povjesni razvoj gradova 1
TRANSCRIPT
7/23/2019 Povjesni Razvoj Gradova 1
http://slidepdf.com/reader/full/povjesni-razvoj-gradova-1 1/42
GIMNAZIJA „MSŠ NORDBAT 2“ školska 2014/2015.godVAREŠ
Kristijan Jelić Zemljopis
V1b
M!"#$K% #&%ZZ'M(J)*%$
#a+,oj grado,a kro+ po,jest
Mentor - *ro. 'limana otić
7/23/2019 Povjesni Razvoj Gradova 1
http://slidepdf.com/reader/full/povjesni-razvoj-gradova-1 2/42
PROSTORNO PLANIRANJE
Razvoj gradova kroz povijest Prostorno i
urbanističko planiranje Primjeri prostornih
i urbanističkih planova
Urbanističko i graditeljsko zakonodavstvo
Osnovni pojmovi i elementi uređivanja prostora
Pokazatelji i standardi
Prostorna organizacija grada
Prostorno planiranje tehničke infrastrukture.
Ova skripta je nastala na temelju skripte prof. Fedora enzlera !"#$%.& 'PRO()OR*O P+,*-R,*/
- UR/0-1,*/ PRO()OR, 2 3 Razvoj gradova kroz povijest45 te dopunjena predavanjima i
materijalima za predavanja prof. asenka 6orvata i predavača 7latka 8arača i dijelom materijala za
predavanja na studiju arhitekture prof. Olega 9rgurevi:a i prof. ;ladena Obada <:itarocija.
7/23/2019 Povjesni Razvoj Gradova 1
http://slidepdf.com/reader/full/povjesni-razvoj-gradova-1 3/42
SADRŽAJ
I RAZVOJ GRADOVA KROZ POVIJEST
*,(/+, U PR/)PO1/(*O =O>,
9R,=O1- ;/7OPO),;-/
9R,=O1- /9-P),
9R?8- 9R,=O1-
9R,=O1- 8R/)/
9R,=O1- ;-8/*(8O9, =O>,
9R,=O1- U 9R?8O U ,R6,(8O =O>,
9R,=O1- U 9R?8O U 8+,(-?*O =O>,UR>,*-()-?8/ )/OR-/ 8+,(-?*O9, =O>,
9R,=O1- U 9R?8O U 6/+/*-()-?8O =O>,
6/+/*-()-?8- 9R,=O1-
9R,=O1- R-;(8O9 @,R()1,
U()RO R-;(8O9, 9R,=,
,1*- PRO()OR- R-;(8O9, 9R,=, R-;(8O
UR>,*-()-?8O 7,8O*O=,1()1O R-;(8-
9R,=O1- A PR,1*- - PO+-)-?8- (),)U( R-;(8-9R,=O1- A UR>,*-()-?8- U()RO R-;(8/
@/()/
(R/=*/1/8O1*- 9R,=O1-
)-PO+O9-, (R/=*/1/8O1*O9, 9R,=,
P+,*-R,*/ (R/=*/1/8O1*O9, 9R,=,
(R/=*/1/8O1*O UR>,*-()-?8O 7,8O*O=,1()1O
(R/=*O1/8O1*- 6R1,)(8- 9R,=O1-(R/=*O1/8O1*- 9R,=O1- PR/;, *,?-*U *,(),*8,
9R,=O1- PR/;, )+O@R)*O (+-@-
9R,=O1- *,(),+- PR/;, UR>,*-()-?8O; P+,*U
7/23/2019 Povjesni Razvoj Gradova 1
http://slidepdf.com/reader/full/povjesni-razvoj-gradova-1 4/42
8O;U*,+*, OPR/;, UR>,*-()-?8O
7,8O*O=,1()1O F/U=,+*- !P+/;-B8-&
U)1R0/*- 9R,=O1-
9R,=O1- R/*/(,*(/
-=/,+*- 9R,=O1-
P+,*(8- -79R,0/*- 9R,=O1-
U)1R=/ PO()O/B-6 9R,=O1,
9R,=O1- PR/=-*=U()R-(8O9 R,7=O>+, - R,7=O>+, -*=U()R-(8/ R/1O+U@-/ !"$.
i "#. stolje:e&
9R,=O1- 2C. ()O+/B,
(U1R/;/*- PR-()UP PRO()OR*O; P+,*-R,*U
9R,=O1- 2C. ()O+/B,
7/23/2019 Povjesni Razvoj Gradova 1
http://slidepdf.com/reader/full/povjesni-razvoj-gradova-1 5/42
Razvoj gradova kroz povijes
7/23/2019 Povjesni Razvoj Gradova 1
http://slidepdf.com/reader/full/povjesni-razvoj-gradova-1 6/42
1
NASELJA ! PRETPOVJESNO DO"A
Poznavanje povijesti razvoja gradova značajno
je za sve one koji na bilo koji način sudjeluju u
procesu planiranja razvoja5 projektiranja i
realizacije danaDnjih gradova i njihovih dijelova.Potrebu za poznavanjem povijesti urbanizma
moEda je najbolje definirao čuveni teoretičar
urbanizma +eis ;umford u knjizi '9rad u
historiji4kada je napisaoG4 Da bismo mogli
položiti nove temelje urbanog života moramo
najprije shvatiti povjesnu prirodu grada i
razgraničiti njegove prvobitne funkcije, one koje
su iz njega prozašle, od onih koje se možda tek
sada javljaju. Da bismo u našoj svijesti učinili
hrabar skok u budućnost nije li nam potrebno da
zađemo u duboku prošlost !eliki dio naših
sadašnjih planova, od kojih se mnogi ponose
svojom "suvremenošću# i "naprednošću# samo
su žalosne mehaničke kreature urbanih i
regionalnih oblika koje bismo mi sada mogli
ostvariti.4
Organizirana ljudska naselja seEu u daleku
proDlost5 u period stvaranja prvobitne rodovske
zajednice. Ona su nastala u pretpovjesnom
razdoblju5 u vrijeme koje nam nije ostavilo
pisane dokumente5 pa se saznanja o njihovom
obliku i prostornoj organizaciji temelje na
rezultatima arheoloDkih nalaza i njihovoj
interpretaciji.
U najranijem periodu čovječanstva ljudi nisu bili
prostorno vezani5 ve: su se kretali koriste:i5 prijesvega5 prirodna skloniDta5 pe:ine5 spilje i sl.
Prvi oblici stalnih naseobina pojavljuju se
paralelno sa razvojem poljodjelstva koje daje
mogu:nost proizvodnje mnogo ve:ih količina
hrane na jednom prostoru !mjestu&.
Procesi stabilizacije naselja koja su potom
uslijedili odvijali su se za naDe pojmove veoma
sporo tj. kroz viDe tisu:a godina. U konačnici
mogu:e je generalno zaključiti da supretpovjesna naselja nastala u periodu neolita5 a
da su svoje savrDenije oblike poprimilli u
brončano doba.
-ako pretpovjesna naselja joD nisu imala prava
obiljeEja gradova ona su morala udovoljiti nekim
egzistencijalnim potrebama zaDtite od divljih
Eivotinja i vodene stihije5 a kasije i zaDtiti odneprijateljskih plemena.
(ocioloDko obiljeEje neolitskog sela vezano je uz
dominaciju Eene i pojavu patrijarhata. Hena je
bila nosilac proizvodnje hrane5 posuđa5 koDara5
ona je rađala i podizala djecu i u svakom
pogledu simbolizirala stabilnost i siguranost.
8asnijim razvojem naselja !kasni neolit&5
brončano doba& muDkarac postaje vode:i lik Dto
je proizaDlo iz uloge koju u druDtvu moEe voditi
samo on. ;uDkarac je lovac5 vjeDto barata
oruEjem i sposoban je nametnuti svoju volju
drugima. )a pove:ana uloga muDkarca
vremenski se podudara i sa prerastanjem nekih
pretpovjesnih naselja u prve gradove.
)u kvalitativnu promjenu +. ;umford ovako
definira.4=ok je kultura motike mogla izdrEati
zaseoke5 kultura pluga mogla je izdrEavati cijelegradove i pokrajine. =ok su se lokalnim
naporima mogli izgraditi samo manji nasipi i
jarci5 dotle je suradnja u gradu na Direm planu
omogu:avala da se cijela dolina jedne rijeke
pretvori u jedinstveni sklop kanala za plovidbu i
natapanje u svrhu bolje proizvodnje hrane i
boljeg prometnog povezivanja.4
9rad kao razvijenija forma pretpovjesnog
razdoblja dobiva i sloEeniju strukturustanovniDtva5 mnogoznačnih zanimanja koja u
pretpovjesnom selu nisu postojala.
*ajkarakterističnija od tih zanimanja su. trgovac5
vojnik5 bankar i sve:enik.
Ovakva5 sve sloEenija5 struktura stanovniDtva u
gradovima dovela je do toga da je grad postao
jezgra čitavog niza tehničkih izuma i
unapređenja !posebno u razvoju
građevinarstva&5 ali i do daljnjeg porasta
produktivnosti u poljoprivredi5 jer nastanak
7/23/2019 Povjesni Razvoj Gradova 1
http://slidepdf.com/reader/full/povjesni-razvoj-gradova-1 7/42
2
gradova nije doveo do stagnacije sela ve:
naprotiv pove:ao potrebe za hranom. )ako su
se pored gradova i dalje razvijala i Dirial sela kao
ishodiDna naselja poljoprivredne proizvodnje.
(a razvojem grada u uzročnoAposljedičnoj vezi
je i pojava prerastanja lokalnog vođe skupine5kojeg +. ;umford naziva 'harambaDom4 u kralja5
koji u sprezi sa sve:enstvom čvrsto objedinjen u
jednoj osobi postaje oličenje centralne vlasti.
)ako kraljevska vlast postaje odlučna snaga u
formiranju gradova i promjeni njihovog oblika i
sadrEine. Fizički izraz te kraljevske vlasti u gradu
je citadela izgrađena od čvrstog materijala koja
je u sebi prema +. ;umfordu objedinila tri
funkcije5 a to suG palača5 Eitnica i hram.
(ve ove transformacije oblika ljudskog naselja
koje su se dogodile u zavrDnoj fazi perioda
razvoja ljudskog druDtva5 koje nazivamo
pretpovjeD:u iako su se odvijale kroz stolje:a
ipak imaju revolucionarno značenje. <to se tiče
osnovne suDtine grada5 pa i njegove fizičke
strukture5 tek je industrijska revolucija donijela
bitne promjene.1e: na samom početku perioda razvoja ljudskog
druDtva koje spada u povjesno doba5 dakle u
vrijeme iz kojeg su nam ostali pisani
dokumentim mogu:e je ustvrditi jednu bitnu
činjenicu A grad je u svojoj fizičkoj strukturi uvijek
bio odraz druDtvenih odnosa koji su vladali u
vrijeme njegova nastanka.
Prapovijes#a #ase$ja dairaj% od &'(((' gp'#'e') od razdo*$ja Neo$iika'
Pa$eo$iik + starije kameno doba5 do "C.CCC g.
p.n.e. A nomadski način Eivota5 nema potrebe za
gradnjom ku:a.
,ezo$iik + srednje kameno doba5 "C.CCC A
$.CCC g. p.n.e. A prve nastambe A Datori.
Neo$iik A mlađe kameno doba5 $.CCC A 2.CCC g.
p.n.e. A prve nastambe5 sela i prvi gradovi.
Prapovijesni nalazi od gradograditeljskoga
značajaG
SOJENI-E
A visoka razina organiziranosti naselja i
tehnologije građenjaIA piloti postavljeni na jednakim razmacima
nose ploču na kojoj su postavljene kolibe.
*,(/+/ (O/*-@, *, >O=/*(8O; /7/RU
TERRA,ARE
A naselja brončanoga doba na poplavnim
terenima nizine rijeke Po !-talija&I
A zaDtita naseljaG jarak s vodom J nasipI
A erra.are i soje#i/e + prvi pri.jeri
ko$ekiv#oga sa#ova#ja
@,()/++,77O =- FO*),*/++,)O !Parma5 -talija&
A povrDina 2C ha5 2C blokovaI
A kanal Dirok K5 dubok K5L mIA glavna ulica Dirine "L mI
A trg "CC M LC m.
7/23/2019 Povjesni Razvoj Gradova 1
http://slidepdf.com/reader/full/povjesni-razvoj-gradova-1 8/42
GRADINE
A naselja metalnoga doba na vrhovima
breEuljaka A "CCA$CC mnm A prototip
utvrđenih gradova
A lokalitetiG -stra5 1enezia 9iulia5 ,lto ,digeI
A smjeDtajG na stoEastoj uzvisini5 na padini5 nazaravanku ili sedluI
A tlocrtni oblikG kruEni5 poligonalni5 nepravilni
gradine5 povrDina $CA2CC m2.
A tlocrtG kruEni A radijalnoAkoncentričan5
poligonalan A nepravilno ortogonalan5 bez
jasnoga tlocrtnoga sustava.
A obrambeno ziđeG neprekinuto5 prekinuto5
debljina 2A"C m.
N!RAG0I
A naselja brončanoga doba koncentričnog
oblika s kruEnim kolibamaI
A u srediDtu naselja ovalni ili okrugli tornjevi
!kule&I
A kolibeG blato5 trstika5 pleter5 drvoI kasnije
kamen i opekaI
A FrancuskaG 8orzikaI -talijaG (ardinija5 ,pulija
!Puglia&
,EGALITI
A kamene građevine !konstrukcije&
monumentalne veličine i simboličkoga
značenjaI
A svrha A prostor kulta i rituala ili nekropolaI
A menhiri A vertikalni kameni blokoviI @arnac!>retagne5 Francuska&I
A dolmeni A horizontalni kameni blokoviI
A lokalitetiG A /ngleska A ,veburN5 (tonehenge
A Francuska A @arnac !>retagne&
A /gejski otoci
()O*/6/*9/ !(alisburN5 /ngleska&
JERI0ON
*ajstariji grad na svijetu5 nalazi se na utoku
rijeke ordan u ;rtvo more5 obiljeEen visokom
civilizacijskom razvijenoD:u.
)ri sloja obrambenih zidina grada najstarije
datiraju iz $ tisu:lje:a p.n.e.
7/23/2019 Povjesni Razvoj Gradova 1
http://slidepdf.com/reader/full/povjesni-razvoj-gradova-1 9/42
4
GRADOVI ,EZOPOTA,IJE
(umerskoAakadska kultura 2$CC. A 2C". p.n.e.
(tarobabilonska kultura 2C". A "2L.
,sirska kultura "2L. A C.
*ovobabilonska kultura ##C. A LK$.Perzijska kultura L$K. A K2K.
-z socijalne segregacije koja je nastala razvojem
grada kao srediDta mo:i i ratova koji su tu mo:
podrEavali razvilo se robovlasničko druDtvo koje
karakterizira cjelokupni period razvoja
čovječanstva u starom vijeku.
edna od najstarijih gradskih kultura razvila se u
;ezopotamiji5 tj. u međurječju /ufrata i )igrisa
na tlu danaDnjeg -raka.
;ezopotamija je bila jedna od Eitnica starog
vijeka Dto je rezultat izuma sustava
navodnjavanja5 a čiji počeci seEu u četvrti milenij
prije nove ere. ?este poplave uvjetovale su da
se svi gradovi u ;ezopotamiji izgrađuju na
terasama.
U najranijem periodu5 između četvrtog i tre:egmilenija nastali su gradovi plemena (umerana i
,kada.
9radove (umera karakterizira nepravilnost
ulične mreEe5 koja često zavrDava i sa slijepim
ulicama !suk&.
U tre:em mileniju prije nove ere nastaje ,sirska
drEava čiji gradovi ,sur5 =urA<urukin i *iniva
spadaju među najve:e i najljepDe gradove
(tarog vijeka. 7a *inivu se procjenjuje da je
imala oko 2CC.CCC stanovnika. *eki od tih
gradova5 kao =urA<urukin i novi >abilon bili su
planski građeni sa Dirokim ulicama koje su se
sjekle pod pravim kutem5 a imali su i dobro
rjeDenu vodopskrbu i odvodnju.
,sirski gradovi pravilnog su kvadratnog oblika5
pri čemu su vrhovi okrenuti prema stranama
svijeta.
U svim gradovima ;ezopotamije dominantna
zgrada je zigurat 3 sakralna5 stepenasta
građevina velikih dimenzija.
U odnosu na druge civilizacije ;ezopotamijska
civilizacija je slabije poznata i neistraEena jer su
ljudi tadaDnjeg doba gradili nepečenom opekom!malo sačuvanih artefakata&.
Osnovna obiljeEja gradova ;ezopotamijeG
A velika gusto:a gradskoga tkivaI
A tlocrtG čeD:e ortogonalan5 rijetko nepravilanI
A gradovi podignuti na umjetnu uzvisinuI
A uliceG preteEito uske5 osim glavnih
namijenjenih religijskim procesijamaI
A perivoji i gajeviI
A gradograditeljsko zakonodavstvo
!6amurabijev zakonik&.
!R
*ajstariji sačuvani plan grada je plan grada UrA
a. 9rad nepravilne ovalne forme sa srediDnje
postavljenim stepenastom piramidom A
7-9UR,)O;5 koji dominira gradom.
7/23/2019 Povjesni Razvoj Gradova 1
http://slidepdf.com/reader/full/povjesni-razvoj-gradova-1 10/42
5
"A"ILON
A smjeDten je uz obale /ufrata i )igrisaI
A grad utemeljio 6amurabi u "$. st.p.n.e.I
A posljednji uspon grada u .QL. st.p.n.e.I
A grad u graduG
A unutraDnji grad !CC ha&
A vanjski grad !2C km2&
=vije glavne uliceG
A ulica procesija !D "C m5 vrata boEice -Dtar&
A sveta ulica !vrata boga ;arduka&
>,>-+O*, 3 P+,* U*U)R,<*/9 9R,=,
" A @,R(8, P,+,?,
2 A *,(/+/ SU,(R !$.st.p.n.e.&
K A 1R,), >OH-@/ -<),R
A (/;-R,;-=-*- 1R)O1-
=/),+ >,>-+O*,
7/23/2019 Povjesni Razvoj Gradova 1
http://slidepdf.com/reader/full/povjesni-razvoj-gradova-1 11/42
"ORSIPA
A grad osnovan kada i >abilonIA srediDte kaldejske astronomske i
matematičke DkoleI
A povrDina oko 2LC haI
A u srediDtu religijski prostor sa ziguratomI
A grad ograđen zidom i oivičen kanalima.
D!R 1AR!KIN !danas 8horsabad&
3 osnovan oko %CC. g.p.n.e.I
A vrhovi gradskih zidina okrenuti su prema
stranama svijetaI
A ortogonalna mreEa ulicaI
A povrDina oko KCC haI
A glavne ulice Dirine "2 mI
A % gradskih vrata nesimetrično postavljenih ugradskom zidu.
GRADOVI EGIPTA
/gipat je zahvaljuju:i stalnim plavljenjima rijeke
*ila bio Eitnica (tarog vijeka. O egipatskim
gradovima ima relativno malo saznanja na
temelju iskopina.*ajvaEniji gradovi prijestolnice bili su ;emfis5
)eba i ,hetaton. 7a razliku od oskudnih
podataka o egipatskim gradovima pronadjeno je
veoma mnogo pojedinačnih spomenika5
umjetnina i spisa tako da postoje veoma jasne
predodEbe o visokoj kulturi (tarog /gipta.
*ajviDe nam o egipatskom urbanizmu govore
iskopine dvaju stambenih blokova u gradovima
8ahunu !T-T stolje:e prije n.e.& i ,hetaton !T-1
stolje:e prije n.e.&. )e iskopine veoma dobro
ilustriraju socijalnu segregaciju u egipatskom
robovlasničkom druDtvu.
9radovi se razlikuju prema funkcijiG
A politička srediDta
A trgovačkoAkulturna srediDtaA sveti gradovi
A gradovi mrtvih
Gradogradie$jski %sroj e.e$ji se #a
so/ija$#oj i 2%#k/io#a$#oj podvoje#osi.
Prva naselja uzduE karavanskih putova
!usporedno s *ilom&5 na mjestu kriEanja s
putovima iz unutraDnjosti.
/gipatski hieroglif *-OU) 3 znak za naseljeAgrad
7/23/2019 Povjesni Razvoj Gradova 1
http://slidepdf.com/reader/full/povjesni-razvoj-gradova-1 12/42
3
Osnovna obiljeEja gradova /giptaG
A prva utvrđena naseljaG tisu:lje:a pr.8.I
A planski utemeljeni gradoviQnaseljaI
A spontano nastali gradoviQnaseljaI
A socijalna segregacija vidljiva u zoniranju
gradaIA perivoji uz palače5 gajeviI
A cesteG Diroke za religijske obrede5 uske u
stambenim naseljimaI
A trgovi nisu poznatiI
A nekropole A gradovi mrtvih !pogrebni
kompleksi faraona&.
KA0!N + naselje namijenjeno graditeljima
piramida za faraona (esostrisa --5 oko 2LCC.
g.p.n.e.
A racionalna geometrijska shema 3 prototip
planiranih naselja
A povrDina oko "C ha !2$CMKC m&
A zidom podijeljen grad na dva klasno različita
dijela
A parcele primjerne socijalnom statusuG od
malenih 3 povrDine cca "2L m2
do velikih
povrDine 2CCC A KCCC m2
A gusto:a A $C zgradaQha !robovski dio
naselja&
A akropola i trg !uz zid s istočne strane&
A0ETATON Q,6/*,)O* Q ,86/*,)O*
GRAD S!N-A !/gipat5 )ell el ,marna&
9rad je utemeljen kao nova prijestolnica oko
"K$C. g.p.n.e. odlukom ,menofisa -1. na
istočnoj obali *ila5 pokraj danaDnjega mjesta
)ell el ,marna. 9rad je nakon 2L godina bio
napuDten
A linearni grad !"2 km&I
A glavna ulica usporedna s *ilom5 Diroka L
m5 sporedne ulice D "5LA"C mI
A funkcionalno zoniranje gradaG
A kraljevska četvrt5
A sakralni prostor5
A predjeli stanovanja plemstva i visokihsluEbenika5
A naselja niEih sluEbenika5
A radnička naselja
Primjer radničkog naselja iz ,6/),)O*Aa5 tj.
danaDnje )/+A/+A,;,R*,.
7/23/2019 Povjesni Razvoj Gradova 1
http://slidepdf.com/reader/full/povjesni-razvoj-gradova-1 13/42
A oko "KLC. g.p.n.e.I
A kvadratni tlocrt !duljina stranice # m&I
GR3KI GRADOVI
A naselje ograđeno zidomI ulaz s jugaI trg uz
juEni zidI
8retskoAmikensko doba
,rhajsko doba
2C.A"C. st.p.n.e.
"C.AL. st.p.n.e.
A Dest usporednih nizova ku:a !LM"C m&
odvojenih ulicom Dirine 252 m
8lasično doba
6elenističko doba
$C.AKK$. g.p.n.e.
KK$.A".!K".& g.p.n.e
NEKROPOLE
A prostornoApejsaEna kompozicijaI
A geometrijski oblici građevina !piramide5
hramovi5 grobnice&I
A autohtoni i oblikovani krajolik liDen
geometrizma.
(,8,R, !;emfis&
-ako su grčki gradovi svoj puni sjaj ostvarili u tzv.
klasičnom periodu razvoja5 arhajski period sa
kretskom i mikenskom kulturom stvorio je
temelje grčkog urbanizma i graditeljstva
op:enito. 9rčki gradovi klasičnog perioda bili su
umjerene veličine5 građeni na obalama mora.
9rčki grad !polis& bio je građen kao umjetničkoA
prostorna cjelina podijeljen na tri osnovnefunkcionalne cjelineG svetiDte !akropola&5
druDtveno kulturni centar sa trgom !agora& i
stambene četvrti.
(vi grčki gradovi klasičnog perioda5 među
kojima se ističu oni osnovani po poznatom
graditelju gradova 6ipodamu !6ipoAdamos&
izgradjeni su na temelju ortogonalne Deme ulica
i trgova.
9rčki polis je imao humane dimenzije i
demokratske sadrEaje i po tome se bitno
razlikuje od gradova ,sirskog i /gipatskog
carstva. 1e:ina grčkih gradova nije prelazila
"C.CCC stanovnika5 jedino je ,tena u vrijeme
Perikla imala oko "CC.CCC stanovnika.
9rčko graditeljstvo i urbanizam proDirilo se u
vrijeme osvajanja ,leksandra ;akedonskog na
cijelo (redozemlje5 ;alu ,ziju i /gipat. )aj
period utjecaja grčke kulture naziva se
helenistička kultura. *ajpoznatiji grad tog
perioda je bila ,leksandrija izgradjena po
6ipodamovom sistemu !kompoziciji&.
OPB, O>-+/H, 9R?8O9, 9R,=,
A grad je djelo građana5 a ne posljedica volje
vladaraI
A izbor mjesta za grad prema kriterijimaG
7/23/2019 Povjesni Razvoj Gradova 1
http://slidepdf.com/reader/full/povjesni-razvoj-gradova-1 14/42
A mogu:nost obrane !nakon arhajskoga
doba&I
A zadovoljavanje gospodarskih i Eivotnih
potrebaI
A estetska obiljeEja.
A zoniranje gradaIA razvijeno urbanističko zakonodavstvo
9rčkim gradom postavljeni su temelji
konstituiranja europskoga grada.
(miDljeni urbanizam grčkog grada posljedica je
estetske kompozicije5 komunalnoga ustroja5
druDtvenoga uređenja5 utemeljenja na pravilima
racionalnosti i poticanja filozofskim idejama
9rčke gradove razlikujemo premaG
A tipologiji gradograditeljskoga ustroja
!strukturi&I
A zoniranju gradaI
A svrsishodnosti !funkciji&I
A oblikovnim elementima
Prema tipologiji gradograditeljskog ustroja grčke
gradove dijelimo naG
A pravilne gradove A gradovi kolonije !od
arhajskog doba do helenizma&I
A nepravilne gradove 3 gradovi na grčkom
kopnu i gradovi svetiDta.
Prema načinu na koji je izvrDeno zoniranje grada
grčke gradove dijelimo naG
A gradove sa funkcionalnim zoniranjem
A svetiDteQtemenos najčeD:e na akropoliIA javne zgrade druDtveno i kulturno srediDteI
A stanovanje A donji gradI
A ,ristotel razlikujeG 'op:iQjavni dio grada
!akropola5 kulturni i druDtveni centar i
privatni dio grada.
A gradove sa socijalnim zoniranjemG
A do . st.p.n.e. akropola 3 bogati5
donji grad 3 siromaDniI
A od . st.p.n.e. akropola 3 svetiDte5 socijalnapodvojenost stanovanja.
Funkcionalni elementi grčkog gradaG ulice5
akropola5 agora5 javne zgrade.
Razlikuju se glsvne i sporedne uliceG
A glavna ulicaG A KK5C m u ,leksandriji5
A "5L m u Pireju
A stambene ulice planiranih gradovaGA 5L m srednja Dirina
A stambene ulice spontanih gradovaG
A "52 m srednja Dirina
9rč. $cr%polis gornji grad
U kretskoAmikensko i arhajsko doba !do .
st.pr.8.& akropola je utvrda na uzvisini
namjenjena stanovanju vladara i povlaDtenih
pojedinaca5 te sluEi za sklanjanje okolnogastanovniDtva.
,)/*(8, ,8ROPO+,
Povijesni razvoj star LCCC godina5 nema osne
kompozicije i simetrije5 veličina KCCM"LC m.
A KCCC. g.pr.8. 3 sklanjanje stanovniDtva
A od ". st.pr.8. 3 utvrđeno sjediDte heladskih
vladara
A .QL. st.pr.8. 3 pretvorba u svetiDte
A . st. 3 pretvaranje Partenona i /rehteiona u
krD:anske crkve
U klasično doba !od .st.pr.8.& akropola je
posve:eni prostor !svetiDte5 predio hramova&.
U novoosnovanim gradovimaAkolonijama !u
doba kraja klasičnog doba5 početka helenizma&
hramovi nisu obvezno na akropoli ve: mogu biti i
u donjem gradu !grupirani u centru ili rasprDeni&.
7/23/2019 Povjesni Razvoj Gradova 1
http://slidepdf.com/reader/full/povjesni-razvoj-gradova-1 15/42
9rč. agor& trg5 zboriDte5 javno mjestoI
skupDtina !agorafobija 3 strah od velikog
otvorenog prostora&
,gora u arhajsko doba ima nepravilan tlocrt5
predstavlja neoblikovan vanjski prostor 3 mjesto
okupljanja ljudi iz okolnih seoskih naselja.
Razvoj atenske agore od arhajskog do
helenističkog doba
U klasično i helenističko doba agora !od ∼ $.
st.p.ne.& je srediDte političkog5 druDtvenog5
kulturnog i trgovačkoga Eivota u graduA trgovačka agoraI politička agora
Prva geometrijski pravilna agora kvadratnog
oblika realizirana je u Pireju prema projektu
6ippodamusaQ6ipodama
A tlocrtni obliciG kvadrat5 čeD:e pravokutnik
!odnos stranica 2G" do LG&
,gore u klasično doba ima prazan srediDnjiprostor trga.
,gora u 6elenističko doba je često upuDtena u
odnosu na okolne stoe i ispunjena je
građevinama !hramovi5 skulpture i dr.&
U srediDtu grčkih gradova nalazio se javni
gradski prostor !agora& i niz javnih zgrada u
kojima je stanovnik 9rčke proveo najve:i dio
svoga Eivota stanovnikG
avne zgrade dijelimo naG
A zgrade u svrhu političkoga EivotaG buleuterij
!vije:nica&5 areopag !vije:nica&5 odeon
!dvorana za sjednice&5 pritanej !sjediDte
pedesetorice vije:nika&5 basilike oikie
!rezidencija vladara i visokih sluEbenika
A zgrade u svrhu kulturnoga i druDtvenoga
EivotaG theatron !kazaliDte&5 bibliotheke
!knjiEnica&5 teiseion5 olNmpeion5 delfinion!zgrade u svrhu Dporta i rekreacije&5 stadion5
gimnasion !vjeEbaliDte&5 palaistra !hrvaliDte&5
therma !kupaliDte&.
GRADOVI KRETE
A prilagođeni obličju terenaI
A bez geometrijskoga reda i pravilnosti
!kretska ku:a i palača su pravilni&I
A bez gradskih zidinaIA nisu ih osnivali vladariI
A smjeDtaj nije određivan vojnopolitičkim
ciljevimaI
A najpoznatiji gradoviG 9urnia5 Filankopi5
;alia5 Palaikastro
7/23/2019 Povjesni Razvoj Gradova 1
http://slidepdf.com/reader/full/povjesni-razvoj-gradova-1 16/42
9UR*-,
GRADOVI ,IKENSKOGA DO"A
9radovi ;ikenskoga doba građeni su
breEuljcima5 opasani zidom !akropola i podgrađe
unutar zida& na kojima su građene kula za
obranu.*ajpoznatiji gradoviG ;ikena5 )irint5 PNlosI
)heraI )roia
,IKENA
A smjeDtena na vrhu breEuljka !zona hramova5
svetiDta u sredini& u njoj nalazimo lavlja vrata.
Obavijena je zidinama
A ". st.pr.8.5 povrDina oko "C ha
". +avlja vrata
2. posve:eni prostor u obliku kruga s
grobovima vladara
K. podgrađe
. akropola
L.5 . hramovi iz kasnijeg razdoblja
%. sjeverna vrata$. stambeni predio gdje je prema 6omeru bila
Odisejeva palača
#. spremnik za vodu
GRADOVI ! GR3KOJ ! AR0AJSKO DO"A
gradovi u 9rčkoj nepravilan plan
gradovi svetiDta nepravilan plan
gradovi kolonije pravilan plan
Gradovi % Gr4koj
A nepravilni5 prilagođeni terenuI
A siromaDni i neuredniI
A razlika između gornjega grada !akropole& i
donjega grada !stambenih predjela&I
A ulice uske i krivudaveI
A ograđeni nepravilnim zidinamaI
A povrDina do "C haI
A K.CCCAL.CCC stanovnikaI
A 4nedokučiva tajna za strance5 a labirint za
neprijatelje !,ristotel&
,)/*, do helenističkog doba
Gradovi svei5a
A primarno utvrđena naselja ili kraljevska
sjediDtaI
A nepravilni5 prilagođeni obličju terenaI
7/23/2019 Povjesni Razvoj Gradova 1
http://slidepdf.com/reader/full/povjesni-razvoj-gradova-1 17/42
A mnoDtvo hramova i javnih zgradaI
A na vizualno istaknutim mjestimaI
A cjelovita zamisao arhitekture i krajolikaI
A najpoznatiji gradoviG =elfi5 =elos5 Olimpia5
,rgos5 /pidaurus5 /gina
=/+F-
Gradovi ko$o#ije
A utemeljuju se od ranog arhajskog dobaIA psefizma A +umbarda !otok 8orčula&I
planirani gradoviG
A strogi geometrijski red5 ortogonalna mreEa
ulica
A četverokutni obris naselja
A pravokutni sustav poljodjelskih parcela5
putova i kanala
A agora na kriEanju glavnih ulicaA utjecaj (taroga -stoka i /truDčana
A vaEniji kolonijalni gradoviG
A ;assaliaQ;arseilleI *eapolisQ*apuli5
PosidoniaQrimski Paestum5 ;etapontum5
(NracusaQ(iracusaI ,kragasQ,grigento&5
(elinuntI >Nsantion5 OdessosQOdessaI ;ilet5
@Nrene
GRADOVI ! GR3KOJ ! KLASI3NO DO"A
A neoteros tropos A novi sustav izgradnje
grada !neoterizo uvoditi novosti5 mijenjatiI
troposnačin Eivljenja&5 kao posljedica
obnove poruDenih gradova nakon grčkoA
perzijskih ratovaI
A 6ipodamova zamisao gradaG
A pravokutna ulična mreEa5 neovisna oobličju terena
A jednostavnost i preglednost plana.
A agora A bogato oblikovana5 arhitektonski
definiran prostorI
A gradski blokovi A pravokutni !bliski kvadratu&
s odnosom stranica GK !;ilet5 Priena&5 GL
!,leksandrija&I
A građevine javne namjene i hramovi 3
oblikuju:i elementi grada.9radovi planirani po 6ipodamovom predloDkuG
A Pirej 3 jedini grad 6ipodamova koncepta u
9rčkoj
A Pirej i Rodos 3 autorstvo se pripisuje
6ipodamu
A gradovi kolonije !preteEito u ;aloj ,ziji& 3
;iletosQ;ilet5
A @nidosQ8nidos5 PrieneQPriena5 OlinthosQOlint
A
(/+-*U*)
7/23/2019 Povjesni Razvoj Gradova 1
http://slidepdf.com/reader/full/povjesni-razvoj-gradova-1 18/42
,ILET
A trgovačko5 političko5 kulturno i znanstveno
srediDte !)ales5 =iogen5 ,naksimandar5
6eraklit5 ,naksagora5 Pitagora&I
A %#. g.p.n.e. obnova nakon ratnog
razaranjaIA P#2 ha5 veličina gradskih blokovaG 22M25
LMC m
" 3 +U8, 4+,1O1,I 2 3 +U8, 48,7,+-<),I K 3
(/1/R*, ,9OR,I 3 UH*, ,9OR,I L 3 (),=-O*I 3 7,P,=*, ,9OR, % 3 8,7,+-<)/I $ A ,8ROPO+,
!R"ANISTI3KE TEORIJE KLASI3NOGA
DO"A
6-PO8R,) !C.AK%%. g.p.n.e.&
A utjecaj podneblja !klime&
A smjeDtaj grada na istočnim padinama
!izloEenost istočnim vjetrovima&
P+,)O* !2%.AK%. g.p.n.e&-=/,+*- 8RUH*- 9R,= A $'($)'*D$
A grad proizvođača i ratnika pod upravom
filozofaI
A 2CA2L tisu:a stanovnika 3 grad dovoljno
brojan radi obrane5 a dovoljno malen da se
građani poznajuI
A u srediDtu gradaG
A svetiDteQtemenos sa hramom5 kipovima5
fontanama5 ribnjacima i perivojimaI
A centar s javnim zgradama i vojarnama
!gimnazij5 hipodrom5 V&I
A uokolo srediDta je stanovanje i poljodjelski
krajolik
6-PO=,; -7 ;-+/), !L. st.p.n.e.&
A optimalna veličina gradaG "C.CCC stanovnikaA neoteros tropos 3 pravokutna mreEa ulica5
pravilni gradski blokoviI
A teoretski model grada u obliku paukove
mreEe !vjerojatno nigdje izveden&I
,R-()O)/+ !K$.AK22. g.p.n.e.&
Politika5 knjiga K i %
A u svojim raspravama govori o obrani5
higijeni i prometuI
A prihva:a hipodamovu zamisao gradaI ističe
prednost arhajskoga grada u ratnim
uvjetima kada postaje labirint za neprijateljeI
A zoniranje A sakralnoAupravne građevine u
blizini agore5 trgovačke građevine na rubu
grada !jednostavna opskrba&
A veličina grada A ovisi o mogu:nostima
prehrane stanovnika.
GRADOVI ! GR3KOJ ! 0ELENISTI3KO
DO"A
A novi gradovi A snaEna urbanizacijaI
A veliki gradoviG po broju stanovnika5 po
povrDini5 po funkcijamaI
A geometrijski !ortogonalan& plan gradaI
A tercijarizacija gradova !trgovina i obrt&I
A javne zgrade i prostoriG pove:anje broja5
decentralizacija sadrEajaIA urbana oprema A brojnija i raskoDnija.
0ELENISTI3KI GRADOVI
A najve:a EariDta helenističke kultureG
,leksandrija5 Pergamon5 ,ntiohijaI
A gradovi koji su odrEali neprekidnost
klasičnoga dobaG ;ilet5 Priena5 8nidos5
RodosI
7/23/2019 Povjesni Razvoj Gradova 1
http://slidepdf.com/reader/full/povjesni-razvoj-gradova-1 19/42
A novi gradovi ili znatno obnovljeni gradovi u
;aloj ,zijiG Pergamon5 /fez5 ;agnezija !na
rijeci ;eandar&5 8santos5 6alikarnasI
A novi gradovi u /giptuG ,leksandrija5
Filadelfija5 PtolomeideI
A novi gradovi ili znatno obnovljeni gradovi u7apadnoj ,zijiG =ura /uropos5 ,ntiohija5
+aodiceja5 ,pamea5 Palmira5 =amask5
9erasa5 >ostra5 eruzalem5 (eleukia.
ALEKSANDRIJA
A metropola helenizma5 povrDina oko "KCC ha5
oko milijun stanovnikaI
A utemeljena KK2. g.p.n.e. prema planovima
arhitekata =einokratesa i 8leomenesaI
A smjeDtaj između mora i jezera ;areotis5
nasuprot otoku Pharu !svjetionik&I
A Direnje grada na moreI
A ortogonalna shema gradaI
A uzduEna os A ulica @anopus Diroka KK m5
oivičena trijemovima.
GRADOVI RI,SKOG -ARSTVA
A % stolje:a razvoja rimskoga grada !2%C.
g.p.n.e. 3 %. g.n.e.&I
A preuzimanje principa etruDčanskog
urbanizmaIA jednostavnost tlocrtne shemeI
A monumentalnost ambijenta
Rimsko carstvo5 koje je kroz viDe stolje:a bila
najjača drEava u /vropi i (redozemlju ostavilo je
bogato nasljeđe graditeljstva i izgradilo veliki
broj gradova sve do >ritanskih otoka5 Rajne5
=unava5 @rnog mora5 ;ale ,zije5 Palestine i
(jeverne ,frike. Rimska civilizacija je vezana uz
civilizaciju /truD:ana !#. A K. st. p.n.e.&.
/tru D : a n ski grad A utemeljenje grada5 sustav
obrane i tehnika gradnje 3 zapisani u svetim
knjigama.
)emplum ce leste A @ardo i =ecumanus trasiraju
se u odnosu na (unce.
)lor is grada ortogonalan ili prilagođen terenu.
9radske zidine nepravilne neovisno o
ortogonalnom sustavu ulica A kiklopski zidovi51olteraG # km5 v# m5 D2 m
,kr o pola unutar ili izvan zidina grada
* e kr o pola A izvan zidina grada
9rad Rim kao centar imperije razvijao se
spontano i za razliku od ve:ine novoosnovanih
gradova nema ortogonalnu matricu grada Dto je
dijelom bilo uvjetovano i breEuljkastim terenom
na kojem je nastao. 9rad Rim je bio prva
svjetska metropola5 !procjene broja stanovnika
kre:u se od LCC.CCC do 2.CCC.CCC& sa mnogim
7/23/2019 Povjesni Razvoj Gradova 1
http://slidepdf.com/reader/full/povjesni-razvoj-gradova-1 20/42
problemima koji i danas muče velegradove.
edno od dostignu:a rimskog urbanizma je za
ono vrijeme visoki stupanj komunalne
opremljenosti. (vi rimski gradovi su imali rijeDen
problem vodoopskrbe i kanalizacije5 ali u gradu
Rimu to je ipak bila privilegija bogatijih slojevastanovnika. 9usto:a naseljenosti i izgradjenosti
je bila velika5 najamne stambene zgrade u
siromaDnijim dijelovima grada imale su čak do %
katova. *asuprot tome u uEoj okolici grada i u
predgrađima bio je izgradjen pojas ljetnikovaca i
vile bogataDa sa prostranim vrtovima. (ve
rimske gradove5 a posebno grad Rim5
karakterizira i veliki broj hramova i objekata
javne namjene kao Dto su javna kupaliDta
!terme& amfiteatri5 arene5 cirkusi i sl. 1eliki dio
trgovačkog i javnog5 a posebno političkog Eivota
odvijao se na trgovima
8ao naglaDeno osvajačka5 rimska drEava je na
novoosvojenim teritorijima osnivala i
rekonstruirala gradove koji su imali funkciju
administrativnih centara provincija. -z vojnih
razloga5 osiguranja granica !limesa& osnivani suutvrđeni vojni logori zvani castrum !kastrum&5
Rimljani su veoma veliko značenje davali izboru
lokacije za svoje gradove Dto je veoma dobro
opisao čuveni rimski teoretičar graditeljstva
1itruvije u svom djelu W=e architectura +ibri
dicemW. )o kao i gusto izgrađena mreEa cesta
koje su medjusobno povezivale dijelove carstva
doprinjele su tome da su mnogi danaDnji
evropski velegradovi razvili na lokacijamarimskih gradova pa čak zadrEali i nazive. )o su
npr5 gradovi +ondonium !danas +ondon&5 +uteA
tia Parisiorum !danas Pariz&5 1indobona !danas
>eč A ien&5 ;assilia !danas ;arsej& i @olonia
,grippinensis !danas 85ln&.
- na tlu 6rvatske nastali su brojni rimski gradovi
sa funkcijama vojnih i upravnih centara. *eki od
njih su takodjer zadrEali i naziv koji je nastao iz
rimskog naziva kao nprI (alona !(olin&5
Parentium !Poreč&5 Pola !Pula&5 (iscia !(isak& i
dr. U nekim od tih gradova postoje:a ulična
mreEa povjesnog dijela grada identična je onoj iz
rimskog castruma na pr. u (isku5 a u Poreču su
ulice cardo i decumanus zadrEali iste nazive do
danaDnjeg dana.
!STROJ RI,SKOGA GRADA
A gradograditeljski ustroj A predloEak rastera
A centurijacijaI kastrametacija
A cardo A u smjeru sjeverAjug
A decumanus A u smjeru istokAzapad
8astr a metaci ja je planimetrijski i prostorni ustroj
castruma !vojnoga tabora5 logora&.
@astrum u republikansko doba ima oblik
kvadrata veličine stranice od LCC do %CC m5
okruEen grabiDtem5 učvrD:en palisadama5 s
glavnim ulazom na istoku
@astrum u carsko doba !od 2%.g.p.n.e.& je
pravokutnog oblika5 uEa stranica 2QK dulje
stranice !LCC M %CCm ili CCM$CCm&.
+$'-/ 3 1O*- ),>OR
A cardoQvia principalis !"CC stopa&IA decumanusQvia praetoria !LC stopa&
" (R/=-<)/ ),>OR, (, (1/)-<)/;
2 7,PO1/=*-<)1O 3 0-$1'2-*/
K ORUH,R*,
+,7,R/)
L )R9 - )RH*-@, A 32-/
(;/<), ?,(*-8,
% U?-O*,
$ 7,RO>+/*-@-# (;/<), 1O*-8, !1O,R*/3+$)$4$15
7/23/2019 Povjesni Razvoj Gradova 1
http://slidepdf.com/reader/full/povjesni-razvoj-gradova-1 21/42
@/*)UR-,@-,
podjela zemljiDta na centurije A kvadrate
povrDine LC ha !stranica oko %"C mI " centurija
"CC parcelaAsortes&. @enturije se dijele na
agrarne parcele 3 jugere.
A agrimenzores ili gromatici A zemljomjerniciA groma 3 mjerni instrument
PO<)-1,*/ +O8,+*-6 UR>,*-()-?8-6
)R,=-@-,
A prilagodba rimskoga grada etruDčanskom5
grčkom i helenističkom gradograditeljskom
naslijeđuI
A novi rimski grad u blizini postoje:ega grada
!,tena5 /mona5 )arsatica&I
A naslijeđeni urbani ustroj oboga:en
monumentalnim građevinama i uresima
gradaI
A u sjevernoj -taliji i /uropi Rimljani podiEu
grad tipa castruma.
R-;(8- 9R,= PR-+,9O0/* O>+-?U
)/R/*,
A malobrojni gradovi u sustavu templum
celeste zbog prilagodbe terenuI
A decumanus usporedan sa slojnicamaI
A cardo okomit na slojnice.
)R-/R
7O*-R,*/ R-;(8O9, 9R,=,
A zoniranje slabo izraEeno5 isprepletanje
sadrEaja
A socijalni zoning stambenih četvrti !četvrti
bogatih i četvrti siromaDnih&
A specijalizirane trgovačke ulice i trgovi !ulicedraguljara5 pekara V&
A tabernae !lokali u prizemljima zgrada s
uličnim ulazima&
(),;>/*- >+O8O1- R-;(8O9, 9R,=,
A u grčkom i helenističkom gradu stambeni
blok često izduEen 3 dvored zgradaI
A u rimskome gradu stambeni blok najčeD:e
kvadrat ili pribliEno kvadrat 3 četverored
zgrada !od 2"M2" m u )rierAu do "K%M"K% m
u +ucci&I
A u srednjovjekovnome gradu preuzet rimski
tip stambenoga bloka.
,1*/ 9R,0/1-*/ R-;(8O9, 9R,=,
ve:e5 raskoDnije i raznovrsnije nego u grčkom i
helenističkom graduA thermae A u sklopu termiG vjeEbaone5
čitaone5 igraone5 trgovine5 DetaliDta5 vrtoviI
A basilica A trEnica5 sudnicaI
A theatrum 3 kazaliDteI
A odeum A glazbena dvoranaI
A stadium 3 stadionI
A palestra 3 rvaliDteI
A templum 3 hramI
A amphitheatrumQarena 3 boriliDteIA circus A trkaliDte za konje i kola !@ircus
;aMimus u Rimu&I
A naumachia A gledaliDte s vodenom
povrDinom za natjecanja.
JAVNI PROSTORI RI,SKOGA GRADA
A kapitolij
A posve:eni prostor5 na poviDenom mjestu5
kompozicijski povezan s forumomIA hramovi upitera5 unone i ;inerveI
7/23/2019 Povjesni Razvoj Gradova 1
http://slidepdf.com/reader/full/povjesni-razvoj-gradova-1 22/42
A ostali hramovi i svetiDtaI
A naziv za jedan od sedam breEuljaka grada
Rima
A forumI
A gradski trg A jedini kod malih gradova5 a
reprezentativan kod velikih gradovaIA sustav foruma u gradu RimuI
@arski forumi unijeli su urbanistički red u nepravilno gradsko
tkivoG
A Forum -ulium @esaris !""CM%C m&I
A Forum ,ugusti !"2LM#C m&I
A Forum Pacis 1espazianiI
A Forum *ervaeI
A Forum )raiani !2$CM2CC m& prema projektu arhitekta
,pollodorusa iz =amaska A helenistički utjecaj.
A forum najčeD:e u predjelu sjeciDta carda i
decumanusa6
A forum u gradu praetorium u castrumI
A tlocrtni oblik A najčeD:e pravokutnik !odnos
stranica često KG2&5 katkada izduEeni
pravokutnik !Ostia5 Pompeji&5 a iznimno ikvadrat5 krug5 elipsa 3 utjecaj helenizma
!,ntiohia5 9erasa5 Palmira&
A javne zgrade uz forumG
A trijemovi5 hram5 vije:nica !curia&5 drEavna
riznica5 zatvor5 sudnica !basilica&5 trEnica5
trgovine !tabernae&...
A ulice
A glavne ulice
A @,R=O 7!ia +ardinalis, !ia 0rincipalis5
A u polju primarna5 u gradu sekundarna
A DirinaG %A$ m u gradu5 "CC stopa !KC5$
m& u polju
A =/@U;,*U( 7Decumanus /a8imus, !ia
Decumanus5
A glavna ulica grada
A DirinaG "A"L m !KC m& u gradu5 LC stopa
!"L52 m& u polju
=/@U;,*U( U PO;P/-;,
A razmjerno uske stambene uliceG 25LAL m
A ulice prekrivene kamenim pločama
A poviDeni pločnici za pjeDake
A poviDene kamene ploče na mjestima
prijelaza pjeDaka 4zebre
A parkovi5 svete Dume
7/23/2019 Povjesni Razvoj Gradova 1
http://slidepdf.com/reader/full/povjesni-razvoj-gradova-1 23/42
,R6-)/8)O*(8- UR/(- R-;(8O9, 9R,=,
A bogatiji nego u helenističkom gradu
A skulpture5 obelisci5 stupovi5 slavoluci5
fontane5 trijemovi
9R,=(8- (/R1-(- - 8O;U*,+*, OPR/;,9R,=,
A vodovod !akveduktiI potroDnja u Rimu "
mKQst.QdanI potroDnja u 2C. st. C5L
mKQst.Qdan&I
A odvodn ja !glavni kolektor u Rimu A 4@loaca
;aMima izveden LC#. g.p.n.e.I
A protu p oEarna zaDtita !u Rimu % postaja
svaka sa %.CCC vatrogasaca&I
A policija !u Rimu % postaja svaka sa ".CCC
policajaca.
RI,SKO !R"ANISTI3KO ZAKONODAVSTVO
7,8O* T--. P+O?, !sredina L. st.pr.8.&
A Dirina i kategorija ulicaG
A iter A pjeDačka ulica najmanje Dirine C5 m
9 actus A najmanje Dirine "5KL m
A via A kolna ulica najmanje Dirine 25%C m
A građevna crta
A dubina i visina izgradnje
A odrEavanje ulica
A građevno redarstvo5 komunalna sluEba
+/T -U+-, ;U*-@-P,+-( !L. g.pr.8.&
A ustroj grada
A odrEavanje i oprema ulicaA raspored5 izgradnja i popravak zgrada
A izvlaDtenje !eksproprijacija& zemljiDta
A javna sigurnost i higijena
,ar/%s Vir%vi%s
DE ARCHITECTURA LIBRI DECEM
A oko "L. g.pr.8.
A pravila za ustroj i izgradnju grada
'...odabir mjesta za utemeljenje grada u
odnosu na klimatske uvjete !osunčanje5
vjetrovi5 temperatura5 vlaEnost&...4I
A naputak o gradnji gradskih utvrda5 ulica i
trgovaG
'...prednost ima kruEni oblik zidina iradiocentrična cestovna mreEa...4I
A preporuke o estetici5 proporciji i simetriji
gradskoga prostora
RI,SKI GRADOVI + PRAVNI I POLITI3KI
STAT!S
+ Grad Ri.
+ Voj#i gradovi A rimski vojni tabor A castra
9 castra stativa A stalni vojni taborI
A castra aestiva A ljetni vojni taborI
A castra hiberna A zimski vojni taborI
A castron A manja vojna utvrda
+ Gradovi ko$o#ije na osvojenom teritoriju
A novoutemeljeni gradoviI
A naslijeđeni gradovi iz predrimskoga dobaG
A Eive u potpunoj ovisnosti o RimuI
A "2C. g.pr.8. utemeljeno ve: $CAak
gradova !Firenca5 +ucca5 )orino5
1eronaI )rier5 ,rles5 *imes V&
RI,SKI GRADOVI + !R"ANISTI3KI !STROJ
ro.a#izira#i gradovi
A etruDčanski gradoviI
>O+O9*,
7/23/2019 Povjesni Razvoj Gradova 1
http://slidepdf.com/reader/full/povjesni-razvoj-gradova-1 24/42
A latinske kolonije
6/R@U+,*/U;
#ovo%e.e$je#i gradoviA planirani gradovi
A gradovi razvijeni iz kastruma
,osta5 )orino5 >eč5 (trasbourg
,O(),
A gradovi tipa kastruma
>ologna5 Pariz5 Firenca5 )imgad
)-;9,=
A gradovi tipa urbs :uadrata
)rier5 ,rles5 >arcelona5 +ondon
>,R@/+O*,
A gradovi bez prepoznatljivih urbanističkih
predloEaka
A gradovi različitih urbanističkih sustava
!Pompeji5 *imes5 +eptis ;agna5Palmira...&
PO;P/-
A gradovi bez urbanističkog sustava i
reda !Ostia !zapadni dio&...&
RI,SKE -ESTE
A ,peninski poluotokG 1ia Flaminia51ia
@assia5 1ia (alaria
A >alkan A ;ala ,zijaG 1ia ,ppia5 1ia /gnatiaA (icilija A sjeverna ,frikaG 1ia 1aleria
A (rednja i zapadna /uropaG 1ia /milia
A 9ermanija 3 =unav A =acijaG 1ia ,Xuileia
A 9alijaA-berijski poluotokG 1ia ,urelia
7/23/2019 Povjesni Razvoj Gradova 1
http://slidepdf.com/reader/full/povjesni-razvoj-gradova-1 25/42
20
R,(PRO()R,*/*O() ,*)-?8-6 1/+-?-*, ,*)-?8-6 9R,=O1, U
9R,=O1, 6R1,)(8O
ANTI3KI GRADOVI NA 0RVATSKO, TL!
A antički gradG danas arheoloDka nalaziDta
A autohtonostG tradicija ilirskih gradina
A tisu:ljetna tradicijaG . st.pr.8. A ". g. !pad
(alone&A slaba istraEenostG neki gradovi nelocirani
A loDe danaDnje stanje
A (alona A najugroEeniji i najdevastiraniji grad
A 7adar A najistraEeniji grad
A Pula 3 najočuvaniji grad
A neujednačena gusto:a gradovaG ve:a na
adranu5 manja u Panoniji
A gradovi na adranuG očuvaniji i istraEeniji
A -straG puno ilirskih naselja5 malo gradova
!Poreč5 Pula5 *esakcij&
A +iburnija !od r. RaDe do r. 8rkeQ)itius&Gnajurbaniziranije područje
A =almacijaG (alona5 -ssa5 Pharos5 )ragurion5
/petion5 /pidauros5 *arona
A pove:anje broja gradova u -stri i =almaciji
na izmaku antike
9R,=O1- *, O>,+- *, PO?/)8U ,*)-8/
9R,=O1- *, O>,+- 8R,/; ,*)-8/
(,+O*, 3 najve:i grad !% ha&5 slijede PO+,QPula !2 ha&5
-,=/RQ7adar !" ha&5 P,R/*)-U;QPoreč !% ha&5 -((,Q1is
! ha&5 P6,RO(Q(tari 9rad ! ha&5 ),R(,)-@,QRijeka !
ha&5 ,/*O*,Q*in ! ha&5 ,R1,QRab ! ha&...
7/23/2019 Povjesni Razvoj Gradova 1
http://slidepdf.com/reader/full/povjesni-razvoj-gradova-1 26/42
U(POR/=>, PO1R<-*, R-;(8-6 9R,=O1,
A veliki rimski gradovi
A Rim !2% ha&5 )rier !2L ha&5 *imes
!"%C ha&5 +ondon !"2C ha&
A srednje veliki rimski gradovi
A Pompei !%% ha&5 (,+O*, !% ha&5)orino
!L ha&5 1erona !ha&
A mali rimski gradovi
A PO+,QPula !2 ha&5 /monaQ+jubljana !2"
ha&5 1indobonaQ>eč !"# ha&5
FlorentiaQFirenca !"# ha&5 -,=/RQ7adar !"
ha&5 >arcinoQ>arcelona !" ha&5
P,R/*)-U;QPoreč !% ha&5 Ostia !25 ha&.
P(/F-7;,
(tarogrčki natpis uklesan u kamenu !K. st.pr.8.&
A najstariji poznati urbanistički dokument o
osnivanju grčkoga naselja govori oY
A razdiobi zemljiDta naG naselje ograđeno
zidom i poljodjelski prostor u okoliciI
A imenima obitelji s pripadaju:im parcelamaI
A pravima stanovnika koji su prvi zauzeli
zemlju i onih koji :e do:i kasnije
Psefizma je nađena u +umbardi 3 grčkoj
agrarnoj koloniji na otoku 8orčuli.
=,*,<*/ (),*/ R-;(8-6 9R,=O1,
,& jasno uočljiv gradograditeljski
predloEakG7adar5 Poreč
>& dobro očuvana arheoloDka nalaziDtaG
Parentium !Poreč&5 Pola !Pula&5 *esactium
!*ezakcij&5 ,sseria !PodgrađeQ>enkovac&5
,enona !*in&5 -ader !7adar&5 (alona !(olin&5
,eXuum !?itlukQ(inj&5 *arona
!1idQ;etkovi:&I
@& slabije očuvana arheoloDka nalaziDtaG
)arsatica !Rijeka&5 @uricum !8rk&5 (enia!(enj&5 1arvaria !>ribirQ(kradin&5 (cardona
7/23/2019 Povjesni Razvoj Gradova 1
http://slidepdf.com/reader/full/povjesni-razvoj-gradova-1 27/42
!(kradin&5 ,Xuae -assae !1araEdinske
)oplice&5 ,ndautonia !<:itarjevo&5 @ibalae
!1inkovci&I
=& skromni5 nedovoljno istraEeni ostatciG
Fulfinium !OmiDaljQ8rk&5 ,psorus !Osor&5
,rva !Rab&5 ,rgNruntum !(tarigradQ1elebit&5-ovia !+udbreg&.
,1*/ 9R,0/1-*/ R-;(8O9, 9R,=,
,;F-)/,)R-
PO+, 3 početak gradnje nekoliko
desetlje:a prije @oloseuma u Rimu
(alonaI -ader5 (iscia5 ;ursa5 /pidaurus5
/Xuum5 >urnum !8istanje&
(vaki grad nije imao amfiteatar 3 forum ufunkciji amfiteatra
(+,1O+U@-
Pola A (ergijev slavoluk
-ader A slavoluk ;elije ,nijane uzidanu
4;orska vrata u ". st.
A slavoluk s tri otvora uklopljen u
istočni bedemI ,sseria A )rajanov slavoluk
,81,=U8)-
komunalne građevine Q arhitektonske građevine
u krajoliku
(alona duEine km
=ioklecijanov akvedukt !kod (olina& duEine # km
-ader duEine C km
A glavne ulice !cardo i decumanus& 2K m
!helenistička tradicija&I
A gradska vrataG
A porta aurea !zlatna5 sjeverna&I
A porta argentea !srebrna5 istočna&I
A porta ferrea !brončana5 zapadna&I
A morska vrata
A sjeverni dioG stanovanje vojske i posluge
A juEni dioG carske odaje5 upiterov hram5
=ioklecijanov mauzolej.
Prilagodljivost palače A ona postaje grad
pretvaraju:i svoja arhitektonska obiljeEja u
urbanistička.
7/23/2019 Povjesni Razvoj Gradova 1
http://slidepdf.com/reader/full/povjesni-razvoj-gradova-1 28/42
SREDNJEVJEKOVNIGRADOVI
Razdoblje srednjeg vijekapočinjeG
A %. g. pad 7apadnoga Rimskoga
@arstvaA L2#. g. zatvorena posljednja
klasična akademija u ,teni5 utemeljen
benediktinski red u -taliji5
azavrDavaG
A "LK. g. pad@arigrada
A "#2. g. otkri:e ,merike
A "L"%. g. početakreformacije
U evropskom i mediteranskom prostoru početak
perioda nazvanog (rednji vijek poklapa se sa
raspadom Rimskog carstva i tzv. seobom
naroda. Promjene su se odvijale tokom nekoliko
stolje:a5 a karakterizira ih dominacija
krD:anstva i feudalizam kao novi druDtveni
sistem.
Rani srednji vijek !1 stolje:e nove ere&5 period je
raseljavanja stanovniDtva iz gradova. )ako je
velegrad (tarog vijeka Rim spao u 1--
stolje:u na svega C.CCC stanovnika Formira se
nova dominiraju:a klasa feudalci5 a to su
vlastela s jedne i sve:enstvo s druge strane5
iako u početku nepovjerljivi prema gradovima5
prihva:aju gradove kao nove izvore prihoda.
)ako dolazi do osnivanja novih gradova okofeudalnih zamkova5 samostana i crkvenih
srediDta. Radi razvoja zanatstva i trgovine mnogi
novi gradovi se osnivaju na vaEnijim
komunikacijama5 kopnenim i vodenim5 posebno
na raskrD:ima cesta5 prijelazima preko rijeka i
morskim lukama ili na ve: sruDenom ili
polusruDenom rimskom gradu.
Urbana struktura srednjevjekovnih gradova
bila je veoma različita. *ajve:i dio njih nastajao
je i razvijao spontano kroz viDe stolje:a A takvi
gradovi imaju nepravilnu mreEu ulica. ;anji dio
gradova je u (rednjem vijeku bio gradjen planski
najčeD:e sa ortogonalnom mreEom ulica i uličnih
blokova.
7/23/2019 Povjesni Razvoj Gradova 1
http://slidepdf.com/reader/full/povjesni-razvoj-gradova-1 29/42
9radovi su dobivali povlastice5 posebno oni
izgradjivani na kraljevom zemljiDtu5 koji su
dobivali naziv Wslobodni kraljevski gradW5 9rađani
su također imali posebna prava.
(rednjevjekovni grad je postao veoma privlačan
za seosko stanovniDtvo koje u feudalnomsistemu ima veoma malo sloboda.
U ranom (rednjem vijeku grad je bio centar
proizvodnje5 prvenstveno zanatske5 tako da su
$C Z stanovniDtva činili proizvodjači i njihove
obitelji. Osnivaju se udruEenja zanatlija
tzv.cehovi koja osiguravaju kvalitetu proizvoda .
U srednjovjekovnom gradu se formira
gradjanska klasa koja ve: u -T stolje:u počinje
borbu za svoje oslobadjanje od feudalnih
gospodara. Osamostaljenje gradova od
feudalnih gospodara5 koje je nekad bilo vrDeno i
nasilnim putem dovelo je do stvaranja gradske
samouprave A komuna sa svojim gradskim
vije:ima i statuta sa zakonskom snagom.
Ovakvo osamostaljenje građanske klase i
preuzimanje lokalne samouprave imalo je
odraza i na organizaciju gradskog prostora. Usrednjovjekovnim gradovima izgrađuju se
reprezentativne gradske vječnice5 često na
posebnom trgu. 8roz to u mnogim
srednjevjekovnim gradovima nalazimo dva trga
jedan crkveni !duhovna vlast& a drug građanski
!svjetovna vlast&. )akvim naglaDenim
formiranjem dvaju gradskih centara A sakralnog
!crkva& i profanog !vije:nice& srednjevjekovni
gradovi poprimaju svoj karakterističan iprepoznatljiv bipolarni oblik.
9radovi (rednjeg vijeka su maleni5 najve:i grad
srednjeg vijeka je 1enecija s ["C.CCC st.
koncem T--- st.5 uz nju je po veličini
8onstantinopolis !CC. CCC st&. =ubrovnik je po
broju stanovnika bio najve:i u 6rvatskoj !.CCC
st.&
9usto:a izgrađjenosti u tim gradovima bila je
veoma visoka5 ve:ina ulica uske i bez ikakvih
sanitarnih uredjaja Dto je pospjeDivalo razvoj
bolesti i epidemija velikih razmjera. ?esti su bili i
poEari koji su uniDtavali čitave četvrti.
)akve prilike u gradovima uvjetovale su spor
rast gradskog stanovniDtva koje je npr5 u
/ngleskoj za tri stolje:a !od T- do T-1& poraslo
samo za 252 puta.
Povijest hrvatskih gradova i hrvatskog
urbanizma počinje sa srednjim vijekom. (rednji
vijek je kulturnoApovijesno razdoblje u kojemu
nastaju prvi gradovi sa hrvatskim stanovniDtvom.
6rvatski srednjovjekovni gradovi nisu dostigli
bogatstvo i sjaj francuskih5 nizozemskih ili
njemačkih gradova5 ali su usporedivi i slični s
talijanskim i srednjoeuropskim gradovima.
;edju srednjevjekovnim gradovima izgradjenim
na naDoj jadranskoj obali planski su utemeljeniG
8orčula5 (ton5 Pag i dijelovi =ubrovnika.
=ubrovnik je ve: u T--- stolje:u dobio svoj
(tatut5 a poslije poEara "2#. godine grad je
dobio novi plan sa sistemom paralelnih ulica
okomito poloEenih na glavnu5Diroku ulicu Place
!danaDnji (tradun&.
TIPOLOGIJA SREDNJOVJEKOVNOGA
GRADA
pre m a mjestu nasta n k a
A gradovi antičkoga naslijeđaI
A kontinuitet rimskoga gradaG Firenca5
>ologna5 +ucca5 Pistoia5 1erona5 PiacenzaI
A ugradnja grada u rimske građevineG )ours5
,rles5 (plitIA novi gradovi na antičkim temeljimaG
(trasbourg5 >ordeauM5 RouenI
A očuvanost rimskoga poloEajaG ,venche5
Urbisaglia5 +jubljana
A gradovi nastali oko nekih EariDta !crkva5
samostan5 utvrda&I
A gradovi na povoljnim mjestima !na
breEuljcima5 uz vodu&.
7/23/2019 Povjesni Razvoj Gradova 1
http://slidepdf.com/reader/full/povjesni-razvoj-gradova-1 30/42
pre m a c e ntri č nosti
A monocentrični gradovi
A bicentrični !dvojni& gradovi !@arcassone5
>udimpeDta5 7agreb&
A policentrični gradovi !Reims5 6iledsheim&
pre m a tloris n om pr e dl o DkuA linearni gradovi !/dinburgh5 8riEevci& A
formirani uz jaku prometnicu5 izduEeni
A koncentrični gradovi !>ale5 *ordlingen&A
nastaju prstenastim Direnjem
A spiraloidni gradovi !;otovun&A obično
\obavijeni] oko stoEastih breEuljaka
A zvijezdasti gradovi !(iena5 Hminj&A na
mjestima gdje se sutiče viDe putnih pravaca
A ortogonalni !8lasični& gradovi !7adar5
Poreč&Auvijek planiraniI novi gradovi ili
gradovi često rimskog podrijetla
A vretenasti gradovi !(amobor&Alinearan grad
od l ulice sa proDirenim \trEiDnim] mjestom
A radijalno koncentričniA poprečno prosječene
ulice spajaju gradska vrata i trg u srediDtu
naselja
pre m a dr u D tvenoApoliti č k o m poloEajuA slobodni kraljevski gradovi
A gradoviAdrEave
A crkveni gradovi
A feudalni gradovi
(;/<), (R/=*O1/8O1*-6 9R,=O1,
A poloEaji koji omogu:uju obranu
A povoljan zemljopisni poloEajG prijelaz preko
rijeke5 spoj dviju rijeka5 prestanak plovnostirijeke5 morski zaljev5 raskriEje vaEnih putova5
mjesta prije planinskog masiva
PLANIRANJE SREDNJOVJEKOVNOGA
GRADA
A nepravilni i spontano nastali gradovi
A novoutemeljeni planirani gradovi u vojne5
kolonizacijske i trgovačke svrheG
a& pravilna geometrijska !ortogonalna&
planimetrijaI
b& bastide i borgade A novoutemeljeni
planirani gradoviQnaselja osnovani zbogG
vojnoga značaja5 gospodarske obnove
ratovima opustoDenih područja. )o su
naselja poluurbanih obiljeEja !4između sela i
grada& neka vrsta preteča renesansnoga
urbanizma 3 traganje za srednjovjekovnim
idealnim gradomI
A naziv bastide u Francuskoj i /ngleskoj5 a
borgade !castelli franchi& u -taliji.
7O*-R,*/ (R/=*O1/8O1*O9, 9R,=,
E#i4ka podje$a
+ kvartovi etničkih grupacija5 Eidovski kvartovi
So/ija$#a podje$a
+ kvartovi s vilama bogatih i plemstva5A kvartovi sa skromnim građanskim ku:ama
7/23/2019 Povjesni Razvoj Gradova 1
http://slidepdf.com/reader/full/povjesni-razvoj-gradova-1 31/42
Spe/ija$iza/ija %$i/a pre.a za#i.a#ji.a
+ torbarska5 koEarska5 mesarska
Spe/ija$iza/ija gradski6 4evri
A trgovine A rasprDene po graduI 4gradovi su
djeca trgovineI
A trEnice A u rubnim dijelovima gradaI ispredgradskih vrata 3 podgrađeQgrad trgovacaI
A radni predjeli A jedinstvo rada i stanovanjaG
proizvodi se u prizemlju5 a stanuje na katu
A trgovi A crkveno i svjetovno srediDteG trg s
katedralomQcrkvomI trg sa gradskom
vije:nicomI
A sveučiliDte.
-79R,0/*O() (R/=*O1/8O1*O9,
9R,=,
A velika gusto:a izgradnjeG do "CCZ !-talija 3
1enecija&
A velika gusto:a naseljenosti A prosječno "CCA
"LC st.Qha5 do LCCA%CC st.Qha
UR>-*O
(R/=*O1/8O1*- )R9O1-
A prostori za javne predstave
A specijalizacija trgova
^ katedralni trg
^ trg vije:nice
^ trg trEnica
F-R/*7, , 3 P-,77, =UO;O
> A P-,77, =/++, (-9*OR-,
A tipoloDka raznolikost
A oblikG nepravilan i geometrijski !rijetka stroga
geometrija&IA introvertiranost !ulice ulaze na trg u
uglovima i bočno5 rijetko u osi pročelja
glavne zgrade&I
A različiti od antičkih5 renesansnih i baroknih
trgova !manji i drukčijih tlocrtnih oblika&.
(-/*, 3 P-,77, =/+ @,;PO
7/23/2019 Povjesni Razvoj Gradova 1
http://slidepdf.com/reader/full/povjesni-razvoj-gradova-1 32/42
(R/=*O1/8O1*/ U+-@/5 9R,=(8-
>+O8O1- - P,R@/+/
A uliceG sustav kapilara5 mala Dirina !%A$ m5 LA
m5 2 m&
A različitost blokovaG pravilni !četvorinasti5
pravokutni&5 zakrivljeni5 nepravilniIA parcelaG najčeD:e uska i dugačka sa
zabatima zgrada prema ulici.
+_>/@8
9R,=(8- 7-=
A obrambeni značaj A masivna konstrukcija i
kule !utvrđenje&I
A pravnoAadministrativni značaj A primjena
zakona i propisa unutar gradskoga zidaI
A druDtveni značaj A osje:aj zajedniDtva imeđusobne povezanosti.
1O=, U (R/=*O1/8O1*O;/ 9R,=U
A dio sustava utvrđenja
A prometnica
,;()/R=,;
A pokretač gospodarstvaG pomorstvo5
trgovačke luke
A dio tehnoloDkoga procesa obrtničke i
manufakturne proizvodnje
A dio urbanoga ustroja !1enezia5 ,msterdam5
>ruges5 *`rnberg&
A bunari !u dvoriDtima5 na trgovima&
8O;U*,+*, -*FR,()RU8)UR,
(R/=*O1/8O1*O9, 9R,=,A nema kanalizacije i vodovodaI
A vodotoci se često koriste kao smetliDtaI
A ulice nepopločeneI
A prvi pločniciG Pariz !"2. st.&5 Firenca !"K. st.&5
/ngleska !". st.&I
A javna kupaliDtaI
A bolnice5 karantena !obveza od ". st.&.
*,?-* 8OR-<)/*, ,1*-6 PRO()OR,
9R,=,
religi jske sv e č a n osti G
velike crkvene zabave5 procesije5 scenske
predstave !crkvena prikazanja5 religijski
igrokazi&I
gra đ a n ske s v e č a n o s tiG
organizirane i spontane pučke zabaveI turnirske
igre i natjecanjaI prigodni sajmoviI
u >ologniG javni izbor sudaca5 rektora5
sveučiliDnih profesora i laureataI predstave
putuju:ih pjevača5 svirača5 glumaca5 Eonglera i
mađioničaraI
javna k a En javanja G
stupovi srama5 vjeDala5 lomače
SREDNJOVJEKOVNO !R"ANISTI3KO
ZAKONODAVSTVOA sigurnost Eivota u graduI
A podizanje i odrEavanje gradskoga zidaI
A zaDtita od poEaraI
A izgradnja duE ulica i odrEavanje ulicaI
A zabrana izbočina na zgradama prema ulici
A Prag5 "K"K. g. A potrebna dozvola za
izgradnju ili dogradnju
A 9enova A propis za zgrade prema luci
7/23/2019 Povjesni Razvoj Gradova 1
http://slidepdf.com/reader/full/povjesni-razvoj-gradova-1 33/42
7E!DALNI !PLE,I8KI& !TVR9ENI GRADOVI
PovrDinom maleni i stijeDnjeni gradovi5 različitog
izgleda i tlocrtnoga ustroja.
9raditeljski elementiG gradski zid5 jarak !grabiDte5
opkop&5 glavna !branič& kula5 ulazna kula5 drveni
pokretni most5 zgrade za stanovanje !palas5
palača5 hiEa&5 kapela.
;alobrojni sačuvani gradovi !nekada ih je bilo
oko %CC&. *apuDteni i izgrađeni dvorci u nizini
!;edvedgrad Q <estine5 @esargrad Q *ovi dvori
klanječki V&
PoruDeni u seljačkim bunama5 vlastelinskim
sukobima i turskim ratovima. PoruDeni u ". st.
prilikom ustrojbe 1ojne krajine !između Une i8upe&.
RUH-@, !OR,6O1-@,&
;/=1/=9R,=
9rađen "2L.A"2LC. nakon provale )atara u
6rvatskuG kralj >ela -1 dao je zemljiDte5 papa je
financijski pomagao5 a zagrebački biskup je
vodio gradnju.
Od "K. st. izmjenjuju se vlasnici A posljednji
vlasnici grofovi 8ulmer. UniDten u potresu "L#C.
GRADOVI RENESANSE
A razdoblje T1 i T1- stolje:a
O)8R-B,
A prekomorska otkri:a 3 1asco de 9ama5 put
do *ndije oko $frike "##I 8olumbo5 otkriće
$merike "#2.
A tiskarstvo 3 Direnje pismenosti i razmjene
saznanja !9utemberg "LL.&
A barut 3 znakovite promjene u ratovanju i
vojno inEenjerskim graditeljskim zahvatima
A perspektiva 3 u slikarstvu " st. !9iotto&5
primjena u arhitekturi u doba renesanse
A mikroskopI
A heliocentični sustav !8opernik oko "LCC.&
Renesansa je zajednički naziv za civilizacijski i
umjetnički !stilski& preporod nadahnut idealima
humanizma i inspiriran antikom5 Dto je rezultiralo
nizom promjena koje su nastale u umjetnosti
graditeljstvu i urbanizmu u "L i " stolje:u.
;nogi povezuju renesansu sa idejamahumanizma koja propagira potrebu gradskog
čovjeka da Eivi i kre:e se kroz umjetnički
uobličene prostore.
+. ;umford sasvim ispravno konstatira da su
navike i oblici srednjevjekovnog Eivota ostali joD
najmanje tri stolje:a nakon njegovog Wprestanka4
A ako Desnaesto stolje:e prihvatimo kao
prijelomnu točku5
;umford ne prihva:a renesansu kao stvarniWpreporod4 ali priznaje tom pokretu veliko
značenje u fizičkoj transformaciji
srednjevjekovnog grada i zaključuje da ne
postoji renesansni grad i da je tek u razdoblju
baroka u "%. i "$. stolje:u doDlo do formiranja
novog shva:anja grada.
;edjutim5 i ako se u doba renesanse ne moEe
govoriti o nekim revolucionarnim promjenama
strukture grada postoji niz elemenata
oblikovanja grada karakterističnih za renesansu.
7/23/2019 Povjesni Razvoj Gradova 1
http://slidepdf.com/reader/full/povjesni-razvoj-gradova-1 34/42
)o su ravne ulice i pravilno oblikovani ali ipak
intimni trgovi koji su u kolijevci renesanse -taliji
pod utjecajem antičke agore i foruma prenijeli
druDtveni Eivot u otvorene prostore A arhitektura
javnog otvorenog prostora afirmira izgubljene
vrijednosti druDtvenog Eivota !agore5 foruma&.9rade se zgrade druDtvenog značaja !Dkole5
bolnice5 uboEnice5 trEnice5 hoteli5 muzeji5
galerije5 kazaliDta5 banke...&
Hivot izvan grada postaje sigurniji A grade se
ladanjski kompleksi u pastoralnom ambijentu5
često su EariDta kulturnog i druDtvenog Eivota.
(tilske karakteristike arhitektonskih elemenata
renesansnog grada derivirane su iz stilskog
vokabulara antikeG okrugli luk5 trijem i
ponavljanje jednakih elemenata vijenaca5
prozora i stupova na pročelju. Prizemna zona
ku:a se rastvara !arkade5 ve:i otvori& čime se
mijenja dotaDnji izgled i oboga:uje funkcija ulice.
edno bitno obiljeEje renesansnog urbanizma je
i uključivanje u oblikovanje grada najznačajnijih
likovnih umjetnika tog vremena kao Dto su
>ramante5 ;ichelangelo5 +eonardo da 1inci idrugi. Razvija se profesija arhitekta i urbanista
!druDtveno cijenjena i utjecajna osoba&5 kao spoj
znanosti5 umjetnosti i zanatstva.
Feudalizam5 kao druDtveni sistem5 u gradovima
kasnog srednjeg vijeka biva potiskivan jačanjem
utjecaja nove gradjanske klase koja postepeno
pojačava svoju financijsku mo:. *asuprot
srednjevijekovnoj koncepciji boEanske drEave i
skolastičkog svjetonazora kojeg zagovara@rkva5 renesansa u EariDte stavlja ovozemaljske
vrijednosti5 sekularni svjetonazor !radikalni
raskid sa skolastičkim svjetonazorom&. Utjecaj
@rkve slabi djelom i kao posljedica reformacije
!;artin +uther "L"%.&.
9radovi kao stasale komune postupno gube
autonomiju5 nastaju jake magnatske vladavine
!(forza5 ;edici&5 oblikuju se jake centralizirane
monarhije !Francuska5 /ngleska5 <panjolska&5
kneEevine !-talija *jemačka&. Renesansni grad
postaje EariDte slobodarskih ideja5 trgovine te
ekonomske i političke samostalnosti.
*aručitelji graditeljskog zahvata nije viDe samo
@rkva5 nego vladar i imu:ni građanin !često
mecene umjetnosti&
U renesansi se razvoja znanosti i filozofijaindividualizma. <toviDe renesansa afirmira
pojedinca !homo univerzalis& kao antitezu
srednjevijekovnog stvaraoca 3 anonimusa.
8ao Dto je to često bio slučaj i u ranijim
razdobljima ljudskog druDtva tako je i u doba
renesanse i baroka rat odigrao značajnu ulogu u
razvoju gradova a posebno urbanističkih teorija.
Uvođenje baruta u naoruEanje dovelo je
postepeno do potrebe prestrukturiranja gradskih
zidina a Dto je za sobom povuklo i razvoj
inEenjerskih konstrukcija obrambenih sistema5
tamo gdje je to bilo mogu:e vrDene su
rekonstrukcije postoje:ih gradskih zidina ali je
potaklo mnoge graditelje i na rjeDavanje
problema neosvojivog WidealnogW grada. - dok
su renesansne intervencije u srednje vjekovne
gradove stvarale nove pojedinačne vrijednosti uprostoru5 idealni gradovi su5 iako je malo njih
realizirano5 donijeli novu kvalitetu planskom
pristupu razvoja grada. *ova obrambena
tehnika zahtjeva pravilne geometrijske oblike
gradskih zidina najčeD:e kruEnog ili
poligonalnog tlocrta sa zvjezdastim
fortifikacijskim sistemima.
IDEALNI GRADOVItopistička preokupacija renesansnih
znanstvenika, umjetnika, graditelja i stratega 9
tema traktata i teorijeskih rasprava s tek rijetkim
ostvarenjima.
Problemom idealnog grada bavili su se mnogi
vode:i graditelji5 arhitekti i umjetnici renesanse i
baroka. ;nogi od njih pokuDavaju na:i rjeDenje
za grad koji ne:e biti samo obrambeno efikasan
ve: :e zadovoljiti i drugim kriterijima harmonično
oblikovane i organizirane ljudske zajednice.
7/23/2019 Povjesni Razvoj Gradova 1
http://slidepdf.com/reader/full/povjesni-razvoj-gradova-1 35/42
)alijanski teoretičari A (heme idealnih gradova
Rezultati teoretskih rasprava o idealnom gradu
su brojne sheme idealnog grada5 koje su osim u
-taliji nastale i u drugim evropskim zemljama5
*jemačkoj5 Francuskoj5 6olandiji i drugima.
;edju teoretičarima se posebno ističuG
Leo#e "aisa A$*eri koji je Eivio u -taliji u "L.
stolje:u A ,lberti je otkrio 1itruvijaG De re
aedificatoria, ; libri . On je predlagao
funkcionalno zoniranje grada i gradskih ulica5 a
teoretski je obrađivao i problem izbora mjesta za
izgradnju novog grada.
A#o#io Aver$i#o zva# 7i$aree5 )alijan koji je
takodjer Eivio u "L. stolje:u svojim je teoretskim
radom izvrDio značajan utjecaj na razvitak teorije
idealnog grada.
7ra#/es/o di Giogo ,ari#i bio je čuveni
graditelj utvrđenja iz druge polovice "L. stolje:a.
U svojim teoretskim radovima zalaEe se za
razumno izgrađivanu cjelinu grada koja
odgovara organizmu čovjeka. Razvija dva
osnovna tipa ulične mreEe radijalnoAkoncentričnu i pravokutnu.
Vi/e#zo S/a.ozzi :Ska.o/i; Eivio je u -taliji od
"LL2. do "".. On se zalaEe za idealni grad
koji je kao cjelina umjetničko djelo stvoreno
rukom jednog arhitekta. Prema njegovom
projektu je izveden "L#K g. grad Palmanova s
radialnoAkoncentričnom Demom ulica A promjer
$CC m5 P LC ha.
)ri glavne faze razvoja ,5 > - @
A osnivanje grada !kraj ". st.&
- proDirenje fortifikacija u doba venecijanske uprave !"%.A
"$. st.&- proDirenje fortifikacija u doba *apoleona -. !početak "#.
st.&
7/23/2019 Povjesni Razvoj Gradova 1
http://slidepdf.com/reader/full/povjesni-razvoj-gradova-1 36/42
Leo#ardo da Vi#/i 3 viDe nacrta idealnih
gradova5 nije ostavio traktat o urbanizmu5 ali se
bavio problemima gradaG
A futuristička prometna rjeDenja5 neshva:ena
u njegovo doba 3 ideja dvostrukog
!trostrukog& prometaI
A studija za Firencu promatranu kao idealan
grad !rijeka ,rno svedena na kanal urbanih
obiljeEja&
A plan za povezivanje Firence i Pistoie
kanalomL%/ija# Vra#ja#i# !+uciano +aurana& "2C.A#%.
7ra#jo Peri< A retan grad "LL".
T' -a.pa#e$$a A <rad sunca !"C2.&
A grad na brijegu kruEnog oblika !promjera oko K km&G
A radijalnoAprstenasta ulična mreEa
A sedam koncentričnih pojaseva s javnim sadrEajima u
srediDtu
D=rer 3 neke upute za utvrđivanje grada, dvorca
i mjesta, )urnberg "L2%.
OstvarenjaG Freudenstadt !pokraj (tuttgarta&5
manja naselja u *jemačkojG (chloss 6orst!"LL$.&5 (chloss ;euhaus !"L$L.&5
,schaffenburg !""L.&
8vadratičan tlocrt grada5 u srediDtu dvorac5 trg ispred ulaza u
dvorac5 funkcionalno zoniranje gradaG uprava5 stanovanje5
trgovine5 proizvodnja5 socijalno zoniranje gradaG plemi:ke5vojničke i građanske ku:eQparcele.
Planimetrija prometnica bliska shemi rimskoga grada.
7/23/2019 Povjesni Razvoj Gradova 1
http://slidepdf.com/reader/full/povjesni-razvoj-gradova-1 37/42
T6o.as ,ore 3 topija !"L".&
A zamiDljeni grad ,maurotG 2C.CCC
stanovnika5 K.KCC M K.CCC m
PLANSKI IZGRA9ENI GRADOVI
Palmanova !"L#K.&5 ;annheim !"C%.&5
(abbioneta !""L.&
;,**6/-; A osnovan "C%. oko postoje:e
citadele !autorG 6. (chickardt&5 razaran i
obnavljan nekoliko puta.
P+,* 9R,=, -7 "C%. !autorG 6. (chickardt&I
P+,* 9R,=, -7 "##. !autorG ;enno van @oehoorn&
ObiljeEja plana suG
A hijerarhija prometa5 pravokutni raster ulicaI
A različiti trgoviI
A drvorediI
A različito arhitektonsko oblikovanje.
(,>>-O*/), !""L.& A srednjovjekovni grad s
renesansnim sustavom fortifikacija !pribliEavanje
idealnim renesansnim shemama&
(,>>-O*/), A P+,* 9R,=,
!TVRDE POSTOJE8I0 GRADOVA
Palermo5 Ferrara5 >eč5 ,msterdam5
,;()/R=,;
A sustav kanala na uD:u rijeke ,mstelIA 4plan tri kanala A planski organiziran grad.
7/23/2019 Povjesni Razvoj Gradova 1
http://slidepdf.com/reader/full/povjesni-razvoj-gradova-1 38/42
-*=U()R-(8- 9R,=O1-
-ndustrijski grad je produkt urbanizacije na
određenom stupnju druDtveno ekomskog razvoja
na kojem
industrija zapoDljava gotovo najvedi dio
aktivnog stanovniDtva i ujedno je
najznačajnija ekonomska
osnova urbanog razvoja. Poznata je činjenica
da je industrijalizacija potakla razovj mnogih
novih
gradova5 ali najvedi veliki europski gradovi
počeli su se razvijati u predindustrijskoj fazi.
7anačajno je
da ti gradovi u svojoj morfoloDkoj strukturi
sadre urbani status prijaDnjeg razvoja5 ali se
i njihova i
funkcionala namjena znatno promijenila.
-ndustrijski je grad u procesu industralizacije
dobivao nove
urbane sadraje i nove funkcije5 prije svega
tvornice5 odnosno industrijske četvrti. )ijekom
razvoja
industrije poremečana je i funkcionalnaravnotea koja je u gradovima postojala do
"#.st. )a je
ravnotea bila odraz funkcionalnih odnosa koji
su bili uspostavljeni u sklopu lokalnih i
regionalnih
urbanih sistema.
*aime5 dio proizvedene industrijske robe
potroDi se5 ali vrlo se često vedina robe
uključuje u
nacionalnu i meunarodnu razmijenu.
Prostorna struktura industrijskog grada u svim
svojim
komponentama doivjela je veliku preobrazbu.
7ahvaljujudi novim urbanim sadrajima i
koncentracije
stanovniDtva5 gradovi su se prostorno Dirili.
)vornica je vlasnicima omogučavala velikeprofite5
radnicima zapoDljavanje5 a gradu veliku
ekonomsku osnovu. )vornica je imala izuzetno
veliku ulogu u
aglomeriranju stanovniDtva. *aime5 za radnu
snagu5 koja se slijevala u grad5 trebalo je
sagraditiradnička naselja. ?esto su vlasnici tvornica
gradili stambena naselja za svoje radnike blizu
tvornica. U
nekim europskim gradovima tvornica i
radničko naselje zauzimalo je viDe od
polovice gradskog
naselja.
Razvoj industrijskih gradova pospjeDio je
razvoj eljeznica5 pogotovo u drugoj polovici"#.
stoljeda. =ok se nisu počele graditi eljeznice5
gradovi se nisu prostorno suviDe Dirili izvan
svojih
obrambenih sistema5 pa su glavne i ostale
eljezničke stanice sagraene nekoliko stotina
metara od
gradskih zidina. -ndustrijski razvoj uvjetovao je
znatne promijene u funkcionalnojAprostornoj
strukturi
grada. ( prostornim Direnjem5 s uvoenjem
novih funkcija i sa izgradnjom novih urbanih
sadraja u
gradu su se sve jasnije počeli diferencirati
funkcionalni djelovi. 7emljiDta u gradskoj
jezgri postala su
najskuplja a rente najviDe. =o kraja "$.stoljeda gradska jezgra bila je u
funkcionalnom smislu slabo
diferencirani prostor. U drugoj polovici "#.
stoljeda u njoj su se počele diferencirati
financijske
institucije5 prije svega banke i osiguravajuča
druDtva5 zatim trgovine na malo5 robne kuče i
administracija. Početkom dvadesetog stoljeda
gradske jezgre postale su izrazito usmjerene
na
7/23/2019 Povjesni Razvoj Gradova 1
http://slidepdf.com/reader/full/povjesni-razvoj-gradova-1 39/42
4
poslovnu djelatnost5 s manjim zonama trgovina
na malo5 robnih kuča5 banaka5 administracija itd.
( koncentracijom poslovnih institucija gradska
jezgra gubila je funkciju stanovanja. (
funkcionalnim promjenama uslijedio je i
prerazmjeDtaj stanovniDtva. (tanovniDtvo sepočelo seliti u
druge djelove5 pogotovo stanovniDtvo viDeg
socijalnog statusa5 dime se promijenila i
gustoča
naseljenosti. *ajguDde su bili naseljeni djelovi
oko jezgre. @jeloukupni razvoj prostorne
strukture grada
uvelike je ovisio i razvoju gradskog prometa.
7a razvoj grada vrlo vana je bila eljeznica jer jepospjeDila razvoj prema van. 9rad se jade Dirio
uzdu eljezničkih pruga koje su desto izlazile
iz grada te su se uz njih razvijala
predgraa. 9radski
promet postupno se usavarDavao. )ramvaj sa
konjskom zapregom početkom dvadesetog
stoljeda
zamjenio je elektridni tramvaj5 a veliki gradovi
dobivaju i podzemene eljezince. Uvoenjem
motora sa
unutarnjim izgaraanjem gradski promet znatno
je unaprijeen Dto je utjecalo na razvoj
prostorne
strukture grada. U razvoju grada malo se
panje posvedivalo planiranju stambene
zajednice kao
zaokruene jedinice. Uz to5 doseljavanje svevečeg broja stanovnika5 te promijene mjesta
stanovanja
glavni su razlozi otuivanja ljudi5 čemu je
pridonijeo i nedostatak institucija koje bi
okupljale i
povezivlae stanovniDtvo.
*ajtipičnije industrijske gradove "#. stoljeda
nalazimo u zemaljama zapadne /urope
pogotovo
u 1elikoj >ritaniji. -ndustrijski pogoni i
radionice grade se u dvoriDtima5 na
slobodnim parcelama5
preureuju se podrumske i tavanske
prostorije itd. Razvoj grada u toj fazi bio je
ograničen nastarogradsku jezgru.
Od "$KL. godine počinje razvoj gradova
'prema van4. )o je razdoblje slobodnog
razvoja.
9radile su se kude bez vodovoda i
kanalizacije5 ved je po dvadeset takvih kuča
imalo jedan sanitarni
čvor. )akve kuče gradile su se u svim /ngleskim
gradovima. U <kotskoj su se gradile velikestambene
'kasarne4 za radnike.
)reda faza razvoja počinje C. godina "#.
stoljeda. 9radovi dobivaju svoja upravna tijela
koje
biraju graani. Uslijedile su i intervencije
parlametna i vlade sa zakonskim normama.
Poseban
problem izazvala je prenaseljenost5 zagaenost
te bolesti koje su zbog toga izbijale. -zgradnja
kuča na
taj nadin bila je zabranjena i propisan je
novi tip kuča. )o je moderniji i humaniji tip
kude5 diji su
standardi stanovanja predvieni zakonom.
?etvrta faza počinje prije prvog svijetskog rata i
traje do kraja drugog svjetskog rata. )o je fazaeksplozivnog Direnja grada prema van.
Peta faza razvoja britanskih gradova traje od
"#L. godine a karakterizira je strogo planski5
kontrolirani razvoj5 s velikim sanacijskim
programaima. *akon uvoenja električnog
tramvaja podeli
su se graditi stambeni blokovi sa visokim
zgradama i stanovima za iznajmljivanje.
>ududi da su bile
7/23/2019 Povjesni Razvoj Gradova 1
http://slidepdf.com/reader/full/povjesni-razvoj-gradova-1 40/42
5
gusto naseljene5 u njima su potkraj "#. i
početkom 2C. stoljeda nastale sirotinjske
četvrti.
Posljedice brzog razvoja grada potaknuta
industrijalizacijom bile su gusto naseljene5
zagaene idehumanizirane urbane zone koje su ubrzo
postale slamovi. 7bog toga su bile nune
sanacijske
intervencije gradske uprave i vlade. U drugoj
polovici "#. stoljeda5 pojedini gradovi5
najranije u
/ngleskoj5 donose sanacijske programe a vlade
donose zakone kojima se regulira planiranje i
ureenjegrada i ivota u gradu. Posebna panja
počela se posvedivati planiranju lokalne
zajednice5 pa se
planiraju zaokruene stambene zajednice s
potrebnom infrastrukturom i centrima
okupljanja
stanovniDtva.
*a mjestima nekadaDnjih obrambenih sistema
sagraene su krune ceste5 ali je panja
posvedena gradnji radijalnih5 Dirokih cesta.
7načajne rekonstrukcije provedene su u
>eču5 >erlinu i
drugim velikim gradovima
;anchester u doba industrijalizacije.
(U1R/;/*- ! 9+O>,+*- 9R,=O1- &
;ega gradovi se obično definiDu kao gradskapodručja sa ukupnom populacijom od preko "C
miliona stanovnika. *eke definicije postavljaju
minimalnu gustinu naseljenosti od 2CCC ljudi
na kvadratnom kilometru. ;ega grad moEe
biti jedna gradska oblast5 međutim mogu biti
i
viDe urbanih oblasti koje međusobnokonvergiraju. )akve prostorno urbane strukture
nazivamo aglomeracije. U svakodnevnom
govoru5 to su mega gradovi ili metropolisi.
Od 2C""5 ima preko 2C mega gradova kao Dto su
;umbaj5 )okio5 (eul5 *jujork5 ;eksiko siti5
koji imaju oko 2C miliona stanovnika.
Početkom T-T veka5 "$CC. godine5 svega KZpopulacije Eivelo je u gradovima5 da bi do kraja
TT veka taj broj porastao na %Z populacije.
9odine "#LC. bilo je $K grada čiji broj
stanovnika je prelazio jedan milion. )aj broj
je porastao na $ gradova do kraja 2CC%.
godine. ,ko se takav trend nastavi5 svetska
populacija de se udvostručiti na svakih pola
veka.
Ova povedanja če biti najdramatičnija na
najmanje urbanizovanim kontinentima5 ,ziji i
,frici. -straEivanja pokazuju da de urbani rast5 u
narednih 2L godina5 biti najviDe u zemljama
u razvoju.
=anas5 u mnogim siromaDnim zemljama5
prenaseljena prigradska naselja5 slamovi5pokazuju
visoke stope bolesti zbog nehigijenskih
uslova5 neuhranjenosti i nedostatka osnovne
medicinske zaDtite. =o 2CKC. godine5 preko 2
milijarde ljudi Eivede u slamovima ili
sirotinjskim naseljima. Preko #CZ urbane
populacije u /tiopiji5 ;alavi i Ugandi5 koje su
ruralne zemlje5 danas Eivi u sirotinjskim
naseljima.
7/23/2019 Povjesni Razvoj Gradova 1
http://slidepdf.com/reader/full/povjesni-razvoj-gradova-1 41/42
Prema proučavanjima Far /astern /conomic
Revie5 do 2C2L. godine5 ,zija de sama
imati
najmanje "C mega gradova5 ;umbajA-ndija
!KK miliona st.&5 <angajA8ina !2% miliona st.&5
8aračiAPakistan !25L miliona st.&5 =akaA>angladeD !2 miliona st.&5 =EakartaA
-ndonezija ! 2L
miliona st.&. *a ,fričkom kontinentu5 +agosA
*igerija5 izrastao je u grad od KCC.CCC
stanovnika "#LC5 u grad od 2L miliona
stanovnika do kraja 2C"L. godine.
9rad *jujork5 "#LC. godine5 bio je jedini grad sa
preko "C miliona stanovnika. Od tada de sebroj milionskih gradova stalno povedavati5 do
2L takvih urbanih područja do 2CCL. godine.
9odine 2CCC. nejvedi grad bio je )okio sa
K miliona stanovnika5 tačnije5 njegova
aglomeracija koja obuhvata gradove okohama5
8avasaki.
;eđutim5 razlika u nekim podacima na koja
dete moEda naidi5 leEi u različitim
definicijama
područja koja se popisuju5 kao i definisanje
spoljnih granica gradova. *a osnovu
dosadaDnjih
kriterijuma broja stanovnika5 izdvojeno je 2%
mega gradova.
A megagradovi su gradovi sa deset i viDemilijuna stanovnika
A svjetski je trend nagli rast gradova i stagnacija
sela
A posebno izraEeno u slaborazvijenim zemljama
svijeta dok se
sporiji rast uočava u visokorazvijenim zemljama
jer je tamo
urbanizacija gotovo dosegnula maksimum
A do 2CKC. u razvijenim zemljama broj gradskog
stanovniDtva bi se
mogao povedati za "2Z5 a u slabije razvijenima
"CCZ
A siromaDnije stanovniDtvo masovno napuDta
sela i odlazi u gradove
na nastaju 4divlje četvrti !favele5 slamovi...&A rast gradova prate i sve loDiji higijenski uvjeti5
veda mogudnost
Direnja zaraznih bolesti5 siromaDtvo itd
stana gla,ni grad Ka+astana 2015 godina.
7/23/2019 Povjesni Razvoj Gradova 1
http://slidepdf.com/reader/full/povjesni-razvoj-gradova-1 42/42
&at6m predaje rada- 777. april 2014.godine
&at6m odbrane rada- 777. 777. 2014. godine
)8jena- 77777777777777777777777777777777
9lano,i Komisije-
1.
777777777777777777777777777777777777777
2.
777777777777777777777777777777777777777
. 777777777777777777777777777777777777777