seminarski rad bilans stanja

8/17/2019 Seminarski Rad Bilans Stanja

1/18

UNIVERZITET U BIHAĆUEKONOMSKI FAKULTET

BIHAĆ4+1

Seminarski rad

i !redme"a#

$$RA%UNOVO&STVO'

Prof. Senada Kurtović Student: Alagić Amela

Asistent : Osmančević Jagoda

Bihać, maj 2!. godine

Sadržaj

1. UVOD……………………………………………………………………………………3


2/18

1.1. Pojam i karakteristike bilansa............................................................................. 41.2. Grupisanje sredstava i izvora sredstava u bilansu stanja.................................... 4

1.2.1. Funkcionalni princip............................................................................ 41.2.2. Princip likvidnosti................................................................................6

2. BILANS STANJA – kao osnovni finansijski ivj!"#aj.................................................. $2.1. Vrste bilansa........................................................................................................102.2. Sastavljanje poetno! bilansa na osnovu inventara............................................11

3. BILANS US%J&'A......................................................................................................... 12".1. #ain ukljuivanja pri$oda i ras$oda u bilans uspje$a.......................................12".2. %etode obraunavanja poslovno! rezultata.......................................................1"

".2.1. %etoda ukupni$ tro&kova.................................................................... 1"

".2.2. %etoda tro&kova prodati$ uinaka.......................................................1"

".". 'aslanjivanje.....................................................................................................1"".4. #ovani tok.........................................................................................................14".(. )blik i sastavljanje bilansa uspje$a.................................................................... 1(

(. )A*LJU+A*.................................................................................................................. 1$

,. LIT&-ATU-A................................................................................................................. 1

1. UVOD

2


3/18

*ilans stanja kao dio ukupno! +inansijsko! izvje&taja jedne kompanije otkriva nam stanjesredstava, obaveza i sopstveno! kapitala. *ilans stanja, bilans uspje$a i izve&taj o novanimtokovima ine cjelinu na kojoj se zasniva rad analitiara poznati$ brokerski$ ku-a i investicioni$+ondova. koliko /elite da se bavite investiranjem neop$odno je da poznajete osnovne stavke bilansa stanja i da znate kako da i$ tumaite i uporedite sa slinim kompanijama u sektoru.

*ilans stanja podjeljen je na dva dijela koja u svakom trenutku moraju biti u ravnote/i.)va ravnote/a se prikazuje +ormulom sredstva (assets) = obaveze (liabilities) + kapital (shareholder's equity)

Sredstva su ono &to kompanija upotrebljava u svakodnevnom poslovanju, dok obaveze ikapital predstavljaju izvore +inansiranja ti$ sredstava. Va/no je s$vatiti da bilans stanja predstavlja +inansijsku poziciju preduze-a u datom momentu.

1.1. %oja/ i karak#!ris#ik! 0iansa

3


4/18

Poetni bilans poduze-a sainjava se na osnovu inventara. bilansu se sredstva prikazuju szmarno, pod uslovom da se to stanje izra/ava samo u vrijednosnism pokazateljima,koji omo!u-avaju sumiranje odreeni$ !rupacija sredstava i izvora sredstava, jer predstavljajunji$ov zajedniki pokazatelj.

Sam bilans nosi kratkteristiku statinosti, jer poiva na podacima koji su iskazani uinventaru. *ilans stanja mo/e da se sastavlja u bilo koje vrijeme u toku poslovanja, ali po obiajuse sastvalja na poetku poslovanja tj. na poetku !odine i na kraju poslovne !odine. rajnji bilans protekle poslovne !odine, a predstavlja poetni bilans za narednu poslobnu !odinu, te sena osnovu nje!a vr&i otvaranje novi$ poslovni$ knji!a za tu !odinu.

Svaki bilans preduze-a obavezno mora sadr/avati i u posebnim sluajevima kada se preduze-e pripaja dru!om preduze-u, kada dolazi do podjele jedno! u dva preduze-a, kao i prilikom otvaranja ili okonanja steajno! postupka i postupka redovne likvidacije. 3o su sve posebne situacije koje za$tijevaju da se saini sumirani pre!led sredstava i izvora sredstava preduze-a.

'avnote/a bilansa stanja je nje!ova osnovna karakteristika. Po svojoj osnovnojkarakteristici je dobio ime, kako naziv bilans potie od latinske rijei bilan5 &to znai va!ati.Vjerovatno zbo! zavisnosti od porijekla rijei bilnas se javlja u +ormi dvostrano! rauna. #alijevoj strani se upisuju stredstva 7aktiva8, a na desnoj strani izvori sredstava 7pasiva8. Svasredstva moraju imati svoje porijeklo ili da veliina raspolo/ivi$ sredstava uslovljavamo!u-nosti izmirenja obaveza, utie da vrijednost sredstava u aktivi u svakom momentuod!ovara iznosu izvora sredstava koji se iskazuju u pasivi.

1.2. r4isanj! sr!ds#ava i ivora sr!ds#ava 0ians s#anja

teoriji se istiu dva osnovna principa !rupisanja sredstava i izvora sredstava i to

• Funcionalni princip,• Princip likvidnosti.

1.2.1. 5nk6ionani 4rin6i4

Prema ovom principu prvo se unose stalna sredstva, a potom obrtna sredstva. Stalnasredstva se unose po oreenom redoslijedu stalna sredstva u +unkciji, stalna sredstva van+unkcije i stalna sredstva u pripremi 7izradnji8. Stalna sredstva u +unkciji se unose premavrstama ti$ sredstava, kao &ume, zemlji&te, !raevinski objekti, oprema, itd.

zavisnosti o pona&anja obrtni$ sredstava u proces u reprodukcije tj. nji$ovomredoslijedu u obrascu # 9 ' : P 9 ' 1 9 #1 unose se obrtna sredstva. Prvo se unose novanasredstva na /iro raunu i u bla!ajni, potom potra/ivanja od kupaca i dru!i$ du/nika, zali$ematerijala, proizvodnja u toku i na kraju zali$e !otovi$ proizvoda.

4


5/18

Po +unkcionalnom principu izvori sredstava se svrstavaju na taj nain da se prvo unoseizovri sopstveni$ sredstava, pa potom obaveze prema tre-im +izikim ili pravnim licima, premaredoslijedu koji zavisi od ronosti obaveza, tako &to se prvo unose du!orone obaveze, a zatimkratkorone. ;aljnje razvrstavanje se vr&i prema konkretnim pojavnim oblicima. Primjer bilansasainjeno! na osnovu podataka iskazani$ pret$odnim inventarom bio bi sljede-i

Preduzeće „Bosna“ Saraevo

*ilans na dan 01.01.2000.!odine


6/18

sredstava, tj. izvora sredstava. ?brajanjem bilansa vr&i se podvlaenje bilansa zakljuenimlinijama . *ilans se potom potpisuje od strane samostalno! raunovoe i direktora preduze-a.

1.2.2. %rin6i4 ikvidnos#i

Prema principu likvidnosti sredstva se unose u bilans u zavisnosti od vremensko!intenziteta, pretvaranja pojedini$ oblika sredstava u novani oblik. Gledano sa to! stanovi&ta, nalijevu stranu bilansa se prvno unose obrtna sredstva, a zatim stalna sredstva. od obrtni$sredstava prvo se unose novana sredstva, pa zatim kratkorona potra/ivanja, zali$e !otovi$ proizvoda, proizvodnja u toku i zali$e materijala.

Prema principu likvidnosti svrstavanje u okviru stalni$ sredstava mo!lo bi se vr&iti premavijeku trajanja pojedini$ !rupacija stalni$ sredstava, npr. )na sa najkra-im vijekom trajanja da sestave na prvo mjesto, a stalna sredstva sa najdu/im vijekom trajanja na posljednje mjesto. 3akvaklasi+ikacija nije ba& dobra s obzirom na to da sva stalna sredstva nose karakter du!oroni$

investicija.

Prema principipu likvidnosti na pasivnu stranu prvo se unose obaveze prema tre-im+izikim ili pravnim licima, a tek onda sopstveni izvori sredstava. Prvo se unose kratkoroneobaveze kao &to su dobavljai, kratkoroni krediti, du!orone obaveze, itd.

Prilikom sainjavanja bilansa stanja primjena principa likvidnosti pru/a kvalitetnijuosnovu za +inansijsku analizu, alnalizu likvidnosti. Princip likvidnosti ima &iroku primjenu uzemljama !dje likvidnost predstavlja jedan od onosvni$ principa privredni$ subjekata.

Prikaz iz!leda bilansa sainjeno! prema principu likvidnosti na osnovu ranije dati$ podataka u inventaru

Preduze-e *osna Sarajevo*ilans na dan 01.01.2000.!odine


7/18

555 1(B1000

555 1(B1000

2. BILANS STANJA – kao osnovni finansijski ivj!"#aj

*ilansom se mjeri i iskazuje rezultat, i to sa dva aspekta koja se dovode u ravnote/u.

praksi pod pojmom bilans podrazumjeva se +inansijski izvje&taj koji sainjava preduze-e saciljem prikazivanja imovine i njene upotrebe, s jedne strane i porijekla te imovine sa dru!estrane. *ilans u u/em smislu podrazumjeva bilans stanja, a bilans u &irem smislu podrazumjeva pored bilansa stanja i bilans uspje$a.

*ilans prikazuje kate!orije i vrijednosti imovine preduce-a i nastale obaveze premazajmodavcima i vlasnicima sredstava na odreeni dan. #ajva/nije kate!orije imovine su

• teku-a imovina,• stalna imovina i• neopipljiva imovina.

)va imovina mo/e biti +inansirana iz sopstveno! kapitala, du!oroni$ obaveza ili teku-i$obaveza. %eunarodnim raunovodstvenim standardom br. B je de+inirano koje in+omacijemoraju biti prikazane u bilansu. %imium in+ormacija ine pozicije

: nekretnine, postrojenja i oprema,: nematerijalna ula!anja,: du!oroni +inansijski plasmani,: ue&-a u kapitalu dru!i$ lica po nabavnoj cijeni,: zali$e,: kupci i dru!a potra/ivanja,: !otovina i !otovinski ekvivalenti,: dobavljai i dru!e obaveze,: potra/ivanja i obaveze za poreze,: rezervisanja,: uzeti kamatonosni zajmovi,: manjinski interesi,: upisani kapital i rezerve.

Pri sastavljanju bilansa potrebno je pridr/avati se odreeni$ pravila ili principa. *ilans semo/e sastavljati po principu opadaju-e likvidnosti u aktivi 9 najlikvidnija imovina se sastavlja na prvo mjesto, a imovina namjenjena prodaji na posljednje mjesto, koji nu/no prati princip rastu-eronosti u pasivi.

?latno pravilo +insansiranja u u/em smislu nala/e da postrojenjska imovina bude+inansirana sopstvenim i du!orono pozajmljenim kapitalom, a obrtna imovina kratkoronimkapitalom.

7


8/18

Gruparauna

P)?=C=D<


9/18


10/18

• teku-i raun

• materijal

• sitan inventar

• nedovr&ena prozvodnja

• !otovi proizvodi

• roba

• kupci

dok je redoslijed u pasivi slijede-i

• kapital

• du!orone obaveze i

• kratkorone obaveze.

Svako preduze-e ima svoju speci+inu strukturu i veliinu sredstava i izvora, koja jeuslovljena vrstom i obimom poslovni$ zadataka, ali i uspje&no&-u poslovanja.

2.1. Vrs#! 0iansa

teoriji i praksi se razlikuju nekoliko vrsta bilansa

Biansi 4r!/a vr!/!n sas#avjanja

10


11/18

o Po,etni bilans : sastavlja se na poetku poslovanja, kada se naziva i osnivaki bilans, ili na poetku poslovne !odine.o -rani bilans : se sastavlja na kraju poslovne !odine, odnosno na zavr&etku

obraunsko! perioda.

Biansi 4r!/a na/j!ni i 6ij sas#avjanjao .edovni bilans : se sastavlja u tano odreenim vremenskim intervalima, na poetku ili na

kraju poslvno! perioda.

o Bilans /uzie : se sastavlja prilikom spajanja dva ili vi&e preduze-a u jedno, ili prilikom pripajanja jedno! preduze-a dru!om.

o Sana0ioni bilans : sastavlja se u sluajevima kada preduze-e upada u poslovne te&ko-e iostvaruje slab +inansijski rezultat, pa mu treba pomo-i, odnosno sanirati nje!ovu situaciju.

o 1ikvida0ioni bilans : sastavlja se prilikom prestanka rada preduze-a.

o 2iobni bilans : sastavljaju !a preduze-a kada doe do or!anizacioni$ promijena odnosno dostvaranja novi$ preduze-a koja se izdvajaju iz okvira jedno! preduze-a u samostalna.

o -onsolidovani bilans : sastavlja se za slo/ena preduze-a u kojem se elimini&u meusobniimovinsko : pravni odnosi svi$ preduze-a u okviru slo/eno! sistema.

2.2. Sas#avjanj! 4o7!#no8 0iansa na osnov inv!n#ara

pret$odnom dijelu smo napravili inventar preduzue-a. Sada -emo na osnovu to!

inventara napraviti, odnosno sastaviti bilans stanja. Sve stavke u bilansu koje izra/avaju trenutnostanje odreeno! dijela aktive i pasive nazivaju se bilansne pozicije, koje su iskazanevrijednosno.

Bilans stana preduzeća 3ladost Saraevo dana $%4 anuara **54

11


12/18


13/18

%o!u-e je pri$ode i ras$ode ukljuiti u bilans uspje$a polaze-i od: *ruto principa ili: #eto principa

Prema %'S:1 primjena bruto principa je obavezna pri ukljuivanju u bilans uspje$a

pri$oda i ras$oda iz poslovne aktivnosti, za ukljuenje pri$oda i ras$oda iz +inansiranja, prodajeimovine i oni$ koji nastaju po osnovu vanredni$ do!aaja dopu&tena je primjena neto principa.

para!ra+u "4 : "B %'S:1, se navodi da se saldiranje pri$oda i ras$oda dopu&ta kada potiu iz iste transakcije i kada se time izra/ava su&tina transakcije ili kada dobici ili !ubici izisti$ ili slini$ transakcija nisu znaajni. Smatra se da prirodu transakcije odra/ava, npr.,iskazivanje dobitaka ili !ubitaka po osnovu prodaje stalne imovine, ukljuuju-i i +inansijskuimovinu. Praksa je izmeu ova dva rje&enja. ?a poslovne pri$ode i ras$ode 7iz redovneaktivnosti8 za$tijeva se bruto princip za ostale pozicije dopu&ta se primjena neto principa.

3.2. :!#od! o0ra7navanja 4osovno8 r!#a#a

1. %etoda ukupni$ tro&kova2. %etoda tro&kova prodati$ uinaka

)bje metode su dopu&tene prema %'S:1.

3.2.1. :!#oda k4ni9 #ro"kova

Su&tina ras$odi iskazani u +ormi tro&kova po vrstama, pri$odi od prodaje kori!ovani promjenom vrijednosti zali$a nedovr&ene proizvodnje i !otovi$ proizvoda. %etoda je prikladnaza ekonomske analize rentabiliteta preduze-a i za izraunavanje statistiki$ a!re!ata.

Ekonomska analiza rentabiliteta, utvrivanje ue&-a pojedini$ vrsta ras$oda 7tro&kova8 u poslovnim pri$odima, promjena strukture tro&kova u odnosu na pret$odne periode i u odnosu nadru!a preduze-a, analiziranje odnosa proizvodnje i prodaje. Pru/a sve podatke potrebne zaobraun statistiki$ a!re!ata, nacionalno! do$otka i dru&tveno! bruto proizvoda. Slabosti su te&to ne omo!u-ava analizu tro&kova po +unkcijama.

3.2.2. :!#oda #ro"kova 4roda#i9 7inaka

Su&tina pri$odima od prodaje suprotstaviti ras$ode izazvane proizvodnjom i prodajom

proizvoda. 3ro&kovi iskazani po +unkcijama tro&kovi proizvodnje prodati$ proizvoda, tro&kovi prodaje, tro&kovi uprave. )vako iskazani ras$odi se sueljavaju sa pri$odima od prodaje !otovi$ proizvoda.

3ro&kovi prodati$ proizvoda se mo!u izraziti i kao razlika izmeu poetni$ zali$a!otovi$ proizvoda uve-ani$ za zavr&ene !otove proizvode u toku perioda i krajnji$ zali$a!otovi$ proizvoda. Prednost ove metode jasno izra/avanje tro&kova po +unkcijama i mo!u-noststepenasto! pokri-a ovi$ tro&kova pri$odima usljed e!a se mo/e utvrditi vi&e slojeva poslovno!

13


14/18

rezultata, npr. bruto mar/a, dobit od prodaje, poslovni dobitak i sl. )va metoda za$tjeva razvijen po!onski obraun. #e zadovoljava za$tjeve obrauna dru&tveni$ a!re!ata.

3.3. -as7anjivanj!

;a bi se zadovoljile in+ormacione potrebe korisnika ras$odi i pri$odi se u bilansu uspje$asa!lasno %'S:1 minimalno treba prezentirati

: pri$ode: rezultat poslovne aktivnosti,: tro&kove +inasiranja,: ue&-e u dobitkuM !ubitku povezani$ preduze-a,: ras$ode po osnovu poreza,: dobitak ili !ubitak iz redovni$ aktivnosti,: vanredne stavke,: manjinski interes,

: neto dobitak ili !ubitak perioda.

*ilansna &ema kod metode ukupni$ tro&kova

Pri$odi od prodaje N)stali poslovni pri$odi NPromjena vrijednosti zali$a N3ro&kovi materijala N3ro&kovi zarada N3ro&kovi amortizacije N

3ro&kovi uslu!a Nkupni poslovni ras$odi 7N8;obitakM!ubitak iz poslovne aktivnosti N

'aun uspje$a u sastavlja se metodom ukupni$ tro&kova po neto principu. Promjenavrijednosti zali$a kori!uje pri$ode ostvarene prodajom !otovi$ proizvoda. Principi procjenjivanja ?a priznavanje pri$oda je mjerodavno naelo realizacije. ?a ras$ode sumjerodavni naelo raz!ranienja prema predmetu i vremenu i naelo impariteta. Visina ras$oda je odreena pravilima za procjenjivanje, dok je visina pri$oda odreena prodajnim cijenama proizvoda i uslu!a.

3.(. Nov7ani #ok

Cas$ +loO ima znaenje tok !otovine ili novani tok. )n se u savremenoj praksi poima dvojako

a8 kao stalni tok primanja i davanja koji protie kroz preduze-e 7bruto ke& +lou8 ili kao razlika

14


15/18

izmeu primanja od prodaje robe i uslu!a, sa jedne strane, i davanja povezani$ sa proizvodnjom i prodajom roba i uslu!a, sa dru!e strane 7neto ke& +lou8Q

b8 kao suma dobitaka, amortizacije i dru!i$ tro&kova koji ne prouzrokuju izlaz !otovine 7tro&kovi du!oroni$ rezervisanja8 ili kao dio neto obrtno! +onda koji proizilazi iz poslovno! procesa.

Cas$ +loO je predmet planiranja u cilju odr/avanja likvidnosti i instrument kontroleizvr&avanja plana novani$ tokova. Predvianje cas$ +loO:a predstavlja +inansijsko planiranje, a analiza toka cas$ +loO:a je nje!ova kontrola. Cas$ +loO predstavlja vi&ak pri$oda koji je, po

odbitku poreza na dobit, slobodan za isplatu dividendi, ue&-a u dobiti, investiranje u osnovnasredstva i sl. #eupotrebljeni cas$ +loO mo/e se upotrebiti za isplatu kratkoroni$ obaveza, zaula!anje u zali$e, za pro+itabilno plasiranje ili pove-anje rezervi !otovine. Cas$ +loO izra/avaosloboena sredstva kroz poslovni proces, koja mo!u da budu upotrebljena u navedene svr$e bez opasnosti za likvidnost.

3.,. O0ik i sas#avjanj! 0iansa s4j!9a

*ilans uspje$a mo/e biti prikazan u dva oblika, i to

: kao dvostrani raun, ili: kao jednostrani raun.

Prilikom sastavljanja bilansa uspje$a raspored pozicija je u ovisnosti od metoda zautvrivanje dobiti ili !ubitka. dijelu br. (. etvrte direktive E predviena je mo!u-nostkori&tenja slijede-i$ metoda, i to

: metoda prirodni$ vrsta tro&kova i: metoda tro&kova podatni$ proizvoda.

%'S 1 9 Prezentiranje +inancijski$ izvje&taja ravnomjerno zastupa obje pomenutemetode. para!ra+u @@ %'S 1 stoji pravna osoba treba ra&laniti tro&kove, tj. ras$ode koriste-i

klasi+ikaciju temeljenu ili na nji$ovoj prirodnoj osnovi ili na +unkciji u okviru pravne osobe uovisnosi koja od nji$ osi!urava pouzdanije i relevantnije in+ormacije.

Slijede-e vrste ras$oda prema metodi prirodni$ vrsta tro&kova su navedene u taki A1,%'S 1

• tro&kovi sirovina i materijala,• tro&kovi amortizacije,• tro&kovi primanja zaposleni$ i• ostali poslovni ras$odi.

Prema nji$ovoj +unkciji ras$oda, odnosno prema metodi tro&kova prodani$ proizvoda

je dru!i oblik ra&lanjivanja• tro&kovi prodati$ proizvoda• tro&kovi distribucije,• administrativni tro&kovi i• dru!i ras$odi 7%'S 1, taka A28.

15


16/18

Po metodi tro&kova prodati$ proizvoda bilans uspje$a svojstven je obraunu +inansijsko!rezultata uporeivanjem pri$oda od prodaje proizvoda sa tro&kovima prodati$ proizvoda. %etodatro&kova prodati$ proizvoda za$tijeva sistemsko pra-enje poslovno! procesa po +azama, tanije po +unkciji i u/ium dijelovima ili jo& tanije po aktivnostimaprocesa i nosiocima tro&kova. Pometodi tro&kova prodati$ proizvoda, bilans uspje$a od!ovara iskazivanju u obliku jednostrano!

rauna 7&ta+etna +orma8.Prednosti metode tro&kova prodati$ proizvoda su

: vertikalno ra&lanjivanje ukupno! poslovno!, tj. +inansijsko! rezultata i: $orizontalno ra&lanjivanje poslovno! , tj. +inansijsko! rezultata.

slijede-oj tabeli prikazan je bilans uspje$a po metodi tro&kova prodati$ proizvoda

Bians s4j!9a a 4!riod od ;1.;1. do 31.12 #!k

6.0. Finansijski pri$odi6.1. Finansijski ras$odi

2@0001200040000

B. 'as$odi 7!ubici8B.0. Pri$odi 7dobici8 i vrijednosno usklaivanje i ostali pri$odiB.1. 'as$odi 7!ubici8 i vrijednosno usklaivanje i ostali ras$odi

12000 RRRRR 12000

@. ;obit 7(:6:B8 (0 000

od vertikalno! ra&lanjivanja je vidljivo da se dobit od (0 000 % sastoji od brutodobiti od A0 000 % i umanjenja to! rezultata za netoras$ode +inansiranja od 2@ 000 % i!ubitka od 12 000 %.

?bo! obrauna tro&kova koji podvaja tro&kove po +inancijama, tj. aktivnostima, vidljivo

je i ra&lanjivanje poslovno! rezultata od A0 000 % na brutol operativni rezultat po pokri-u proizvodne cijene prodati$ proizvoda koji iznosi 1"4 00 % i na tro&kove uprave, prodaje iadministracije koji momentom nastanka dobivaju obilje/je ras$oda a podmiruju se iz brutodobitikoja iznosi 44 000 %.

Prednost $orizontalno! ra&lanjivanja rezultata kompanije proizvodne pravne osobe tiese samo +inansijsko! rezultata.

16


17/18

Prema metodi tro&kova prodati$ proizvoda, po proizvodima a preko nji$ po !rupama proizvoda, tr/i&tima prodaje u bilansu uspje$a ra&lanjeni su ne damo pri$odi od prodaje ve- itor&kovi prodati$ proizvoda.

(. )A*LJU+A* pret$odnim po!lavljima ovo! seminarsko! rada upoznali smo sa pojmom bilansa,

bilansa stanja, podjelama kao i nje!ovom va/no&-u. Vidjeli smo da bilans stanja mo/emode+inisati na vi&e naina, a jedanu od de+inicija istiemo u zakljuku ovo! seminarsko! rada

*ilans stanja mo!a bi se de+inirati kao sumirani prikaz imovine 7izvora sredstava,sredstava8 preduze-a na odreeni dan iskazan iskljuivo sa vrijednosnim pokazeteljima.

raunovodstvenoj teoriji poznate su dvije osnovne bilnasne teorije

: dinamika i

: statika teorija bilansa.

;inamika teorija !ovori da bilans postoji u svakom trenutku bez obzira da lise on unekoj +ormi sainjavao ili ne. Statika teorija pojam bilansa ve/e za odreenu +ormu u okvirrukoje se iskazuju bilansne pozicije na odreeni dan.

Svako bilansiranje i izrada od!ovaraju-i$ bilansa bazirano je na odreenim metodama iima svoju posebnu namjenu i znaaj.

17


18/18

,. LIT&-ATU-A=*nji8a=

>1? ;r. lobuar D. .a,unovodstvo, 200".

>2? ;r. api- D. .a,unovodstvo, niverzitet u Sarajevu, Ekonomski +akultet, Sarajevo 200@.

In#!rn!#=

>3?

$ttpMMOOO.link:elearnin!.comMdlmaterijaliMmaterijaliM;'C#MSadrzaj#Dpd+M'C#R0(.pd+ >;$.;,.2;1;?

>(?$ttpMMOOO.poslovanja.comMtekstoviMema!azin:ekonomistM20:bilans:uspe$a:stanja:izvestaj:o:!otovinskom:toku.$tm >;@.;,.2;1;.?

>,? $ttpMMOOO.as.co.baMtekstovi20za20OebM*ilans20stanja20i20uspje$a20kao20osnov20za20poslovne20odluke20Va$idin20)manovic.pd+ >;@.;,.2;1;?

18
http://www.link-elearning.com/dlmaterijali/materijali/DLRCN/SadrzajNJpdf/RCN_05.pdfhttp://www.poslovanja.com/tekstovi/emagazin-ekonomist/20-bilans-uspeha-stanja-izvestaj-o-gotovinskom-toku.htmhttp://www.poslovanja.com/tekstovi/emagazin-ekonomist/20-bilans-uspeha-stanja-izvestaj-o-gotovinskom-toku.htmhttp://www.as.co.ba/tekstovi%20za%20web/Bilans%20stanja%20i%20uspjeha%20kao%20osnov%20za%20poslovne%20odluke%20Vahidin%20Omanovic.pdfhttp://www.as.co.ba/tekstovi%20za%20web/Bilans%20stanja%20i%20uspjeha%20kao%20osnov%20za%20poslovne%20odluke%20Vahidin%20Omanovic.pdfhttp://www.poslovanja.com/tekstovi/emagazin-ekonomist/20-bilans-uspeha-stanja-izvestaj-o-gotovinskom-toku.htmhttp://www.poslovanja.com/tekstovi/emagazin-ekonomist/20-bilans-uspeha-stanja-izvestaj-o-gotovinskom-toku.htmhttp://www.as.co.ba/tekstovi%20za%20web/Bilans%20stanja%20i%20uspjeha%20kao%20osnov%20za%20poslovne%20odluke%20Vahidin%20Omanovic.pdfhttp://www.as.co.ba/tekstovi%20za%20web/Bilans%20stanja%20i%20uspjeha%20kao%20osnov%20za%20poslovne%20odluke%20Vahidin%20Omanovic.pdfhttp://www.link-elearning.com/dlmaterijali/materijali/DLRCN/SadrzajNJpdf/RCN_05.pdf

seminarski rad bilans stanja

Documents