seminarski projektovanje informacionih sistema

8/10/2019 Seminarski Projektovanje Informacionih Sistema

1/15


2/15

UVOD

Glavana tema ovog seminarskog rada je projektovanje (pravljenje) skladita podataka.Skladite podataka je posebna vrsta podataka koja ovih godina privlai veliko

interesovanje u industriji in orma!ionih tehnologija.Svrha slkadita podataka je u obe"bje#ivanju dostupnosti in orma!ija.$iko ne sumnja uvrijednost in orma!ija i svi se sla%u da ve&ina organi"a!ija posjeduje poten!ijalne '' ladinove pe&ine'' in orma!ija koje su "arobljene u njihovim opera!ionim sistemima.Skladite podatakamo%e da postane klju koji otvara vrata prema tim in orma!ijama.

rije uvoda u skladita podataka* malo &e mo se osvrnuti na poslovodna pitanja u jednoj vrstigrubog uvoda u upravljanje odnosima sa kup!ima(+ustemer ,elationship -enagment* +,-)*kako bi smo to bolje ra"umjeli !jelu stvar.+,- je u stvari kon!ept* jedan vid kulture i stava* odnosno to je strategija "a optimi"a!ijudo%ivotne vrijednosti kupa!a.S ob"irom na to postavlja se pitanje ''/ako onda daoptimi"ujemo do%ivotnu vrijednost kupa!a0''Odgovor na to pitanje mo%e se prona&i u sljede&edvije stvari

1. bolje upo"navanje kupa!a i2. pravilno ophp#enje sa kup!ima

Slika 1. +,- u organi"a!iji

Dobro je po"nato da se nala"imo u in orma!ionom dobu./ao poslovni ljudi imamo dalekovie in orma!ija o svim vidovima naeg posla nego to je to ranije bio sluaj.Skladita podataka prve genera!ije napravljena su da bismo uhvatili*organi"ovali i anali"iraliin orma!ije kako bi smo donosili odluke o budu&nosti na osnovu prethodnog iskustva.

2

/upa!

+,-kultura

,a"umjeti onaati kup!a se u skladu

s tim

rodaja -arketing /an!alarije


3/15

Osnovna ideja je bila da se prepo"naju poda!i koje treba sakupiti i" naih opera!ionih poslovnih sistema* da se oni smjeste u skladita podataka a "atim da se postavljaju upiti nadtim poda!ima da bi smo doli do drago!ijenih in orma!ija. osta&e jasno* ako ve& nije da jeskoro u svim sluajevima skladite podataka osnova uspijene +,- strategije.3o je servis koji slu%i kao sloj i"me#u obinih proi"voda i servisa i naih kupa!a.+,- kultura

u jednoj organi"a!iji dovodi do toga da bolje upo"namao svoje kup!e tako to kumuliramosvoje "nanje. $a gornjoj sli!i je prika"ano kaoko ra"liiti dijelovi organi"a!ije pridonose prikupljanjuin orma!ija potrebnih "a bolje ra"umjevanje kupa!a kao pro!esi koji nam omogu&avaju da seodnosimo prema kup!ima na odgovarajui nain.

Slika 2. /omponente +,-4a

,"voj skladita podataka je ekao da se pojavi +,-.5e" njega su skladita podataka* dodue* bila popularana* ali je ta popularnost esto najprije vladala u domenu in orma!ionetehnologije.63 rukovodio!i su br"o shvatili poten!ijale skadita podataka ali poslovnoopravdanje nije uvijek bila glavna pokretaka snaga i to je dovelo do neuspjeha nekih projekata skladita podataka.7esto se u poslovnom rukovodstvu javljala nespremnost da se podr%e projekti ra"voja velikih i skupih ba"a podataka. rojekti koje je podr%avala samoin orma!iona tehnologija nisu dali re"ultate. Sve se promjenilo kad se pojavio +,-.+,- se u poslovima ne mo%e koristiti be" glavnog i"vora in orma!ija* a to je svrha postojanja skladita podataka.

-ada je slkadite podataka nailo na ra"liit prijem* ono je "aista "aokupiralo matu poslovnog svijeta.U stvari* postalo je toliko popularno u industriji da se vie od pola63(6n ormation 3ehnolog8) i"vrila!a i"jasnilo da je ono najprijoritetniji projekat novogmilenijuma.$eki statistiki poda!i i istra%ivanja uka"uju na to da je ve& u 199:. godini "a

;


4/15

pravljenje skaldita podataka utroeno 1= milijardi dolara.>edna studija -eta Grupe(-e8er i+annon*19??) otkriva da 9= pro!enata anketiranih kompanija namjerava da i"gradi skladite podataka.

ravljenje skladita podataka je tako o"biljno shva&eno u industriji da je 3+ (3ransa!tionro!essing +oun!il* savijet "a pro!esiranje transak!ija)* koji je de inisao ni" re erentnih

testova per ormansi "a opte ba"e podataka* uveo i dodatni re erentni test per ormansi posebno namjenjen aplika!ijama skaldita podataka* po"nat kao 3 +@D* "a kojim su 1999.godine usljedili naredni re erentni testovi(3 +@A i 3 +@,)>o jedna na"naka da dola"i doba skladita podataka* jeste da je jedan kon"or!ijum ra"viododatak 3+ re erentnom testu sa na"ivom'' i"a"ov skladita podataka'' kao sredstvo kojim se poten!ijalnim korisni!ima poma%e u biranju proi"voda.6"gradnjom skaldita podataka mo%e da se ostvari velika korist.$a primjer ako se uorgani"a!iji pove&a sa"nanje o trendovima me#u kup!ima mo%e se ostvariti "naajna dobit odinvestiranja u skladite. $a pitanje '' koliko projekata skladita podataka se nakraju smatra propalim0''* dobit &e movrtlo interesantan odgovor* "apanjuje da su istra%ivanja poka"ala da je rije o preko :B C projekata 3i "aista i"nena#uje. Ebog ega se to deava i kako da sa"namo da li e mo miuspijeti0 ,ije je o neemu o emu ranije nije bilo mjerenja F o poslovnom pro ituSkladita podataka se u mnogim pogledima ra"likujuod ostalih* re!imo tradi!ionalnih 63 projekata.Da bi smo objasnili jednu od tih ra"lika moramo se malo vratiti u prolost.>edna od optu%bi koje su se godinama upu&ivale industriji in orma!ionih tehnologija jeste darijeenje isporuno kup!u* ili korisni!ima nije rijeenje koje se oekivalo.U"roko ovog problema je u metodama koje su se koristile u in orma!ionim odjeljenjima i u kompanijama"a integrisanje sistema./ad bi se utvrdilo da postoji problem koji treba rijeiti krenuo bi timsistem analitiara da ispita trenutno stanje* ra"govara sa korisni!ima i predlo%i rijeenje.3im"a ra"voj sistema bi "atim to rijeenje i"gradio* testirao i isporuio ga korisni!ima kao gotov proi"vod.Opteprihva&eni !iklus ra"voja sistema sastojao se od sljede&ih koraka

1. rikupljanje "ahtjeva2. sistemska anali"a;. projektovanje sistema

. kodiranje=. testiranje sistemaH. implementa!ija

roblem ovakvog pristupa je u tome to je svaki korak morao da se "avri da bi sljede&i"apoeo. 3o se na"ivalo pristupom ''vodopada'' u ra"voju sistema* a drugi problem ovog

pristupa je to se !ijeli pro!es odvijao mimo korisnika koji su prosto nastavljali da rade svoj posao dok im jednog dana sistemski tim ne bi sruio na glavu nov "avreni sistem. ostupak bitrajao od est mjese!i do dvije godine* pa ak i vie.3ako kad bio sistemski tim predstavionovi sistem svojim korisni!ima* ta bi se desilo0 /orisni!i bi rekli ''I pa to nije ono to namtreba''. vo#a sistemskog tima bi rekoa'' li to ste tra%ili '' a nkon toga bi sve bilo po malo''kilavo''./ad se osvrnemo* problemi i pitanja se jasno vide.Dovoljno je rei da je uvijek bilo dostasva#e./orisni!i su bili ne"adovoljni to njihovi "ahtjevi nisu dobro shvaeni ili to su"anemareni.Sistemski tim bi se u"bu#ivao jer je naporno radio i trudio se da ra"vije kvalitetansistem.Eatim bi dolo do me#usobnog optu%ivanja.Glavni korisnik* obino onaj koji je plaaosistem* kritikovao bi 63 rukovodio!a. ,ukovodila! bi ispitivao sistem analitiara(ponekad bi

dolo i do hvatanja "a guu) dok oni ne bi "akljuili da je dolo do nespora"uma ukomunika!iji.Vjerovatno korisni!i nisu analitiaru potpuno objasnili svoje potrebe.Ea to


5/15

postoje dva glavana ra"loga. rvi to da je analitiar pogreno protumaio potrebe korisnika i projektovao neadekvatno rijeenje.3o se esto doga#alo i greka je bila do analitiara* iji je posao bio da se potrebe jasno opiu.Drugi ra"log je suptilniji i posljedi!a je stalnih normalnih promjena u poslovanju..>ednostavne stvari kao to su novi proi"vodi u katalogu ili promjeneljudi na radnim mjestima mogu da dovedu do promjena u svakodnevnom poslovnom

pro!esu.7ak i da se analitiari i korisni!i nisu pogreno ra"umjeli* nema mnogo anse da poslije dvije godine isporueni sistem odgovara ljudima koji bi trebali da ga koriste..$akontoga * poslovni pro!es je ponovo morao da se promjeni u skladu sa novim sistemom.U svakom sluaju * ukljueni 63 rukovodio!i morali su da smiljaju kako da ubudu&e sprijee pritu%be korisnika i problem je rijeen uvo#enjem ve& uvene '' sistemske spe!i ika!ije''. U"avisnosti od organi"a!ije* ovaj dokument je imao ra"liite na"ive kao to su sistemnski prirunik*spe!i ika!ija projekta*prirunik "a di"ajn*.sistemsksa arhitektura* itd.Svrha sistemske spe!i ika!ije je bila da poslu%i kao neka vrsta ugovora i"me#u in orma!ionogodjeljenja* odnosno sistem analitiara i korisnika.Sistemska spe!i ika!ija je sadr%avala potpuni detaljan opis onoga to treba da se isporui.$a!rtan bi bio svaki ekran "a unos*svaki pro!es ire"ultat i to bi se ukljuivalo u dokument.Obje strane bi ''para irale'' dokument koji je tanoopisivao ono to in orma!iono odjeljenje treba da isporui i* barem teoretski* ono to sukorisni!i oekivali da dobiju. Sve dok se in orma!iono odijeljenje dr%alo sistemsikespe!i ika!ije* ono se nije moglo optu%iti da ignorie ili pogreno ra"umije "ahtjeve korisnika.

rema tome * sistemska spe!i ika!ija je bila dokument i"miljen u in orma!ionoj tehnologijikao sredstvo "atite od nemogu&ih i ne"ahvalni korisnika..U tom pogledu postignut je uspijeh pa je spe!i ika!ija jo i sad kamen temelja! ve&ine metoda ra"voja./ada su poela da sera"vijaju skaldita podataka* ra"vijao!i su u njihovoj i"gradnji poeli da koriste svoje provjerene i pou"dane metodologije.

ristup kojim se vrsto de iniu "ahtjevi bio je provjereno uspijean* bar to se tiein orma!ionih odjeljenja. roblem je u tome to su skladita podataka drugaija.Do sada* praktiari in orma!ionog ra"avoja su skoro jedino radili na unapre#ivanju poslovnih pro!esa i poslovnih unk!ija.3o su sistemi kojima su obino unaprijed de inisani ula"ni poda!i adonekle i i"la"ni.-i to "namo "ato to tako pie u sistemskoj spe!i ika!iji.3radi!ionalnimetodi koje smo koristili ponekad se na"ivaju ''tvrdim'' metodama ra"voja sistema3o "nai dasu oni rjeavali dobro de inisane probleme.-e#utim* ovdje pria u stvari poinje* "ahtjevi Easkladite podataka nikad nisu dobro de inisani itanja su ustvari tipa''7ini nam se da postoji problem ali nismo sigurni u emu se on sastoji''. Eaista je teko projektovati sistem "arijeavanje te vrste poblema i jasno je da uobiajeni''tvdi'' sistemski pristup nikako neodgovara. /ako da napiemo sistemsku spe!i ika!iju koja utv#uje problem i njegovo rijeenjekada ak ni problem ne mo%emo tano da odredimo0$a%alost veina praktiara jo nijeshvatila da je sutina problema u tome* pa su korisni!i esto primorani da navedu barem neke

"ahtjeve i potpiu nei"ostavnu sistemsku spe!i ika!iju da bi moglo da se ra"vija''rijeenje''./ada se dokument potpie * ra"vijanje kre&e kao i obino tako to pone uobiajeni!iklus ra"voja i* odosmo mi u stranu.$ravno javlja se ri"ik da &e mo doprinjeti statisti!i od oni:BC neuspijenih projekata.6ma li uopte spasa0 6ma. 3reba samo prepo"nati da je u pitanju ''mek'' sistem i ra"viti pristupu skladu s tim. ko je glavni neuspjeh u tome to nismo proi"veli dovoljan napredak u poslovanju* onda treba da se usredsredimo na poslovanje.3o "nai na ono to je poslovni !ilj*a ne na "ahtjeve "a skladite podataka. reporuka'' usredsrediti se na poslovni !ilj'' odnosi sena sveukupno poslovanje ili na onaj sektor koji nas je anga%ovao "a projekat. 3o "nai datreba ii do samog vrha organi"a!ije.,anije nije bilo uobiajeno da in orma!iono odjeljenjeinvestira u i"gradnju skladita podataka na osnovu pretpostavke da &e poslovni korisni!i

pohrliti na gotovo skladite kao pele na med.-ada je takav napor pohvalan* pristup po prin!ipu'' napravi ga i oni &e do&i'' obino je od poetka osu#en na neuspjeh "ato to je takvo

=


6/15

skladite podataka i"gra#eno nad in orma!ijama koje smatra va%nim in orma!iono odjeljenjea ne poslovni krugovi.Glavno pravilo je prilino jednostavno. ko vas anga%uje generalnidirektor* morate da shvatite ta generalni direktor %eli da postigne. ko vas anga%uje direktormarketinga* morate da otkrijete ta ho&e direktor marketinga itd.Uglavnom sve se svodi na poslovne !iljeve.

UVOD U S/< D6J3 OD 3 /

ravljenje skladita podataka odnosi se na jednu granu predmeta opteg poslovanja koji sena"iva podrkom odluivanju. rema tome da bi smo shvatili svrhu pravljenja skladita podataka* moramo prvo da ra"umijemooptu ulogu sistema "a podrku odluivanju(S O)Svrha S O4a je da se pribave in orma!ije "a one koji u organi"a!iji donoseodluke.6n orma!ije na neki nain unapre#uju njihovo "nanje i tako im poma%u da donoseodluke o politi!i i strategiji organi"a!ije.

S O uglavnom ima sljede&e karakteristike Uglavnom su usmjereni na slabije strukturirane i nede inisane probleme sa kojima se

obino susre&u vii rukovodio!i


7/15

-&od #t di Da bi ilustrovali ova pitanja* ispitajmo rad jedne ("amiljene) organi"a!ije.Organi"a!ija je klub ljubitelja vina sa naruivanjem preko pote. Veoma orginalno* nosi

ime Mine +lub.Osim glavnog proi"voda (vina)klub prodaje i pribor u ve"i sa vinom kaoto su Staklarija F pehari* bo!e* ae itd Stoni pribor F ko e "a led* vadiepi* poslu%avni!i itd.


8/15

?

K#$a% Re+er)a%i"a

I $or#(a

Sta)(a

nar#&'bine

je "a

*r#$a$roi+)o&a

Bo"a

,$e&iter

Kla a

Doba)l"a. Vino

Dat#/$#ta

P#to)an"e

Pribor Zali-e

Nar#&'bina(#$%a

6


9/15

Mine !lub trenutno koristi sljede&e aplika!ije

E&id"!+i a k pa+a. Ova aplika!ija omoguava dodavanje novih kupa!a.3o je posebnova%no nakon reklamne kampanje* obino u nedeljnim doda!ima u boji* kada vie novihkupa!a istovremeno prila"i klubu.Va%no je da seodmah prihvate poda!i kupa!a i njihova porud%bina* da bi prvi utisak bio dobar.Ova aplika!ija tako#e omoguava prepravlajnje adrese postoje&eg kup!a* kao i uklanjanje bivih kupa!a i" ba"e podataka. ostoji oko 1BB.BBBaktivnih kupa!a.

Ko!trola %ali,a. Sistem "a unos robe omoguava dodavanje pristigle robe u eviden!iju"aliha. /lub vodi oko 2.2BB ra"liitih vina i 2B= drugih artikala od oko 1=B dobavlaja.

O/rada !ar d$/i!a .Direktori kluba pridaju veliki "naajispunjavanju narud%bina kupa!a.Evanina politika jeste da isporuka mora biti najkasnije deset dana po prijamu narud%bine.

plika!ioni sistem koji podr%ava obradu narud%bine projektovan je tako da se narud%bine br"o evidentiraju da bi se isporuka obavila u "adatom roku. /lub godinje obradi oko:=B.BBB narud%bina sa prosjeno *= stavke po narud%bini.

I#por k" . /ada se narud%bina prihvati* ona se pakuje i stavlja na unaprijed odre#eno mijesto

u podruju "a otpremu. Svakog dana ima nekoliko isporuka.

R"%"r&a+i " p to&a! a. Ovo je novi sistem koji bilje%i re"erva!ije kupa!a "a planiranaputovanja.Ovaj sistem je ne"avistan od ostalih sistema* mada se in orma!ije o kup!ima*koriste i" eviden!ije o kup!ima.

9


10/15

rihva&ena de ini!ija skladita podataka (koja se pripisuje 5illu 6nmonu* 1992)jeste da je to ba"a podataka sa sljede&im karakteristikama

1. Orijentisanost na predmet

2. $epromjenljivost;. 6ntegrisanost. Vremenska dimen"ija

Orijentisanost na predmet "nai da su poda!i organi"ovani oko predmeta (kao to je rodaja)*ane opera!ionih aplika!ija(kao to je obrada naud%bina).Opera!ione ba"e podatakaorgani"ovane su oko poslovnih aplika!ija* one su orijentisane na aplika!ije.Sjetimo se onihnekoliko pitanja "a koje bidirektori htjeli da dobiju odgovor.EaNkljuak bi bio da njih "anima prodaja proi"voda u vremenu*i jasno je da je '' prodaja'' podruje koje predstavlja predmet ovestudije''

$epromjenljivost "nai da poda!i koje stavimo u skladite podataka obino ne podlije%unaknadnim promjenama. Svako ko koristi ba"u podataka mo%e biti uvijeren da &e upit uvijekdati isti re"ultat* ma koliko god ga puta budemo ponavljali.Opera!ione ba"e podataka sui"u"etno nestalne po tome to se neprestano mijenjaju.-alo je vjerovatno da &e jedan upitdva puta dati isti re"ultat ako se i"vrava nad tabelom koja se esto a%urira.

6ntegrisanost "nai da su poda!i kon"istentni.$a primjer datumi se uvijek uvaju u istomormatu.6ntegra!ija je problrm u veinei organi"a!ija* pogotovo u organi"a!ijama u kojima se

koriste tehnoloki nivoi.$eke ra"like su undamentalne * na primjer skup "nakova./od ve&inesistema * ali ne kod svih * koristi se skup "nakova S+66( meri!an Standard +ode or6n ormation 6nter!hange* meriki standardni kod "a ra"mjenu podataka) 65- jedan odnajve&ih proi"vo#aa raunara na svijetu* "asniva sve svoje main rame sisteme i mnogesisteme srednje veliine na sasvim drugom skupu "nakova.I5+D6+(I tended 5inar8 +odedDe!imal6nter!hange +ode* proireni binarno kodirani de!imalni ra"mjenljivi kod).Slovo '' ''ima u skupu S+66 vrijednost ?B* a u skupu I5+D6+ vrijednost 21=(u skupu I5+D6+vrijednost ?B ima "nak''P'') ,ije '' ool'' i" skupa S+66 bi se u I5+D6+ prevela kao''P00C''.3eko je i "amisliti neto toliko neintegrisano.Druge ra"like su suptilnije* naprimjerdatumi. Ve&ina SU5 4a(sisstemi "a upravlajnje ba"ama podataka)* posjeduje tip podataka''Date''(mada ormat nije isti u svim SU5 4a)* dok na prmjer ideks sekven!ijalnimetod pristupa nema tu mogunost.Da bi se poda!i pustili da u#u u skladite podataka *moraju biti integrisani. 6ntegra!ija j postupak kro" koji prola"e poda!i od kad napuste

aplika!ionu ba"u podataka dok ne u#u u ba"u podataka skladita.Vremenska dimen"ija "nai da se bilje%i historijat podataka. Skoro svi upiti nad skladitima podataka sasdr%e neki element u ve"i sa vremenom.Ve&ina opera!vionih sistema ne bilje%ihistorijat podataka. Skoro je nemogu&e predvidjeti ta &e se dogoditi u budunosti* ako se ne posmatra ta se doga#alo u proloosti.Skladite podataka poma%e u rijeavanju ovogosnovnog pitanja tajko to poda!ima i" opera!ionih ba"a podataka dodaje vremenskudimen"iju.

>edna od najuspijeniji tehnika u projektovanju skladita podataka na"iva se dimen"ionaanali"a i dimen"ionalno modeliranje''.

1B


11/15

D6-I$E6O$ $ edan od pristupa projektovanju skladita podataka jeste ra"vijanje i implementa!ija ''

dimen"ionog modela''. 3o je dovelo do pojave dimen"ione anali"e(ponekad se uoptenona"iva viedimen"ionalnom anali"om)./ada su poela da se grade skladita podataka* ubr"o je pimjeeno da su ljudi koji treba dadonose odluke * kada bi "atra%ili vrstu pitanja o organi"a!iji na koja bi %eljeli da dobijuodgovor* skoro uvijek htjeli sljede&e

Ebirne in orma!ije i mogu&nost da se "bir ra"lo%i na detaljnije djelove Grupisanje "birnih in orma!ija prema vlastitim organi"a!ijonim komponentama kao

to su ''odjeljenja'' ili '' regioni'' -ogunost das edobijene in orma!ije'' sje!kaju i preme&u'' na sve mogue naine

rika"ivanje in orma!ija u gra ikom kao i u tabelarnom obliku -ogunost da se in orma!ije posmataraju u vremenu

$ primjer u Mine +lubu bi mogli da po%ele i"vijetaj o prodaji vina prema proi"vodima* ilii"vjetaj koji prika"uje prodaju po kup!ima* ili ak prodaju po proi"vodima i po kup!ima

11


12/15

!me proizvoda

Proda&akol./ku&ije*

abavnacijena

Prodajancijena

(kupan pri od

(kupni&ro)kovi

Bru&o profi&

+hianti ;21 2H*H; 2*9= 1;.:?: ?.= ? 01234

5ardolino 1.::= 1=*1B ;1*;= ==.H H 2H.?B2 251566

5arolo 2:= H*:2 :B*9= 19.=11 12.? ? 71773


13/15

/U +

V,6>I-I

,O6EVOD

,OD >

Trodi "!%io!al!a ko+ka podataka

Proda a sa sljedeim osama

1. /upa!2. roi"vod

1;


14/15

;. Vrijeme

Vrijeme se smatra neophodnom dimen"ijom "a anali"u* pa se ono uvijek ukljuuje kao jednaod dimen"ija anali"e.

Ovo "nai da se prodaja mo%e anali"irati prema /up!u* prema roi"vodu i u Vremenu.rema tome* svaki element ko!ke(svaka mini ko!ka) sadr%i vrijednost prodaje odre#enog proi"voda* odre#enom kup!u u nekom odre#enom trenutku.Viedimen"ionalna ko!ka prika"uje prodaju kao predmet sa tri dimen"ijeanali"e.$e postojinikakva garni!a "a broj dimen"ijakoje mogu da sekoriste u dimen"ionalnom modelu* madanaravno postoji garni!a "a broj dimen"ijakoje mo%emo da na!ratamo.

ko bi se vratili na na sluaj *prije svega vidjeli bi smo da direktore "animaju odgovori na pitanja o prodaji prodaja po kup!ima* prodaja po proi"vodima* prodaja po podrujima.Samim tim mo%emo da konstatujemo da su u novom konkretnom sluaju dimen"ije anali"e

1. roi"vod2. /upa!;. podruje

Da li je to sve0 $ije sasvim* ne smijemo da "aboravimodimen"iju'' Vrijeme'' Sad imamo sve predmetno podruje i etiri dimen"ije anali"e. oto ne mo%emo da na!rtamoetverodimen"ionoi model* kon!ep!ijski dimen"ioni model mo%emo da prika%emo pomo&udijagrama koji se na"iva '' Evij"dastom emom'' poto dijagram malo podsje&a na oblik"vije"de. redmetno podruje je sredite "vij"de* a dimen"ije anali"e su tjemena "vij"de.

redmetno podruje se esto !rta kao dugako i tanko "ato to ono obino i jeste veomadugako po tome to sadr%i veoma veliki broj redova* ali mali broj kolona.Evije"dasta ema je naje&i koriteni dijagram "a dimen"ione modele.

%imenzioni model prodaje vina za 2ine -lub

1

,OD >

Vino

Vrijemeodruje

/upa!


15/15

L!#E"A#("A3

Projek&ovanje skladi)&a poda&aka Au&or3 - ris #odman He4le&&5Packard -ompan6

1=

seminarski projektovanje informacionih sistema

Documents