sanacija odlagališta otpada - sumfak.hr degradiranih terena... · 2 ak. god. 2018./2019. sanacija...

1

Sanacija odlagališta otpada

ak. god. 2018./2019.Sanacija degradiranih terena Sanacija odlagališta otpada

1


2

� otpad� gospodarenje otpadom (waste management)� “3R” princip – REDUCE, REUSE, RECYCLE� N.I.M.B.Y. – "not in my back yard!" (ne u mom dvorištu);� B.A.N.A.N.A. – "build absolutely nothing anywhere near anyone!" (ne gradite apsolutno ništa, nigdje, ni u čijoj blizini);� N.O.P.E. – "not on planet Earth!" (ne na planeti Zemlji).� Pet osnovnih strategija za ekološki i ekonomski opravdano gospodarenje otpadom su:

� smanjenje izvora� ponovna uporaba� recikliranje� energetsko spaljivanje otpada� odlaganje

uporaba proizvoda za

kućanstvo

proizvodnja toplinske energije

eventualno odlaganje

recikliranje u drugi

proizvod

ostaci šljaka i pepeo

odlaganje na

odlagalište

izravna ponovna uporaba proizvoda (npr. plastične vrećice)

nastanak kućnog otpada

novi proizvod

(npr. karton)

Shematski prikaz principa modernog gospodarenja otpadnim materijalom

2


3

� Postoji više tipova podjela otpada i one se dosta razlikuju od autora do autora, zavisno o načinu karakterizacije i o regiji u kojoj je provedena.

TIP PODJELE VRSTE OTPADA

- prema nastanku I: - kućni otpad- otpad s javnih površina- industrijski otpad- ostali otpad (krupni, građevinski idr.)

- prema nastanku II: - komunalni otpad- mineralni otpad- industrijski otpad- otpad usljed jaružanja- opasni otpad

- prema nastanku III: - komunalni otpad- industrijski otpad- bolnički otpad- poljoprivredni otpad

- prema geomehaničkim karakteristikama: - otpad koji je sličan tlu

- ostali otpad

- prema karakteristikama utjecaja na okoliš: - inertni otpad

- komunalni (kućni) i neopasni industrijski otpad

- opasni industrijski otpad

- prema agregatnom stanju: - kruti otpad

- tekući otpad:- mulj- tekućina- plinoviti otpad- mješavine (gore navedenog)


4

Prema mjestu nastanka otpad se dijeli na:

� komunalni i� proizvodni (tehnološki)

Komunalni otpad nastao je u kućanstvima ili u gospodarstvu ali samo ako je posvom sastavu sličan otpadu iz kućanstava (svi materijali koji su bili u komercijalnojuporabi, uporabi u domaćinstvu, a gotovo 50 % težinskog udjela otpada na papir iorganski otpad).

Proizvodni otpad nastaje u proizvodnim procesima u gospodarstvu (proizvodnjakemikalija, proizvodnja hrane, prerada nafte, proizvodnja plastike, papira i celuloze,obrada drveta, proizvodnja lijekova, građevinski otpad i sl.).

Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske, NN 130/05, 2005

3


5

� Inertni otpad je otpad koji uopće ne sadrži ili sadrži malo tvari koje podliježufizikalnoj, kemijskoj i biološkoj razgradnji pa ne ugrožavaju okoliš.

� Opasni otpad sadrži tvari koje imaju jedno od ovih svojstava: eksplozivnost,reaktivnost, zapaljivost, nagrizanje, nadražljivost, štetnost, toksičnost, infektivnost,kancerogenost, mutagenost, teratogenost, ekotoksičnost i svojstvo otpuštanjaotrovnih plinova kemijskom reakcijom ili biološkom razgradnjom.

� Komunalni i proizvodni otpad svrstavaju se u opasni otpad ako sadrže tvari kojeimaju jedno od spomenutih svojstava.

Prema svojstvima otpad se dijeli na:

� inertni i� opasni


6

� Odlagalište otpada je objekt čija izgradnja obuhvaća rješavanje niza problema:sanitarno-epidemioloških, ekoloških, hidroloških, hidrogeoloških, urbanističkih,građevinskih, ekonomskih, komunalnih i geotehničkih. Iako realizaciju projektasanitarnog odlagališta prati suradnja različitih struka, poradi svojih specifičnosti tajobjekt je u prvom redu geotehnički.

� U Strategiji gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN 130, 2005.), stoji daje u RH tek oko 10% postojećih odlagališta sagrađeno u skladu s propisima, dok toostala nisu pa predstavljaju potencijalnu opasnost za okoliš

� Sukladno zakonskoj regulativi u Hrvatskoj (Pravilnik o načinima i uvjetimaodlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagališta otpada, NN114/2015)odlagališta otpada se dijele na odlagališta za: (1) inertni otpad, (2) opasni otpad i(3) neopasni otpad.

4


7

Austrija Danska Slovenija Hrvatska

Otpad sakupljen za recikliranje 34,3 % 14 % 10 % 10 %

Otpad sakupljen za biološku obradu 21,7 % - 12 % 1 %

Otpad sakupljen za spaljivanje 14,7 % 81 % - -

Otpad sakupljen i odložen na odlagališta 28,5 % 5 % 73 % 89 %

Gospodarenje otpadom za 2000. godinu (izvor: Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske, NN 130/05, 2005).

ZANIMLJIVO!Spaljivanjem 1 kg komunalnog otpada nastaje otprilike 700 g plina, 270 g troskete 30 g pepela.


8

Prema kvaliteti izgradnje, odlagališta dijelimo na sanitarna i nesanitarnaodlagališta otpada.

� Sanitarna odlagališta su ona koja su izvedena prema važećim propisima izakonskoj regulativi, ne ugrožavaju okoliš i imaju svu potrebnu projektnudokumentaciju. U njih ubrajamo i ispravno sanirana nesanitarna odlagališta.

� Sanitarno odlagalište možemo opisati kao objekt koji je izgrađen iopremljen za trajno, kontrolirano, organizirano i sigurno odlaganje otpadaodnosno takav objekt mora osigurati da ne dođe do kontaminacije okolnogpodručja raznim zagađivačima iz otpada.� Sustav sanitarnih odlagališta otpada sastoji se od tri komponente:lokacije odlagališta, zaštitnih sustava i otpada. Ove tri komponente morajubiti optimalno projektirane kako bi se spriječio prodor i širenje štetnih tvari tj.kako bi se ono smanjilo na za okoliš zadovoljavajuću mjeru.

� Nesanitarna odlagališta otpada , tzv. “smetlišta” su sva neuređena odnosnonekontrolirana ("divlja") odlagališta, koja ugrožavaju okoliš, nemaju svu potrebnudokumentaciju i nisu izvedena prema važećim propisima i zakonskoj regulativi.Među njih spadaju i odlagališta koja su započeta kao sanitarna, ali je u jednomtrenutku došlo do nekakove havarije i sada zahtijevaju sanaciju.

5


9

� Procijenjeno je da se u Hrvatskoj proizvodi ukupno oko 13,2 milijuna tonaotpada na godinu, odnosno 2,97 tona po stanovniku godišnje.

� Prema raspoloživim podacima u Hrvatskoj ima oko 250 službenih neuređenihodlagališta koja je potrebno sanirati.

� U Hrvatskoj se komunalni otpad organizirano odvodi od oko 96 % stanovništva, ali dio komunalnog otpada završava na divljim odlagalištima (ima ih oko 3.000).

� Samo tridesetak odlagališta komunalnog otpada odgovaraju propisanimuvjetima (npr. Bjelovar, Garešnica, Hum na Sutli…)

� U izgradnji/sanaciji su mnoga odlagališta (Zagreb, Dubrovnik, Orlovac, Pisarovina, Antunovac– Vukovarsko Srijemska županija ).

� Većina aktivnih službenih odlagališta komunalnog otpada u Hrvatskoj (ukupno151) nema uporabnu dozvolu! Sanirana su 93 do kraja 2011. godine.


10

� Sukladno strategiji potrebno je organizirati regionalne – do četiri i županijske centre za gospodarenje otpadom - maksimalno do 21

� Trenutno su u završnoj fazi izgradnje dva centra za gospodarenje otpadom, Mariščina i Kaštijun, dok su preostali planirani centri u pripremi.

Županijski centar za gospodarenje otpadom Marišćina središnji je dio integralnog sustava gospodarenja otpadom u Primorsko-goranskoj županiji, a nalazi se u općini Viškovo.

Izvor: http://www.ekoplus.hr/mariscina.php

� prihvat sortiranog i nesortiranogotpada,

� mehaničko-biološku obraduotpada

� odlaganje ostatnog dijela sa štomanjim udjelom organske tvari,

� smanjenje količine odloženogotpada na manje od 35 postoulazne mase,

� obradu tekućih i plinovitihostataka na odgovarajućiminstalacijama,

� obradu neopasnog industrijskogotpada,

6


11

� Lokacija samog odlagališta trebala bi imati ulogu prirodne geološke barijerekako bi se smanjile moguće emisije zagađivala na minimum.

� Prirodna geološka barijera ne bi se trebala uzimati kao dodatni brtveni sloj već biona trebala služiti kao dodatno osiguranje za slučaj sloma sustava brtvenih slojevaodlagališta.

� S geološkog odnosno hidrogeološkog stajališta, najbolje lokacije zaodlagališta otpada su one koje se nalaze na stijenama s nisko m propusnoš ćute visokim sposobnoš ću zadržavanja zaga đenja.

� Ove uvijete najbolje ispunjavaju tektonski neporemećene gline i glinovitestjenske mase zadovoljavajuće debljine.

� Kao glavna funkcija podinskih geoloških naslaga ističe se brtvljenje pa jeona i definirana s koeficijentom vodopropusnosti .

Primjer:

Njemačka legislativa traži da se odlagališta mogu izgraditi na mjestima gdje postojegeološke barijere debljine najmanje 3 m i s koeficijentom vodopropusnosti manjimod 1x10-7 m/s.


12

� Suvremeni koncept zatvorenog odlagališta predstavlja odlagalište kao (nasutu)građevinu u kojoj je dovezeni i zbijeni otpad obložen s donje i gornje stranenepropusnim barijerama.

� Zagađena tekućina i plinovi koji nastaju u unutrašnjosti tijela odlagalištakontrolirano se odvode sustavom odvodnje i otplinjavanja.

� Na taj se način sprječava širenje zagađenja od raspadanja otpada u podzemlje iokoliš, te otpad izolira od vanjskih utjecaja.

� Odlagališta se izvode kao umjetna "brda" iznad okolnog terena ili sezapunjavaju prirodne udoline, napušteni kamenolomi, jame, kaverne i sl.

7


13

Sustav zaštitnih slojeva ima za cilj:

� smanjiti infiltraciju vode u otpad preko pokrova ili bočnih strana odlagališta (time i količine procjednih voda)� sakupiti i odvesti plinove i procjedne vode� onemogućiti kontakt procjednih voda i podzemlja� osigurati stabilnost odloženog otpada odnosno odlagališta kao građevine� omogućiti dugoročan monitoring odlagališta.

GEOMEMBRANA

Presjek odlagališta otpada (Veinović, 2001)


14

Elementi sustava zaštitnih slojeva odlagališta otpada su sustav brtvenih slojeva, sustav za prikupljanje i odvođenje procjedne vode, te sustav za otplinjavanje.

debljine 0,5 - 1,0 m

debljine 0,3 – 0,5 m

debljine 0,45 - 0,5 m

Elementi klasičnog temeljnog zaštitnog sustava odlagališta otpada

Elementi klasičnog pokrovnogzaštitnog sustava odlagališta otpada

Zaštitni sustav odlagališta otpada sastoji se od temeljnog i pokrovnog dijela, odnosno brtveni sustav se sastoji od temeljnog i pokrovnog brtvenog sloja.

8


15

� Osnovna zadaća temeljnog brtvenog sustava je zaštita podzemnih voda iokolnog tla od procjednih voda koje se generiraju iz odloženog otpada.

� Konstrukcija temeljnog brtvenog sustava najčešće se izvodi od kombinacijeprirodnih i geosintetskih materijala čija vodonepropusnost mora biti manja od 10-9

m/s.

� Kao najčešći materijali se upotrebljavaju glina i HDPE geomembrana.

� Na vodonepropusnu konstrukciju se ugrađuje drenažni sloj u kojem se skupljajuprocjedne vode koje se cjevovodima odvode na zbrinjavanje (pročistači!?).

� Po zapunjavanju odlagališta otpadom ugrađuje se prekrivni brtveni sustav kojiima osnovnu zadaću da ograni či dugoro čnu infiltraciju oborinskih voda utijelo odlagališta i na taj način minimalizira nastajanje procjednih voda, spriječiizravan kontakt s otpadom te da kontrolira stvaranje odlagališnih plinova i njihovuemisiju u atmosferu.


16

Shematski prikaz geokemijskih zona ispod i nizvodno od odlagališta otpada

(Modificirano prema Apellu & Postmi, 1994.)

9


17

� Izvedba brtvenih slojeva ovisi o legislativi pojedinih zemalja koja je vrlo šarolika teovisi o brojnim lokalnim faktorima kao primjerice geologiji, hidrogeologiji, klimi teekonomskim prilikama.

� Mineralne barijere bi trebale biti osnovna komponenta sustava zaštitnih slojeva spredviđenim vremenom trajanja većim od 50 godina.

� Mineralne barijere bi trebale imati:� nisku hidrauli čku propusnost� dugoro čnu kemijsku kompatibilnost ,� visoku sposobnost sorpcije te� niski koeficijent difuzije .


18

� Utjecaj kemijskog sastava promatra se kroz kompatibilnost brtvenog sloja sprocjednim vodama.� Mala promjena koeficijenta vodopropusnosti ima veliki utjecaj na količinuprocjeđivanja kroz barijeru.� I s niskim koeficijentom propusnosti, a obzirom na velike po vršineodlagališta otpada ( često nekoliko hektara), ukupne koli čineprocje đivanja ostaju dosta visoke kod nekompozitnih brtvenih sust ava.

Količina procjeđivanja procjednih voda kroz različite tipove slojeva (Fang, 1997)

Brzina migracije

[lphd– litra/hektar/dan]

Karakteristika sloja

mineralna

barijera

100 000 k ≈ 10-7 m/s

10 000 k ≈ 10-8 m/s

1 000 k ≈ 10-9 m/s

geomembrana 100 pretpostavka: poštivanje

CQA i uobičajena količinu

oštećenja

jednostruki

kompozitni sloj

10 mineralna barijera ima

k ≈ 10-7 m/s do k ≈ 10-8 m/s

0,1 mineralna barijera ima

k ≈ 10-9 m/s

dvostruki

kompozitni sloj

≈ 0 obje mineralne barijere

imaju k ≈ 10-9 m/s

10


19

� Odlagalište otpada je bioreaktor.

� Važne su mikrobiološke reakcije, ali postoje fizički, kemijski i biološki procesi koji se odvijaju u odlagalištu. Nastaju bioplin i procjedna voda.

� Početak reakcije je aeroban, a nastavak anaeroban (počinje acetatnom fazom, a nastavlja se s metanogenom fazom).

� Sastav bioplina i procjedne vode mijenja se s vremenom.

� U početku ima više plina koji se sav razvije u 5-10 godina.

� Procjedne vode se stvaraju do 100 godina.

� U procjednoj vodi najopasnija su specifična organska zagađivala, klorirani ugljikovodici, a od anorganskih zagađivača arsen, kadmij, olovo, krom, nikal.

Što se doga đa u sanitarnom odlagalištu?


20

S obzirom na tehnologiju odlaganja otpada - na čin ugradnje otpadnog materijala u odnosu na kotu površine terena, sanita rna odlagališta dijelimo na:

1. nadzemna odlagališta – u obliku nasipa, “humka”;2. odlagališta na kosini – prirodnoj ili umjetno stvorenoj;3. ukopana odlagališta – dobivena ispunjavanjem prirodne ili umjetno stvorene

depresije;4. kombinirana odlagališta – dijelom ukopana, a dijelom nasuta;5. podzemna odlagališta – u cijelosti izgrađena u zemlji, na određenoj dubini

(1) nadzemno odlagalište (2) odlagalište na kosini

slobodno otjecanje vode! (iskopanim i uređenim jarkom)

(3) ukopano odlagalište (3a) neispravan oblik ukopanog odlagališta

11


21

(4 a) kombinirano odlagalište (d2) sanirano odlagalište( s ukopanim dijelom pod zaštitom (sanacija uz eksploataciju do zatvaranja)vertikalne vododržive barijere)

(5) podzemno odlagalište/za posebni, opasni otpad/

(4 b) kombinirano odlagalište (4 c) klasično kombinirano odlagalište(dijelom ukopano, dijelom na kosini) (dijelom ukopano, a dijelom nasuto)


22

� Kod normalno građenog odlagališta komunalnog otpada bočni zaštitni slojevi su obične kosine, koje, poradi velike visine, obično gradimo u vidu nekoliko etaža, sa pokosima koji zadovoljavaju uvjete:

� stabilnosti;� rezistencije eroziji;� maksimalnog iskorištenja korisnog prostora;� normalnog otjecanja površinske vode (sa što manje zadržavanja);� potpunog i kvalitetnog prijelaza pokrovnog zaštitnog sustava na bokove.

� Da bi se dobilo na prostoru može se ići na izgradnju vertikalnih bo čnih barijera .

� Takvi zahvati inače nisu uobi čajeni pri izgradnji novih odlagališta, ali su normalni prilikom sanacije postoje ćih, nesanitarnih odlagališta otpada .

12


23

Generalizirani presjek kroz odlagalište otpada


24

pumpe

(crpljenje)

rpv

(a) sanitarno odlagalište građeno uz pomoćprethodno izgrađene vertikalne vododrživebarijere. Kod ovakvih odlagališta je uopće velikoiskorištenje prostora, jer nema zaštitnih kosinakoje inače smanjuju volumen.

(b) sanirano nesanitarno odlagalište otpada(sanacija uz eksploataciju do zatvaranja).Sanacija je provedena ugradnjom vertikalnevododržive barijere i završnog pokrova.

(c) sanirano nesanitarno odlagališteotpada u slučaju kada ispodvodonosnika nema nepropusnogsloja pa je obvezatno crpljenje vodeunutar područja dijafragme čime sesprečava širenje zagađenja.Negativni gradijent nametnutcrpljenjem uzrokuje ulaz čiste vodeu područje crpljenja, a ne izlazzagađene van njega.

13


25

Zatvaranje odlagališta i održavanje/uporaba nakon z atvaranja

� Nakon što je zapunjen predviđeni volumen odlagališta, slijedi izvedbapokrovnog zaštitnog sustava, čime je zatvaranje odlagališta konačnoprovedeno.

� Prije zatvaranja odlagališta treba se pravovremeno provesti pronalaženjeslijedeće lokacije i njena priprema tako da puni kapacitet pogona već proradido vremena kada će se staro odlagalište zatvoriti.

� Površinu zatvorenog odlagališta treba ozeleniti , utvrditi namjenulokacije (površine odlagališta) te na istom sustavno provoditi monitoring .

Ozelenjavanje

� spriječavanje erozije;� vraćanje prirodnog izgleda lokaciji;� uklapanje u okoliš.

Ozelenjavanje je velik problem,

jer prilikom slijeganja, može

doći do pucanja pokrovnih

slojeva i prodiranja plina koji

će, vrlo vjerojatno, loše utjecati

na biljke.


26

PLASTIČNA ILI METALNA POSUDA

HIDRAULIČKA BARIJERA

Sadnja drveća na površini zatvorenog odlagališta

� Biljke treba birati pažljivo i pri tome paziti na:

� klimatske uvjete;� okolnu floru;� izloženost nepovoljnim uvjetima na lokaciji (vezano uz prirodu odlagališta i odloženi materijal) itd.

� Neko vrijeme (dok se zelenilo ne “primi”) potrebno je pažljivo njegovati tretirane površine.

Za ozelenjavanje se koristi trava,

nisko grmlje pa i drveće (npr.

kanadska topola), ali samo u

slučajevima dovoljno debelog

rekultivirajućeg sloja i dobro

izvedenog sloja tzv. “biološke

barijere” koji neće dopustiti

korijenju da prodre u donje slojeve i

ošteti ih ili čak prodre do odloženog

otpada.

14


27

Izgradnja objekata iznad tijela odlagališta

� Kao opcija uporabe lokacije odlagališta nakon njegova zatvaranja postavljase i mogućnost izgradnje objekata iznad tijela odlagališta.

� Otpad ima geomehanička svojstva bitno drugačija od svojstava materijala tlapa je potrebno provesti ispitivanja da bi saznali iznose slijeganja nakonopterećenja površine izgrađenim objektom.

� Moguća je izgradnja onih građevina koje su lagane i jednostavne, terelativno neosjetljive na veće pomake i slijeganja (hale, skladišta, odnosno –igrališta, sportski tereni s pratećim objektima i sl.).


28

15


29

Monitoring na odlagalištima

Monitoring se provodi: � da bi se utvrdilo da li odlagalište služi kako je projektirano;� da bi se osiguralo da odlagalište zadovoljava sve propisane standarde.

Standardni predmet monitoringa su:� razina filtrata;� razina podzemne vode;� procjeđivanje filtrata;� plin;� podzemni monitoring plina;� monitoring zraka na odlagalištu;� kvaliteta podzemne vode oko lokacije;� razina i kvaliteta filtrata u bazenu za prikupljanje filtrata;� procjeđivanje iz bazena za prikupljanje filtrata;� stabilnost pokrovnog sustava:� diferencijalno slijeganje;� formiranje klizne plohe (nastanak vlačnih pukotina).


30

Sanacija postoje ćih nesanitarnih odlagališta

� Prije sanacije postojećih odlagališta otpada koja zahtijevaju takav tretman (nesanitarna) potrebno je izvesti obimne istražne radove, odnosno odrediti:

� sastav otpadnog materijala (kvalitativno i kvantitativno); � volumen otpadnog materijala; � obim zagađenosti okolnog tla;� vrstu i karakteristike zagađivala koje je penetriralo u tlo;� blizinu vodonosnika i karakteristike okolnog tla;� karakteristike lokacije (s obzirom na mogućnosti uporabe određenih metoda sanacije, infrastruktura i sl).� raspoloživa sredstva itd.

Sanacija “in situ” Sanacija “ex situ”

Sanacija odlagališta in situ znači da nema

fizičkog premještanja otpadnog materijala niti

materijala okolnog tla zagađenog filtratom,

već cjelokupni volumen otpada i zagađenog

tla biva inkapsuliran – hermetički zatvoren i

tako odijeljen od okoline. Prilikom sanacije se

nastoje postići jednaki uvjeti kao i kod

sanitarnih odlagališta otpada koja su od

početka do kraja rađena po propisima.

Sanacija odlagališta ex situ znači da

se otpadni materijal i tlo zagađeno

filtratom u potpunosti uklanjaju i

premještaju na novu, prethodno

uređenu lokaciju. Novo odlagalište

izvodi se po propisima za izgradnju

sanitarnih odlagališta.

16


31

Metode “in situ” sanacije

1. izgradnja pokrovnog sloja (u slučajevimakad je prisutna nepropusna podloga);

2. izgradnja pokrovnog sloja i vertikalnevododržive barijere (u slučajevima kada je nanekoj dubini prisutan nepropusni sloj);

3. izgradnja pokrovnog sloja i kosevododržive barijere (u slučajevima kada jenepropusni sloj na velikoj dubini ili ga“nema”);

4. izgradnja pokrovnog sloja i vertikalnevododržive barijere te sustava za crpljenjepodzemne vode (u slučajevima kada jenepropusni sloj na velikoj dubini ili ga “nema”,a zahvat sa kosom vododrživom barijerom jeteško izvediv);


32

Metode “in situ” sanacije

5. izgradnja pokrovnog sloja i horizontalnevododržive barijere mlaznim injektiranjem (uslučajevima kada je moguće i isplativo izvestitakav zahvat);6. mlazno injektiranje cjelokupnog volumenaotpada i zagađenog tla, pri kojem trebaobratiti pozornost na preklapanje, kao i nazahvat otpada, odnosno zagađenog tla ispodotpada.

� izbjegavanje prijenosa otpada i zagađenog tla čime

se sprečava i eventualno onečišćenje okoliša;

� izbjegavanje troškova iskopa materijala i transporta

istog (osobito skup transport poradi specifičnih

zahtjeva za sigurnost ljudi i okoliša);

� nije potrebno tražiti novu lokaciju;

� moguće je i daljnje odlaganje otpada na istoj

lokaciji do potpune sanacije (u nekim slučajevima).

� iskop određenog volumena tla pri uporabi nekih

metoda in situ sanacije (vododržive dijafragme), pri

čemu iskopano tlo može biti zagađeno pa je potrebno

i njega naknadno sanitarno odložiti;

� neke metode (npr. one s crpljenjem vode) nisu

zadovoljavajuće trajno rješenje;

� lokacija nije pogodna za neke načine naknadne

uporabe (npr. izgradnju stambenih objekata);

� temeljni brtveni slojevi su redovito upitne kvalitete.

prednosti mane

17


33

Metode “ex situ” sanacije

1. Iskop cjelokupnog otpadnog materijalai okolnog (zagađenog) materijala tla, tenjihov transport na novu lokaciju na kojojbivaju sanitarno odloženi;

2. Iskop otpadnog materijala i tla teodlaganje istih na pripravljenu površinu uneposrednoj blizini postojeće lokacije(npr. Jakuševec) ;

3. Iskop otpadnog materijala i njegova“prerada” (oplemenjivanje) što uključujeodvajanje sekundarnih sirovina, inertnogmaterijala (šljunak i sl.) i ostatka koji seodlaže na drugoj lokaciji ili napripravljenu površinu u neposrednojblizini postojeće lokacije.


34

� mogućnost “prerade” otpadnog materijala,

odnosno iskorištavanja sekundarnih sirovina

sadržanih u njemu;

� lokaciju se može gotovo u potpunosti očistiti

od zagađenja i tako učiniti prihvatljivom za

naknadnu uporabu;

� poznat nam je sastav i količina odloženog

materijala;

� sigurni smo u kvalitetu izrade zaštitnih

sustava;

� odloženi materijal možemo prethodno

obraditi (kemijski/biološki/mehanički...) te ga

na taj način učiniti inertnijim ili jednostavnijim

za ugradnju;

� u nekim slučajevima je moguće uz stari

otpadni materijal na istu lokaciju odlagati i novi

(npr. Jakuševec).

� iskop otpadnog materijala (i određenog

volumena tla) skup je posao, pri kojem može

doći i do onečišćenja okoliša, a moguće je i

ozbiljno ugroziti sigurnost i zdravlje ljudi;

� lokacija može ostati nepodesna za neke

načine naknadne uporabe;

� izrada zaštitnih sustava slojeva podložna je

greškama i oni na kraju mogu biti upitne

kvalitete;

� troškovi transporta materijala obično su vrlo

visoki poradi specifičnih zahtjeva za sigurnost

ljudi i okoliša;

� potrebno je tražiti novu lokaciju, pripremiti

ju i naknadno urediti;

� stvaranje dodatnih količina filtrata (uz

postojeće na staroj lokaciji).

prednosti mane

Metode “ex situ” sanacije

18


35

Struktura komunalnog otpada u Hrvatskoj u %(1.350.000 t komunalnog otpada u 2004. godini; izvor AZVO)

– Papir 20– Organski otpad 24– Plastika 9– Staklo 6– Tekstil 4– Kovine 3– Sitno (<30 mm) 34

� Ukupno se u Hrvatskoj reciklira/razvrstava oko 50.000 tona komunalnogotpada od kućanstava, od čega:– 12.500 tona papira i kartona,– 10.000 tona stakla,– 1.000 tona plastike,– 10.000 tona bijele tehnike i automobila,– 15.000 tona metala,– 3.500 tona gume, drva, tekstila i stiropora.– 30 tona otpadnih baterija (3% od oko 1.000 t),– 6.000 tona (od oko 20.000 t) otpadnih akumulatora

U komunalnom otpaduima do 45 % korisnogotpada.

Godišnja količinakomunalnog otpadapo stanovniku iznosi428 kg.

Sanacija odlagališta otpada Prudinec

ak. god. 2018./2019. 36Sanacija degradiranih terena Sanacija odlagališta otpada

PRIMJER 1

19


37


38

20


39


40

21


41

�16 istražnih bušotina� 3 kronostratigrafska člana:

� holocenske naslage ––glavni vodonosnici�karbonatni šljunci do dubine 50 m

� gornjopleistocenski sedimenti od 50 do 78 m�šljunci, pijesci, glina, prah

� sedimenti srednjeg pleistocena od 78 m na niže� ukupna površina odlagališta je oko 80 ha

� odlagalište komunalnog i ostalog otpada grada Zagreba od 1965. godine;� ukupna količina otpada je oko 6.000.000 m3 (komunalni i tehnološki otpad); � područje Jakuševca je u neposrednoj blizini izvorišta pitke vode (Črnkovec); � planira se izgradnja višenamjenskih vodnih stepenica na Savi;� od 14 ponuđenih varijanti za sanaciju odabrana je varijanta iskopa postoje ćeg otpada te odlaganje istog na pripravljenu vodone propusnu površinu u neposrednoj blizini postoje će lokacije.

Osnovni podaci


42

Odabrana varijanta sanacije: Iskop postoje ćeg otpada te odlaganje istog na pripravljenu vodonepropusnu površinu u nep osrednoj

blizini postoje će lokacije

22


43

Generalizirani presjek kroz odlagalište otpada


44

Postupak

� uklanjanje otpada� izravnavanje podloge nezagađenim šljunkom� izvođenje radne plohe

� drenažni sustav i sustav odvodnje� slojevi šljunka, perforirane cijevi

� brtveni sustav� glina� geomembrana� geotekstil

� kontrolni sustav� dodatna sigurnost zbog blizinecrpilišta

23


45


46

� u periodu od 1996 do 2003 godine pod smeće je ugrađena vodonepropusna podloga � površina smanjena s 80 na 55 ha � naraslo brdo od 45 m � prebačeno je 6.789.222 m3 otpada� deponira se 800 - 1000 t otpada na dan (510 000 m3/godišnje).� cijena sanacije je 55 milijuna Eura (najskuplji projekt sanacije u Europi )

Dinamika ure đenja odlagališta otpada

24


47

Površina odlagališta prije i nakon sanacije (projek cija)


48

Uređene plohe i popratne gra đevine

25


49

Popre čni i uzdužni presjek kroz odlagalište


50

Jakuševac, 1996 godina


26


51



52

27

Sanacija odlagališta otpada

Mraclinska Dubrava

ak. god. 2018./2019. 53Sanacija degradiranih terena Sanacija odlagališta otpada

PRIMJER 2


54

Sanirani dio

Prošireni dio

� Na odlagalištu prve kategorije

Mraclinska Dubrava trajno se odlaže

komunalni otpad na sanitarni način.

� Godišnje se na odlagalištu trajno

odloži, prosječno oko 18.000 tona

otpada.

� U drugom dijelu 2004 godine

provedena je sanacija odlagališta, a

prethodno je isto prošireno na susjedno

područje ne bi li se moglo nastaviti

odlaganje komunalnog otpada.

28


55

Sanacija sanitarnog odlagališta otpada prve kategor ije Mraclinska Dubrava kod Velike Gorice

�Investitor: VG Čistoća d.o.o. �Izvođač: GT Trade d.o.o.�Vrijeme gradnje: 20/09/04 - 08/12/04� Br. radnih dana: 36� Površina prekrivanja: 40600 m2

Građa brtvenog sloj a (od gore prema dolje): � Vegetacija � Gornji (vegetacijski) sloj zemlje� Geomreža� Geokompozit za vodu (Secudran 201WD 601 201 � GCL (Bentofix NSP 4900-4) � Mineralni sloj za izravnanje i plino-drenaža � Otpad

Tip Secugrid geomreže dobiven je naosnovi geomehaničkog proračunastabilnosti, a ovisio je o nagibu, visini idužini pokosa te o vrsti materijala pokosa.


56

Početno stanje

Faza ugradnje bentonitnog tepiha, geokompozita za vodu i geomreže

Završna faza: Prekrivanje kape deponije

Površina pripremljena za postavljanje gornjeg vegetacijskog zemljanog sloja

29


57


58

30


59


60

31


61


62

32


63


64

33


65

Kontakt između kazete 5 koja je sanirana i kazete 6 na kojoj se deponira otpad (2013. godina)


66

Kontakt između kazete 6 na kojoj se deponira otpad (bageri ga zbijaju) i kazete 7 koja je spremna za prihvat otpada (2013. godina)

34


67

Kazeta 7 je napravljena na nepropusnoj podlozi (glina) na koju je stavljena nepropusna folija i geotekstil (2013. godina)


68

Otpad u kazeti 7 (2015. godina)

35


69

Površinska voda koja se skuplja na kultivirajućoj površini kanalima se odvodi u bazen

Pročistač vode


70

Plin se automatski spaljuje na plinskoj stanici

36


71

Situacija u Zagreba čkoj županiji

Nacionalna strategija zaštite okoliša (Strategija gospodarenja otpadom je njen sastavni dio) propisuje da se do 2020. godine, mora odvojeno skupiti 18%, a obraditi 25% od ukupne količine komunalnog otpada.

Potrebno je:

� Odvojeno skupljanje otpada u kućanstvima (biootpad, papir, plastika, staklo, metal).

� Odvojeno skupljanje otpada putem zelenih otoka (povećanje broja zelenih otoka s postojećih 200 na 650) .

� Odvojeno skupljanje otpada putem reciklažnih dvorišta (povećanje broja reciklažnih dvorišta sa 10 na 18 i modernizacija istih).

� Sanacija postojećih 9 službenih odlagališta otpada i postupna prenamjena istih u pretovarne stanice i reciklažna dvorišta

� zatvaranje svih odlagališta otpada (monitoring!) u trenutku otvaranja županijskog centra za gospodarenje otpadom


72

37


73


74

38


75

sanacija odlagališta otpada - sumfak.hr degradiranih terena... · 2 ak. god. 2018./2019. sanacija...

Documents