UVOD

U ovom radu su izloženi problemi prikupljanja i reciklaže starih olovnih akumulatora u Bosni i Hercegovini, gdje ne postoje tačno definisani zakoni i postupci za riješavanje istih. Ukoliko nije moguća intervencija na izvoru, potrebno je obezbijediti reciklažu starih akumulatora kako bi se iskoristile sve korisne komponente.

Otpadni olovni akumulatori su vrijedna sekundarna sirovina i glavni su izvor sekundarnog olova, koji ima veći udio na svjetskom tržištu od novog olova. Akumulatori koji nisu više u upotrebi zbog istrošenosti ili tehničkog nedostatka postaju otpad. Zbog različitih štetnih elemenata i tvari, a posebno olova i kiseline, opasni su za okoliš. Ne smiju se odlagati na deponije, već ih treba zbrinuti na ekološko racionalan način.Reciklaža akumulatora kojom se dobivaju korisne komponente ( olovo, olovne legure, granule polipropilena i drugo) nema samo ekonomski motiv već predstavlja rješenje problematike zaštite čovjeka i njegove okoline.

U radu su date neke primjenjene tehnologije u praksi za reciklažu starih olovnih akumulatora.

Problematika starih akumulatora u Bosni i Hercegovini

U Bosni i Hercegovini ne postoji zakonska regulativa o reciklaži akumulatora i nije u potpunosti organizovan način rukovanja ovim tipom otpada. Do nedavno su se stari i istrošeni akumulatori odlagali zajedno sa ostalim komunalnim otpadom na legalne i divlje deponije otpada. U zadnje vrijeme svijest ljudi se podigla a veći nivo i ljudi su počeli drugačije razmišljati. Danas postoje registrovane kompanije koje se bave zbrinjavanjem i izvozom akumulatora prema odredbama Bazelske Konvencije (“C.I.B.O.S”, Sarajevo), te kompanije koje imaju dozvole za prikupljanje otpadnih akumulatora izdane od nadležnih kantonalnih ministarstava. Kompanija koja se bavi reciklažom akumulatora na području BiH je “Tesla” d.d. Brčko. Kapacitet ove kompanije je prerada 10.000 tona starih akumulatora godišnje.

1

Zagađujuće materije u akumulatorima

Iskorišteni akumulatori zahtijevaju poseban tretman i nikako se ne smiju poistovjetiti sa običnim otpadom. Akumulatori sadrže u sebi veliki broj teških metala i toksičnih hemikalija, a njihovo nepravilno odlaganje na deponijama izaziva zagađenje zemljišta, voda, faune i flore. U akumulatorima se nalaze kadmijum, olovo ili živa koji se moraju odstraniti i upravo je zato pravilna reciklaža baterija izuzetno važna.

Osnovni sastav akumulatora je sljedeći:

1. Olovne (legure) komponente (mreža, polovi...);2. Elektrodna pasta (fine čestice olovo oksida i olovo sulfata) ;3. Sumporna kiselina (10 – 20% H2SO4) ;4. Polipropilen;5. Drugi plastični materijali (PVC, PE, itd.);6. Ebonit ;7. Drugi materijali (staklo itd.).

Sve ove materije štetno djeluju na okoliš i izazivaju degradaciju okoliša zato ih je potrebno na odgovarajući način zbrinjavati i tretirati.

Olovne kom-po-

nente31%

Pasta41%

Sumporna kiselina13%

Polipropilen7%

Plastični materijali4%

Ebonit2%

Ostalo1%

Slika 1. Masena struktura akumulatora u [%]

2

Slika 2. Reciklabilne komponente akumulatora

Upravljanje i sakupljanje akumulatora

Istrošeni akumulatori zajedno sa drugim baterijama spadaju u opasni otpad pa se ne smiju sakupljati i tretirati sa komunalnim otpadom. Opasni otpad je svaki otpad koji je utvrđen posebnim propisom i koji ima jednu ili više karakteristika koje prouzrokuju opasnost po zdravlje ljudi i okoliš po svom porijeklu, sastavu ili koncentraciji, kao i onaj otpad koji je naveden u listi otpada kao opasni i reguliran provedbenim propisom (“Službene novine FBiH”,broj 33/03).

Prema Pravilniku o kategorijama otpada sa listama (“Službene novine FBiH”, broj 9/05), akumulatori imaju sljedeće oznake:

3

16 06 Baterije i akumulatori

16 06 01* olovne baterije

16 06 02* nikal-kadmijum baterije

16 06 03* baterije sa živom

16 06 04 alkalne baterije

16 06 05 ostale baterije i akumulatori

16 06 06*odvojeno skupljani elektroliti iz baterija i akumulatora

U Bosni i Hercegovini još nisu doneseni pravilnici kojim bi se definisali postupci upravljanja i sakupljanja akumulatora. U evropskim zemljama jasno su definisane regulative/ directive o otpadu, elektornskom otpadu, starim automobilima kao i Direktiva o baterijama i akumulatorima koje podstiču sakupljanje i reciklažu otpadnih materija koje se javljaju tokom i nakon upotrebe određenog proizvoda.

Upravljanje istrošenim akumulatorima vrši se u cilju:

1. smanjenja štetnog uticaja starih akumulatora na životnu sredinu i zdravlje ljudi;2. sprečavanja prodaje na tržištu baterija i akumulatora koji ne ispunjavaju zahtjeve

date u propisima; 3. razvoja tržišta baterija i akumulatora koji sadrže manje količine opasnih ili

zagađujućih materija, posebno žive, kadmijuma i olova; 4. postizanja visokog procenta sakupljanja i reciklaže istrošenih baterija i

akumulatora; 5. podsticanja primjene novih i efikasnijih tehnologija za tretman i reciklažu za sve

vrste baterija i akumulatora;6. unapređivanja standarda zaštite životne sredine od strane proizvođača,

uvoznika, distributera, prodavaca i krajnjih korisnika u toku čitavog životnog ciklusa baterija i akumulatora.

Upravljanje starim akumulatorima je skup mjera i postupaka koje obuhvataju: sakupljanje, transport, skladištenje, razvrstavanje, tretman, reciklažu i odlaganje nekorisnog ostatka otpada na deponije.

Svaki akumulator mora na sebi imati istaknutu oznaku za odvojeno sakupljanje jer se radi o opasnom otpadu i treba ga na poseban način zbrinjavati.Ukoliko se akumulator sastoji od posebnog teškog metala,naprimjer živa, kadmijum ili olovo, onda se to, također, mora označiti na proizvodu.

4

Slika 3. Oznaka opasnih komponenti u akumulatoru

Reciklaža olovnih akumulatora u svijetu

Direktiva Evropske unije o baterijama i akumulatorima te otpadnim baterijama i akumulatorima (2006/66/EC) ("Direktiva") objavljena je 2008. i predstavlja zakon u svim državama članicama Evropske unije. Cilj joj je povećati recikliranje otpadnih baterija i akumulatora kako bi se smanjio njihov utjecaj na okoliš.

U Švedskoj proizvođaći i uvoznici akumulatora plaćaju takse kojima se finansira sakupljanje i skladištenje, prevoz otpada, pogoni za reciklažu, informisanje kupaca o posledicama nekontrolisanog odlaganja otpada i ekonomskim pogodnostima organizovane politike odlaganja istrošenih akumulatora.

U Italiji kupac plaća taksu za svaki kupljeni akumulator od čega se formira fond kojim se obezbjeđuje sakupljanje istrošenih akumulatora i opasnih hemikalija i obnavljanje resursa kroz recikliranje.

Tehnološki postupci reciklaže akumulatora

Olovni akumulatori se mogu istrošiti ali to nije kraj njihovog životnog ciklusa. Oni se mogu reciklirati pri čemu se dobija čisto olovo koje ima široku primjenu. Ovi akumulatori se sastoje od 60 do 70 % olova, 10 do 25 % plastičnih masa i 16 do 18% sumporne kiseline.

Osnovni procesi reciklaže akumulatora su drobljenje, usitnjavanje, prosijavanje, izdvajanje magnetičnih i plastičnih materijala i topljenje izdvojenog olova.

Nakon što su akumulatori odvojeno sakupljeni i na odgovarajući način skladišteni dovoze se na konvejer. Konvejer ih podiže do udarno-rotacione drobilice (mlin) koja ima preko 30 rotirajućih čekića. Dolazi do usitnjavanja i stvaranja olovne paste. Izdvojeni dijelovi olova i plastike se miješaju sa vodom gdje olovo i drugi metali padaju na dno dok lagani plastični dijelovi plutaju po površini. Na taj način dolazi do razdvajanja lakih i teških komponenti.

5

Plastični dijelovi se ispiraju i pomoću zračnog klasifikatora odvajaju i skladište na posebno mjesto. Oni će se drugim postupcima reciklirati da bi se dobio granulat koji se može koristiti u proizvodnji novih akumulatora.

Slika 4. Plastične komponente

Mješavina mulja, olova, kiseline i drugih komponenti ide dalje u proces reciklaže. Kiselina se neutrališe i pomoću odgovarajućih presa izdvaja se voda a ostaje mulj, odnosno olovna pasta, u čvrstom stanju.

Slika 5. Prese za razdvajanje paste i vode

Voda koja je korištena za ispiranje i razdvajanje usitnjenih komponenti akumulatora sadrži neke štetne tvari, kao što su ostaci metala i potrebno ju je prečistiti prije ispuštanja u rijeku. Zato joj se dodaju određene hemikalije kako bi se štetne komponente istaložile. Mulj se izdvaja a voda prolazi kroz filtere i kao čista voda ispušta se u recipijent.

Slika 6. Postrojenje za obradu otpadne vode

6

Obrada otpadne vode

Slika 7. Tehnološka shema reciklaže starih olovnih akumulatora

Izdvojeni mulj sadrži velike količine olova i drugih metala. Pomoću konvejera mulj se odvozi na sušenje, u trajanju od 20 minuta, kako bi se izdvojio višak vlage. Onda se ubacuje u peć na 10 sati. Olovo se istopi i izdvaja u tečnom stanju a ostali metali plutaju u peći i skidaju se sa površine .Tako istopljeno olovo se dalje miješa sa sodom kako bi eventualne nečistoće koje su ostale u olovu isplivale na površinu i mogle se ukloniti. Izdvojeno olovo je sada čisto i može se izliti u kalupe. U kontaktu sa hladnom vodom dolazi do očvršćavanja olova za samo 4 minute. Na kraju se skidaju kalupi i ostaju čiste olovne table koje se koriste u proizvodnji novih olovnih akumulatora.

7

Skladištenje

Usitnjavanje

Sortiranje u tekućini

Plastične mase Olovne paste

Zračni klasifikatorOcjeđivanje

Plastika (polipropilen) Mulj

Sušenje

Topljenje

Onečišćena voda

Čisto olovo

Slika 8. Čisto olovo

Reciklaža polipropilena iz starih akumulatora

Reciklaža starih akumulatora vrši se već dugi niz godina u cilju dobivanja olova. Međutim, u posljednje vrijeme je razvijen postupak reciklaže polipropilena. Tehnološka shema postupka reciklaže starih akumulatora sa izdvajanjem polipropilena data je na sljedećoj slici.

Slika . Tehnološka šema reciklaže otpada sortiranih termoplastišnih masa po postupku firme AKW

8

Usitnjavanje

DisprezijaRastvaranjeSortiranje

1. Pranje i razdvajanje

2. Pranje i razdvajanje

Sušenje Polipropilen

Obrada otpadne vode

Sortirani otpad plastičnih masa starih akumulatora

Voda

Voda

ZAKLJUČAK

U današnjem svijetu kada postoji veliki broj automobila, javlja se velika količina starih akumulatora. Kako oni sadrže veoma štetne tvari stvrstavaju se u opasni otpad i potrebno je na odgovarajući način postupati sa njima, Reciklaža starih akumulatora je pravo rješenje i veoma efikasna djelatnost. Osim ekonomske dobiti, značajnija je ekološka dobit. Ovim procesima se smanjuje opterećenje okoliša, omogućava se zaštita komponenti okoliša (tlo, voda, zrak) i ljudskog zdravlja, kao i obnavljanje resursa. Smanjuje se potrošnja energije za stvaranje novih sirovina i smanjuje se količina otpada odloženog na deponije.

U Bosni i Hercegovini još uvijek ne postoji zakonska regulativa o postupanju sa starim i istrošenim akumulatorima i baterijama a neophodno je da se što prije uvede kako bi se organizovao način upravljanja i postupanja sa ovom vrstom otpada. U svim državama članicama Evropske unije je donesena Direktiva o akumulatorima i baterijama i BiH, koja teži EU, trebala bi da ispoštuje ovu direktivu i ugleda se na neke evropske zemlje.

9