razvoj digitalnih gradova u hrvatskoj
DESCRIPTION
Naslov: Razvoj digitalnih gradova u HrvatskojAutorica: Marina Mirković, dipl. inž.Tehnička škola PožegaTRANSCRIPT
- 1. Razvoj digitalnih gradova u Hrvatskoj Marina Mirkovi, dipl. in. Tehnika kola Poega
- 2.
- Digitalni grad predstavlja oblik informacijskog prostora koji se odnosi na odreeni fiziki prostor u gradu.
- Digitalni gradovi pokrivaju iroko podruje digitalnih mrea i aplikacija koje omoguuju razne aspekte socijalnog i ekonomskog ivota u gradovima.
- Izgradnjom digitalnog grada lokalna samouprava moe ostvariti brojne prednosti kao to su:
- smanjenje trokova gradske uprave,
- poveanje zadovoljstva i kvalitete ivota graana,
- osiguranje velikog broja sadraja i usluga za graane i poslovne subjekte,
- ubrzanje ekonomskoga razvoja grada,
- poveanje ope sigurnosti i zatite graana,
- poticanje rasta i masovnosti koritenja Interneta.
- 3.
- Nove usluge temeljene na video i IPTV tehnologiji znaajno poveavaju zahtjeve na kapacite u pristupnoj mrei.
- Sve vie operatora nudi usluge koje ukljuuju: pristup Internetu, IPTV i glasovnu uslugu.
- Veina dananjih izgraenih irokopojasnih mrea u Europi podrava kapacitete prijenosa do 20 Mbit/s.
- U bliskoj budunosti prosjeno kuanstvo zahtijevati e minimalno 100 Mbit/s.
- Nuna je izgradnja nove generacije pristupnih mrea koja se temelji na optikoj infrastrukturi.
- Svaki digitalni grad, prema svojim ciljevima, ima razliitu arhitekturu, organizaciju i usluge.
- Gradska mrea kao telekomunikacijska infrastruktura mora osigurati irokopojasnu infrastrukturu za dugorone potrebe.
- 4.
- Modeli infrastrukture nisu jedinstveni i pogodni za sve gradove.
- Postoje tri osnovne razine u kojoj dodjela razliitih odgovornosti stvara razliite poslovne scenarije kojima se nastoji osigurati suradnja na dobrobit graana.
- 5.
- Pristup optikim vlaknima (FTTH Fiber To The Home) je tip komunalne infrastrukture koja, kao i ostale komunalne infrastrukture, zahtijeva znaajna poetna ulaganja koja e biti isplativa za nekoliko godina.
- U europskim zemljama koriste se FTTH projekti koje su pokrenule komunalne tvrtke u vlasnitvu grada ili regionalne uprave uz elju da se pobolja socijalna i ekonomska pozicija grada i regije.
- 6.
- Tvrtka Ericsson Nikola Tesla d.d. Zagreb nudi FTTH rjeenja koja su pogodna za razliite poslovne modele, a moe zadovoljiti potrebe razliitih operatora kao to su mreni operatori, komunikacijski operatori, davatelji usluga i regulatorna tijela
- Mrenim i komunikacijskim operatorima Ericsson nudi potpuno rjeenje za pasivnu infrastrukturu koje ukljuuje dizajn i izgradnju mree te usluge integracije, projektiranja, sve usluge potrebne za uspostavu mree, od konzultantskih usluga do dizajna mree, svu potrebnu aktivnu opremu, sustav za poslovnu podrku i sustav za odravanje i upravljanje mreom.
- 7.
- Ericssonova rjeenja Ribbonet i Micronet su optiki sustavi kabliranja s jedinstvenim konceptom izvedbe, razvijeni naroito za gradske i pristupne mree, u kojima se osnovni zahtjevi postavljaju na trokovnu uinkovitost i jednostavnost izvedbe.
- Lokalni pristupni vor se smjeta u sredite naselja (zajedniki kolokacijski prostor), gdje se svaka zgrada ili kua spaja s optikim kabelom. Za ovaj sluaj pristupne mree koristi se tehnologija mikro kabela, a obino se dodaju rezervne mikro cijevi u kojima se broj optikih vlakana moe jednostavno naknadno proiriti.
- Ericssonova ponuda rjeenja za optike pristupne mree moe se prilagoditi bilo kojem poslovnom modelu.
- 8.
- U Republici Hrvatskoj odrano je nekoliko strunih skupova i okruglih stolova o pametnim gradovima (Cisco Expo 2008, Dubrovnik).
- U stvaranju pretpostavki za pametni, digitalni grad u Republici Hrvatskoj najvie su postigli Rijeka, Varadin i Opatija, a u razvoju ih prate Zagreb, Split i Osijek.
- Troak gradnje digitalnog grada za nekoliko milijuna ljudi stoji kao izgradnja nekoliko kilometara autoceste. Jedan multimilijunski grad moe se pretvoriti u "digitalni", odnosno "pametni" za manje od 50 milijuna eura.
- 9.
- Povezivanje i umreavanje gradova u dravi je preduvjet kvalitete modernog ivota. Na primjeru nekoliko gradova u Hrvatskoj mogu se vidjeti prednosti povezivanja. Zagreb i Varadin pokrenuli su kontakt-centar za graane koji im je na raspolaganju 24 sata dnevno i u kojem mogu dobiti sve informacije o svom gradu.
- Brojni gradovi u Hrvatskoj koriste se novim informacijskim i komunikacijskim tehnologijama koje doprinose znaajnom poveanju uinkovitosti i transparentnosti gradske uprave. Digitalni gradovi u Hrvatskoj, odnosno gradovi koji su na ovom putu razvoja su primjerice: Rijeka, Sisak, Varadin, Labin, Knin, Koprivnica, Pula, Zadar, i Zagreb.
- 10.
- Grad Rijeka prvi je prepoznao vanost i korisnost primjene ICT tehnologija u optimizaciji i automatizaciji svakodnevnih aktivnosti, ali i komunikaciji s graanima.
- Modernizaciju svih tijela gradske uprave vodi Zavod za informatiku djelatnost, iji je krajnji cilj stavljanje svih raspoloivih ICT tehnologija i rjeenja u slubu graana i poduzetnika Rijeke.
- Gradonaelnik Rijeke koristi elektroniki potpis za objavljivanje rasporeda i dnevnog reda sjednica gradskog vijea, 15 km samostalno postavljenih optikih kabela povezuje 31 tijelo gradske uprave.
- Rijeanima je jedinima dostupna objedinjena naplata trokova stanovanja.
- Rijeki uenici od 1. razreda osnovne kole ue osnove informatike, u sedam rijekih osnovnih kola (12 razreda) roditeljima je omoguena dvosmjerna komunikacija s nastavnicima.
- Grad se brine o besplatnom informatikom opismenjavanju graana tree ivotne dobi i nezaposlenih.
- U gradu je instalirano 11 prometnih kamera kojima se prati stanje na prometnicama, to graanima omoguava da uz praenje statistike zakrenosti provjeravaju trenutanu guvu te odaberu optimalan smjer kretanja.
- 11. Na web portalu grada postavljen je multimedijalni portal mojarijeka.hr, slubeni portal Grada Rijeke kojemu je cilj privlaenje mlae publike i integracija svih gradskih servisa.
- 12.
- Razvijen je Projekt besplatnog beinog pristupa internetu za sve Rijeane koji koriste prijenosna raunala, kao i za sve turiste i posjetitelje Rijeke.
- G rad Rijeka uveo je besplatan SMS servis putem kojega informira lokalne registrirane poduzetnike o razliitim programima, dostupnosti kredita, o dogaajima i mogunostima obrazovanja.
- Rijeka je lanica Udruenja europskih digitalnih gradova TeleCities, meunarodnom udruenju europskih gradova odnosno gradskih uprava koje se koncentriraju na urbanistiki razvoj grada primjenom informacijskih i telekomunikacijskih tehnologija.
- Udruga obuhvaa vie od 120 europskih gradova meu kojima su Genova, Helsinki i Be.
- Rijeka ima lanstvo u Meunarodnom udruenju GISIG-a (Geographical Information Systems International Group) i Udruzi gradova Major Cities of Europe IT Users Group.
- 13.
- Varadin je osigurao telekomunikacijsko povezivanje svih gradskih lokacija, ustanova, trgovakih drutava i komunalnih poduzea.
- Njihovim spajanjem na jedinstvenu mreu Varadin je ostvario znaajnu utedu, a slino e biti i s e-sjednicama koje e se uskoro poeti odravati uz pomo aplikacije koju gradu nudi Metronet.
- U gradu je organizirana besplatna informatika edukacija za sve zainteresirane graane, a najavljeno je i pruanje usluga graanima.
- U sklopu projekta "Inteligentni grad uvedena je beina telekomunikacijska mrea. Motorola MotoMesh Duo sustav omoguuje neprekinut prijenos razliitih vrsta podataka kao i sustav videonadzora, koji koriste policija i vatrogasci. Osim njih, tu mreu u budunosti mogu koristiti i razni drugi javni servisi poput hitne pomoi, ali i kulturne i obrazovne institucije. Sustav je samoobnovljiv i moe se nadograivati. Omoguuje potpuno besplatan pristup internetu za graane.
- Razvijen je portal e-Varadin koji predstavlja dnevne informativne e-novine (http://www.evarazdin.hr/)
- Sustav videonadzora u gradskim osnovnim kolama uvela je varadinska tvrtka Magi Telekom u suradnji sa zatitarskom tvrtkom Arsenal-Ivezi, a u sklopu projekta Varadin inteligentni grad. Sve kole Varadina spojene su u jedinstvenu mreu, a podaci se pohranjuju na jednome mjestu i zatieni su od bilo kakvog pristupa neovlatenim osobama.
- Gradski reklamacijsko informacijski centar (GRIC) je sustav koji omoguuje graanima Grada Varadina da koritenjem samo jednog telefonskog broja putem pozivnog centra ili putem Internet stranica, komuniciraju sa gradskim slubama i trgovakim drutvima.
- Na prvom Danu kreativnosti i inovativnosti u Zagrebu, 2008. godine, Varadin je proglaen najboljim u konkurenciji Kreativni i inovativni razvojni program jedinica samouprave - gradovi.
- 14.
- 15.
- Grad Opatija preko projekta e-Opatija koji sadri vie od 20 potprojekata informatike i komunikacijske modernizacije unutar i izvan gradske uprave, razvija svoje elemente interaktivne inteligentne zajednice.
- Osnovni element projekta je razvoj Opatijskog optikog prstena koji e omoguiti video-konferencije i objedinjenu komunikacijsku mreu javnog sektora.
- Unaprijeen je Geografsko-informacijski sustav (GIS) Grada, ire se zone besplatnog beinog Interneta, zavrena je izobrazba zaposlenih u Gradu radi stjecanja ECDL diplome.
- 16.
- Zagreb putem tvrtke "Digitalni grad" koja je u gradskom vlasnitvu, razvija novu digitalnu komunikacijsku mreu temeljenu na optikim vezama koja e u svaki zagrebaki stan dovesti tehnologiju koja omoguava vrhunske telekomunikacijske usluge, omoguiti razvitak novih i dosad nepoznatih servisa.
- Podaci katastra zemljita Grada Zagreba javno su dostupni graanima iz njihova doma ili ureda.
- Knjinica grada Zagreba su mrea narodnih knjinica u Gradu Zagrebu. Stranice donose sve informacije o ustanovi, lokacijama i uvjetima koritenja knjinica.
- E-kolstvo nudi opciju Resursi, ustroj, programii uspjeh uenika kola Grada Zagreba koja omoguuje graanima uvid umatine i statistike podatke iz aplikacije E-matica kola Grada Zagreba u koju kole tijekom kolske godine stalno unose podatke.
- Glavni grad Hrvatske naao se na 35. mjestu popisa pametnih europskih gradova, ijim vrhom dominiraju gradovi nordijskih zemalja, poput Danske i Finske. Studija je obuhvaala 6 kriterija: gospodarstvo, stanovnitvo, sustav upravljanja, mobilnost, okoli i kvalitetu ivota.
- 17.
- Grad Split u suradnji s CARNetom preko projekta e-Split, izgradio je optiku mreu do svake ustanove lanice CARNeta (osnovne i srednje kole, fakulteta, sveuilita, znanstvenih instituta, bolnica, studentskih i uenikih domova), odnosno Grada Splita (gradskih poduzea, mjesnih odbora, vrtia, knjinica, muzeja, gradskih ustanova).
- Vlasnitvo nad nitima e se zavesti u katastar i od strane Grada Splita i CARNeta te e se time definirati vlasnitvo nad kabelima.
- CARNet je vlasnik samo svojih optikih kabela, dok je Grad Split vlasnik i izgraene i postojee DTK mree i svojih kabela.
- Grad Split i CARNet zajedniki e odravati izgraenu mreu.
- Projekt e-Split je prvi oblik suradnje lokalne zajednice i ustanove u vlasnitvu RH u izgradnji digitalnog grada.
- Nekoliko dravnih i lokalnih subjekata pokazali su ozbiljne interese za ukljuivanje u projket koji je postao vrlo poznat tako da je CARNet isti ovakav sporazum potpisao sa gradovima Rijeka, Opatija i Pula.
- 18.
- 19. Uz brojne sadraje na portalu grada Splita zanimljiva je interaktivna mrea autobusnih linija javnog gradskog prijevoza.
- 20.
- Od 01. listopada 2007. godine kompletna gradska uprava Grada Kutine prela je na elektroniko upravljanje dokumentima preko Sustava KOTA . Izvrena je integracija sustava s web portalom grada, tako da svi graani mogu on-line pratiti status svojih predmeta koji se obrauju u gradskoj upravi.
- Grad Knin pri uvoenju gradskog informacijsko-komunikacijskog sustava nee imati gotovo nikakvih trokova, jer e Udruga Tvrava Knin preko svog Poslovno-tehnoloko-inovacijskog centra PTIC-e u suradnji s partnerima IBM-om, Microsoftom i Konar INEM-om omoguiti umreavanje.Izaslanstvo Knina posjetiti e gradove Rijeku ili Varadin, kako bi uli njihova iskustva u razvoju gradskog informacijsko-komunikacijskog sustava.
- Online komunikaciju i svakodnevno auriranje informacija preko svojih web portala omoguuju brojni gradovi kao to su Split, Dubrovnik, Osijek, Poega, ...
- Sve vei broj URL referenci i hyperlinkova o hrvatskim gradovima oznaava porast elektroniki dostupnih informacija vanih u svijetu digitalne ekonomije, turizma, edukacije i zdravstva.
- 21. Portal grada Poege, poput portala brojnih gradova Republike Hrvatske uz redovito auriranje podataka omoguava graanima i turistima korisne informacije i online usluge.
- 22. Zahvaljujem na panji! [email_address]