom o upravi vakufa, uspostavljena je jedinstvena islamska vjerska organizacija na podru ju Srbije i CG, kojom je upravljao vrhovni mufija u Beogradu pod nadzorom ministarstva vjera -muslimani iz BiH, Hrvatske i Slovenije sa injavali su drugu zajednicu pod vrhovnom upravom reis-ululeme u Sarajevu

-ta podjela je trajala do 31.1.1930.,kada je novim zakonom uspostavljena jedinstvena,samostalna Islamska vjerska zajednica za cijelu dr avu -na elu joj je bio reis-ul-ulema sa sjedi tem u Beogradu -1936. sjedi te je premje teno u Sarajevo Zagreba ka sinagoga -u dalekoj pro losti osnovni oblik organiziranja idovskih zajednica bile su idovske op ine, koje su se kasnije razvile u sinagoge -1918. u mnogim zemljama dolazi podjela idova na reformiste (neologe) i starovjetne (ortodokse) -takva se podjela zadr ala i u Kraljevini SHS -na osniva kom kongresu u Osijeku po etkom srpnja 1919., idovske op ine u novoj dr avi ujedinile su se u Savez jevrejskih vjeroispovjednih op ina u Kraljevini SHS -sjedi te Saveza bilo je u Beogradu, a na elu mu je bio glavni odbor kojim je predsjedavao dr. Hugo picer -Savez je imao zada u brinuti se o pojedinim op inama te davati mi ljenja na naredbe koje se odnose na idovske op ine -polo aj idovskih op ina bio je razli it pa se nametnula potreba da se on regulira jedinstvenim zakonom -zakon o vjerskoj zajednici idova u Kraljevini SHS objavljen je tek u prosincu 1929. savez je tada obuhva ap 99 op ina -tim je zakonom idovima zajam ena puna sloboda ispovijedanja vjere i njihovo organiziranje po vjeroispovjednim op inama VANJSKA POLITIKA KRALJEVINE SHS -osnovno obilje je vanjske politike Kraljevine SHS bila je njena ovisnost o politici velikih sila -Narodna skup tina nije imala utjecaja na vanjske polsove, jer je njome upravljao dvor, odnosno vladar -ministri vanjskih poslova bili su izvr itelji vanjskopoliti kih poteza koje je osmislio vladar -opasnost bolj evi ke revolucije nametnuli su vanjskoj politici Kraljevine SHS u prvim godinama postojanja posebne zadatke sile Antante nastojale su sprije iti izbijanje sli nih revolucija u Europi stvaranjem za titnog pojasa prema Rusiji u koji je bila uklju ena i Kraljevina SHS -ubrzo se formira savez izme u Kraljevine SHS, ehoslova ke i Rumunjske, nazvan Mala antanta -Jugoslavenska je dr ava predstavljala najja e upori te francuske politike na Balkanu, no za ja im utjecajem te ile su VB i Italija

-VB je radila na stvaranju regionalnog saveza balkanskih dr ava, koji bi bio ira osnovica za englesku politiku u jugoisto noj Europi tada je francuska diplomacija nastojala vanjsku politiku jugoslavenske dr ave ipak vezati uza se poebnim, ovjerenim ugovorom -pregovori o zaklju enju francusko-jugoslavenskog pakta o prijateljstvu zapo eli su 1925., a pakt je potpisan 11.11.1927. (ugovor je predv ao i vojnu pomo u slu aju da jedna od potpisnica bude napadnuta) -Rapallskim ugovorom iz 1920.rije eno je pitanje talijansko-jugoslavenske granice Rijeka je tim ugovorom dobila status neovisne dr ave -no, to nije bilo rje enje 1922., potpisivanjem Santa Margaretske konvencije razra en je Rapallski ugovor u pogledu eljezni ke veze Rijeke s jugoslavenskim zale em dolazak fa ista jo je vi e remetio odnose Italije i Kraljevine SHS -Beogradska vlada bila je spremna na ustupke Italiji, nadaju i se da e joj to olak ati pozicije u su eljavanju s njom u Albaniji pa je tako 1924. zaklju en Rimski pakt prema kojem se Rijeka priklju uje Italiji -iako je beogradska vlada neprekidno bila spremna na ustupke, koji su i li na ra un Hrvatske, odnosi s Italijom nisu se pobolj avali - esti su bili sukobi na granici prema Bugarskoj koji su stvarali zategnute odnose dviju dr ava sklopljen je Ni ki sporazum 1923., koji je jugoslavenska strana obe ala pru iti pomo bugarskim zahtjevima za ukidanje nekih odredaba ugovora u Neuillyju promjena re ima u Bugarskoj je obezvrijedila Ni ki sporazum -francuska i engleska diplomacija uzalud su poku avale suzbiti utjecaj Italije u Bugarskoj -velikosrpski krugovi su tako er eljeli u vrstiti svoj utjecaj u Albaniji, ali ti su planovi ostali neostvareni te su se odnosi Albanije i Kraljevine SHS sve vi e pogor avali -Mussolini je pomogao Ahmed-begu Zoguu (vo a Narodne stranke, do ao na vlast u Albaniji) da se ne proglasi kraljem Albanije, nego kraljem Albanaca, a to zna i i onih na Kosovu -za odnose Kraljevine SHS s Gr kom, posebno je zna enje imala luka Solun (poslije zavr etka rata po eli su pregovori oko ustupanja jednog dijela solunskog pristani ta Kraljevini SHS), gdje je dobila posebnu zonu u solunskom pristani tu -ina e, Kraljevina SHS bila je lanica Dru tva naroda GOSPODARSTVO -osnovna obilje ja su slaba razvijenost i zaostalost -velika neujedna enost i neravnomjernost razvoja -Slovenija i Hrvatska u AU su bile najzaostalije zemlje, a u novoj dr avi najrazvijenije -jugoslavenska dr ava bila je agrarna zemlja

-agrarna reforma je ubrzanje ekonomskog izjeda avanja, nastala kako bi se uklonila kompliciran i te ka situacija u posjedovnim odnosima, jer je ve i dio poljoprivrednog stanovni tva posjedova malo zamlji ni fond usitnjen u male posjede, a neki su dijelovi dr ave zaostajali za drugima agrarno ure enje u Makedoniji i BiH znatno su se razlikovali od veleposjedni kog sustava u Vojvodini i Slavoniji u Bosni su postojali age i begovi, a u Srbiji i CG feudalni odnosi su ve davno bili likvidirani UNUTARNJA POLITI KA PREVIRANJA DO 1929. Obilje ja vidovdanskog ustava -vidovdanski ustav postao je glavni problem politi kog ivota dr ave -najizra enija protucentralisit ka vlast bila je HRSS -centralizaciji su se protivile Slovenska narodna stranka, Jugoslavenska muslimanska oranizacija i crnogorski federalisti -upletanje kralja u politi ki ivot zemlje i njegovo zadiranje u nadle nosti parlamenta s pravom je dalo povoda da se vidovdansko razdoblje nazove razdobljela nog parlamentizma Stjepan Radi u borbi protiv centralizma -nastojao je okupiti sve hrvatske politi ke snage u Hrvatskoj u borbi protiv nametnutog centralizma -u znak prosvjeda protiv sve ja eg centralisti kog pritiska, formirali su Hrvatski blok koji Ustavotvornoj skup tini pori e pravo na dono enje ustava koji bi vrijedio za Hrvatsku -na elu bloka bio je Stjepan Radi -1922. Blok je objavio spomenicu (memorandum) u kojoj je prikazan polo aj Hrvatske u novoj dr avi -Hrvatski blok tra i priznanje hrvatske dr ave u zajedni kim granicama me unarodne zajednice Srba, Hrvata i Slovenaca Federalisti ki blok -potkraj o ujka 1923. dolazi do prvih susreta predstavnika HRSS-a, SNS-a i JMO-a -postignuta je na elna suglasnost u suradnji te je formiran Federalisti ki blok, sa ciljem zajedni kog nastupa protiv centralizma -tri stranke tra e reviziju ustava -bit odnosa Bloka prema vladaju oj Radikalnoj stranci bio je hrvatsko-srpski spor -napadi sa srpske strane bili su usmjereni na Radi a i HRSS, jer su SNS i JMO bile od drugorazrednog zna aja u Bloku -pojava bloka u Beogradu izazvala je neugodan dojam, jer ako HRSS do e u Narodnu skup tinu, Blok e prevagnuti i pretvoriti radikale u manjinu Pa i izra ava spremnost za dogovor s Radi em -trenutni interes Radi a i HRSS-a bio je da do sporazuma do e

13.4.1923.dolazi do dogovora u Zagrebu u ime radikalne stranke potpisao ga je Marko uri i pa se po njemu taj dokument naziva Markov protokol potpisali su ga predstavnici SNS-a i JMO-a, no nije se moglo o ekivati da se njime rije e neka pitanja vezana za status SNS-a i JMO-a, budu i da je protokol rje avao odnose HRSS-a i Radikalne stranke -Radikali su se obvezali da ne e provesti podjelu dr ave na oblasti, a HRSS da ne e dolaziti u Narodnu skup tinu -unato protokolu, vodstvo Radikalne stranke nije spremno postupiti prema sporazumu te rad ikali ele i dalje dr ati vlast bez ustupaka oporbi -po etkom 1924., protivno protokolu, radikalska vlada je po ela primjenjivati uredbu o podjeli dr ave, likvidirati pokrajinsku upravu i formirati nove oblasti Produbljivanje politi ke krize 1924. -1923. Stjepan Radi odlazi u inozemstvo (najvi e je ostao u Londonu) na godinu dana kako bi informirao Zapad o stanju u jugoslavenskoj dr avi nije nai ao na razumjevanje -kada je Pa i odlu io likvidirati pokrajinsku upravu, Radi je iz inozemstva poslao upute da 30 zastupnika HRSS-a u Beogradu u Narodnoj skup tini preda svoje punomo i vlada je nemo no gledala kako se formira ve ina protiv nje -vlada Nikole Pa i a tada je dala ostavku -u tom je trenutku kulminirao i unutarnji sukob izme u dvaju krila u Demokratskoj stranci (Davidovi evo i Pribi evi evo krilo) -Pribi evi je zajedno s Pa i em formirao novu vladu, tzv. Pa i Pribi evi eva vlada (P-P vlada)

-tako su radikali pomo u Pribi evi a ostali na vlasti pa je prijetila opasnost od podjele cijele dr ave na oblasti tada su svi zastupnici HRSS-a bili u Skup tini, ali se verifikacija njihovih mandata namjerno odugovla ila -kada su mandati bili verificirani, vlada je u Skup tini izgubila ve inu i kralj je odgodio zasjedanje za pola godine opozicija je taj kraljev potez proglasila dr avnim udarom i izrazila o tru kritiku -1924. odstupa P-P vlada te ju je zamjenila vlada s Ljubom Davidovi em -u vladu su tako er u li SLS i JMO Stjepan Radi i HRSS od opozicije do vlade -borave i u Moskvi, Radi je pristao da HRSS u lani u Selja ku internacionalu (me unarodna organizacija selja kih stranaka, koja je djelovala pod okriljem Komunisti ke internacionale i imala sjedi te u Moskvi), s tim da e stranka i dalje ostati vjerna svom programu i taktici -Radi je to zamislio kao takti ki potez da stvori privid podr ke u inozemstvu i tako zao tri unutarnju politi ku situaciju u zemlji, to bi beogradski vrh primoralo na popu tanje

-Davidovi je imao namjeru primiti HRSS u vladu, emu se usprotivio kralj, pstavljaju i uvjet da se stranka odrekne dijela svog programa -Radi a je zapravo trebalo politi ki onemogu iti i zato je iskori teno pristupanje HRSS-a Selja koj internacionali -po etko studenoga 1924. na vlast je ponovo vra ena PP vlada ujedno je i raspu tena Narodna skup tina i raspisani su novi izbori za 8.2.1925. -PP vlada je donijela odluku da se raspusti HRSS zbog pristupanja Selja koj internacionali, jer je stupanjem u nju postala sastavni dio Komunisti ke internacionale -po etkom sije nja 1925. izvr eno je hap enje prvaka HRSS-a i samog Radi a -novi skup tinski izbori bili su ve raspisani i vlada je odlu ila da Radi eva stranka unato zabrani djelovanja mo e ista i svoje kandidate (smatralo se da HRSS nema nikakva izgleda na izborima) -dogodilo se ne to posve neo ekivano HRSS je dobila u velja i 1925. 67 mandata -premda je vlada i nakon izbora ustrajala u svom odnosu prema HRSS-u, vrh re ima je pripremao novu politi ku formulu: suradnja s Radi em -uspostavljena je veza s Radi em koji je i sam bio spreman na novu politiku -Pavle Radi je objavio 27.3.1925. u Narodnoj skup tini da Stjepan Radi i njegova stranka priznaju Vidovdanski ustav i dinastiju Kara or evi a -pregovori s Radikalnom strankom zavr eni su sredinom srpnja 1925. pa je tada formirana n vlada ova u kojoj je HSS dobio 4 resora, a vladu P-P zamjenila je vlada R-R (radi evci radikali) -Radi je pu ten iz zatvora, a u studenome iste godine u ao je u vladu kao ministar prosvjete -Radi ev zaokret odjeknuo je u javnosti kao velika senzacija, no u priznanju monarhije gledao je priliku za reviziju ustava i povoljniji polo aj Hrvatske -tra e i izlaz, radi je takti ki popustio, nagodio se s dvorom i napustio republikanstvo Selja ko-demokratska koalicija -nakon sporazuma s Radi em, Pa i je prividno bio na vrhuncu mo i njegov najve i protivnik prihvatio je ustrojstvo dr ave koje su stvorili radikali -nakon nekoliko mjeseci sudjelovanja u vladi Stjepan Radi postaje sve nezadovoljniji: radikali ne izvr avaju dogovorena utana enja te dolazi do krize u odnosima vladu napu ta Radi , a po etkom 1927.i svi ostali ministri iz HSS-a -raskinut je sporazum i Radi prelazi u o tar napad na politiku velikosrpskog hegemonizma -nakon izlaza iz vlade i Radi i Pribi evi su se na li u opoziciji su eljeni s Radikalnom strankom kao zajedni kim protivnikom (Pribi evi je shvatio kako je velikosrpstvo najve a opasnost za o uvanje dr ave koju je elio pod svaku cijenu)

-uspostavlja se suradnja izme u HSS i SDS-a pa su Radi i Pribi evi 11.11.1927. objavili formiranje Selja ko-demokratske koalicije (SDK) -prodor velikosrpstva i sve agresivnija radikalska politika otvorili su put suradnje izme u Radi a i Pribi evi a Atentat u Narodnoj skup tini -nova koalicija je bila borbena, a Radi i Pribi evi su na velikim zborovima nastupali uvijek zajedno -zajedni ki su promicali politiku borbe protiv velikosrpske hegemonije -obojica su smatrali da je glavna prepreka uspostavi moderne deokratske dr ave i istinskog parlamentarizma radikalska velikosrpska politika -sredinom velja e 1928. Pribi evi je prvi put spomenuo mogu nost revizije ustava pa je govorio i o pove anju teritorija oblasti s pro irenom autonomijom (Hrvatska, Dalmacija i Slavonija moraju biti jedna oblast, a cijela dr ava da ima najvi e 4-5 oblasti) SDK na ela pitanje dr avnog ure enja u koje radikali nisu dali dirati -napetost se poja avala, a Stjepan Radi je postao glavna meta napada -dana 20.6.1928. u Narodnoj skup tini je izvr en atentat na narodne zastupnike HSS-a -radikalski poslanik Puni a Ra i pucao je sa skup tinske govornice prema klupama opozicije i na mjestu ubio Pavla Radi a i uru Basari eka,a te ko ranio Stjepana Radi a, Ivana Pernara i Ivana Gran u -atentat je vlada tuma ila kao akciju pojedinca izazvanog uvredama opozicije -1.8.1928., zastupnici SDK su se sastali u Zagrebu i prihvatili rezoluciju u kojoj se odlu no tra i preure enje dr ave kako bi se osigurala ravnopravnost -neposredno iza skup tinskog krvoproli a, kralj Aleksandar je pomi ljao na tzv.amputaciju dijelova Hrvatske i njihovo utjelovljenje u veliku Srbiju, ali ga je Pribi evi odvratio od te ideje -Radi je umro u Zagrebu 8.8.1928. njegov posljednji politi ki in bio je potpisivanje rezolucije SDK -vodstvo HSS-a preuzeo je Vladko Ma ek ESTOSIJE ANJSKA DIKTATURA Progla enje diktature -dok je SDk nastavljala borbu za novu organizaciju dr ave, kralj i velikosrpski vrh oko njega pripremali su svoje rje enje dr avne krize -nakon skup tinskog atentata odstupila je vlada kojoj je bio na elu radikal Velja Vuki evi , a kralj je sastav nove vlade povjerio Antonu Koro cu (bio je jedini Nesrbin na elu vlade za trajanje monarhije od 1918.-1941.)

-u vladi su osim predstavnika SNS-a bili i predstavnici Demokratske stranke i JMO-a; opoziciju su predstavljali zastupnici Saveza zemljoradnika -u toj krnjoj skup tini izglasana je ratifikacija Nettunskih konvencija protiv koje su ranije odlu no bili hrvatski zastupnici -poslije smrti Radi a, uvjeti za rje enje krize postali su jo kompliciraniji -o ekivalo se da e kralj pokrenuti ustavom predvi eni aparat za rje enje krize u interesu dr ave i krune, no on to je SDK tra ila i o ekivala od kralja bilo je jedno, a kralj je pripremao drugo -u priop enju kraljeve kancelarije objavljeno je da nema mogu nosti ni za kakvo parlamentarno rje enje 6.1.1929. objavljen je kraljev manifest kojim se ukida parlamentarni sustav i uvodi kraljeva diktatura, nazvana estosije anjska -proglasio je da Vidovdanski ustav prestaje djelovati i da je parlament kao glavna smetnja raspu ten -tako je vidovdansko razdoblje, u kojem je vladar zakulisno i javno sve vi e kontrolirao politi ki ivot zemlje, zavr eno uspostavljanjem kraljeva apsolutizma -imenovao je naparlamentarnu vladu, odgovornu samo njemu, a predsjednik vlade postao jegeneral Petar ivkovi -zabranjen je rad svih politi kih stranaka i organizacija, a dr ava je dobila novo ime Kraljevina Jugoslavija -dr ava je bila podijeljena u devet banovina (mjesto dosada nje 33 oblasti):y y y y y y y y y

Dravska (sjedi te u Ljubljani) Savska (Zagreb) Vrbaska (Banja Luka) Primorska (Split) Drinska (Sarajevo) Zetska (Cetinje) Vardarska (Skoplje) Moravska (Ni ) Dunavska (Novi Sad)

-banovine nisu imale nikakvu autonomiju, a banovi su postavljeni po kraljevu izboru iz redova onih koji su podr avali diktaturu, a formiranjem banovina htio se pod novim nazivima izbrisati kontinuitet imena povijesnih, nacionalnih pokrajina Oktroirani ustav -kraljeva diktatura nije rije ila krizu, ve ju je produbila te se naglo pogor alo gospodarsko stanje -op e pogor anje unutarnjeg stanja u dr avi i nepovoljni me unarodni polo aj, primorali su kralja Aleksandra da tra i nove metode za re im koji je uspostavio

-dana 3.9.1931. objavio je da daje novi ustav, koji je nazvan Oktroirani, jer ga nije donio parlament, nego ga je nametnuo (oktroirao) vladar -ustavom je dr ava dobila neke nove institucije, ali se kralj nije odrekao prava da i dalje o svemu sam odlu uje -uz Narodnu skup tinu uspostavljen je i Senat, ali zakoni postaju va e i kada ih potpi e kralj -i vladu imenuje kralj koja je odgovorna samo njemu, a ne parlamentu -Oktroirani ustav zadr ao je centralisti ko ure enje otvoreni apsolutizam zamijenjen je prikrivenim apsolutizmom -Oktroirani ustav nije pridonio rije enju aktualnih pitanja -odmah poslije objave ustava, raspisani su izbori za Narodnu skup tinu 8.11.1931. nova politi ka formacija stvarana odozgo je Jugoslavenska radikalno selja ka stranka, koja 1933. mjenja ime Jugoslavenska nacionalna stranka (JNS Jenesa) program stranke podr avao je Oktroirani ustav i dinastiju Kara or evi Oporba u vrijeme diktature -Ma ek nije poduzimao akcije protiv diktature, smatraju i da e se taj re im s vremenom sam od sebe istro iti zagovarao je politiku ekanja i nije elio ja e zao travanje s dvorom -Pribi evi je poku ao uspostaviti veze sa srbijanskom opozicijom, ali je u tome sprije en i uhi en prilikom dolaska u Beograd prva rtva kraljeve diktature -vodstvo SDK-a se ipak odlu ilo za aktivnost po etkom studenog 1923. prihvatilo je Zagreba ke punktacije u kojima se igo e diktatura i velikosrpska hegemonija i tra i novo ure enje dr ave -protiv diktature se prvi izjasnio Ljuba Davidovi pa Aca Stanojevi (Radikalna stranka se tada podijelila na radikale oko Glavnog odbora na elu sa Stanojevi em i one u diktatorskoj vladi) -vodstvo JMO donijelo je Sarajevske punktacije, a SNS Ljubljanske punktacije -ljevica Saveza zemljoradnika u izjavi, nazvanoj Novosadska rezolucija upozorava na te ak gospodarski polo aj zemlje i tra i ravnopravan polo aj Vojvodine -zajedni ko je svim tim rezolucijama tra enje obnove parlamentarizma -zbog Zagreba kih punktacija, uhap en je Vladko Ma ek te je osu en na 3 godine zatvora -Ma ek i HSS i dalje su prihva ali jugoslavenski dr avni okvir, ali u federalnom obliku -me utim, diktatura je aktivirala i ono krilo hrvatske opozicije koje se ve ranije zalgalo za uspostavu posve samostalne i neovisne hrvatske dr ave -svoje djelovanje ta grupacija je razvila u inozemstvu elnik: dr. Ante Paveli

-on je napustio zemlju odmah nakon progla enja diktature, a uto i te mu je pru ila talijanska vlada

-u Italiji se okupilo oko 500 emigranata pa je Paveli 1930.osnovao emigrantsku organizaciju pod nazivom Usta a hrvatska revolucionarna organizacija (UHRO) od 1933. naziv joj je Usta a hrvatski oslobodila ki pokret -organizacija je imala zada u da oru anim ustankom oslobodi Hrvatsku ispod tu inskog jarma -usta ki se pokret pozivao na misli dr. Ante Star evi a -pripadnici usta ke organizacije bili su smje teni u posebne logore i organizirani kao vojna formacija -najvi i organ organizacije bio je Glavni stan kojemu je na elu bio polavnik Paveli DOBA NAMJESNI TVA Atentat u Marseilleu i njegove posljedice -zapadne sile imale su dosta prigovora oko postavljanja diktature -kralj je probao uspostaviti dobre odnose s Italijom, ali Mussolini nije prihva ao -Aleksandar je elio pribli iti Njema koj, na to je francuska diplomacija bila uznemirena, budu i da je ona po uvala obuzdati uspon Njema ke -to je bio razlog posjeta francuskog ministra vanjskih poslova Barthoua u Beogradu 1934. i tada dogovorenog posjeta kralja Aleksandra u Parizu za listopad iste godine -Paveli se odlu uje za akciju treba ukloniti nositelja diktature -organizaciju i pripreme Paveli je povjerio Eugenu Didi Kvaterniku, a atentatori su se pripremali na Janka puszti u Ma arskoj -kralje je isplovio iz Boke kotorske na razara u Dubrovnik i stigao u Marseille 9.10.1934. otkud je trebao nastaviti prema Parizu -nakon iskrcavanja, kada je povorka automobila krenula prema gradskoj vije nici, na kralja je izvr en atentat, a uz kralja je smrtno pogo en i ministar Barthou -atentator je bio Veli ko Kerin, Makedonac, lan VMRO-a, uklju en u redove usta ke emigracije kao instruktor -kralja Aleksandra naslje uje sin Petar II. (imao je 11 godina), a do njegove punoljetnosti se moral uspostaviti namjesni tvo od 3 lana, koje e u ime kralja voditi dr avu -namjesnici su bili knez Pavle (kraljev brati ), Radenko Stankovi i Ivo Perovi je bio knez Pavle glavna osoba u njemu

-tada nja vlada, koju je predsjedao Nikola Uzunovi , ostala je na kormilu dr ave do 1934., a tada ju je knez Pavle zamijenio novom garniturom, povjeriv i predsjedni tvo vlade Bogoljubu Jefti u -Vladko Ma ek je pu ten na slobodu uo i Bo i a, 1934.godine te su raspisani prijevremeni izbori za 5.5.1935.

-pobijedila je Vladina lista na elu s Bogoljubom Jefti em Vlada Milana Stojadinovi a -iako je prema objavljenim izborima vladina lista pobijedila, knez Pavle se odlu io za promjenu -mandat za sastav nove vlade dobio je radikal dr. Milan Stojadinovi , koji je u vladu uklju io i predstavnike dviju biv ih politi kih stranaka SNS-a i JMO-a s njhovim efovima Koro cem i Spahom -umjesto estosije anjske JNS-e, na vlast do la koalicija dijela radikala, slovenskih klerikalaca i muslimana, koja se ubrzo ustrojila u Jugoslavensku radikalnu zajednicu (JRZ ili Jereza) -razlika izme u Jenese i Jereze bila je uo ljiva:y

Jenesa je bila re imska stranka stvorena odozgo, a Jereza je nastala od biv ih stranaka, ime je potvr ena namjera kneza Pavla da obnovi strana ko-politi ki ivot zemlje

-Oktorirani ustav je ostao i dalje na snazi -Stojadinovi ja najavio i rje enje hrvatskog pitanja prvo spominjanje hrvatskog pitanja od strane beogradske vlade -spominjanjem hrvatskog pitanja priznaje se da dr ava nije unitaristi ka, a po ustavu ona to jest -Stojadinovi ga je spominjao vi e iz takti kih razloga nego iz stvarne namjere da poradi na njegovom rje avanju -sredinom sije nja 1937. Stojadinovi se u Bre icama sastao s Ma ekom od tih razgovora nikakve koristi (Ma ek je zahtijevao ukidanje Oktoriranog ustava, no ovaj je odbio) -neuspijeh razgovora u Bre icama ponukao je Ma eka na ja e povezivanje sa srbijanskom oporbom nakon du eg dogovoranja SDK i Udru ene pozicije (koju su sa injavale Demokratska stranka, Savez zemljoradnika i radikali oko Glavnog odbora), 8.10.1937. zaklju en je sporazum u Farka i u, kojim se tra ilo ukidanje Oktroiranog ustava i raspisivanje izbora za ustavotvornu skup tinu -novi ustav, kojega bi donijela ta skup tina, prihvatit e se samo pristankom ve ine Slovenaca, ve ine Hrvata i ve ine Srba knez Pavle taj sporazum nije prihvatio Konkordatska kriza -atentat u Marseilleu je prekinuo potpisivanje dokumenta pa je nova Stojadinovi eva vlada utvrdila novi datum potpisivanja (25.7.1935.) -u Rim je otputovao novi ministar pravde Ljudevit Auer, a budu i da su konkordat kona no potpisale obje strane, trebalo ga je ratificirati Stojadinovi ga je podnio Narodnoj skup tini na ratifikaciju tek 1937. -me utim, pokrenuta je akcija protiv konkordata, inicirana u vrhu Srpske pravoslavne crkve, koja se bojala da e konkordat umanjiti njezin privilegirani polo aj u dr avi

-protiv konkordata ustale su i politi ke grupacije (Demokratske i Radikalne stranke-dio oko Glavnog odbora) koje su tra ile ru enje Stojadinovi eve vlade -dok se u skup tini pripremala ratifikacija, patrijarh je obolio , a u crkvenoj povorci za njegovo ozdravljenje, koje se pretvorilo u prosvjed protiv konkordata, stradala su crkvena lica taj doga aj je nazvan krvava litija Stojadinovi nije odustao, a parlament je ratificirao tekst, no to je trebao u initi i Senat nastaje obrat: Stojadinovi ne upu uje konkordat Senatu, ve ga povla i i njegovu ratifikaciju skida s dnevnog reda taj potez je potvrdio utjecaj ari ta velikosrpstva na dr avnu politiku -hrvatske politi ke snage nisu bile umije ane u konkordatsku krizu koja je uzdrmala Stojadinovi ev polo aj, koji se pomirio s vrhom Srpske pravoslavne crkve i ostao je i dalje na elu vlade Prijedlozi za rje enje hrvatskog pitanja -objavljena je anketa u asopisu Nove Evrope gdje su se svi slo ili kako je hrvatsko pitanje najakutnije pitanje unutarnjeg ivota dr ave i da ono zahtijeva neodlo no rje enje (koje se naj e e tra i u uklanjanju centralizma i preustrojstvu cijele dr ave) -zagreba ki intelektualci su izradili Prijedlog nacrta novog ustava koji je trebao zamijeniti Oktroirani ustav tako bi se rije ilo hrvatsko pitanje -po njemu bi se novo dr avno ure enje imalo ostvariti prema na elu slo ene dr ave, a funkcioniranje dr avne vlasti bilo bi podijeljeno na sredi nju i banovinsku -predvi ene su autnomne jedinice: Hrvatska, Srpska i Slovenska banovina te Bosansko-hercegova ka i Vojvo anska -Ma ek se ogradio od akcije predlagatelja, koji mu je mogao oja ati politi ke pozicije prijedlog je bio izraz potpore hrvatskom vo i koje on nije prihvatio -treba spomenuti i prijedlog Josipa Smodlake, koji je tako er smatrao kako preure enje dr ave mora biti popra eno uspostavljanjem autonomnih pokrajina posebno nagla ava kako pitanje treba hitno rije iti i to uspostavom hrvatske autonomije u ravnopravnom savezu sa Srbijom -prema njegovom prijedlogu, Jugoslavija bi se pretvorila u saveznu dr avu sa 4 banovine (Hrvatska, Srbija, Slovenija i etvrta bi se formirala od BiH, Dalmacije i CG Dinarska banovina) - to je zna ilo odvajanje Dalmacije od ostalog hrvatskog podru ja nerealan i ahistorijski element