profesionalni razvoj issn 1800-9158 nastavnika u crnoj

Profesionalni razvoj nastavnika u Crnoj Gori

broj 9 januar – jun 2012.

Urednica: dr Dušanka Popović Redakcija: dr Dušanka Popović mr Ljiljana Subotić dr Snežana Grbović Ljubomir Kovačević Vidosava Kašćelan Nađa Luteršek Nataša Gazivoda Željko Korać Nataša Perić Dizajn i tehnička priprema: Nevena Čabrilo Štampa: NIO „Pobjeda“ Tiraž: 500 ZAVOD ZA ŠKOLSTVO Podgorica Vaka Đurovića b.b. 020 408 931 020 408 913 020 408 938 020 408 930 020 408 941 Tivat Ul. L. Tomanovića br.2 032 670 100 Bijelo Polje Obala b.b. 050 432 870 Nikšić Ul. Karađorđeva br. 4 040 212 552 www.zzs.gov.me Podgorica, 2012. godina

ISSN 1800-9158. SADRŽAJ O PROGRAMIMA OBUKE ......................................................................................... 4Programi obuke nastavnika za 2012. godinu .................................................................. 4Kompetencije nastavnika u reformisanoj gimnaziji ......................................................... 8Program Prevencija korupcije u obrazovanju ................................................................ 11Savjetovanja o profesionalnom razvoju ‒ za kvalitetnu obrazovnu praksu ................... 13PRNŠ savjetovanja – razmjena iskustava .................................................................... 13PRNŠ savjetovanje za srednje škole ............................................................................ 15 ANALIZE ................................................................................................................... 16Evaluacija sistema profesionalnog razvoja na nivou škole (2008–2011) ...................... 16 AKTIVNOST PROFESIONALNOG RAZVOJA – PROJEKAT .......................... 271. Radni sastanci – prva iskustva ............................................................................. 272. Intenzivna razmjena iskustava ............................................................................. 283. Na dobrobit učenika ............................................................................................. 29 NOVE IDEJE .............................................................................................................. 31Zbornik scenarija za čas – rezultat PRNŠ aktivnosti ..................................................... 31 ISKUSTVA IZ ŠKOLA ............................................................................................. 32PRNŠ – timski rad i saradnja ........................................................................................ 32PRNŠ proces – ka kvalitetnijem učenju i podučavanju ................................................. 34PRNŠ – unaprijediti učenje u samoj školi ..................................................................... 36Kontinuirane aktivnosti na unapređenju vještina i znanja ............................................. 38 MEĐUNARODNI SKUPOVI I SARADNJA SA DRUGIM ORGANIZACIJAMA40Učešće nastavnika i predstavnika obrazovnih institucija na seminarima Savjeta Evrope........................................................................................................................... 40FREPA – okvir za pluralističke pristupe jezicima i kulturama ........................................ 41Seminar Biti nastavnik 2032. godine ............................................................................. 43Evropski forum inovativnih nastavnika .......................................................................... 44NDCCG projekat: Obrazovanje za mir – druga faza ..................................................... 46Međunarodna konferencija o profesionalnom razvoju .................................................. 48 ISKUSTVA DRUGIH ................................................................................................. 49Akciona istraživanja nastavnika u nastavi: drugačiji pogled .......................................... 49 BLIC INFO ................................................................................................................... 58Sastanak sa PRNŠ koordinatorima iz srednjih stručnih škola....................................... 58Put stvaraoca ili kako stvarati tekst ............................................................................... 58Za uspješniju dramsku sekciju ...................................................................................... 59Jezik i književnost u prvom ciklusu ............................................................................... 60Lokalni sadržaji u nastavi geografije ............................................................................. 60Seminar Učenje usmjereno na učenike ........................................................................ 61Stilsko-jezičko oblikovanje usmenog i pisanog teksta ................................................... 61Obuka za direktore ‒ prezentacije završnih radova i svečano uručenje sertifikata ...... 62Međunarodna konferencija: budućnost obrazovanja .................................................... 63Katalog programa za 2012/13. školsku godinu ............................................................. 63

Profesionalni razvoj nastavnika u Crnoj Gori br. 9

Zavod za školstvo

3

Poštovane koleginice i kolege! U ovom broju časopisa Profesionalni razvoj nastavnika u Crnoj Gori predstavljamo vam programe stručnog usavršavanja namijenjene nastavnicima, predstavnicima vrtića i škola koje Zavod za školstvo/Odsjek za KPR realizuje tokom 2012. godine. Programi su odabrani i planirani u skladu sa procjenom potreba nastavnika i raspoloživim sredstvima. Tokom 2012. godine Odsjek za KPR nastavio je sa realizacijom savjetovanja za PRNŠ timove radi pružanja podrške i osnaživanja timova za što uspješnije

planiranje i primjenu aktivnosti profesionalnog razvoja u školama. U ovom broju, u rubrici Analize, predstavljamo vam cjelovit dokument Evaluacija sistema profesionalnog razvoja na niovu škole (2008–2011), nastao na osnovu samoevaluacije PRNŠ-a realizovane u školama pojedinačno. Naime, u školi se formira Komisija za samoevaluaciju profesionalnog razvoja na nivou škole, koja svake dvije godine vrši evaluaciju na osnovu instrumenata ponuđenih u priručniku. Komisiju čine: direktor škole, koodinator za profesionalni razvoj i najviše tri nastavnika, zavisno od veličine škole. Predsjednik Komisije piše Izvještaj o profesionalnom razvoju na nivou škole uzimajući u obzir obrađene podatke iz ponuđenog instrumenta. Na osnovu analize i objedinjavanja dobijenih informacija, uradili smo analizu koju vam predstavljamo. Aktivnosti vezane za profesionalni razvoj koje se dešavaju u školi i van nje i omogućavaju kontinuirano unapređivanje znanja i vještina na polju struke i metodike – raznovrsne su. U literaturi se nude i predlažu različite vrste aktivnosti, a mi u ovom borju, na osnovu ličnog iskustva i iskustva naših nastavnika, nastavljamo da vam predstavljamo projekat kao mogućnost profesionalnog razvoja. Naime, u toku je veoma uspješna realizacija Projekta Kako učenicima pomoći da uspješno stvaraju usmene i pisane, umjetničke i neumjetničke tekstove (Zavod za školstvo), u okviru kojeg nastavnici imaju priliku da pohađaju određene programe obuke, učestvuju u radnim sastancima, diskusijama i analizama, stvaraju stručne tekstove, organizuju različite manifestacije i slično. Kako su sami nastavnici sve te aktivnosti prepoznali kao doprinos ličnom učenju i unapređenju podučavanja učenika, to smo smatrali da je korisno da vam prenesemo ta iskustva. Veoma su dragocjena iskustva iz škola i nove ideje koje nam vi prosljeđujete, pa u ovom broju imamo mogućnost da saznamo šta se na planu profesionalnog razvoja dešava u dvije srednje stručne škole: „Spasoje Raspopović“ iz Podgorice i Prve srednje stručne škole iz Nikšića. Još se jedna srednja škola intenzivno uključila u proces PRNŠ-a i napravila prikaz svojih aktivnosti – SMŠ „Bratstvo-jedinstvo“ iz Ulcinja. Takođe, u OŠ „Braća Bulajić“ sa Vilusa nastavnici su kontinuirano radili na unapređivanju profesionalnih vještina i znanja, pa su nam to i predstavili. Veoma je interesantan i Priručnik za primjenu RWCT metoda i tehnika koji su uradili nastavnici iz OŠ „Vuko Jovović“ iz Danilovgrada. Naši nastavnici i dalje pohađaju seminare Savjeta Evrope u okviru Pestaloci programa i učestvuju na međunarodnim susretima i takmičenjima. Akciono istraživanje kao mogućnost unapređenja sopstvene prakse predstavljeno u je rubrici Iskustva drugih. I ovog puta vas pozivamo da preko našeg časopisa podijelite svoja iskustva i ideje sa kolegama u Crnoj Gori, ali i iz okruženja i šire, jer naš časopis postoji na sajtu Zavoda za školstvo i u međunarodnoj bazi podataka sa sjedištem u Parizu.

Dr Dušanka Popović, rukovodilac Odsjeka za KPR


Zavod za školstvo

4

O PROGRAMIMA OBUKE

PROGRAMI OBUKE NASTAVNIKA ZA 2012. GODINU Plan realizacije programa obuke za 2012. godinu više je usmjeren na programe obuke koje, iz objektivnih razloga, niijesmo uspjeli da realizujemo tokom 2011. godine. Međutim, u plan smo uspjeli da uvrstimo i neke nove programe, u skladu sa procjenom potreba nastavnika i njihovim značajem za unapređenje procesa učenja i podučavanja u našim školama. Međunarodne i druge organizacije u okviru različitih projekata ulažu u profesionalni razvoj nastavnika, pa kako Zavod za školstvo preuzima organizaciju jednog broja takvih obuka, one su takođe dio našeg plana. U 2012. godini nastavljamo sa realizacijom sljedećih programa: Procjenjivanje i ocjenjivanje u nastavi (po predmetima, osnovna škola), Kompetencije nastavnika u reformisanoj gimnaziji, Mentorstvo nastavniku pripravniku, Identifikacija i rad sa darovitim učenicima i Program obuke za rukovodice vaspitno-obrazovnih ustanova. U okviru obuke namijenjene nastavnicima koji izvode nastavu jezika i književnosti u osnovnim školama, a s obzirom na značaj razvijanja funkcionalne pismenosti, planirana je realizacija nekoliko programa obuke: Nastava jezika i književnosti u prvom ciklusu osnovne škole, Put stvaraoca ili kako stvarati tekst, Stvaralaštvo učenika – stilsko-jezičko oblikovanje usmenog i pisanog teksta, Stvaranje teksta – vrednovanje i ocjena učeničkog stvaralaštva i Udžbenici i individualizacija u nastavi jezika i književnosti. Stručni tim Zavoda za školstvo/Odsjeka za KPR procijenio je da bi obuka koordinatora za profesionalni razvoj u školama u okviru programa Mentorstvo nastavniku pripravniku, s obzirom na mogućnost kontinuirane podrške nastavnicima mentorima bila veoma efikasna. Naime, za koordinatore je pripremljen skraćeni program obuke, s obzirom na to da su većinom pedagozi i da neke teme iz programa već poznaju. Oni će svoja znanja podijeliti sa nastavnicima mentorima u okviru svojih škola i na taj način unaprijediti proces mentorstva. Takođe, predlažemo intenziviranje aktivnosti profesionalnog razvoja u ovoj oblasti: sastanci na kojima će mentori na niovu škole razmjenjivati iskustva, sastanici sa mentorima iz drugih škola, istih i različitih struka i sl.

Program Mentorstvo nastavniku pripravniku planiran je i realizovan u sljedećim opštinama: Podgorica, Budva (Herceg Novi, Kotor, Tivat, Cetinje, Bar, Ulcinj), Nikšić (Danilovgrad, Plužine), Bijelo Polje (Kolašin, Mojkovac), Berane (Andrijevica, Rožaje, Plav, Pljevlja (Šavnik, Žabljak), Podgorica (koordinatori iz gimnazija). Program: Razvoj kompetencija nastavnika za rad u opštoj gimnaziji u vidu regionalnog seminara realizovaće se u Tivtu, Baru, Podgorici, Kolašinu i Beranama. Isti program kao jednodnevni seminar realizovaće se u Bijelom Polju, Žabljaku i Pljevljima.

Program Identifikacija i rad sa darovitim učenicima biće realizovan u sljedećim opštinama: Podgorica (Kolašin, Danilovgrad, Budva, Herceg Novi, Kotor, Tivat, Bar, Ulcinj, Cetinje), Nikšić (Plužine, Šavnik, Žabljak, Pljevlja) i Bijelo Polje (Berane, Rožaje, Plav, Andrijevica; Mojkovac)


Zavod za školstvo

5

Tabela 1: Program Procjenjivanje i ocjenjivanje u nastavi (po predmetima)

Mjesto Program

1. Podgorica Procjenjivanje i ocjenjivanje u nastavi: fizika, istorija, crnogorski-srpski,bosanski i hrvatski jezik i književnost

2. Bijelo Polje Procjenjivanje i ocjenjivanje u nastavi fizika engleski jezik biologija muzička kultura, crnogorski-srpski, bosanski i hrvatski jezik i književnost

3. Berane Procjenjivanje i ocjenjivanje u nastavi fizika, biologija matematika engleski jezik likovna kultura

4. Pljevlja Procjenjivanje i ocjenjivanje u nastavi: muzička kultura, matematika, likovna kultura, fizičko vaspitanje, istorija

5. Nikšić Procjenjivanje i ocjenjivanje u nastavi: fizičko vaspitanje, istorija

6. Budva Procjenjivanje i ocjenjivanje u nastavi: fizika, crnogorski-srpski, bosanski i hrvatski jezik i književnost, istorija, geografija, matematika, razredna nastava*

* Zvjezdicom su označeni realizovani programi obuke u tabelama.

Tabela 2: Set programa obuke za nastavnike jezika i književnosti

Mjesto Program 1. Podgorica Nastava jezika i književnosti u prvom ciklusu osnovne škole*

2. Podgorica Nastava maternjeg jezika i književnosti u drugom i trećem ciklusu osnovne škole*

3. Podgorica (2 seminara) Bijelo Polje

Stvaralaštvo učenika – stilsko-jezičko oblikovanje usmenog i pisanog teksta*


Put stvaraoca ili kako stvarati tekst*

5. Podgorica Ocjenjivanje u prvom ciklusu devetogodišnje osnovne škole (opisno)

6. Podgorica Procjenjivanje i ocjenjivanje u nastavi (osnovni seminar)


Stvaranje teksta – vrednovanje i ocjena učeničkog stvaralaštva


Udžbenici i individualizacija u nastavi jezika i književnosti

Tokom 2012. godine iz oblasti podrške programima iz Kataloga stručnog usavršavanja nastavnika Zavoda za školstvo planirani su i realizovani programi kako slijedi u tabeli 3. Seminari su planirani za sve tri regije Crne Gore, a izbor polaznika bazirao se na njihovoj želji da ove programe pohađaju. Svakim programom obuhvaćeno je više škola sa područja grada u kojem se program obuke realizuje. Tabela 3: Podrška programima iz Kataloga programa stručnog usavršavanja nastavnika

Grad Program 1. Bijelo Polje Komunikativna metoda u nastavi engleskog jezika 2. Tivat Nastava biologije u III ciklusu... 3. Podgorica Kako izgraditi odnose povjerenja* 4. Podgorica Dramska i scenska pedagogija*

Nastavljamo i sa podrškom PRNŠ-a u skladu sa utvrđenom procedurom. Planirano je da se tokom 2012. godine podrže programi u školama kako je prikazano u tabeli 4, kao i programi obuke čiju realizaciju su tražili nastavnici iz više škola.


Zavod za školstvo

6

Tabela 4: Podrška PRNŠ-u Škola/škole Program

1. OŠ „Pavle Kovačević“ Grahovo, OŠ „Dragan Kovačević“ Nudo i OŠ „Braća Bulaić“, Vilusi

Izmijenjena uloga nastavnika i stilovi učenja*

2. Nastavnici iz više škola Istorija religije (izborni predmet)* 3. OŠ „Mileva Lajović-Lalatović“ Nikšić Identifikacija i rad sa darovitim učenicima 4. OŠ „Vladislav Sl. Ribnikar“ Bijelo Polje Procjenjivajne i ocjenjivanje u nastavi*

5. OŠ „Dušan Korać“ Bijelo Polje Obuka za izradu test zadataka za reformisanu školu

6. Nastavnici iz više škola Planiranje otvorenog dijela programa u nastavi geografije*

Tabela 5: Program obuke za rukovodioce vaspitno-obrazovnih institucija

Mjesto Vrijeme Tema 1. Ulcinj mart 2012. Komunikacija u školi*

2. Kolašin april 2012. Direktor kao pedagoški rukovodilac škole*

3. Cetinje jun 2012. Kvalitet obrazovanja u školi* 4. Nikšić septembar 2012. Organizacija i upravljanje 5. Bijelo Polje novembar 2012. Planiranje i odlučivanje

6. Sutormore decembar 2012. Upravljanje promjenama U okviru IPA projekta Evropske unije Inkuzivne usluge ozbrazovanja Crna Gora (MIES) biće organizovana intenzivna obuka nastavnika iz resursnih centara (dosadašnje specijalne škole), zasnovana na dugoročnom razvojnom planu ljudskih resursa. Nansen dijalog centar Crna Gora u okviru projekta Obrazovne institucije implementiraju Obrazovanje za mir (druga faza) realizovaće intenzivnu obuku za nastavnike iz OŠ „Marko Miljanov“ iz Podgorice kao model škole za cjelovit pristup školi, odnosno vrijednosti i metodologije koje u najširem smislu predstavljaju Obrazovanje za mir. U organizaciji savjetnika Zavoda za školstvo uz finansijsku podršku UNDP-a, tokom 2012. godine biće organizovana obuka nastavnika u okviru programa Zdravi stilovi života. Planirana su dva seminara, jedan namijenjen nastavnicima srednjih stručnih škola (pedagozima, psiholozima, nastavnicima fizičkog vaspitanja, biologije), a drugi za primjenu metoda aktivnog učenja/nastave u zdravim stilovima života za nastavnike koji su pohađali prvi modul, tj. početni seminar.


Zavod za školstvo

7

Uz podršku Britanskog savjeta Zavod za školstvo je, u periodu februar − jun 2012. godine, realizovao sljedeće programe obuke:

Program Br. sem. Ciljna grupa

1. Ocjenjivanje usmenog izražavanja* 1 nastavnici engleskog jezika koji predaju u devetom razredu u osnovnim školama opštine Bar, Ulcinj, Budva, Tivat, Kotor, Herceg Novi, Cetinje, Podgorica

2.

Nastava engleskog jezika u prvom ciklusu sa posebnim osvrtom na psihološki profil djece uzrasta šest do osam godina*

7 nastavnici engleskog jezika osnovnih škola

3. Razvijanje vještine pisanja za učenike srednjih škola*

3 nastavnici engleskog jezika srednjih škola

5. Moć socijalnih medija i njihova primjena u nastavi i komunikaciji*

1 nastavnici engleskog jezika srednje škole

Zavod za školstvo, uz podršku Ministarstva prosvjete i sporta i UNICEF-a, koordinira i realizuje program obuke Škola bez nasilja. Radionice, sastanci i dr. planirani su i realizuju se u kontinuitetu tokom 2012. godine, u sljedećim školama:

Škola Mjesto 1. OŠ „Maksim Gorki“ Podgorica 2. OŠ „Radojica Perović“* Podgorica 3. OŠ „Sutjeska“ Podgorica 4. OŠ „Savo Pejanović“ Podgorica 5. Druga osnovna škola Budva 6. OŠ „Salko Aljković“ Pljevlja 7. OŠ „Dušan Obradović“ Žabljak 8. OŠ „Aleksa Bećo Đilas“ Ravna Rijeka, Bijelo Polje

U okviru Pestaloci programa Savjeta Evrope, polaznik seminara za trenere Sava Kovačević realizovao je program obuke Prevencija vršnjačkog nasilja u školama. Program je realizovan 22. i 29. marta 2012. godine, u Podgorici, a polaznici su bili nastavnici razredne i predmetne nastave i predstavnici Savjeta roditelja.


Zavod za školstvo

8

Vidosava Kašćelan, samostalna savjetnica Zavod za školstvo KOMPETENCIJE NASTAVNIKA U REFORMISANOJ GIMNAZIJI Tokom 2011. godine u skoro svim gimnazijama i srednjim školama u Crnoj Gori u kojima se realizuju gimnazijski programi realizovani su jednodnevni seminari pod nazivom Kompetencije nastavnika u reformisanoj gimnaziji. Ciljevi seminara bili su: dalje jačanje kompetencija nastavnika, posebno u

oblastima primjene interaktivnih metoda nastave/učenja, planiranja nastave, procjenjivanja i ocjenjivanja postignuća učenika, kao i boljeg motivisanja učenika u nastavnom procesu. Takođe, snaženje ideje profesionalnog razvoja na nivou škole, podsticanje aktivnosti razmjene iskustava unutar škole kao organizacije koja uči i afirmacije cjeloživotnog učenja, kao i pozitivnih iskustava iz prakse. Cilj je i uključivanje što većeg broja nastavnika koji su pohađali određeni broj seminara, posebno seminare za trenere, u sam proces obuke. Naime, na savjetovanju sa koordinatorima za profesionalni razvoj održanom u februaru 2011. godine dogovoren je koncept obuke koji treba da prati potrebe nastavnika za obukom na nivou škole. Kao prioritetne, definisane su sljedeće teme:

1. Razmatranje, nadgledanje i evaluacija nastavnih metoda i nastave, odnosno učenja učenika; odabir metoda, stilovi učenja, aktivnosti učenika, komunikacija, evaluacija rezultata nastave/učenja, različiti izvori znanja.

2. Motivacija učenika, stvaranje pozitivne klime za učenje, uspostavljanje povjerenja i demokratskog stila nastave.

3. Planiranje metoda podučavanja i aktivnosti učenja kojima se podstiče aktivnost i angažovanje učenika, kao i njegovanje različitih kognitivnih stilova i kooperativnog učenja.

4. Korišćenje različitih tehnika procjenjivanja, ocjenjivanja i samoprocjenjivanja od strane učenika i vršnjaka, portfolio učenika.

Nakon toga upućen je poziv svim profesorima gimnazija koji su pohađali odgovarajuću obuku, posebno seminare za trenere, da se kao treneri, sa prezentacijom sopstvenih primjera dobre prakse, uključe u realizaciju radionica za svoje kolege. Veliki broj profesora odazvao se našem pozivu, pa je 30 profesora različitih struka, uz našu podršku, pripremalo i uspješno realizovalo radionice. Realizacija obuke započela je seminarom u Gimnaziji „Slobodan Škerović“ na kome su, kao treneri, učestvovale profesorice Biljana Babović i Smilja Vukićević sa radionicom Predrasude o radionicama. Vanja Rakočević, pedagogica, realizovala je radionicu na temu Motivacija učenika, uloga nastavnika kao motivacijskog faktora u nastavi. To je bila i prilika da se uradi sertifikacija njihovih trenerskih znanja i vještina u skladu sa Vodičem za trenere Zavoda za školstvo. U Gimnaziji „Niko Rolović“ u Baru, profesorice Nataša Šljivić i Radinka Ćinćur pripremile se radionice Motivacija učenika – škola kao motivaciona sredina i Korelacija u nastavi – međupredmetno povezivanje. U SMŠ „Bratstvo –


Zavod za školstvo

9

jedinstvo“ u Ulcinju profesorice Irma Ćetković i Ljiljana Sredojević relizovale su radionicu Motivacija učenika, stvaranje pozitivne klime za učenje, uspostavljanje povjerenja i demokratskog stila nastave. U SMŠ „Mladost“ u Tivtu profesorice Gordana Danilović i Ružica Lazarević uradile su radionicu Aktivna nastava – timski rad i projekt metoda. U SMŠ „Ivan G. Kovačić“ u Herceg Novom urađene su radionice Primjena aktivnih metoda nastave/učenja (Ljubomir Ljubisavljević i Dubravka Kraljević) i Ocjenjivanje postignuća učenika putem portfolija (Anica Radan i Snežana Brajović). U Cetinjskoj gimnaziji realizovane su radionice: Tehnike ocjenjivanja i motivacija učenika i Motivacija učenika, stvaranje pozitivne klime za učenje, uspostavljanje povjerenja i demokratskog stila nastave. Prvu radionicu realizovale su Rada Perišić i Snežana Miletić, a drugu Miloš Tomić i Miroslav Perišić. U Gimnaziji „Panto Mališić“ u Beranama, realizovane su radionice: Saradničko učenje – Ljerka Petković, Motivacija učenika – Danijela Dašić i Procjenjivanje rada učenika, tehnike ocjenjivanja i samoprocjenjivanja – mr Salija Adrović. U Gimnaziji „30. septembar“ u Rožajama, urađena je radionica Tehnike ocjenjivanja, portfolio učenika – Mirsada Šabotić, kao i prezentacije primjene metode razvoja kritičkog mišljenja: slagalica – Sabaheta Ramaić i Seida Dacić i vođeno čitanje – Agim Ljaić. U SMŠ u Andrijevici urađena je radionica Motivacija za školsko učenje – Slavica Marijanović i Daliborka Ralević, i prezentovana je primjena tehnika učenja za razvoj kritičkog mišljenja – Maja Folić i Ljiljana Bulajić. U Gimnaziji „Stojan Cerović“ u Nikšiću, profesorice Anđela Milošević i Radica Stojanović realizovale su radionice Spoljašnja i unutrašnja motivacija, Rad u timu kao motivacioni faktor, Različiti stilovi učenja i Kako prevazići „teške situacije“ u procesu učenja/nastave. Posebno ističemo da su profesorice Smilja Vukićević i Biljana Babović iz Gimanzije „Slobodan Škerović“ realizovale radionice Radioničarski rad u učionoci i Primjena interaktivnih metoda u nastavi u nekoliko škola. Kroz navedene radionice demonstrirana je konkretna primjena više različitih nastavnih metoda u nastavi. U jednom broju škola, u skladu sa potrebama za obukom koje su te škole iskazale, posebno se govorilo o procjenjivanju i ocjenjivanju postignuća učenika i načinima kako poboljšati taj proces. Da bi se bolje odgovorilo na ovo, uvijek osjetljivo pitanje procjenjivanja i ocjenjivanja postignuća učenika, sprovedeno je i istraživanje na navedenu temu. Istraživanje su realizovale Slavica Vujović, Nađa Luteršek, Zorica Minić i Vidosava Kašćelan. Rezultati istraživanja bili su korisni za planiranje narednog modula o procjenjivanju i ocjenjivanju postignuća učenika. Taj modul jeste nastavak modula Procjenjivanje i ocjenjivanje u nastavi koji je realizovan u prethodnom periodu za pojedine aktive nastavnika. Pomenuto Istraživanje je pokazalo šta se sa prethodnih seminara uspješno implementira u praksi, gdje su slabosti, u čemu treba dalje pomoći nastavnicima i kako kod njih ojačati ovu veoma značajnu kompetenciju. Procjenjivanje i ocjenjivanje postignuća učenika je uvijek aktuelna tema i zahtijeva da se njome permanentno bavimo, tako da je jedan broj škola izrazio želju da se u narednom periodu ovaj modul realizuje i u njihovim školama. Treba istaći da je realizovana obuka u 2011. godini protekla veoma dobro, da se u realizaciju seminara uključio veliki broj profesora, da su se čula brojna korisna iskustva iz prakse, da je ovo bio pokretač za dalje aktivnosti na


Zavod za školstvo

10

nivou škole i profesionalni razvoj uopšte. Taj vid obuke pohađalo je ukupno 411 učesnika, od kojih najveći broj profesora, ali i predstavnika pedagoško-psiholoških službi i uprava škola. U toku 2012. godine nastavljena realizacija seminara sa ciljem jačanja osnovnih kompetencija nastavnika. Realizovani su jednodnevni seminari u Gimnaziji „Miloje Dobrašinović“ u Bijelom Polju, Gimnaziji „Tanasije Pejatović“ u Pljevljima i SMŠ „17.septembra“ na Žabljaku. Takođe, realizovani su jednodnevni regionalni seminari u SMŠ „Mladost“ u Tivtu i Gimnaziji „Niko Rolović“ u Baru. Seminari su realizovani za profesore različitih struka za škole primorske regije. Realizovali su ih nastavnici iz škola koji su u prisustvu Komisije za sertifikaciju Zavoda za školstvo (Vidosava Kašćelan, Zorica Minić, Fran Vuljaj) sertifikovali svoja trenerska zvanja. Tako su radionice uspješno realizovali: Rada Perišić, Snežana Miletić, Miloš Tomić, Miroslav Perišić (Gimnazija Cetinje), Slavica Vujović, Radinka Ćinćur, Nataša Šljivić (Gimnazija „Niko Rolović“, Bar), Ljubomir Ljubisavljević (SMŠ „Ivan.G. Kovačić“, Herceg-Novi), Ružica Lazarević i Gordana Danilović (SMŠ „Mladost“, Tivat). Na ovaj način stvara se baza trenera iz prakse, što je veoma značajno za širenje praktičnih iskustava i znanja, jačanje profesionalnog razvoja nastavnika na nivou škole i uključivanje što većeg broja nastavnika u proces obuke. U toku 2012. godine nastaviće se sa realizacijom regionalnih seminara. Takođe, nastavićemo sa realizacijom regionalnih savjetovanja sa koordinatorima za profesionalni razvoj i članovima tima sa ciljem evaluacije stečenih znanja sa seminara i njihove primjene u praksi, sagledavanjem potreba za daljom obukom, kao i prepoznavanjem aktivnosti za jačanjem profesionalnog razvoja nastavnika u školi.


Zavod za školstvo

11

Branka Kankaraš, savjetnica Ministartvo prosvjete i sporta

PROGRAM PREVENCIJA KORUPCIJE U OBRAZOVANJU

Kao negativna društvena pojava, u kakvom god vidu da se javlja, korupcija uvijek ozbiljno ugrožava ljudska prava. Adolescenti se često upoznaju sa korupcijom u školama i na univerzitetima. Kada se to desi, centralna uloga u sektoru obrazovanja kroz prenošenje etičkih vrijednosti i ponašanja, postaje

neprihvatljiva, što rezultira da korupcija postaje normalna pojava na raznim nivoima društva. Podizanje nivoa integriteta i etičnosti u okviru javnih službi često se ističe kao jedna od strategija antikorupcijske borbe i podrške standardima u javnom i profesionalnom životu. Zbog toga je izuzetno važna informisanost, kao i edukacija nastavnika i učenika o ovoj pojavi. Za nastavnike je izuzetno važno da znaju na koji način, kroz redovne i izborne predmete, kao i kroz dodatne aktivnosti mogu da edukuju i informišu učenike. Pretpostavka je da unapređivanje profesionalne etike može značajno doprinijeti obuzdavanju korupcije u pojedinim profesijama. Ojačavanje profesionalne etike je neformalan način regulisanja ponašanja pripadnika profesionalnih grupa. S obzirom na to da se radi o profesiji prosvjetnog radnika koja je od ključnog značaja za funkcionisanje države i društva, neophodno je uticati upravo na etičke standarde nivoa njihove profesionalne etike. Ministarstvo prosvjete i sporta, kao jedan od nosilaca Akcionog plana za borbu protiv korupcije u obrazovanju i Strategije za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, naročito kada se radi o aktivnostima u dijelu prevencije, ima važan zadatak i obavezu realizacije ovih aktivnosti u školama. Kroz saradnju sa drugim državnim organima kao i sa međunarodnim i nevladinim organizacijama Ministarstvo ima ulogu da obezbijedi implementaciju programa od značaja za borbu protiv korupcije u obrazovanju, kao i u društvu uopšte. Zavod za školstvo i Uprava za antikorupcijsku inicijativu uz finansijsku podršku Ministarstva prosvjete i sporta organizovali su četiri seminara za nastavnike osnovnih i srednjih škola na temu Prevencija korupcije u obrazovanju. Seminari su održani u Podgorici (za učesnike iz Podgorice, Cetinja, Nikšića i Danilovgrada), Bijelom Polju (za učesnike iz Bijelog Polja, Mojkovca, Kolašina i Berana), Kotoru (za učesnike iz Kotora, Budve, Tivta i Herceg Novog) i Baru (za učesnike iz Bara i Ulcinja). Program obuke pohađalo je 85 nastavnika. Osnovni cilj Projekta jeste razvijanje svijesti nastavnika osnovnih i srednjih škola o štetnim posljedicama korupcije, te njihova priprema za rad s učenicima kroz interaktivno učenje o korupciji, njenim pojavnim oblicima, metodama za njeno suzbijanje i razvijanje modela za efektivnu prevenciju korupcije u osnovnim i srednjim školama. Na primjerima razgovora, igre, samostalnih istraživanja podstiču se i izgrađuju mogućnosti aktivnog učestvovanja učenika u procesima sticanja znanja o borbi protiv korupcije primjenjivih u svakodnevnom životu, pri čemu valja težiti za tim da učenik od pasivnog primaoca informacija postane aktivni subjekt.


Zavod za školstvo

12

Kroz glavni cilj programa predviđeno je upoznavanje učenika osnovnoškolskog i srednjoškolskog uzrasta sa pojmom i vidovima korupcije uopšte, specifičnostima korupcije u obrazovanju, kao i eventualnim primjerima iz prakse u svom okruženju, prepoznavanje i ukazivanje na pojavu, informisanost o službama našeg sistema koje se bave ovim problemom. Da bi se ovaj cilj postigao, neophodna je na prvom mjestu adekvatna obuka nastavnika kako da kroz redovne i izborne predmete, kao i kroz slobodne aktivnosti u školama upute učenike u problem korupcije i kako da, na najadekvatniji i za mladu populaciju najprepoznatljiviji način, predstave ovaj problem. Cilj programa obuke je pronalaženje načina za uključivanje tema o prevenciji korupcije u redovne nastavne sadržaje, kao i informisanje i edukovanje učenika i nastavnika kroz predavanja, seminare, radionice, debate koje bi se organizovale u osnovnim i srednjim školama. Prije svega, nastavnici građanskog vaspitanja i građanskog obrazovanja, koji su u najvećem broju bili polaznici seminara, kao i pedagozi i psiholozi, metodološki su osposobljeni da kroz interaktivne radionice osmisle najbolji način da učenike motivišu da razmišljaju o temi korupcije, kao i da im prenesu informacije o korupciji kao društvenom problemu i ulozi borbe protiv korupcije u vaspitno-obrazovnom sistemu. Ministarstvo prosvjete i sporta je otvorilo besplatnu liniju za prijavu slučajeva korupcije, tako da se na ovom seminaru promovisala i takva mogućnost reagovanja, kao i važnost povjerenja u efikasnost mjera za borbu protiv korupcije. Efekti korupcije u obrazovanju, kao i efekti obrazovanja, imaju posljedice koje traju čitav život, pa čak i kroz generacije. Štaviše, ako su djeca izložena korupciji u školi, teško je stvoriti kulturu transparentnosti i integriteta. Budući da je obrazovanje oblast u kojoj korupcija ima posebno duboke i pogubne posljedice, naša obaveza je da utičemo na to da se ona u našim školama potpuno iskorijeni.


Zavod za školstvo

13

Odsjek za KPR

SAVJETOVANJA O PROFESIONALNOM RAZVOJU ‒ ZA KVALITETNU OBRAZOVNU PRAKSU Za predškolske ustanove, osnovne škole i gimnazije savjetnici iz Odsjeka za KPR planirali su realizaciju 30 savjetovanja za koordinatore i članove timova za profesionalni razvoj. Savjetovanja se realizuju regionalno za određeni broj škola od februara do novembra 2012. godine, a njihov cilj jeste pružanje podrške timovima za PRNŠ i njihovo osnaživanje u oblasti planiranja, organizacije i realizacije ovog segmenta života i rada predškolskih ustanova/ škola. Teme savjetovanja za osnovne škole i predškolske ustanove orijentaciono su: Prezentacija evaluacije PRNŠ-a na nacionalnom nivou (predstavljanje Izvještaja o implementaciji PRNŠ-a na nacionalnom nivou; dogovor o formi izvještaja o samoevaluaciji PRNŠ-a; problemi u implementaciji PRNŠ-a), Kompetentni nastavnici 21. vijeka – definicija kvalitetne pedagoške prakse, Saradničko učenje kao mogućnost obezbjeđenja primjene naučenog u školama (kako organizovati saradničko učenje u školi; timovi za podršku primjene naučenog na seminarima; faze u procesu davanja podrške individualnom učenju), Model licenciranja i relicenciranja nastavnika, Nacionalna strategija cjeloživotne karijerne orijentacije (2011-2012) i Primjeri dobre prakse (prezentacija škola o primjerima dobre prakse u implementaciji PRNŠ-a; identifikovanje potencijalnih tema i autora tekstova za PRNCG časopis i dr.). Medijatori savjetovanja za osnovne škole i vrtiće su savjetnici: mr Ljiljana Subotić, dr Dušanka Popović, dr Snežana Grbović, Nađa Luteršek, Nataša Gazivoda i Željko Korać. Za gimnazije i mješovite škole u kojima postoje gimnazijska odjeljenja, planirana je realizacija četiri savjetovanja (Budva, Podgorica, Berane i Bijelo Polje) u periodu od februara do oktobra 2012. godine. Medijator za ova savjetovanja je Vidosava Kašćelan. U periodu februar – jun 2012. realizovano je 12 savjetovanja u Podgorici, Bijelom Polju, Žabljaku, Nikšiću, Pljevljima, Cetinju i Kotoru. OŠ „Dušan Korać“, Bijelo Polje Zavod za školstvo, Podgorica

PRNŠ SAVJETOVANJA – RAZMJENA ISKUSTAVA U Bijelom Polju i Podgorici odražana su regionalna savjetovanja za PRNŠ koordinatore i članove timova za profesionalni razvoj. Učesnicima i jednog i drugog savjetovanja su, u skladu sa navedenim temama, prezentovani rezultati evaluacije PRNŠ-a na nacionalnom nivou za period 2008‒2011. godina (dva PRNŠ ciklusa), zatim predstavljeni principi kvalitetne pedagogije ‒ definicija kvalitetne pedagoške prakse i model saradničkog učenja kao mogućnost obezbjeđenja primjene u praksi onog što se na seminarima nauči. Kratko je predstavljen model licenciranja i relicenciranja nastavnika (direktora, pedagoga i psihiloga) kojim se uvodi obaveznost usavršvanja svih zaposlenih u obrazovanju, a time i podizanje kvaliteta učeničkih znanja. Škole su za svoje biblioteke dobile po primjerak knjige Savremeni pristup nastavi jezika u izdanju Zavoda za školstvo, na osnovu koje mogu organizovati


Zavod za školstvo

14

radionice namijenjene profesorima jezika i književnosti i učiteljima, primjerak časopisa Profesionalni razvoj nastavnika u Crnoj Gori br. 9, kao i primjerak najnovijeg izdanja publikacije Naša škola u kojoj postoje zanimljivi tekstovi namijenjeni praktičarima.

U Bijelom Polju, u OŠ „Dušan Korać“, 9. maja 2012. godine realizovano je prvo savjetovanje za PRNŠ kordinatore i članove timova iz 12 osnovnih škola sa područja bjelopoljske, beranske i rožajske opštine: OŠ „Dušan Korać“ Bijelo Polje, OŠ „Vukašin Radunović“ Berane, OŠ „Polica“ Polica, OŠ „25. maj“ Vrbica, OŠ „Rifat Budžovič Tršo“ Lozna, OŠ „Aleksa B. Đilas“ Ravna Rijeka, OŠ „Milovan Jelić“ Pavino Polje, OŠ „Milomir Đalović“ Sušica, OŠ „Milun Ivanović“ Biševo, OŠ „Balotiće“ Balotiće i OŠ „Vukajlo Kukalj“ Šekular. U radu je učestvovalo osam škola, tj. 15 njihovih predstavnika. Savjetovanju nijesu prisustvovali predstavnici OŠ „Polica“, OŠ „25. maj“ i OŠ „Vukajlo Kukalj“.

Nakon uvodnog dijela uslijedila je prezentacija primjera dobre prakse iz škola. Nevenka Bošković, direktorica OŠ „Aleksa Bećo Đilas“ iz Ravne Rijeke i Olivera Marković, pedagogica koordinatorka za PRNŠ, predstavile su radionicu Liderstvo nastavnika, učenika i roditelja, realizovanu u okviru PRNŠ aktivnosti u njihovoj Školi i rezultate sprovedene ankete koja je pokazala kakav stil upravljanja ima svako od njih u svojoj oblasti. Posebno su bili zanimljivi rezultati ankete kada su u pitanju nastavnici.

Iz OŠ „Rifat Buridžović Tršo“ pripremljen je snimak časa učiteljice Mejre Vesković kojim je demonstrirana aktivna nastava zasnovana na novim obrazovnim programima, a iz OŠ „Milovan Jelić“ nastavnica istorije i geografije Violeta Lalović prezentovala je Projekat Nacionalni park Durmitor, zasnovan na integraciji i korelaciji sa drugim predmetima i primjeni ICT-a u nastavi. Kroz ovaj Projekat Škola je demonstrirala ostvarenje svih ciljeva postavljenih u planu PRNŠ-a za prethodni period: primjena interaktivnih metoda u nastavi, primejna ICT-a u nastavi i korelacija sa drugim predmetima. Ostale škole predstavile su svoje PRNŠ planove i istakle pojedine aktivnosti. Koordinatorka Svetlana Korać iz OŠ „Vukašin Radunović“ istakla je obuku nastavnika za profesionalnu orijentaciju i aktivnosti nastavnika u toj oblasti stručnog usavršavanja.

Učesnici su savjetovanje procijenili kao izuzetno korisno, ističući da na nivou tri opštine treba organizovati češča okupljanja na kojima će se raspravljati o zanimljivim temama, a sa ciljem profesionalnog razvoja nastavnika. Ideju je istakao mr Branko Vojinović, pedagog u OŠ „Dušan Korać“ u Bijelom Polju.

Savjetovanje u Podgorici realizovano je u Zavodu za školstvo, 14. juna 2012. godine. Savjetovanje je bilo namijenjeno školama južne regije, pa je trebalo da prisustvuju predstavnici 14 osnovnih škola iz barske, podgoričke i nikšićke opštine: OŠ „Jugoslavija“, OŠ „Srbija“, OŠ „Meksiko“, OŠ „Vuk Karadžić“, OŠ „Pavle Rovinski“, OŠ „Štampar Makarije“, OŠ „Jovan Tomašević“, OŠ „Đerđ Skenderbeg Kastrioti“, OŠ „Savo Pejanović“, OŠ „Ratko Žarić“, OŠ „Mileva Lajović Lalatović“, OŠ „Zarija Vujošević“, OŠ „18. oktobar“ i OŠ „Boško Radulović“. U radu je učestvovalo 13 škola, tj. 30 njihovih predstavnika. Savjetovanju nijesu prisustvovali predstavnici OŠ „Ratko Žarić“ iz NIkšića.

Prezentacije aktivnosti na polju profesionalnog razvoja pripremili su predstavnici OŠ „Meksiko“ i OŠ „Srbija“ iz Bara, OŠ „Štampar Makarije“, OŠ „Pavle Rovinski“ i OŠ „Savo Pejanović“ iz Podgorice, OŠ „Mileva Lajović Lalatović“ iz Nikšića i OŠ „Zarija Vujošević“ iz Mataguža.

Budimirka Peruničić iz OŠ „Savo Pejanović“ prezentovala je radionicu o izradi testova i testiranju učenika realizovanu u školi i njene efekte na dalji rad nastavnika u ovoj oblasti. Elda Hodžić, kooordinatorka iz OŠ „Sbija“


Zavod za školstvo

15

prezentovala je anagažovanost nastavnika i njihov profesoinalni razvoj u okviru projekta Preduzetničko učenje, kao i aktivnosti u okviru cilja Razvoj efektivne komunikacije među kolegama. Posebno zanimljiva aktivnost predstavljena od strane koordinatorke iz OŠ „Pavle Rovinski“ Rene Rakčević jesu dani profesionalnog razvoja nastavnika realizovali kroz radionice i prezentacije tokom 11, 12. i 13. juna 2012. godine. Andrijana Radinović, koordinatorka iz OŠ „Štampar Makarije“ predstavila je radionicu o odjeljenjskim sastancima i njene efekte na rad u učionici – u odnosu na nastavnike i na učenike. Tim iz OŠ „Meksiko“ imao je zanimljivu prezentaciju na temu: Unapređenje pripreme – dnevnog planiranja kroz primjenu ICT-a, dok je Sait Šabotić iz OŠ „Mileva Lajović Lalatović“ predstavio zanimljive ogledne i ugledne časove praćene i analizirane od velikog broja kolega (čak i 16 nastavnika na jednom času). Koordinatorka iz OŠ „Zarija Vujošević“ Snežana Jukić kratko je prezentovala sve aktivnosti realizovane u proteklom periodu u njihovoj školi. Sve prezentacije bile su propraćene odgovarajućim fotografijama. SMŠ „Danilo Kiš“, Budva

PRNŠ SAVJETOVANJE ZA SREDNJE ŠKOLE Regionalno PRNŠ savjetovanje za škole: SMŠ „Mladost“ Tivat, SMŠ „Ivan G. Kovačić“ Herceg Novi, Gimnazija Kotor, Gimnazija „Niko Rolović“ Bar, SMŠ „Danilo Kiš“ Budva i SMŠ „Bratstvo jedinstvo“ Ulcinj, održano je 23. marta 2012. godine u SMŠ „Danilo Kiš“ u Budvi. Savjetovanju su prisustvovali svi koordinatori za profesionalni razvoj iz pomenutih škola, članovi timova, kao i jedan broj predstavnika uprava škola. Na savjetovanju su prezentovani planovi profesionalnog razvoja na nivou škola za period 2011-2013. godina. To je bila prilika da se razmijene iskustva, daju pojašnjenja i sugestije za eventualno poboljšanje planova. Takođe, iznijeti su primjeri dobre prakse i aktivnosti u okviru PRNŠ-a u proteklom periodu. Analizirane su potrebe za daljom obukom, uključivanje što većeg broja nastavnika-trenera u ovaj proces, kao i mogućnostima sertifikacije njihovih trenerskih znanja i vještina. Takođe je predstavljena Nacionalna strategija cjeloživotne karijerne orijentacije (2011 – 2012) i razgovarano o mogućnostima njene implementacije u obrazovni sistem. Savjetovanje se pokazalo veoma korisnim, tako da se planira nastavljanje okupljanja koordinatora i timova za profesionalni razvoj u školama sa ciljem razmjene pozitivnih iskustava i jačanja profesionalnog razvoja nastavnika.


Zavod za školstvo

16

ANALIZE

Dr Snežana Grbović Mr Ljiljana Subotić

EVALUACIJA SISTEMA PROFESIONALNOG RAZVOJA NA NIVOU ŠKOLE (2008–2011) Sistem profesionalnog razvoja nastavnika na nivou škole (PRNŠ) osmišljen je tokom obrazovne reforme koja je u toku, kao dio sistema profesionalnog razvoja nastavnika u Crnoj Gori. Sa njegovom primjenom počeli smo školske 2008/09. u A, B i C grupi osnovnih škola uključenih u reformu. Sa primjenom sistema u D i E grupama škola, predškolskim ustanovama i gimnazijama počeli smo školske 2009/10. godine. Uvođenju sistema prethodila je obuka direktora škola, koordinatora i timova za profesionalni razvoj u školama i predškolskim ustanovama, a savjetnici Odsjeka za KPR imenovani su za koordinatore za profesionalni razvoj za određeni broj škola i vrtića na nacionalnom nivou. U prethodnom periodu savjetnici Odsjeka za KPR redovno su organizovali savjetovanja i sastanke sa koordinatorima za PRNŠ i PRNV. Tokom prethodne četiri godine završen je po jedan dvogodišnji ciklus primjene PRNŠ-a u svim osnovnim školama i gimnazijama kao i predškolskim ustanovama. Ovaj izvještaj sadrži rezultate evaluacije tog procesa. Evaluacija je izvršena na osnovu preporuka u trećem poglavlju priručnika za škole Profesionalni razvoj na nivou škole1. Škole i predškolske ustanove imale su obavezu da Zavodu za školstvo (svom koordinatoru na nacionalnom nivou) dostave izvještaj o samoevaluaciji PRNŠ-a u skladu sa prethodno navedenim instrumentima. Od ukupnog broja osnovnih škola izvještaj su dostavile 144 škole ili 88%. Škole koje nijesu dostavile izvještaj su: Obrazovni centar Plužine, Obrazovni centar Šavnik, OŠ „Bajo Pivljanin“, OŠ „Sutjeska“, OŠ „29 novembar“, OŠ „Donja Ržanica’’, OŠ „Braća Ribar“ Bijelo Polje, OŠ „Savin Bor’’, OŠ „21. maj“ Goduša, OŠ „Bać’’, OŠ „Medjuriječje“, OŠ „Branko Božović“, OŠ „Njegoš“ Spuž, OŠ „Jedinstvo“ Tuzi, OŠ „Šukrija Međedović“, OŠ „Donja Lovnica“, OŠ „Vladislav Korać“ Štitari, OŠ „Radosav Vešović’’ i OŠ „Vojin Čepić“. Od ukupnog broja predškolskih ustanova izvještaj je dostavilo 18 predškolskih ustanova ili 85%. Predškolske ustanove koje nijesu dostavile izvještaj su: JPU „Irena Radević“ Danilovgrad i predškolske ustanove koje rade u okviru obrazovnih centara: Šavnik i Plužine. Od ukupnog broja gimnazija izvještaj je dostavilo njih 16 ili 80%. Gimnazije koje nijesu dostavile izvještaj su: „Stojan Cerović“, „Slobodan Škerović“, „Danilo Kiš“ i Obrazovni Centar Plužine. Na osnovu dostupnih izvještaja urađene su analize PRNŠ i PRNV sistema u osnovnim školama, gimnazijama i predškolskim ustanovama u Crnoj Gori.

1 Popović, Dušanka; Subotić, Ljiljana i dr. (2008): Profersionalni razvoj na nivou škole, Zavod za školstvo, Podgorica.


Zavod za školstvo

17

1. Evaluacija PRNŠ-a u grupama A, B i C škola U tabeli 1 u procentima prikazani su rezultati samoevaluacije PRNŠ-a za grupu A, B i C škola. Tabela 1: Indikatori PRNŠ-a za A, B i C škole

INDIKATORI PRNŠ-a N I V O 1 2 3 4 I PLANOVI 1. Škola ima plan profesionalnog razvoja. 100% 2. Kvalitet plana profesionalnog razvoja. 51% 49% II NASTAVNICI 3. Nastavnici učestvovali u aktivnostima. 8% 65% 27% 4. Nastavnici realizovali aktivnosti. 4% 51% 45% 5. Nastavnici imaju LPPR (lični plan profesionalnog

razvoja). 31% 36% 33%

6. Nastavnici imaju profesionalni portfolio. 31% 34% 35% III REALIZACIJA/KVALITET 7. Izbor aktivnosti. 2% 73% 25% 8. Realizacija aktivnosti. 6% 35% 50% 9% 9. Škola realizuje aktivnosti osim onih koje su ponuđene. 41% 59% 10. Razmjena dobre prakse sa drugim školama. 42% 58% 11. Istraživanja u odnosu na rezultate profesionalnog

razvoja. 67% 33%

1.1. Planovi Sve škole obuhvaćene analizom uradile su plan profesionalnog razvoja. Nešto više od polovine škola kvalitet plana procjenjuje u niovu 32 a nešto manje od polovine u nivou 43. 1.2. Nastavnici U 65% škola učešće nastavnika u aktivnostima PRNŠ-a bilo je u rasponu od 50% do 80%, dok je 27% škola imalo učešće nastavnika u rasponu od 80% do 100%. U 8% škola učešće nastavnika u aktivnostima bilo je u rasponu od 30% do 50%. Aktivnosti profesionalnog razvoja na nivou škole u ravni nivoa 34 realizovalo je 51% škola, u ravni nivoa 45 45% škola, dok je nivo 26 zastupljen u 4% škola. Lični plan profesionalnog razvoja u 31% škola ima nivo 27, u 36% škola nivo 38 i u 33% škola nivo 49. Približni rezultati su i kod stavke koja se odnosi na posjedovanje profesionalnog portfolia (nivo dva 31%, nivo tri 34%, nivo četiri 35%).

2 Nivo 3: Plan u velikoj mjeri ima jasnu strukturu, je u skladu sa potrebama škole, ima jasne i ostvarljive prioritete, ima vremensku dinamiku planiranih aktivnosti i definisane nosioce aktivnosti. 3 Nivo 4: Plan ima jasnu strukturu, je u skladu sa potrebama škole, ima jasne i ostvarljive prioritete, ima vremensku dinamiku planiranih aktivnosti i definisane nosioce aktivnosti. 4 Nivo 3: 20% do 30% 5 Nivo 4: 30% do 40% 6 Nivo 2: 10% do 20% 7 Nivo 2: 50% do 70% 8 Nivo 3: 70% do 90% 9 Nivo 4: 90% do 100%


Zavod za školstvo

18

1.3. Realizacija/kvalitet Dobijeni pokazatelji upućuju na konstataciju da je izbor aktivnosti u najvećem broju škola (73 %) uglavnom usklađen sa prioritetima i ciljevima, 25% škola ocjenjuje da su aktivnosti PRNŠ-a u njihovim školama u potpunosti usklađeni sa prioritetima i ciljevima, a svega 2% škola procjenjuje da je izbor aktivnosti djelimično usklađen sa prioritetima i ciljevima. Realizacija predviđenih aktivnosti u 6% škola je na nivou jedan (ispod 50%), u 35% na nivou dva (50%–70%), na niovu tri u 50% (70%–90%), a na nivou 4 (od 90–100) u 9% škola. Više od polovine (59%) od ukupnog broja škola je realizovalo i aktivnosti profesionalnog razvoja koje nijesu ponuđene u Priručniku. Kad je u pitanju razmjena dobre prakse sa drugim školama, 42% škola nije ostvarilo takvu saradnju sa drugim školama, dok njih 58% jeste. Istraživanja u odnosu na rezultate profesionalnog razvoja rađena su u 33% škola. 2. Evaluacija PRNŠ-a u grupama D i E škola U tabeli 2 prikazani su u procentima rezultati samoevaluacije PRNŠ-a u D i E školama. Tabela 2: Indikatori PRNŠ-a za D i E škole

INDIKATORI PRNŠ-a N I V O 1 2 3 4 I PLANOVI 1. Škola ima plan profesionalnog razvoja. 100% 2. Kvalitet plana profesionalnog razvoja. 61% 39% II NASTAVNICI 3. Nastavnici učestvovali u aktivnostima. 3% 11% 58% 28% 4. Nastavnici realizovali aktivnosti. 5% 75% 20% 5. Nastavnici imaju LPPR (lični plan profesionalnog

razvoja). 10% 13% 46% 31%

6. Nastavnici imaju profesionalni portfolio 6% 12% 40% 42% III REALIZACIJA/KVALITET 7. Izbor aktivnosti. 7% 73% 20% 8. Realizacija aktivnosti. 15% 70% 15% 9. Škola realizuje aktivnosti osim onih koje su ponuđene. 24% 76% 10. Razmjena dobre prakse sa drugim školama. 16% 84% 11. Istraživanja u odnosu na rezultate profesionalnog

razvoja. 46% 54%

2.1. Planovi Kao što se iz tabele može vidjeti sve škole obuhvaćene analizom uradile su plan profesionalnog razvoja. Veći dio škola, njih 61% smatra da kvalitet plana odgovara nivou 3, dok 39 % škola procjenjuje plan u nivou 4. 2.2. Nastavnici Više od polovine škola odnosno 58% navele su da je učešće nastavnika u aktivnostima PRNŠ-a u njima bilo od 50%−80%, 28% škola je imalo učešće nastavnika u rasponu od 80% do 100%, 11% u nivou 2 (30% do 50%), i 3% škola u nivou 1 (ispod 30%). Kad je u pitanju broj nastavnika koji su realizovali aktivnosti profesionalnog razvoja na nivou škole nivo tri je zastupljen u 75% škola, nivo 4 u 20% škola dok je nivo 2 zastupljen u 5% škola. Lični plan profesionalnog razvoja u 10% škola ima nivo 1 (Ispod 50%), u 13% škola ima nivo 2, u 46% škola nivo 3 i u 31% škola nivo 4. Približni rezultati su dobijeni i kad je u pitanju broj nastavnika koji imaju profesionalni portfolio. Nivo 1 zastupljen je u 6% škola, nivo 2 u 12 odsto škola, nivo 3 u 40%, dok nivo 4 ima 42% škola.


Zavod za školstvo

19

2.3. Realizacija/kvalitet

Veliki broj škola, njih 73% smatra da je izbor aktivnosti bio uglavnom usklađen sa prioritetima i ciljevima, 20% škola da je u potpunosti bio usklađen i 7% škola smatra da su aktivnosti djelimično usklađene sa prioritetima i ciljevima. Realizacija predviđenih aktivnosti u 15% škola je u nivou 2, isti procenat škola ima nivo 4, dok je u 70% škola bio u nivou 3. Od ukupnog broja škola njih 76% je realizovalo i aktivnosti profesionalnog razvoja koje nijesu ponuđene u Priručniku. Kad je u pitanju razmjena dobre prakse sa drugim školama ona se ostvaruje u većini škola (84 % ). Samo 16% škola nije ostvarilo razmjenu dobre prakse sa drugim školama. Istraživanja u odnosu na rezultate profesionalnog razvoja su rađena u 54% škola. 3. Evaluacija PRNŠ-a u grupama A, B , C, D i E školama U tabeli 3 u procentima su prikazani rezultati samoevaluacije PRNŠ-a za sve osnovne škole u Crnoj Gori. Tabela 3: Indikatori PRNŠ-a za A, B, C, D i E škole

INDIKATORI PRNŠ-a N I V O 1 2 3 4 I PLANOVI 1. Škola ima plan profesionalnog razvoja. 100% 2. Kvalitet plana profesionalnog razvoja. 56% 44% II NASTAVNICI 3. Nastavnici učestvovali u aktivnostima. 2% 10% 61% 27% 4. Nastavnici realizovali aktivnosti. 5% 63% 32% 5. Nastavnici imaju LPPR (lični plan profesionalnog razvoja). 5% 22% 41% 32% 6. Nastavnici imaju profesionalni portfolio 3% 22% 37% 38% III REALIZACIJA/KVALITET 7. Izbor aktivnosti. 5% 73% 22% 8. Realizacija aktivnosti. 3% 25% 60% 12% 9. Škola realizuje aktivnosti osim onih koje su ponuđene. 32% 68% 10. Razmjena dobre prakse sa drugim školama. 29% 71% 11. Istraživanja u odnosu na rezultate profesionalnog razvoja. 57% 43%

3.1 Planovi Sve škole su uradile plan profesionalnog razvoja. Više od polovine škola, odnosno 56% smatra da kvalitet plana odgovara nivou 3. Kvalitet plana profesionalnog razvoja 44% škola procjenjuje u nivou 4. 3.2 Nastavnici Veliki procenat škola, njih 61% su navele da je od 50%−80% njihovih nastavnika učestvovalo u aktivnostima PRNŠ-a, 27% škola je imalo učešće nastavnika u rasponu od 80% do 100%, deset odsto škola imalo je učešće u nivou dva (30% do 50%), dok je u svega 2% škola učešće nastavnika u aktivnostima PRNŠ-a bilo ispod 30%. Broj nastavnika koji su realizovali aktivnosti profesionalnog razvoja u 63% škola odgovara nivou tri, nivou četiri u 32% škola, dok je nivo dva zastupljen u 5 odsto škola. Lični plan profesionalnog razvoja u 5% škola ima nivo 1, u 22% škola ima nivo 2, u 41% nivo tri i u 32% škola nivo četiri. Slični rezultati su dobijeni i kad je u pitanju broj nastavnika koji imaju profesionalni portfolio. Naime, nivo 1 zastupljen je u 3% škola, nivo 2 ima 22% škola, nivo 3 ima 37%, nivo 4 zastupljen je u 38% škola.


Zavod za školstvo

20

3.2. Realizacija/kvalitet Rezultati samoevaluacije pokazuju da je izbor aktivnosti u najvećem broju osnovnih škola (73%) uglavnom usklađen sa prioritetima i ciljevima. Da su aktivnosti PRNŠ-a u potpunosti usklađene sa prioritetima i ciljevima smatra 22% škola. Svega 5% škola procjenjuje da je izbor aktivnosti djelimično usklađen sa prioritetima i ciljevima. Realizacija predviđenih aktivnosti u 3% škola je u nivou 1 (ispod 50%), u 25% je u nivou 2 (50%-70%), u 60% u nivou 3 (70%−90%), dok 12% škola ima nivo 4. Od ukupnog broja škola 68% realizovalo je i aktivnosti profesionalnog razvoja koje nijesu ponuđene u Priručniku. Kad je u pitanju razmjena dobre prakse sa drugim školama ona je ostvarena u 71% škola. Istraživanja u odnosu na rezultate profesionalnog razvoja su rađena u 43% škola. 4. Evaluacija PRNŠ-a u predškolskim ustanovama U tabeli 4 prikazani su u procentima rezultati samoevaluacije PRNV-a. Tabela 4: Indikatori PR-a za predškolske ustanove

INDIKATORI PRNV-a N I V O 1 2 3 4 I PLANOVI 1. Predškolska ustanova ima plan profesionalnog razvoja. 100% 2. Kvalitet plana profesionalnog razvoja. 25% 75% II VASPITAČI 3. Vaspitači učestvovali u aktivnostima. 14% 74% 12% 4. Vaspitači realizovali aktivnosti. 25% 35% 40% 5. Vaspitači imaju LPPR (lični plan profesionalnog razvoja). 24% 17% 36% 23% 6. Vaspitači imaju profesionalni portfolio 24% 17% 36% 23% III REALIZACIJA/KVALITET 7. Izbor aktivnosti. 75% 25% 8. Realizacija aktivnosti. 75% 25% 9. Predškolska ustanova realizuje aktivnosti osim onih koje su

ponuđene. 15% 85%

10. Razmjena dobre prakse sa drugim predškolskim ustanovama i školama.

25% 75%

11. Istraživanja u odnosu na rezultate profesionalnog razvoja. 79% 21% 4.1. Planovi Plan profesionalnog razvoja uradile su sve predškolske ustanove. Da kvalitet plana odgovara nivou 4, smatra tri četvrtine predškolskih ustanova, dok jedna četvrtina plan ocjenjuje u nivou 3. 4.2. Vaspitači Vaspitači su učestvovali u aktivnostima profesionalnog razvoja. Nivo četiri (80%–100%) zastupljen je kod 12% predškolskih ustanova, nivo 3 u 74% odnosno nivo dva u 14 odsto predškolskih ustanova. Vaspitači kao realizatori aktivnosti profesionalnog razvoja nalaze se na nivou 4 u 40%, u nivou tri u 35% i nivo dva u 25% predškolskih ustanova. Lični plan profesionalnog razvoja u 24% predškolskih ustanova odgovara nivou jedan, u 17% nivou dva, u 36% nivou tri i u 23% predškolskih ustanova nivou četiri. Kada je u pitanju broj vaspitača koji imaju profesionalni portfolio raspodjela po nivoima je potpuno ista.


Zavod za školstvo

21

4.3. Realizacija/kvalitet Sudeći po procentima, izbor aktivnosti predškolskih ustanova uglavnom je (75%), ili u potpunosti usklađen sa potrebama vaspitača (25%). Realizacija predviđenih aktivnosti ima isti raspored po nivoima. Aktivnosti profesionalnog razvoja koje nijesu ponuđene u Priručniku realizovane su u 85% predškolskih ustanova. Kad je u pitanju razmjena dobre prakse sa drugim ustanovama 75% njih ostvarilo je razmjenu dobre prakse sa drugim vrtićima. Istraživanja u odnosu na rezultate profesionalnog razvoja su rađena u 21% predškolskih ustanova. 5. Evaluacija PRNŠ-a u gimnazijama U tabeli 5 u procentima su prikazani rezultati samoevaluacije PRNŠ-a u gimnazijama. Tabela 5: Indikatori PR-a za gimnazije

INDIKATORI PRNŠ-a N I V O 1 2 3 4 I PLANOVI 1. Škola ima plan profesonalnog razvoja. 100% 2. Kvalitet plana profesionalnog razvoja. 7% 43% 50% II NASTAVNICI 3. Nastavnici učestvovali u aktivnostima. 6% 69% 25% 4. Nastavnici realizovali aktivnosti. 13% 7% 60% 20% 5. Nastavnici imaju LPPR (lični plan profesionalnog razvoja). 19% 19% 37% 25% 6. Nastavnici imaju profeionalni portfolio 6% 19% 37,5% 37,5%

III REALIZACIJA/KVALITET 7. Izbor aktivnosti10. 12,5% 50% 37,5% 8. Realizacija aktivnosti. 14% 33% 33% 20% 9. Škola realizuje aktivnosti osim onih koje su ponuđene. 31% 69%

10. Razmjena dobre prakse sa drugim školama. 25% 75% 11. Istraživanja u odnosu na rezultate profesionlnog razvoja. 53% 47%

5.1. Planovi Sve škole uradile su plan profesionalnog razvoja. Polovina njih procjenjuje njegov kvalitet na niovu 4, njih 43% u nivou 3 i sedam odsto škola u nivou 2. 5.2. Nastavnici U velikom broju (69%) gimnazija nastavnici su učestvovali u aktivnostima PRNŠ-a u rasponu od 50% do 80%, dok je njih 25% imalo učešće nastavnika u rasponu od 80% do 100%. Svega 6% gimnazija ostvarilo je učešće nastavnika u aktivnostima PRNŠ-e u nivou 1. Aktivnosti profesionalnog razvoja na nivou škole u ravni nivoa 3 realizovalo je 60% gimnazija, u ravni nivoa četiri 20%, u nivou dva 7%, i u nivou jedan 13% škola. Lični plan profesionalnog razvoja u 37% škola ima nivo 3, u 25% š nivo četiri i u po 19% škola nivo 2 odnosno nivo 1. Kod stavke koja se odnosi na posjedovanje profesionalnog portfolija rezultati samoevaluacije pokazuju da u po 37,5% škola on odgovara niou 3 odnosno nivou četiri. U 19% škola profesionalni portfolio ima 50%–70% nastavnika, dok u 6% škola profesionalni portfolio ima ispod 50% nastavnika.

10 Uz dodatno obrazloženje (predložena mjera se može korigovati u zavisnosti od konteksta).


Zavod za školstvo

22

5.3. Realizacija Da su aktivnosti profesionalnog razvoja uglavnom usklađene sa prioritetima i ciljevima smatra polovina od ukupnog broja gimnazija, dok u 37,5% smatraju da su aktivnosti profesionalnog razvoja u potpunosti bile usklađene sa prioritetima i ciljevima. U 12,5 odsto škola izbor aktivnosti profesionalnog razvoja djelimično je bio usklađene sa prioritetima i ciljevima. Realizacija predviđenih aktivnosti u 14% škola je na nivou jedan (ispod 50%), u 33% na nivou dva (50%-70%), na nivou tri takođe u 33% (70%−90%), a na nivou četiri (90%−100%) u 20% škola. Veći dio gimnazija (69%) je realizovao i aktivnosti profesionalnog razvoja koje nijesu ponuđene u Priručniku. Takođe, u velikom broju škola (75%) realizovana je i razmjena dobre prakse sa drugim školama. Istraživanja u odnosu na rezultate profesionalnog razvoja rađena su u 47% gimnazija. 6. Evaluacija PRNŠ-a u osnovnim školama, predškolskim ustanovama i gimnazijama u Crnoj Gori U tabeli 6 prikazani su u procentima rezultati samoevaluacije u osnovnim školama i predškolskim ustanovama. Tabela 6: Indikatori profesionalnog razvoja za osnovne škole, predškolske ustanove i gimnazije

INDIKATORI PRNŠ-a N I V O 1 2 3 4 I PLANOVI 1. Škola ima plan profesonalnog razvoja. 100% 2. Kvalitet plana profesionalnog razvoja. 3,5% 40% 56,5% II NASTAVNICI 3. Nastavnici učestvovali u aktivnostima. 3,5% 3% 73% 20,5% 4. Nastavnici realizovali aktivnosti. 6,5% 7% 59,5% 27% 5.

Nastavnici imaju LPPR (lični plan profesionalnog razvoja).

14% 16% 34% 36%

6. Nastavnici imaju profeionalni portfolio 7,5% 16% 33,75% 42,75% III REALIZACIJA/KVALITET 7. Izbor aktivnosti11. 6,75% 64% 29,25% 8. Realizacija aktivnosti. 9% 21% 55,5% 14,5% 9. Škola realizuje aktivnosti osim onih koje su ponuđene. 30,5% 69,5% 10. Razmjena dobre prakse sa drugim školama. 20,55 79,5% 11. Istraživanja u odnosu na rezultate profesionlnog razvoja. 55,5% 44,5%

6.1. Planovi Iz rezultata koji su prikazani u tabeli može se vidjeti da su sve osnovne škole, predškolske ustanove i gimnazije obuhvaćene analizom uradile plan profesionalnog razvoja. Više od polovine obrazovnih ustanova (56,5%) smatra da kvalitet plana odgovara nivou 4. Kvalitet plana profesionalnog razvoja 40% škola/vrtića procjenjuje u nivou 3, dok njih 3,5 % smatra da njegov kvalitet odgovara nivou 2. Ovi pokazatelji upućuju na konstataciju da sve osnovne škole, predškolske ustanove i gimnazije planiraju profesionalni razvoj svojih zaposlenih. Takođe, i da su planovi PRNŠ-a i PRNV-a kvalitetno urađeni, što čini dobru polaznu osnovu za njihovu uspješnu inplementaciju. 6.2. Nastavnici/vaspitači Veliki dio škola/vrtića (73%) procjenjuje da je u aktivnostima profesionalnog razvoja učestvovalo od 50%−80% nastavnika/vaspitača, 3% ustanova je imalo učešće nastavnika/vaspitača u rasponu od 30%−50%, 3,5% ispod

11 Uz dodatno obrazloženje (predložena mjera se može korigovati u zavisnosti od konteksta).


Zavod za školstvo

23

30%, dok je 20,5% škola/vrtića ostvarilo učešće nastavnika/vaspitača u rasponu od 80% do 100%. Pokazatelji o broju nastavnika/vaspitača koji su realizovali aktivnosti profesionalnog razvoja govore da je nivo tri zastupljen u 59,5% škola/vrtića, nivo 4 u 27%, nivo dva u 7% škola/vrtića, dok je nivo jedan zastupljen u 6,5% ustanova. N osnovu dobijenih pokazatelja možemo zaključiti da mali procenat škola/vrtića nije obezbijedio učešće nastavnika u aktivnostima profesionalnog razvoja na značajnijem nivou. S druge strane, povratne informacije iz škola u ovom dijelu analize nesumnjivo pokazuju da je veliki procenat škola/vrtića u aktivnosti profesionalnog razvoja uključio značajan broj svojih nastavnika/vaspitača. Veoma je važan pokazatelj da je značajan procenat nastavnika/vaspitača i realizovao aktivnosti profesionalnog razvoja. Lični plan profesionalnog razvoja u 36% škola/vrtića ima nivo 4 (90%−100%), u 33,75% nivo 3 (70%−90%), u 16% nivo 2 (50%−70%) i u 7,5% škola/vrtića nivo jedan. Slični rezultati dobijeni su i kad je u pitanju broj nastavnika koji imaju profesionalni portfolio. Naime, nivo 1 zastupljen je u 7,5% škola/vrtića, nivo 2 ima 16% škola/vrtića, nivo tri ima 33,75%,dok je nivo 4 zastupljen u 42,75% ustanova. Sistem PRNŠ-a uvažava i čini vidljivim angažovanje pojedinaca na sopstvenom profesionalnom napredovanju. Prema izloženim pokazateljima možemo konstatovati sljedeće:

– nastavnici u osnovnim školama, predškolskim ustanovama i gimnazijama velikim dijelom adekvatno su angažovani u planiranju svog profesionalnog razvoja;

– nastavnici razumiju smisao i potrebu formiranja profesionalnog portfolija kao pokretača i dokaza o njihovom stalnom usavršavanju i razvoju, kako u dijelu u kojem se nalaze potvrde i sertifikati o završenim programima obuke, tako i u dijelu u kojem se nalaze dokumenta o sopstvenoj nastavnoj praksi i razmišljanja o njoj (LPPR-a i akcioni planovi koji ga udopunjuju);

– nastavnici žele da se dokazi o satima utrošenim na lični profesionalni razvoj nađu na jednom mjestu, kao i primjeri dobre prakse i druga dokumenta koja oni smatraju relevantnim za ovu oblast.

Povratne informacije iz škola/vrtića u ovom dijelu daju nam za pravo da donesemo jedan od opštih zaključaka: veliki dio nastavnika/vaspitača svjestan je vlastitih potreba za profesionalnim razvojem i obaveze da kontinuirano rade na toj oblasti svog profesionalnog života. 6.3. Realizacija/kvalitet Kada je u pitanju izbor aktivnosti 64% škola/vrtića smatra da je izbor uglavnom bio usklađen sa prioritetima i ciljevima, 29,25% procjenjuje da je u potpunosti bio usklađen, dok 6,75% škola/vrtića smatra da je izbor aktivnosti djelimično usklađen sa prioritetima i ciljevima. Realizacija predviđenih aktivnosti u 55,5% škola/vrtića je na nivo 3 (od 70%-90%). U 21% škola/vrtića je na nivou dva (50%−70%), dok je u 14,5% škola na nivou četiri (90%−100%). U 9% škola/vrtića predviđene aktivnosti realizovane su na nivou jedan. Veliki procenat škola/vrtića (69,5%) je realizovalo i aktivnosti profesionalnog razvoja koje nijesu ponuđene u Priručniku. Kad analiziramo dio koji se odnosi na razmjenu dobre prakse možemo istaći da je veliki dio škola/vrtića (79,5%) ostvarilo razmjenu dobre prakse sa drugim školama. Istraživanja u odnosu na rezultate profesionalnog razvoja nijesu rađena u 55,5% škola/predškolskih ustanova.


Zavod za školstvo

24

7. Zastupljenost oblasti profesionalnog razvoja Tabela 7: Procentualna zastupljenost oblasti u okviru kojih su definisani ciljevi u planovima profesionalnog razvoja na nivou škole za A, B i C škole

Oblasti u okviru kojih su definisani ciljevi profesionalnog razvoja procenti 1. ICT 23% 2. Inkluzivno obrazovanje 22% 3. Razvoj kritičkog mišljenja 9% 4. Interaktivne metode 8% 5. Saradnja sa lokalnom zajednicom 7% 6. Komunikacijske vještine 5% 7. Samoevaluacija 4% 8. Stručni aktiv 4% 9. Uspostavljanje partnerskog odnosa između škole i roditelja 4% 10. Procjenjivanje i ocjenjivanje 3% 11. Unapreženje kvaliteta nastave i učenja i postignuća učenika 3% 12. Saradnja sa NVO sektorom 2% 13. Fakultativna nastava 2% 14. Zdravi stilovi života 2% 15. Različiti oblici saradnje 2%

Rezultati analize prikazani u tabeli 7 pokazuju da su A, B i C osnovne škole kao prioritetne oblasti u svom profesionalnom razvoju istakle prije svih ICT (23%) i inkluzivno obrazovanje (22%), zatim oblast razvoj kritičkog mišljenja (9%), interaktivne metode (8%), saradnja sa lokalnom zajednicom (7%) i komunikacijske vještine (5%). Ostale oblasti, kao što se može zaključiti iz tabele imaju nižu procentualnu zastupljenost (ispod 5%). Tabela 8: Procentualna zastupljenost oblasti u okviru kojih su definisani ciljevi u planovima profesionalnog razvoja na nivou škole za D i E škole

Oblasti u okviru kojih su definisani ciljevi profesionalnog razvoja procenti 1. Interaktivne metode u nastavi 19% 2. ICT 18% 3. Procjenjivanje i ocenjivanje 18% 4. Inkluzivno obrazovanje 13% 5. Razvoj kritičkog mišljenja 7% 6. Horizontalno učenje i timski rad 6% 7. Saradnja sa roditeljima 6% 8. Mentorstvo 4% 9. Rad u malim školama i kombinovanim odjeljenjima 3% 10. Stručni aktiv 2% 11. Samoevaluacija 2% 12. Saranja i timski rad nastavnika 1% 13. Zdravi stilovi života 1%

Prema dobijenim pokazateljima prikazanim u tabeli 8. jasno je da se najveći procenat zastupljenosti u planovima profesionalnog razvoja odnosi na oblast Interaktivne metode u nastavi (19%), zatim ICT i procjenjivanje i ocjenjivanje sa po 18%. Inkluzivno obrazovanje zastupljeno je u nivou od 13%, razvoj kritičkog mišljenja u nivou od 7%, dok po 6% pripada oblastima horizontalno učenje i timski rad i saradnja sa roditeljima. Ostale oblasti zastupljene su u nivoima ispod 5%.


Zavod za školstvo

25

Tabela 9: Zastupljenost oblasti profesionalnog razvoja u predškolskim ustanovama

Oblasti u okviru kojih su definisani ciljevi profesionalnog razvoja 1. Planiranje vaspitno-obrazovnog rada 2. Rad sa djecom jaslenog uzrasta 3. Saradnja sa roditeljima 4. Timski rad vaspitača istih vaspitnih grupa 5. Saradnja vaspitača na nivou ustanove 6. Saradnja sa osnovnom školom 7. Standardi za procjenu uspješnostu rada vaspitača 8. Profesionalizam u radu 9. Razvijanje pozitivne discipline

10. Likovna i dramska kultura Tabela 9. prikazuje zastupljenost oblasti u okviru kojih su definisani ciljevi u planovima profesionalnog razvoja na nivou predškolskih ustanova. Među najznačajnijim oblastima izdvajaju se sljedeće: planiranje vaspitno-obrazovnog rada, rad sa djecom jaslenog uzrasta, saradnja sa roditeljima, timski rad vaspitača istih vaspitnih grupa. Kao oblasti profesionalnog razvoja prepoznate su i sljedeće: saradnja vaspitača na nivou ustanove, saradnja sa osnovnom školom, standardi za procjenu uspješnosti rada vaspitača i druge. 8. Istraživanja/ankete PRNŠ/PRNV U svojim izvještajima škole/predškolske ustanove, na osnovu sprovedenih anketa sa nastavnicima/vaspitačima o sistemu PRNŠ/PRNV-a, su istakle sljedeće:

– većina nastavnika/vaspitača zainteresovana je za profesionalno usavršavanje i učešće u aktivnostima profesionalnog razvoja;

– veliki dio nastavnika/vaspitača je bio uključen u aktivnosti profesionalnog razvoja na nivou škole/predškolske ustanove kroz neku od aktivnosti;

– od aktivnosti profesionalnog razvoja najviše se organizuju posjete časovima (ogledni/ugledni časovi) i analiza istih, zatim okrugli stolovi, diskusije i predavanja na odabrane teme i prezentacije naučenog na seminarima;

– nastavnici/vaspitači podržavaju mogućnost usavršavanja kroz aktivnosti koje organizuje škola/predškolska ustanova tj. da sami kreiraju svoj profesionalni razvoj;

– većina nastavnika/vaspitača je zadovoljna aktivnostima profesionalnog razvoja u okviru svojih škola/vrtića i kao razloge navode: unapređenje rada, razvijanje socijalnih kompetencija, pozitivan uticaj na kvalitet nastave i postignuća učenika, kreativnost u nastavi, razmjena iskustava, osjećanje zadovoljsta u radu;

– uviđa se važnost saradnje sa drugim školama/predškolskim ustanovama; – najkorisnije je ono što se može neposredno primjeniti i što je relevantvo za njihov svakodnevi rad; – nastavnici ističu da je neophodno više podrške za PRNŠ aktivnosti u smislu da se: obezbijedi

materijalna baza za realizaciju planiranih aktivnosti, omogući besplatno pohađanje željenih seminara, obezbijedi veći nivo saradnje sa drugim školama, pojasni zaposlenima svrha i smisao profesionalnog razvoja (napredovanje nastavnika), stvori materijalna osnova za realizaciju savremene nastave;

– manji broj nastavnika/vaspitača doživljava profesionalni razvoj kao još jednu obavezu i nedovoljno su motivisani.

9. Zaključak Jedan od najbitnijih oslonaca reforme obrazovanja u Crnoj Gori i uopšte unapređenja oblasti obrazovanja, jeste dalji razvoj sistema profesionalnog razvoja nastavnika, vaspitača i stručnih saradnika u okviru kojeg će svi nastavnici imati priliku da unapređuju svoje profesionalne vještine, ali i da napreduju. Stoga je u narednom periodu pored ostalog nužno dalje usavršavati sistem PRNŠ/PRNV-a. Prije svega iz razloga jer je, kako pokazuje


Zavod za školstvo

26

prethodna analiza, model profesionalnog razvoja na nivou škole/predškolske ustanove prihvaćen od strane većine nastavnika kao realna mogućnost za njihov kontinuirani profesionalni razvoj, pa je samim tim i unaprijedio ovu oblast života i rada škola/vrtića. To iziskuje potrebu podrške primjene PRNŠ-a odnosno njegovih segmenata, kako od uprave škole, tako i sa centralnog nivoa (MPS, ZZŠ). U svakom slučaju, opredjeljivanje iznosa sredstava namijenjenih profesionalnom razvoju nastavnika pojedinca, najbolja je investicija u cilju poboljšanja i unapređenja procesa podučavanja učenika i podizanja kvaliteta učeničkih znanja. Takođe, neophodno je pokrenuti mehanizme prepoznavanja i nagrađivanja uspješnih i kvalitetnih nastavnika, posebno sistem viših zvanja, kao dio sistema profesionalnog razvoja nastavnika u Crnoj Gori.


Zavod za školstvo

27

AKTIVNOST PROFESIONALNOG RAZVOJA – PROJEKAT

Dr Dušanka Popović Projekat Kako pomoći učenicima da uspješno stvaraju usmene i pisane, umjetničke i neumjetničke tekstove

1. RADNI SASTANCI – PRVA ISKUSTVA U okviru projekta Kako učenicima pomoći da uspješno stvaraju... realizovani su radni sastanci u Baru i Podgorici (27. marta i 6. aprila 2012. godine). Na sastancima je analizirana dosadašnja primjena predloženog metodičkog pristupa u podučavanju učenika za stvaranje dobrog usmenog i pisanog teksta. Nastavnici su saopštili svoja iskustva i razmijenili ih sa kolegama, razmatrali način praćenja i evidentiranja uočenog, kao i druga pitanja koja su smatrali važnim. Tokom analize istakli su značaj pojedinih faza u nastanku teksta, kao i njihov uticaj na njegovu formu i sadržinu. Kao poseban kvalitet procesa u nastanku konačne verzije učeničkog sastava izdvojili su izradu poboljšane verzije zadatka. Značajnom i do sada manje primjenjivanom, ističu i fazu konsultacija o tekstu koja se u prethodnom periodu više realizovala fronatalno, na nivou čitavog odjeljenja, dok se u okviru projekta insistira na individualnom razgovoru nastavnika sa učenikom, kao i konsultacijama u okviru manjih grupa sa drugarima iz odjeljenja.

Nastavnici, takođe, procjenjuju da je zajednički rad na izboru teme i njena detaljna analiza, u okviru koje se precizira tačka gledišta/težište teme i njen predmet, početni korak koji učenike veoma motiviše i ohrabruje za dalji rad na sopstvenom tekstu. Sakupljanje podataka i njihova organizacija u naslove koji čine plan zadatka, pri čemu treba ukloniti sve što nije u direktnoj vezi sa temom, odnosno glavnom idejom teksta, takođe podstiče učenike i čini ih sigurnijim u daljem radu na stvaranju teksta. No, kako to nije lak posao, treba mu posvetiti dosta vremena i vježbati zajedno sa učenicima.

Prva iskustva učenika i nastavnika i prvi rezultati projekta pokazuju da učenici, prije svega, prihvataju i prepoznaju činjenicu da je stvaranje teksta proces, da im taj proces omogućavanja učenje i unapređenje sopstvene vještine pisanja jer rezultira boljim zadatkom, te da je predloženi metodički pristup neophodno primjenjivati od prvih koraka u učenju i podučavanju za stvaranje teksta. Nastavnici ističu da stariji učenici, posebno IX razreda nijesu baš bili raspoloženi da prolaze kroz sve faze, a osobito izradu plana teksta smatrajući da im nije potrebna. Međutim, njihovi zadaci to najčešće ne dokazuju. Dosljednu primjenu pojedinih faza na starijem uzrastu treba varirati, imenujući je drugačije i dozvoljavajući učenicima da je, ukoliko smatraju da im ne treba, preskoče. Analiza kvaliteta učeničkog sastava pokazaće, međutim, da li je neki korak u stvaranju odista bio višak ili ne, što, takođe, može biti individualna potreba učenika. Sastanak sa nastavnicima iz Nikšića i Bijelog Polja organizovan je u okviru redovne obuke. Nastavnici, učenici, kao i stručni tim projekta zadovoljni su prvim koracima i rezultatima dosljedne primjene predloženih metodičkih postupaka.


Zavod za školstvo

28

Lejla Bubić, profesorica razredne nastave OŠ „Meksiko“, Bar

2. INTENZIVNA RAZMJENA ISKUSTAVA U vremenu stalnih promjena uspješno obavljanje bilo koje profesije gotovo da je nemoguće bez kontinuiranog profesionalnog razvoja. U savremenom nastavnom procesu nastavnik zauzima različite uloge: on treba da bude istraživač, koordinator i saradnik kako bi na uspješan način podržao proces

učenja svojih učenika. Uspješan nastavnik treba da se bavi analizom i istraživanjem sopstvene prakse i tako pronalazi najbolje i najsvrsishodnije načine za uspješnu realizaciju nastavnog procesa i uspješno učenje svojih učenika. Projekat Kako učenicima pomoći da uspješno stvaraju usmene i pisane, umjetničke i neumjetničke tekstove ponudio nam je veoma funkcionalna i svrsishodna rješenja u cilju osposobljavanja učenika za uspješno samostalno stvaranje umjetničkog i neumjetničkog teksta i razvoj funkcionalne pismenosti. Učešće u aktivnostima Projekta podstaklo me da osvježim mnoga znanja koja smo iz ove oblasti već imali, ali i doprinijelo sticanju novih znanja, intenzivnijoj razmjeni iskustava sa kolegama, ohrabrilo da primjenjujem i kombinujem metode i tehnike rada, eksperimentišem i istražujem zajedno sa učenicima. Rezultati takvog rada, odnosno predloženih metodičkih postupaka u okviru Projekta bili su odmah vidljivi, posebno kod učenika koji se nijesu najbolje snalazili u oblasti stvaranja teksta. Smatram da mi je učešće u Projektu omogućilo da unaprijedim kvalitet nastave u oblasti usmenog i pismenog izražavanja, utičem na poboljšanje učenja i postignuća učenika na tom polju, a samim tim doprinesem sopstvenom profesionalnom razvoju. Aktivnosti kroz koje tokom realizacije projekta prolazimo daju nam određeni korpus znanja, smjernice, ideje, mogućnost razmjene i promišljanja o predloženom, stručnu podršku i pomoć. Ključnu ulogu u realizaciji Projekta, i uopšte uvođenja bilo kakvih promjena u nastavni proces, imamo mi – nastavnici. Od naše umješnosti, zainteresovanosti, kreativnosti, kao i sposobnosti da naučeno primijenimo na pravi način, zavisi da li će se promjena u učionici uopšte desiti.


Zavod za školstvo

29

Snežana Vorotović, profesorica jezika i književnosti OŠ „Ratko Žarić“, Nikšić

3. NA DOBROBIT UČENIKA Rad u okviru Projekta i primjena predloženih metodičkih postupaka podstakli su nas da intenzivnije promišljamo o samim fazama u nastanku teksta, ali i da sistematizujemo i objedinimo naša dosadašnja iskustva na polju razvoja

pismenosti naših učenika. Njihova dobrobit se kroz realizaciju Projekta posebno potvrdila i istakla. Uspješno pisanje ne uči se odjednom, već polako, postepeno, tokom čitavog školovanja i čitavog života. Zato je važno podsticati učenike da koriste bilježnice tipa dnevnika, posebne sveske u kojima će bilježiti svoje misli, osjećanja i opažanja (probleme koji ih muče, trenutke provedene sa porodicom, spisak knjiga i filmova u kojima su uživali, trenutke koje žele zauvijek da zapamte, ideje za pjesme i priče itd.). Na taj način oni stiču naviku zapisivanja misli i osjećanja, uvježbavaju njihovu formulaciju. Kada naviknu, nauče, da pišu i govore o svojim emocijama jednostavno i iskreno (jer je to možda najteže), lakše će kasnije uspijevati da izbjegnu patetiku u radovima sa ljubavnom i socijalnom tematikom. Takođe, dobro je da vode i bilješke koje se odnose na njihovo mišljenje u vezi sa knjigama koje su pročitali, nove činjenice koje su naučili, citate, razmišljanja na koja ih je knjiga podstakla (dnevnici citanja). Na taj način uče da pišu, da razmišljaju o onome sto čitaju, da vrednuju pročitano. Veoma je važno i neprekidno insistirati na tome da tokom čitanja nikada ne preskoče riječ koju ne razumiju, već da obavezno potraže objašnjenje za nju. Tako bogate rječnik i obrazuju se, a to je i suština istraživačkog čitanja. Na što češćoj upotrebi rječnika treba insistirati i treba da ga posjeduje svaki kabinet maternjeg jezika, jer učenici na taj način stiču jednu od osnovnih vještina koja će im kasnije u životu biti itekako potrebna. Zajedničko (grupno) pisanje takođe je postupak koji može biti dobra motivacija učenicima za uvježbavanje stvaranja teksta. Efikasan je i na starijem uzrastu. Zajednički se može pisati na različite teme: reklamna kampanja, scenario za kraću pozorišnu predstavu, priprema za debatu, prikaz filma i sl. U devetom razredu se, veoma uspješno, može organizovati čas zajedničkog pisanja kroz pet funkcionalnih stilova, gdje učenici u grupama prikupljaju podatke i informacije, a onda svaka grupa piše svoj rad zadatim stilom. Preoblikovanje (prerada) teksta je vježba koja se može primijeniti i u nižim i u višim razredima. Učenici u starijim razredima jako su pozitivno reagovali kada im je zadato da na osnovu poznatih bajki (npr. Tri praseta, Crvenkapa) napišu vijest, oglas, obavještenje, pozivnicu, autobiografiju... „Popunjavanje praznina“ je takođe zanimljiva tehnika. To je aktivan jezički proces u kome čitalac uči da koristi kontekst koji mu pomaže da odgonetne riječi koje nedostaju. Dakle, od učenika se traži da popunjavaju izostavljene djelove riječi ili izraze u pisanom ili usmeno izgovorenom tekstu. Pisanje u ulozi omogućava učenicima da razviju složenije tehnike pisanja i pruža im priliku da na sebe gledaju kao na vješte pisce. Može se ostvariti kroz: govore, dnevnike, stihove, izvještaje, detektivske


Zavod za školstvo

30

priče, intervjue, biografije... Učenici preuzimaju uloge detektiva, turističkih agenata, istraživača, i iz te perspektive pišu svoje radove. Veoma je važno učenike dobro pripremiti za preradu teksta i uređivanje njegove konačne verzije. Mnogi učenici znaju da treba da poprave svoj tekst, ali im je teško da uoče greške i prerade svoje ideje. Često se dešava i da negativno reaguju na kritiku. Zato je dobro da čitaju pred odjeljenjem svoje radove i slušaju kritičko mišljenje svojih vršnjaka i nastavnika o njemu. „Kružok pisaca“ zanimljiv je način da učenici lakše podnesu kritiku svog rada, jer su u sredini koja ih prihvata i koja im pomaže svojim pitanjima i komentarima. Naime, kada završe pisanje sastava, učenici se okupljaju u kružoku pisaca kako bi čuli mišljenje o svom radu prije nego što započnu sljedeću fazu prerade teksta. Ta aktivnost je dobrovoljna, s tim da svako, uključujući i nastavnika (ukoliko je dio kružoka), treba da priloži svoj rad i pokaže ga drugima. Svaki pisac čita svoj rad i sluša mišljenje drugih o njemu. Za uspješno pisanje, kao i za svaki drugi posao, veoma je važna motivacija. Činjenica da ce rad slušati ili čitati drugi predstavlja vazan motivacioni razlog i za pisanje i za preradu teksta. Nastavnik može da odredi dan u mjesecu kada ce svaki učenik predstaviti svoj rad drugima. Najbolji radovi mogu se čitati na književnim večerima za roditelje, porodicu, prijatelje, ostale nastavnike, upravu skole... Smatram da ovoj oblasti nastave jezika i književnosti treba posvetiti dosta vremena u okviru redovnih časova, ali i da je moguće predložiti uvođenje izbornog predmeta čiji bi se ciljevi i sadržaji odnosili upravo na načine za poboljšanje funkcionalne pismenosti kod učenika. Dio stručnog tima Projekta: Nađa Durković, dr Sanja Šubarić i mr Dijana Laković


Zavod za školstvo

31

NOVE IDEJE

Nadežda Vujašković, pedagogica OŠ „Vuko Jovović“ Danilovgrad

ZBORNIK SCENARIJA ZA ČAS – REZULTAT PRNŠ AKTIVNOSTI U OŠ „Vuko Jovović“ od 2008. godine uspješno se sprovode aktivnosti predviđene planom profeisonalnog razvoja na niovu škole. Zasluga za uspješnu realizaciju svakako pripada timu za PRNŠ koji čine: Branislav Stanišić, direktor i nastavnice: Mirjana Rajović, Dinka Đikanović, Senka Jovanović, Ljudmila

Radović, Vera Ljumović, Lidija Roganović, Danijela Radonjić i koordinatorka tima, pedagogica Nadežda Vujašković. Nastavnici naše Škole sa velikom zainteresovanošću prate sve obuke koje su organizovane u okviru PRNŠ-a i svojim aktivnim učešćem potvrđuju opravdanost organizovanja svih vrsta edukacija. Oni svoje zadovoljstvo iskazuju kroz evaluaciju nakon završene obuke, ali i primjenom međusobno razmijenjenog iskustva. U sklopu planiranja edukacije nastavnog osoblja na nivou škole, kao prioritet istaknuta je potreba da nastavnici obogate svoja metodička znanja upoznavanjem novih tehnika i postupaka kojima bi aktivirali učenike i podstakli ih na kritička promišljanja. To istovremeno znači i osnaživanje nastavnika da budu spremni za nove izazove, da na kreativan i inovativan način primjenjuju stečena znaja dajući im novi kvalitet u nastavi.

Zbornik scenarija koji želimo da vam predstavimo jeste publikacija nastala kao rezultat primjene naučenog tokom programa obuke Razvoj kritičkog mišljenja. Seminar je održan u periodu januar – mart 2011. godine u našoj Školi, a realizovan je u saradnji i uz podršku sa Zavoda za školstvo. U prvom dijelu Zbornika prikazan je materijal koji je nastao kao produkt rada nastavnika tokom četiri dana seminara, a u drugom dijelu predstavljeno je 25 scenarija za čas koje su nastavnici realizovali nakon seminara. Forme scenarija nijesu jednoobrazne tako da nastavnici u svom daljem radu mogu koristiti neku od prikazanih formi ili kreirati posve novu, njima najoperativniju i najpregledniju. Kroz priložene scenarije jasno je da su nastavnici imali u vidu da je bitna suština, odnosno da je određene sadržaje moguće kvalitetno obraditi primjenom RWCT tehnika ne gubeći iz vida faze koje doprinose njihovoj uspješnoj realizaciji: evokaciju, razumijevanje značenja i refleksiju.

Moguće je da su neke od tehnika koje se ovim programom preporučuju primjerenije određenim oblastima, ali su nastavnici željeli da eksperimentišu u primjeni naučenog. Uz neke od scenarija data su i zapažanja nastavnika o efektima primjenjenih tehnika, kao i prilozi koji sadrže korišćene materijale (tekstove) i produkte učeničkih aktivnosti nastalih na času. Nastavnici su se hrabro i otvoreno upustili u primjenu predloženih tehnika, pa se iskreno nadamo da su prikazani sadržaji u ovoj publikaciji samo prvi korak u bogatoj zbirci scenarija koji će tek nastati kroz primjenu naučenog i prilagođavanje tehnika specifičnostima predmeta i potrebama učenika koje nastavnik podučava. Očekujemo da će kreativna primjena predloženih postupaka i dalje rezultirati uspješnim scenarijima za čas čija će prezentacija i analiza pomoći razmjeni iskustava nastavnika u samoj Školi, ali i razmjeni iskustava sa nastavnicima drugih škola kako bi se unaprijedio proces primjene podučavanja koijm se podstiče kritičko promišljanje učenika.


Zavod za školstvo

32

ISKUSTVA IZ ŠKOLA Snežana Kapešić, nastavnica razredne nastave OŠ „Braća Bulajić“ Vilusi

PRNŠ – TIMSKI RAD I SARADNJA OŠ „Braća Bulajić“ iz Vilusa profesionalni razvoj na nivou škole zvanično primjenjuje od septembra 2009. godine kada je urađen prvi dvogodišnji plan. U našoj Školi uvijek se velika pažnja poklanjala profesionalnom razvoju, kako na eksternom, tako i na internom nivou. Nastavnici su se redovno odazivali svakom organizovanom seminaru i prenosili jedni drugima svoja iskustva i nova znanja. Posebno ističemo da se na ovom polju nikada nijesmo suočili sa starosnom barijerom koja predstavlja problem u velikom broju škola. Zahvaljujući pozitivnim specifičnostima malih škola, do punog izražaja dolaze upravo aktivnosti horizontalnog učenja kroz timski rad − aktivnosti profesionalnog razvoja koje daju najbolje rezultate. Neke od tih aktivnosti su: zajednička izrada godišnjih planova, planova za dopunsku i dodatnu nastavu; pomoć nastavnicima početnicima; snabdijevanje stručnom literaturom; zajednička izrada panoa i plakata, zidnih novina; organizovanje predavanja na nivou škole (tema: Dječija prava, Bolesti zavisnosti, Inkluzivno obrazovanje); obilježavanje značajnih datuma; ujednačavanje kriterijuma ocjenjivanja; izrada testova, anketa, upitnika; planiranje saradnje sa lokalnom zajednicom i dr. Naša Škola ima veoma uspješnu saradnju sa školama iz okruženja. Saradnja se ogleda kroz: međusobne posjete, organizovanje zajedničkih izleta, pohađanje istih programa obuke/seminara, razmjenu štampanog materijala, organizovanje sportskih manifestacija, učešće u radnim sastancima, razmjenu mišljenja i iskustava... Prvi korak u primjeni PRNŠ sistema bio je formiranje tima za profesionalni razvoj koji čine koordinatorka Snežana Kapešić (nastavnica razredne nastave) i članovi Radomir Krivokapić (direktor) i Radmila Vučković (nastavnica engleskog jezika). Prije izrade plana, nastavnici su popunili upitnik za samoevaluaciju rada. Sugerisano je da bude objektivno popunjen kako bi pokazao pravo stanje i na osnovu njega utvrdile stvarne potrebe i prioriteti u narednom periodu. Plan je izrađen na osnovu preporuka Zavoda za školstvo, a ciljevi su usklađeni sa potrebama škole (na osnovu potreba učenika sa kojima radimo i ličnih potreba nastavnika). Usvojen je na sjednici Nastavničkog vijeća i dio je Godišnjeg i Razvojnog plana škole.

Priroritetni ciljevi profesionalnog razvoja u našoj Školi su sljedeći:

1) Kompjutersko opismenjavanje nastavnika 2) Primjena metoda aktivnog učenja 3) Osposobljavanje nastavnika za rad sa djecom sa posebnim potrebama 4) Unapređenje rada stručnih aktiva kroz realizaciju uglednih i oglednih časova i organizovanje stručnih

predavanja od strane nastavnika 5) Planiranje i korišćenje ocjenjivanja kao sredstva za unapređenje nastave, usvajanje novih tendencija u

provjeravanju znanja i vještina 6) Primjena horizontalnog učenja i timskog rada


Zavod za školstvo

33

Nastavnici su uradili individualne planove i kreirali sopstveni profesionalni portfolio. Tokom perioda 2009–2011. godina učestvovalu su u 15 različitih programa obuke (Inkluzivno obrazovanje u osnovnoj školi, Procjenjivanje i ocjenjivanje u nastavi, Procjenjivanje i ocjenjivanje u nastavi građanskog vaspitanja, muzičke kulture, fizike, biologije i hemije, Procjenjivanje i ocjenjivanje, testiranje ELT-u, Interaktivne metode u nastavi, Obuka za implementaciju Zelenog paketa, Pedagoška primjena ICT, Rješavanje konflikta do međusobnog sporazumijevanja, Evropski jezički portfolio, Obuka za ICT koordinatora, Crnogorski jezik u nastavi, Stepen napredovanja nastavnika engleskog jezika, Upotreba mas-medija u nastavi engleskog jezika i dr.). Održano je osam uglednih časova, a realizovali su ih nastavnici: Ljiljana Đorović, Marina Draganić, Snežana Kapešić, Milosava Nikolić, Radmila Vucković i Ljiljana Kojović.Izabrane teme bile su interesantne za sve nastavnike, jer su tokom njihove realizacije demonstrirane interaktivne metode u učionici, primijenjene nove tehnike procjenjivanja i ocjenjivanja, kao i korišćenje ICT-a u nastavi. Ogledni čas koji je održala nastavnica Snežana Kapešić, objavljen je u Prosvjetnom radu (april 2011. godine) kao i rad na temu Primjena frontalnog oblika rada u kombinovanom odjeljenju (februar 2011. godine).

Jedan od prioritetnih ciljeva u planu bio je obučavanje nastavnika za rad na računaru. Iz objektivnih razloga nije došlo do realizacije ovog cilja, ali zahvaljujući našoj ICT koordinatorki – Milosavi Nikolić, profesorici ruskog jezika i književnosti, koja je u junu 2011. godine pohađala obuku za ICT koordinatora, ove godine smo odmah počeli sa kompjuterskim opismenjavanjem. Čitav kolektiv pohađa obuku. U Školi imamo dobre uslove za korišćenje ICT-a. Svi zaposleni su zainteresovani za podizanje nivoa informatičke pismenosti i sticanje novih znanja potrebnih za povećanje kvaliteta nastave. Učenici i nastavnici mogu koristi Internet resurse iz svih nastavnih oblasti i na taj način unaprijediti učenje i nastavu. Zapažena je saradnja sa Ekspoziturom granične policije Vilusi. Njihovi predstavnici održali su predavanja na temu: Pješaci u saobraćaju, a nakon toga organizovali takmičenje Šta znaš o saobraćaju za učenike viših razreda (maj 2011). Tri prvoplasirana učenika učestvovala su na opštinskom takmičenju. Planirali su i predavanje na temu: Spriječimo trgovinu ljudima i ilegalne migracije. Oni su nam i obezbjeđivali prevoz za jednodnevne izlete i posjete drugim školama. Naša Škola je tim gdje vlada razumijevanje, sloga, tolerancija i gdje svi članovi nesebično pomažu jedni drugima. Analizom svega što smo uradili, zaključujemo da je profesionalni razvoj u našoj školi kontinuirani proces, prihvaćen od strane svih nastavnika i uprave, a najviše koristiti imaju naši učenici.


Zavod za školstvo

34

Marija Draganić, pedagogica Prva srednja stručna škola Nikšić

PRNŠ PROCES – KA KVALITETNIJEM UČENJU I PODUČAVANJU

Nakon seminara održanog u Zavodu za školstvo, 14. juna 2011. godine, Prva srednja stručna škola u Nikšiću počela je sa implementacijom aktivnosti vezanih

za oblast profesionalnog razvoja nastavnika na nivou škole. Koordinatorka tima za profesionalni razvoj pripremila je i realizovala prezentaciju na temu Profesionalni razvoj nastavnika na nivou škole. Koordinatorka je na sjednici Nastavničkog vijeća održanoj 16. juna 2011. godine putem pomenute prezentacije svojim kolegama predstavila sistem profesionalnog razvoja nastavnika na nivou škole. Na toj sjednici formiran je tim za profesionalni razvoj čiji su članovi: Goran Davidović, direktor škole, Vanja Vušković, profesorica jezika i književnosti, Andrijana Jovović, profesorica jezika i književnosti, Nevenka Milić, profesorica engleskog jezika, Dragan Domazetović, profesor saobraćajne grupe predmeta, Dušanka Bulajić, profesorica saobraćajne grupe predmeta i Milan Đurđevac, profesor praktične nastave. Koordinatorka Tima je Marija Draganić, pedagogica. Nakon formiranja, tim je pristupio detaljnoj analizi literature koja se bavi problematikom profesionalnog razvoja. Analiza priručnika za škole Profesionalni razvoj nastavnika na nivou škole (Zavod za školstvo, 2008) kao i časopisa Profesionalni razvoj nastavnika u Crnoj Gori pomogla nam je da, u velikoj mjeri, dobijemo jasniju sliku o suštini ovih aktivnosti u školi i u profesionalnom životu nastavnika, uopšte. Razmatrali smo prijedloge aktivnosti koje bi se mogle naći u našem planu PRNŠ-a . Prilikom procjene potreba na polju PRNŠ-a od velike pomoći bili su nam podaci dobijeni na osnovu interne evaluacije koju smo uradili za prethodne četiri godine, kao i podaci dobijeni nakon samoprocjene nastavnika na početku školske godine. Značajan doprinos adekvatnom planiranju aktivnosti PRNŠ-a dale su i preporuke dobijene od strane eksternih evaluatora kvaliteta vaspitno-obrazovnog rada škole (nadzorna služba Zavoda za školstvo). Nakon promovisanja ideje o profesionalnom razvoju „osluškivali“ smo kako na tu ideju reaguju naše kolege. Veći broj njih svjestan je potrebe savremenog nastavnika da se permanentno usavršava prateći zahtjeve savremenog društva uslovljene njegovim razvojem. Nastavnici naše Škole saglasni su da im je neophodno dodatno usavršavanje kako bi adekvatno obavljali svoj posao. Tim za profesionalni razvoj napravio je ugledne primjerke ličnog plana profesinalnog razvoja (LPPR-a) i profesionalnog portfolija. Nastavnici su na sjednici Nastavničkog vijeća (31. avgust 2011. godine) dobili te primjerke kao i uputstva za formiranje i vođenje profesionalnog portfolija. Nakon procjene potreba, PRNŠ tim je pristupio izradi plana profesionalnog razvoja nastavnika za period od dvije godine. U ovom planu jasno su precizirani ciljevi, kao i aktivnosti kroz koje će oni biti realizovani. Ciljevi profesionalnog razvoja nastavnika na nivou škole (školska 2011/2012 godina) su:

1. Unapređivanje rada na sprečavanju ranog napuštanja školovanja 2. Podsticanje kvalitetnijeg rada na polju profesionalnog orijentisanja učenika 3. Edukacija nastavnika za primjenu interaktivnih metoda u nastavi


Zavod za školstvo

35

4. Edukacija nastavnika za rad sa djecom sa posebnim potrebama 5. Unapređivanje rada sa darovitim učenicima 6. Razvijanje svijesti o demokratiji u školi

Ciljevi profesionalnog razvoja nastavnika na nivou škole (školska 2012/2013 godina) :

1. Unapređivanje kvaliteta procesa ocjenjivanja i procjenjivanja u nastavi fizičkog vaspitanja 2. Unapređivanje znanja i vještina iz oblasti automehatronike 3. Pronalaženje adekvatnih načina za smanjenje broja negativnih ocjena 4. Edukacija i motivisanje nastavnika za primjenu kooperativnog učenja

Iz prethodno navedenih ciljeva koji su prepoznati kao prioritetni od strane nastavnika vidimo da se posebno interesovanje pokazalo za teme iz pedagoško-psihološke oblasti. Veliki dio aktivnosti vezanih za PRNŠ odvija se putem horizontalnog učenja. Naime, profesori koji su pohađali određene programe obuke svojim kolegama prezentuju znanja i vještine koje su stekli i to putem raznovrsnih aktivnosti poput: prezentacija, radionica, oglednih časova itd. Te aktivnosti odvijaju se u kontinuitetu i proizilaze jedna iz druge. Na primjer, profesorica jezika i književnosti Vera Božović održala je seminar na temu Primjena interaktivnih metoda u nastavi opšteobrazovnih predmeta, a zatim je na oglednom času kombinujući neke od tih metoda pokazala kako ih implementrati u nastavi.

Kako bi se profesori osposobili za kvalitetniji rad sa učenicima sa posebnim obrazovnim potrebama, tim za PRNŠ isplanirao je da se u junu 2012. godine održi seminar Ka inkluziji u srednjem obrazovanju. Voditelji ove interaktivne obuke biće Goran Macanović i Milan Šaranović. Pored navedenih aktivnosti u Školi funkcioniše šest stručnih aktiva koji imaju redovne mjesečne sastanke, čije aktivnosti u velikoj mjeri podstiču adekvatan rad na profesionalnom razvoju nastavnika. Osim toga, proces PRNŠ-a odvija se i kroz mentorstvo nastavnicima pripravnicima. Sasvim je sigurno da se u našoj Školi na profesionalni razvoj nastavnika gleda kao na odličan vid permanentnog sticanja, proširivanja i razvijanja znanja i vještina nastavnika koje su od presudnog značaja za uspjeh učenika u školskim aktivnostima, kako nastavnim tako i vannastavnim. To je garancija da će se sa realizacijom započetih aktivnosti profesionalnog razvija nastaviti, te da će se njihov sadržaj inovirati i unapređivati s ciljem poboljšanja kvaliteta vaspitno-obrazovnog rada.


Zavod za školstvo

36

Fatmire Molla, pedagogica SMŠ „Bratrstvo – jedinstvo” Ulcinj

PRNŠ – UNAPRIJEDITI UČENJE U SAMOJ ŠKOLI Sistem profesionalnog razvoja na nivou škole primjenjuje se u našoj Školi od školske 2009/10. godine, kao redovna aktivnost. Proces planira i podržava tim za profesionalni razvoj koji čine: direktor Husein Katana, pomoćnik direktora Mijo Andrović, koordinator Fatmire Molla, kao i profesori: Remzije Rejzi, Naser Halili, Basri Molla i Ljiljana Sredojević. Tim je izvršio procjenu potreba za profesionalnim ravojem nastavnika, odredio priroritetne ciljeve i utvrdio plan PRNŠ-a za dvije godine, imajući u vidu krajnji cilj ovih aktivnost: unapređenje kvaliteta nastave i postizanje boljih rezultata učenika.

Prva aktivnost bila je prikupljanje i formiranje baze podataka o dosadašnjem profesionalnom razvoju zaposlenih, a na osnovu sprovedenog upitnika. Za realizaciju ovog cilja pedagogica škole pripremila je upitnik za samoevaluaciju na crnogorskom i albanskom jeziku. Popunjene upitnike vratila su 53 nastavnika. Na osnovu obrađenog upitnika i odgovora nastavnika formirana je baza podataka o dosadašnjem stanju i potrebama nastavnika u narednom periodu. Svi nastavnici su uradili lične planove profesionalnog razvoja i formirali profesionalni portfolio. U periodu 2009. do 2012. godina realizovano je više aktivnosti profesionalnog razvoja, u skladu sa donesenim planovima na dvogodišnjem nivou. Jedna od prvih aktivnosti jeste poludnevni seminar unutar škole za sve nastavnike. Tema seminara je bila Obuka za izradu ličnog plana profesionalnog razvoja i portfolija nastavnika. Nastavnici su bili u mogućnosti da putem video prezentacije upoznaju sadržaj jednog portfolija. Nakon seminara, svi nastavnici formirali su svoj profesionalni portfolio.


Zavod za školstvo

37

Aktivi funkcionišu u okviru svojih redovnih sastanaka, pa su Aktiv crnogorskog jezika i književnosti i Aktiv albanskog jezika i književnosti organizovali diskusiju na temu Planiranje nastave u skladu sa novim nastavnim programima. Nakon duže diskusije nastavnici su došli do zaključka da se ubuduće ciljevi moraju određenije planirati, a da planovi budu što efikasniji u svim fazama realizacije. Značajna je i edukacija iz oblasti ICT-a u nastavi koja je realizovana na zahtjev velikog broja zaintersovanih nastavnika. Kurs su vodili profesori informatike iz naše Škole: Naser Halili i Valdet Kurti. Zbog velikog broja nastavnika koji su željeli da pohađaju obuku, rad je organizovan u dvije grupe. Veliko interesovanje izazvala je i radionica na temu Komunikacija na relaciji nastavnik − učenik, učenik − nastavnik. U realizaciji ove teme učestvovali su predsjednici svih aktiva škole. Na radionici je bilo riječi o različitim konfliktima na relaciji nastavnik − učenik, učenik − nastavnik i načinima prevazilaženja tih konflikata. Napravljena je paralela između otvorene i zatvorene komunikacije kao i o „ja“ i „ti“ porukama. Radionicu su uspješno realizovale pedagogica škole Fatmire Molla i profesorica jezika i književnosti Ljiljana Sredojević. U našoj Školi održan je i seminar od strane predstavnika Zavoda za školstvo Vidosave Kašćelan i dr Lidije Kaljaj, a tema seminara bila je Implementacija reforme u opštoj gimnaziji – dosadašnja iskustva. U radu su učestovali profesori koji izvode nastavu u gimnazijskim odjeljenjima. U Školi se redovno održavaju ugledni časova. Časove su realizovali: profesorica Hava Perazić (albanski jezik i književnost u drugom razredu: Narodna lirika), profesorica Hurije Hoxha (istorija u prvom razredu: Stari Sloveni i njihovo iseljavanje) i profesorica Ljiljana Sredojević (maternji jezik i književnost u trećem razredu: Poznavanje značenja termina žargonizam, vulgarizam, dijalektizam). U našoj Školi zadovoljni smo rezultatima prvog PRNŠ ciklusa u trajanju od dvije godine: realizovali smo postavljeni plan i predvidjeli da u budućem periodu nastavimo sa odabirom ciljeva čije će dostizanje unaprijediti proces podučavanja naših nastavnika, a time i proces učenja naših učenika. Na osnovu svega smatramo da smo postigli značajni napredak u odnosu na period kada se profesionalni razvoj nastavnika u školi odvijao u mnogo skromnijim razmjerama. Takođe, nadamo se da ćemo aktivnosti profesionalnog razvoja u našoj Školi dalje razvijati i unapređivati.


Zavod za školstvo

38

Biljana Terzić, profesorica pedagogije i psihologije SSŠ „Spasoje Raspopović“ Podgorica

KONTINUIRANE AKTIVNOSTI NA UNAPREĐENJU VJEŠTINA I ZNANJA Iako su aktivnosti profesionalnog razvoja nastavnika već duži niz godina sastavni dio Godišnjeg plana rada naše Škole, intenzivnije uključivanje u ovaj

proces počelo je od školske 2011/12. godine. Naime, Zavod za školstvo je, nakon uvođenja sistema profesionalnog razvoja na niovu škole (PRNŠ) u vrtiće, osnovne škole i gimnazije, pokrenuo i realizovao ideju o njegovoj implementaciji i u srednjim stručnim školama. Seminari o primjeni pomenutog sistema organizovani su prvo za direktore, a zatim za pedagoge kao nosioce ovih aktivnosti u školi. Na seminaru smo dobili osnovne informacije o sistemu PRNŠ-a i procesu njegove primjene. Nakon prisustva sastanku organizovanom za koordinatore, na sjednici nastavničkog vijeća nastavnicima su prenijete osnovne informacije o sistemu i o aktivnostima koje je Zavod za školstvo već realizovao na tom planu. Na istoj sjednici formirali smo tim za profesionalni razvoj na nivou škole: Biljana Terzić, pedagogica i koordiantorka, Ljeposava Vuksanović, direktorka, Danka Sinđić, profesorica ruskog jezika, Gordana Labović, profesorica maternjeg jezika i književnosti, Vesko Mihailović, profesor metalurško-mašinske grupe predmeta, Vinka Milošević, profesorica hemijsko-tehnološke grupe predmeta i Aleksandra Ćetković, profesorica grafičke grupe predmeta. Koordinatorka je za predsjednike aktiva pripremila štampanu i digitalnu verziju prezentacije sistema, kao i priručnike, pravilnike i druge publikacije o profesionalnom razvoju nastavnika koji su bili dostupni: Pravilnik o programu i organizaciji oblika stručnog usavršavanja nastavnika, Pravilnik o vrstama zvanja, uslovima, načinu i postupku predlaganja i dodjeljivanja zvanja nastavnicima, Pravilnik o polaganju stručnog ispita nastavnika, Pravilinik o pripravničkom stažu nastavnika, Program rada mentora sa nastavnikom pripravnikom, Procjena uspješnosti rada nastavnika – priručnik za škole, Profesionalni razvoj na niovu škole – priručnik za škole, Mentorstvo – priručnik za nastavnike i primjerci časopisa Profesionalnoi razvoji nastavnika u Crnoj Gori i dr. Predsjednici stručnih aktiva su na sastancima upoznali kolege sa pomenutim pravilnicima i publikacijama. Ukoliko žele, nastavnici imaju mogućnost pojedinačnog uvida u navedene pravilnike i publikacije. Relevantna literatura veoma je važna za upoznavanje, razumijevanje i kvalitetno uključivanje u proces profesionalnog razvoja. Kao što je samim konceptom planiranja profesionalnog razvoja na niovu škole predviđeno, plan profesionalnog razvoja škole kao organizacije nedjeljiva je cjelina od ličnih planova profesionalnog razvoja nastavnika, koje je do ove školske godine posjedovao manji broj nastavnika. S obzirom da smo tokom prvog polugađa (nakon završetka i usvajanja Godišnjeg plana), između ostalog, iznenada bili angažovani oko realizacije novog sistema interne evaluacije koji je uključio veliki broj nastavnika, proces profesionalnog razvoja, odnosno izrada LPPR-a intenzivirana je tokom prvog polugođa, tako da smo planiranje i aktivnosti profesionalnog razvoja prilagodili tome. Jedan od prioritetnih ciljeva PRNŠ-a jeste razvijanje timskog duha u školi, kako bi postignuća pojedinaca postala dio opšteg procesa profesionalnog razvoja. Koordinatorka za profesionalni razvoj uradila je opširniji i detaljniji upitnik za učenike i nastavnike za samovrednovanje. Nakon posjete časova i ispitivanja profesionalnih potreba nastavnika, realizovane su obuke na različite teme, uglavnom kroz radioničarski princip rada zasnovan na iskustveno-edukativnom principu. Neke od tema bile su: Inkluzivno obrazovanje, Konflikti – nenasilno rješavanje konflikata, Zdravi stilovi života, Mladi i nasilje, Emocionalna inteligencija, Put ka uspjehu, Upoznavanje odjeljenjskih starješina i zainteresovanih nastavnika sa specifičnim „učeničkim ponašanjima“ i Pomoć nastavnicima-početnicima.


Zavod za školstvo

39

Tim za profesionalni razvoj na nivou škole kontinuirano održava sastanke sa jasno utvrđenim ciljevima. Koordinatorka redovno vodi zapisnike o sastancima. Sastavni dio svake aktivnosti jeste osvrt na njihovu realizaciju, pa se na osnovu toga preciziraju, odnosno planiraju i sprovode nove aktivnosti. Na sastancima se dogovaramo o pripremi važnih informacija koje se ističu na oglasnoj tabli posebno namijenjenoj profesionalnom razvoju na nivou škole. Na primjer: važnost izrade LPPR-a, upoznavanje sa Pravilnikom o vrstama zvanja, uslovima, načinu i postupku predlaganja i dodjeljivanja zvanja nastavnicima, planiranje i realizacija oglednih časova, planiranje i realizacija časova kroz rad u paru (praktična nastava – grafičari), mentorstvo – podrška nastavnicima početnicima (posebno kao zaduženje predsjednika aktiva). Prioritetan cilj profesionalnog razvoja nastavnika jeste poboljšanje postignuća učenika. Zbog toga će se, između ostalog, nastavnici truditi da kao motivacioni faktor koriste sadržaje, odnosno aktivnosti koje će osmišljavati zajedno sa učenicima. Jedan od segmenata jeste proces vršnjačke edukacije u okviru kojeg će učenici povezivati i prezentovati jedni drugima svoja vanškolska angažovanja iz različitih oblasti (npr. sportska, muzička, umjetnička ... takmičenja i klubovi, NVO, volonterske organizacije, Crveni krst, polumjesec i sl.). Na nivou svakog odjeljenja učenici i njihove odjeljenjske starješine napravili su spisak učenika sa podacima o njihovim vanškolskim angažovanjima. Tim je objedinio podatke na nivou Škole i predložio tematski okvir narednih vršnjačkih edukacija, kao i profesore koji će pri tome koordinirati. Takođe, daje se posebna sugestija i motivišu nastavnici da kroz funkcionisanje stručnih aktiva, saradnje sa pedagogom, upravom i ostalim kolegama iz drugih aktiva, uzimaju aktivno učešće u podržavanju individualnog učenja (izvod iz Priručnika): pružanje podrške kolegama da poboljšavaju radni učinak kroz aktivno slušanje, postavljanje pitanja, pružanje povratne informcije, izgrađivanje dobrih odnosa i sl. Tim za profesionalni razvoj, po potrebi, predlaže i pravi raspored sastanaka aktiva sa predlozima aktivnosti. Takođe, redovno sarađuje, prvenstveno sa predsjednicima stručnih aktiva, o čemu se pišu izvještaji i daju preporuke za naredne aktivnosti. Članovi tima su analizirali lične planove profesionalnog razvoja (LPPR) nastavnika i predložili načine da se oni usklade sa planiranjem cjelokupnog razvoja na nivou Škole. Istovremeno, izdvojeni su najčeće postavljani ciljevi, analiziran je stepen njihove realizovanosti i slično. Prilikom izrade planova u obzir se uzimaju i sva relevantna dokumenta: analiza Plana unapređenja kvaliteta obrazovno-vaspitnog rada škole (PUKOVŠ-a), razvojni plan Škole, rezultati interne i eksterne evaluacije. Pregledom i analizom ciljeva iz LPPR-a koju je Tim uradio, konstatovano je da se najčešće planiraju sljedeće teme: Primjena interaktivnih metoda nastave/učenja (27), Unapređivanje pisanih priprema za čas sa osvrtom na realizaciju (19), Saradnja sa kolegama (15), Unapređenje/angažovanje u vannastavnim aktivnostima (12) i Unapređenje procesa ocjenjivanja (10). Na osnovu Kataloga programa stručnog usavršavanja... urađena je evidencija o zainteresovanosti nastavnika za određene programe obuke. Tim je objedinio podatke o seminarima ‒ temama za koje su nastavnici zainteresovani. Analizirane su mogućnosti njihove realizacije: pojedine teme moći će da se realizuju na nivou Škole, a realizacija seminara koji se plaćaju zavisiće od finansijskih mogućnosti samih nastavnika i Škole. S tim u vezi Škola će ostvarivati saradnju sa odgovarajućim pojedincima i institucijama. Tim vodi evidenciju o učešću nastavnika na seminarima, radionicama i drugim aktivnostima profesionalnog razvoja tokom školske godine. Nastavnici redovno dostavljaju izvještaje i prave osvrt na realizaciju sopstvenih aktivnosti planiranih LPPR-om, a Tim objedinjava te podatke, analizira stepen realizovanosti LPPR na nivou škole i sl. Sarađujemo sa Centrom za stručno obrazovanje, savjetnicom za profesinalni razvoj Jadrankom Radunović, prosljeđujemo im neka naša zapažanja i informacije o načinu na koji realizujemo proces profesionalnog razvoja. Od ukupno 58 članova Nastavničkog vijeća, svi nastavnici su formirali profesionalni portfolio, a ostvarenost izrade ličnih planova profesionalnog razvoja je 100%. Četiri nastavnika su, po dogovoru sa članovima tima za profesionalni razvoj i direktorke, oslobođena formiranja portfolija, jer su pred penzijom.


Zavod za školstvo

40

MEĐUNARODNI SKUPOVI I SARADNJA SA DRUGIM ORGANIZACIJAMA UČEŠĆE NASTAVNIKA I PREDSTAVNIKA OBRAZOVNIH INSTITUCIJA NA SEMINARIMA SAVJETA EVROPE

Zavod za školstvo, Odsjek za KPR i Odsjek za međunarodnu saradnju, intenzivno sarađuje sa Savjetom Evrope prateći aktivnosti u okviru Pestaloci programa i programa Evropskog centra za moderne jezike iz Graca. Kalendari svih aktivnosti Pestaloci programa i Evropskog centra za moderne jezike za 2012. godinu nalaze se na sajtu Zavoda za školstvo, a mogu se pronaći i na sajtovima pomenutih programa obuke (www.ecml.at odnosno www.coe.int/pestalozzi). U tabeli 1 koja slijedi predstavljeno je učešće nastavnika i predstavnika obrazovnih institucija na seminarima Savjeta Evrope u prvoj polovini 2012. godine. Tabela 1: Učešće nastavnika i predstavnika obrazovnih institucija na seminarima Savjeta Evrope u prvoj polovini 2012. godine.

Naziv seminara Ime i prezime učesnika

Mjesto Vrijeme

Biti nastavnik 2032. godine: promjena uloge i kompetencija

Radica Stojanović, Gimnazija „Stojan Cerović“, Nikšić Džana Baković, SMŠ „Bećo Bašić“, Plav

Bad Vilbad, Njemačka

od 23. do 27. aprila 2012.

Evropski centar za moderne jezike Mreža nacionalnih koordinatora u projektu: Višejezično i interkulturalno obrazovanje - deskriptori i nastavni materijali

Nataša Perić, Zavod za školstvo

Grac, Austrija

31. maj i 1. jun 2012.


Zavod za školstvo

41

Nataša Perić, samostalna savjetnica Zavod za školstvo Grac, Austrija FREPA12 – OKVIR ZA PLURALISTIČKE PRISTUPE JEZICIMA I KULTURAMA

„Poznavanje jezika neophodan je preduslov za pristup kvalitetnom obrazovanju, ali istovremeno i njegov rezultat“, rekao je Valdemar Martinjuk, direktor Evropskog centra za moderne jezike u Gracu otvarajući sastanak nacionalnih koordinatora iz 20 zemalja članica Centra kojima su predstavljeni rezultati Projekta FREPA – Okvir za pluralističke pristupe jezicima i kulturama. Riječ je o Projektu realizovanom u okviru četvorogodišnjeg programa Plurilingvalno obrazovanje. Naime, Savjet Evrope poklanja posebnu pažnju razvoju plurilngvizma – a to je stalno bogaćenje jezičkog i kulturnog „repertoara“ svakog pojedinca kako bi se olakšala komunikacija u jednoj velikoj zajednici naroda. Međutim, iako se u većini evropskih zemalja insistira na izučavanju najmanje dva strana jezika, primijećeno je da se u praksi obavezno izučavanje drugog jezika često dovodi u pitanje. U okviru ovog Projekta pokušali su se pronaći načini za prevazilaženje navedenih problema i dati odgovori na pitanja: Kako se plurilingvalno obrazovanje može primijeniti u praksi? Kako učenike podstaći da uvažavaju i vrednuju druge jezike? Kako nastavnici rade u višejezičnim odjeljenjima ili sa učenicima koji nemaju potreban nivo znanja jezika na kojem se odvija nastava? Jedno od rješenja koje je ponuđeno jeste primjena pluralističkih pristupa nastavi i učenju. Riječ je o didaktičkim pristupima koji obuhvataju više jezika i kultura i suprotni su onom kojeg bismo mogli nazvati singularnim i koji uzima u obzir samo jedan jezik ili kulturu. Singularni pristup posebno je bio cijenjen kada su se koristile strukturalne i kasnije „komunikacijske“ metode, a prevođenje i sve veze sa prvim jezikom su bile „protjerane“ iz učionice. Postoje četiri pluralistička pristupa: otvorenost prema jezicima, razumijevanje između srodnih jezika, interkulturalni pristup i integrisani didaktički pristup. Nedavni evropski projekti omogućili su razvijanje pokreta otvorenost prema jezicima, definišući ga na sljedeći način: otvorenost prema jezicima koristi se da opiše pristupe u kojima se neke aktivnosti bave jezicima koji se ne uče u školi, tj. nije ograničen samo na jezike koji se „uče“, već obuhvata sve vrste drugih jezičkih varijanti – okoline, porodice ... On je bio osmišljen uglavnom kao način da se djeci približi ideja o jezičkoj raznolikosti na početku obrazovanja. U pristupu razumijevanje između srodnih jezika, više jezika iste lingvističke porodice uči se paralelno. Integrisani didaktički pristup usmjeren je na pomoć učenicima da povežu određeni broj jezika, a cilj je koristiti prvi jezik (ili jezik nastave) kao odskočnu dasku za lakše usvajanje prvog stranog jezika, a zatim koristiti ova dva jezika kao osnovu za učenje drugog stranog jezika. Interkulturalni pristup ima za cilj razvoj kompetencije učenika koja će im pomoći da razumiju druge kulture i načine na koje ljudi različitih kultura mogu da se povežu i da uče jedni od drugih. Da bi se omogućila primjena ovih pristupa u nastavi, Projekat je ponudio instrument Okvir za pluralističke pristupe jezicima i kulturama i odgovarajuće nastavne materijale. Okvir je zamišljen kao lista deskriptora koji se odnose na znanje, vještine i stavove neophodne za razvoj plurilingvalne i interkulturalne kompetencije učenika. Okvir je

12 FREPA – Framework of Reference for Pluralistic Approaches


Zavod za školstvo

42

dopuna već postojećim instrumentima poput Zajedničkog evropskog okvira za žive jezike i Evropskog jezičkog portfolija. Cilj sastanka sa nacionalnim koordinatorima bio je priprema strategije za primjenu ovih instrumenata na način i u obimu koji odgovara određenom obrazovnom kontekstu, posebno imajući u vidu da su pluralistički pristupi već prisutni u kurikulumima zemalja kao što su Španija, Švajcarska i Austrija, dok za druge, jezički homogenije sisteme, predstavljaju potpunu novinu. Posebna ciljna grupa ovog projekta su treneri i nastavnici jezika koji bi trebalo da prošire svoje znanje o pluralističkim pristupima, njihovim principima i vezama sa politikom Savjeta Evrope.

U vezi sa tim, a polazeći od smjernica Savjeta Evrope kada je u pitanju nastava jezika, naši autori predmetnih programa za strane jezike u didaktičkim preporukama predlažu nastavnicima sljedeće: Vaša nastava treba da doprinese i formiranju autonomnih, demokratičnih i empatičnih ličnosti. Učite ih tome i na vlastitom primjeru. Podstičite samopouzdanje i nezavisnost, kooperativnost, kulturu dijaloga, tolerantnost, razumijevanje i uvažavanje različitosti i pripremajte

vaše učenike/ce za život u multikulturalnom i plurilingvalnom društvu. Jedan od načina da nastavnik to postigne jeste primjenom aktivnosti koje nudi FREPA projekat. Na sajtu FREPA projekta (http://carap.ecml.at/) na engleskom, francuskom i njemačkom jeziku dostupne su sve informacije o Projektu i njegovi rezultati: lista deskriptora, nastavni materijali sa velikim brojem aktivnosti koje nastavnik može realizovati na času i materijali namijenjeni trenerima zainteresovanim za izradu i izvođenje programa obuke


Zavod za školstvo

43

Radica Stojanović, profesorica psihologije Gimnazija „Stojan Cerović“, Nikšić Bad Vilbad, Njemačka SEMINAR BITI NASTAVNIK 2032. GODINE

U periodu od 23. do 27. aprila 2012. godine u Bad Vildbadu, u Njemačkoj, održan je seminar Biti nastavnik 2032. godine u okviru Pestaloci programa Savjeta Evrope. Nesvakidašnji naziv seminara bio je glavni razlog zbog koga sam odlučila da apliciram. Ekstravagantnost nije česta odlika akademskih

programa, a ovo je zvučalo kao da nas očekuje dobar naučno-fantastični film. Ako još spomenem da je Švarcvald i mali grad smješten u njemu bio veliki izazov za nekoga ko voli i neobična putovanja, rekla bih da je suština moje motivacije da budem na tom seminaru jasna. Vjerujem da nije jednostavno odvažiti se na putovanje u inostrantsvo potpuno sam, posebno za ljude sa naših prostora, uglavnom nenavikle na slične poduhvate, ali iskustvo koje se stekne je apsolutno nemjerljivo. Mogla bih reći i ekvivalentno, po kvalitetu stečenog znanja, iskustvu samog seminara. Za mene je taj dio bio jednako zanimljiv, kao ono što me je sačekalo u Akademiji u Crnoj šumi Švarcvalda. Nekoliko dana intenzivnog rada na pitanjima kompetencije nastavnika u budućnosti svakako je bilo korisno. Učesnici, nas ukupno 40, došli su iz 27 zemalja Evrope. Seminar je bio koncipiran tako da nije bilo previše blokova teorije. Facilitatori su nastojali da nas podstaknu da većinu problema sa kojima se suočavamo danas i sa kojima ćemo se, prema našim procjenama, suočiti u budućnosti, rješavamo zajedničkim radom. To je bio i jedan od problema o kom sam ja razmišljala, nešto što sam smatrala nedostatkom: Zašto ne dobijamo više informacija? Međutim, sam koncept seminara je bio upravo takav – umjesto gotovih recepata osmislite najbolji, svi zajedno. Za mene jeste bio izazov, ali na kraju ostaje jedno veliko pitanje: Da li smo uradili dovoljno? Nešto što je na mene ostavilo najsjajniji utisak jeste što sam u komunikaciji sa ljudima iz različitih zemalja tokom tih par dana otkrila da problemi sa kojima se suočavamo mi u Crnoj Gori nijesu usamljeni. Bez obzira da li je moj sagovornik bio direktor jedne srednje škole iz Norveške, ili profesorica engleskog jezika sa Kipra, ili specijalni defektolog iz Estonije, svi smo postavljali ista pitanja: Kako da ih motivišem? Kako da se izborim sa problemom nasilja? Zašto su tako inertni? Odkud toliko nepoštovanje autoriteta? A mislila sam da smo u Crnoj Gori usamljeni u tome. Jako sam zadovoljna što sam bila baš na ovom seminaru. Vidjela sam da postoje napori usmjereni u pravcu prevazilaženja nekih problema koji su suštinski i zajednički makar kada govorimo o Evropi, a moje je uvjerenje da je tako i šire. Nadam se da će u našoj zemlji interesovanje za ovim vidom usavršavanja biti sve veće i da će iskustvo koje steknemo na ovaj način značajno doprinijeti procesu obrazovanja u Crnoj Gori.


Zavod za školstvo

44

Dijana Milošević, profesorica OŠ „Narodni heroj Savo Ilić“, Kotor Aleksandra Vešović Ivanović, nadzornica Zavod za školstvo

Lisabon, Portugalija EVROPSKI FORUM INOVATIVNIH NASTAVNIKA Forum Partneri u učenju (Partners in Learning Forum) koji predstavlja najveće okupljanje inovativnih predstavnika obrazovnih institucija iz cijele Evrope, održan je u Lisabonu od 19. do 22. marta 2012. godine. Forum inovativnih nastavnika (Innovative Teachers Forum-ITF) međunarodnog je karaktera i okuplja nastavnike koji se ističu u inovativnim primjenama informacijskih i komunikacijskih tehnologija u nastavi, a održava se od 2004. godine u okviru Majklsoftovog globalnog programa Partneri u učenju (www.pil-network.com). Forum je izuzetno korisna prilika za predstavljanje radova obrazovnih institucija, kao i za razmjenu iskustava s nastavnicima iz čitave Evrope. Ovo je treći Forum na kojem učestvuje Crna Gora.

Ovaj izuzetni događaj okupio je oko 300 inovativnih nastavnika iz oko 40 zemalja Evrope, a izložen je 81 obrazovni projekat inovativnog korišćenja tehnologija u nastavi. Crnu Goru je predstavljala profesorica matematike Dijana Milošević iz OŠ „Narodni heroj Savo Ilić“ iz Kotora, sa svojim projektom Sa druge strane katedre. Crnogorsku delegaciju na Forumu, osim profesorice Milošević, činili su Ranko Čabrilo, PiL menadžer Majklsofta za Crnu Goru i Aleksandra Vešović-Ivanović, član komisije za realizaciju projekta Kreativna nastava, prosvjetni nadzornik u Zavodu za školstvo.

Predavanja i radionice. – Tokom trajanja Foruma smjenjivale su se različite aktivnosti i obaveze učesnika. Osim takmičarskog dijela, realizovana su brojna predavanja i radionice. Vodeći Majklsoftovi stručnjaci u programu Partneri u učenju, održali su izvrsna predavanja na kojima su govorili o temama vezanim za osavremenjavanje nastavne prakse. Prvog dana uvodnu riječ i srdačan pozdrav uputila je Claudia Goya, generalni direktor Majklsofta u Portugalu, a Forum je zvanično otvorio Anthony Salcito, potpredsjednik Sektora za obrazovanje u Majklsoftu. Pratili smo i niz radionica i predavanja o inovativnom učenju 21. vijeka. Jedno od najinteresantnijih predavanja održao je Bruce Dixon, tvorac Anytime Anywhere Learning Foundation (www.aalf.org), direktor IdeasLab programa (www.ideaslab.edu.au) i savjetnik ministarstava za obrazovanje Amerike, Australije, Kanade, Azije, mnogih zemalja Evrope, i predavač na konferencijama o savremenom obrazovanju širom svijeta. Moto njegovog predavanja, upućen nastavnicima, bio je Be Bold. Zanimljivo je bilo i predavanje Liv Amesen i Ann Bancroft, dvije žene koje su osvojile polove, jedna Južni, druga Sjeverni. Tokom 2001. godine Liv i Ann su postale prvi ženski tim koji je skijama prešao preko Antarktika sa ciljem da tokom ove avanture putem Interneta o svom putovanju izvještavaju učenike u učionicama širom svijeta (www.yourexpedition.com). U 2012. godini one će voditi tim od osam žena, sa svih kontinenata, u ekspediciji na


Zavod za školstvo

45

Južni pol, sa ciljem da ujedine oko dva miliona učionica i 50 miliona učenika u najveći razred na svijetu, s naglaskom na problem nestašice vode. Podršku ovoj ekspediciji daje i Majklsoftov globalni program Partneri u učenju. Jedan od predavača bio je i Kersten Thorndahl iz Danske, učenik devetog razreda, menadžer programa Media Patrol, čiji je slogan Svaka učionica ima 12 ICT konsultanata. Cilj programa jeste stvoriti učeničke organizacije koje će promovisati upotrebu ICT među učenicima i nastavnicima. Njegovo predavanje bilo je Digital natives as drivers of innovation and change in education. Zapažena je bila i prezentacija Mandeep Atwal: Shout Programme, radionica Riine Vuorikar Netbook Study, izlaganje Kirsten Panton: Innovative Teaching, rad Garetha Rittera na temu Engaging Students, predavanje Kristen Weatherbay, analitičarke OECD-a, koja je govorila o projektu TALIS (Teaching and Learning International Survey - www.oecd.org/edu/talis). Vrlo zanimljiva bila je i posjeta Školi „Vasko de Gama“ i upoznavanje sa njihovim načinom rada u odličnim uslovima i sa primjenom ICT-a od samog početka školovanja. Nastavnici – učesnici Foruma svoje projekte predstavili su međunarodnim sudijama, a nakon uvida u sve radove, proglašeni su pobjednici i najbolji radovi koji će učestvovati na Svjetskom forumu u Atini, u oktobru 2012. godine. Listu pobjedničkih radova u svim kategorijama možete vidjeti na blogu Dijane Milošević (http://razred83.wordpress.com/2012/03/27/lista-pobjednika-na-pil-forumu-u-lisabonu-2012/). Drago nam je što je i naš rad prepoznat kao uspješan primjer inovativnog korišćenja informacijskih i komunikacijskih tehnologija u obrazovanju. Razgovori sa učesnicima Foruma pokazali su da je svima zajednička usmjerenost ka novim metodama primjene tehnologije u nastavi, te stvaranju uspješnije i savremenije nastavne prakse. Učešće u ovoj mreži inovativnih nastavnika predstavlja veliki podstrek za dalje usavršavanje i osavremenjavanje nastave, kao i za profesionalni razvoj nastavnika širom Evrope. I pored bogatog i dobro organizovanog rasporeda, uspjeli smo da vidimo i grad u kojem smo boravili – Lisabon, koji nas je svojom veličinom i arhitekturom zadivio.


Zavod za školstvo

46

Ivana Gajović, direktorica NVO NDC Crna Gora

NDCCG PROJEKAT: OBRAZOVANJE ZA MIR – DRUGA FAZA U okviru Projekta Obrazovne institucije implementiraju Obrazovanje za mir – faza druga koji zajednički realizuju Nansen dijalog centar Crna Gora i Nansen dijalog centar Srbija, planirana je intenzivna obuka nastavnika i učesnika školske zajednice iz OŠ „Marko Miljanov“ iz Podgorice kao model škole za cjelovit pristup

školi, odnosno vrijednosti i metodologije koje u najširem smislu predstavljaju obrazovanje za mir. Obuka će se sastojati od serijala jednodnevnih radionica za nastavnike i školsku administraciju, u okviru kojih će biti obrađene teme transformacije konflikata i tehnike uključivanja šire školske zajednice u aktivnosti škole. Ciljevi ovih aktivnosti jesu bolja interakcija i saradnja svih aktera u zajednici i poboljšanja primjene tehnika i metoda školske medijacije i saradnje između njih. Nastavnici i predstavnici školske administracije koji su pohađali obuku organizovaće radionice za učenike i roditelje, sa ciljem prenošenja naučenih metoda i vještina transformacije konflikata, primjene školske medijacije i cjelovitom pristupu školi. Poseban akcenat biće na zajedničkim aktivnostima aktera školske zajednice (e.g. proslava Međunarodnog dana mira), gdje se očekuje više aktivnosti, zajednički kreiranih u cilju unapređenja saradnje, poboljšanja komunikacije i povećanje nivoa razumijevanja između različitih aktera. Nakon serijala radionica u OŠ „Marko Miljanov“, u cilju razmjene i obuke, biće organizovane radne posjete OŠ „Maršal Tito“ iz Ulcinja i OŠ „Milja Nikčević“ iz Nikšića, koji su naši partneri u projektu. Naime, učenici i nastavnici iz OŠ „Marko Miljanov“ prenijeće svoja znanja i vještine kolegama iz navedenih škola. Tokom prvog dijela godine biće organizovana studijska posjeta nastavnika OŠ „Učitelj Tasa“ iz Niša, koja je partnerska model škola, a čiji nastavnici će pohađati serijal istih obuka. Krajem godine biće uzvratna studijska posjeta OŠ „Marko Miljanov“ kolegama iz Niša, gdje će se kroz forme radionica, uglednih i oglednih časova, razmjenjivati iskustva, poboljšati saradnja između partnera i unapređivati stečena znanja i iskustva. Cjelovit pristup školi nije nov metod, ali jeste zaboravljen. On na duge staze znači bolje razumijevanje, saradnju i unapređenje odnosa između aktera koji čine školsku zajednicu, koja je najčešće, usljed smanjenja komunkacije ili nedostatka razmijene informacija, potencijalno polje konflikata. Konflikt se u ovom kontekstu ne uzima kao nešto loše ukoliko je produktivan, odnosno ukoliko je način kojim se upravlja transformativan. Ovaj metod koji je ustanovljen kao praksa u skandinavskim školama, pokazao se kao jako dobar, poboljšao je odnose između nastavnika i učenika, zatim na realciji roditelj-nastavnik-učenik, jer je komunikacija i saradnja porasla i unaprijeđeni su odnosi između aktera. Cjelovit pristup školi naglašava kreiranje sigurnog školskog okruženja, dijeljenje zajedničkih vrijednosti i saradnju nastavnika, učenika, roditelja i školske uprave, kao i saradnju sa školskom zajednicom, kao neophodnim preduslovom za postizanje dobrih rezultata. Naše dosadašnje iskustvo istaklo je da je nedostatak saradnje među akterima ozbiljan izazov u pokušajima smanjenja broja sukoba među učenicima.


Zavod za školstvo

47

Ovo je samo jedan od segemenata projekta Obrazovne institucije implementiraju obrazovanje za mir – faza druga, ali nama jako važna, jer nastavnik pripremljen za primjenu inovativnih metoda može umnogome doprinijeti motivisanju učenika za postizanje boljih rezultata, smanjiti nivo nasilja u školama i poboljšati saradnju aktera u školskoj zajednici. Jedan od cijeva Projekta jeste i osnaživanje saradnje između institucija i nastavnika-praktičara iz Crne Gore i Srbije, kako bi kroz zajednički rad inkorporirali vrijednosti i sadržaje obrazovanja za mir u postojeće nastavne programe.


Zavod za školstvo

48

Britanski savjet Hotel „Ramada“, Podgorica

MEĐUNARODNA KONFERENCIJA O PROFESIONALNOM RAZVOJU U Podgorici je, 16. maja 2012. godine, u organizaciji Britanskog savjeta, realizovana je konferencija o profesionalnom razvoju nastavnika engleskog jezika: Nastavnik 21. vijeka – kontinuirani profesionalni razvoj. Učesnici konferencije bili su nastavnici engleskog jezika iz čitave Crne Gore, predstavnici studijskih programa za strane jezike sa Filozofskog fakulteta iz Nikšića i Instituta za strane jezike iz Podgorice, direktori škola, predstavnici obrazovnih institucija i kreatori obrazovne politike. Konferenciju je pratilo više od stotinu učesnika. Skup su pozdravile Vesna Vučurović, pomoćnica ministra prosvjete i sporta i Vanja Madžgalj, direktorica Britanskog savjeta za Crnu Goru. Teme u plenarnom dijelu rada bile su: Važnost cjeloživotnog obrazovanja i kontinuiranog profesionalnog razvoja nastavnika: politika i praksa u Crnoj Gori (dr Dušanka Popović, Zavod za školstvo), Potrebe države za nastavnim kadrom: od tradicionalnih pristupa do potreba savremene tržišne ekonomije (dr Igor Lakić, dekan Instituta za strane jezike), Nastavnik 21. vijeka: uloga nastavnika u 21. vijeku u osnaživanju učenika za autonomiju u učenju (dr Draginja Jeftić, vanredni profesor na Filozofskom fakultetu u Nikšiću, Odsjek za engleski jezik i književnost), Novi oblici profesionalnog razvoja: saradničko učenje (mr Tatjana Glušac, profesor na Fakultetu za pravne i poslovne studije, Novi Sad), Predstavljanje novog Okvira Britanskog savjeta za kontinuirani profesionalni razvoj (Damian Ross, British Council) i Profesionalni razvoj nastavnika engleskog jezika u Crnoj Gori (mr Ljiljana Subotić, Zavod za školstvo). Nakon plenarnog rada uslijedile su radionice za nastavnike engleskog jezika: Gary Anderson, Cambridge University Press: (1) ELT in(to) the Digital Age: Technology to Teach ‒ and Learn! (2) Teaching with Teenagers in Mind: So what’s new? ‒ and not! i Damian Ross, British Council: (1) Mentoring: what, why, who, when and how? (2) Online Teacher Development: What’s out there? Tokom konferencije, predstavljen je novi Okvir kontinuiranog profesionalnog razvoja koji predstavlja važan resurs i podršku, kako za same nastavnike tako i za institucije obrazovanja. Okvir definiše šest stadijuma u procesu razvoja, od početnog do specijalističkog, detaljno opisujući očekivani profesionalni performans u svim ključnim sferama rada u učionici − od poznavanja predmeta, planiranja časa, poznavanja i razumijevanja učenika pa do upravljanja sopstvenim profesionalnim razvojem. Tokom ovog procesa Okvir nudi obiman opus resursa za usavršavanje, uputstava i obilje neophodnih informacija. Okvir pomaže nastavniku da se uspješno susretne sa izazovima koji sve više naglašavaju potrebu za dobrim znanjem engleskog jezika u kontekstu pristupanja EU i mobilnosti koja se otvara za studiranje i rad u Evropi bez granica. Osim toga, Okvir nudi nastavniku cjeloživotni portfolio koji može biti velika pomoć za implementaciju postojećeg portfolija usvojenog od strane Zavoda za školstvo. Okvir nudi jasno definisanu strukturu potencijalnih stepena zvanja i putanja za napredovanje unutar profesije, kao i sveobuhvatan program za inicijalnu obuku nastavnika (pre-service) i obuku nakon završenih studija (in-service). Britanski savjet obezbijedio je za učesnike konferencije niz štampanih materijala vezanih za Okvir i Portfolio za nastavnike.


Zavod za školstvo

49

ISKUSTVA DRUGIH Alan Markowitz College of St. Elizabeth, New Jersey, SAD

AKCIONA ISTRAŽIVANJA NASTAVNIKA U NASTAVI: DRUGAČIJI POGLED13 Obrazovni sistem, kao institucija društva u bilo kojoj kulturi, ima ključnu ulogu u pripremi djece za uspjeh u 21. vijeku. Mi nastavnici više ne možemo sebi priuštiti luksuz da postižemo uspjeh samo s onom djecom „koja žele da uče“. Nastavnici 21. vijeka moraju uspješno pripremiti učenike da odgovore na izazove svijeta koji se mijenja brzo kao nikada do sad. Stoga nam taj primarni zadatak uvijek mora biti na umu. Kao stručnjaci, suočavamo se s izazovom da budemo ne samo nastavnici, nego i učenici. Više nam nije dovoljno oslanjati se na ranije stečena znanja i iskustva. Treba da pripremimo učenike za svijet koji je u nastanku; za poslove koji sada ne postoje i za rješavanje problema koji se još nijesu pojavili. U tom smislu, znamo li uvijek zašto nešto činimo baš na taj način? Znamo li koji je izvor mnogih aktuelnih politika i procedura? Možemo li tvrditi da je svaki naš postupak usmjeren na uspjeh naših učenika u svijetu koji vrlo teško možemo i zamisliti? Na temelju navedenih pitanja mogli bismo razmotriti nekoliko opšteprihvaćenih pristupa u školama diljem svijeta i jednostavno pitati ZAŠTO? Ima li to za nas smisla? Na primjer: Zašto nastavni čas najčešće traje oko 45 minuta? Zašto uglavnom djecu svrstavamo u grupe prema hronološkoj dobi i tražimo da zajedno napreduju prema sljedećem niovu? Zašto je znanje podijeljeno na odvojene „predmete“? Zašto su udžbenici i nastavnici i dalje glavni izvor informacija? Dok razmišljamo o svrsi i vrijednostima ovih pristupa uvriježenih u 20. vijeku, možda je vrijeme da kažemo da nijesmo uistinu sigurni u njihovo porijeklo, svrhu i vrijednost. U ovome „novom svijetu“ trebalo bi nam biti mnogo jasnije zašto to što radimo u školama, radimo upravo tako. „Visoki ulozi“ naše dužnosti da na različitom niovu obrazovno pripremimo SVE učenike 21. vijeka za vrlo raznolik i nepoznati svijet, zahtijevaju od nas, kao nastavnika, da budemo usredotočeniji i kreativniji učenici. Ako provirimo iz izolovanog okruženja škole u svijet 21. vijeka, da bismo našli pravi smjer, moramo se mnogo snažnije oslanjati na svoje refleksivno mišljenje i istraživati vlastiti rad u razredu. Možemo li reći da smo probleme i pitanja u odjeljenju uspješno riješili jednostavno dodavanjem novog programa ili drugačijim načinom podučavanja? Možemo li, kao profesionalci, tvrditi da smo detaljnom analizom glavnih pitanja u svojoj nastavi uistinu doprli do „srži problema“? Možemo li zaključiti da se problem niskih postignuća na ispitima može riješiti učestalijim ponavljanjem ili novim udžbenicima? Nedvosmisleni odgovor „ne“ traži od nas da se više usmjerimo na detaljnije istraživanje svoje nastavne prakse i da na temelju jasnih pokazatelja donosimo odluke u svrhu boljih postignuća učenika. Istraživanje je vrlo akademski pojam! Kako bismo uopšte mogli odvojiti vrijeme za istraživanje, kada smo toliko obuzeti time da budemo uspješni u nastavi? Pravo je pitanje: Kako bismo mogli ne provoditi tu ključnu aktivnost? U stvari, „istraživanje“ nam može pomoći da na drugi način vidimo učenje i razmislimo o vlastitoj nastavnoj praksi (Donato, 2005). Ono nam može pomoći, u našoj ulozi učenika u podučavanju, da istražujemo koje su dubinske i ključne stvari koje imaju veliki uticaj na kvalitet i nivo uspjeha učenika u učenju. Akciono istraživanje – Akciono istraživanje je temeljna strategija profesionalnog rasta koju uopšteno možemo definisati kao individualno ili grupno ispitivanje vlastite profesionalne prakse u svrhu samounapređivanja, čime se

13 Preuzeto iz: prir. Kovačević, D.; Ozorlić Dominić, R. (2011): Akcijsko istraživanje i profesionalni razvoj učitelja i nastavnika. Zagreb: Agencija za odgoj i obrazovanje.


Zavod za školstvo

50

povećava vjerovatnost uspješnijeg učenja učenika. Čak štaviše, ono unapređuje profesionalnost nastavnika jer priznaje da su sposobni da sami rješavaju probleme u nastavi i osnažuje ih da to i čine. Ovaj oblik istraživanja možemo posmatrati i kao jasnu metodologiju koja nama praktičarima omogućava dubinsko posmatranje unutrašnjeg pitanja podučavanja i učenja; tada, na temelju zaključaka, možemo odlučiti kako poboljšati situaciju i/ili vrednovati učinak obrazovne prakse. Akciono istraživanje sadrži nekoliko ključnih obilježja koje ga razlikuju od uobičajenih oblika tradicionalnog istraživanja. Međutim, te razlike ne mijenjaju vrijednost ovog oblika istraživanja. Ključna obilježja navedena su u tabeli 1. Tabela 1. Tradicionalno i akciono istraživanje: u čemu se razlikuju, Sagor, 2000.

ISTRAŽIVANJE TRADICIONALNO AKCIONO KO? Naučnici spolja Praktičari

CILJ? Objasniti/predvidjeti kontrolisanu obrazovnu aktivnost.

Unaprijediti vlastitu praksu.

GDJE? Kontrolisani uslovi. Vlastito područje.

ZAŠTO? Radi predstavljanja zaključaka široj javnosti. Radi preduzimanja akcija u svrhu unapređenja prakse.

KAKO? Uglavnom kvantitativno. Kvalitativno i/ili kvantitativno. U tradicionalnom istraživanju istraživač je najčešće naučnik koji se nalazi izvan područja koje se proučava. Cilj tradicionalnog istraživanja jeste objasniti ili predvidjeti rezultate pojedine obrazovne aktivnosti. Istraživač pažljivo kontroliše sve varijable u području istraživanja tako da bi mogao izvesti zaključke koji se mogu objaviti široj javnosti. Akcioni istraživač je stručnjak koji vodi učenje, bilo u odjeljenju ili školi koja je predmet istraživanja. Jedini cilj te osobe jeste unaprijediti vlastitu nastavnu praksu. Pritom će se nastavnici najčešće usmjeriti na vlastitu nastavu, a direktori mogu realizovati akciono istraživanje u kojem je škola predmet istraživanja (odnosno „laboratorija“). Budući da je svrha ove vrste istraživanja unapređenje podučavanja i učenja na tačno određenom području koje definišu i određeni uslovi, malo je vjerovatno da će ishodi te akcije moći da se generalizuju i primijene u drugim odjeljenjima ili školama, koji su definisani svojim uslovima. To posebno područje istraživanja (npr. odjeljenje ili škola) jedinstven je sistem koji funkcioniše na temelju interakcije i odnosa svojih sastavnih djelova (Wheatley, 2006). Uslijed toga, ta područja istraživanja imaju svoj vlastiti DNK, što onemogućava predviđanje opštih zaključaka na temelju rezultata istraživanja. Međutim, akciono istraživanje ispunjava svrhu time što istraživaču daje podatke na osnovu kojih on može unaprijediti učenje u toj jedinstvenoj „laboratoriji“. Takođe, očekuje se i to da je proces akcionog istraživanja prenosiv u različita područja. Kako pojašnjava Sagor (2000), takvo istraživanje kulminira snažnom vezom između teorije i prakse (slika 1) koja daje podatke istraživaču za daljnje akcije. Slika 1. Povezanost teorije i prakse AKCIJA ISTRAŽIVANJE Koncept akcionog istraživanja postoji dugi niz godina. U stvari, ovaj proces je osmišljen u medicinskim školama na prelazu vjekova. Medicinski proces posmatranja simptoma, upotrebe unutrašnjih i spoljašnjih podataka dobijenih ispitivanjem i istraživanjem, primjene liječenja i vrednovanja rezultata liječenja vrlo je sličan našem modelu akcionog istraživanja. Lewin (1947) i Covey (1953) prvi su smislili taj pojam u svrhu unapređenja vlastite prakse. No, ovaj pristup nije potpuno zaživio u našim obrazovnim ustanovama. U svijetu koji se neprestano mijenja, ne možemo dopustiti sebi da ne budemo aktivni, prilagodljivi i refleksivni praktičari.

ISTRAŽIVANJE NASTAVNA PRAKSA


Zavod za školstvo

51

Vrste akcionog istraživanja Sagor (2000) navodi tri vrste akcionog istraživanja koji su direktno povezani s područjem obrazovanja. To su deskriptivni model, kvazieksperimentalni model i model studije slučaja. Ono što im je zajedničko jeste usmjerenost svakog istraživanja na obrazovno pitanje ili problem u području koje je vrijedno vremena i truda prezaposlenog nastavnika. Osim toga, druga ključna obilježja akcionog istraživanja su:

– povezanost problema s procesom podučavanja i učenja, – postojanje „žarke“ volje istraživača, – sposobnost vođenja istraživanja bez pomoći drugih, – sposobnost osmišljavanja kratkoročnih i dugoročnih posljedica (Sagor, 2000).

Istraživači koji koriste deskriptivni model proučavaju jednu grupu (npr. odjeljenje ili nastavnike jedne škole) da bi analizirali moguće uzroke problema koji se istražuje. Oni koji primjenjuju kvazieksperimentalni model vrednuju učinak prethodno uvedene promjene (npr. novi nastavni program za matematiku). Ovdje se koristi pojam „kvazi“ jer je uzorak učenika ili nastavnika već zadat, a ne nasumično odabran. Istraživači koji primjenjuju model studije slučaja usmjeravaju se na pojedinca i nastoje analizirati mogući uzrok ponašanja ili vrednovati učinak novog programa. Takođe je važno da se niti jedan od ovih modela akcionog istraživanja ne primjenjuje linearno. Drugim riječima, istraživač bi trebalo da bude spreman da koristi rezultate jednog dijela procesa za ponovno promišljanje i planiranje preduzetih akcija. Nelinearnost akcionog istraživanja trebala bi biti jasna u opisu svakog koraka. Da bi bili vrlo uspješni, praktičari treba da poštuju povratnost procesa akcionog istraživanja. Kada započnemo svoje istraživanje, sljedeća tvrdnje usmjeravaju naše putovanje:

– fokus je na podučavanju i učenju, – istraživanje realizuje sam praktičar u svom području, – odabrani problem je pod kontrolom istraživača, – rezultati istraživaču (nastavniku) daju podatak o tome kako može unaprijediti vlastitu praksu, – u procesu se koriste relevantni unutrašnji i spoljnji izvori podataka da bi se izveli odgovarajući

zaključci, – istraživač mora imati „žarku“ volju za istraživanje tog problema, – cijeli proces je nelinearan (prilagođeno prema Sagoru, 2000).

Koraci u procesu akcionog istraživanja Kako možemo definisati elemente nelinearnog procesa određenim pojmovima? Jedan od pristupa jest navesti konkretne korake: upozoriti akcionog istraživača da budno pazi i da se vrati prethodnim koracima kad nova saznanja ukažu na potrebu za ponovnim promišljanjem, planiranjem ili definisanjem. Svaki od njih biće pomnije opisan u ovom radu.

1. Utvrdite šta će biti u fokusu vašeg istraživanja. Je li to vrijedno vremena i truda prezaposlenog nastavnika?

2. Pojasnite problem. Koja su spoljnji teorijski pogledi o tom problemu? 3. Osmislite istraživačka pitanja i izjavu o problemu. Jeste li time doprli do „srži“ problema? 4. Napravite plan prikupljanja podataka i utvrdite koje ćete instrumente koristiti. Da li ste uzeli u obzir

pitanja valjanosti, pouzdanosti i triangulacije? 5. Prikupite podatke i organizujte ih. Koja je njihova važnost za istraživačka pitanja? 6. Analizirajte podatke. Koja je poruka? Koliko ste u to sigurni? 7. Izvijestite o rezultatima. Šta je prenosivo? Šta se može generalizovati? 8. Preduzmite akciju na temelju podataka. Šta će vam biti sljedeći koraci, s obzirom na rezultate?


Zavod za školstvo

52

Kako započinjemo i realizujemo proces akcionog istraživanja? Prvi korak: Utvrđivanje fokusa istraživanja

Na temelju Sagorovog rada (2000), ovdje opisani model počinje unutrašnjom refleksijom. Da bi utvrdio fokus svog istraživanja, praktičar promišlja o važnoj situaciji u vlastitom području, koja je vrijedna dodatnog istraživanja u prezaposlenom životu nastavnika. Ponekad će fokus proizaći iz dnevnika koji nastavnik vodi nekoliko nedjelja da bi prepoznao što se ponavlja na isti način. Ako je moguće prepoznati obrazac koji se ponavlja u određenom problemu ili situaciji, tada imamo fokus istraživanja. U drugim situacijama, već je preduzeta neka promjena (npr. novi program, metoda podučavanja ili tehnologija), a praktičar želi da vidii učinak te promjene na područja učenja svojih učenika. Drugi korak: Pojašnjenje spoljnjeg pogleda na područje u fokusu

Da bi povezao teoriju i praksu, istraživač proučava rezultate opštih znanja iz spoljnjih izvora u svrhu širenja vlastitog uvida. Svrha ovog koraka jeste da se praktičar prije svega informiše o opštim obilježjima problema i dobije bolji uvid u problem kojim će se baviti u svom istraživanju. Na primjer, istraživač koji traži način na koji će motivisati svoje učenike, mogao bi proučavati opšta saznanja o uticaju različitih strategija podučavanja na motivaciju učenika. Nakon preduzimanja ovog koraka, akcioni istraživač će možda doći do podataka koji će pokazati da je potrebno revidirati izvorni fokus istraživanja. Treći korak: Osmišljavanje istraživačkih pitanja i izjave o problemu

U svrhu dodatnog pojašnjenja fokusa projekta, akcioni istraživač mora osmisliti dva do četiri pitanja koja upućuju na srž problema. Prvo, bujicom ideja nastoji da dođe do svih mogućih činilaca koji će se istraživati. Zatim slijedi lična analiza onih činilaca koji su (vjerovatno) najvažniji da bi se doprlo do srži problema. Vrlo koristan način na koji istraživač može doprijeti do srži problema je „ledenjak“ – metafora koju je osmislio Peter Senge (1990) u modelu sistemskog mišljenja. Ledenjak (slika 3) ilustruje koja je dubina analize potrebna da bismo se funkcionalno bavili srži problema koji je vrijedan daljnjeg istraživanja. Vrh ledenjaka jasno vide svi. Međutim, u sistemskom mišljenju taj „vrh“ samo pokazuje događaj koji podstiče naše interesovanje. Ako trošimo previše vremena na „gašenje požara“ na vrhu (npr. slaba postignuća učenika), brzo se umaramo i shvatimo da se ništa nije uistinu promijenilo. Senge tu akciju naziva „reaktivnom“, a ona se koristi samo da se privremeno „zatvori brana“. Spuštanjem na sljedeći dublji nivo dolazimo do obrazaca.

Slika 2. Prilagođeno prema P. Sengeu, 2000.

Na primjer, istraživač može istražiti jesu li slaba postignuća učenika dio nekog aktuelnog trenda. Ako je uistinu tako, tada je cilj usmjeriti se na to, a ne na pojedinačni događaj. U modelu ledenjaka, usmjerenost na ovaj nivo smatra se „adaptivnim“, s pojačanom mogućnošću uticaja u budućnosti. Spuštanjem dublje u ledenjak, istraživač istražuje koji je uticaj struktura (npr. školskog rasporeda, zaduženja nastavnika) na „vrh ledenjaka“. Ponovno, proučavanje problema na ovom nivou daje istraživaču mogućnost dugoročnijeg rješenja za izvorni događaj.


Zavod za školstvo

53

Ponekad se bolje rješenje problema može izvesti iz djelovanja na promjene u relevantnim strukturama unutar organizacije. Na kraju, na „dnu ledenjaka“ nalazi se Sengeov koncept umnih modela ili sistema vjerovanja pojedinaca koji dovode do određenih ponašanja ili događaja. Na prrimjer, koristeći naš primjer „slabog postignuća učenika“ umni model nastavnika ili učenika možda je osjećanje da ne mogu uspjeti. Usmjeravanje istraživanja na ovaj nivo vodi rezultatima koji će pozitivno uticati na buduće uslove i kreativno, „generativno“ ponašanje za dugoročnu prilagodljivost. Stoga, davanje odgovora na nivou događaja (npr. više vremena za ponavljanje) neće dovesti do srži problema, a to može biti sistem vjerovanja onih koji su uključeni u problem. U Sengeovom modelu, stvarni uzrok događaja na „vrhu“ može biti vrlo udaljen od samog događaja koji smo prvo primijetili. Uzmimo primjer kuće koja gori (Kim, 1994) da bismo pojasnili kako možemo primijeniti ovaj produbljujući pogled na istraživanje (slika 3). Možemo jednostavno ugasiti plamen, ali će se na kraju vatra pojaviti na više mjesta. Malo dublje, istraživač može otkriti da se u nekim zajednicama češće pojavljuju požari. Očito je da bi istraživanje trebalo na kraju dovesti do toga ZAŠTO se to događa. Još dublje, mogli bismo otkriti da su određene strukture (npr. obavezni detektori dima, građevinski materijal) drugačije u pojedinim zajednicama. Na kraju, u samoj srži, istraživač može odabrati istraživanje: koja je percepcija svrhe gašenja požara u različitim zajednicama, što su u stvari umni modeli različitih zajednica. Ima smisla istraživati neki događaj na najdubljem niovu jer se čini da time dobijamo najjači uticaj na rješavanje problema.

Slika 3. Prilagođeno prema: Sredstva za sistemsko mišljenje, Daniel Kim, Pegasus, 1994.

LEDENJAK Od slabog prema snažnom utIcaju

Događaj (reaktivan pogled) • Požar u kući Obrazac (adaptivan pogled) • Neke zajednice imaju više požara nego druge. Strukture (kreativan pogled) • Koriste li se detektori dima? • Koji se građevni materijal koristi? • Sigurnosne mjere? • Stavovi prema protivpožarnoj sigurnosti? (umni model) Umni model • Koja je glavna svrha gašenja požara u našoj zajednici?

Sistemski prioritet je gašenje, a ne prevencija požara.

Istraživač se može približiti srži problema i tako da se neprestano pita: Zašto mi je taj problem važan? Nakon što se to upita pet puta, istraživač već treba da se približi srži STVARNOG problema, koji će odrediti naredna pitanja. Ovaj proces, osim što predstavlja najbolje aktuelno promišljanje, ostavlja prostor za reviziju kako istraživač napreduje na svom putu. Posljednja istraživačka pitanja treba da budu postavljena u otvorenom i objektivnom obliku, jer će ona biti temelj analize. Rezultat toga jeste da akcioni istraživač potom oblikuje potpuno razrađenu izjavu o problemu u kojoj se naglašava cilj istraživanja te jasno usmjerena pitanja na temelju kojih će se prikupljati podaci i realizovati analize u istraživanju. Slika 4 je nacrt izjave o problemu, a slika 5 daje primjer potpuno razrađene izjave.

Slika 4

Djelovi izjave o problemu Čini se da (ciljna grupa) + (problem). Na to upućuje (nekoliko primijetnih vrsta ponašanja). Svrha ovoga (vrsta istraživanja) jeste (analizirati ili vrednovati)_________________________. Da bi se ostvarila ova svrha, istraživaće se sljedeća pitanja:


Zavod za školstvo

54

Slika 5

Primjer izjave o problemu Npr.: Čini se da moji učenici u trećem razredu, kojima predajem istoriju, ne ostvaruju postignuća u skladu sa svojim sposobnostima. Na to upućuje veliki broj nedovršenih zadataka, loše ocjene i nedostatak detalja u njihovim pisanim radovima. Svrha ovog deskriptivnog istraživanja jeste analizirati glavne uzroke izostanka postignuća i izraditi akcioni plan na temelju dobijenih rezultata. Da bi se ostvarila ova svrha, istraživaće se sljedeća pitanja:

1. U kojoj mjeri uticaj vršnjaka djeluje na postignuća učenika? 2. Kako na rad učenika djeluju strategije podučavanja? 3. Kako rad učenika varira zavisno od primijenjene strategije ocjenjivanja?

Četvrti korak: Izrada plana prikupljanja podataka i instrumenata Istraživanje u odjeljenju traži od nas da ispitamo svoje pretpostavke i dovedemo tradicionalnu teoriju u opasnost (Harste, Woodward i Burke, 1984). Budući da ovaj model nedvosmisleno zavisi od konteksta, istraživač izrađuje plan prikupljanja podataka i instrumente na temelju posebnih obilježja svoje ciljne grupe i okruženja, koji su predmet istraživanja. Plan u velikoj mjeri treba usmjeriti na to da se dođe do odgovora na pitanja koja usmjeravaju izjavu o problemu, uz primjeren nivo sigurnosti u taj odgovor. Škole obiluju informacijama, ali je podataka malo. Imamo rezultate ispita, međutim oni obično dolaze na kraju godine i ne može ih koristiti za formativno poboljšanje. Škola se takođe obasipa naizgled nepresušnim informacijama „odozgo“. No, ako se te informacije ne mogu upotrijebiti za unapređenje učenja, one ostaju samo „informacije“. U akcionom istraživanju praktičar(i) uzimaju relevantne informacije, primjenjuju ih da bi ostvarili svrhu (npr. odgovorili na istraživačko pitanje) i time informacije pretvaraju u podatke. Informacije koje već postoje smatramo „arhivskim“ izvorima (Sagor, 2000). Međutim, istraživač će vjerovatno morati da izradi i upotrijebi instrumente za prikupljanje podataka, koji će dati bolje informacije za odgovor na istraživačka pitanja. Tabela 2 daje sažetak oba izvora podataka. Tabela 2

Izvori podataka Arhivski Djelo nastavnika

• postignuća na ispitima • podaci o pohađanju nastave • referentni materijali • disciplinski materijali • nastavni planovi • razredne knjige

• ankete • intervjui • fokus grupe • testovi • portfolija • dnevnici • kontrolne liste za opažanje • rang liste • komentari

Da bi se u istraživanju organizovala faza prikupljanja podataka i olakšala analiza podataka, istraživač izrađuje „triangulacijsku matricu“ (tabela 3). Tabela 3 Triangulacijska matrica

Istraživačka pitanja Izvor podataka 1 Izvor podataka 2 Izvor podataka 3


Zavod za školstvo

55

Upotreba ove matrice pomaže istraživaču da „informacije“ pretvori u „podatke“ povezujući izvor s određenim istraživačkim pitanjem. Ako ustanovi više izvora informacija za svako istraživačko pitanje, istraživač time osigurava viši nivo sigurnosti u odgovor na pojedino istraživačko pitanje. Uzorak triangulacijske matrice, koji se temelji na ranije opisanom problemu, nalazi se u tabeli 4. Tabela 4 Izjava o problemu: Postignuća iz istorije

Istraživačka pitanja Izvor podataka 1 Izvor podataka 2 Izvor podataka 3 U kojoj mjeri uticaj vršnjaka djeluje na postignuće učenika?

Fokus grupa učenika Pitanje 1

Anketiranje učenika Pitanja 1, 4, 7, 9

Intervjui s učenicima

Kako na rad učenika djeluju strategije podučavanja?

Anketiranje učenika Pitanja 2, 5, 8

Intervjui s učenicima Kontrolna lista za opažanje

Kako rad učenika varira zavisno o primijenjenoj strategiji ocjenjivanja?

Evidencija o ocjenjivanju Anketiranje učenika Pitanja 3, 6, 10

Fokus grupa učenika Pitanje 2

Akcioni istraživači ne zanemaruju „istraživačku“ komponentu svoga ispitivanja, već koriste mjere valjanosti i pouzdanosti, koje takođe naglašavaju potrebu za triangulacijom svih izvora podataka. Iz te perspektive je jasno da se rezultati ne mogu generalizovati, nego se podrazumijeva prihvatanje rezultata kao takvih u kontekstu jedinstvenih obilježja područja koje je bilo predmet istraživanja (npr. učenik, odjeljenje ili škola). Valjanost se postiže time da istraživač vodi brigu o tome da svaki instrument mjeri ono pitanje kojem je instrument namijenjen. Upotrebom triangulacijske matrice (tabela 3), istraživač utvrđuje koji su izvori podataka direktno povezani s određenim istraživačkim pitanjem. U slučaju da se jedan instrument koristi za više od jednog istraživačkog pitanja (npr. anketiranje učenika), istraživač treba da označi koja se anketna pitanja odnose na koje istraživačko pitanje (tabela 4). Ovaj proces može olakšati učestvovanje grupe „prijatelja kritičara“. U mnogim školama to mogu biti kolege koji ovim oblikom saradnje pomažu jedni drugima u realizaciji svojih akcionih istraživanja. Korišćenjem vještina refleksivnog intervjua (Sagor, 2000) i aktivnog slušanja, ovi partneri su nezamjenjiva pomoć istraživaču u pronalaženju dubljih veza s istraživanjem. Pouzdanost se odnosi na tačnost podataka. Drugim riječima, postoji li razlog da sumnjamo u informacije? Time se možemo baviti na nekoliko načina. Od istraživača se očekuje da koristi više izvora podataka za svako istraživačko pitanje. Najmanje dvije osobe treba da pregledaju podatke prikupljene instrumentima. I ovdje saradnja s „prijateljima kritičarima“ može biti korisna, jer će oni dati svoje viđenje. Na kraju, upotrebom triangulacijske matrice (tabela 3) garantuje se raznolikost izvora podataka za svako istraživačko pitanje. Nakon prikupljanja i analize podataka iz svih izvora, istraživač koristi podatke da bi odgovorio na istraživačka pitanja. Upotreba različitih instrumenata u triangulaciji omogućuje dodatno razjašnjavanje s većim stepenom sigurnosti u odgovor. Na primjer, ako podaci dobijeni različitim instrumentima daju dosljedne rezultate, onda možemo imati većim stepen sigurnosti u odgovor na to pitanje. S druge strane, ako različiti instrumenti daju nedosljedne rezultate, istraživač ne može biti toliko siguran u bilo kakav zaključak. Peti korak: Prikupljanje informacija i organiziranje podataka Nakon što je završio s planiranjem i utvrdio koje će izvore koristiti, istraživač može započeti s procesom prikupljanja podataka. Nakon što svaki izvor upotrijebi u skladu s pravilima protokola objektivnog prikupljanja podataka, istraživač uzima informacije i počinje ih organizovati na logičan i koristan način. Informacije postaju podaci kada se mogu upotrijebiti za određenu svrhu (npr. istraživačko pitanje). U tom slučaju, pomoću procesa „kantiranja“ (Sagor, 2000), istraživač će spriječiti da se izgubi u „eksploziji informacija“ tako da prikupljene informacije organizuje u „kante“ ili mape prema istraživačkim pitanjima. Cjelokupni proces je pomalo nepredvidljiv, pa je preporučljivo imati i dodatnu „kantu“ za podatke koji se odnose na neplanirane informacije. Ponekad intervjui i drugi kvalitativni instrumenti otkriju informacije koje istraživač nije predvidio svojim pitanjima;


Zavod za školstvo

56

no one su relevantne za problem koji se istražuje. Mogućnost da se to dogodi je samo jedan od primjera nelinearnosti akcionog istraživanja. U bilo kojem trenutku istraživanja, relevantni ali neplanirani nalazi i informacije mogu se pojaviti i izmijeniti izvornu namjeru istraživanja. Po dovršetku prikupljanja podataka i svrstavanja u „kante“, istraživač je spreman da nastavi s radom i donese zaključne odgovore na istraživačka pitanja s određenim stepenom sigurnosti. Šesti korak: Analiza podataka. Koja je poruka? Koliko sam siguran? Nakon svrstavanja informacija u „kante“ ili mape, vrijeme je za analiziranje rezultata. Nakon što istraživač pregleda svaku mapu, slijedi individualna (ili zajednička) refleksija radi utvrđivanja na šta upućuju dokazi i kako to pomaže u odgovaranju na istraživačko pitanje. Istraživači treba da postave dva pitanja u procesu analize: Šta nam govore podaci, a da to odgovara na postavljeno pitanje? U kojoj smo mjeri sigurni u odgovor na koji nas podaci upućuju? Pomoću triangulacijskog procesa upoređuju se podaci dobijeni pojedinim instrumentom i utvrđuje se dosljednost. Ako su svi izvori podataka za pojedino istraživačko pitanje dosljedni, tada na pitanje možemo odgovoriti s visokim stepenom sigurnosti u taj odgovor. Ukoliko rezultati trianguliranih podataka nijesu dosljedni, prilagođava se stepen sigurnosti u pojedini odgovor. Ako ne postoji saglasnost između bilo kojih instrumenata, ne možemo dati odgovor na to pitanje. Istraživač ne može ništa drugo zaključiti nego da nema dovoljno dosljednih dokaza na temelju kojih može donijeti odluku. To, međutim, ne mora biti loše. Thomas Edison je na pitanje o hiljadama neuspješnih eksperimenata koje je napravio odgovorio da je pronašao hiljadu načina na koje se struja ne može proizvesti. Kao dodatak internom prikupljanju podataka istraživač takođe pregleda relevantnu istraživačku dokumentaciju spolja, koju je prikupio u drugom koraku, kada se bavio pojašnjavanjem problema. Budući da akciono istraživanje povezuje spoljnja istraživanja s nastavnom praksom (slika 1), treba povezati obje strane istraživačkih napora da bi se dobili najpotpuniji rezultati. Primjer procesa: Kako ovaj proces funkcioniše u istraživanju? Upotrebom jednog od istraživačkih pitanja prikazanih na primjeru (slika 4), možemo vidjeti koje su mogućnosti u ovoj fazi istraživačkog procesa. Istraživačko pitanje broj 2 iz ovog primjera jeste: Kako na rad učenika (u nastavi) djeluju strategije podučavanja? U triangulacijskoj matrici (tabela 3) stoji da će se interni dokazi prikupiti iz tri izvora: anketiranja učenika, intervjua s nasumce odabranim učenicima i kontrolne liste za opažanje. Djelovi ovih triju instrumenata su provjereni radi valjanosti uključivanjem „recenzije prijatelja kritičara“. Ako sva tri izvora upućuju na pozitivan ili negativan uticaj strategija podučavanja na postignuća učenika u nastavi, istraživač može odgovoriti na pitanje s „visokim stepenom sigurnosti u odgovor“ samo za taj uzorak ispitanih. Ako, međutim postoji nesklad između rezultata dobijenih trima instrumentima, smanjuje se stepen sigurnosti u odgovor. U svakom slučaju, krajnji rezultat je niz odgovora na sva istraživačka pitanja. Napomena vezana uz dodatne nalaze: Kao što je ranije spomenuto, nelinearna priroda procesa akcionog istraživanja nudi mogućnost pojavljivanja dodatnih nalaza koji izvorno nijesu bili planirani. Tada istraživač mora razmisliti o tim neočekivanim nalazima i refleksijom te raspravom s „prijateljima kritičarima“ odlučiti kako na najbolji način uključiti te nove podatke u istraživanje. Sedmi korak: Izvještavanje o rezultatima Na kraju istraživanja, istraživač treba da izvijesti o rezultatima sve zainteresovane i uključene u istraživanje. Ovaj korak uključuje, ali se ne ograničava na grupu prijatelja kriričara, druge kolege i vrlo vjerovatno učenike na koje se problem odnosi. Svi imamo ulog u rezultatima istraživanja, jer će nalazi vrlo vjerovatno uticati na naš rad i sistem vjerovanja. U predstavljanju svojih nalaza istraživač stavlja naglasak na one koji se odnose na kontekst područja (npr. odjeljenja) koje je bilo predmet istraživanja. Budući da svako odjeljenje, škola i opština imaju svoj vlastiti „DNK“, istraživač kao praktičar nije niti pokušao izmijeniti varijabilne uvjete koji čine tu DNK pa se svi nalazi mogu koristiti samo za dobivanje uvida u rad sa tom pojedinom grupom učenika. Međutim, drugi mogu prenijeti ovaj proces u svoja ciljna obrazovna područja.


Zavod za školstvo

57

Nalazi ovoga modela akcionog istraživanja ne mogu se generalizovati za druge ciljne grupe, no metodologija, a možda i strategije prikupljanja podataka uistinu se mogu prenositi u druga područja. Uslijed toga, predstavljanje nalaza bi se trebalo usredotočiti i na proces te izradu valjanih i pouzdanih instrumenata za prikupljanje podataka. Toplo se preporučuje refleksivni razgovor jer se na taj način intenzivnije promišlja i bolje razumiju značenja koje nalazi imaju za buduću praksu istraživača. Krajnja svrha ovog modela akcionog istraživanja jest smjer kojim treba ići da bi se unaprijedila vlastita nastavna praksa. Osmi korak: Kretanje u akciju na temelju podataka Na temelju rezultata ovog intenzivnog procesa istraživači mogu „krenuti u akciju na temelju podataka“, što im povećava mogućnost uspjeha u procesu podučavanja/učenja. Kao što je ranije navedeno, mnogo toga što se radi u školama nije moguće povezati s jasnom svrhom ili potrebom. Umjesto toga, često se poseže za „brzim rješenjima“ i zatvaranjem rupa u brani. No veća je vjerovatnoća da će akcije preduzete na temelju valjanog, pouzdanog i trianguliranog istraživanja biti uspješnije te će nam pomoći na „beskrajnom“ putu unapređenja nastavne prakse i vođenja učenika prema funkcionalnijem učenju, nego uobičajenija metoda „pokušaja i pogreške“. Istraživač nastavlja ovaj rekurzivni proces vodeći bilješke o rezultatima preduzetih akcija i nastavljajući sa sljedećim skupom problema ili pitanja koji će proizaći iz kontinuiranog stremljenja prema unapređivanju vlastite prakse. Upravo kao i sam život, unapređivanje prakse je putovanje, a ne odredište. Nema osobe koja može, bez obzira na vlastite vještine, reći „stigao/la sam!“ Primjer tema akcionih istraživanja mojih studenata

Koji je uticaj pametnih tabli na postignuća učenika, njihovu motivaciju i strategije podučavanja? Zašto su inicijative vezane uz ranu pismenost bile u nekim okruzima uspješnije nego u drugima? Koji su glavni uzroci nedostatka motivisanosti učenika za pisanje u petom razredu? Zašto postignuća učenika ove gimnazije nijesu u skladu s njihovim sposobnostima?

Zaključci Promišljajući o glavnoj poruci koju sadrži opis ovog modela akcionog istraživanja dolazim do nekoliko osnovnih ideja. Kada čitaoci budu razmatrali svrhu i proces ovog modela, treba da vode računa o sljedećem:

svrha akcionog istraživanja jeste unapređenje praktičareve vlastite prakse u tačno određenom području, problemi koji se istražuju treba da budu vrijedni vremena i truda prezaposlenog nastavnika, pitanja koja usmjeravaju istraživanje treba da dopru ispod površine određenog događaja, akciono istraživanje je veza između teorije i nastavne prakse, proces akcionog istraživanja nije linearan, iako ga čine jasno definisani koraci; istraživači bi trebali biti

spremni na prilagođavanje i uključivanje „neočekivanog“ u svoje istraživanje, akciono istraživanje može (a obično je tako) iznjedriti i dodatna pitanja za razmatranje, konačno, akciono istraživanje nama praktičarima pomaže u nastojanjima da se kontinuirano

poboljšavamo. Literatura Donato, R. (2003). Action Research: Reseeing Learning and Rethinking Practice in the LOTE Classroom. LOTE CED Communique, 8. Harste, J. C., Woodward, V. A., Burke, C. L. (1984). Language Stories and Literary Lessons. Portsmouth, NH: Heinemann. Kim, D. (1994). Systemic Teaching Tools. New York: Pegasus. Sagor, R. (2000). Guiding School Improvement Through Action Research. Washington: ASCD. Senge, P. (1990). The Fifth Discipline. New York: Doubleday Wheatley, M. (2006). Leadership and The New Science (3rd edition). San Francisco: PK Publishers.


Zavod za školstvo

58

BLIC INFO

SASTANAK SA PRNŠ KOORDINATORIMA IZ SREDNJIH STRUČNIH ŠKOLA U Zavodu za školstvo je 30. januara 2012. godine realizovan sastanak savjetnika iz Zavoda za školstvo i iz Centra za stručno obrazovanje sa PRNŠ koordinatorima iz srednjih stručnih škola na kojem je kratko prezentovan sistem profesionalnog razvoja na nivou škole. Sistem, je od septembra 2012. godine, uveden u sve srednje stručne škole u Crnoj Gori. Uvođenju ovog sistema u SSŠ prethodio je pilot projekat realizovan u periodu januar – jun 2011. godine u

Srednjoj pomorskoj školi u Kotoru. Njihova iskustva bila su dragocjena za prilagođavanje ovog sistema specifičnostima stručnih škola. Takođe, Zavod za školstvo organizovao je dva jednodnevna seminara namijenjena PRNŠ koordinatorima iz srednjih stručnih škola, kao i direktorima tih škola (tokom juna 2011. godine). Osim prezentacije, učesnicima sastanka predstavljene su aktivnosti CSO-a na realizaciji obuke za profesore iz srednjih stručnih škola u proteklih pet godina, nakon čega se razgovaralo o izradi planova na nivou škole i ličnih planova profesionalnog razvoja nastavnika, zatim realizovanim aktivnostima u pojedinim školama,

preprekama na koje koordinatori i timovi nailaze i drugo. Za koordinatora za profesionalni razvoj u srednjim stručnim školama na nacionalnom nivou imenovana je Jadranka Radunović, savjetnica iz Centra za stručno obrazovanje. Sastanak su vodile dr Dušanka Popović, rukovodilac Odsjeka za KPR, mr Ljiljana Subotić, samostalna savjetnica u Odsjeku za KPR i Jadranka Radunović, savjetnica iz CSO-a. Učesnike je pozdravio Duško Rajković, direktor CSO-a.

PUT STVARAOCA ILI KAKO STVARATI TEKST

U okviru Projekta Kako pomoći učenicima da uspješno stvaraju usmene i pisane, umjetničke i neumjetničke tekstove realizovana su tri dvodnevna seminara na temu Put stvaraoca ili kako stvarati tekst. Seminari su realiziovani tokom februara i marta 2012. godine, a polaznici su bili nastavnici jezika i književnosti i učitelji iz 13 osnovnih škola uključenih u projekat. Seminare su pratile i članice stručnog tima Projekta Aleksandra Vešović Ivanović, nadzornica za jezik i književnost u Zavodu za školstvo i dr Sanja Šubarić, profesorica sa Filozofskog fakulteta u Nikšiću. Autorke dvodnevnog programa obuke su dr Dušanka Popović (Zavod za školstvo) i Nađa Durković (Zavod za udžbenike i nastavna sredstva), profesorice jezika i književnosti.


Zavod za školstvo

59

Seminari su počinjali predstavljanjem praktičnih rješenja koje kolege primjenjuju u svojim učionicama kada je u pitanju bogaćenje rječnika učenika, priprema i realizacija procesa stvaranja teksta, i uopšte razvoj kulture govora i pisanja. Tokom radionica učesnice seminara pripremile su se za primjenu određenih metodičkih postupaka namijenjenih podučavanju učenika za uspješno stvaranje teksta. Metodički postupci zasnovani su na osnovnim postavkama teorije pismenosti: od principa komponovanja teksta, izbora teme i njene analize, određivanja njenog predmeta, tačke gledišta/težita teme i oblika izražavanja, preko izrade plana teksta i njegove prve i konačne verzije, kao i predstavljanje publici – svojim drugarima iz odjeljenja ili škole. Takođe, nastavnici su kroz zanimljive aktivnosti analizirali poređenje kao moćnu alatku za deskripciju. Drugog dana nastavici su, prolazeći kroz sve faze, stvarali sopstveni tekst, posmatrajući proces čas iz pozicije učenika, čas iz pozicije nastavnika. Posebno su bila korisna iskustva iz prakse sa kojom se kompletan rad stalno preplitao. Između ostalog, cilj je bio i da se provođenjem nastavnika kroz ovaj proces demonstrira put nastanka usmenog ili pisanog teksta, te da se još jednom podsjetimo da to nije niti lak niti brz proces, tj. da je i podučavanje za stvaranje teksta, takođe, proces; da se stvaranje tekstova, usmenih i pisanih, uči kroz stvaranje tekstova (da bi dobro govorili treba da govorimo; da bi dobro pisali, treba da pišemo); da je za stvaranje teksta potrebno vrijeme; da ocijeniti možemo samo ono što smo učenike učili (i naučili).

ZA USPJEŠNIJU DRAMSKU SEKCIJU U Zavodu za školstvo je, u okviru plana redovne obuke nastavnika, 9, 10. i 17. marta 2012. godine, realizovan seminar Dramska i scenska pedagodija. Seminar je dio podrške ponuđenim programima obuke nastavnika iz Kataloga programa stručnog usavršavanja nastavnika Zavoda za školstvo. Ciljevi ovog programa obuke nastavnika, između ostalih, jesu: unapređenje razumijevanja scenskih umjetnosti kao medija, odnosno njihovih strukturnih i tehničkih elemenata; informisanje i ovladavanje osnovnim elementima, tehnikama i sistemima scenskog izražavanja (igra, komunikacija, scenski pokret i govor, autentičnost, radnja – drama); sticanje novih znanja i informisanje kroz praksu o osnovnim postupcima u stvaranju scenskih i dramskih formi; razvijanje kreativnosti i maštovitosti za usklađivanje različitih vještina, žanrova i stilova unutar scenskog izražavanja; informisanje o potencijalima dramskih i scenskih tehnika kao metoda u opštem pedagoškom pristupu i njihovo savladavanje kroz praksu; informisanje o najsavremenijim i sistematizovanim metodama u multimedijalnim, scenskim i dramskim radionicama kao sredstvima za razvijanje kreativnosti i maštovitosti kod djece i ovladavanje njima, i razvijanje kompetencije u korišćenju sredstava scenskog izražavanja kao sredstava u pedagoškim procesima koji podstiču oslobađanje emocija, osamostaljivanje, socijalizaciju, toleranciju i kulturu komunikacije i govora, razvijaju opštu kulturu i otvaraju za rad sa drugima i dr. Polaznici seminara bili su učitelji i profesori jezika i književnosti iz devet podgoričkih osnovnih škola: OŠ „Radojica Perović“, OŠ „M. M. Burzan“, OŠ „Dr Dragiša Ivanović“, OŠ „Branko Božović“, OŠ „Vlado Milić“, OŠ „Maksim Gorki“, OŠ „Oktoih“, OŠ „Mahmut Lekić“ i OŠ „Savo Pejanović“. Oni su seminar ocijenili kao izuzetno koristan za kvalitetno organizovanje aktivnosti u okviru dramske sekcije, ali i tokom redovne nastave. Seminar je realizovao autor programa doc. Petar Pejaković uz asistenciju Marije Backović.


Zavod za školstvo

60

JEZIK I KNJIŽEVNOST U PRVOM CIKLUSU U Zavodu za školstvo je 31. marta 2012. godine realizovan program obuke namijenjen učiteljima: Nastava jezika i književnosti u prvom ciklusu osnovne škole. Učesnici seminara bili su učitelji uključeni u program Kako učenicima pomoći da uspješno stvaraju usmene i pisane, umjetničke i neumjetničke tekstove, a realizovale su ga profesorice razredne nastave Ljubica Bulatović (OŠ „M.M.Burzan“) i Dijana Laković (OŠ „R. Perović). Tokom radionica učesnici seminara razmatrali su specifičnosti nastave jezika i nastave književnosti u prvom ciklusu (slušanje i govor u prvom razredu, obrada slova i pisanje, čitanje u nastavcima i lektira u prvom ciklusu i sl.), a posebno korisnom procjenjuju radionicu u okviru koje su se detaljno bavili planiranjem u skladu sa nastavno-ciljnim programima, izdvojili i uočili specfičnosti takvog planiranja, istakli neke svoje dileme i zajednički tražili rješenja. Naime, iako se takvi programi primjenjuju već nekoliko godina u našim školama, operacionalizacija ciljeva iz programa i njihov raspored još uvijek izazivaju dileme prilikom planiranja.

LOKALNI SADRŽAJI U NASTAVI GEOGRAFIJE U okviru programa podrške PRNŠ-a u organizaciji Zavoda za školstvo, 27. aprila 2012. godine, realizovan je jednodnevni program obuke nastavnika na temu Planiranje i realizacija otvorenog dijela programa u nastavi geografije. Polaznici seminara bili su nastavnici geografije iz osnovnih škola iz opština Podgorica i Kolašin.

Cilj programa jeste da se razmotre aktuelna pitanja na navedenu temu i podrže nastavnici geografije u planiranju i realizaciji ciljeva i ishoda nastave koji nijesu centralno planirani, a koji uključuju sadržaje vezane za lokalnu sredinu. Osnovni sadržaj programa odnosio se na sljedeće: lokalni sadržaji i načelo lokalnih zahtjeva u vezi s obrazovanjem iz geografije – temeljne pretpostavke takvog obrazovanja; pristupi geografskim saznanjima u lokalnoj sredini – metode i tehnike utemeljene na načelu zavičajnosti; fizičko-geografska i društveno ekonomska obilježja – podrška planiranju. Interaktivna obuka omogućila je transfer znanja,

ideja, mogućnosti i pružila smjernice i metodološka uputstva za buduće aktivnosti. Učesnici su ocijenili da su tokom radionica dobili korisne i zanimljive sugestije za planiranje i realizaciju otvorenog dijela kurikuluma nastave geografije.


Zavod za školstvo

61

SEMINAR – UČENJE USMJERENO NA UČENIKE U okviru realizacije projekta SECEEL (South East European Centre for Entrepreneurial Learning) u Zavodu za školstvo realizovan je trodnevni program obuke Učenje usmjereno na učenike za nastavnike i direktore osnovnih škola: „Srbija” Bar, „Milija Nikčević” Nikšić, „Oktoih” Podgorica i „Veljko Drobnjaković” Risan. Škole su uključene u pilot Projekat Razvoj preduzetničkih kompetencija u ISCED 2. Seminar su vodili Dragutin Šćekić i Nevena Čabrilo. Program obuke realizovan je u dva dijela. Tokom prvog dijela najviše pažnje posvećeno je teorijama učenja, instrumentima za procjenjivanje stilova učenja i motivaciji za učenje, facilitaciji učenja, prelasku sa podučavanja na učenje usmjereno na učenika. Takođe, analizirana je veza između učenja usmjerenog na učenika i razvoja ključnih kompetencija, razmatrane različite metode i strategije učenja, kao i mogućnosti njihove primjene u izradi projekta. Tokom drugog dijela programa, nastavnici su prezentovali pripreme u kojima su zastupili teme i sadržaje obrađene tokom prva dva dana obuke. Nakon toga, nastavnici su ih prerađivali u učenički projekat, po prethodno pripremljenom uputstvu. Tokom prezentovanja i evaluacije projektnih zadataka nastavnici su se složili da projekti omogućavaju integrisanje različitih i odvojenih disciplina i vještina u jedinstveni proces učenja i da učenici na ovaj način razvijaju kompetencije koje su potrebne za svakodnevni život. Posebna pažnja posvećena je uslovima koje škole i nastavnici moraju ispuniti kako bi stvorili okruženje za učenje koje olakšava taj proces i kako bi učenici mogli razviti kompetencije koje će im omogućiti da se snađu i prilagode radnom okruženju, po završetku školovanja.

STILSKO-JEZIČKO OBLIKOVANJE USMENOG I PISANOG TEKSTA U Bijelom Polju (8. maj 2012. godine), Podgorici (15 maj 2012. godine) i Baru (29. maj 2012. godine) održani su jednodnevni seminari na temu Stvaralaštvo učenika – stilsko-jezičko oblikovanje usmenog i pisanog teksta. Seminari su realizovani u okviru Projekta Kako učenicima pomoći da stvaraju usmene i pisane, umjetničke i neumjetničke tekstove, a učesnici su bili nastavnici uključeni u projekat. Na seminaru su razmatrane sljedeće teme: Principi tekstualnosti – pasus i njegovo razvijanje, Stil i jezik u tekstu I – pravopisno uobličavanje teksta, Stil i jezik u tekstu II – izbjegnimo zamke birokratskog stila i Primjena predloženih metodskih postupaka – iskustva iz nastave. Seminar je dio obuke nastavnika za korektno i uspješno podučavanje učenika u oblasti usmenog i pismenog izražavanja, pa je prva radionica, u stvari, nastavak prethodnog seminara Put stvaraoca. Stoga je u okviru te radionice razmatran pasus kao posebna cjelina i podesno mehaničko sredstvo pomoću kojeg pisac, s obzirom na čitaoca, povezuje građu koja se odnosi na jednu ideju u tekstu. I u pasusu kao dijelu teksta pisac treba da primjenjuje principe komponovanja. Kao što on uvijek treba da ima u vidu jedinstvo pojedinosti u vezi sa glavnom idejom koju razvija tokom cijelog izlaganja, tako se i u pasusu razvija jedna zamisao, koja je glavna za pasus u cjelini. Svaki pasus za sebe svojom unutrašnjom organizacijom predstavlja čvrsto jedinstvo. Da bi se to jedinstvo ostvarilo, sve pojedinosti unijete u jedan pasus treba da doprinesu razvoju osnovne zamisli pasusa. Radionicu je vodila dr Dušanka Popović.


Zavod za školstvo

62

U okviru radionice Stil i jezik u tekstu I – pravopisno uobličavanje teksta, analizirani su učenički radovi i uočena najčešća odstupanja od pravopisne norme, analizirani primjeri koji se odnose na ta odstupanja, a zatim i različite nedoumice iz te oblasti na koje nailaze i nastavnici i učenici. Radionicu je vodila dr Sanja Šubarić. Radionicom Stil i jezik u tekstu II – izbjegnimo zamke birokratskog stila ukazano je na pogubni prodor birokratskog stila u mnoge tekstove koji su svakodnevno oko nas, a nažalost sve češće se čuje i u govoru. Taj stil karaktariše nominalizacija i nepotrebno gomilanje riječi. Učesnici seminara su korigovali tekstove iz dnevne štampe u kojima su očigledne birokratske fraze i promišljali o jasnosti i preciznosti dobrog stila. Zaključak učesnika seminara bio je da izgovorena i napisana riječ mora biti artikulisana, gipkog stila i preciznog jezika, kako bismo se što bolje i preciznije izrazili i kako bi se izbjegle manipulacije jezikom. Radionicu je vodila Nađa Durković. Iskustva iz nastave iz sve tri bjelopoljske škole, pokazala su da ponuđeni metodski postupak aktivira sve učenike (svi učenici pišu) i razvija njihovu samostalnost na ovom polju (u izradi sastava ne učestvuju roditelji). Nastavnici su istakli da se učenicima posebno dopada što mogu da izaberu temu o kojoj će pisati, zatim što imaju priliku da se konsultuju sa nastavnikom i drugarima u odnosu na sadržinu i kompoziciju teksta, ali i što mogu da pišu unaprijeđenu verziju teksta. Zanimljivo je da su učenici iz OŠ „Dušan Korać“ istakli i prepoznali pisanje plana kao posebno važnu i njima korisnu fazu u nastanku teksta. Tako učenica IV razreda Majda Šukurica kaže: „Plan mi pomaže pri pisanju zbog pravilnog slijeda događaja. Ne dozvoljava mi da zalutam i služi mi kao putokaz. Pomaže mi pri sakupljanju ideja i uz njega sam sigurnija“. Njena drugarica Nadina Salemović ističe: „Plan mi pomaže pri pisanju bilo kakvih sastava i priča. Kada koristim plan ne mogu odlutati od teme. Kada nijesam koristila plan pisala sam preduge sastave koji su bili dosadni. Plan mi pomaže da uljepšam svoj tekst i da on ne bude dosadan već nasuprot, zanimljiv sa puno opisa i epiteta“. Slična iskustva saopštili su i nastavnici iz Podgorice i Bara,

OBUKA ZA DIREKTORE ‒ PREZENTACIJE ZAVRŠNIH RADOVA I SVEČANO URUČENJE SERTIFIKATA Redovna obuka direktora vaspitno-obrazovnih institucija obuhvata set od šest dvodnenivh seminara i polaznicima pruža znanja iz oblasti rukovođenja i upravljanja institucijom. Osnovni cilj ovog programa obuke jeste promjena dosadašnjih modela upravljanja i rukovođenja, odnosno osposobljavanje polaznika za povećanje efikasnosti u upravljanju i rukovođenju školom, dok se specifični cilj odnosi na razvoj sposobnosti učesnika (sticanje znanja, razvoj vještina i izgradnja stavova) za povećanje efikasnosti direktora kao rukovodioca škole i vođe procesa kontinuiranog unapređivanja kvaliteta obrazovanja i vaspitanja. Profesionalne vještine i sposobnosti koje se unapređuju jesu usvajanje i primjena savremenih modela u organizaciji i rukovođenju školom, a obrađuju se sljedeće teme: Organizacija i upravljanje, Upravljanje promjenama, Komunikacija u školi, Direktor kao pedagoški rukovodilac škole, Planiranje i odlučivanje i kvalitet obrazovanja u školi. Seminari se realizuju kroz interaktivne radionice, vježbe i igre uloga, i završni individualni rad. Svečanim uručivanjem sertifikata 11. maja 2012. godine u Zavodu za školstvo, zatvoren je krug obuke koja se odvijala tokom 2011. godine, a čiji polaznici su bili direktori obrazovnih institicuja od vrtića do srednjih škola. Mješovitost grupe po niovima obrazovanja pružala je poseban kvalietet u radu i zanimljivo i korisno iskutsvo. Uručenju sertifikata prethodila je prezentacija završnih radova, realizovana u Zavodu za školstvo 9. aprila 2012. godine. Prezentacije su pratili mentori i treneri u programu obuke direktora: Zorica Minić, Anđa Backović, prof. dr Ranko Šljivić, Rajko Kosović, Nađa Luteršek, kao i rukovodilac obuke Ljubomir Kovačević, rukovodilac Odsjeka za KPR dr Dušanka Popović i drugi.


Zavod za školstvo

63

MEĐUNARODNA KONFERENCIJA: BUDUĆNOST OBRAZOVANJA U Firenci je 7. i 8. juna 2012. godine održana druga internacionalna konferencija na temu Budućnost u obrazovanju (International Conference The Future of Education). Cilj konferencije bio je promovisanje i razmjena primjera dobre prakse i transnacionalna saradnja na polju primjene inovacija u obrazovanju.

U radu je učestvovalo 258 učesnika koji se bave različitim nivoima obrazovanja ‒ od predškolskog vaspitanja do univerzitetskog obrazovanja, iz 54 zemlje svijeta, sa svih kontinenata. To su bili predstavnici 137 univerziteta, 12 škola, 12 državnih i javnih ustanova koje se bave obrazovanjem, kao i 34 obrazovne kompanije. Radionice i prezentacije bile su podijeljene tematski i odvijale su se paraleleno: Inovativne tehnike i metode podučavanja i učenja, Obrazovanje i nove tehnologije, Muzička i likovna umjetnost, Istraživanja u obrazovanju, Jednakost polova u obrazovanju, Učenje na daljinu (e-

learning), Obrazovanje i ljudi s posebnim potrebama i Obrazovanje za medijsku pismenost – učenje kroz igru. Predstavnice Crne Gore na ovoj konferenciji bile su dr Dušanka Popović i mr Ljiljana Subotić iz Zavoda za školstvo.

KATALOG PROGRAMA ZA 2012/13. ŠKOLSKU GODINU Na javni konkurs Zavoda za školstvo za akreditaciju programa stručnog usvaršavanja nastavnika za školsku 2012/13. godinu pristigla su ukupno 52 nova programa, od čega 35 ponuđenih i 17 naručenih programa. Reakreditovana su 163 programa objavljena u prethodnom Katalogu (2011/12. školska godina). U Katalogu programa stručnog usavršavanja nastavnika za školsku 2012/13. godinu biće 146 ponuđenih i 69 naručenih programa obuke, ukupno 215. Novi programi obuhvataju gotovo sve oblasti iz Kataloga: jezik i književnost, prirodne nauke, društvene nauke, fizička kultura i umjetnost, inkluzivno obrazovanje, obrazovanje za demokratsko građanstvo, metodika, programi podrške učenicima, unapređenje rada škole i dr. O akreditaciji novih i reakreditaciji već postojećih programa obuke odlučivala je Komisija u sastavu: doc. dr Vesna Vukićević Janković, Filozofski fakultet, predsjednica, mr Sanja Kaluđerović, članica, Ispitni centar Crne Gore, mr Anton Gojčaj, član, Zavod za školstvo, Jadranka Radunović, članica, Centar za stručno obrazovanje, Nada Vujašković, članica, OŠ „Vuko Jovović“, Danilovgrad i Željko Korać, član, Zavod za školstvo.

profesionalni razvoj issn 1800-9158 nastavnika u crnoj

Documents