Sadraj

UVOD3ISTORIJA STAKLA4I SASTAV STAKLA5II VRSTE STAKLA8III SAKUPLJANJE STAKLENOG OTPADA I PROIZVODNJA11IV RECIKLAA STAKLA12ZAKLJUAK15LITERATURA:16

UVOD

U ovom radu govori se o sastavu stakla, njegovoj proizvodnji, sakupljanju staklenog otpada, reciklai stakla i njenom znaaju.Staklo ima vrlo iroku upotrebu u dananjem vremenu. Nezamjenjiv je materijal u svakodnevnom ivotu.Osim za proizvodnju staklenih posuda, recikliranje stakla se koristi i u drugim proizvodnjama.Staklo se upotrebljava u mnogim podrujima: graevinarstvu, prehrambenoj i elektronskoj industriji, za izradu instrumenata, ukrasnih predmeta itd.

ISTORIJA STAKLA

Ne postoje pouzdani podaci o tome kako je pronadjeno staklo.Smatra se da su se Babilonci prvi bavili proizvodnjom stakla.Staklo iz tog doba je bilo mutno, neprozirno i obojeno, a sluilo je samo za ukras i nakit.Staklarska lula je pronadjena u rimskim provincijama. Poslije propasti Rimskog Carstva sredite staklarske proizvodnje se seli u Bizant, gdje se posebno njeguje izrada mozaika.Poetkom srednjeg vijeka staklo se proizvodilo na podruju dananje eke i Njemake, a zatim u Engleskoj i Francuskoj. Javljaju se prvi stakleni prozori na Francuskim i Engleskim crkvama. Poslije slabljenja Bizanta, glavnu rije u staklarskoj proizvodnji preuzima Venecija.Tako je u Veneciji nastalo, danas najcjenjenije staklo (Murrano staklo), koje je estetski lijepo i kvalitetno zbog posebne obrade.Potpuno prozirno i bezbojno staklo poelo se proizvoditi u ekim radionicama u 16. vijeku.U 17. vijeku francuski staklari postaju poznati po tehnici lijevanja i bruenja stakla za ogledala, a u Engleskoj je proizvedeno olono staklo. Od kristalnog stakla daleko je najljepi Lahique kristal, koji je zbog posebne izrade unikatan, pa zato i vrlo skup.U 18. vijeku staklo je u irokoj primjeni. Bitan uticaj na dalju proizvodnju stakla ima otkrivanje postupka za umjetno dobijanje sode. Kasnije, 1903. godine za strojnu obradu stkla koristi se Owensov stroj za puhanje stakla kao i Fourcaultova konstrukcija za izvlaenje ravnog stakla.

I SASTAV STAKLA

Staklo je prozirni , amorfni, vrsti, krti i hemijski postojan materijal.

Zbog svojih karakteristika da je relativno vrsto, inertno, prozirno i bioloki neaktivno, ima vrlo iroku upotrebu u dananjem vermenu.Staklo je materijal koji se ne nalazi u prirodi.Iako poznato i koriteno od davnina i danas je nezamjenjiv materijal u svakodnevnom zivotu.

Sastav stakla:

Kvarcni pijesak (Si ; silicijev dioksid) = 56% Soda ( ; natrijum karbonat) = 12% Kalcijum karbonat (Ca) = 12% Smola = 4%Dodaci za kolorizaciju: - sulfid eljeza za braon boju; - jedinjenja hroma za zelenu.

Osnovnim sirovinama dodaje se i stakleni kr ( oko 30% ), jer ima nie topljenje od osnovnih sirovina, pa poveava brzinu topljenja. Time se utedi oko 32% energije.Dodavanjem sode sniava se topljenje na oko C , time staklo postaje topljivo u vodi, pa se to spreava dodavanjem krenjaka.Od svih elemenata, svojom proizvodnjom soda najvie zagauje ivotnu sredinu.

Osobine i svojstva stakla

Osobine stakla: specifina masa = 2,5 [kg/] modul elastinosti = 0,07 [N/] zatezna vrstoa = 30 [N/] koeficijent toplotnog irenja = 9*

Optika svojstva stakla: proputanje, refleksija i apsorpcija.

Staklo se razlikuje od skoro svih ostalih materijala sposobnou da proputa zrake vidljive svejtlosti, pa je to temelj njegove iroke primjene i nezamjenjivosti u svakodnevnom ivotu i u najrazliitijim oblicima ljudske djelatnosti.

Prozirnost stakla i promjena brzine putovanja svjetlosti pri prolazu kroz staklo uzrok su optikim svojstvima stakla.Ta su svojstva u uskoj vezi sa sastavom stakla.

Svjetlost se od stakla djelimino reflektuje, djelimino se u njemu apsorbuje, a preostali dio svjetlosti kroz staklo prolazi i izlazi.Svjetlost se apsorbuje tako to ekscitira elektrone u staklu, pa je to glavni razlog zavisnosti optikih svojstava stakla o elektronskoj konfiguraciji, odnosno o vrsti njegovih sastojaka.Obojenost stakla rezultat je prisutnosti primjesa.

Lom svjetlosti je karakteristina veliina i moe se vrlo tano odrediti.Indeks loma zavisi od talasne duine svjetlosti i od temperature. Za skoro sve vrste stakla izmjeren indeks loma nai e se u podruju 1,46-1,97. Samo za neka optika stakla mogu se za indeks loma ustanoviti vrijednosti vee od 2.

Fizika i hemijska svojstva stakla najvie zavise od njegovog hemijskog sastava.Poto hemijski sastav stakla rezultira iz vrste i koliine upotrijebljenih sirovina to e i svojstva stakla biti u vezi sa sirovinama,oksidima.Egzaktno izraunavanje numerikih vrijednosti pojedinih svojstava stakla iz njegovog oksidnog sastava nije mogue.Meutim, neka se svojstav mogu ipak priblino odrediti na temelju aditivnih svojstava pojedinih komponenti, a to su : gustoa, specifini toplotni kapacitet, koeficijent toplotnog rastezanja, indeks loma, viskoznost, hemijska otpornost, elektrina provodljivost i vrstoa.

Viskoznost je jedna od najvanijih veliina itave staklarske tehnike. Ona je bitna u svim procesima mijeanja, bistrenja, livenja, presovanja, izvlaenja i duvanja, te u svim procesima stvaranja mikrostruktura.Viskoznost stakla raste sa opadanjem temperature. Gustoa stakla kao aditivno svojstvo zavisi od sastava. Najlaka su borosilikatna stakla.Gustoa zavisi i od brzine hladjenja, npr. naglo ohlaeni uzorci su manje gustoe od onih sporo hladjenih.

vrstoa stakla ne zavisi od njegovog sastava. Potisna vrstoa je relativno velika, ali je zatezna dosta manja i veoma je zavisna od stanja povrine stakla, odnosno stepena oteenosti.Tanka staklena vlakna, odlikuju se dosta velikom zateznom vrstoom.Staklo je u vrstom stanju elastino. Posebno je visok modul elastinosti aluminosilikatnih stakala.

Prilikom mehanikog optereenja staklo se omekava. Naprezanja nastala mehanikim optereenjima privremena su i potpuno nestaju nakon prestanka djelovanja optereenja. Doputena naprezanja staklenih proizvoda zavise od oblika proizvoda, njihove namjene i uslovima izrade.

Od elektrinih svojstava za staklo je najvanija elektrina provodljivost. Poveanjem temperature elektrina provodljivost brzo raste. Obina stakla su na sobnoj temperaturi dobri izolatori.

Hemijska postojanost vrlo je vano svojstvo stakla. Povrina neotpornog stakla izloenog duem djelovanju hemikalijama postaje mutna i prekriva se mnogim sitnim pukotinama. isto alkalno silikatno staklo potpuno je neotporno i otapa se u vodi. Zamjenom alkalnih metala u staklu vievalentnim metalima, bitno se poboljava hemijska otpronost stakla.

II VRSTE STAKLA

Ambalano staklo:

Prednosti staklene ambalae: ne ra, nepropusno je, uva i titi sadraj, moe se lako reciklirati.Nedostaci: velika energija za proizvodnju i teina.

Ravno prozorsko staklo:

Standardna debljina stakla koja se koristi iznosi 4, 5-6 i 8mm.Moe se proizvoditi i troslono izolacijsko staklo sa ukupnom debljinom od 40mm.

Armirano staklo:

Staklo obostrano hrapave povrine (iako postoji i sa glatkim povrinama) , koje u sredini ima icu umetnutu tokom proizvodnje.Standardna debljina je 6mm, a najee se proizvodi u prozirnoj ili smekastoj varijanti.

Kaljeno staklo:

... je termiki obraeno sigurnosno staklo kojem su na taj nain poboljana mehanika i termika svojstva u cilju zadovoljenja rastuih zahtjeva na podruju sigurnosti i dizajna.

Laminirano staklo:

Laminirana stakla sa ili bez pigmenta boja najee se koriste pri izradi staklenih stolova, pultova i sl.

Vlaknasto staklo:

Dobija se neprekidnim izvlaenjem i valjanjem ( ponekad zajedno sa metalnim mrezama).Koristi se za krovne povrine, sportske dvorane isl.

III SAKUPLJANJE STAKLENOG OTPADA I PROIZVODNJA

Mjesta za sakupljanje stakla esto se nalaze u blizini trgovakih centara ili u lokalnim odlagalitima i skupljalitima otpada. Veina kontejnera za odlaganje stakla ima odvojene dijelove za prozirno, zeleno i smee staklo. Jer razliite boje stakla imaju razliite hemijske sastave.

U sakupljenom staklenom otpadu ne smiju da budu:

-vrlo zagaene flae;-porcelan i keramika;-farbano staklo; -ekrani televizora;-sijalice;-metalni zatvarai.

Faze proizvodnje stakla: Dopremanje sirovina i skladitenje u silose Transport primarnih sirovina u toranj gdje se vri homogenizacija i mijeanje transport mjesavine u peci, gdje se topi na 1400-C

IV RECIKLAA STAKLA

Reciklaa stakla je proces pretvaranja odbaenog stakla u koristan proizvod.

Proces reciklae:

Izdvajanje drugih materijala; Usitnjavanje; Izdvajanje sitnih frakcija; Izdvajanje keramike; Izdvajanje etiketa; Pretapanje u novi proizvod

Ukoliko stakleni otpad nije razdvojen od ostalog otpada, proces reciklae poinje njegovim odvajanjem od ostalog otpada.Moe se vriti runo ili pomou specijalizovanih ureaja. Pri runoj separaciji, otpad se dovozi na pokretnu traku, pored koje stoje radnici zadueni za odvajanje stakla. Pri automatizovanoj separaciji se koriste ureaji raznih izvedbi. Za odvajanje metala od stakla koriste se magnetni separatori.Nakon odvajanja poterbno je stakleni kr razvrstati po boji. Ako je uoena nepoeljna boja, aktivira se sistem za izduvavanje.Drobljenje stakla se vri u valjcima ili drobilicama sa ekiima.

Reciklaa stakla troi manje energije nego njegova proizvodnja od pijeska, sode itd.Staklo koje je usitnjeno i spremno za ponovno topljenje naziva se cullet.Procesom reciklae odbaeno staklo postaje koristan proizvod.

Reciklaom stakla tede se prirodne sirovine, tedi se energiju, i koritenjem starog stakla smanjuje se potronja primarnih sirovina.

Kruni tok proizvoda:

Predstavlja put ambalanog stakla :-od proizvoaa staklene ambalae, -preko preraivake industrije, -pa do maloprodaje i potroaa, -zatim preko sakupljaa, -ponovo do proizvoaa, gdje se prerauje stara staklena ambalaa.

ZAKLJUAK

Reciklaa stakla je od velikog znaaja. Reciklaom se smanjuje koliina otpada, samim tim i trokovi skladitenja otpada i rada deponija. Poveava se zatita ivotne sredine.Staklo je gotovo idealan materijal za recikliranje, jer se moe beskonano puta reciklirati i ponovo koristiti. Moglo bi se rei da staklo nije otpad ve dragocjena sirovina.Reciklaa stakla , jednako je i ekonomski i ekoloki isplativa. Reciklaom tedimo energiju,a tednja energije je vaan faktor u ouvanju ivotne sredine i ublaavanja globalnog zagrijavanja.

15