prof. dr mehmed hadžić socijalna sigurnost i …...rada i djelotvornosti socijalnog dijaloga,...

PROF. DR MEHMED HADŽIĆ

SOCIJALNA SIGURNOST I SOCIJALNA DRŽAVA, EVROPSKI STUP SOCIJALNIH PRAVA

Sarajevo, 28. 10. 2019. godine

Sadržaj:

■ Socijalna država,

■ Socijalna sigurnost i socijalna kohezija,

■ Evropski stup socijalnih prava

Socijalna država i socijalno pravo

■ Socijalna država/socijalno pravo štiti građane od određenih rizika, od kojih su

najznačajniji:

■ starost,

■ bolest,

■ siromaštvo,

■ invalidnost,

■ nesreća na radu,

■ nezaposlenost ...

Neki od novih socijalnih rizika

1. balansiranje između karijere odnosno radnog odnosa i porodičnih

obaveza, posebno odgoja djece,

2. briga i njega u pravilu za starije osobe u krvnom srodstvu,

3. nedostatak vještina potrebnih za pristup adekvatno plaćenom i

trajnom zaposlenju,

4. posjedovanje vještina i znanja koja više nisu potrebna na tržištu rada

i nemogućnost da se razviju nove kroz cjeloživotno učenje.

Definicije socijalne države

■ Asa Briggs (1961.):

Socijalna država je država koja organiziranim naporima modificira zakone tržišta u najmanje tri pravca:

■ 1.Jamči pojedincima i porodicama minimalni dohodak neovisno od tržišne vrijednosti njihovog rada i njihove imovine;

■ 2.Ograničava razmjere nesigurnosti omogućavajući pojedincima i porodicama da podmire izvjesne socijalne potrebe povezane uz bolest, starost i nezaposlenost, koje inače vode pojedince i porodice u krize;

■ 3.Osigurava da svi građani bez razlike u statusu mogu ostvariti najbolje moguće raspoložive standarde ovisne o određenoj razini socijalnih usluga.

Okolnosti koje su dovele do nastanka socijalne države- dva objašnjenja

1. Promjene društva uzrokovane pojavom tržišne ekonomije,

industrijalizacije i modernizacije i raznih vrsta nesigurnosti koje one

sa sobom nose,

2. Socijalna država je rezultat borbe pojedinih do tada marginaliziranih

društvenih klasa prije svega radničke koja se transformirala u tzv.

srednju klasu

Nastanak S.D. Prema E. Pusiću

1) Postojanje društvenih potreba, interesa, motiva... Koji su dovoljno rašireni i

intenzivni koje je kao takve socijalna država trebala zadovoljiti,

2) Morale su biti ostvarene mogućnosti, sredstva i kapaciteti za takav složen i

izazovan pothvat,

3) Interesenti odnosno adresati koji će proizvesti potrebni društveni i politički

pritisak kako bi se omogućila dovoljno krupna preraspodjela društvenog

dohotka- neki u preraspodjeli gube

Elementi socijalne države

■ Socijalna država je ona država u kojoj su uređeni sistemi socijalne sigurnosti i koja kontrolira procese.

Bitni elementi:

1. Dužnost/obaveza države na pravednu raspodjelu narodnog dohotka/javnih prihoda

2. Pravo pojednica na zajamčenu socijalnu pomoć/skrb-minimalni životni standard.

Osnovni postulati socijalne države

1. Solidarnost,

2. Dostojanstvo svih građana,

3. Humanizam,

4. Socijalna pravda,

5. Socijalna i pravna sigurnost

Izazovi socijalne države

1. Velike ekonomske krize (kriza 2007-2008),

2. Starenje stanovništva,

3. Globalizacija

4. Novi socijalni rizici,

5. Starenje stanovništva

■ Mogući odgovor: Socijalno investiranje koje predstavlja proaktivni pristup u prevenciji nastanka socijalnih rizika kroz finansiranje dostupnog i kvalitetnogpredškolskog i školskog odgoja i obrazovanja, aktivnih politika zapošljavanja i sl. Kritika: ne otklanja siromaštvo građana u sadašnjosti

Socijalna sigurnost

■ Grupa aranžmana koji oblikuju solidarnost sa ljudima koji se suočavaju

(nalaze se pod prijetnjom) nedostatkom zarade (npr. prohoda od plaćenog

rada) ili sa posebnim troškovima. D. Piters

■ Socijalna sigurnost je subjektivno pravo svakog pojedinca ili državljanina na

osnovne životne potrebe.

■ Socijalna sigurnost shvaćena kao sistem obuhvata socijalne sisteme

utemeljene na osiguranim slučajevima (rizicima), socijalnim potrebema i

drugim socijalnim opasnostima. A. Ravnić

Socijalna sigurnost

■ Međunarodno udruženje za socijalnu sigurnost ovaj pojam označava kao

skup svih onih mjera koje treba u određenim slučajevima (bolest, nesreća

na poslu, starost, smrt, rođenje djeteta i nezaposlenost) da uspostave

poremećenu ravnotežu.

Izvještaj MOR-a „Socijalna sigurnost za socjalnu pravdu i fer globalizaciju“

■ nedostatka prihoda povezanog sa radom (ili nedovoljnog prihoda) uzrokovanog bolešću, onesposobljenjem, materinstvom, povredom na radu, nezaposlenošću, starošću, ili smrću člana porodice,

■ nedostatkom pristupa ili isuviše skupog pristupa zdravstvenoj zaštiti,

■ nedovoljne podrške porodice, posebno za djecu ili odrasle izdržavane osobe,

■ generalnog siromaštva i socijalne isključenosti.

Sistem socijalne sigurnosti

■ Dva glavna podsistema: socijalno osiguranje i socijalna zaštita

■ Ključne razlike S.O. I S.Z:

1. Sistem socijalnog osiguranja štiti prije svega lica u radnom odnosu i lica izjednačena sa licima u radnom odnosu i članove njihovih porodica,

2. Socijalno osiguranje se najvećim dijelom finansira iz obaveznih doprinosa osiguranih lica prema jasno utvrđenim kriterijima u pogledu obveznika uplate, visine doprinosa, načina njihovog prikupljanja i sl. Socijalna zaštita: budžet države ali i lokalne zajednice

3. Ova dva sistema se u pravilu postavljaju alternativno na način da sistem socijalnog osiguranja ima pravo, ali i obavezu prvenstva primjene.

Komunitarno i nekomunitarno pravo socijalne sigurnosti

■ Komunitarno pravo- primarni i sekundarni izvori prava Evropske unije kojima su

uređeni aspekti sistema socijalne sigurnosti, koordinacija sistema socijalne

sigurnosti

■ Nekomunitarno pravo: Akti Vijeća Evrope,

Evropski stup socijalnih prava

■ Ekonomski i socijalni identitet EU,

■ EU ima jasan ekonomski identitet, oznake i “memorije”, ali ima samo nekoliko

oznaka socijalnog identiteta. Ove oznake socijalnog identiteta se ne čine dovoljno

jakim da uspostave protutežu političkoj, ideološkoj i ekonomskoj moći internog

tržišta, Evropske centralne banke, eura, i utjecaja kapitala na evropske politike

(Jorgensen i Madsen (2007) str. 29–30).

■ Prevagu ekonomskog u odnosu na socijalni identitet EU Rigaux (2009) analizira kroz

dominaciju ekonomskih prava nad socijalnim u tri područja i to: na području

fundamentalnih prava, na području legislative i na području jurisprudencije (str. 11–

12)

Bijela knjiga Evropske komisije o socijalnoj politici (1994.)

■ Evropski Socijalni Model (ESM) kao skup vrijednosti koje uključuju;

1. demokratiju i ljudska prava,

2. slobodno kolektivno pregovaranje,

3. tržišnu ekonomiju, jednake mogućnosti za sve i,

4. socijalnu zaštitu i solidarnost.

■ Ovaj model je zasnovan na uvjerenju da su ekonomski i socijalni progres neodvojivi

Nadležnost za donošenje propisa na nivou EU

■ Ugovor o funkcioniranju Evropske unije (UFEU):

■ glava IX (Zapošljavanje čl. 145–150),

■ glava X (Socijalna politika čl. 151–161),

■ glavi XII (Obrazovanje, stručno osposobljavanje, mladi i sport čl. 165–166)

Nadležnosti iz čl. 153■ Prema stavu 1. čl. 153. radi ostvarivanja ciljeva iz čl. 151 (podsticanje zaposlenosti, poboljšanje

uvjeta života i rada, odgovarajuća socijalna zaštita, dijalog između socijalnih partnera, razvoj ljudskih resursa koji omogućava visoku i trajnu zaposlenost, borba protiv društvene isključenosti) Unija podržava i dopunjava aktivnosti država članica u sljedećim oblastima:

■ Poboljšanja naročito radne sredine radi zaštite zdravlja i bezbjednosti radnika;

■ Uvjeta rada;

■ Socijalne sigurnosti i socijalne zaštite radnika;

■ Zaštite radnika u slučajevima prestanka ugovora o radu;

■ Informiranja radnika i savjetovanja s radnicima;

■ Zastupanja i kolektivne odbrane interesa radnika i poslodavca, uključujući i suodlučivanje;

■ Uvjeta zapošljavanja državljana trećih zemalja koji zakonito borave na teritoriji Unije;

■ Integracija osoba isključenih s tržišta rada;

■ Ravnopravnosti muškaraca i žena u pogledu mogućnosti na tržištu rada i tretmana na poslu;

■ Borbe protiv društvene isključenosti;

■ Modernizacije sistema socijalne zaštite.

Smjernice za zaposljavanje

■ Koncept fleksigurnosti,

■ Strategija Evropa 2020 (pametan, održiv i inkluzivan razvoj),

■ Smjernice za politike zapošljavanja država članica su donesene Odlukom Vijeća EU

od 21. oktobra 2010. (četiri smjernice 7-10)

■ Smjernice za politike zapošljavanja iz 2015, (smjernice 5-8)

■ Odluka Vijeća (EU) 2018/1215 od 16. jula 2018. o smjernicama za politike

zapošljavanja država članica (smjernica br. 5. Poticanje potražnje za radnom

snagom, smjernica br. 6 Poboljšanje ponude radne snage i pristupa zapošljavanju,

vještinama i kompetencijama, smjernica br. 7 Poboljšanje funkcioniranja tržišta

rada i djelotvornosti socijalnog dijaloga, smjernica br. 8.

Bijela knjiga o budućnosti Evrope

1. Ne odustajemo – prema kojem se teži jačoj integraciji i saradnji na svim područjima,

2. Samo zajedničko tržište – prema kojem se EU vraća izvornom stepenu slobodnog protoka samo roba, kapitala, ljudi i usluga,

3. Oni koji žele više, čine više – prema kojem se neke članice mogu odlučiti za veći stepen integracije od drugih (tzv. Evropa s više brzina),

4. Činiti manje, ali učinkovitije – prema kojem se dalji napredak fokusira samo na neke oblasti, i

5. Zajedno činimo mnogo više – prema kojem se teži ka većoj integraciji i uspostavljanju ekonomske, fiskalne i finansijske unije.

Evropski stup socijalnih prava

■ Proglašen u Geteborgu (Švedska) 17. 11. 2017. godine

■ Tri poglavlja, ukupno 20 prava (dvije skupine: 1) prava na radu i u vezi sa radom i 2) prava iz sistema socijalne sigurnosti):

1. Jednake mogućnosti i pristup tržištu rada,

2. Pravedni radni uvjeti,

3. Socijalna sigurnost i uključenost

Jednake mogućnosti i pristup tržištu rada,

1. Obrazoavnje osposobljavanje i cjeloživotno učenje,

2. Rodna ravnopravnost,

3. Jednake mogućnosti,

4. Aktivna potpora zapošljavanju,

Pravedni radni uvjeti,

5. Sigurno i prilagodljivo zaposlenje,

6. Plaće,

7. Informacije o uvjetima zaposlenja i zaštita u slučaju otkaza,

8. Socijalni dijalog i uključenost radnika,

9. Ravnoteža između poslovnog i privatnog života,

10.Zdravo, sigurno i dobro prilagođeno radno okruženje ta zaštita

podataka

Socijalna sigurnost i uključenost

11. Briga o djeci i potpora djeci,

12. Socijalna zaštita,

13. Naknade za nezaposlene,

14. Minimalni dohodak,

15. Dohodak u starosti i penzije,

16. Zdravstvena njega,

17. Uključenost osoba sa invaliditetom,

18. Dugotrajna njega,

19. Stanovanje i pomoć beskučnicima

20. Pristup (dostupnost) osnovnim uslugama

Jednake mogućnosti i pristup tržištu rada

1. obrazovanje, osposobljavanje i cjeloživotno učenje- pravo svakoga na kvalitetno

obrazovanje, osposobljavanje i cjeloživotno učenje kako bi u punom kapacitetu razvio

svoje individualne psiho-fizičke sposobnosti koje će mu omogućiti da postane i ostane

konkurentan na tržištu rada

2. rodna ravnopravnost- načelima rodne ravnopravnosti i jednakih mogućnosti se i dalje

nastoji zadržati postojeći kurs borbe protiv svih vidova diskriminacije po bilo kom

zabranjenom osnovu

3. jednake mogućnosti- zabrana diskriminacije na temelju vjere ili uvjerenja, invaliditeta,

dobi ili spolne orijentacije utvrđena postoječom pravnom tečevinom se širi na područja

socijalne sigurnosti, obrazovanja i pristupa robi i uslugama koje su dostupne javnosti.

4. aktivna potpora zapošljavanju- smjernice iz 2018. godine


■ 11. briga o djeci i potpora djeci, - konkretni koraci ka promoviranju jednakog

pristupa predškolskom odgoju i obrazovanju, te kvalitetnim uslugama provode se

davanjem finansijske potpore od strane Evropskog fonda za regionalni razvoj i

Evropskog socijalnog fonda

■ 12. socijalna zaštita- termin obuhvata socijalno osiguranje i socijalnu pomoć. Pravo

radnika, bez obzira na vrstu i trajanje radnog odnosa, a u uporedivim uvjetima i

samozaposlenih, da imaju pravo na socijalnu zaštitu

■ 13. naknade za nezaposlene- primjerena naknada i primjerena potpora. Primjerena

potpora se bazira na ocjenjivanju, savjetovanju i usmjeravanju u potrazi za poslom,

te pri donošenju odluka o karijeri


■ 14. minimalni dohodak- Sve osobe koje nemaju dovoljno sredstava imaju pravo na minimalni dohodak koji omogućuje dostojan život u svim njegovim fazama, te pravo efikasnog pristupa dobrima i uslugama. Za one koji mogu raditi, minimalni dohodak trebalo bi kombinirati s poticajima za zaposlenje.

■ 15. dohodak u starosti i penzije- Stupom se u ostvarivanju prava izjednačavaju radnici i samozaposleni, uz insistiranje na primjerenom dohotku koji se treba ostvarivati i iz drugih vidova finansiranja i štednje ako visina penzije nije adekvatna.

■ 16. zdravstvena njega- Svi imaju pravo pravovremenog pristupa pristupačnoj i kvalitetnoj preventivnoj i kurativnoj zdravstvenoj zaštiti. Ovakvom formulacijom se Stupom uspostavlja opće pravo pristupa kvalitetnoj zdravstvenoj zaštiti i liječenju.

■ 17. uključenost osoba s invaliditetom- Kvalitativno novi pristup ovim osobama ogleda se u tome što se njihova potpuna uključenost u društvo može postići jedino istovremenim kombiniranjem zabrane diskriminacije, potpore dohotku i prilagođenom radnom okruženju.


■ 18. dugotrajna njega- Svi imaju pravo na pristupačne i kvalitetne usluge dugotrajne

njege, naročito na usluge njege u vlastitom domu i u zajednici. Stupom se po prvi

put na razini Unije potvrđuje pravo na dugotrajnu njegu onih osoba koje o njoj ovise.

■ Direktiva (EU) 2019/1158 Evropskog parlamenta i Vijeća od 20. juna 2019. o

ravnoteži između poslovnog i privatnog života roditelja i pružatelja skrbi i o stavljanju

izvan snage Direktive Vijeća 2010/18/EU

■ „pružatelj skrbi” znači radnik koji pruža osobnu skrb ili potporu članu obitelji ili osobi

koja živi u istom kućanstvu i kojoj je potrebna znatna skrb ili potpora zbog ozbiljnog

zdravstvenog razloga, kako je definirano u svakoj državi članici;

■ „dopust za pružatelje skrbi” znači dopust radnika s posla kako bi pružao osobnu

skrb ili potporu članu obitelji ili osobi koja živi u istom kućanstvu kao i radnik i kojoj

je potrebna znatna skrb ili potpora zbog ozbiljnog zdravstvenog razloga, kako je

definirano u svakoj državi članici;


■ 19. stanovanje i pomoć beskućnicima- Onima kojima je to potrebno omogućuje se

pristup socijalnim stanovima ili kvalitetnoj pomoći za stanovanje. Ranjive osobe

imaju pravo na primjerenu pomoć i zaštitu od deložacija. Pomoć za stanovanje

obuhvata npr. davanja za stanovanje, potporu dohotku, jamstva za iznajmljivanje i

porezne olakšice

■ 20. dostupnost osnovnih usluga- svi imaju pravo pristupa kvalitetnim osnovnim

uslugama, uključujući vodu, kanalizaciju, energiju, prijevoz, finansijske usluge i

digitalnu komunikaciju. Nadležna javna tijela država članica dužna su da omoguće

pristup kvalitetnim osnovnim uslugama kroz omogućavanje konkurencije na tržištu,

što bi za posljedicu imalo smanjenje cijene, i kroz sufinansiranje onih usluga za čiji

su pristup i distribuciju isključivo nadležna ta tijela.

Pravna priroda Stupa

■ Po svojoj pravnoj prirodi Stup se svrstava u tzv. meko pravo (soft law), jer je

predstavljen kao skup načela koja države članice trebaju poštovati, bez namjere da

postane direktiva ili uredba s pravno obavezujućim dejstvom sekundarnog izvora

prava EU.

■ Stup će se početno primjenjivati samo u državama članicama EMU.

Citirana literatura

■ Briggs A. (1961) , The Welfare State in Historical Perspective, European Journal of Sociology 2 (02), str. 221–258, December 1961.

■ Jorgensen, H. & Madsen, P. K. (2007). Flexicurity and Beyond – Reflections on the Nature and Future of a Political Celebrity. U: H. Jorgensen & P. K. Madsen (ur.), Flexicurity and Beyond – Finding a New Agenda for the European Social Model (str. 7–38). Copenhagen: DJOF Publishing.

■ Pieters D. (2006), Social security. An introduction to the basic principles. Second edition – revised, Kluwer Law International.

■ Pusić. E. (2002), Upravljanje u suvremenoj državi, Društveno veleučilište u Zagrebu,

■ Ravnić A. (2004), Osnove radnog prava – domaćeg, usporednog i međunarodnog, Pravni fakultet Zagreb

■ Riagaux, M. (2009). Labour Law or Social Competition Law? On Labour in Its Relation with CapitalThrough Law: Francqui Chair Lectures. Antwerp: Intersentia.

Hvala na pažnji!

prof. dr mehmed hadžić socijalna sigurnost i …...rada i djelotvornosti socijalnog dijaloga,...

Documents