pregled obrazovanja i osposobljavanja za 2016 - hrvatska
TRANSCRIPT
€
Pregled obrazovanja i osposobljavanja za 2016
Obrazovanje i izobrazba
Hrvatska
Svezak 2. Pregleda obrazovanja i osposobljavanja 2016. obuhvaća dvadeset i osam pojedinačnih izvješća o zemljama. Njegova je svrha predstavljanje i ocjena glavnih nedavnih i sadašnjih mjera politike u svakoj državi članici EU-a na temelju najnovijih kvantitativnih i kvalitativnih dokaza te s posebnim naglaskom na događanja od sredine 2015. On stoga dopunjuje postojeće izvore informacija u kojima su opisani nacionalni sustavi obrazovanja i osposobljavanja.
Slijedi opis strukture izvješća o zemljama. U odjeljku 1. iznosi se statistički pregled glavnih pokazatelja u području obrazova-nja i osposobljavanja. U odjeljku 2. sažeto su naznačene glavne prednosti i slabosti sustava obrazovanja i osposobljavanja zemlje. U odjeljku 3. iznose se podaci o izdacima za obrazovanje te o izazovima u područjima demografije i vještina. U odjeljku 4. naglasak je na prijevremenom napuštanju školovanja, ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju te na osnovnim vještinama jer su to važna područja povezana s ublažavanjem nejednakosti i promicanjem uključivosti. U odjeljku 5. pred-stavljaju se politike modernizacije školskog obrazovanja koje obuhvaćaju, među ostalim, nastavničku struku te digitalne i jezične vještine. U odjeljku 6. riječ je o mjerama modernizacije visokoškolskog obrazovanja. Naposljetku, odjeljak 7. obuhvaća strukovno obrazovanje i osposobljavanje te obrazovanje odraslih.
Rukopis je dovršen 15. rujna 2016.ec.europa.eu/education/monitor
Cover image: © Shutterstock.comViše informacija o Europskoj uniji dostupno je na internetu (http://europa.eu).
Luxembourg: Ured za publikacije Europske unije, 2016.
ISBN 978-92-79-58668-2ISSN 2466-9997doi:10.2766/120379
© Europska unija, 2016.Umnožavanje je dopušteno uz uvjet navođenja izvora.
Europe Direct je usluga koja vam omogućuje pronaći odgovore na pitanja o Europskoj uniji
Besplatni telefonski broj (*):00 800 6 7 8 9 10 11
(*) Informacije su besplatne, kao i većina poziva (premda neke mreže, javne govornice ili hoteli mogu naplaćivati pozive).
HRVATSKA 1
Pregled obrazovanja i osposobljavanja za 2016 studeni 2016
1. Ključni pokazatelji
Izvori: Eurostat (više pojedinosti u odjeljku 9.); OECD (PISA).
Napomene: podaci se odnose na ponderirani prosjek EU-a koji obuhvaća različiti broj država članica ovisno o izvoru; b = prekid
u vremenskoj seriji, d = definicija se razlikuje, p = okvirno, u = niska pouzdanost, 11 = 2011., 13 = 2013., 14 = 2014.
Dodatne informacije nalaze se u odgovarajućem odjeljku Sveska 1. (ec.europa.eu/education/monitor).
Slika 1. Položaj u odnosu na najuspješnije (vanjski prsten) i najmanje uspješne
(središte)
Izvor: Izračuni Glavne uprave za obrazovanje i kulturu koji se temelje na podacima Eurostata (LFS 2015.) i OECD-a (PISA
2012.).
Napomena: svi rezultati raspoređeni su između najveće (najuspješniji su prikazani u vanjskom prstenu) i najmanje vrijednosti
(najmanje uspješni prikazani su u središtu slike).
2012 2015 2012 2015
5.1% 2.8% u 12.7% 11.0%
23.1% 30.9% 36.0% 38.7%
71.0% 11 72.4% 14 93.2% 11 94.3% 14
18.7% : 17.8% :
29.9% : 22.1% :
17.3% : 16.6% :
ISCED 3-8 (ukupno) 60.2% 62.6% 75.9% 76.9%
3.3% 3.1% 9.2% 10.7%
4.9% 4.7% 14 5.0% 4.9% 14,p
ISCED 1-2 : : 13 : : 13
ISCED 3-4 : : 13 : : 13
ISCED 5-8 : : 13 : : 13
5.1% 2.8% u 11.6% 10.1%
: : 24.9% 19.0%
23.2% 31.7% 36.7% 39.4%
21.7% u 23.6% u 33.8% 36.4%
54.2% 45.0% 69.7% 70.8%
65.9% 76.2% 81.5% 81.9%
0.2% 13 0.2% 14 5.5% 13 5.9% 14
0.5% 13 0.5% 14 13.6% 13 13.9% 14
Osobe koje rano napuštaju
obrazovanje i osposobljavanje (dob
18 – 24)
Ukupno
Hrvatska Prosjek EU-a
Referentne vrijednosti okvira ET 2020.
Stjecanje tercijarnog obrazovanja
(dob 30 – 34)Ukupno
Rani i predškolski odgoj i obrazovanje (ECEC)
(od 4 godine do početka obveznog obrazovanja)
Udio 15-godišnjaka sa slabim
rezultatima:
Čitanje
Matematika
Prirodoslovlje
Stopa zaposlenosti osoba koje su
nedavno diplomirale prema
stečenom obrazovanju
(osobe od 20 do 34 godine koje su
završile obrazovanje 1 – 3 godine
prije referentne godine)
Sudjelovanje odraslih u
cjeloživotnom učenju
(dob 25 – 64)
ISCED 0-8 (ukupno)
Ostali kontekstualni pokazatelji
Ulaganja u obrazovanje
Javni rashodi za obrazovanje
kao postotak BDP-a
Rashodi za javne i
privatne ustanove po
studentu u PPS EUR
Osobe koje rano napuštaju
obrazovanje i osposobljavanje (dob
18 – 24)
Rođeni u zemlji
Rođeni u inozemstvu
Stjecanje tercijarnog obrazovanja
(dob 30 – 34)
Rođeni u zemlji
Rođeni u inozemstvu
Stopa zaposlenosti osoba koje su
nedavno diplomirale prema
stečenom obrazovanju
(osobe od 20 do 34 godine koje su
završile obrazovanje 1 – 3 godine
ISCED 3-4
ISCED 5-8
Obrazovna mobilnost
Ulazna mobilnost osoba koje su
diplomirale (dodiplomski studij)
Ulazna mobilnost osoba koje su
diplomirale (magistarski studij)
Osobe koje rano
napuštaju obrazovanje…
Stjecanje tercijarnog
obrazovanja
Stopa zaposlenosti
osoba koje su…
Sudjelovanje odraslih u
učenju
Predškolski odgoj i
obrazovanje
Slabi rezultati u čitanju
Slabi rezultati u
matematici
Slabi rezultati u
prirodoslovlju
Hrvatska Cilj EU-a Prosjek EU-a
2 HRVATSKA
Pregled obrazovanja i osposobljavanja za 2016 studeni 2016
2. Glavne prednosti i nedostaci
Glavne su prednosti sustava vrlo niska stopa ranog napuštanja školovanja i visoka stopa upisa osoba koje su završile srednje strukovno obrazovanje na visoka učilišta.
Međunarodna istraživanja upućuju na nedostatke u pogledu matematičke i čitalačke
pismenosti među petnaestogodišnjacima.
Zbog političkih previranja usporila se provedba ključne Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije i s njom povezana kurikularna reforma.
U usporedbi s drugim državama EU-a stopa sudjelovanja u ranom i predškolskom odgoju i
obrazovanju i u obrazovanju odraslih na vrlo je niskoj razini.
Usklađivanje strukovnog i visokog obrazovanja te obrazovanja odraslih s potrebama na
tržištu rada razvojem standarda kvalifikacija u dogovoru sa socijalnim partnerima postupak je koji je vrijedan pohvale, ali je dugotrajan i još nije dao konkretnije rezultate.
Okvir 1.: Preporuke državama članicama u području obrazovanja i osposobljavanja u okviru Europskog semestra 2016. Preporuke po državama članicama (CRS) u okviru Europskog semestra 2016. za Hrvatsku (Vijeće Europske unije 2016.) sadržavale su preporuku za područje obrazovanja i osposobljavanja: omogućiti primjerenu dokvalifikaciju i prekvalifikaciju radi povećanja zapošljivosti radno sposobnog stanovništva, s težištem na niskokvalificiranim radnicima i dugotrajno nezaposlenima.
3. Ulaganje u obrazovanje radi suočavanja s demografskim izazovima i izazovima povezanima s vještinama
Od 2008. do 2014. hrvatski se BDP zbog gospodarske krize realno smanjio za više od 12 %. Stopa nezaposlenosti porasla je s manje od 9 % na više od 17 %. Krajem 2014. stanje se konačno počelo poboljšavati te se tijekom 2015. realni BDP Hrvatske povećao za 1,6 %, što je bila prva godina
rasta od 2008. Udio rashoda opće države za obrazovanje bio je relativno stabilan od 2007. (10,5 %) do 2013. (10,7 %), ali se 2014. smanjio na svega 9,8 %1. Iako su se rashodi opće države za obrazovanje kao udio u BDP-u povećali s 4,7 % BDP-a, koliko su iznosili 2007., na 5,1 % BDP-a 2013., tijekom 2014. ponovno su se smanjili na 4,7 %. Zbog tog se broja Hrvatska nalazi ispod prosjeka EU-a od 4,9 % i među 10 država članica EU-a koje su na dnu ljestvice. Od 2007. do 2013. ukupni rashodi za obrazovanje povećali su se za svega 1,4 %, no od 2013. do 2014. smanjili su se za 7,8 % – što je drugo najveće smanjenje u EU-u. Veliki udio rashoda opće države za škole troši
se na plaće zaposlenika. U državnom proračunu za 2016. najavljeno je smanjenje proračuna Ministarstva znanosti i obrazovanja za 1,1 %. Najviše su se smanjila sredstva za putovanje učenika (-28,9 %) i zdravstveno osiguranje sudionika u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju (VET) tijekom učenja kroz rad (potpuno ukinuta). Znatno su se smanjile i subvencije agencijama za
osposobljavanje nastavnika (otprilike za -10 %), što je dovelo u pitanje obvezu osiguravanja
opsežnog osposobljavanja nastavnika u okviru priprema za cjelovitu kurikularnu reformu. Nadalje, proračun za 2016. nije uključivao ni jednu od mjera iz Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije iz listopada 2014., u kojoj se tražilo povećanje državnih rashoda za obrazovanje (Izvješće o provedbi strategije iz 2016.). Broj učenika smanjivao se kao posljedica demografskih kretanja. Ukupni broj učenika na kraju
školske godine 2014./2015. u osnovnim je školama bio 1,3 % niži, a u srednjim školama 2 % niži nego godinu prije. Taj trend smanjenja broja učenika nastavio se u školskoj godini 2015./2016.,
1 Izvor: Eurostat, Rashodi opće države prema funkcijskoj bazi podataka (COFOG).
HRVATSKA 3
Pregled obrazovanja i osposobljavanja za 2016 studeni 2016
kad je u osnovne škole upisano 1 % manje, a u srednje škole 4,5 % manje učenika. U školskoj godini 2014./2015. znatno se smanjio i broj studenata koji započinju visoko obrazovanje kad se, nakon razdoblja relativno kontinuiranog porasta, upisalo 3000 studenata manje nego prethodne
godine (Državni zavod za statistiku, 2015.). Stipendije nadarenim studentima nižeg socioekonomskog statusa i studentima deficitarnih programa obično se isplaćuju pred kraj akademske godine, ali ove godine isplate su bile dodatno odgođene. S obzirom na demografski sastav, presjek kvalifikacija stanovništva i odgovarajućih stopa zapošljivosti situacija s vještinama u Hrvatskoj prilično je problematična. Tijekom 2014. godine 20,8 % odraslog stanovništva kao najviši završeni stupanj obrazovanja imalo je samo osnovnu
školu, 60,7 % srednjoškolsko obrazovanje, a samo je 18,5 % stanovništva kao najviši završeni stupanj imalo tercijarno obrazovanje. Tijekom 2015. bilo je zaposleno više od 80 % visoko obrazovanih osoba u usporedbi s 63,8 % zaposlenih osoba sa završenim srednjim obrazovanjem. Najveće odstupanje od prosjeka EU-a zabilježeno je među nisko obrazovanim osobama, čija je stopa zaposlenosti iznosila 40,2 % za razliku od prosjeka EU-a od 53,2 % (slika 2.). Prema tome postoji jasna potreba za mjerama aktivne politike zapošljavanja i cjeloživotnog učenja.
Slika 2. Stope zaposlenosti prema stupnju obrazovanja (2015.)
Izvor: Eurostat, Šifra podataka na internetu: lfsa_ergaed
4. Uklanjanje nejednakosti i promicanje uključivanja Hrvatska ima najnižu stopu ranog napuštanja školovanja u EU-u, koja je 2015. iznosila 2,8 % u usporedbi s prosjekom EU-a od 11 %. Ona je već 2013. zadovoljila svoj nacionalni cilj od 4 % iz
strategije Europa 2020. No tu stopu treba oprezno tumačiti jer izazovi povezani s uključivosti i kvalitetom osnovnog i srednjeg obrazovanja i dalje utječu na obrazovne rezultate mnogih učenika, a kasnije i na ishode na tržištu rada (vidjeti zaključke o Hrvatskoj OECD-ovog Programa međunarodne procjene učenika) (OECD 2013.). Stopa sudjelovanja u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju tijekom posljednjeg desetljeća postupno je rasla, ali i dalje je među najnižima u EU-u te iznosi 72,4 %, dok je prosjek EU-a 2014.
bio 94,3 %. Važan čimbenik je nedovoljan broj slobodnih mjesta u vrtićima u gradovima i manjim selima. Zbog toga je pristup otežan unatoč skromnom povećanju broja predškolskih ustanova od 6,4 % u posljednjih pet godina. Broj privatnih ustanova povećao se za približno 10 % (Državni zavod za statistiku, 2016.). Zabilježeno je povećanje broja romske djece koja pohađaju rani i predškolski odgoj i obrazovanje, i to s 769 u školskoj godini 2013./2014. preko 873 sljedeće godine do 1026 u školskoj godini 2015./2016. (Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, 2015.). U nedavnom sveobuhvatnom izvješću pohvaljena su znatna poboljšanja, ali je utvrđeno i
da postoje velike poteškoće u pogledu pristupa romske djece ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju. Među njima su slaba informiranost, siromaštvo, premalo slobodnih mjesta u vrtićima i premalo romskih pomoćnika u nastavi (Šikić-Mićanović i ostali, 2015.).
53,2%
73,9%
84,1%
40,2%
63,8%
80,8%
niskokvalificirani srednjekvalificirani visokokvalificirani
EU
HR
4 HRVATSKA
Pregled obrazovanja i osposobljavanja za 2016 studeni 2016
Nakon brojnih prethodnih pokušaja, kurikularna reforma koja je u tijeku (okvir 2.) mogla bi potaknuti uvođenje građanskog odgoja kao zasebnog predmeta u hrvatske škole. Ishodi učenja povezani s građanskim odgojem i obrazovanjem uključeni su u 11 kurikularnih područja i šest
drugih međupredmetnih tema, iako je u novom kurikulumu utvrđeno nekoliko nedostataka. Jedan od njih je nedostatna europska dimenzija (Bajkuša, 2016.). Prethodna postignuća uključuju eksperimentalnu provedbu tog predmeta u 12 škola od 2012. do 2014. (Spajić-Vrkaš, 2014.). Na temelju toga u školskoj godini 2014./2015. građanski odgoj i obrazovanje uveden je kao izborni predmet u osmom razredu (četrnaestogodišnjaci) u 34 osnovne škole, a sve su ga osnovne i srednje škole uvele kao međupredmetnu i interdisciplinarnu temu. Samo su 2015. na nacionalnoj, međužupanijskoj i županijskoj razini organizirana 92 stručna skupa za osposobljavanje ravnatelja,
nastavnika u osnovnim i srednjim školama i stručnih suradnika za provedbu građanskog odgoja i obrazovanja (internetske stranice Agencije za odgoj i obrazovanje).
5. Osuvremenjivanje osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja
Omjer nastavnika i učenika u Hrvatskoj koji iznosi 1:12,2 u skladu je s prosjekom EU-a od 1:12,9.
No broj nastavnika u državi natprosječan je: 3,1 % aktivnog stanovništva su nastavnici i taj je udio veći jedino u Belgiji, Luksemburgu, Danskoj i Grčkoj, dok je opći prosjek EU-a 2,6 %. Hrvatska se ističe i visokim udjelom nastavnica u nižim razredima osnovnih škola (93,3 % 2014.) te velikim udjelom nastavnica na razini viših razreda osnovne škole i srednjeg obrazovanja (73,1 % i 61,3 %)2.
Okvir 2.: Aktualna rasprava o kurikularnoj reformi u kontekstu političkih promjena Razvoj obrazovne politike u Hrvatskoj posljednjih je nekoliko godina bio pod utjecajem provedbe Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije koju je Hrvatski sabor donio u listopadu 2014.
Jedan od najistaknutijih prioriteta Strategije bila je sveobuhvatna kurikularna reforma. Ona je pokrenuta početkom 2015. imenovanjem Stručne skupine za provedbu kurikularne reforme, koja je bila zadužena za nadzor izrade novih kurikularnih dokumenata i stjecanje potpore javnosti za reformu. Na samoj izradi radilo je 430 upućenih nastavnika i stručnjaka u 58 radnih skupina.
Pristup odozdo prema gore primijenjen na izradu kurikularnih dokumenata bio je vrlo produktivan te su do veljače 2016. izrađena 52 prijedloga kurikuluma i tri metodološka priručnika u kojima su se svi dotad zasebni elementi reforme obrazovanja nastojali povezati u jedinstvenu cjelinu na temelju dogovorenih ishoda učenja. Detaljnije su razrađene vještine kao
što su učenje o tome kako se uči, poduzetništvo, osobni i socijalni razvoj, zdravlje, održivi razvoj, uporaba IKT-a i građanski odgoj i obrazovanje te je potaknut njihov razvoj. Time se nastojalo iz kurikuluma ukloniti mnoštvo sadržaja zbog kojeg su učenici bili preopterećeni i preoblikovati ih kako bi bili usmjereni na dobno primjerene ishode u obliku prenosivih vještina. Kao pomoć reformi te kako bi se omogućilo ranije stjecanje ključnih sposobnosti i kasnije usmjeravanje učenika, osnovno obrazovanje trebalo se produljiti za godinu dana, a srednjoškolsko obrazovanje podijeliti na dva uzastopna ciklusa da se omogući veća modularnost i
specijalizacija tek tijekom završnih godina srednjeg obrazovanja.
U proljeće 2016. održana su stručna savjetovanja u okolnostima krize vlasti. Velikim brojem stručnih savjetovanja o prijedlozima kurikuluma s više od 60 000 ravnatelja, nastavnika, stručnjaka, ustanova i organizacija osigurala se nužna legitimnost postupka. Tijekom stručnog savjetovanja prikupljeno je otprilike 3000 opažanja više od 900 ustanova i pojedinih stručnjaka. Reformu su podržali sindikati učitelja, roditelji i nevladin sektor. S druge strane, neki članovi
akademske zajednice oštro su je kritizirali. Primjedbe zaprimljene tijekom savjetovanja najčešće su se odnosile na metodologiju izrade kurikuluma i ideološki temelj sadržaja. To je dovelo do
intervencije Sabora, ostavke koordinacijskog tijela zbog tvrdnji o političkom utjecaju i velikih javnih prosvjeda, zbog čega je tehnička vlada najavila reviziju kurikularnih dokumenata pod nadzorom novog nadzornog tijela i odgodu eksperimentalne provedbe. Naposljetku, javno savjetovanje o konačnim nacrtima kurikularnih dokumenata održavalo se od lipnja do studenoga 2016. te u trenutku pisanja ovog izvješća nije jasan raspored daljnjih djelovanja.
2 Eurostat, Nastavnice – kao postotak svih nastavnika, prema razini obrazovanja, Podatkovna šifra na
internetu: educ_uoe_perd03.
HRVATSKA 5
Pregled obrazovanja i osposobljavanja za 2016 studeni 2016
Prvo, zbog promjena u vladi usred postupka izrade nacrta kurikuluma, nakon čega je uslijedio pad vlade i razdoblje tehničke vlade, nastao je kontekst u kojem obrazovna reforma nije
preživjela u svojem izvornom obliku. Budući da nije postojala jasna vizija o rokovima i proračunu za provedbu, reforma je izgubila zamah. Jedna od pozitivnih nuspojava bio je povećani interes javnosti za temu obrazovanja. Zbog toga je obrazovanje imalo istaknutije mjesto u izbornim programima glavnih stranaka tijekom parlamentarnih izbora u rujnu 2016. Daljnji koraci u nacionalnoj kurikularnoj reformi ovisit će o političkim prioritetima nove vlade, kad bude sastavljena.
Izvješće o provedbi Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije objavljeno je u svibnju 2016. (Posebno stručno povjerenstvo, 2016.). U njemu je navedeno da je u razdoblju od listopada 2014. do svibnja 2016. započela provedba 122 mjere, a u potpunosti je provedeno njih 17. Autori su
izrazili žaljenje zbog općeg kašnjenja u provedbi te su za to naveli nekoliko razloga: političko zalaganje za provedbu kurikularne reforme, a manje za ostale mjere, šestomjesečno razdoblje nakon izbora s tehničkom vladom, zbog čega je usporena provedba, i domino-efekt početnog
kašnjenja na ostale povezane mjere. Jedna od dovršenih mjera iz strategije prvi je korak ka profesionalizaciji učiteljskog zanimanja u Hrvatskoj. U tu svrhu izrađen je okvir nacionalnog standarda kvalifikacije za učitelje u osnovnim i
srednjim školama (Nacionalno vijeće za odgoj i obrazovanje, 2016.). Okvir je izrađen u skladu s metodologijom Hrvatskog kvalifikacijskog okvira i u njemu je utvrđeno osam skupova ishoda učenja koji se primjenjuju na sve učitelje u osnovnim i srednjim školama neovisno o njihovoj akademskoj specijalizaciji3. Slično tomu, kao dio provedbe mjera iz Strategije, još jedna stručna radna skupina izradila je standarde zanimanja i kvalifikacija za ravnatelje i razvila model sustava licenciranja ravnatelja. U tijeku je revizija i podnošenje prijedloga.
Digitalizacija škola u Hrvatskoj napreduje prema planu. Provedba projekta e-škole (Europska komisija, 2015.) započela je u jesen 2015. s pokusnom primjenom informacijske i komunikacijske tehnologije u podučavanju i u administrativnim procesima u školama za dvije školske godine u 20 osnovnih i srednjih škola u cijeloj zemlji. U školskoj godini 2016./2017. pridružilo se dodatnih 130 škola, čime se pokrivenost povećala na 10 % svih osnovnih i srednjih škola u Hrvatskoj. Na temelju iskustva u provedbi pilot-projekta razvit će se strategija za provedbu sustava digitalno zrelih škola
u cijelom sustavu osnovnog i srednjeg obrazovanja (2019. – 2022.).
6. Osuvremenjivanje visokoga obrazovanja Stjecanje tercijarnog obrazovanja u Hrvatskoj mnogo je godina općenito bilo u porastu. Nakon
porasta na 32,2 % ostvarenog 2014. udio osoba u dobi od 30 do 34 godine s tercijarnim stupnjem obrazovanja u Hrvatskoj smanjio se 2015. na 30,9 %. To je relativno nizak postotak u usporedbi s prosjekom EU-a od 38,7 %, ali se približava hrvatskom cilju od 35 % iz strategije Europa 2020. Više nego njihovi vršnjaci u drugim državama EU-a studenti u Hrvatskoj većinom se odlučuju za studij društvenih i humanitarnih znanosti. To se posebno odnosi na studije ekonomije, poslovne ekonomije i prava, koje u Hrvatskoj pohađa 41 % studenata, a u EU-u 34 % studenata4.
Posljednjih pet godina udio studenata koji studiraju na sveučilištima povećavao se polako, ali kontinuirano (slika 3.), za razliku od broja studenata na veleučilištima i visokim školama. Stalno se povećavao i udio studenata sveučilišnih studija, dok se udio studenata stručnih studija smanjivao5. Podaci o upisima u visoka učilišta upućuju na obrazac velikog broja studenata koji odustaju od sveučilišnog studija, dok je broj studenata koji odustaju od stručnog studija niži. U akademskoj
godini 2014./2015. otprilike 40 000 studenata bilo je upisano u prvu godinu sveučilišnog studija,
35 000 u drugu godinu, a malo više od 20 000 u treću godinu (Državni zavod za statistiku, 2015.).
3 Okvirno uključuju sljedeće: stručnost u određenoj akademskoj disciplini; pedagoške i nastavne
kompetencije usmjerene na djecu; kompetencije za ocjenjivanje i vrjednovanje; organizaciju okruženja za učenje; djelotvornu suradnju sa školom, obitelji i zajednicom; svijest o obrazovnom kontekstu (obrazovni i školski sustav, zakoni); komunikacijske i društvene vještine; cjeloživotno učenje i trajno stručno usavršavanje.
4 Eurostat (2014.), Osobe s diplomom prema razini obrazovanja, usmjerenju, spolu i obrazovnom području educ_uoe_grad02.
5 Hrvatska sveučilišta nude i diplome stručnih studija.
6 HRVATSKA
Pregled obrazovanja i osposobljavanja za 2016 studeni 2016
S druge strane, broj studenata upisanih u stručne studije bio je stabilan tijekom godina. Iako je stopa nastavka školovanja visoka,6 Ministarstvo je izračunalo da je stopa upisanih studenata koji su završili sveučilišni studij u školskoj godini 2013./2014. iznosila samo 45 % (MZOS 2016.).
Slika 3. Kretanja u pogledu upisa u sveučilišno ili stručno visoko obrazovanje
Izvor: Državni zavod za statistiku, 14. kolovoza 2015., broj: 8.1.7.
Zapošljivost studenata koji su završili stručne studije prilično je visoka jer je većina studenata u trenutku upisa već zaposlena te nakon studija nastavlja raditi za istog poslodavca. Hrvatska je jedina država članica EU-a koja ne provodi sustavne ankete među osobama s diplomom (EC/EACEA/Eurydice 2014). Nedavni pilot-projekt praćenja osoba s diplomom koji je provodilo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta pokazao je da je najveći stupanj zapošljivosti ostvaren
„starim” programima koji su postojali prije bolonjskog procesa. To je navodno posljedica njihove
povećane vidljivosti tijekom godina i većeg povjerenja u izdane kvalifikacije. Općenito se stope zapošljivosti osoba koje su završile tercijarno obrazovanje u Hrvatskoj nisu vratile na razinu prije krize. Tijekom 2008. 86,3 % osoba koje su završile tercijarno obrazovanje pronašlo je posao u roku od 1 do 3 godine od diplomiranja, dok je 2015. taj broj još uvijek iznosio samo 76,2 %. Zbog tih se brojki Hrvatska nalazi među šest država EU-a s najlošijim rezultatima, nakon Grčke, Italije, Španjolske, Cipra i Portugala. Jedan od uzroka nedovoljne spremnosti za tržište rada možda su ograničene prilike za učenje kroz praktičan rad tijekom studija.
Hrvatski kvalifikacijski okvir (HKO) reformski je instrument za usklađivanje studijskih programa visokog obrazovanja s potrebama na tržištu rada. U okviru nedavnog programa dodjele bespovratnih sredstava kojim se financiraju konzorciji visokih učilišta u pripremi 122 standarda zanimanja i 149 standarda kvalifikacija financirano je 30 projekata. Oni su u lipnju 2016. podneseni na evaluaciju koju provodi 15 sektorskih vijeća koja predstavljaju socijalne partnere i
dionike, nakon čega će biti uneseni u registar HKO-a. Od 25 sektorskih vijeća koja obuhvaćaju 25 gospodarskih sektora imenovano je njih osam te je u tijeku postupak imenovanja preostalih 17. Nadalje, nedavnom presudom Ustavnog suda Republike Hrvatske naložena je revizija zakona. Presuda se temeljila na zahtjevu Sveučilišta u Zagrebu, koje je tvrdilo da je povrijeđena Ustavom
zajamčena autonomija sveučilišta da sama definiraju razine kvalifikacija koje se ostvaruju njihovim studijskim programima. Sveučilište ne prihvaća svrstavanje stručnih i sveučilišnih diploma na istoj razini kvalifikacijskog okvira – 7. razini. Treba napomenuti da je kvalifikacijski okvir dobrovoljan te
da ga se ustanove nisu dužne pridržavati. Kako bi potaknula visoka učilišta da upisuju i zadržavaju veći broj studenata prirodnih, tehničkih i biotehničkih (STEM) znanosti, Hrvatska je provela reformu modela financiranja visokog
6 Od 2010./2011. do 2013./2014. u prosjeku 78 % učenika koji su završili programe strukovnog srednjeg
obrazovanja ostvarilo je pravo na upis u programe visokog obrazovanja uspješnim polaganjem državne mature, a 60,7 % ih se na koncu i upisalo.
34% 33% 32% 33% 31%
66% 67% 68% 67% 69%
0%
10%
20%
30%
40%
50%
60%
70%
80%
2010./2011. 2011./2012. 2012./2013. 2013./2014. 2014./2015.
Stručni studiji Sveučilišni studiji
HRVATSKA 7
Pregled obrazovanja i osposobljavanja za 2016 studeni 2016
obrazovanja uvođenjem promjenjivog modela. Uz subvencioniranje osoba koje se upisuju prvi put i onih koje su prikupile 55 ECTS bodova (prema Europskom sustavu prikupljanja i prenošenja bodova) tijekom prve godine studija, novi je model povezao iznos financiranja (za materijalne
troškove) s područjem studija. Studiji biomedicine, biotehnologije, prirodnih i tehničkih znanosti sada primaju viši iznos po studentu od studija društvenih i humanističkih znanosti i interdisciplinarnih područja. Novom formulom za financiranje uvedene su novosti u pogledu proširenja pristupa: najmanje 1 % sredstava mora se potrošiti na izravnu potporu nedovoljno zastupljenim skupinama – studentima nižeg socioekonomskog statusa ili studentima s invaliditetom.
Uvođenje programskih ugovora s visokim učilištima na temelju uspješnosti nije napredovalo prema planu. Trogodišnji pilot programski ugovori na temelju uspješnosti koji obuhvaćaju 10 % financiranja istekli su 2015. Neobjavljenom evaluacijom utvrđeno je da je decentralizirani pristup odabiru institucionalnih ciljeva i pokazatelja uspjeha doveo do velikih razlika u stupnju ambicioznosti ustanova, što je utjecalo na raspodjelu sredstava. Stoga od 2015. postoji jedan skup nacionalnih ciljeva i pokazatelja uspjeha za sve ustanove. Svjetska banka trenutačno ocjenjuje
spremnost sedam odabranih sveučilišta i jednog odabranog javnog znanstveno-istraživačkog
zavoda za pokretanje programskog ugovora o cjelovitom financiranju 2017.
7. Osuvremenjivanje strukovnog obrazovanja i osposobljavanja te promicanje obrazovanja odraslih
Razina sudjelovanja u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju (SOO) na srednjoškolskoj razini u Hrvatskoj među najvišima je u EU-u – 71,3 % u odnosu na prosjek EU-a, koji je 2015. iznosio 48,3 %. No stopa zaposlenosti osoba koje su nedavno završile srednje obrazovanje7, koja je 2014. iznosila 46,1 %, znatno je ispod prosjeka EU-a od 73 % što predstavlja treći najniži postotak u Europi nakon Italije i Grčke. Jaz u zapošljavanju između mladih koji su završili srednje obrazovanje i onih koji su završili tercijarno obrazovanje veći je nego u drugim državama EU-a, posebno unutar 1 – 3 godine nakon stjecanja kvalifikacija. Relativno mali udio osoba koje su završile strukovno
obrazovanje i osposobljavanje pronalazi prvi posao u zanimanju za koje su se osposobljavali: u prosjeku između 37 % i 47 % osoba. U nekim je sektorima manje zahtjevno pronaći odgovarajući posao, kao što su na primjer sektor trgovine, ugostiteljstva i turizma i drvoprerađivački sektor
(HZZ, 2011.). Težak prijelaz iz strukovnih škola na tržište rada posljedica je zastarjelih nastavnih planova i programa za strukovno obrazovanje i osposobljavanje te ograničenih mogućnosti za kvalitetno
učenje kroz rad, što dovodi do neusklađenosti znanja i vještina. Zbog toga jedna trećina poslodavaca izvješćuje o teškoćama s pronalaženjem odgovarajućih zaposlenika. Poslodavci u javnom sektoru ističu manjak kandidata s odgovarajućom razinom kvalifikacija (49 % poslodavaca), a poslodavci u privatnom sektoru imaju teškoća s pronalaženjem kandidata s odgovarajućim radnim iskustvom (43,5 %). Kad se zaposle, odrasle osobe u Hrvatskoj uglavnom više ne nadograđuju svoje vještine. Samo 3,1 % odraslih osoba u Hrvatskoj sudjelovalo je 2015. u
obrazovanju i osposobljavanju, dok prosjek EU-a iznosi 10,7 %. Navedeni je udio čak i nešto viši nego što je to bio slučaj prethodne godine. Kako bi pripremila teren za reforme obrazovanja odraslih najavljene u Strategiji obrazovanja, znanosti i tehnologije iz 2014., Hrvatska je odlučila zamijeniti zakon iz 2007. potpuno novim zakonom o obrazovanju odraslih, koji će biti donesen do kraja 2016. Neki od ciljeva uključuju usklađivanje kriterija za (ponovnu) akreditaciju s potrebama na tržištu rada, uspostavu baze
podataka ustanova za obrazovanje odraslih, osposobljavanje i ponovno licenciranje nastavnika i predavača u ustanovama za obrazovanje odraslih te uspostavu sustava osiguranja kvalitete. Radi poboljšanja nadogradnje vještina i nastavka obrazovanja u siječnju 2016. donesen je Pravilnik o uvjetima i načinima nastavka obrazovanja za višu razinu kvalifikacije, kojim se učenicima koji su završili nižu razinu srednjeg obrazovanja omogućuje da besplatno nastave obrazovanje na višoj razini srednjeg obrazovanja kako bi stekli više kvalifikacije ili čak ostvarili pristup visokom obrazovanju. S druge strane, malo je postignuto u pogledu sustava priznavanja prethodnog
7 Osobe u dobi od 20 do 34 godine koje su završile srednje obrazovanje od jedne do tri godine prije
referentne godine.
8 HRVATSKA
Pregled obrazovanja i osposobljavanja za 2016 studeni 2016
neformalnog i informalnog učenja jer on ovisi o napretku ostvarenom u razvoju standarda kvalifikacija u Hrvatskom kvalifikacijskom okviru.
Vlada Republike Hrvatske planira donijeti program razvoja strukovnog obrazovanja i osposobljavanja do kraja 2016. ovisno o ishodu izbora u jesen 2016. Programom će se pokrenuti sustavna reforma strukovnog obrazovanja i osposobljavanja u skladu s metodologijom Hrvatskoga kvalifikacijskoga okvira. Njime će se osloboditi i velika količina sredstava iz Europskog socijalnog fonda kojima će se u cijelosti financirati reforma, a koja su zamrznuta zbog kašnjenja s donošenjem programa.
8. Referentni dokumenti Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih (ASOO) (2011.), Planiranje kvalifikacija: Priručnik za korištenje profila sektora verzije 3.1. u svrhu planiranja kvalifikacija u srednjem strukovnom obrazovanju Bajkuša, M., Forum za slobodu odgoja (2016.), Građanski odgoj i obrazovanje u prijedlogu Cjelovite kurikularne reforme: Istraživačko izvješće s preporukama, http://www.fso.hr/wp-content/uploads/2016/05/2016-04-29-GOOD-FSO-Analiza.pdf Vijeće Europske unije (2016.), Preporuka Vijeća od 12. srpnja 2016. o Nacionalnom programu reformi Hrvatske za 2016. i davanje mišljenja Vijeća o Programu konvergencije Hrvatske za 2016., http://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:32016H0818(23)&from=HR Europska komisija (2015.), Pregled obrazovanja i osposobljavanja za 2015.: Hrvatska, http://ec.europa.eu/dgs/education_culture/repository/education/tools/docs/2015/monitor2015-croatia_hr.pdf
Europska komisija/EACEA/Eurydice (2014.), Modernizacija visokog obrazovanja u Europi: Pristup, zadržavanje i zapošljivost 2014. g. Izvješće Eurydicea. Luxembourg: Ured za publikacije Europske unije. http://eacea.ec.europa.eu/Education/eurydice/documents/thematic_reports/165HR.pdf, str. 75. Vlada Republike Hrvatske (2012.), Nacionalna strategija za uključivanje Roma, za razdoblje od 2013. do 2020., Zagreb, https://pravamanjina.gov.hr/UserDocsImages/arhiva/Nacionalna%20strategija%20za%20ukljucivanje%20Roma%20za%20razdoblje%20od%202013.%20-%202020.pdf Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina (2015.), Izvješće o provedbi Akcijskog plana za provedbu nacionalne strategije za uključivanje Roma za razdoblje 2013.–2015., za 2014. godinu https://ljudskaprava.gov.hr/UserDocsImages//arhiva//Izvjesce%20o%20provedbi%20Akcisjkog%20plana%20za%20provedbu%20NSUR%202014.pdf Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta (MZOS) (2016.), Uvođenje programskih ugovora u Hrvatskoj: prezentacija na konferenciji, Radionica Svjetske banke o strateškom ulaganju u visoko obrazovanje: usklađivanje javnog financiranja i ciljeva politike, Zagreb Nacionalno vijeće za odgoj i obrazovanje (2016.), Okvir nacionalnoga standarda kvalifikacija za učitelje u osnovnim i srednjim školama: Prijedlog, http://nvoo.hr/wp-content/uploads/2016/03/Okvir-standarda-kvalifikacije-final..pdf Državni zavod za statistiku (2015.), Studenti upisani na stručni i sveučilišni studij u zimskom semestru akademske godine 2014./2015., objavljeno 14. kolovoza 2015., broj: 8.1.7., http://www.dzs.hr/ Državni zavod za statistiku (2016.), Dječji vrtići i druge pravne osobe koje ostvaruju programe predškolskog odgoja: početak pedagoške godine 2015./2016., objavljeno 3. lipnja 2016., broj: 8.1.8. http://www.dzs.hr/ OECD (2013.), Program međunarodne procjene studenata, rezultati za 2012., http://www.oecd.org/pisa/keyfindings/pisa-2012-results.htm Republika Hrvatska (travanj 2016.), Nacionalni program reformi 2016., http://ec.europa.eu/europe2020/pdf/csr2016/nrp2016_croatia_hr.pdf Šikić-Mićanović, L. i ostali (2015.), Roma Early Childhood Inclusion+: Croatia Report, http://www.romaeducationfund.hu/sites/default/files/publications/reci_croatia_report_eng-final_web.pdf Spajić-Vrkaš, V. (2014.), Eksperimentalna provedba kurikuluma građanskog odgoja i obrazovanja: Istraživački izvještaj, http://www.mmh.hr/files/ckfinder/files/Izvjestaj%20MMH_screen.pdf
HRVATSKA 9
Pregled obrazovanja i osposobljavanja za 2016 studeni 2016
Posebno stručno povjerenstvo za provedbu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije (2016.), Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije: Izvješće o provedbi, 24. listopada 2014. – 31. ožujka 2016., http://novebojeznanja.hr/UserDocsImages/Dokumenti%20za%20web/Izvje%C5%A1%C4%87e%20o%20provedbi%20SOZT_do%2031.3.2016..pdf
9. Prilog. Izvori ključnih pokazatelja Pokazatelj Eurostat, Šifra podataka na internetu:
Osobe koje rano napuštaju obrazovanje i osposobljavanje edat_lfse_02 + edat_lfse_14
Stjecanje tercijarnog obrazovanja edat_lfse_03 + edat_lfs_9912
Predškolski odgoj i obrazovanje educ_uoe_enra10
Stopa zaposlenosti osoba koje su nedavno diplomirale edat_lfse_24
Javni rashodi za obrazovanje kao postotak BDP-a gov_10a_exp
Rashodi za javne i privatne ustanove po studentu educ_uoe_fini04
Obrazovna mobilnost educ_uoe_mobg03
Sudjelovanje odraslih u cjeloživotnom učenju trng_lfse_01
Dobrodošla su sva pitanja i primjedbe u vezi s ovim izvješćem i moguće ih je poslati e-poštom na adresu: Nadia MANZONI [email protected]
10 SAŽETAK
Pregled obrazovanja i osposobljavanja za 2016 studeni 2016
Sažetak
Glavni zaključci višenacionalne analize Glavni zaključci analize po državama
SAŽETAK 11
Pregled obrazovanja i osposobljavanja za 2016 studeni 2016
Sažetak 1. Glavni zaključci višenacionalne analize
U ovogodišnjem se Pregledu obrazovanja i osposobljavanja podrobnije istražuju društveni izazovi, a obuhvaćene su migracije, demografija i ključne kompetencije koje bi trebalo razvijati
obrazovanjem. U pregledu se analizira i napredak u poboljšanju obrazovnih rezultata smanjenjem stope ranog napuštanja školovanja i lošeg uspjeha te povećanjem stope stjecanja tercijarnog obrazovanja na razini EU-a i pojedinih država članica. Konačno, višenacionalnom usporedbom obrazovnih sustava i analizom po državama u pregledu se predstavlja i razmatra mnoštvo inicijativa vezanih uz politike koje mogu pomoći da se obrazovanje bolje uskladi s potrebama društva i tržišta rada.
Izazovi koji utječu na obrazovanje i osposobljavanje Europsko stanovništvo sve je starije. U šest država članica EU-a do 2040. dobna skupina od 5 do 18 godina smanjit će se za najmanje 20 %. U još šest država članica očekuje se smanjenje te dobne skupine od 10 % do 20 %. Istovremeno se broj prvih zahtjeva za azil u EU-u od 2013. godine utrostručio, pri čemu je 2015. više od 80 % tražitelja azila bilo mlađe od 34 godine. Kako je navedeno u prethodnim izdanjima ovog izvješća i prema analizi dostupnih podataka, i dalje postoje obrasci nejednakosti u obrazovnim prilikama i rezultatima. No obrazovanje i osposobljavanje
moćne su poluge politika kojima se promiče socijalna, ekonomska i kulturna uključenost.
Kako se mijenja europsko stanovništvo, mijenja se i zapošljavanje. Život i rad u tehnološki naprednom i globaliziranom gospodarstvu od pojedinaca zahtijeva stjecanje više razine vještina. Viša razina obrazovnih kvalifikacija povezuje se s višom razinom osnovnih vještina, a to se odražava u višim stopama zapošljavanja. Stopa zaposlenosti osoba koje su nedavno stekle diplomu tercijarnog obrazovanja 2015. iznosila je 81,9 %, što je 11,1 % više nego kod osoba sa završenim srednjoškolskim obrazovanjem ili obrazovanjem nakon srednjoškolskog, a prije tercijarnog
obrazovanja. Stoga je jedan od glavnih ciljeva Novog programa vještina poboljšanje vještina, posebno niskokvalificiranih skupina i skupina u nepovoljnom položaju.
S obzirom na nedavni val populizma i ekstremizma u Europi sve razine obrazovanja, uključujući
obrazovanje odraslih, osim što prenose znanja i vještine mogu promicati i građanstvo i zajedničke vrijednosti slobode, snošljivosti i nediskriminacije u skladu s Pariškom deklaracijom iz 2015. i
12 SAŽETAK
Pregled obrazovanja i osposobljavanja za 2016 studeni 2016
Zaključcima prvog Godišnjeg kolokvija o temeljnim pravima8 Europske komisije. Više od polovine država članica EU-a nedavno je uvelo politike kojima se želi osigurati da djeca i mladi steknu socijalne, građanske i međukulturne vještine. Mjere politike s ciljem povećanja potencijala
obrazovanja da odgovori na društvene izazove uvedene su prije svega na osnovnoškolskoj i srednjoškolskoj razini.
Za učinkovito obrazovanje potrebna su odgovarajuća ulaganja. Javni izdaci za obrazovanje narasli su 2014. prvi put u tri godine za 1,1 % u realnoj vrijednosti. U otprilike dvije trećine država članica izdaci su se povećali, u šest njih za više od 5 % (BG, LV, HU, MT, RO i SK). U financiranju obrazovanja izazov je ulaganje koje bi bilo i dostatno i učinkovito.
Povećanje stopa sudjelovanja i borba protiv obrazovnog siromaštva Stope sudjelovanja u obrazovanju povećavaju se u cijelom EU-u. To se odnosi na rani i predškolski odgoj i obrazovanje, a nakon razdoblja obveznog obrazovanja nastavlja se i u tercijarnom obrazovanju.
Sudjelovanje djece od četvrte godine starosti u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju u EU-u
općenito je visoko. Naime, 2014. EU-u je nedostajao 1 postotni bod do ciljne stope sudjelovanja od 95 % definirane okvirom za obrazovanje i osposobljavanje 2020. (ET2020). No kako bi se postigao cilj iz Barcelone, prema kojemu bi najmanje 33 % djece mlađe od 3 godine trebalo sudjelovati u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju, potrebna su daljnja poboljšanja: 2014. stopa sudjelovanja najmlađe djece (0-2) u EU-u iznosila je 28 %, a u 10 država članica bila je niža od 20 %. Povećanje sudjelovanja djece iz skupina u nepovoljnom položaju velik je izazov za
obrazovanje u Europi jer se sve više uviđa potencijal kvalitetnog ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja za smanjenje nepovoljnog položaja i postavljanje dobrog temelja za daljnje učenje.
Stope završetka tercijarnog obrazovanja 2015. znatno su porasle u cijelom EU-u. S obzirom na
stopu stjecanja tercijarnog obrazovanja od 38,7 % i povećanje od 0,8 postotnih bodova od 2014. EU je na dobrom putu da do 2020. ispuni cilj od 40 % osoba s diplomom tercijarnog obrazovanja u dobnoj skupini od 30 do 34 godine. Usprkos tomu prosječne vrijednosti prikrivaju velike razlike u
8 Neformalni sastanak ministara obrazovanja Europske unije (17.3.2015.), Deklaracija o promicanju
građanstva i zajedničkih vrijednosti slobode, snošljivosti i nediskriminacije putem obrazovanja; Godišnji kolokvij o temeljnim pravima (2015.), Tolerancija i poštovanje: sprečavanje i borba protiv antisemitizma i mržnje prema muslimanima u Europi: http://ec.europa.eu/justice/events/colloquium-fundamental-rights-2015/index_en.htm.
SAŽETAK 13
Pregled obrazovanja i osposobljavanja za 2016 studeni 2016
postignućima različitih skupina. Razine kvalifikacija i dalje se razlikuju između žena i muškaraca, osoba rođenih u zemlji i u inozemstvu te regija i država.
Prema Pregledu za 2015. Europa ima stalan problem s obrazovnim siromaštvom, koje se definira
kao nemogućnost postizanja minimalnih standarda u obrazovanju. Stopa lošeg uspijeha petnaestogodišnjaka i dalje je zabrinjavajuće visoka, posebno iz matematike. Tijekom posljednjeg desetljeća ostvaren je znatan napredak u smanjivanju ranog napuštanja obrazovanja i osposobljavanja, no posljednjih se godina donekle usporio. Od 2014. do 2015. udio stanovništva u dobi od 18 do 24 godine bez diplome višeg sekundarnog obrazovanja u EU-u smanjio se za samo 0,2 postotna boda i dosegnuo prosječnu vrijednost od 11 % na razini EU-a. Rješavanje problema ranog napuštanja školovanja podrazumijeva i smanjenje regionalnih razlika i obrazaca
nejednakosti; primjerice 2015. stopa ranog napuštanja školovanja bila je dvostruko veća kod osoba koje nisu rođene u EU-u nego kod osoba rođenih u EU-u (19,8 % prema 10,1 %).
Prilagodljivi sustavi obrazovanja i osposobljavanja Reforma ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja te osnovnog obrazovanja uključuje mjere vezane uz nastavnike, kurikulum i evaluaciju. Profesionalizacija obrazovnog osoblja u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju može potaknuti sustavno stručno usavršavanje i pozitivno utjecati na dobrobit i razvoj djece. Primjerice, MT, IE i BE uvele su niz zahtjeva za više kvalifikacije
za ulazak u tu profesiju te sustave održavanja vještina i uspješnosti osoblja stalnim stručnim usavršavanjem.
Usporedna istraživanja ističu ulogu nastavničkog osoblja u poticanju inovacija u školstvu, zbog čega obrazovanje može bolje ispuniti potrebe društva i učenika. S obzirom na povećanje raznolikosti u školama, manjak osoblja i smanjeni interes za profesijom nastavnika, raznolik nastavnički kadar koji uključuje muškarce, mlade i osobe različitog etničkog podrijetla učenicima može ponuditi obilje uzora. Primjerice u osnovnim školama u EU-u 2014. 85 % nastavnika bile su
žene, a u četiri je države na istoj obrazovnoj razini bilo više od 95 % nastavnica.
Programi visokog obrazovanja, kao i profesionalno usmjereni programi sekundarnog i tercijarnog obrazovanja, imaju specifičnu ulogu u pripremi pojedinaca za tržište rada. Stopa zaposlenosti
osoba koje su nedavno završile program strukovnog obrazovanja i ne nastavljaju obrazovanje ili osposobljavanje 2015. iznosila je 73 %, a stopa zaposlenosti osoba koje su nedavno završile više sekundarno obrazovanje općeg smjera iznosila je 61,2 %. Usprkos tomu programi strukovnog obrazovanja općenito su manje privlačni od programa općeg smjera. Elementi kojima bi se strukovno obrazovanje i osposobljavanje (SOO) učinilo privlačnijim i relevantnijim za potrebe tržišta rada uključuju uključivanje elemenata učenja kroz rad u svim programima SOO-a,
14 SAŽETAK
Pregled obrazovanja i osposobljavanja za 2016 studeni 2016
poboljšanje propusnosti između SOO-a i visokog obrazovanja i bolju pripremu mladih za sve veću internacionalizaciju tržišta rada, uključujući pripremu kroz poučavanje stranih jezika.
Visoko obrazovanje ima velik potencijal za promicanje uzlazne društvene mobilnosti i poboljšanje izgleda za zapošljavanje. Mjere politike za povećanje inovacija i relevantnosti visokog obrazovanja uključuju personaliziranu profesionalnu orijentaciju, praćenje osoba s diplomom i učenje kroz rad. Praćenje osoba sa završenim studijem sve je češće u visokim učilištima; u devet država prikupljene informacije sustavno se upotrebljavaju za poboljšanje profesionalne orijentacije i prilagodbu studijskih programa (BE, DK, EE, IE, IT, PL, SK, SE, UK). Sve veća internacionalizacija visokog obrazovanja smatra se važnim pozitivnim čimbenikom u poticanju njegove kvalitete i relevantnosti.
Prema dostupnim podacima obrazovna mobilnost pokazatelj je boljih izgleda za zapošljavanje i razvoj karijere.
Učenje ne završava u trenutku kad pojedinci završe formalno obrazovanje. Pokazalo se da neće biti lako postići cilj da 15 % odraslih osoba u EU-u sudjeluje u cjeloživotnom učenju. Prosječna stopa odraslih osoba koje sudjeluju u cjeloživotnom učenju 2014. iznosila je 10,7 %, a 2015. nije se
povećala. Nadalje, u brojnim državama članicama EU-a jaz u pristupu učenju između prosječnog stanovništva i odraslih osoba u nepovoljnom položaju ostao je isti ili se čak povećao. Mjere politike
kojima bi Europska unija dosegnula ciljnu vrijednost cjeloživotnog učenja i povećala zapošljivost trebale bi početi s procjenom, vrednovanjem i certifikacijom postojećih vještina. Nakon toga trebale bi slijediti daljnje aktivnosti kojima bi se povećala želja učenika za učenjem, poslodavci potaknuli da preuzmu aktivniju ulogu, pružila namjenska potpora skupinama u nepovoljnom položaju i osigurala kvaliteta, relevantnost i učinkovitost sustava za učenje odraslih.
2. Glavni zaključci analize po državama AT Stopa ranog napuštanja školovanja znatno je niža od prosjeka EU-a, a sudjelovanje u ranom
i predškolskom odgoju i obrazovanju poraslo je. Iz nacionalnih i međunarodnih ispita vidljivi su nedostaci u pogledu osnovnih vještina te jak utjecaj socioekonomskog i migracijskog
statusa na obrazovne rezultate. Počela je provedba obrazovne reforme iz studenoga 2015. Dodatna sredstva osigurana su bankovnim porezom. Austrija poduzima različite mjere kako bi osigurala integraciju velikog broja novopridošlih izbjeglica u sustav obrazovanja i osposobljavanja. S obzirom na sve veći broj studenata planom visokog obrazovanja za
razdoblje 2016. – 2021. postavljaju se strateški ciljevi i stavlja naglasak na bolje poučavanje, no raspoloživa sredstva i dalje nisu dostatna za utvrđene potrebe. Stopa sudjelovanja u
strukovnom obrazovanju i osposobljavanju visoka je i osigurava stjecanje relevantnih vještina.
BE
Započele su velike školske reforme s ciljem povećanja jednakosti, poboljšanje ključnih kompetencija te strukovnog obrazovanja i osposobljavanja. Novi načini upravljanja trebali bi povećati učinkovitost i ojačati suradničke pristupe. Poduzimaju se mjere za uklanjanje nedostataka u obrazovnoj infrastrukturi. Belgija se suočava s velikim izazovima u pogledu
prava na jednakost. Uspješnost učenika usko je povezana s njihovim socioekonomskim položajem, posebice onih s migrantskim podrijetlom. Taj je problem sve veći jer se predviđa da će unutar školske populacije najviše rasti upravo skupine u nepovoljnom položaju. Stopa ranog napuštanja školovanja malo je bolja od prosjeka EU-a, no i dalje postoji nesrazmjer među zajednicama i regijama. Školama u nepovoljnom položaju nedostaju iskusni nastavnici i ravnatelji. Nastavnicima je potrebna podrška za poučavanje u sve raznolikijem okruženju. Stopa stjecanja visokoškolskog obrazovanja je iznad prosjeka. Poduzimaju se inicijative
kojima se želi utjecati na nizak udio studenata i osoba s diplomom u područjima znanosti i
tehnologije, što može predstavljati problem za buduće inovacijske kapacitete.
BG Donošenjem nekoliko nacionalnih obrazovnih standarda Bugarska poduzima prve korake u provedbi Zakona o predškolskom i školskom obrazovanju. Stopa ranog napuštanja školovanja porasla je te su vidljive velike razlike među regijama. U obrazovnim rezultatima uspješnost
skupina u nepovoljnom položaju, poput Roma i učenika iz ruralnih područja, znatno je slabija od prosjeka. Nastavlja se porast stope stjecanja tercijarnog obrazovanja i uveden je sustav financiranja temeljen na rezultatima, no i dalje postoje problemi poput nedovoljne relevantnosti za tržište rada. Rashodi opće države u području obrazovanja i dalje su među najnižima u EU-u.
SAŽETAK 15
Pregled obrazovanja i osposobljavanja za 2016 studeni 2016
CY Cipar je znatno smanjio stopu ranog napuštanja školovanja te zadržao vrlo visoku stopu stjecanja tercijarnog obrazovanja. Započeo je i sa strateškom reformom sektora strukovnog obrazovanja i osposobljavanja na razini srednjoškolskog obrazovanja kao i obrazovanja
nakon srednjoškolskog, a prije tercijarnog. Cilj je reforme ostvariti bolju uravnoteženost između tog sektora i pretežito privatnog visokog obrazovanja, koje u ovom trenutku snažno prevladava. No glavni izazov za državu i dalje su relativno niska razina osnovnih vještina i stalan nedostatak učinkovitosti javnih izdataka za obrazovni sustav. Cipar je osnovao novu Agenciju za osiguranje kvalitete i akreditaciju visokog obrazovanja. Pitanje osiguranja odgovarajuće kvalitete i akreditacije ustanova i programa, posebno na privatnim učilištima, u budućnosti će za Cipar biti važan test.
CZ Obrazovni rezultati i zapošljivost osoba sa završenim školskim i visokim obrazovanjem
općenito su dobri. No stopa ranog napuštanja školovanja, iako je i dalje niska u odnosu na prosjek EU-a, na nacionalnoj se razini posljednjih godina pogoršava. Na obrazovne rezultate bitno utječe socioekonomski položaj učenika, a potrebno je povećati sudjelovanje romske populacije u redovnom obrazovanju. Vlasti su poduzele znatne mjere kojima se podupire
provedba zakonodavstva za poticanje uključivanja donesenog 2015. Plaće nastavnika i dalje
su niske u odnosu na druge zemlje, a nastavnički je kadar sve stariji. Potrebno je poduzeti daljnje mjere za povećanje privlačnosti tog zanimanja među talentiranim mladim ljudima. Razina stjecanja tercijarnog obrazovanja i dalje ubrzano raste, a usvojena je i dugoočekivana reforma visokog obrazovanja. Reforme koje su u tijeku predmet su intenzivnih konzultacija i kampanja za jačanje svijesti. Cilj je tih aktivnosti najbolja primjena znanja i iskustva predmetnih stručnjaka i dionika te povećanje angažmana sudionika na terenu.
DE Povećalo se sudjelovanje i poboljšani su rezultati u svim oblicima obrazovanja, uključujući i
one skupina u nepovoljnom položaju. No socioekonomski položaj i dalje uvelike utječe na ishod obrazovanja. Najveći je izazov integracija velikog broja novopristiglih izbjeglica. Među izbjeglicama velik je udio mladih i niskokvalificiranih. Gotovo polovina mladih započinje visoko obrazovanje, a ono privlači i sve veći broj stranih studenata, posebno u području znanosti, tehnologije te inženjerskih i matematičkih disciplina. Za priznati dvojni sustav
osposobljavanja u pojedinim regijama i sektorima teže je pridobiti dovoljan broj naučnika. U kombinaciji s negativnim demografskim trendovima nedostatan broj naučnika mogao bi dovesti do manjka kvalificiranih radnika. Da bi se riješili ključni problemi bit će potrebna dodatna ulaganja u obrazovanje, koja su u usporedbi s drugim državama i dalje niska.
DK Danska ima nisku stopu ranog napuštanja školovanja, no razlika u obrazovanju između
spolova veća je nego u susjednim državama. Razina stjecanja tercijarnog obrazovanja jedna
je od najviših u EU-u. Od svih zemalja EU-a Danska ima najviši udio studenata u programima strukovnog obrazovanja i osposobljavanja putem rada, a i stopa sudjelovanja odraslih u cjeloživotnom učenju među najvišima je u EU-u. S obzirom na to da su u Danskoj izdaci za obrazovanje najviši u EU-u te kako bi se smanjili troškovi i povećala učinkovitost javnog sektora, u proračunu za 2016. smanjena su sredstva u cjelokupnom sektoru obrazovanja. U „Strategiji rasta i razvoja” (Vækst og Udvikling i hele Danmark) najavljuje se namjera da se
podupre kvaliteta poučavanja i učenje putem interneta u školskom i tercijarnom obrazovanju. Reforma općeg višeg sekundarnog obrazovanja 2016. usmjerena je na podizanje akademskih standarda, solidnu pripremu za visoko obrazovanje te poticanje mladih da se odluče na strukovno obrazovanje i osposobljavanje.
EE Estonija i dalje ima uspješan obrazovni sustav s kombinacijom niskog udjela učenika sa lošim uspjehom i niskog utjecaja socioekonomskog položaja na ishod obrazovanja. Razina stjecanja
tercijarnog obrazovanja jedna je od najviših u EU-u. Razina zapošljavanja osoba koje su
nedavno diplomirale popravila se nakon gospodarske krize. Estonija provodi sveobuhvatnu Strategiju cjeloživotnog učenja. Njome se usvaja nov pristup učenju s naglaskom na individualnom i socijalnom razvoju te stjecanje vještina na svim razinama i u svim vrstama obrazovanja. Glavni su izazovi prilagođavanje demografskim trendovima, povećanje privlačnosti nastavničkih zanimanja, daljnje smanjivanje stope ranog napuštanja školovanja te smanjivanje razlika u rezultatima studenata koji govore estonski i onih koji govore ruski.
EL Stope ranog napuštanja školovanja i stjecanja tercijarnog obrazovanja bitno su se poboljšale
te su sad bolje od prosjeka EU-a. Rezultati su poražavajući u pogledu stjecanja osnovnih vještina među mladima i odraslima, sudjelovanja u strukovnom obrazovanju i
16 SAŽETAK
Pregled obrazovanja i osposobljavanja za 2016 studeni 2016
osposobljavanju te u programima učenja odraslih. Dijalog o obrazovanju na nacionalnoj razini i pregled obrazovnog sustava upozoravaju na glavne probleme, kao što su nedostatno financiranje, zapošljavanje nastavnika, jednakost i učinkovitost. Zabrinjava ponovna izmjena
prethodnih reformi koje su bile usmjerene na povećanje transparentnosti, odgovornosti i evaluacije u školama i visokom obrazovanju. Grčka je donijela sektorske strategije o visokom obrazovanju, strukovnom obrazovanju i cjeloživotnom učenju, ali izazov će biti njihova provedba. Utjecaj izbjegličke krize na grčki obrazovni sektor zasad je relativno ograničen, no mogao bi imati dalekosežne posljedice u budućnosti.
ES Zbog političke krize 2016. ograničen je napredak obrazovnih reformi: upitna je budućnost
Organskog zakona za poboljšanje kvalitete obrazovanja (LOMCE) iz 2013., a u zastoju je i reforma nastavničke profesije. Španjolska je od 2015. povećala proračun za obrazovanje, no nagomilani financijski rezovi smanjili su jednakost u obrazovanju te ima prostora za poboljšanje učinkovitosti izdataka za obrazovanje. Stope upisa i prijelaza u program „osnovnog strukovnog obrazovanja i osposobljavanja” nakon prve dvije godine provedbe niže su od očekivanih. Ministarstvo obrazovanja, kulture i sporta ulaže velike napore u
sprečavanje nasilja u školama te u promicanje građanskog odgoja i temeljnih vrijednosti. Nov
sustav praćenja osoba s diplomom trebao bi pridonijeti povećanju relevantnosti sveučilišnih programa i stope zapošljivosti tih osoba. Vlada poduzima inicijative za jačanje suradnje sveučilišta, poduzeća i istraživačkih centara, no sustavi upravljanja sveučilištima i njihovog financiranja ne osiguravaju povoljno okruženje.
FI
Vlada je u svom strateškom dokumentu „Vizija: Finska 2025.” utvrdila šest ključnih projekata
u području „znanja i obrazovanja”, koje treba provesti u kontekstu fiskalne konsolidacije. Obrazovni rezultati petnaestogodišnjaka i dalje su među najboljima u EU-u, no u posljednje su vrijeme u opadanju u svim praćenim skupinama. Provodi se modernizacija kurikuluma na svim razinama obrazovanja. Razina stjecanja tercijarnog obrazovanja jedna je od najviših u EU-u. U tijeku je reforma visokog obrazovanja s ciljem povećanja njegove učinkovitosti i relevantnosti. Udio učenika u programima strukovnog obrazovanja i osposobljavanja te odraslih u cijeloživotnom učenju među najvišima je u EU-u.
FR Francuska provodi tri velike reforme u svim sektorima i na svim razinama obrazovanja i
osposobljavanja. Cilj je reformi obveznog obrazovanja, visokog obrazovanja i strukovnog obrazovanja i osposobljavanja povećati jednakost i učinkovitost ranom prevencijom,
suradničkim poučavanjem te novim modelima upravljanja. Učenički rezultati usko su povezani s njihovim socioekonomskim položajem. Previše mladih ljudi napušta obrazovanje s nedovoljnim kvalifikacijama ili bez kvalifikacija. Velike su razlike u rezultatima škola. Škole
koje su u nepovoljnom položaju imaju manje iskusnih nastavnika, a socioekonomski, akademski i migrantski status te segregacija po mjestu stanovanja dovode do segregacije u školama. Visoka je razina stjecanja tercijarnog obrazovanja, no sveučilišni sustav s relativno niskim školarinama i otvorenim pristupom pod pritiskom je sve većeg broja studenata. Unatoč tome što se veća prednost daje osnovnoškolskom obrazovanju, izdaci na različitim razinama obrazovanja i dalje su neujednačeni. U usporedbi s drugim zemljama izdaci po
studentu znatno su viši za više sekundarno obrazovanje.
HR Glavne su prednosti sustava vrlo niska stopa ranog napuštanja školovanja i visoka stopa nastavka školovanja nakon završetka strukovne srednje škole. Međunarodna istraživanja ukazuju na nedostatke u vještinama računanja, pismenosti i čitanja petnaestogodišnjaka. Politička su neslaganja usporila provedbu ključne Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije i s njom povezanu kurikularnu reformu. Stope sudjelovanja u ranom i
predškolskom odgoju i obrazovanju te obrazovanju odraslih iznimno su niske u usporedbi s
drugim zemljama EU-a. Usklađivanje strukovnog i visokog obrazovanja te obrazovanja odraslih s potrebama tržišta rada razvojem standarda kvalifikacija u suradnji sa socijalnim partnerima hvalevrijedan je, ali dugotrajan proces koji još nije dao konkretnije rezultate.
HU Mađarski se obrazovni sustav suočava s važnim izazovima u pogledu jednakosti. Uspješnost učenika usko je povezana s njihovim socioekonomskim položajem pa u redovno uključivo
obrazovanje treba povećati uključenost skupina u nepovoljnom položaju, posebno Roma. Od školske godine 2015./2016. obvezna dob za početak ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja spuštena je s pet na tri godine kako bi se djeca bolje pripremila za školu i time smanjio rizik od kasnijeg odustajanja od školovanja. Vlada je najavila prijenos upravljanja
SAŽETAK 17
Pregled obrazovanja i osposobljavanja za 2016 studeni 2016
državnim školama s općina na državu i decentralizaciju organizacije osnivača državnih škola od siječnja 2017. Akademske godine 2015./2016. u visoko su obrazovanje uvedeni dvojni studijski programi kako bi se poboljšala relevantnost studijskih programa za tržište rada. U
strukovne se srednje škole 2016./2017. uvodi novi kurikulum u kojemu se povećao udio nastavnih sati strukovnih predmeta nauštrb prirodnih predmeta.
IE Irska ima vrlo dobre rezultate u pogledu ranog napuštanja školovanja i stjecanja tercijarnog obrazovanja te je znatno napredovala u poboljšanju pružanja osnovnih vještina. Veća fiskalna fleksibilnost kao rezultat nedavnog brzog gospodarskog oporavka smanjuje pritisak na javne izdatke u području obrazovanja i omogućava znatno veća kapitalna ulaganja, odnosno razvoj
obrazovne infrastrukture. Cjenovna dostupnost i pružanje ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja tijekom punog radnog vremena i dalje predstavljaju izazov. Još su uvijek otvorena pitanja jednakosti i pristupa visokom obrazovanju za skupine u nepovoljnom položaju. U nekim se gospodarskim sektorima pojavljuju nedostaci vještina (npr. u IKT-u) i potreba za doškolovanjem i prekvalificiranjem odraslog stanovništva, posebno povećanjem sudjelovanja u daljnjem obrazovanju i osposobljavanju.
IT
U tijeku je provedba reforme školskog sustava iz 2015. i nacionalnog sustava ocjenjivanja škola, što bi moglo poboljšati obrazovne rezultate. Iako je još uvijek iznad prosjeka EU-a, stopa ranog napuštanja školovanja u stalnom je padu. Stopa sudjelovanja u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju visoka je kod djece od četiri do šest godina. Više se pozornosti posvećuje kvaliteti visokog obrazovanja, a okvir za dodjelu javnih sredstava sveučilištima proteklih se godina znatno poboljšao. Italija ima najnižu stopu stjecanja
tercijarnog obrazovanja u EU-u za osobe u dobi od 30 do 34 godina. Sustav visokog obrazovanja ne dobiva dovoljno sredstava i suočava se s problemom sve starijeg i malobrojnijeg nastavničkog kadra. Prijelaz iz obrazovnog sustava na posao težak je čak i za visokokvalificirane osobe, što uzrokuje „odljev mozgova”.
LT Litva provodi reformu nastavničke profesije kako bi povećala njezinu privlačnost, kvalitetu početnog osposobljavanja i stalno stručno usavršavanje nastavnika. Litva ima vrlo nisku
stopu ranog napuštanja školovanja, no vještine čitanja i matematičke vještine učenika niže su od prosjeka EU-a. Prema rezultatima nacionalnih ispita gotovo petina šesnaestogodišnjaka nema osnovna znanja i vještine. Stopa sudjelovanja u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju niska je u usporedbi s prosjekom EU-a te su velike razlike između gradskih i
ruralnih područja. Vlada je poduzela nekoliko mjera za povećanje stope sudjelovanja i poboljšanje kvalitete. Litva ima najvišu stopu stjecanja tercijarnog obrazovanja u EU-u. Rezultati visokog obrazovanja u pogledu kvalitete i inovacija, posebno kvalitete nastave i
pružanja mekih vještina te praktičnog osposobljavanja u visokom obrazovanju i dalje su izazov. Tek mali postotak odraslih sudjeluje u cjeloživotnom učenju. Budući da strukovno obrazovanje i osposobljavanje i dalje ne privlači učenike i njihove roditelje, potrebno je poboljšati njegovu kvalitetu i suradnju s poduzećima.
LU
U Luksemburgu gotovo sva djeca sudjeluju u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju od
četvrte godine starosti. Cilj je nedavnih mjera poboljšanje kvalitete tih usluga, posebno kako bi se smanjio utjecaj nepovoljnih socioekonomskih prilika. Udio učenika koji rano napuštaju školovanje još uvijek je niži od prosjeka EU-a, ali se 2015. godine povećao. U nižem srednjoškolskom obrazovanju svi učenici uče dva strana jezika, no trojezično obrazovanje mnogim je učenicima problem i utječe na njihov uspjeh u svim školskim predmetima. Luksemburg je drugi u EU-u po stopi stjecanja tercijarnog obrazovanja osoba u dobi od 30 do 34 godine i posljednjih godina mnogo više ulaže u taj sektor.
LV Posljednjih je godina Latvija iznimno napredovala u smanjenju stope ranog napuštanja školovanja i stjecanju osnovnih vještina. Latvija postupno uvodi nov model financiranja sustava visokog obrazovanja s elementima nagrađivanja kvalitete. Mjere koje se odnose na akreditaciju obećavajuće su iako je njihova provedba još u ranoj fazi. Stopa stjecanja tercijarnog obrazovanja visoka je, ali raspoloživost osoba s diplomom za sektore utemeljene na znanju te privlačenje stranih studenata i dalje su izazov. U tijeku je velika reforma
strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, no još uvijek ima dosta prostora za širenje komponenata učenja kroz rad i ažuriranje kurikuluma. Razlika između spolova u obrazovanju sveobuhvatan je izazov jer su žene znatno kvalificiranije od muškaraca i uspješnije u stjecanju osnovnih vještina.
18 SAŽETAK
Pregled obrazovanja i osposobljavanja za 2016 studeni 2016
MT Malta mnogo ulaže u sustav obrazovanja i osposobljavanja. Cilj je nedavnih pozitivnih mjera usmjerenih na školski obrazovni sustav modernizacija kurikuluma, poboljšanje kvalitete nastave i promicanje digitalnih vještina. Prijelaz iz obrazovnog sustava na tržište rada lakši je
nego u većini država EU-a. Usprkos napretku ostvarenom u posljednje vrijeme stopa ranog napuštanja školovanja i dalje je druga po visini u EU-u, a stopa stjecanja tercijarnog obrazovanja i dalje je niska. Stopa sudjelovanja niskokvalificiranih odraslih osoba u cjeloživotnom učenju relativno je niska.
NL Nizozemski obrazovni sustav među najuspješnijima je u EU-u u pogledu sudjelovanja u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju te u pogledu udjela učenika sa lošim uspjehom
među petnaestogodišnjacima i stjecanja tercijarnog obrazovanja. Promjene u sustavu financiranja visokog obrazovanja omogućavaju ulaganja u poboljšanje kvalitete, no učinak na dostupnost i obrazovnu nejednakost morat će se pozorno pratiti. Mjere koje se poduzimaju da bi se povećala privlačnost nastavničkog zanimanja posebno su važne jer se očekuje manjak nastavnika. Izazov još uvijek predstavlja primjena različitih nastavnih metoda u skladu s potrebama učenika u sve raznolikijim razredima kako bi se učenicima pomoglo i
kako bi ih se motiviralo da potpuno ostvare svoj potencijal.
PL Poljska je jedna od najuspješnijih zemalja EU-a u pogledu ranog napuštanja školovanja i
stjecanja osnovnih vještina, ali se suočava s izazovima u poučavanju transverzalnih vještina. Nova je vlada pokrenula veliku reformu školskog obrazovnog sustava. Stopa sudjelovanja u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju posljednjih se godina znatno povećala, no problem je u kvaliteti pružanja usluga, posebno za djecu mlađu od tri godine, te i dalje
postoje regionalne razlike u pogledu dostupnosti. Nedavna odluka da se dob polaska u školu poveća na sedam godina ne prati međunarodne pokazatelje koji naglašavaju važnost ranog učenja. Iako je stopa stjecanja tercijarnog obrazovanja visoka, kvaliteta visokog obrazovanja i njegova relevantnost za tržište rada i dalje su problematične. Vlada je pokrenula opsežno savjetovanje o budućnosti poljskog sustava visokog obrazovanja. Kvaliteta strukovnog obrazovanja i osposobljavanja i njegova relevantnost za tržište rada još su uvijek ograničene. Uvodi se nov oblik dvojnog obrazovanja. Stopa sudjelovanja odraslih u cjeloživotnom učenju
jedna je od najnižih u EU-u, a osnovne vještine odraslih relativno su slabo razvijene, posebno u području informacijskih i komunikacijskih tehnologija. Korak naprijed uvođenje je integriranog sustava kvalifikacija i nacionalnog kvalifikacijskog okvira.
PT Portugalska je vlada najavila niz mjera za poboljšanje jednakosti u obrazovanju i borbu protiv neuspjeha u školi. Proračun za obrazovanje 2016. ne donosi znatna povećanja u odnosu na prethodnu godinu: predviđa se da će se financijska sredstva za reforme priskrbiti iz veće
učinkovitosti potrošnje i smanjenja stope ponavljanja razreda. Građansko i međukulturno obrazovanje postaje sve važniji dio kurikuluma te se jača integracija migranata u obrazovni sustav. Silazna putanja stope upisa na sveučilišta te visoka stopa migracija visokokvalificiranih portugalskih državljana u druge europske zemlje otežavaju demografsku krizu u zemlji i mogle bi negativno utjecati na njezinu konkurentnost. Novi tehnički strukovni tečajevi visokoškolskih ustanova utječu na povećanje stope upisa na politehnička učilišta i
otvaraju nov prostor za suradnju s poslovnim sektorom.
RO Rumunjska modernizira školske kurikulume i usmjerava ih na učenje koje se temelji na kompetencijama. Stopa ranog napuštanja školovanja 2015. još je porasla i sada je treća po visini u EU-u. Učenici iz ruralnih područja, siromašnih obitelji i romskih zajednica posebno su izloženi riziku od napuštanja školovanja i obrazovnog siromaštva. Očekuje se da će se sudjelovanje u predškolskom obrazovanju povećati nakon uvođenja uvjetovane financijske
pomoći za djecu iz siromašnih obitelji. Stopa stjecanja tercijarnog obrazovanja povećala se i
približila nacionalnoj ciljnoj vrijednosti, no još je među najnižima u EU-u, a problem je osiguravanje relevantnosti visokog obrazovanja za tržište rada. Kvalifikacije i kurikulumi strukovnog obrazovanja i osposobljavanja nisu dovoljno usklađeni s potrebama tržišta rada, a stopa sudjelovanja odraslih u cjeloživotnom učenju najniža je u EU-u. Usprkos poboljšanjima javni su izdaci za obrazovanje i dalje vrlo niski.
SE Švedska mnogo ulaže u obrazovanje i osposobljavanje te su rashodi opće države za obrazovanje među najvećima u EU-u. Švedska ima jednu od najviših stopa stjecanja tercijarnog obrazovanja u EU-u za osobe od 30 do 34 godine, a stopa zapošljavanja osoba koje su nedavno završile tercijarno obrazovanje vrlo je visoka. Školski rezultati u stjecanju
SAŽETAK 19
Pregled obrazovanja i osposobljavanja za 2016 studeni 2016
osnovnih vještina tijekom posljednjeg desetljeća sve su slabiji, što bi u budućnosti moglo uzrokovati slabije vještine odraslih. Izazov su i sve veće razlike u uspješnosti između učenika rođenih u inozemstvu i rođenih u Švedskoj: moguće je da se u sustavu s većim izborom škola
segregacija u školama povećala. Integriranje velikog broja novopridošlih učenika u obrazovni sustav velik je izazov, ali Švedska u tom smislu može biti uspješna nastavljajući tradiciju svojih politika i sadašnje napore.
SI
Slovenija ima sve veći broj ljudi sa završenim tercijarnim obrazovanjem i nisku stopu ranog napuštanja školovanja te je time već ostvarila svoje nacionalne ciljeve u okviru strategije Europa 2020. Oscilacije u demografskim trendovima velik su izazov za održavanje
konsolidirane mreže škola i učinkovitog sustava financiranja škola. Udio osoba sa završenim tercijarnim obrazovanjem među nezaposlenima raste, što ukazuje na probleme zapošljivosti mladih. U tijeku su reforme sektora visokog obrazovanja čiji je cilj povećanje stope završetka školovanja, poticanje internacionalizacije i jačanje unutarnjeg osiguranja kvalitete. Velik broj mladih ljudi pohađa strukovno obrazovanje, no ponovno se uvodi naukovanje kako bi se poslodavci još više uključili i kako bi se olakšao prijelaz na tržište rada.
SK Nova je vlada pokrenula ambiciozne reforme na svim obrazovnim razinama i počela je pripremati desetogodišnju strategiju obrazovanja. Obvezala se pokrenuti i opsežna savjetovanja radi potpore tim procesima. Socioekonomski položaj učenika uvelike utječe na obrazovne rezultate, a stopa sudjelovanja Roma u redovnom obrazovanju mora se povećati. Iako je nacionalna stopa ranog napuštanja školovanja u usporedbi s EU-om još uvijek niska, od 2010. raste te je posebno visoka u istočnim regijama i među Romima. Jačaju se kapaciteti
ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja kako bi se omogućile više stope sudjelovanja. To bi posebno moglo pospješiti obrazovne rezultate učenika u nepovoljnom socioekonomskom položaju. Povećanje privlačnosti nastavničkog zanimanja za talentirane mlade ljude i jačanje svih faza obrazovanja nastavnika bit će ključni za poboljšanje obrazovnih rezultata i smanjenje obrazovne nejednakosti. Sektor visokog obrazovanja predmet je opsežne reforme koja uključuje akreditaciju, financiranje, suradnju s poslodavcima i širenje socijalnog sastava studentske populacije.
UK Usprkos razlikama u pristupima rješavanju određenih problema obrazovni sustavi u
Ujedinjenoj Kraljevini postižu dobre rezultate u mnogim područjima koja se prate u sklopu okvira Obrazovanje i osposobljavanje 2020. Ujedinjena Kraljevina ima vrlo visoku stopu
stjecanja tercijarnog obrazovanja, a stopa ranog napuštanja školovanja smanjuje se. U usporedbi s ostalim zemljama EU-a Ujedinjena Kraljevina ima dobre rezultate u pogledu sudjelovanja u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju djece starije od četiri godine te
sudjelovanju odraslih u cjeloživotnom učenju. Glavni izazovi za obrazovne sustave u Ujedinjenoj Kraljevini uključuju poboljšanje osnovnih vještina petnaestogodišnjaka (posebno matematičkih vještina djevojčica) te širenje pristupa visokom obrazovanju za učenike slabijeg socioekonomskog položaja. U tijeku su ambiciozne reforme sustava vještina kako bi se poboljšala kvaliteta i transparentnost strukovnog obrazovanja nakon šesnaeste godine kao alternative ravnopravne akademskom obrazovanju.
20 SAŽETAK
Pregled obrazovanja i osposobljavanja za 2016 studeni 2016
Pregled obrazovanja i osposobljavanja – analiza po državama Pregled obrazovanja i osposobljavanja podijeljen je u Svezak 1., koji sadržava analizu s
višenacionalnog i tematskog stajališta i Svezak 2., koji obuhvaća izvješća 28 zemalja. Izvješće svake zemlje sadržava okvir u kojem se predstavlja njezina aktualna tema:
Zemlja Tema AT Integracija izbjeglica u sustav obrazovanja i osposobljavanja
BE Reforma obveznog obrazovanja u francuskoj zajednici (Pacte pour un Enseignement d’Excellence, 2015. – 2025.)
BG Promjene uvedene Zakonom o predškolskom i školskom obrazovanju
CY Novi sustav za osiguranje kvalitete i akreditaciju visokog obrazovanja
CZ Obrazovanje romske djece i uključivo obrazovanje
DE Integracija izbjeglica u obrazovanje i osposobljavanje
DK Obrazovanjem do integracije izbjeglica i tražitelja azila
EE Reforma mreže srednjih škola
EL Nacionalni dijalog o obrazovanju
ES Rano napuštanje školovanja i novi program osnovnog strukovnog obrazovanja i osposobljavanja
FI Integracija izbjeglica u obrazovni sustav
FR Mobiliziranje obrazovanja i istraživanja za borbu protiv nasilne radikalizacije
HR Rasprava o kurikularnoj reformi
HU Dvojni programi u visokom obrazovanju
IE Nova „Nacionalna strategija za vještine 2025. – budućnost Irske”
IT Rješavanje problema manjka sredstava i nastavnika
LT Povećavanje privlačnosti nastavničkog zanimanja
LU Izazovi trojezičnog obrazovanja
LV Uključivije obrazovanje učenika s posebnim potrebama
MT Poboljšanje temeljnog obrazovanja nastavnika i stalno stručno usavršavanje
NL „Izvrsne škole”
PL Reforma školskog obrazovnog sustava 2016.
PT Suradnja visokih učilišta i poslovnog sektora
RO Jaz između sela i gradova u obrazovanju
SE Integracija novopridošlih učenika u školski sustav
SI Ciljana reforma visokog obrazovanja
SK Obrazovanje romske djece i uključivo obrazovanje
UK Korak ka potpunoj autonomiji škola u Engleskoj
Pregled obrazovanja i osposobljavanja – internetske stranice i alat za vizualizaciju Svezak 1. i 2. Pregleda obrazovanja i osposobljavanja, alat za njegovu vizualizaciju i interaktivne karte možete pronaći na:
ec.europa.eu/education/monitor
KAKO DOĆI DO PUBLIKACIJA EU-a
Besplatne publikacije:• jedanprimjerak: u knjižari EU-a (http://bookshop.europa.eu);• višeodjednogprimjerkailiplakati/zemljovidi:
u predstavništvima Europske unije (http://ec.europa.eu/represent_en.htm), pri delegacijama u zemljama koje nisu članice EU-a (http://eeas.europa.eu/delegations/index_hr.htm), kontaktiranjem službe Europe Direct (http://europa.eu/europedirect/index_hr.htm),ili pozivanjem broja 00 800 6 7 8 9 10 11 (besplatni poziv iz EU-a) (*).
(*) Informacije su besplatne, kao i većina poziva (premda neke mreže, javne govornice ili hoteli mogu naplaćivati pozive).
Publikacije koje se plaćaju:• uknjižariEU-a(http://bookshop.europa.eu).
NC-AN
-16-021-HR-N
ISBN 978-92-79-58668-2