sanacija odlagalista otpada

1Sanacija odlagalita otpada

ak. god. 2014./2015. Sanacija degradiranih terena Sanacija odlagalita otpada 1


otpad gospodarenje otpadom (waste management) 3R princip REDUCE, REUSE, RECYCLE N.I.M.B.Y. "not in my back yard!" (ne u mom dvoritu); B.A.N.A.N.A. "build absolutely nothing anywhere near anyone!" (ne gradite apsolutno nita, nigdje, ni u ijoj blizini); N.O.P.E. "not on planet Earth!" (ne na planeti Zemlji). Pet osnovnih strategija za ekoloki i ekonomski opravdano gospodarenje otpadom su:

smanjenje izvora ponovna uporaba recikliranje energetsko spaljivanje otpada odlaganje

uporaba proizvoda za

kuanstvo

proizvodnja toplinske energije

eventualno odlaganje

recikliranje u drugi

proizvod

ostaci ljaka i pepeo

odlaganje na

odlagalite

izravna ponovna uporaba proizvoda (npr. plastine vreice)

nastanak kunog otpada

novi proizvod

(npr. karton)

Shematski prikaz principa modernog gospodarenja otpadnim materijalom

2ak. god. 2014./2015. Sanacija degradiranih terena Sanacija odlagalita otpada 3

Postoji vie tipova podjela otpada i one se dosta razlikuju od autora do autora, zavisno o nainu karakterizacije i o regiji u kojoj je provedena.

TIP PODJELE VRSTE OTPADA

- prema nastanku I: - kuni otpad- otpad s javnih povrina- industrijski otpad- ostali otpad (krupni, graevinski idr.)

- prema nastanku II: - komunalni otpad- mineralni otpad- industrijski otpad- otpad usljed jaruanja- opasni otpad

- prema nastanku III: - komunalni otpad- industrijski otpad- bolniki otpad- poljoprivredni otpad

- prema geomehanikim karakteristikama: - otpad koji je slian tlu

- ostali otpad

- prema karakteristikama utjecaja na okoli: - inertni otpad

- komunalni (kuni) i neopasni industrijski otpad

- opasni industrijski otpad

- prema agregatnom stanju: - kruti otpad

- tekui otpad:- mulj- tekuina- plinoviti otpad- mjeavine (gore navedenog)


Prema mjestu nastanka otpad se dijeli na:

komunalni i proizvodni (tehnoloki)

Komunalni otpad nastao je u kuanstvima ili u gospodarstvu ali samo ako je posvom sastavu slian otpadu iz kuanstava (svi materijali koji su bili u komercijalnojuporabi, uporabi u domainstvu, a gotovo 50 % teinskog udjela otpada na papir iorganski otpad).

Proizvodni otpad nastaje u proizvodnim procesima u gospodarstvu (proizvodnjakemikalija, proizvodnja hrane, prerada nafte, proizvodnja plastike, papira i celuloze,obrada drveta, proizvodnja lijekova, graevinski otpad i sl.).

Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske, NN 130/05, 2005


Inertni otpad je otpad koji uope ne sadri ili sadri malo tvari koje podlijeufizikalnoj, kemijskoj i biolokoj razgradnji pa ne ugroavaju okoli.

Opasni otpad sadri tvari koje imaju jedno od ovih svojstava: eksplozivnost,reaktivnost, zapaljivost, nagrizanje, nadraljivost, tetnost, toksinost, infektivnost,kancerogenost, mutagenost, teratogenost, ekotoksinost i svojstvo otputanjaotrovnih plinova kemijskom reakcijom ili biolokom razgradnjom.

Komunalni i proizvodni otpad svrstavaju se u opasni otpad ako sadre tvari kojeimaju jedno od spomenutih svojstava.

Prema svojstvima otpad se dijeli na:

inertni i opasni


Odlagalite otpada je objekt ija izgradnja obuhvaa rjeavanje niza problema:sanitarno-epidemiolokih, ekolokih, hidrolokih, hidrogeolokih, urbanistikih,graevinskih, ekonomskih, komunalnih i geotehnikih. Iako realizaciju projektasanitarnog odlagalita prati suradnja razliitih struka, poradi svojih specifinosti tajobjekt je u prvom redu geotehniki.

U Strategiji gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN 130, 2005.), stoji daje u RH tek oko 10% postojeih odlagalita sagraeno u skladu s propisima, dok toostala nisu pa predstavljaju potencijalnu opasnost za okoli

Sukladno zakonskoj regulativi u Hrvatskoj, odlagalita otpada se dijele naodlagalita I i II kategorije.

Pravilnik o uvjetima za postupanje s otpadom (NN 123/97, 1997), propisuje da se komunalni otpad odlae na odlagalita I kategorije, dok se proizvodni otpad odlae ovisno o sastavu na odlagalita I ili II kategorije.


KOMPONENTA KONCENTRACIJA I kategorija II kategorija

Ukupni organski ugljik (TOC) do 200 mg/l do 20 mg/l Arsen do 0,5 mg/l do 0,2 mg/l Olovo do 1,0 mg/l do 0,2 mg/l Kadmij do 0,1 mg/l do 0,05 mg/l Krom6+ do 0,1 mg/l do 0,05 mg/l Nikal do 1,0 mg/l do 0,2 mg/l Cink do 5,0 mg/l do 2,0 mg/l Bakar do 5,0 mg/l do 1,0 mg/l iva do 0,02 mg/l do 0,005 mg/l Fenoli do 50 mg/l do 0,2 mg/l Fluoridi do 25 mg/l do 5,0 mg/l Amonij do 250 mg/l do 4,0 mg/l Cijanid (lako oslobodiv) do 0,5 mg/l do 0,1 mg/l

Nitriti od 3,0 do 6,0 do 3,0 mg/l Organski halogeni spojevi

koji se daju ekstrahirati (AOX)

do 1,5 mg/l do 0,3 mg/l

Isparni ostatak do 6 % (mas) do 3 % (mas) Vodljivost do 50000 do 10000 pH vrijednost od 5,5 do 13 od 5,5 do 13

Doputene masene koncentracije tvari i vrijednosti fizikalno-kemijskih veliina u procjednoj vodi (Pravilnik o uvjetima za postupanje s otpadom, NN 123/97, 1997)


Prema kvaliteti izgradnje, odlagalita dijelimo na sanitarna i nesanitarnaodlagalita otpada.

Sanitarna odlagalita su ona koja su izvedena prema vaeim propisima izakonskoj regulativi, ne ugroavaju okoli i imaju svu potrebnu projektnudokumentaciju. U njih ubrajamo i ispravno sanirana nesanitarna odlagalita.

Sanitarno odlagalite moemo opisati kao objekt koji je izgraen iopremljen za trajno, kontrolirano, organizirano i sigurno odlaganje otpadaodnosno takav objekt mora osigurati da ne doe do kontaminacije okolnogpodruja raznim zagaivaima iz otpada. Sustav sanitarnih odlagalita otpada sastoji se od tri komponente:lokacije odlagalita, zatitnih sustava i otpada. Ove tri komponente morajubiti optimalno projektirane kako bi se sprijeio prodor i irenje tetnih tvari tj.kako bi se ono smanjilo na za okoli zadovoljavajuu mjeru.

Nesanitarna odlagalita otpada, tzv. smetlita su sva neureena odnosnonekontrolirana ("divlja") odlagalita, koja ugroavaju okoli, nemaju svu potrebnudokumentaciju i nisu izvedena prema vaeim propisima i zakonskoj regulativi.Meu njih spadaju i odlagalita koja su zapoeta kao sanitarna, ali je u jednomtrenutku dolo do nekakove havarije i sada zahtijevaju sanaciju.


Kategorije odlagalita

Legalna odlagalita otpada su graevine za (trajno) odlaganje otpada, predviene odgovarajuimprostorno-planskim dokumentima i sagraene u skladu s vaeim propisima, a rade uz odobrenjenadlenog tijela na temelju provedene procjene o utjecaju na okoli te ishoenih dozvola.

Odlagalita otpada u postupku legalizacije su graevine za (trajno) odlaganje otpada, predvieneodgovarajuim prostorno-planskim dokumentima za koja je zapoeo, ali jo nije dovren postupakprocjene utjecaja na okoli, odnosno, ishoenje potrebnih dozvola.

Slubena odlagalita otpada su, uglavnom, vei neureeni prostori za (trajno) odlaganje otpada,predvieni odgovarajuim prostorno-planskim dokumentima, za koja nije proveden postupak procjeneutjecaja na okoli niti raspolau ijednom od neophodnih dozvola, a rade na temelju rjeenja ili odlukenadlenog tijela te su u sustavu slubeno organiziranog dovoza otpada ovlatenih komunalnih poduzea.

Dogovorna odlagalita otpada su, uglavnom, neureeni manji prostori za odlaganje otpada koji nisupredvieni odgovarajuim prostorno-planskim dokumentima i za koje nije proveden postupak procjeneutjecaja na okoli. Ona ne raspolau nijednom od neophodnih dozvola, ali djeluju uz znanje ili udogovoru s nadlenim tijelom. Uglavnom nisu u sustavu slubeno organiziranog dovoza otpadaovlatenih osoba.

Divlja odlagalita otpada su manji neureeni prostori koji nisu predvieni za odlaganje otpada, aformirali su ih najee graani bez prethodnog znanja tijela lokalne samouprave. Ne raspolau nikakvimdokumentima relevantnim za njihovo djelovanje, a otpad uglavnom individualno, dovoze graani.

ZANIMLJIVO!


Austrija Danska Slovenija Hrvatska

Otpad sakupljen za recikliranje 34,3 % 14 % 10 % 10 %

Otpad sakupljen za bioloku obradu 21,7 % - 12 % 1 %

Otpad sakupljen za spaljivanje 14,7 % 81 % - -

Otpad sakupljen i odloen na odlagalita 28,5 % 5 % 73 % 89 %

Gospodarenje otpadom za 2000. godinu (izvor: Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske, NN 130/05, 2005).

ZANIMLJIVO!Spaljivanjem 1 kg komunalnog otpada nastaje otprilike 700 g plina, 270 g troskete 30 g pepela.


Lokacija samog odlagalita trebala bi imati ulogu prirodne geoloke barijerekako bi se smanjile mogue emisije zagaivala na minimum.

Prirodna geoloka barijera nebi se trebala uzimati kao dodatni brtveni sloj ve biona trebala sluiti kao dodatno osiguranje za sluaj sloma sustava brtvenih slojevaodlagalita.

S geolokog odnosno hidrogeolokog stajalita, najbolje lokacije zaodlagalita otpada su one koje se nalaze na stijenama s niskom propusnoute visokim sposobnou zadravanja zagaenja.

Ove uvijete najbolje ispunjavaju tektonski neporemeene gline i glinovitestjenske mase zadovoljavajue debljine.

Kao glavna funkcija podinskih geolokih naslaga istie se brtvljenje pa jeona i definirana s koeficijentom vodopropusnosti.

Primjer:

Njemaka legislativa trai da se odlagalita mogu izgraditi na mjestima gdje postojegeoloke barijere debljine najmanje 3 m i s koeficijentom vodopropusnosti manjimod 1x10-7 m/s.


Suvremeni koncept zatvorenog odlagalita predstavlja odlagalite kao (nasutu)graevinu u kojoj je dovezeni i zbijeni otpad obloen s donje i gornje stranenepropusnim barijerama.

Zagaena tekuina i plinovi koji nastaju u unutranjosti tijela odlagalitakontrolirano se odvode sustavom odvodnje i otplinjavanja.

Na taj se nain sprjeava irenje zagaenja od raspadanja otpada u podzemlje iokoli, te otpad izolira od vanjskih utjecaja.

Odlagalita se izvode kao umjetna "brda" iznad okolnog terena ili sezapunjavaju prirodne udoline, naputeni kamenolomi, jame, kaverne i sl.


Utjecaj odlagalita na okoli te podzemne vode ovisiti e o prirodnim uvjetimana lokaciji, klimatskim uvjetima, vrsti otpada i lokalnim hidrogeolokim uvjetima.

Najvaniju ulogu ima sustav zatitnih slojeva izvedenih s ciljem sprjeavanja ikontrole prijenosa zagaenja.

Pristupi projektiranju i izvedbi se uvelike razlikuju od pojedine zemlje dopojedine zemlje. Jedan od pristupa je potpuno odvajanje otpada od okoliaizradom sustava zatitnih slojeva. Drugi pristup predmnijeva ogranieno i zaokoli prihvatljivo isputanje procjednih voda odnosno prirodno priguenje kojeosigurava dugotrajnu neutralizaciju po okoli opasnih komponenti otpada uodlagalitu.

Sustav zatitnih slojeva ima svrhu da s jedne strane titi odloeni materijal odtetnih vanjskih utjecaja, a s druge strane da titi biosferu i hidrosferu od tetnihmaterija iz odloenog materijala.


Sustav zatitnih slojeva ima za cilj:

smanjiti infiltraciju vode u otpad preko pokrova ili bonih strana odlagalita (time i koliine procjednih voda) sakupiti i odvesti plinove i procjedne vode onemoguiti kontakt procjednih voda i podzemlja osigurati stabilnost odloenog otpada odnosno odlagalita kao graevine omoguiti dugoroan monitoring odlagalita.

GEOMEMBRANA

Presjek odlagalita otpada (Veinovi, 2001)


Elementi sustava zatitnih slojeva odlagalita otpada su sustav brtvenih slojeva, sustav za prikupljanje i odvoenje procjedne vode, te sustav za otplinjavanje.

debljine 0,5 - 1,0 m

debljine 0,3 0,5 m

debljine 0,45 - 0,5 m

Elementi klasinog temeljnog zatitnog sustava odlagalita otpada

Elementi klasinog pokrovnogzatitnog sustava odlagalita otpada

Zatitni sustav odlagalita otpada sastoji se od temeljnog i pokrovnog dijela, odnosno brtveni sustav se sastoji od temeljnog i pokrovnog brtvenog sloja.


Osnovna zadaa temeljnog brtvenog sustava je zatita podzemnih voda iokolnog tla od procjednih voda koje se generiraju iz odloenog otpada.

Konstrukcija temeljnog brtvenog sustava najee se izvodi od kombinacijeprirodnih i geosintetskih materijala ija vodonepropusnost mora biti manja od 10-9m/s.

Kao najei materijali se upotrebljavaju glina i HDPE geomembrana.

Na vodonepropusnu konstrukciju se ugrauje drenani sloj u kojem se skupljajuprocjedne vode koje se cjevovodima odvode na zbrinjavanje (proistai!?).

Po zapunjavanju odlagalita otpadom ugrauje se prekrivni brtveni sustav kojiima osnovnu zadau da ogranii dugoronu infiltraciju oborinskih voda utijelo odlagalita i na taj nain minimalizira nastajanje procjednih voda, sprijeiizravan kontakt s otpadom te da kontrolira stvaranje odlagalinih plinova i njihovuemisiju u atmosferu.


Shematski prikaz geokemijskih zona ispod i nizvodno od odlagalita otpada

(Modificirano prema Apellu & Postmi, 1994.)


Izvedba brtvenih slojeva ovisi o legislativi pojedinih zemalja koja je vrlo arolika teovisi o brojnim lokalnim faktorima kao primjerice geologiji, hidrogeologiji, klimi teekonomskim prilikama.

Mineralne barijere bi trebale biti osnovna komponenta sustava zatitnih slojeva spredvienim vremenom trajanja veim od 50 godina.

Mineralne barijere bi trebale imati: nisku hidrauliku propusnost dugoronu kemijsku kompatibilnost, visoku sposobnost sorpcije te niski koeficijent difuzije.

10


parametar preporuena vrijednost

indeks plastinosti (IP) 10 - 30 %

granica teenja (wL) < 90 %

sadraj gline (C) > 10 %

sadraj praha i gline (M+C) > 30 %

sadraj ljunka (G) < 10 %

maksimalna veliina estica 50 mm

Preporuke za vrijednosti parametara mineralne barijere pri ugradnji u brtvene sustave (Arch, 1998).


Utjecaj kemijskog sastava promatra se kroz kompatibilnost brtvenog sloja sprocjednim vodama. Mala promjena koeficijenta vodopropusnosti ima veliki utjecaj na koliinuprocjeivanja kroz barijeru. I s niskim koeficijentom propusnosti, a obzirom na velike povrineodlagalita otpada (esto nekoliko hektara), ukupne koliineprocjeivanja ostaju dosta visoke kod nekompozitnih brtvenih sustava.

Koliina procjeivanja procjednih voda kroz razliite tipove slojeva (Fang, 1997)Brzina migracije

[lphd litra/hektar/dan]

Karakteristika sloja

mineralna

barijera

100 000 k 10-7 m/s

10 000 k 10-8 m/s

1 000 k 10-9 m/s

geomembrana 100 pretpostavka: potivanje

CQA i uobiajena koliinu

oteenja

jednostruki

kompozitni sloj

10 mineralna barijera ima

k 10-7 m/s do k 10-8 m/s

0,1 mineralna barijera ima

k 10-9 m/s

dvostruki

kompozitni sloj

0 obje mineralne barijere

imaju k 10-9 m/s

11


Odlagalite otpada je bioreaktor.

Vane su mikrobioloke reakcije, ali postoje fiziki, kemijski i bioloki procesi koji se odvijaju u odlagalitu. Nastaju bioplin i procjedna voda.

Poetak reakcije je aeroban, a nastavak anaeroban (poinje acetatnom fazom, a nastavlja se s metanogenom fazom).

Sastav bioplina i procjedne vode mijenja se s vremenom.

U poetku ima vie plina koji se sav razvije u 5-10 godina.

Procjedne vode se stvaraju do 100 godina.

U procjednoj vodi najopasnija su specifina organska zagaivala, klorirani ugljikovodici, a od anorganskih zagaivaa arsen, kadmij, olovo, krom, nikal.

to se dogaa u sanitarnom odlagalitu?


S obzirom na tehnologiju odlaganja otpada - nain ugradnje otpadnog materijala u odnosu na kotu povrine terena, sanitarna odlagalita dijelimo na:

1. nadzemna odlagalita u obliku nasipa, humka;2. odlagalita na kosini prirodnoj ili umjetno stvorenoj;3. ukopana odlagalita dobivena ispunjavanjem prirodne ili umjetno stvorene

depresije;4. kombinirana odlagalita dijelom ukopana, a dijelom nasuta;5. podzemna odlagalita u cijelosti izgraena u zemlji, na odreenoj dubini

(1) nadzemno odlagalite (2) odlagalite na kosini

slobodno otjecanje vode! (iskopanim i ureenim jarkom)

(3) ukopano odlagalite (3a) neispravan oblik ukopanog odlagalita

12


(4 a) kombinirano odlagalite (d2) sanirano odlagalite( s ukopanim dijelom pod zatitom (sanacija uz eksploataciju do zatvaranja)vertikalne vododrive barijere)

(5) podzemno odlagalite/za posebni, opasni otpad/

(4 b) kombinirano odlagalite (4 c) klasino kombinirano odlagalite(dijelom ukopano, dijelom na kosini) (dijelom ukopano, a dijelom nasuto)


Kod normalno graenog odlagalita komunalnog otpada boni zatitni slojevi su obine kosine, koje, poradi velike visine, obino gradimo u vidu nekoliko etaa, sa pokosima koji zadovoljavaju uvjete:

stabilnosti; rezistencije eroziji; maksimalnog iskoritenja korisnog prostora; normalnog otjecanja povrinske vode (sa to manje zadravanja); potpunog i kvalitetnog prijelaza pokrovnog zatitnog sustava na bokove.

Da bi se dobilo na prostoru moe se ii na izgradnju vertikalnih bonih barijera.

Takvi zahvati inae nisu uobiajeni pri izgradnji novih odlagalita, ali su normalni prilikom sanacije postojeih, nesanitarnih odlagalita otpada.

13


Generalizirani presjek kroz odlagalite otpada


pumpe (crpljenje)

rpv

(a) sanitarno odlagalite graeno uz pomoprethodno izgraene vertikalne vododrivebarijere. Kod ovakvih odlagalita je uope velikoiskoritenje prostora, jer nema zatitnih kosinakoje inae smanjuju volumen.

(b) sanirano nesanitarno odlagalite otpada(sanacija uz eksploataciju do zatvaranja).Sanacija je provedena ugradnjom vertikalnevododrive barijere i zavrnog pokrova.

(c) sanirano nesanitarno odlagaliteotpada u sluaju kada ispodvodonosnika nema nepropusnogsloja pa je obvezatno crpljenje vodeunutar podruja dijafragme ime sespreava irenje zagaenja.Negativni gradijent nametnutcrpljenjem uzrokuje ulaz iste vodeu podruje crpljenja, a ne izlazzagaene van njega.

14


Tipovi vertikalnih vododrivih barijera su:

glinobetonska dijafragma graena dvofaznim ili jednofaznim nainom; dijafragma od smjese bentonita i materijala tla; sloena vododriva dijafragma (jednofazni nain + geomembrana); tanki zid; elino murje; injekciona zavjesa; zavjesa dobivena mlaznim injektiranjem.

VANO!

Izmeu vertikalne vododrive barijere i pokrovnog zatitnog sustava morapostojati dobra veza. Vertikalna vododriva barijera bi morala proi krozvodonosni sloj i biti ugraena u nepropusne slojeve ispod odlagalita ime sespreava procjeivanje filtrata.


Zatvaranje odlagalita i odravanje/uporaba nakon zatvaranja Nakon to je zapunjen predvieni volumen odlagalita, slijedi izvedbapokrovnog zatitnog sustava, ime je zatvaranje odlagalita konanoprovedeno.

Prije zatvaranja odlagalita treba se pravovremeno provesti pronalaenjeslijedee lokacije i njena priprema tako da puni kapacitet pogona ve proradido vremena kada e se staro odlagalite zatvoriti.

Povrinu zatvorenog odlagalita treba ozeleniti, utvrditi namjenulokacije (povrine odlagalita) te na istom sustavno provoditi monitoring.

Ozelenjavanje

sprijeavanje erozije; vraanje prirodnog izgleda lokaciji; uklapanje u okoli.

Ozelenjavanje je velik problem,jer prilikom slijeganja, moedoi do pucanja pokrovnihslojeva i prodiranja plina kojie, vrlo vjerojatno, loe utjecatina biljke.

15


PLASTINA ILI METALNA POSUDA

HIDRAULIKA BARIJERA

Sadnja drvea na povrini zatvorenog odlagalita

Biljke treba birati paljivo i pri tome paziti na:

klimatske uvjete; okolnu floru; izloenost nepovoljnim uvjetima na lokaciji (vezano uz prirodu odlagalita i odloeni materijal) itd.

Neko vrijeme (dok se zelenilo ne primi) potrebno je paljivo njegovati tretirane povrine.

Za ozelenjavanje se koristi trava,nisko grmlje pa i drvee (kanadskatopola), ali samo u sluajevimadovoljno debelog rekultivirajuegsloja i dobro izvedenog sloja tzv.bioloke barijere koji needopustiti korijenju da prodre udonje slojeve i oteti ih ili ak prodredo odloenog otpada.


Izgradnja objekata iznad tijela odlagalita

Kao opcija uporabe lokacije odlagalita nakon njegova zatvaranja postavljase i mogunost izgradnje objekata iznad tijela odlagalita. Otpad ima geomehanika svojstva bitno drugaija od svojstava materijala tlapa je potrebno provesti ispitivanja da bi saznali iznose slijeganja nakonoptereenja povrine izgraenim objektom. Mogua je izgradnja onih graevina koje su lagane i jednostavne, terelativno neosjetljive na vee pomake i slijeganja (hale, skladita, odnosno igralita, sportski tereni s prateim objektima isl.). U sluaju potrebe mogue je duboko temeljenje graevine uz pomo pilota,ali tada je potrebno jako oprezno pristupiti rjeavanju niza popratnih problema:

odabir vrste pilota; odabir materijala pilota (utjecaj agresivnih odlagalinih fluida): prodor kroz pokrovni i temeljni zatitni sustav slojeva; kontakti pilota i brtvenih slojeva; prodori fluida (podzemna voda, filtrat, odlagalini plinovi) itd.

16



Monitoring na odlagalitima

Monitoring se provodi: da bi se utvrdilo da li odlagalite slui kako je projektirano; da bi se osiguralo da odlagalite zadovoljava sve propisane standarde.

Standardni predmet monitoringa su: razina filtrata; razina podzemne vode; procjeivanje filtrata; plin; podzemni monitoring plina; monitoring zraka na odlagalitu; kvaliteta podzemne vode oko lokacije; razina i kvaliteta filtrata u bazenu za prikupljanje filtrata; procjeivanje iz bazena za prikupljanje filtrata; stabilnost pokrovnog sustava: diferencijalno slijeganje; formiranje klizne plohe (nastanak vlanih pukotina).

17


Sanacija postojeih nesanitarnih odlagalita Prije sanacije postojeih odlagalita otpada koja zahtijevaju takav tretman (nesanitarna) potrebno je izvesti obimne istrane radove, odnosno odrediti:

sastav otpadnog materijala (kvalitativno i kvantitativno); volumen otpadnog materijala; obim zagaenosti okolnog tla; vrstu i karakteristike zagaivala koje je penetriralo u tlo; blizinu vodonosnika i karakteristike okolnog tla; karakteristike lokacije (s obzirom na mogunosti uporabe odreenih metoda sanacije, infrastruktura i sl). raspoloiva sredstva itd.

Sanacija in situ Sanacija ex situ

Sanacija odlagalita in situ znai da nemafizikog premjetanja otpadnog materijala nitimaterijala okolnog tla zagaenog filtratom,ve cjelokupni volumen otpada i zagaenogtla biva inkapsuliran hermetiki zatvoren itako odijeljen od okoline. Prilikom sanacije senastoje postii jednaki uvjeti kao i kodsanitarnih odlagalita otpada koja su odpoetka do kraja raena po propisima.

Sanacija odlagalita ex situ znai dase otpadni materijal i tlo zagaenofiltratom u potpunosti uklanjaju ipremjetaju na novu, prethodnoureenu lokaciju. Novo odlagaliteizvodi se po propisima za izgradnjusanitarnih odlagalita.


Metode in situ sanacije1. izgradnja pokrovnog sloja (u sluajevimakad je prisutna nepropusna podloga);

2. izgradnja pokrovnog sloja i vertikalnevododrive barijere (u sluajevima kada je nanekoj dubini prisutan nepropusni sloj);

3. izgradnja pokrovnog sloja i kosevododrive barijere (u sluajevima kada jenepropusni sloj na velikoj dubini ili ganema);

4. izgradnja pokrovnog sloja i vertikalnevododrive barijere te sustava za crpljenjepodzemne vode (u sluajevima kada jenepropusni sloj na velikoj dubini ili ga nema,a zahvat sa kosom vododrivom barijerom jenemogu);

18


Metode in situ sanacije5. izgradnja pokrovnog sloja i horizontalnevododrive barijere mlaznim injektiranjem (usluajevima kada je mogue i isplativo izvestitakav zahvat);6. mlazno injektiranje cjelokupnog volumenaotpada i zagaenog tla, pri kojem trebaobratiti pozornost na preklapanje, kao i nazahvat otpada, odnosno zagaenog tla ispodotpada.

izbjegavanje prijenosa otpada i zagaenog tla ime se spreava i eventualno oneienje okolia; izbjegavanje trokova iskopa materijala i transporta istog (osobito skup transport poradi specifinih zahtjeva za sigurnost ljudi i okolia); nije potrebno traiti novu lokaciju; mogue je i daljnje odlaganje otpada na istoj lokaciji do potpune sanacije (u nekim sluajevima).

iskop odreenog volumena tla pri uporabi nekih metoda in situ sanacije (vododrive dijafragme), pri emu iskopano tlo moe biti zagaeno pa je potrebno i njega naknadno sanitarno odloiti; neke metode (npr. one s crpljenjem vode) nisu zadovoljavajue trajno rjeenje; lokacija nije pogodna za neke naine naknadne uporabe (npr. izgradnju stambenih objekata); temeljni brtveni slojevi su redovito upitne kvalitete.

prednosti mane


Metode ex situ sanacije

1. Iskop cjelokupnog otpadnog materijalai okolnog (zagaenog) materijala tla, tenjihov transport na novu lokaciju na kojojbivaju sanitarno odloeni;

2. Iskop otpadnog materijala i tla teodlaganje istih na pripravljenu povrinu uneposrednoj blizini postojee lokacije(npr. Jakuevec) ;

3. Iskop otpadnog materijala i njegovaprerada (oplemenjivanje) to ukljuujeodvajanje sekundarnih sirovina, inertnogmaterijala (ljunak i sl.) i ostatka koji seodlae na drugoj lokaciji ili napripravljenu povrinu u neposrednojblizini postojee lokacije.

19


mogunost prerade otpadnog materijala,odnosno iskoritavanja sekundarnih sirovinasadranih u njemu; lokaciju se moe gotovo u potpunosti oistitiod zagaenja i tako uiniti prihvatljivom zanaknadnu uporabu; poznat nam je sastav i koliina odloenogmaterijala; sigurni smo u kvalitetu izrade zatitnihsustava; odloeni materijal moemo prethodnoobraditi (kemijski/bioloki/mehaniki...) te gana taj nain uiniti inertnijim ili jednostavnijimza ugradnju; u nekim sluajevima je mogue uz stariotpadni materijal na istu lokaciju odlagati i novi(npr. Jakuevec).

iskop otpadnog materijala (i odreenog volumena tla) skup je posao, pri kojem moe doi i do oneienja okolia, a mogue je i ozbiljno ugroziti sigurnost i zdravlje ljudi; lokacija moe ostati nepodesna za neke naine naknadne uporabe; izrada zatitnih sustava slojeva podlona je grekama i oni na kraju mogu biti upitne kvalitete; trokovi transporta materijala obino su vrlo visoki poradi specifinih zahtjeva za sigurnost ljudi i okolia; potrebno je traiti novu lokaciju, pripremiti ju i naknadno urediti; stvaranje dodatnih koliina filtrata (uz postojee na staroj lokaciji).

prednosti mane

Metode ex situ sanacije


Struktura komunalnog otpada u Hrvatskoj u %(1.350.000 t komunalnog otpada u 2004. godini; izvor AZVO)

Papir 20 Organski otpad 24 Plastika 9 Staklo 6 Tekstil 4 Kovine 3 Sitno (

20

Sanacija odlagalita otpada Prudinec

ak. god. 2014./2015. 39Sanacija degradiranih terena Sanacija odlagalita otpada

PRIMJER 1


21



22



16 istranih buotina 3 kronostratigrafska lana:

holocenske naslage glavni vodonosnicikarbonatni ljunci do dubine 50 m

gornjopleistocenski sedimenti od 50 do 78 mljunci, pijesci, glina, prah

sedimenti srednjeg pleistocena od 78 m na nie ukupna povrina odlagalita je oko 80 ha

odlagalite komunalnog i ostalog otpada grada Zagreba od 1965. godine; ukupna koliina otpada je oko 6.000.000 m3 (komunalni i tehnoloki otpad); podruje Jakuevca je u neposrednoj blizini izvorita pitke vode (rnkovec); planira se izgradnja vienamjenskih vodnih stepenica na Savi; od 14 ponuenih varijanti za sanaciju odabrana je varijanta iskopa postojeeg otpada te odlaganje istog na pripravljenu vodonepropusnu povrinu u neposrednoj blizini postojee lokacije.

Osnovni podaci

23


Odabrana varijanta sanacije: Iskop postojeeg otpada te odlaganje istog na pripravljenu vodonepropusnu povrinu u neposrednoj

blizini postojee lokacije


Generalizirani presjek kroz odlagalite otpada

24


Postupak

uklanjanje otpada izravnavanje podloge nezagaenim ljunkom izvoenje radne plohe

drenani sustav i sustav odvodnje slojevi ljunka, perforirane cijevi

brtveni sustav glina geomembrana geotekstil

kontrolni sustav dodatna sigurnost zbog blizinecrpilita


25


u periodu od 1996 do 2003 godine pod smee je ugraena vodonepropusna podloga povrina smanjena s 80 na 55 ha naraslo brdo od 45 m prebaeno je 6.789.222 m3 otpada deponira se 800 - 1000 t otpada na dan (510 000 m3/godinje). cijena sanacije je 55 milijuna Eura (najskuplji projekt sanacije u Europi)

Dinamika ureenja odlagalita otpada


Povrina odlagalita prije i nakon sanacije (projekcija)

26


Ureene plohe i popratne graevine


Popreni i uzduni presjek kroz odlagalite

27


Jakuevac, 1996 godina




28


Sanacija odlagalita otpada Mraclinska Dubrava

ak. god. 2014./2015. 56Sanacija degradiranih terena Sanacija odlagalita otpada

PRIMJER 2

29


Sanirani dio

Proireni dio

Na odlagalitu prve kategorijeMraclinska Dubrava trajno se odlaekomunalni otpad na sanitarni nain. Godinje se na odlagalitu trajnoodloi, prosjeno oko 18.000 tonaotpada. U drugom dijelu 2004 godineprovedena je sanacija odlagalita, aprethodno je isto proireno na susjednopodruje ne bi li se moglo nastavitiodlaganje komunalnog otpada.


30



31



Sanacija sanitarnog odlagalita otpada prve kategorije Mraclinska Dubrava kod Velike Gorice

Investitor: VG istoa d.o.o. Izvoa: GT Trade d.o.o.Vrijeme gradnje: 20/09/04 - 08/12/04 Br. radnih dana: 36 Povrina prekrivanja: 40600 m2

Graa brtvenog sloja (od gore prema dolje): Vegetacija Gornji (vegetacijski) sloj zemlje Geomrea Geokompozit za vodu (Secudran 201WD 601 201 GCL (Bentofix NSP 4900-4) Mineralni sloj za izravnanje i plino-drenaa Otpad

Tip Secugrid geomree dobiven je naosnovi geomehanikog proraunastabilnosti, a ovisio je o nagibu, visini iduini pokosa te o vrsti materijala pokosa.

32


Poetno stanje

Faza ugradnje bentonitnog tepiha, geokompozita za vodu i geomree

Zavrna faza: Prekrivanje kape deponije Povrina pripremljena za postavljanje gornjeg vegetacijskog zemljanog sloja


33



34


sanacija odlagalista otpada

Documents