Univerzitet u Sarajevu

UNIVERZITET U SARAJEVUFAKULTET ZA SAOBRAAJ I KOMUNIKACIJE

SEMINARSKI RAD IZ PREDMETA:

Vertikalni transport Tema rada: Sigurnost liftova

Predmetni nastavnik:Doc. Dr. Ahmed Ahmi

Asistent:Emir Deljanin

Student:Brkovi Rifet, iija Amila

Broj indeksa:

Usmjerenje:Saobraaj / cestovni

Godina studija:Druga godina

Rezultat rada:

Datum: 10.03.2015.

Sadraj:

1.Uvod22.Hronologija razvoja liftova33.Ope naznake sigurnosti liftova54.PRIMJENA NAREDBE O SIGURNOSTI LIFTOVA U BiH7 5.OPASNOSTI ZA LICA IZVAN KABINE176.OPASNOSTI ZA LICA U KABINI187.OSTALE OPASNOSTI198.Sigurnosni sistemi hidraulinih liftova209.Sigurnosni sistemi vunih liftova2310.Zakljuak2811.Literatura:29

1. Uvod

Zamisliti dananji svijet bez liftova praktino je nemogue. ivot na koji smo navikli bio bi posve drugaiji da nije ovog izuma. Zgrade vee od 5-6 spratova bile bi nezamislive.Prema nekim statistikim podacima u dananje vrijeme liftovi prevezu oko dvije milijarde ljudi dnevno. To je ekvivalent cjelokupne ljudske populacije za 72 sata. Nakon dvadeset godina upotrebe jedan lift u prosjeku pree 460 000 km, to znai da on faktiki za vrijeme svog ivotnog vijeka napravi 12 krugova oko Zemlje.Uprkos tolikoj upotrebi, liftovi predstavljaju jedan od najsigurnijih vidova vertikalnog saobraaja. Ovaj seminarski rad treba da predstavi upravo tu, najvaniju karakteristiku liftova, njihovu sigurnost. Prvi veliki pronalazak vezan za liftove je upravo sigurnosni sistem liftova,koji je zapravio i uveo liftove u moderni svijet. Godine 1852. Elisha Otis predstavlja prvu verziju sigurnosnog sistema lifta, odnosno faktiki prvi moderni lift. Njegovi pronalasci omoguavaju masovnu upotrebu liftova, te uz jo par drugih pronalazaka predstavljaju razlog zbog kojeg su dananji liftovi toliko sigurni.

2. Hronologija razvoja liftova

Potreba za vertikalnim transportom je stara kao i civilizacija. Kroz stoljea, ovjeanstvo je koristilo domiljate naine podizanja tereta. Najraniji liftovi koristili su ovjeka, ivotinje i snagu vode za podizanje tereta. Ureaji za podizanje koristili su te osnovne naine snage od ranih poljoprivrednih drutava do poetka industrijske revolucije.

U staroj Grkoj, Arhimed je razvio poboljani ureaj za dizanje kontroliran pomou uadi i kolotura, pri emu je ue za dizanje bilo namotano na bubanj s vitlom i polugama. Do 80-te godine n.e. gladijatori i divlje ivotinje dizali su se primitivnim dizalicama do nivoa arene u Rimskim koloseumima. Srednjovjekovni zapisi sadre razne crtee dizalica kojima su se podizali ljudi i zalihe na izoliranu lokaciju. Meu najpoznatijima je okno u manastiru Sv. Barlaam u Grkoj. Manastir se nalazi na vrhu brda priblino 61 metar (200 ft) iznad zemlje. Njegova dizalica, koja je sadravala koaru ili mreu za teret bilo je jedino prijevozno sredstvo.U samostanu na Francuskoj obali, postavljena je 1203. godine dizalica koja je koristila toak velikog koraka. Magarac je osiguravao potrebnu snagu dizanja. Teret se podizao pomou ueta namotanog na veliki bubanj. Do 18. stoljea, za izradu dizala koristila se snaga stroja. Godine 1743. protu-uteni osobni lift je naruen od strane Luja XV u Francuskoj za njegove osobne prostorije u Versaju. Do 1833., sistem koji koristi naizmjenine tapove za sputanje i dizanje rudara u njemakim brdima Harz. Dizalo pokretano remenom zvanim teagle je postavljeno u Engleskoj tvornici 1835. godine.

Prvi hidraulini industrijski lift pokretan vodenom parom pojavio se 1846. godine. Kako su napredovali mehanizmi i strojarstvo, ureaji s drugim pogonskim sredstvima su ubrzo uslijedili.

Unato tom napretku, jedan problem je i dalje nastavljao optereivati dizala kao i dotada. Nije postojao efektivan nain sprjeavanja padanja nosivog tereta ukoliko bi dolo do pucanja ueta. Ta uvijek prisutna opasnost uinila je dizala rizinim postrojenjem.

Godine 1852., Elisha Otis je radio kao glavni mehaniar Bedstead kompanije u Yonkers-u, New York. Dobio je zadatak da konstruira teretno dizalo za prijevoz produkata kompanije. Otis je bio upoznat sa problemima pucanja uadi i traio je rjeenje koje bio eliminiralo tu opasnost.Odluan u savladavanju velikih opasnosti u konstruiranju dizala, nerijeenih od najranijih dana, Otis je izumio sigurnosnu konicu koja bi osigurala kabinu u oknu u sluaju puknua ueta. Tako je roeno prvo sigurnosno dizalo. Shvatio je da je potrebna nekakva vrsta sigurnosne konice. Konica je morala funkcionirati automatski tog trena kada bi ue puklo da bi spasila ivote i opremu.

Slika 1. Dijagram U.S. patenta za Otis ureaj koji je izazvao revoluciju u industriji dizala

Prva sigurnosna konica za dizala na svijetu. Od tog izuma, osnovni dizajn sigurnosne konice je ostao u sutini nepromijenjen.

Prema tome, liftovi slue za vertikalno podizanje ljudi i materijala. To su kabine, postavljene u posebnim prostorijama sa voicama, po kojima kliu podizane pomou uadi, prebaenih preko koturova ili direktno namotavanih na bubanj izvoznog postrojenja lifta.

Postoje razliite podjele liftova. Meutim, prema vrsti pogona liftove moemo podijeliti na:

1. vune liftove;2. hidrauline liftove;3. penjajue liftove;4. pneumatske liftove.

3. Ope naznake sigurnosti liftova

Nakon uvoda i opeg hronologije razvoja liftova te same podjele liftova veoma je bitno da doemo do same sre tematike naeg seminarskog rada, a to je sigurnost liftova. U slijedeem dijelu seminarskog rada upoznat emo vas sa opim naznakama sigurnosti liftova to e kolege poslije mene detaljnije razraditi na svojim primjerima. S obzirom da su najee u upotrebi hidraulini liftovi i liftovi sa elinom uadi na njima emo se najvie i fokusirati.

Slika 2. hidraulini lift

Sigurnosni sistemi kod liftova slue da zadre kabinu lifta u sluaju kidanja ueta, kod vuenih liftova ili loma cijevi hidraulike kod hidraulinih liftova. Zbog propisa koji zahtijevaju veliku sigurnost i pouzdanost pri radu ureaja, liftovi su snabdjeveni sigurnosnim ureajima od kojih su najvaniji ureaj za prinudno koenje (hvataki ureaj), ograniiva brzine i zabravljiva vrata voznog okna.

Novi zahtjevi za sigurnost liftova su stupili na snagu posljednjih godina. Koritenje elektronskih ureaja za mjerenje preoptereenja kabine, foto-zavjese na ulazu u kabinu cijelom visinim svijetlog otvora vrata, Interfonske komunikacije u kabini, automatski evakuacioni sistemi, sve u cilju poveanja sigurnosti putnika.

Kao i u svakom drugom vidu transporta, odnosno saobraaja, tako i u vertikalnom transportu postoje odreena naela i zakoni kojih se proizvoai liftova moraju drati prilikom same kreacije liftova, u posebnom pogledu sigurnosti jer kao to se moe desiti da otkau konice kod automobile tako se moe desiti da popusti hidraulika ili prekinu se uadi na liftu. A to zaista moe imati posljedice opasne po ivot.

Shodno s tim i Na osnovu lana 6. stav 1. Zakona o tehnikim zahtjevima za proizvode i ocjenjivanju usklaenosti ("Slubeni glasnik BiH", broj 45/04) i lana 2. Uputstva o nainu izrade i postupku donoenja tehnikih propisa ("Slubeni glasnik BiH", broj 35/06) Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, na prijedlog Komiteta za tehnike propise Bosne i Hercegovine, donijelo je naredbu o sigurnosti liftova.

4. PRIMJENA NAREDBE O SIGURNOSTI LIFTOVA U BiH

Naredba o sigurnosti liftova primjenjuje se na liftove koji su u stalnoj upotrebi u zgradama i konstrukcijama i na sigurnosne komponente liftova, a to su:

1. Ureaji za zabravljivanje vrata voznog okna.

2. Ureaji za sprjeavanje padova koji se koriste za sprjeavanje pada kabine nekontroliranog kretanja prema gore.

3. Ureaji za ogranienje prekoraenja brzine.

4. a) Odbojnici koji akumuliraju energiju : nelinearni ili s priguenjem povratnog kretanja b) Odbojnici koji rasipaju energiju

5. Sigurnosni ureaji postavljeni na cilindre hidraulikih pogonskih krugova kada se koriste kao ureaji za sprjeavanje pada.

6. Elektrini sigurnosni ureaji u vidu sigurnosnih prekidaa koji sadre elektronske komponente.

Definicije o sigurnosti liftova imaju slijedee znaenje:a) lift znai ureaj koji opsluuje odreene nivoe i koji ima nosa koji se kree du krutih voica s nagibom veim od 15 stepeni prema horizontali, a namijenjen je za prijevoz: 1) lica, 2) lica i tereta, 3) samo tereta ako je nosa dostupan, odnosno u koji lice moe ui bez potekoa, i ako je opremljen komandama postavljenim unutar nosaa ili na dohvat ruke lica unutar nosaa,

b) nosa je dio lifta u kojem su lica i/ili tereti smjetena kako bi mogla biti podignuta ili sputena,c) montaer lifta je fiziko ili pravno lice koje preuzima odgovornost za projektiranje, proizvodnju, montau i stavljanje lifta na trite i koje postavlja znak usklaenosti i sastavlja izjavu o usklaenosti,d) stavljanje lifta na trite je moment kada montaer lifta prvi put stavi lift korisniku na raspolaganje,e) sigurnosna komponenta su predhodno nabrojane kompnente,f) proizvoa sigurnosne komponente je fiziko ili pravno lice koje preuzima odgovornost za projektiranje i proizvodnju sigurnosnih komponenti i koje postavlja znak usklaenosti i sastavlja izjavu o usklaenosti,g) model lifta je reprezentativni lift ija tehnika dokumentacija pokazuje nain na koji e biti ispunjeni osnovni sigurnosni zahtjevi za liftove koji su u skladu s modelom lifta, definiranim objektivnim parametrima i koji koristi iste sigurnosne komponente,h) imenovani organ za ocjenjivanje usklaenosti je organ za ocjenjivanje usklaenosti koji imenuje Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa. Imenovati se mogu certifikacijski organi, inspekcijski (kontrolni) organi, laboratorije ili drugi organi, i) prijavljeni organ je imenovani organ za ocjenjivanje usklaenosti koji Ministarstvo prijavljuje Evropskoj komisiji za obavljanje postupaka ocjenjivanja usklaenosti i koji je Evropska komisija objavila u Slubenom glasniku Evropske komisije i dodijelila mu odgovarajui identifikacijski broj.

Naredba o sigurnosti liftova u BiH se ne primjenjuje na:

a) ureaje za dizanje ija brzina nije vea od 0,15 m/s,b) dizalice na gradilitima,c) iare, ukljuujui uspinjae,d) liftove specijalno projektirane i proizvedene za vojne i policijske namjene,e) ureaje za dizanje s kojih se mogu izvoditi radovi,f) ureaje za dizanje u rudnicima,g) ureaje za dizanje namijenjene za podizanje izvoaa u toku umjetnikih predstava,h) ureaje za dizanje ugraene u transportna sredstva,i) ureaje za dizanje spojene s mainama i namijenjene iskljuivo za pristup radnom mjestu, ukljuujui mjesta za pregled i odravanje na mainama,j) vozove na zupastim inama i vozove s nazubljenim tokovima,k) pokretne stepenice i pokretne pjeake trake.

Prije stavljanja na trite sigurnosnih komponenti, proizvoa sigurnosne komponente ili njegov ovlateni zastupnik mora:a) 1) dostaviti model sigurnosne komponente radi ispitivanja tipa i provjere proizvodnje koju vri imenovani organ 2) ili dostaviti model sigurnosne komponente radi ispitivanja tipa i provesti sistem osiguranja kvaliteta u cilju provjere proizvodnje, 3) ili provesti potpuni sistem osiguranja kvaliteta b) postaviti znak usklaenosti na svaku sigurnosnu komponentu i sastaviti izjavu o usklaenosti ovisno od sluaja koji je primijenjen;c) uvati kopiju izjave o usklaenosti 10 godina od dana kada je proizvedena posljednja sigurnosna komponenta.

Liftovi se mogu staviti na trite i u upotrebu samo ako ne ugroavaju zdravlje i sigurnost lica ili sigurnost imovine, ako su pravilno ugraeni i odravani i ako se koriste za predvienu namjenu.Sigurnosne komponente mogu se staviti na trite i u upotrebu samo ako liftovi u koje e se ugraditi ne ugroavaju zdravlje i sigurnost lica ili sigurnost imovine, ako su pravilno ugraene i odravane i ako se koriste za predvienu namjenu. Lice odgovorno za izvoenje radova na zgradi ili konstrukciji i montaer lifta, meusobnose informiraju o potrebnim injenicama i poduzimaju odgovarajue mjere kako bi osiguralipravilan rad i sigurnu upotrebu lifta.Vozna okna namijenjena za liftove ne smiju sadravati nikakve cjevovode, oienja iliprikljuke osim onih koji su potrebni za rad i sigurnost lifta.

Da bi se lift stavio na trite, neophodno je da on i njegove sigurnosne komponente ispunjavaju zahtjeve koje su zadane u naredbi o sigurnosti liftova, te dostaviti model sigurnosne komponente radi ispitivanja, postaviti znak usklaenosti, te uvati kopiju izjave o usklaenosti 10 godina od dana kada je proizvedena poslijednja sigurnosna kopija. Nadleno ministarstvo je duno da nakon ispitivanja tipa obavi zavrne inspekcije, te da primjeni postupak osiguranja kvaliteta. Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH imenuje organe za ocjenjivanje usklaenosti koji provode navedene postupke.Zavrna inspekcija je postupak kojim montaer lifta, koji ispunjava obaveze,osigurava i izjavljuje da lift koji se stavlja na trite zadovoljava zahtjeve.

U sklopu postupkla zavrne inspekcije, provode se se slijedee provjere i ispitivanja:i) Pregled dokumentacije radi provjere da li je lift usklaen s reprezentativnim modelom liftaii) Rad praznog lifta i lifta sa maksimalnim optreenjem da bi se utvrdila ispravnost montae i rad sigurnosnih ureajaiii) Funkcioniranje sigurnosnih ureaja u sluaju prekida napajanja elekrinom energijomiv) Statiko ispitivanje s optereenjem jednakim 1,25 nazivne nosivostiNakon ovih ispitivanja imenovani organ provjerava da li ima deformacija koja bi mogla ugroziti upotrebu lifta, s tim da se sve to dokumentuje.Imenovani organ i njegovo osoblje moraju poslove inspekcije ili nadzora obavljati uz najvei stepen strunog integriteta i tehnike osposobljenosti, bez bilo kakvih pritisaka i uticaja, posebno finansijskih, koji bi mogli uticati na njihovo prosuivanje ili na rezultate inspekcije, posebno od lica ili grupa koje su zainteresirane za rezultate inspekcije ili nadzora.Imenovani organ mora imati na raspolaganju potrebno osoblje i prostor da bi mogao na odgovarajui nain obaviti tehnike i administrativne zadatke vezane za inspekciju ili nadzor; i mora takoer imati pristup opremi koja je potrebna za posebnu verifikaciju.Osiguranje kvaliteta proizvoda je postupak kojim proizvoa sigurnosne komponente i izjavljuje da su sigurnosne komponente usklaene s tipom opisanim u certifikatu o ispitivanju tipa i da zadovoljavaju zahtjeve koji se primjenjuju na njih, i osigurava i izjavljuje da e sigurnosna komponenta omoguiti liftu, u koji je pravilno ugraena.Proizvoa sigurnosne komponente ili njegov ovlateni zastupnik mora postaviti znak usklaenosti na svaku sigurnosnu komponentu i sastaviti izjavu o usklaenosti.Svi elementi, zahtjevi i propisi koje je usvojio proizvoa sigurnosnih komponenti moraju biti dokumentirani na sistematian i ureen nain u vidu pisanih mjera, postupaka i uputa. Ova dokumentacija o sistemu osiguranja kvaliteta mora osigurati ope razumijevanje programa, planova, prirunika i zapisa o kvalitetu.

Ova dokumentacija mora posebno da sadri odgovarajui opis:a) ciljeva kvaliteta,b) organizacijske strukture, odgovornosti i ovlatenja rukovodstva u odnosu na kvalitet sigurnosne komponente,c) pregleda i ispitivanja koji e biti izvreni nakon proizvodnje,d) naina verifikacije efikasnog provoenja sistema osiguranja kvaliteta,e) zapisa o kvalitetu, kao to su izvjetaji o inspekciji i podaci o ispitivanju, podaci o kalibraciji, izvjetaji o kvalifikacijama ukljuenog osoblja, itd.

Imenovani organ mora izvriti ocjenjivanje sistema osiguranja kvaliteta, te Tim za provjeru (eng.audit) mora imati najmanje jednog lana s iskustvom u ocjenjivanjupredmetne tehnologije liftova. Proizvoa sigurnosnih komponenti mora se obavijestiti o odluci. Obavijest mora da sadri zakljuke pregleda i obrazloenu odluku o ocjeni. Svrha nadzora je da osigura da proizvoa sigurnosne komponente u potpunosti izvrava obaveze koje proizilaze iz odobrenog sistema osiguranja kvaliteta.Imenovani organ mora periodino vriti provjere (eng.audit) da se uvjeri da proizvoa sigurnosnih komponenti odrava i primjenjuje sistem osiguranja kvaliteta i mora proizvoau sigurnosnih komponenti dostaviti izvjetaj o provjeri (eng.audit).Osim toga, imenovani organ moe vriti nenajavljene posjete proizvoau sigurnosnekomponente.Svaki imenovani organ mora drugim imenovanim organima dostaviti odgovarajue informacije vezane za izdata i povuena odobrenja za sistem osiguranja kvaliteta.Svi elementi, zahtjevi i propisi koje je usvojio proizvoa moraju biti dokumentirani na sistematian i ureen nain u vidu pisanih mjera, postupaka i uputa. Ova dokumentacija o sistemu osiguranja kvaliteta mora omoguiti ope razumijevanje politike kvaliteta i postupaka kao to su programi, planovi, prirunici i zapisi o kvalitetu.

Ova dokumentacija mora posebno da sadri odgovarajui opis: ciljeva kvaliteta i organizacijske strukture odgovornosti i ovlatenja rukovodstva u odnosu na projektiranje i kvalitet sigurnosnih komponenti, tehnike projektne specifikacije, ukljuujui standarde koji e biti primijenjeni te ukoliko se standardi nee primijeniti u potpunosti, naine koji e se koristiti kako bi se osiguralo ispunjavanje osnovnih zahtjeva koji se primjenjuju na sigurnosne komponente, tehnika kontrole i verifikacije projekta, procesa i sistematskih radnji koje e se koristiti kod projektiranja sigurnosnih komponenti, odgovarajuih tehnika proizvodnje, kontrole kvaliteta i osiguranja kvaliteta, procesa i sistematskih radnji koje e koristiti, pregleda i ispitivanja koji e se izvriti prije, u toku i nakon proizvodnje, i uestalosti kojom e se izvravati, zapisa o kvalitetu, kao to su izvjetaji o inspekciji i podaci o ispitivanju, podaci o kalibraciji, izvjetaji o kvalifikacijama ukljuenog osoblja, itd. naina praenja postizanja traenog kvaliteta projekta i kvaliteta proizvoda i efikasnost provedbe sistema osiguranja kvaliteta.

Sve postupke koje provodi proizvoa sigurnosne komponente lifta da bi se njegov proizvod verifikovao i dokumentovao mora ispuniti i uraditi i montaer lifta, te oba zavise od odluke imenovnog organa.

Znak usklaenosti postavlja se u kabinu svakog lifta, istaknuto i vidljivo i na svaku sigurnosnu komponentu, ili gdje to nije mogue, na naljepnicu koja je trajno spojena sa sigurnosnom komponentom.Zabranjeno je postavljanje oznaka na liftove i sigurnosne komponente koje bi trea licamogla navesti na pogreno tumaenje oblika i znaenja znaka usklaenosti. Dozvoljeno je postavljanje drugih oznaka na liftove i sigurnosne komponente pod uslovom da ne smanjuju vidljivost i itljivost znaka usklaenosti.Do pristupanja Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji ili stupanja na snagu sporazuma oocjenjivanju usklaenosti i prihvatanju industrijskih proizvoda izmeu Evropske unije i Bosne i Hercegovine, kao znak usklaenosti koristi se C znak usklaenosti, tano odreenog oblika i proporcija.

Nakon pristupanja Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji ili stupanja na snagu sporazuma o ocjenjivanju usklaenosti i prihvatanju industrijskih proizvoda izmeu Evropske unije i Bosne i Hercegovine, kao znak usklaenosti koristi se evropski znak usklaenosti CE.

Obaveze koje proizilaze iz osnovnih zdravstvenih i sigurnosnih zahtjeva primjenjuju se samo ako za lift ili sigurnosnu komponentu postoji odgovarajua opasnost kada se koriste na nain koji je odredio montaer lifta ili proizvoa sigurnosnih komponenti.Osnovni zdravstveni i sigurnosni zahtjevi sadrani u ovoj Naredbi imaju imperativni karakter. Meutim, obzirom na najnovija dostignua, ciljevi koje ona propisuje mogu biti i nedostini. U takvim sluajevima, liftovi i sigurnosne komponente moraju biti projektirani i izraeni na takav nain da se to je mogue vie priblie tim ciljevima.Proizvoa sigurnosne komponente i montaer lifta su obavezni da procijene opasnosti kako bi identificirali sve opasnosti koje se odnose na njihove proizvode, zatim ih moraju projektirati i izraditi uzimajui u obzir tu procjenu.

4.1. Nosa

Nosa svakog lifta mora biti kabina. Kabina mora biti projektirana i izraena tako da imaprostor i vrstou koja odgovara maksimalnom broju lica i nazivnoj nosivosti lifta koju je odredio montaer lifta.Kad je lift namijenjen za prijevoz lica, i kada njegove dimenzije dozvoljavaju, kabina mora biti projektirana i izraena tako da njene konstruktivne karakteristike ne sprjeavaju i ne ometaju pristup i upotrebu licima s posebnim potrebama i tako da dozvoljavaju sva odgovarajua prilagoavanja kako bi se ovakvim licima olakala upotreba lifta.

4.2. Sredstva za vjeanje i podupiranje kabine

Sredstva za vjeanje i/ili podupiranje kabine, njeni dodaci i svi prikljuni dijelovi, moraju biti odabrani i projektirani tako da osiguravaju adekvatan nivo sveukupne sigurnosti i darizik od pada kabine svedu na minimum, uzimajui u obzir uslove upotrebe, koritene materijale i uslove proizvodnje.Ako se za vjeanje kabine koriste uad ili lanci, moraju postojati najmanje dva neovisna ueta ili lanca, svaki sa svojim ankerskim sistemom. Ovakva uad i lanci ne smiju imati nikakve spojeve niti upletanja, osim tamo gdje je potrebno za uvrivanje ili pravljenje petlje.

4.3. Kontrola optereenja (ukljuujui prekomjernu brzinu)

4.3.1. Liftovi moraju biti projektirani, izraeni i montirani tako da se sprijei normalno pokretanje ako je prekoraena nazivna nosivost.4.3.2. Liftovi moraju biti opremljeni graninikom brzine. Ovi zahtjevi se ne odnose na liftove iji je pogonski sistem projektiran tako da sprjeava prekomjernu brzinu.4.3.3. Brzi liftovi moraju biti opremljeni ureajem za praenje brzine i ureajem za ogranienje brzine.4.3.4. Liftovi koji imaju pogon s frikcijskim bubnjem moraju biti projektirani tako da osiguraju stabilnost vune uadi na bubnju.

4.4. Pogonska maina

4.4.1. Svi putniki liftovi moraju imati vlastitu pogonsku mainu. Ovaj zahtjev se ne odnosi na liftove kod kojh su protivtegovi zamijenjeni drugom kabinom.4.4.2. Montaer lifta mora osigurati da se onemogui pristup pogonskoj maini i pripadajuim ureajima lifta, osim za potrebe odravanja i u sluaju vanredne situacije.

4.5. Komande

4.5.1. Komande liftova namijenjene za upotrebu lica s posebnim potrebama bez pratnje moraju biti projektirane i smjetene u skladu s potrebama za takvu upotrebu.4.5.2. Funkcije komandi moraju biti jasno oznaene.4.5.3. Krugovi za pozivanje grupe liftova mogu biti zajedniki ili meusobno povezani.4.5.4. Elektrina oprema mora biti montirana i povezana tako: - da ne dolazi do eventualne zabune sa strujnim krugovima koji nemaju nikakvu direktnu vezu s liftom, - da se napajanje elektrinom energijom moe iskljuiti pod optereenjem, - da kretanje lifta ovisi od elektrinih sigurnosnih ureaja u odvojenom sigurnosnom elektrinom krugu, - da greka na elektrinim instalacijama ne dovodi do opasne situacije.

5. OPASNOSTI ZA LICA IZVAN KABINE

5.1. Lift mora biti projektiran i izraen tako da je prostor u kom se kree kabina nepristupaan osim za potrebe odravanja i u sluaju vanredne situacije. Prije nego to lice ue u taj prostor mora biti onemoguena normalna upotreba lifta.5.2. Lift mora biti projektiran i izraen tako da se izbjegne rizik od prignjeenja kad je kabina u jednom od njenih krajnjih poloaja.Ovo se postie ostavljanjem slobodnog prostora ili sklonita ispod i iznad krajnjih poloaja. Meutim, u posebnim sluajevima, mogue je kada se daje prethodno odobrenje, posebno u postojeim graevinama gdje je nemogue ispuniti ovaj uslov, da se dopuste i drugi odgovarajui naini kako bi se izbjegla ova opasnost. 5.3. Stanice za ulaz i izlaz iz kabine moraju biti opremljene vratima voznog okna odgovarajue mehanike otpornosti za predviene uslove upotrebe.

Ureaj za zabravljivanje mora u toku normalnog rada sprjeavati: - poetno kretanje kabine, bez obzira da li je ili nije namjerno pokrenuta, ukoliko sva vrata voznog okna nisu zatvorena i zabravljena, - otvaranje vrata voznog okna dok je kabina jo u pokretu i ako je van propisane zone pristajanja.Meutim, pristajanje s otvorenim vratima je dozvoljeno u odreenim zonama pod uslovom da se kontrolira brzina prstajanja.

6. OPASNOSTI ZA LICA U KABINI

6.1. Kabine liftova moraju biti potpuno zatvorene zidovima po cijeloj duini, ukljuujui podove i tavanice, s izuzetkom otvora za ventilaciju, i moraju imati vrata po cijeloj duini. Ta vrata moraju biti tako projektirana i ugraena da se kabina ne moe kretati, osim u sluaju pristajanja, ako vrata nisu zatvorena i da se kabina zaustavi ako se vrata otvore. Vrata kabine moraju ostati zatvorena i zabravljena ako se lift zaustavi izmeu dva nivoa, ako postoji opasnost od pada izmeu kabine i voznog okna ili ako nema voznog okna.6.2. U sluaju prekida napajanja ili otkazivanja komponenti, lift mora imati ureaje za sprjeavanje slobodnog pada ili nekontroliranog kretanja kabine prema gore. Ureaj koji sprjeava slobodan pad kabine mora biti neovisan od sredstava vjeanja kabine. Ovaj ureaj mora biti u mogunosti zaustaviti kabinu kada je ona pod nazivnim optereenjem i pri maksimalnoj brzini koju je predvidio montaer lifta. Svako zaustavljanje usljed aktiviranja ovog ureaja ne smije izazvati usporenje koje bi bilo tetno za lica koja se prevoze bez obzira na uslove optereenja.6.3. Odbojnici moraju biti ugraeni izmeu dna voznog okna i poda kabine. U tom sluaju, slobodni prostor naveden u taki 2.2. mora biti izmjeren kada su odbojnici potpuno sabijeni. Ovaj zahtjev se ne primjenjuje na liftove kod kojih kabina ne moe ui u slobodan prostor naveden u taki 2.2. zbog naina na koji je projektiran pogonski sistem.6.4. Liftovi moraju biti projektirani i izgraeni tako da se ne mogu pokrenuti ako ureaj naveden u taki 3.2 nije u radnom poloaju.

7. OSTALE OPASNOSTI

7.1. Vrata voznog okna i vrata kabine ili oboja vrata zajedno, ako su pokretana motorom moraju imati ureaj koji e sprijeiti rizik od prignjeenja kad se ona kreu.7.2. Vrata voznog okna, ukoliko trebaju doprinijeti zatiti zgrade od poara, ukljuujui i ona sa staklenim dijelovima, moraju u cijelosti biti propisno otporna na poar i po svojim svojstvima koja se tiu izolacije (zaustavljanje plamena) i prijenosa toplote (toplotna radijacija).7.3. Protivtegovi moraju biti montirani tako da bi se izbjegao svaki rizik od sudara s kabinom ili od pada na kabinu.7.4. Liftovi moraju biti opremljeni sredstvima koja e ljudima zarobljenim u kabini pomoi da se oslobode i evakuiraju.7.5. Kabina mora biti opremljena sredstvima za dvosmjerno komuniciranje, koja e omoguiti stalni kontakt sa slubom spaavanja.7.6. Liftovi moraju biti projektirani i izraeni tako, da u sluaju da temperatura u pogonskoj maini lifta pree maksimum koji je postavio montaer lifta, liftovi mogu zavriti kretanje koje je u toku, ali da odbiju daljnje komande.7.7. Kabine moraju biti projektirane i izraene tako da osiguravaju dovoljnu ventilaciju za putnike, ak i u sluaju dueg zastoja.7.8. Kabina mora biti adekvatno osvijetljena kad god je u upotrebi ili kada su vrata otvorena, a mora postojati takoer nuna rasvjeta.7.9. Sredstva komuniciranja navedena u taki 4.5. i osvjetljenje u sluaju opasnosti navedeno u taki 4.8. moraju biti projektirana i izraena tako da funkcioniraju i bez normalnog napajanja el. energijom. Period njihovog rada mora biti dovoljno dug da osigura normalnu proceduru spaavanja.

7.10. Komandna strujna kola liftova koja se mogu koristiti u sluaju poara moraju bit projektirana i proizvedena tako da mogu sprijeiti zaustavljanje liftovana odreenim nivoima i omoguiti spasilakim ekipama prioritetno upravljanje liftom.8. Sigurnosni sistemi hidraulinih liftova

Slika 3.Dijelovi hidraulinog lifta

1,2Elektromotor i hidraulina pumpa

3Rezervoar hidraulinog ulja

4Komandni blok

5Uljni cjevovod

6Hidraulini cilindar

7Klip cilindar

8Kabina lifta

9Ventili za zatvaranje dovoda ulja

10Manometar

11Prelivni cjevovod

Hidraulini liftovi proizvode se kao: putniki liftovi; teretni liftovi.

Hidraulini liftovi razlikuju se prema vrsti pogona pa stoga postoje dva sluaja: hidraulini liftovi sa centralnim direktnim pogonom; hidraulini liftovi sa indirektnim pogonom.

Hidraulini lift sa centralnim pogonom (ruksak lift) radi sa jednim hidraulinim cilindrom koji je vezan za gornji dio kabine. Ovaj sistem pogona slui za manje nosivosti do 1500 kg i visine dizanja do 5 m. Brzina vonje lifta kree se do 0,7 m/s.Hidraulini lift sa indirektnim pogonom (ruksak lift) mora da radi sa hvatakim ureajem, kao indirektni proces dizanja. Ovo rjeenje daje mogunost vee visine dizanja i mnogo se primjenjuje u stambenim zgradama. Visina dizanja je do 24m, brzina dizanja od 0,08 m/s do 1,0 m/s, a maksimalna nosivost je do 1000 kg.

Opa karakteristika hidraulinih liftova je mogunost veoma tanog pristajanja u stanici +/- 2mm, to se sa liftovima sa vuom uadima tee postie.

Za podizanje kabine hidraulinih liftova pogonska jedinica je elektro-hidraulini agregat. ine ga:

1. elektromotor2. hidraulina pumpa3. elektronski set za regulaciju rada4. protoni ventili za tok hidraulinog ulja5. mjerni instrumenti

Pogon se ostvaruje preko elektro-hidraulinog pumpnog agregata, ventilskog razvoda, cjevovoda, cilindra i klipa.Pumpni ureaj-elektromotor i hidraulina pumpa, potopljena u rezervoar hidraulinog ulja, vri potiskivanje hidraulinog ulja preko komandnog bloka, koji je cjevovodom vezan za hidraulini cilindar, koji potiskuje klip cilinda i tako vri podizanje i sputanje kabine sa teretom Q.

Ureaj za prisilno koenje ugraen je u nosivi okvir kabine, djeluje jednako na obje voice kabine, te prisilno zakoi kabinu i prekine vonju u sluaju oputanja ili loma makar nosivog ueta. Radi mogunosti loma cijevi na hidraulici, ona je osigurana ventilom protiv cjevnog loma. U sluaju loma, ventil zaustavlja izliv ulja iz cilindra i tako sprjeava pad kabine. Elektrini prekida prekida krug struje upravljanja i dovod struje pogonskom stroju.

Svi zidovi voznog okna treba da budu glatko obraeni, bez udubljenja i izboina veih od 15 mm. Vozno okno izvedeno je kao zatvoreno. Vozno okno mora imati mogunost stalne ventilacije. Vrata voznog okna izvedena su kao automatsko teleskopsko otvarajua.Vrata su osigurana fotoelijama, tako da se ne mogu zatvarati ako putnik stoji u snopu svjetla fotoelije. Meutim, ako bi se vrata poela zatvarati, te istisnula putnika, ve kod pritiska od 15N zatvaranje se prekida i vrata se ponovo otvaraju.

Strojarnica je smjetena u prizemlju pored voznog okna. Pogonski stroj je izolovan protiv prijenosa umova i vibracija na zgradu pomou gumenih elastinih podmetaa. Strojarnica mora biti izvedena i dimenzionisana prema propisima: suha, zrana i svijetla, sa uvedenom rasvjetom iz kune ravjetne mree. Strojarnicu i vrata strojarnice treba izvesti vatrostalno.

9. Sigurnosni sistemi vunih liftova

Slika 4. Vuni lift

Osnovna podjela ovih liftova je na:1. vune liftove sa stepenom prenosa;2. vune liftove bez stepena prenosa.

Vuni liftovi sa stepenom prenosa se pokreu pomou jednosmjernih ili naizmjeninih elektromotora. Ova postrojenja koriste puni prenos da kontroliu kretanje kabine lifta. Podizanje se vri pomou elinih uadi koja su prebaena preko koturova i privrena za mjenja stepena prenosa koji se pokree motorom velike brzine. Ova postrojenja su generalno najbolje rjeenje za prizemlje ili povrinsku vuu brzinama do 2,5 m/s.

Vuni liftovi bez stepena prenosa su sklopovi sa veoma malim brojem obrtaja u minuti. Imaju elektromotore velikog obrtnog momenta, koji mogu biti jednosmjerni ili naizmjenini. U ovom sluaju, pogonsko ue je direktno privreno za kotur koji se nalazi na osovini motora. Ovi liftovi mogu dostii brzine do 10 m/s, pa i vie. Konica je montirana izmeu motora i mjenjaa stepena prenosa i ima funkciju da zadrava lift na odreenoj poziciji. Konica lifta obino funkcionie na principu dobo konica i mehaniki se aktiviraju pomou elastinih opruga. Konice se reaktiviraju elektrinim putem. U sluaju nestanka energije, konica se aktivira da bi se sprijeilo propadanje lifta.

U ovakvom sluaju, kablovi su privreni za noseu plou na vrhu kabine, a zatim prebaeni preko sistema koturova. Dalje se nastavljaju u kontrateg, privren za suprotan kraj kablova, a koji ima funkciju da smanji koliinu snage potrebne za pokretanje kabine. Kontrateg je smjeten u oknu lifta i kree se zasebnim sistemom ina.

Liftovi sa uadima su izgraeni od nekoliko sigurnosnih sistema:

Uad - Svako ue se izrauje od elika, to su obino eline ice upletene jedna oko druge. Sa ovakvom strukturom jedno ue moe drati i kabinu i kontrateg. Meutim, liftovi se izrauju sa nekoliko uadi (izmeu 4 i 8), tako da u sluaju kidanja jednog ueta, preostala uad e drati lift.

U sluaju kidanja uadi lift bi pao na dno. Meutim, liftovi sa uadima imaju ugraen koioni sistem, koji zahvata voicu i zaustavlja lift. Sigurnosni sistemi se aktiviraju od strane regulatora, i to u sluaju da se lift kree veoma brzo. Veina sistema za regulaciju postavljaju se oko kotura, a smjeteni su na vrhu lifta. Ue regulatora prebaeno je preko kotura, i preko jo jednog kotura koji se nalazi na dnu.

Ue je takoe povezano sa kabinom lifta, tako da se kree kada lift ide gore - dole. Kako kabina lifta ubrzava, tako ubrzava i regulator.

Kotur je opremljen sa dvije tzv. metalne ruke a koje rotiraju na zavrtnjima. Metalne ruke su postavljene tako da se mogu lahko kretati naprijed - nazad. Ali u veini sluajeva nalaze se u stanju veoma velike gipkosti (odskonosti). Kada se obrtni moment poveava, tada centrifugalna sila potiskuje metalne ruke prema vani, potiskujui ih ka opruzi. Ako kabina lifta pada dovoljno brzo, centrifugalna sila e biti jaka toliko da e potisnuti metalne ruke sve do vanjskih rubova regulatora. Rotirajui u ovoj poziciji, nazubljeni krajevi metalnih ruku, zahvatit e kotur. Na ovaj nain, regulator se zaustavlja.

Ali kada se kotur zaglavi (zakoi), tada uad regulatora izbacuju aktivatorski krak navie. To dovodi do pomicanja zglobne poluge, koja aktivira konice. U ovom sluaju poluga potiskuje trouglasti sigurnosni sistem, koji se nalazi u stacionarnoj trouglastoj voici. Na taj nain je zaustavljen lift.

Elektromagnetne konice koje se ukljuuju kada lift stane. Elektromagneti ostavljaju konice u otvorenom poloaju. Sa ovakvim dizajnom konice e automatski reagovati ukoliko lift izgubi napajanje.

AKS (automatski koioni sistem) koji je smjeten na vrhu i na dnu. U sluaju da lift krene preko dozvoljenih granica gore ili dole, konice ga zaustavljaju. Ako sve ovo ne uspije zaustaviti lift, i on poinje padati ka dnu, tada postoji jo jedno sigurnosno rjeenje koje e vjerovatno spasiti putnike.

Sistem za apsorpciju udara (klip sa cilindrom koji je ispunjen uljem) - Ovaj ureaj je od velike koristi za lift.

Sistemi za zaustavljanje lifta - Iako zrak koji se nalaze ispod lifta i frikcija stvaraju mali otpor, ipak e se lift strmoglaviti na dno.

Meutim, dvije stvari e ublaiti pad. Prvo, lift e kompresovati zrak na dno prilikom pada. Drugo, mnogi liftovi imaju ugraen sistem za apsorpciju udara na dno, koji e tako ublaiti pad.

Na sljedeoj slici (sl.5.) prikazano je kako reaguju sigurnosni mehanizmi.

Ostaje jo da vidimo ta se deava na dnu lifta, u sluaju kidanja uadi. To je prikazano na (slici 6.).

10. Zakljuak

Liftovi su danas postali integralni dio svjetskih gradova. Kako se razvijaju tehnologije graenja, zatim sama tehnologija, razvijaju se i nove ideje. Osnovni zadatak proizvoaa liftova i njihovih inenjera je u predvianju budunosti, fokusirajui resurse istraivanja na svjetskoj razini i razvojnih timova u potrazi za novim rjeenjima.

Sve do danas, uoljivo je da su postignuta velika tehnoloka dostignua u njegovom usavravanju. Unapreenja su postignuta u pogonu, brzini, sigurnosti. Nekad su liftovi bili buni i nesigurni, bez sigurnosnih mehanizama. Danas su to maine sa neujnim motorima, velikih brzina kretanja, sa dosta sigurnosnih sistema, koje sam ve spomenula u seminarskom radu. Liftovi, danas predstavljaju nezaobilazne maine kako za prijevoz ljudi, tako i za prijevoz tereta. Savremene zgrade se ne mogu zamisliti bez liftova, koji postaju sve vie neophodni. Iz toga proizilazi i potreba za njihovim usavravanjem jo vie.

11. Literatura:

1. "Slubeni glasnik BiH", broj 45/042. "Slubeni glasnik BiH", broj 35/063. Grupa autora Nedad Repi, TRANSPORTNI UREAJI, IP Svjetlost d.d., Sarajevo 1998 godine4. www.gradimo.hr5. www.europrost.com6. http://www.mkt.gov.ba/Aktuelno/?id=1647

30