sindikalni priruČnik - novi sindikat

8/18/2019 SINDIKALNI PRIRUČNIK - NOVI SINDIKAT

1/19

Sindikalni priručnikOsnove sindikalnog

organiziranja i djelovanja

Gordana Gaće

Mario Iveković

Tomislav KišKatarina Perković


2/19

PREDGOVOR ..................... ...................... ...................... ..................... ... 4

1. UVOD U SINDIKALIZAM Neskova priča..........................................................................................5

2. OSNOVNI PRAVNI POJMOVI I KATEGORIJE

2.1. Radni odnos – ugovor o radu .............................................................92.2. Radno vrijeme .................... ...................... ...................... ..................... . 102.3. Odmori i dopusti ..................................................................................112.4. Plaća, naknada plaće i ostala materijalna prava radnika ............132.5. Otkaz ugovora o radu .........................................................................142.6. Otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora o radu .........................162.7. Prijenos ugovora o radu (prijelaz k novom poslodavcu) ............172.8. Zaštita povrijeđenih prava radnika ...................................................172.9. Važnost roka za ostvarivanje radničkih prava ...............................19

3. OSNOVNI SINDIKALNI POJMOVI3.1. Sindikat ...................................................................................................213.2. Pristupnica .............................................................................................213.3. Članarina ................................................................................................213.4. Tko može biti sindikalni povjerenik? .................... ...................... .... 223.5. Radničko vijeće .................................................................................... 233.6. Razlike između sindikata i radničkog vijeća ................................. 24

3.7. Kolektivni ugovor ................................................................................ 253.8. Razlika između pravilnika o radu i kolektivnog ugovora ........... 273.9. Štrajk ...................................................................................................... 273.10. Mirenje ................................................................................................... 283.11. Poslovi koji se u štrajku ne smiju prekidati.................................... 293.12. Lock out – isključenje s rada ............................................................30

4. PITANJA, ODGOVORI, SAVJETI ..................... ...................... ........... 32

Sadržaj

2 3


3/19


4/19

6 7

Na naše veliko iznenađenje Dragec jepokazao visok stupanj poznavanja sindikatai osim osnovnih znanja o sindikatu upoznaonas je i s oblicima sindikalnog organiziranja koji postoje u našem okruženju, kao i sustrojstvom sindikata.

Idućih smo se dana bavili proučavanjemsindikata koji djeluju u našem gradu kakobismo odlučili koji ćemo od njih odabrati,odnosno kojim ćemo putem pokušatiriješiti naše probleme. Pojavilo se nekolikomogućnosti. Brzo smo odbacili osnivanjevlastitog sindikata jer smo zaključili da utom slučaju imamo dva velika problema.

Prvo, sigurno bi došlo do podjela međuradnicima jer postojeći sindikat ne bi olakodopustio da mu članstvo odlazi. A nama bitrebalo vremena da se okupimo i osnažimo.Kada bismo i uspjeli, sindikat koji bi biovezan samo za našu tvrtku ne bi bio dobarizbor, što smo zaključili nakon „predavanja“našega kolege Drageca. Zato smo svojarazmišljanja dalje usmjerili prema dvamamogućim smjerovima: ili ćemo se priključitinekom već postojećem sindikatu u našemokruženju ili ćemo se pokušati organizirati spomoću postojećeg sindikata u našoj tvrtkiunatoč svim njegovim slabostima koje sunam bile poznate. Na kraju smo odlučiliorganizirati se s pomoću postojećegsindikata jer smo nakon nekoliko danarazmatranja i proučavanja Statuta shvatilida možemo djelovati, a ocijenili smo da bi

bilo najbolje kada bi što veći broj radnikabio organiziran u jednom sindikatu.

Doznali smo da se idući tjedan održavaSkupština podružnice sindikata u našojtvrtki i krenuli u akciju. Razgovarali smos ostalim radnicima u našoj poslovnici onajavljenoj reorganizaciji u tvrtki i pokušajusuprotstavljanja nepravednim promjenamas pomoću sindikata. Vidjeli smo da sevećina radnika slaže s našim stavovimao reorganizaciji, ali da je jako malo njihučlanjeno u sindikat, a kao i mi do prije

nekoliko dana, nisu polagali prevelike nadeu sindikat. No kada smo najavili da ćemose i mi na dolazećoj Skupštini podružnicekandidirati za sindikalne povjerenike,obećali su nam podršku, a gotovo svi kojido tada nisu bili učlanjeni u sindikat na našsu se nagovor odmah učlanili.

Na Skupštinu smo došli pripremljenipredloživši da sindikat preuzme aktivnuulogu u predstojećoj reorganizaciji i dapokušamo zaštititi od otkaza naše kolegekoje je Uprava smatrala viškom. Ostvarilismo velik uspjeh. Sva trojica smo izabraniza povjerenike, a baš mene Skupština je

izabrala za novoga glavnog povjerenikapodružnice! Uz nas je izabrano još šestpovjerenika, od kojih većina, kao i mi dosada, nije bila aktivno uključena u radsindikata.

Idući dani bili su vrlo naporni. Preuzimao samdokumentaciju od dotadašnjega glavnogpovjerenika i sazvao prvu sjednicu novog

povjereništva. Već smo s prve sjednicemorali uputiti dopis Upravi u kojem smoiznijeli naše nezadovoljstvo najavljenomreorganizacijom. Ubrzo je uslijedio i pozivUprave na prvi sastanak.

Danas znam da sam učinio kardinalnugrešku. U dobroj vjeri otišao sam nasastanak u Upravu. Očekivao sam sastanaki upoznavanje s direktorom i možda jošpokojim njegovim suradnikom, nakončega bih iznio razloge neslaganja s planomreorganizacije… A kad ono… Nisam mogao

vjerovati. Prvo sam ušao u predsobljekabineta direktora gdje je sjedila tajnica Sanja.Čim sam ušao, ustala je, rekla mi da malopričekam i otvorila vrata kabineta. „Direktore,stigao je g. Nesko“. Okrenula se prema menii rekla da mogu ući. Čim sam zakoračio usobu, shvatio sam da sam uletio u zamku.Čekalo me, uz direktora, petnaestak ljudiod kojih sam neke prepoznao, a neke dosada nikada nisam vidio. Direktor se prvisa mnom rukovao i poveo me u krug okostola upoznajući me sa suradnicima. Bilisu tu voditelji poslovnih jedinica, voditeljiraznih službi – pravne, ljudskih resursa,računovodstva… Više se i ne mogu sjetiti svih

sudionika sastanka. Umjesto da me bilo štopitaju, uslijedilo je dvosatno uvjeravanje daUprava radi najbolje što može u interesu svihradnika, prikazivano mi je financijsko stanjetvrtke „koje naravno zahtijeva hitne potezei rezove“. Direktor je riječima iskazao velikopoštovanje prema radnicima i sindikatu, alinajavio da ne može odustati od najavljenereorganizacije. Ja sam iznio svoj stav kakosmatram da najavljena reorganizacija nijedobro osmišljena, ali da ću ih o službenomstavu sindikata obavijestiti nakon što seposavjetujem s članovima sindikata. A usebi sam kipio i donio čvrstu odluku da višenikada u Upravu neću na sastanke odlazitisam!

Nakon što sam frustracije sa sastankapodijelio s Dragecom i Krešom, prionulismo osmišljavati sljedeće aktivnosti.Zaključili smo da je najvažnije o svemušto se u tvrtki događa obavijestiti radnike,

a posebno članove sindikata. Vjerovali smoda ćemo ih tada, prema potrebi, mnogolakše mobilizirati za sindikalne akcije. Većtada smo shvaćali da bez organiziranihakcija nećemo zaustaviti nepravednu

reorganizaciju. Odlučili smo odštampatiprvi bilten naše podružnice kako bismobili sigurni da je informacija došla dosvakog radnika, a na sjednici povjereništvadogovorili smo se da svaki povjerenikobiđe dio tvrtke i razgovara s radnicimakako bismo im omogućili da iznesu svojarazmišljanja i prijedloge o reorganizacijitvrtke, ali i o drugim temama bliskim našimbudućim sindikalnim aktivnostima.

Naše su nam početne aktivnosti donijelebrojne nove zadatke. Počeli su nam se javljati radnici s mnogim problema. Osimproblema na poslu, naslušali smo se i drugihosobnih problema. Sve smo češće odlaziliu sindikat i razgovarali s pravnicima. Onisu savjetovali i poučavali naše članove, aujedno i nas. Brzo smo naučili nekoliko

najvažnijih pravila o tome da li i kakoprimati odluke i druge dopise kojeradnicima upućuje poslodavac, kako nanjih reagirati i sl.

Na nekoliko sljedećih sastanaka s Upravom jasno smo iznijeli naš stav da se sindikat, a ivećina radnika tvrtke, ne slaže s iznesenimprijedlozima Uprave, ali vidjeli smo da jeUprava čvrsta u namjeri da provede svojeplanove. Budući da je prošlo nekoliko tjedananaših sindikalnih aktivnosti, u kojima smodobili sve veću podršku članova sindikata,

kako bismo bili sigurni da je informacija došla dosvakog radnika, a na sjednici povjereništva dogovorilismo se da svaki povjerenik obiđe dio tvrtke i razgovaras radnicima kako bismo im omogućili da iznesu svojarazmišljanja i prijedloge o reorganizaciji tvrtke, ali io drugim temama bliskim našim budućim sindikalnimaktivnostima.


5/19

8 9

krenuli smo u osmišljavanje akcija kojimaćemo onemogućiti Upravu u provođenjuaktivnosti koje će prouzročiti otkazivanjedijelu radnika i dovođenju ostalih u lošijipoložaj od dotadašnjega.

U nekoliko sljedećih tjedana proveli smo nizaktivnost, ali najsnažnije su odjeknuli bojkotinekoliko odluka Uprave i jednosatništrajk upozorenja. Zatražili smo i početakpregovora radi sklapanja kolektivnogugovora, kojim smo namjeravali zaštititipostojeću razinu prava.

Idućih se nekoliko mjeseci vodio pravimali rat između nas i Uprave, u kojem nakraju nije bilo ni pobjednika ni poraženih.Što smo uspjeli? Broj otkaza na kraju jebio bitno manji od planiranoga, ali nismouspjeli spriječiti sve. Dva su važna razloga zato: jedan dio radnika nije podržao sindikat

pa je u segmentima tvrtke gdje je to biloizraženije Uprava uspjela provesti svojeplanove. Osim toga neki su radnici samihtjeli da ih se proglasi viškom jer su smatralida će otpremninom riješiti svoje probleme.Osim smanjenog broja otkaza uspjeli smopotpisati kolektivni ugovor kojim smosačuvali gotovo sva dotadašnja prava, avisinu plaće čak smo nešto i podigli.

Uslijedilo je mirnije razdoblje u kojemsmo se odlučili za neke dodatne aktivnostikojima smo željeli bolje zaštititi radnike našetvrtke, pa smo proveli izbore za Radničkovijeće, izabrali povjerenike zaštite na radu,

izabrali predstavnika radnika u Nadzornomodboru tvrtke…

2.1. Radni odnos – ugovoro radu

Ugovorom o radu zasniva se radni odnos.Riječ je o odnosu koji je dvostran,dobrovoljan, naplativ i osoban jer radnik

radi prema uputama poslodavca. Radniodnos može biti zasnovan i rješenjem oprimanju u državnu službu.

Ugovorom o radu regulira se što će i na kojinačin radnik napraviti za poslodavca te što ćemu i u kojem roku poslodavac dati zauzvrat.

Uputa:Radnik svoj primjerak obostrano potpisanogugovora o radu mora imati kod sebe i moraga čuvati.Čuvajte ugovor o radu sve dok god imatebilo kakva potraživanja iz toga radnogodnosa, pa i dulje radi dokazivanja odre-đenih socijalnih prava.

Kakav može biti ugovor o radu?

Ugovor o radu na neodređeno vrijeme Osnovno obilježje tog ugovora je da jevrijeme trajanja radnog odnosa utvrđeno uneodređenom roku. Sklapa se kao pravilo.Ako poslodavac nema opravdan razlog zasuprotno, radniku po zakonu mora ponuditiugovor o radu na neodređeno vrijeme. Akou ugovoru o radu nije određeno vrijeme nakoje je sklopljen, smatra se da je sklopljenna neodređeno vrijeme.

Ugovor na određeno vrijeme Vrijemetrajanja ugovornog odnosa je točno

određeno te istekom tog roka ugovorprestaje vrijediti. Prema zakonu se sklapau iznimnim slučajevima, ako je prestanakradnog odnosa unaprijed utvrđen rokom,izvršenjem određenog posla ili nastupanjemodređenog događaja.

Ako je sklopljen na vrijeme kraće od 3godine, s uzastopno sklapanim ugovorimanakon prvoga, tada ne može trajati duljeod navedenog razdoblja, međutim ovoograničenje ne odnosi se na ugovor o radukoji je od početka sklopljen na određenovrijeme dulje od 3 godine, koji u tom slučajumože trajati neodređeno razdoblje kaougovor o radu na određeno vrijeme (npr.može trajati 5 godina).

Primjer loše prakse: Ugovor o raduna određeno vrijeme je pravilo, a rad naneodređeno vrijeme postaje iznimka. Iako jetakva praksa nezakonita, radnici uglavnomne traže ostvarenje svojeg prava zbogopravdanog straha od gubitka posla.

Ugovor o radu prema duljini radnog

vremena:Puno i nepuno radno vrijemeugovor o radu na skraćeno radno vrijeme

Dodatak (aneks) ugovora o raduPoslodavac može radniku ponuditi dodatak(aneks) ugovora o radu kada želi izmijenitineku odredbu ugovora o radu ili dodatinovu. Radnik može potpisati taj dodatak kojiće se smatrati sastavnim dijelom ugovora oradu i činit će s njim jednu cjelinu.Ako radnik smatra da mu se dodatkomumanjuju prava iz radnog odnosa, može

2. Osnovni pravnipojmovi i kategorije


6/19

10 11

odbiti potpisati i izjaviti da je sasvimzadovoljan svojim postojećim ugovoromte da smatra kako nema potrebe zapotpisivanjem dodatka. Poslodavac tadaneće moći jednostrano otkazati ugovoro radu radniku, nego će morati provestipostupak koji se zove: otkaz s ponudomizmijenjenog ugovora o radu.

Primjeri loše prakse: Slučaj 1) Promjenaugovora o radu s neodređenog vremenana određeno vrijeme izuzetno je opasna jeristekom novijeg ugovora o radu na određenovrijeme prestaje radni odnos bez ikakvogotkaza i otpremnine. Slučaj 2) U novijese vrijeme pojavljuje i ponuda radnicimanovog ugovora na neodređeno vrijeme, aliuz probni rok, iako radnici već dulje vrijemerade kod istog poslodavca. Valja znati da jeposljednjim izmjenama Zakona o radu uHrvatskoj 2014. unesena odredba premakojoj je nezadovoljstvo poslodavca radnikomna probnom roku opravdani razlog za otkaz.

2.2. Radno vrijeme

Vrijeme u kojem je radnik obvezan obavljatiposlove, odnosno u kojem je spreman(raspoloživ) obavljati poslove premauputama poslodavca na mjestu na kojemse njegovi poslovi obavljaju ili na mjestukoje odredi poslodavac.

Puno radno vrijemeNe može biti dulje od 40 sati tjedno. Zakonne određuje donju granicu trajanja radnogtjedna tako da je moguće utvrditi kao punoi znatno kraće vrijeme od 40 sati tjedno.

Nepuno radno vrijemeSvako radno vrijeme kraće od punogaradnog vremena (teoretski čak i 1 sat tjedno).Radnik kod više poslodavaca može raditisamo s ukupnim radnim vremenom do 40sati tjedno. Plaća i druga materijalna pravaradnika utvrđuju se i isplaćuju razmjerno

ugovorenom radnom vremenu. Otkaznirok, otpremnine (gleda se neprekidni rad) igodišnji odmori računaju se kao da su radiliu punom radnom vremenu. U ovu kategorijutakođer ulaze odmor između dva uzastopnaradna dana, tjedni odmor, najkraće trajanjegodišnjeg odmora, plaćeni dopust.

Skraćeno radno vrijemeNa poslovima na kojima uz primjenu mje-ra zaštite i zdravlja nije moguće zaštititiradnika od štetnih utjecaja radno se vrijemeskraćuje razmjerno tom utjecaju na zdravljei na radnu sposobnost radnika. Iako ne radipuno radno vrijeme, takvo se skraćeno

radno vrijeme izjednačava s punim radnimvremenom.Ne smije raditi prekovremeno jer bi se time još više nagomilali štetni utjecaji.

Raspored radnog vremenaUtvrđuje se propisom, kolektivnim ugovo-rom, sporazumom radničkog vijeća iposlodavca, pravilnikom o radu ili ugovoromo radu. Ako nije ni na jedan način utvrđen,o njemu odlučuje poslodavac pisanomodlukom. Poslodavac mora obavijestitiradnika o promjeni rasporeda radnogvremena najmanje tjedan dana unaprijed,osim u slučaju prijeke potrebe.

Raspored može biti u jednakom ili neje-dnakom trajanju radnog vremena tijekomgodine.

OSVRT NA RAD U NEJEDNAKOMRADNOM VREMENU: Ova kategorijauvedena je posljednjim izmjenama Zakonao radu (2014. g.) radi prikrivanja stvarnogprekovremenog rada, a neki poslodavciuskraćuju prava radnika na rasporedradnog vremena i plaćeni prekovremeni

rad.

Ako je radnik radio dulje od ugovorenogaradnog vremena, takav se rad smatraprekovremenim radom.

Prekovremeni radPravo je poslodavca utvrditi obvezu pre-kovremenog rada u slučaju više sile,izvanrednog povećanja opsega poslova iu slučajevima prijeke potrebe.

Radnik je na pisani zahtjev poslodavcadužan raditi dulje od punoga radnogvremena (ili nepunoga ako je zaposlen natakvo radno vrijeme).

Iznimno poslodavac ne mora uručiti pisanizahtjev radi prijeke potrebe, međutim moramu ga uručiti u roku od 7 dana od početkaprekovremenog rada. Prekovremeni rad ne

smije trajati dulje od 10 sati tjedno, odnosno180 sati godišnje, iznimno ako je kolektivniugovor dopustio može do 250 sati.

Za prekovremeni rad poslodavac je obvezanradniku isplatiti uvećanu plaću.

Primjer loše prakse: Česta zloupotrebauvećanja plaća tako da poslodavci svojimpravilnikom o radu određuju radnikupravo na uvećanu plaću u iznosu od 1% s obzirom na to da Zakon o radu neodređuje najniži iznos uvećanja plaće (vrločesta zloupotreba u zaštitarskoj djelatnosti,za vozače taksija i sl.). Problem se možeriješiti jedino sindikalnim organiziranjem ikolektivnim ugovorom.

Preraspodjela radnog vremena

Ako narav posla to zahtjeva, radno sevrijeme može preraspodijeliti tako datijekom razdoblja koje ne može biti dulje od12 mjeseci u jednom razdoblju traje dulje,a u drugom kraće od ugovorenoga radnogvremena tako da prosječno radno vrijemene smije biti dulje od punoga/nepunogaradnog vremena, odnosno dulje od 48 satitjedno, uključujući i prekovremeni rad.

Radnik koji želi raditi dulje, tj. do 56 satitjedno: mora dostaviti pisanu suglasnostposlodavcu.

Obveza poslodavca pri planu prera-spodjele: dostaviti plan inspektoraturada, ako to nije dogovoreno kolektivnimugovorom ili sporazumom radničkog vijećai poslodavca.

Uz uvjet da je preraspodjela uvedenasukladno zakonu, rad obavljen u pre-raspodjeli radnog vremena ne smatra seprekovremenim radom, što znači da se neplaća uvećano.

Noćni radObavlja se između 22 sata navečer i 6 satiujutro idućeg dana.Za maloljetnike rad od 20 do 6 sati smatrase noćnim radom.Noćni radnik je radnik koji redovito radinajmanje 3 sata u vremenu noćnog radaili koji najmanje trećinu svojeg rada radi uvremenu noćnog rada.

Rad u tom vremenu plaća se uvećano.

Rad u smjenamaOrganizacija rada pri kojoj dolazi do izmjeneradnika na istim poslovima i na istomemjestu rada u skladu s rasporedom radnogvremena.

Smjenski radnik je onaj koji posao obavljau različitim smjenama.

Važno!Nema zakonske obveze poslodavca dataj rad plaća uvećano, ali uobičajeno jeda se kolektivnim ugovorima ugovoriuvećana plaća za smjenski rad ili rad udrugoj smjeni.

2.3. Odmori i dopusti

Svaki zaposleni ima pravo na tjedni odmori plaćeni godišnji odmor i tih se prava nemože odreći.


7/19

12 13

Vrste odmora:• stanka• dnevni odmor• tjedni odmor• godišnji odmor.

Zakon o radu određuje minimalne stan-darde, odnosno najmanje trajanje odmora.Pri tome je različito određeno pravo nanajkraće trajanje odmora jer isti zakonrazlikuje najmanje trajanje odmora zaradnika u odnosu na dulje trajanje odmoraza maloljetnika koji radi ili kod radnika kojiradi na poslovima na kojima nije mogućezaštiti radnika od štetnih utjecaja.

StankaZakonom o radu određeno je pravo nastanku i ona se ubraja u radno vrijeme. Ovopravo u praksi se najčeće krši, osobito kodmalih poslodavaca.

Dnevni odmorPrema Zakonu o radu u Hrvatskoj radnikima pravo na dnevni odmor u razdoblju oddvadeset četiri sata na najmanje dvanaestsati neprekidno. Za sezonske radnike zakonodređuje najnižu granicu trajanja dnevnogodmora koja iznosi osam sati neprekidno.

Tjedni odmorKod prava na tjedni odmor zakon o raduodređuje da radnik ima pravo na tjedni

odmor u neprekidnom trajanju od najmanjedvadeset četiri sata, a uz određene iznimkedanom tjednog odmora radnika smatra senedjelja.

Godišnji odmorNajkraće trajanje godišnjeg odmora odre-đeno je zakonom o radu u tjednima. Radnikima pravo na godišnji odmor za svakukalendarsku godinu, u trajanju od najmanječetiri tjedna. Poslodavac je obvezan o trajanjui razdoblju njegova korištenja obavijestitinajmanje petnaest dana ranije.

Pravilo!Oni poslodavci (kod kojih radnici nisu sindikalnoorganizirani) duljinu trajanja, npr. tjednog iligodišnjeg odmora, određuju isključivo premaminimalnim zakonskim standardima.

Zakonom o radu utvrđene su minimalnevrijednosti odmora i dopusta, te je uređenjetih prava među najvažnijim dijelovimasadržaja kolektivnih ugovora.

Vrste dopusta:• plaćeni• neplaćeni dopust.

Plaćeni dopust određuje pravo na oslobođenjeod obveze rada za važne osobne potreberadnika do sedam radnih dana godišnje. Zaradnika koji je sindikalno aktivan važno je znatida ima zakonsko pravo na plaćeni dopust zaslučaj obrazovanja za potrebe radničkogavijeća ili sindikalnog rada.

Radnik nema zakonsko pravo na neplaćenidopust, ali na njegov zahtjev može gaodobriti poslodavac. Zakon o radu određujeda u slučaju odobravanja neplaćenogdopusta radniku sva prava u vezi s radnimodnosom miruju.

Zapamtite!Zakonom o radu utvrđene su najkraće duljinetrajanja odmora i dopusta, te je uređenje tihprava među najvažnijim dijelovima sadržaja

kolektivnih ugovora.Radnik ima pravo na mogućnost određenjapovoljnijeg prava na dulje trajanje odmora idopusta od najkraćeg propisanog zakonom.Ali to zahtijeva da se radnici sindikalnoorganiziraju.Samo sindikat može pregovarati i sklopitis poslodavcem kolektivni ugovor koji bi zaradnike povoljnije odredio duljinu trajanjatjednog odmora (npr. slobodne subote inedjelje), godišnjeg odmora (npr. dulje odčetiri tjedna) ili plaćenog dopusta (dulje odsedam radnih dana godišnje).

2.4. Plaća, naknada plaćei ostala materijalna pravaradnika

Ne postoji jedinstvena definicija plaće.U Hrvatskoj plaću pojmovno određujeradno, porezno, socijalno, ovršno, kaznenozakonodavstvo...

Plaća se može odrediti:• zakonom• vladinom uredbom• kolektivnim ugovorom• pravilnikom o radu (obveza kada poslo-

davac zapošljava najmanje 20 radnika)• ugovorom o radu.

Radniku pripada pravo na primjerenu plaću.Plaćom se smatra plaća u bruto iznosu.Ako nije drukčije određeno kolektivnimugovorom ili ugovorom o radu – plaća seu Hrvatskoj mora isplatiti najkasnije do 15. umjesecu za prethodni mjesec u bruto iznosu.

Poslodavac je obvezan radniku dostavitiobračun plaće u roku od 15 dana od isplateili u slučaju neisplate plaće do kraja mjesecau kojem je dospjela plaća.

Uputa:Radnik svoj primjerak obračuna plaće moraimati kod sebe i mora ga čuvati.Čuvajte obračun plaće sve dok god imate bilokakva potraživanja iz toga radnog odnosa.

Dodatne isplate „na ruke“ koje radniciusmeno dogovore s poslodavcem gotovo je nemoguće dokazati, utužiti i ovršiti.

Obračun plaće je ovršna isprava kojomu slučaju neisplate radnik može protivposlodavca pokrenuti prisilnu naplatuplaće. U Hrvatskoj se za prisilnu naplatuneisplaćene plaće ne moraju voditi sudskipostupci, nego se ovršni postupak možeprovesti izravno s pomoću zahtjeva prinadležnoj državnoj financijskoj agenciji, ito već prvog dana nakon dospijeća plaće.

Oprez!Kako bi radnik proveo postupak ovrhe nadposlodavcem, obračun plaće mora bitipravilno izrađen, ovjeren žigom poslodavcai potpisom ovlaštene osobe poslodavcas naznakom na obračunu da je riječ oobračunu neisplaćene plaće. Ako radnikbude prevaren, odnosno poslodavac muuruči manjkav primjerak obračuna plaće,može se obratiti za pomoć sindikatuili izravno nadležnoj inspekciji rada sazahtjevom da poslodavcu naredi izdavanjepravilnog obračuna plaće.

Što kad poslodavac želi promijenitiiznos plaće?Radnik mora inzistirati da mu iznos plaćebude jasno naveden u ugovoru o radu.

Pri izmjeni iznosa ili visine plaće:• poslodavac ne smije jednostrano smanjiti

plaću radnika• radnik ne snosi rizik poslovanja i ima pravo

na ugovorenu plaću• izmjena plaća dopuštena je samo ako je

radnik pristao.

Jednostrana izmjena plaća dopuštena jeako u ugovoru nije ugovoren iznos (visina)plaće, nego se ugovor poziva na odredbepravilnika o radu.

Važno!

Iznos bruto plaće utvrdite ugovorom o radu.Nije uputno potpisati ugovor o radu u kojemse određuje pravo poslodavca da može

jednostrano izmijeniti plaću pravilnikomo radu.

Kolektivnim ugovorom do veće plaćei drugih materijalnih pravaPovećanje plaće i drugih materijalna pravapredmet je kolektivnog pregovaranja.

Što su to druga materijalna prava?Riječ je o materijalnim pravima koja su


8/19

14 15

redovno predmet kolektivnog pregovaranja jer zakon o radu ne uređuje obvezu isplatetih materijalnih prava.

To su najčešće:• prijevoz na posao i s posla• nagrada radniku za vjernost poslodavcu• jubilarna nagrada• prigodna nagrada radniku pri odlasku na

godišnji odmor – regres• nagrada za blagdane• dar u naravi (npr. poklon-bon)• dar za djecu i dr.

U nas sam Zakon o radu ne osigurava

radnicima navedena prava, nego ihumanjuje, osobito radnicima koji rade unepunom radnom vremenu (razmjernougovorenom radnom vremenu), osim akokolektivnim ugovorom, pravilnikom o raduili ugovorom o radu ne bi bilo povoljnijeodređeno.

Primjer: Kako bi radnik koji radi u nepunomradnom vremenu od poslodavca ostvarioprigodnu nagradu (npr. regres) u punomiznosu, kao i radnici koji rade u punomradnom vremenu, to njegovo pravo moralobi biti određeno kolektivnim ugovorom. Manje je vjerojatno da će to pravo na isplatuu punom iznosu poslodavac odrediti svojimaktom – pravilnikom o radu.

Radnim zakonodavstvom određuje se

za radnika najniža razina prava. O svimmaterijalnim pravima s poslodavcem zasvoje članstvo pregovara sindikat.

Pravilo:Poslodavac nije obvezan radnicima isplatitiništa više od onoga na što ga obvezujepropis. Pravo na veću plaću i isplatu drugihmaterijalnih prava radnik ne može ostvaritibez sindikata koji izravno i organiziranozahtijevaju kolektivnim pregovaranjem odposlodavca isplatu većih materijalnih pravaod zakonskih.

To se pravilo odnosi i na ostvarenjenematerijalnih prava, to jest na sve oblikeuređenja povoljnijih uvjeta rada.

2.5. Otkaz ugovora o radu

Poslodavac i radnik mogu otkazati ugovoro radu, i to:• redovito• izvanredno.

Redoviti otkaz ugovora o raduMože biti:1) poslovno ili osobno uvjetovani otkaz

ugovora o radu

2) otkaz ugovora o radu zbog skrivljenogponašanja radnika

3) otkaz ugovora o radu zbog nezadovo-ljavanja na probnom radu.

Kako prepoznati namjeru poslodavcao otkazivanju:• usmeno upozorenje ili pozivanje na

razgovore uz pružanje prilike da se radnikpopravi

• pisano upozorenje radniku• poziv na iznošenje obrane• stvaranje neprijateljskog okruženja na

radnome mjestu.

Uputa radniku kada poslodavac dajeotkaz:• odluka o otkazu mora biti u pisanom

obliku

• treba preuzeti odluku o otkazu jerizbjegavanje može imati kobne posljedice

• na odluku o otkazu radnik obvezno upisujedatum kada je preuzima

• javlja se odmah sindikatu jer rokovi teku.

Kada radnik daje otkaz:• ne mora obrazložiti razlog odluke, osim

kada ne želi odrađivati otkazni rok kojiga obvezuje

• treba dokazati kako za to ima osobitovažan razlog te mu otkazni rok u tomslučaju ne može biti dulji od mjesec dana.

Otkazni rok kod redovitog otkazaKod redovitog otkaza radnik ostvaruje pravona otkazni rok. Rok se skraćuje kod otkazaskrivljenim ponašanjem radnika. Otkaznirok počinje teći od dana dostave otkaza.

Kod redovitog otkaza razlikujemo:

a.) Poslovno uvjetovani otkaz:gubitak tržišta, uvođenje nove tehnologije,ukidanje pojedinih poslova, smanjenjebroja izvršitelja. Poslodavac mora dokazatikako ne može radnika zaposliti na drugimposlovima, da ga ne može osposobiti zadruge poslove, voditi računa o trajanju

radnog odnosa, starosti, obvezamauzdržavanja.

b.) Osobno uvjetovani otkaz: akoradnik ne može izvršavati svoje radneobveze zbog određenih trajnih osobina isposobnosti (trajna nesposobnost za urednoizvršavanje obveza i zbog te činjenicenemogućnost urednog izvršavanja obveza,npr. invalidnost). I ovdje poslodavac moradokazati sve navedeno kao kod poslovnouvjetovanog otkaza.

c.) Otkaz uvjetovan skrivljenimponašanjem : ako radnik ne izvršavaradne obveze, neuredno ih izvršava ili se nepridržava radne discipline (npr. višekratnokašnjenje na posao, rad u alkoholiziranomstanju i dr.), poslodavac mu može otkazati

ugovor o radu. Poslodavac dokazuje da jeriječ o povredi obveze iz radnog odnosa ida je do nje došlo krivnjom radnika.

d.) Nova kategorija: nezadovoljavanjeradnika na probnom radu: pri sklapanjuugovora o radu može se ugovoriti probnirad koji ne smije trajati dulje od 6 mjeseci.Nezadovoljavanje radnika na probnomradu posebno je opravdani razlog za otkazugovora o radu. Poslodavac ovakav otkazne mora posebno obrazložiti, dovoljno jeda navede kako radnik na probnom radu

nije zadovoljio pa se smatra da je takavotkaz zakonit.

Izvanredni otkaz ugovora o raduPravo na izvanredni otkaz pripada radnikui poslodavcu.

Općenito:Otkaz se daje zbog skrivljenog ponašanja;kada mora biti riječ o osobito teškoj povredi(npr. razlog poslodavca: potkradanje imovineposlodavca; razlog radnika: neisplata plaće);povreda je povezana s izvršavanjem obvezaiz ugovora o radu (npr. razlog poslodavca:dužnost radnika da čuva imovinu poslo-

davca; razlog radnika: obveza isplate plaćeradniku najkasnije do 15. u mjesecu); povreda

je takva da nastavak radnog odnosa zbog toganije moguć (npr. nepovjerenje u oba slučaja).

Otkazni rok kod izvanrednog otkazaRiječ je o otkazu bez obveze pridržavanjaotkaznog roka.Ugovor o radu mora se otkazati u obve-zujućem roku od 15 dana od dana saznanjaza činjenicu na kojoj se izvanredni otkaztemelji.

Otkazni rokovi – zapamtite(primjer Hrvatske):Otkazni rok teče za vrijeme privremenenesposobnosti za rad (bolovanja), godišnjegodmora, plaćenog dopusta ako kolektivnimugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom

o radu nije uređeno povoljnije pravo zaradnika – da ne teče!Kod redovitog otkaza ugovora o radu,radnik ostvaruje pravo na otkazni rok čija

je duljina propisana Zakonom o radu,pravilnikom o radu ili ugovorena ugovoromo radu ili kolektivnim ugovorom.Kod redovitog otkaza uvjetovanogskrivljenim ponašanjem radnika utvrđujese otkazni rok u duljini polovice propisanih/ugovorenih otkaznih rokova.Kod izvanrednog otkaza nema otkaznogroka – riječ je o momentalnom otkazu.


9/19

16 17

Usmeni otkazOtkaz koji ne poznaje zakon o radu, ali gapriznaje sudska praksa.Ako vam poslodavac usmeno otkaže,odmah se javite sindikatu.

Važno!Otkaz vrijedi ako prestanete dolaziti naposao.

Sudski raskid ugovora o raduKada radnik na sudu podigne tužbuprotiv nezakonite odluke poslodavca, sudtijekom postupka utvrđuje je li takva odlukaposlodavca bila dopuštena. Ako sud utvrdida je otkaz nedopušten, a radnik više neželi nastaviti raditi kod poslodavca, sud ćena zahtjev radnika odrediti dan prestankaradnog odnosa (koji je obično dandonošenja presude) i dosuditi mu naknaduštete u iznosu od 3 do 8 mjesečnih plaća.

Pravo radnika na otpremninu

Pretpostavke:• ako ugovor o radu otkazuje poslodavac• ako je ugovor o radu trajao neprekidno

najmanje dvije godine

Važno! Istek ugovora o radu na određenovrijeme ne smatra se otkazom i radnik neostvaruje pravo na otpremninu.

Radnik u Hrvatskoj ostvaruje pravo naotpremninu u slučaju poslovno ili osobnouvjetovanog otkaza.

Nema pravo na otpreminu onaj radnikkojemu se ugovor o radu otkazuje zbogkrivnje radnika i radnik koji radi na određenovrijeme, izuzev ako mu to pravo nijeugovorom o radu nije utvrđeno.

Zakonom o radu određena je otpremnina od1/3 prosječne mjesečne bruto plaće koju jeradnik ostvario u prethodna tri mjeseca prije

prestanka ugovora o radu za svaku navršenugodinu rada kod poslodavca. Otpremninaiznosi maksimalnih 6 prosječnih brutoplaća.

Rok za isplatu: vrijeme isplate otpremninezakon izričito ne utvrđuje, međutim premasudskoj praksi otpremnina je dospjelaistekom otkaznog roka. Otpremnine seradnik ne može odreći prije nego je dospjela.

Važno! Sve preko toga ugovara se sin-dikalnim pregovorima i kolektivnimugovorom.

Upozorenje!Poslodavci često nude povoljnije otp-remnine radniku uz uvjet sklapanjasporazuma s radnikom, ali u tom slučajuradnik ne može ostvariti prava za vrijemenezaposlenosti, a na cjelokupni iznosotpremnine obračunavaju se porezii doprinosi (jer se cijeli otkaz smatrasporazumnim raskidom ugovora o radu).

2.6. Otkaz s ponudomizmijenjenog ugovora o radu

Riječ je o situaciji kada poslodavac radnikuotkazuje ugovor i istodobno predlažesklapanje novog ugovora pod izmijenjenimuvjetima – novo radno mjesto, novi opis

poslova, različita plaća i dr.

Kad radnik primi otkaz s ponudom izmije-njenog ugovora o radu:• može ili ne mora pristati• o ponudi se mora izjasniti u roku koji

odredi poslodavac, no koji ne smije bitikraći od 8 dana.

Radnik ne prihvaća ponudu poslodavca: ako ne potpiše novi ugovor u roku od osamdana, ponuda novog ugovora više ne vrijedi,a otkaz stupa na snagu.

Radnik prihvaća ponudu poslodavca: • potpisuje novi ugovor o radu i pristaje na

ponuđene uvjete• potpisuje novi ugovor o radu kako bi

zadržao radno mjesto i pokreće radnispor.

Pravo radnika na pokretanje sudskogpostupka

Radnik ima pravo: Kod otkaza s ponudomnovog ugovora o radu radnik pridržavapravo pokretanja sudskog postupka. Toznači da ako radnik potpiše novi ugovor oradu, i dalje će zadržati pravo na pokretanjesudskog postupaka protiv otkazivanjastaroga, ako otkaz smatra nedopuštenim.Za vrijeme sudskog spora obavlja poslovenovoga radnog mjesta.

RokoviObvezno zatražiti stručnu pomoć sindi-kalnog pravnika radi složenosti pravneprocedure.

Važno! Ako poslodavac nudi novi ugovoro radu nepovoljniji za radnika bez otkazastarog ugovora o radu, postupak radnika je jednak kao i kod ponude dodatka ugovorao radu ili aneksa. Obrazloženje pogledatikod dodatak (aneks) ugovora o radu.

2.7. Prijenos ugovora oradu (prijelaz k novomposlodavcu)

Prijenos ugovora o radu na novog poslo-davca događa se kada poslodavac osnivanovu tvrtku ili prenosi dio tvrtke ili djelatnostitvrtke na drugog poslodavca.

Prijenos ugovora na novog poslodavca:• radi se bez volje i pristanka radnika• novi ugovori se ne sklapaju

• novi poslodavac je radnicima obvezanosigurati sva prethodno ugovorena prava

• radnicima se samo pošalje obavijest dasu im ugovori o radu preneseni na novogposlodavca.

Novi poslodavac: Obvezan je radnicimaosigurati sva prethodno ugovorena prava.Novog poslodavca obvezuje kolektivniugovor do sklapanja novog, a najduljegodinu dana. Radničko vijeće nastavlja sradom i svi sporazumi se prenose na novogposlodavca.

Primjer loše prakse u Hrvatskoj:poslodavci izbjegavaju prijenos ugovorao radu zato što bi smanjili prava radnika.Naime, poslodavac radniku umjestoprijenosa nudi sporazumni prestanakugovora o radu – sporazumni raskid. Utom je slučaju uobičajeno da radnik nezadržava kontinuitet rada iz kojeg možeostvarivati pojedina prava (otpremnina,otkazni rok, jubilarne nagrade, danigodišnjeg odmora…), nego počinje raditis danom potpisivanja novog ugovorakod tog poslodavca, pa navedena pravamora stjecati ispočetka. Radnik ostaje bezzaštite i prvo što će učiniti novi poslodavac jest smanjiti plaću. To što je kod s tarogposlodavca postojao kolektivni ugovor,novog poslodavca ne obvezuje.

2.8. Zaštita povrijeđenihprava radnika

Zaštita povrijeđenog prava radnika počinjeonog trenutka kada radnik zaprimi bilokoji dokument od poslodavca (pisanoupozorenje s mogućnošću otkaza, zahtjevza očitovanjem radnika, opomenu na radneobveze, otkaz ugovora o radu, otkaz sponudom izmjena ugovora o radu, obavijesto prijenosu ugovora o radu, odluku okorištenju godišnjeg odmora i sl.), a smatra


10/19

18 19

Tužba protiv nezakonite odlukeposlodavcaAko ste odlučili podignuti tužbu protivposlodavca, to će za vas odraditi pravnaslužba kao jedna od stručnih službiu sindikatu kojeg ste član. S pomoćupunomoći dajete ovlast sindikatu da vaszastupa. Kao stranka u postupku ovlašteniste sudjelovati na svim ročištima na sudu.Ako ne želite, ne morate biti na ročištima jer vas zastupa ovlaštena osoba zaposlenau sindikatu kojem ste dali punomoć, osimonih ročišta na koja će vas pozvati sam sudkako biste dali iskaz pred sudom.

Kada radnik može bez prethodnogulaganja zahtjeva za zaštitu pravaizravno tužiti poslodavca?Iznimka! U Hrvatskoj za novčana potra-živanja radnika i naknadu štete radnik nemora ulagati zahtjev za zaštitu prava, negood neispunjenja obveze isplate radniku usljedećih 5 godina teče rok za podizanjetužbe protiv poslodavca.

2.9. Važnost roka zaostvarivanje radničkihprava

Što je rok?Zakonski ili odlukom nekog tijela ili osobevrijeme određeno za izvršenje neke radnjeili ponašanja.

Rok može biti ugovoren suglasnošću dvijustrana.

Rok je važan čimbenik za stjecanje ili gubitakprava u slučaju njegovog prekoračenja.

Posljedica proteka rokaTužba ili odgovori na pismena poslodavca –predani su u roku ako su predani ili poslaniposlodavcu, odnosno sudu prije negorok protekne. Ako je pismeno upućenopreko pošte preporučenom pošiljkom,dan predaje pošti smatra se danom kada je pismeno predano poslodavcu ili sudukojem je upućen.

da je time povrijeđeno neko njegovo pravoiz rada ili u vezi s radnim odnosom.

Važnost primitka pisanogdokumenta pri ostvarivanjuradničkih prava

Radnik ne treba izbjegavati osobni primitaku prostorijama poslodavca, kao ni primitakpoštom.

Poslodavac ima mehanizme kojima semože koristiti u tom slučaju (npr. stavljanjedokumenta na oglasnu ploču) i tada sesmatra da ste dokument primili.

Rokovi teku, teku i proteku a da niste nisvjesni.

SavjetPri svakom primitku dokumenta na dnuupišite datum kada ste ga primili ili preuzeli,npr.PRIMIO DANA: 1. 1. 2016.POTPIS RADNIKA: Petar PetrićPoslodavcu možete potpisati potvrdu idatum primitka, ali ništa drugo ne pišite,ne potpisujte i ne dopisujte.

Važno!Od datuma primitka počinju teći rokovi.Ako vam je pismo poslano poštom, rokovipočinju teći od dana preuzimanja pošiljke,odnosno prvoga sljedećeg dana.

Što nakon primitkaNa svaki primljeni pisani dokument odposlodavca (zahtjev, opomenu, upozorenje)treba reagirati pismeno, odnosno napisatiodgovor koji uobičajeno nosi naziv „Zahtjevza zaštitu prava“. Vlastoručno ga potpišitei obvezno dostavite poslodavcu u roku od15 dana.

Važno!Ako ne znate što napisati, javite se sindikatu,ondje će znati kako na njega reagirati.

Što kada poslodavac usmeno povrijediradnikovo pravo?Na takvu povredu također valja reagiratiod dana saznanja u propisanom roku od15 dana – pismeno.

Dostava zahtjeva za zaštitu pravaposlodavcuPotpisani zahtjev za zaštitu prava predajteu urudžbeni ured poslodavca ili pošaljitepoštom preporučenom pošiljkom.

UputeA. Predajte osobno u tvrtki, u dva primjerka:

jedan poslodavcu, a drugi (ovlaštenaosoba stavlja datum i žig poslodavca)zadržavate za sebe kao dokaz da jeposlodavac primio vaše očitovanje.

B. Predajte poštom preporučenompošiljkom: potvrdu o primitku prepo-ručene pošiljke koju uzimate upoštanskom uredu obvezno čuvajte jer

je u ovom slučaju dokaz u slučaju spora.

Što nakon uloženog zahtjeva zazaštitu prava?Od dana predaje zahtjeva za zaštitu pravateče rok od 15 dana u kojem radnik čekaočitovanje poslodavca.

Što nakon odgovora ili šutnje poslo-davca?

Ako poslodavac odgovori na zahtjevprije isteka roka od 15 dana, ali negativnoodgovori, tada od dana primitka njegovaodgovora teče rok od 15 dana u kojemmožete podignuti tužbu u radnom sporu.

Ako poslodavac uopće ne reagira na zahtjevza zaštitu prava u ostavljenom roku od15 dana, tada možete podignuti tužbu udaljnjem roku od 15 dana.

KATEGORIJA TKO ROK

Obveza obavješćivanja o privremenojnesposobnosti za rad

Radnik 3 dana

Promjena rasporeda radnog vremena Poslodavac tjedan dana unaprijed

Zahtjev za zaštitu prava na povredu prava izradnog odnosa (npr. na odluku poslodavca)

Radnik 15 dana od povrede/dostave odlukeposlodavca

Odgovor poslodavca – udovoljenje zahtjevu Poslodavac u roku od 15 dana oddostave zahtjeva radnika

Tužba – zaštita povrijeđenog prava predsudom

Radnik Daljnji rok od 15 dana

TABLICA VAŽNIH ROKOVA:


11/19

20 21

Kad proteknu rokovi, nemate pravo nasudsku zaštitu.

Propust dostave u roku ima za posljedicugubitak prava na pristup sudu, to jest radnikkoji nije uložio zahtjev za zaštitu pravaprema poslodavcu neće moći ta pravaostvariti sudski.

Što kada poslodavac sam izmisli svojrokRokovi su propisani zakonima (ili suugovoreni, što znači potpisale su ih objestrane) i ne mogu se samoinicijativno

određivati ili mijenjati.

Svaki dokument poslodavca bez obzirana to kako je naslovljen, a u kojemposlodavac sam navodi neki „svoj“ rok, neobvezuje radnika ako je suprotan zakonu(ili potpisanom ugovoru u kojem se taj rokizričito naveo). Radnik zadržava pravo držatise rokova propisanih zakonima.

Rokovi su podložni zakonskimizmjenamaIako se već desetljećima nisu mijenjali tesu postali uobičajeni, uvijek treba uzeti uobzir da zakonodavac može zakonskimintervencijama mijenjati trajanje roka za

poduzimanje određenih radnji.

3.1. Sindikat

Sindikat je dobrovoljna, borbena, solidarnaorganizacija radnika koja promiče i borise za socijalna i materijalna prava radnika.Pravno izvorište utemeljenja organizacijesindikata su konvencije Međunarodneorganizacije rada i zakona o radu.

Po svojoj definiciji sindikat je socijalna,solidarna i borbena radnička organizacijas osnovnom svrhom promicanja borbe zaveća radnička prava i interese. Socijalna

jer pomaže svojem članu u nevolji, asolidarna jer članovi učlanjeni u sindikatsolidarno pomažu jedni drugima, i to takoda oni kojima je trenutačno dobro pomažukolegama koji su u lošoj situaciji. Borbena jer se za radnike organizirano i smišljenobori protiv nepovoljnih ugovora o radu,pravilnika o radu, zakona iz područja rada...

Što je to sloboda sindikalnog orga-niziranja?Na temelju međunarodnih konvencija koje

je ratificirala Hrvatska radnici imaju pravo naslobodno promicanje i borbu za ostvarenjesvojih interesa.

Radnici imaju pravo osnivati i udruživati seu organizacije kojima je to osnovna svrhai zadaća – sindikate te svaki radnik premavlastitu odabiru, i to na temelju vlastitevolje, može se udružiti u sindikat. Radniksam odabire u koji će se sindikat udružiti,a jedini uvjet je da dobrovoljno pristaje naprihvaćanje pravila iz statuta odabranogsindikata.

Ova sloboda udruživanja nailazi na različiteprepreke, vrlo često postavljene i od samihsindikata, i to tako da sam sindikat donesepravila (statut) koja ograničavaju.

Primjerice, strukovni sindikati svoje članstvoograničavaju na jednu struku zaboravljajući

da ta ista struka djeluje kod različitihposlodavaca i pod različitim okolnostima.

Često se sindikati ograniče i na jednu ilidvije djelatnosti i ne udružuju ostale. Postojii teritorijalno ograničavanje (npr. radnik kojiradi na području Slavonije ne može biti člansindikata sjeverne Hrvatske), ali najgore je ograničenje ono koje si zbog neznanjapostavi sam radnik.

To se izražava u načinu razmišljanja kojidovodi do pogrešnog zaključka „ja sampekar i radim u pekari, znači spadam usindikat pekara“.

3.2. Pristupnica

Izjava kojom pojedinac potvrđuje dadobrovoljno pristupa sindikalnoj organizaciji.Potpisivanjem pristupnice postaje se članodređenog sindikata.

3.3. Članarina

Članarina je redoviti mjesečni novčanidoprinos svakog člana određen u postotkuod plaće koju član prima. Visinu postotkaodređuje nadležno sindikalno tijelo(uobičajeno to je po Statutu sindikata najvišesindikalno tijelo: Skupština, Sabor ili Kongres).

3. Osnovni sindikalnipojmovi


12/19

22 23

Čemu služi članarina?Članarina služi za financiranje rada sin-dikata, odnosno za pokrivanje troškova radasindikata.

Razlikujemo:a) materijalne troškove rada sindikata: • kupnju osnovnih materijalno-tehničkih

sredstava za rad • osnovne režijske troškove (trošak

prostora, energije, telefona i sl.)b) troškove zaposlenika sindikata (aktivisti,

stručne službe)c) programske troškove: • kolektivno pregovaranje

• pokrivanje troškova sindikalnih akcija,prosvjeda, štrajkova, sindikalnih susreta

• troškove sindikalne solidarnosti • troškove informiranja (web-stranice,

bilteni, portali i sl.) • trošak obilaska članova na terenu.

Sindikalna članarina ne služi za kupnjupilića, purica i svinjskih polovica, kao ni zakreditiranje i dodatno zaduživanje članovasindikata!

3.4. Tko može biti sindikalnipovjerenik?

Sindikalni povjerenik je izabrani ili imenovaničlan sindikata koji uživa povjerenje članstva

i sindikata organiziranog u pojedinompravnom subjektu.

Što radi sindikalni povjerenik?• zastupa sindikat u organizaciji u kojoj radi• u ime članstva i sindikata kontaktira s

poslodavcem• on je poveznica kontakata između članstva

i sindikata, i obrnuto, između sindikata ičlanstva

• prenosi članstvu sve potrebne informacije• o potrebama, interesima i željama članstva

informira sindikat

• vodi računa o financijsko-materijalnomposlovanju u podružnici (ako je ima)

• organizira članstvo u zajedničkim sin-dikalnim akcijama

• aktivno sudjeluje u radu sindikata.

Tko može biti sindikalni povjerenik?Svaki član sindikata koji je na temelju jasnoizražene volje i povjerenja članstva izabranili imenovan za sindikalnog povjerenika.

Koliko sindikalnih povjerenika možebiti kod jednog poslodavca i jesu lizaštićeni od otkaza?

Sindikalni odgovor: Koliko god tosindikat smatra potrebnim.Konvencija Međunarodne organizacije radabr. 87 – o slobodi udruživanja i zaštiti pravana organiziranje; „… sloboda udruživanjaradnika sadrži pravo na izradu statuta ipravila sindikata te slobodan izbor svojihpredstavnika.“

Odgovor po Zakonu o radu: Sindikat uHrvatskoj ima pravo na jednoga zaštićenogsindikalnog povjerenika uz uvjet da kodposlodavca organizira najmanje pet čla-nova. Najveći broj zakonom zaštićenihsindikalnih povjerenika određuje se pravilimapredviđenim za izbor radničkog vijeća (npr.ako organizira najmanje 75 članova imapravo na 3 zaštićena sindikalna povjerenika,

ako organizira najmanje 250 članova imapravo na 5 zaštićenih sindikalnih povjerenikaitd.).

Što je to sindikalno povjereništvo?Kada je kod poslodavca izabrano iliimenovano više od jednoga sindikalnogpovjerenika, oni čine sindikalnopovjereništvo.

Tko je glavni sindikalni povjerenik?Kada je kod poslodavca izabrano iliimenovano više od jednoga sindikalnog

povjerenika, jedan od njih može se izabratiili imenovati za glavnoga sindikalnogpovjerenika. Glavni povjerenik rukovodiradom sindikalnog povjereništva.

Tko je povjerenik zaštite na radu?Povjerenik zaštite na radu je radnik kojeg suizabrali radnici da zastupa interese radnika napodručju zaštite na radu, a kod poslodavcakoji zapošljava više od 50 radnika djelujei odbor zaštite na radu. Izbor povjerenikazaštite na radu radi se prema propisima kojivrijede u izboru radničkog vijeća.

3.5. Radničko vijećeSavjetodavno tijelo koje na temelju odredbizakona o radu mogu izborima osnovatiradnici kod poslodavca s dvadeset ili višezaposlenih.

Tko inicira izbore za radničko vijeće?Pravo pokretanja postupka za utemeljenjeradničkog vijeća ima svaki sindikat kojidjeluje kod poslodavca ili skupina od 20 %radnika tog poslodavca.

Zašto radničko vijeće?Radničko vijeće, povijesno gledano,izmišljotina je poslodavca. Svrha je bilaonemogućiti rad ili barem umanjiti ulogusindikata, a izgovor je bio „sindikati se brinusamo za svoje članove, a radničko vijeće

se brine za sve zaposlenike“. Ali sindikati suuspjeli preuzeti radnička vijeća tako da suuspješno kandidirali svoje članove koji subili birani u radnička vijeća. To su prepoznalii zakonodavci, pa se tako i sindikatima uHrvatskoj daje ovlast radničkog vijeća akokod poslodavca to nije izabrano.

Sindikalni povjerenik s ovlastimaradničkog vijećaAko kod poslodavca nije izabrano radničkovijeće, sindikalni povjerenik u Hrvatskoj možepreuzeti zakonske ovlasti radničkog vijeća.

Kako se preuzimaju ovlasti radničkogvijeća?

Mogućnost AAko kod poslodavca djeluje jedan sindikat,sindikalni povjerenik tog sindikata preuzimaovlasti. Uputno je pismeno podsjetiti na tuzakonsku mogućnost, uz precizno navo-đenje imena sindikalnih povjerenika.

Mogućnost BAko kod poslodavca djeluje više sindikata,oni se dogovore i o rezultatu dogovora,odnosno o imenima i prezimenima sin-dikalnih povjerenika koji preuzimaju prava,

obveze i ovlasti radničkog vijeća pismenoobavijeste poslodavca. Ako sindikati neobavijeste poslodavca, posljedično poslo-davac nema obvezu savjetovanja.

Koje su ovlasti sindikalnog povjerenikakada preuzme ovlasti radničkog vijeća?Sindikalni povjerenik preuzima sve ovlastipredviđene zakonom o radu koje bi imaloizabrano radničko vijeće – osim jedne:ne može imenovati predstavnika radnikau organu poslodavca koji nadzire vođenjeposlova (nadzorni odbor u trgovačkimdruštvima, upravno vijeće u ustanovama i sl.).


13/19

24 25

Najčešća pitanja vezana za odnosposlodavca, sindikata i radničkogvijeća

Može li sindikalni povjerenik biti član ili

predsjednik radničkog vijeća?

Odgovor: DA

Može li član radničkog vijeća sudjelovati

u štrajku?Odgovor: DA – kao radnik ili član sindikata,ali ne u svojstvu člana radničkog vijeća.

Može li sindikalni povjerenik ujedno pred-sjednik radničkog vijeća organizirati štrajk?

Odgovor: DA– uz uvjet da jasno naglasiu kojoj ulozi to radi (uloga sindikalnogpovjerenika i sl.). Strogo je zabranjeno da seo organizaciji štrajka raspravlja ili odlučujena sjednicama radničkog vijeća.

Može li sindikalni povjerenik/član rad-

ničkog vijeća dobiti otkaz?

Odgovor: DA – uz suglasnost sindikata/radničkog vijeća.

Što ako suglasnosti nema?

Odgovor: Poslodavac može pred sudomzatražiti nadomještaj suglasnosti.

Ima li sindikalni povjerenik/član radničkog

vijeća zakonsku zaštitu?

Odgovor: DA– za trajanja mandata, a

sindikalni povjerenik i 6 mjeseci poslije (ukolektivnom ugovoru može se ugovoriti idulji rok).

Je li je radničko vijeće dužno surađivati sa

sindikatom?

Odgovor: DA

Je li sindikat dužan surađivati s radničkimvijećem?

Odgovor: NE (Ali ako ne surađuje, nijedobro jer je interes za suradnjom na stranisindikata.)

Može li poslodavac sazvati skup radnika?

Odgovor: DA – ali time nije ugroženo pravoradničkog vijeća da sazove skup radnikadva puta godišnje.

Što je to skup radnika?Sastanak svih radnika kod poslodavca,obično dva puta godišnje u podjednakimrazmacima, koji saziva radničko vijeće.

Koje su teme skupa radnika?Informacije o stanju i razvoju poslodavca temogućim planovima, kao i o radu radničkogvijeća.

3.7. Kolektivni ugovorKolektivni ugovor je pravni akt koji suusuglasili potpisnici (poslodavac i sindikat,koji su sudjelovali u pregovorima) kojimse reguliraju međusobni odnosi, a što jenajvažnije, sadržava i pravna pravila kojimase uređuju pitanja iz radnog odnosa i u vezis radnim odnosom.

Tko su sudionici kolektivnog prego-varanja?S jedne strane poslodavac, odnosnoreprezentativna udruga poslodavaca zapodručje za koje se pregovara. S drugestrane reprezentativni sindikati. I jedni i dugipregovaraju preko pregovaračkih odbora.

Što je pregovarački odbor?

Svaka strana koja sudjeluje u kolektivnompregovaranju imenuje svoj pregovaračkiodbor (pregovarački odbor sindikata /pregovarački odbor poslodavca). Ovlašten je usuglašavati tekst kolektivnog ugovorai donositi druge odluke vezane za tijekkolektivnog pregovaranja. Razina odlučivanjaodređuje se s pomoću punomoći koje imizdaju pregovaračke strane.

Što je prošireni pregovarački odbor?Članovi pregovaračkog odbora u pripremiza pregovarački sastanak mogu pozvati

na savjetovanje (konzultacije) sindikalnepovjerenike, pa i članstvo, kako bi dobilismjernice za formuliranje pregovaračkihstavova svoje strane. To su ujedno iinformativni sastanci s dvosmjernomkomunikacijom: pregovarački odbor –članstvo, članstvo – pregovarački odbor.

Što je protokol o kolektivnom prego-varanju?Protokol o kolektivnom pregovaranju jestusuglašeni tekst koji potpisuju pregovaračkestrane, a regulira pravila pregovaranja.Primjerice, predviđenu duljinu trajanjapregovaranja, dinamiku sastanaka, prisustvotrećih osoba, metodu pregovaranja, odnoses javnošću. Odredbe protokola mogu setijekom pregovora mijenjati uz suglasnostsvih potpisnika protokola.

Što je aneks kolektivnog ugovora?Dodatak ili aneks kolektivnog ugovora je usuglašeni pravni akt kojim se mijenjamanji (ograničeni) dio sadržaja postojećegakolektivnog ugovora.

Što je međusindikalni sporazum okolektivnom pregovaranju?To je sporazum koji potpisuju sindikati kojidjeluju na razini za koju se sklapa kolektivniugovor i uređuje međusindikalne odnose.Primjerice, broj članova pregovaračkogodbora iz pojedinog sindikata i dr.

Što je reprezentativni sindikat?To je sindikat koji ispunjava uvjete iz zakonakoji regulira sindikalnu reprezentativnost.Reprezentativnost znači imati ovlasti zasudjelovanje u kolektivnim pregovorima.Prema hrvatskom zakonu reprezentativan

je onaj sindikat koji organizira 20% svihsindikalno organiziranih radnika na područjuza koje se kolektivno pregovara. Primjerice,kod poslodavca koji zapošljava 168 radnikaod kojih je 100 organizirano u nekolikosindikata reprezentativan je svaki sindikat

3.6. Razlike između sindikata i radničkog vijeća

SINDIKAT RADNIČKO VIJEĆE

Pravo na kolektivno pregovaranje DA NE

Pokretanje i vođenje industr i jske akci je,uključujući i štrajk

DA NE

Pravo organiziranja skupa radnika NEDA – ako nemaizabranoga radničkog

vijeća

DA

Pravo imenovanja predstavnika radnika unadzornom/upravnom odboru

NE DA

Pravo na savjetovanje o promjenama kojeutječu na soci jalno-ekonomski položajradnika

NEDA – ako nemaizabranoga radničkog

vijeća

DA

Vlastita stručna služba DA NE

Vlastita financijska sredstva DA NE (troškove RV-asnosi poslodavac)

Pravna osobnost DA NE


14/19


15/19

28 29

A. mora se utvrditi postojanje razloga zaštrajkB. mora biti provedena procedura mirenja,osim u slučaju štrajka solidarnostiC. štrajk mora biti najavljen.

3.10. Mirenje

Što je mirenje?Procedura koja je preduvjet da bi do štrajkauopće moglo doći. Mirenje je zakonskaobveza koju je zakonodavac odredio kaoposljednji pokušaj da se kolektivni radnispor riješi mirno, i to tako da je strankama

u sporu dodao tzv. treću stranu u osobnostiovlaštenog miritelja koji pomaže pri procesurješavanja spora.

Kako počinje mirenje?Konstatacijom da postoji kolektivni radnispor zbog kojeg može doći do štrajka. Takvukonstataciju može samostalno donijeti svakisocijalni partner (poslodavac i sindikat)samostalno, a može biti i konsenzusom.

Mirenje pokreće strana koja je konstatiralapostojanje kolektivnoga radnog spora ilistrana kojoj je rješenje spora interes.

Najčešće sindikat konstatira da poslodavacne pregovara u dobroj vjeri, oteže pregovore,ne želi početi kolektivne pregovore, neprihvaća sindikalne prijedloge i sl., pa

slijedom tih okolnosti sindikat prekidapregovore, konstatira kolektivni radni spori počinje proces mirenja.

Poslodavac isto tako može konstatirati dasu mu sindikalni zahtjevi neprihvatljivi teprekinuti pregovore.

Zahtjev za mirenjeStrana koja želi pokrenuti mirenje (u 99,99%to je sindikat) ispunjava predviđeni obrazackoji se može naći na stranicama ministarstvanadležnog za rad.

Ako nije osoba ovlaštena za zastupanjesindikata, predstavnik sindikata mora imatipunomoć.

Mirenje se obavlja prema odredbama pra-vilnika o mirenju koji ćete naći na mrežnimstranicama ministarstva nadležnog za rad.

Mirenje može završiti samo na dva načina:1. dogovorom – mirenje je uspjelo2. ne postizanjem dogovora – mirenje nije

uspjelo.

Da mirenje nije uspjelo, mora jasnopisati u zapisniku s mirenja.Poslije neuspjelog mirenja za sindikatpostoje samo dvije mogućnosti:1. pokušati izboriti željeno štrajkom2. odustati od sindikalne borbe u slučaju

nemogućnosti borbene akcije.

Što je štrajkaški odbor?Izabrana ili imenovana skupina koja ope-rativno-tehnički rukovodi provedbomindustrijske akcije. Uobičajeno je sastavljenaod neparnog broja, ali to nije nikakvaobveza, nego praktičnost. Npr. 3, 5, 7 –ovisno o broju sudionika štrajka, veličinitvrtke, grane ili terena na kojem se provodiakcija. Štrajkaški odbor ovlašten je donositioperativne odluke pa je neparan brojpraktičan pri glasovanju o donesenoj odluci.

Pri donošenju odluke svaki ozbiljan štrajkaški

odbor savjetovat će se sa sudionicimaštrajka i donositi odluku na temelju njihoveiskazane volje.

Sudionicima štrajka štrajkaški je odbor zavrijeme trajanja štrajka nalogodavac.

Kakav štrajk može biti?1. Štrajk do ispunjenja štrajkaških zahtjevaŠtrajk se provodi do ostvarenja unaprijedzadanih ciljeva. Trajanje štrajka nijevremenski ograničeno. Štrajk prestaje:a) ostvarenjem štrajkaških zahtjeva

b) ostvarenjem dijela štrajkaških zahtjevauz uvjet da je to jasno izražena voljasudionika štrajka

c) kada štrajkaški odbor (uz obveznu su-glasnost sudionika štrajka) procjeni da je daljnja borba neproduktivna.

2. Štrajk upozorenjaŠtrajk upozorenja je industrijska akcija kojaima tri osnovna elementa:a) provodi se prema svim pravilima štrajkab) svrha mu je upozoriti poslodavca

da ako ne shvati i ne počne rješavatiproblem, može doći do radikalizacije(zaoštravanja) kolektivnoga radnog spora

c) vremenski je točno omeđen početkomi krajem (npr. petominutni štrajk upo-zorenja, jednosatni štrajk ili jednodnevništrajk upozorenja), u svakom slučaju moraimati definiran početak i kraj prestankaakcije.

Ako štrajk upozorenja ne riješi problem,uobičajeno slijedi štrajk do ispunjenjaštrajkaških zahtjeva. Znači, štrajka se dodogovora o štrajkaškim zahtjevima bezvremenskog ograničenja.

3. Štrajk solidarnosti Industrijska akcija u kojoj podržavamo iosnažujemo industrijsku akciju štrajka koji je već negdje počeo. Za štrajk solidarnostinije potrebno provoditi postupak mirenja,ali najava štrajka je potrebna.

Oprez!Kako izračunati kada može početištrajk solidarnosti?Štrajk solidarnosti smije početi bez provedbepostupka mirenja, ali ne prije isteka roka oddva dana od dana početka štrajka u čijuse potporu organizira. Pazi! To ne znači48 sati od početka štrajka, nego sljedeće:Primjer: Štrajk je počeo 11. 11. X.u 11,00sati. Dan 11. 11. traje do ponoći, i to je dankada je počeo štrajk. Dani 12. 11. i 13. 11.čine ona dva potrebna dana koja morajuproteći od dana početka štrajka, s tim da

drugi dan, odnosno 13.11. traje također doponoći. U ovom slučaju štrajk solidarnostismije početi u prvoj sekundi 14.11. X.

Štrajk koji nije štrajk

Bijeli štrajk – to je naziv za industrijskuakciju koja se vodi potiho. Za bijeli štrajknije potrebna nikakva procedura. Provodise tako da zaposlenici sve svoje radneobveze rješavaju sporo usporavajući takoproces rada, a da pritom ne prekrše nijedanradni protokol i poštuju sve zadane norme.Jednostavno rečeno, radi se striktno premapravilima službe.

Važno!Uputno je da svim oblicima štrajka (osimbijelog štrajka) rukovodi štrajkaški odbor.

3.11. Poslovi koji se uštrajku ne smiju prekidati

Što su to poslovi koji se ne smijuprekidati?Pri organizaciji štrajka potrebno je utvrditipostoje li i ako da, koji su to poslovi koji se zavrijeme industrijske akcije – štrajka ne smijuprekidati. Da bi se to moglo utvrditi, najprije

je potrebno znati osnovne karakteristikeza određivanje tih poslova. Poslovi koji se

ne smiju prekidati su oni poslovi čije bineobavljanje za posljedicu imalo onemo-gućavanje nastavka rada odmah nakonzavršetka štrajka, odnosno njihovim neob-avljanjem nastala bi nepopravljiva šteta, ilisu ugroza za sigurnost života i zdravlja.

Nekoliko primjera:• povijesno prvi poslovi koji se ne smiju

prekidati utvrđeni su u čeličanama, ito na visokim pećima: naime, jednomugašena visoka peć ne može se više nikadaponovno upaliti,


16/19

30 31

• zimi se centralna grijanja ne smiju seisključiti jer bi isključenjem došlo dosmrzavanja, a samim time i do pucanjacijevi, koje se nakon štrajka ne bi odmah mogle staviti u funkciju, nego bi se pret-hodno morao izvršiti popravak i saniratinepotrebna šteta

• radnici na farmi koja proizvodi jaja morajuhraniti kokoši jer bi u protivnom uginule,ali jaja ne moraju skupljati i prodavati

• poslovi čuvarske i zaštitarske službe važnisu radi čuvanja imovine.

Važno je znati da se poslovi koji se ne smijuprekidati u štrajku obavljaju s najmanjim

mogućim intezitetom i brojem izvršitelja.

Poslovi koji se ne smiju prekidati utvrđujuse sporazumom između poslodavca isindikata.

Inicijativa za sklapanje sporazuma je oba-veza poslodavca.

Ako se sporazum ne sklopi, o poslovimakoji se ne smiju prekidati odlučuje arbitraža.

Savjetujemo da izbjegavate arbitražuRješavanje ovih sporova arbitražom nijeprikladno zato što se arbitražnim pravo-rijekom trajno rješava spor o poslovimakoji se ne smiju prekidati i na taj načinkonzervira se zapravo stanje koje je životnoi svakodnevno promjenjivo.

U Hrvatskoj su poznate arbitražne odluke oposlovima koji se ne smiju prekidati, a kojenisu utemeljene na zdravom razumu, negona pravnom nasilju. Postoje odluke u kojimasu arbitrovom voljom određeni poslovi iutvrđen broj izvršitelja na način da je tofizički nemoguće udovoljiti. Sudska praksapoznaje arbitražne odluke s neutvrđenimrokom važenja – koje su fleksibilizacijomgospodarstva i promjenama kod poslodavcaveć postale NEPROVEDIVE, ali suNEPROMJENJIVE.

Pazi!Pri prijedlogu sporazuma na inicijativuposlodavca najčešći je slučaj da poslodavacpri odabiru tih poslova ima svoj vlastitikriterij, a to je da u slučaju štrajka osiguranesmetano, makar i u nešto smanjenomobliku, normalno obavljanje procesa radašto konkretno znači da štrajk ne ispunjavasvoju svrhu.Poslodavci kad obrazlažu svoj prijedlogposlova koji se ne smiju prekidati uvijek sesluže istim argumentima:

„mi imamo dužnost“„mi radimo za opće dobro“„neobavljanjem tih poslova doći će do

opasnosti za zdravlje“„neobavljanjem poslova nastat će šteta“

Pri tome poslodavci zaboravljaju što jeosnovna svrha štrajka.

Ako u trenutku najave štrajka nisu utvr-đeni poslovi koji se ne smiju prekidati,preporujučemo sindikatu koji organiziraštrajk da sam odredi koji će se poslovi zavrijeme štrajka obavljati, jer je nesmetaninastavak rada nakon završetka štrajka zajed-nički interes poslodavca i sindikata.

3.12. Lockout – isključenjes rada

Lockout je industrijska akcija koju provodiposlodavac, a služi kao ekonomskaolakšavajuća mjera poslodavcu u slučajuštrajka. Budući da poslodavac već trpiekonomsku štetu provođenjem štrajka,ostavljena mu je mogućnost da dio ili sveradnike koji ne sudjeluju u štrajku udalji sposla kako im ne bi morao isplaćivati plaću.

Primjer: U tvornici je zaposleno 200radnika, u štrajku koji provodi sindikatsudjeluje ih 120, a 80 nastavlja s radom.U jednom odjelu radi osam radnika i svih

osam rade kao ekipa i ako jedan nedostaje,cijeli odjel ne može funkcionirati. Od tihosam dvoje sudjeluje u štrajku, a šest ne.Sudionike štrajka poslodavac ne plaća,međutim ovih šest, budući da su prisutni naradu i ne sudjeluju u štrajku, mora platiti. Kaošto je već rečeno, odjel funkcionira samoako su svi radno aktivni te sa šest ljudi radnaefikasnost jednaka je nuli pa poslodavac

nema koristi od cijelog odjela. Kako biizbjegao ekonomski neopravdano plaćanješestorici jer nisu efikasni, poslodavac ih imapravo isključiti s rada do prestanka štrajka.

Napomena: Na radnike koji sudjeluju uštrajku ne može se primijeniti lockout –onine rade – oni su u štrajku.


17/19

32 33

je dan godišnjeg odmora kad se na javiunaprijed. Ovo se može drukčije, odnosnopovoljnije urediti kolektivnim ugovorom.

Moram li raditi prekovremeno?Da, u okviru zakona o radu. Zakon određujemaksimalan broj sati tjedno i propisanuproceduru najave.

Poslodavac radi novu sistematizaciju.Može li je provesti a da nas ništa ne pita?Ako postoji radničko vijeće ili postojipovjereništvo s ovlastima radničkog vijeća,

poslodavac je dužan posavjetovati se, alisavjet nije dužan poslušati. Znači, moženapraviti kako smatra potrebnim. Jedininačin intervencije je u kolektivni ugovorugraditi sistematizaciju, onda je ne možemijenjati bez suglasja.

Nisam išao na godišnji odmor u protekloj godini, a poslodavac mi neomogućuje korištenje do zakonom propisanog roka. Što mogu učiniti?U ovom je slučaju poslodavac dužan platitigodišnji odmor.

Napravio sam štetu koju mi poslodavac želi naplatiti uskratom plaće?To je nezakonito. Poslodavac ne možeuskratiti plaću osim u slučaju ovrhe ilisudske presude. Postoji i mogućnostdogovora. U svakom slučaju, poslodavacne može uskratiti plaću ili dio plaće osimu navedenim slučajevima ili uz pisanipristanak radnika.

Nakon prekida radnog odnosa poslodavac mi ne želi uručiti mojedokumente. Koji je način da midokumente vrati?Jedini efikasni način rješavanja ovogproblema je pozvati inspekciju rada.Nažalost to nekada traje!

Poslodavac nam nije isplatio plaću, što da radimo?Ako je poslodavac izdao propisane isplatneliste (s potpisom i pečatom), onda su onevjerodostojan dokument na osnovi kojegase može napraviti ovrha.

Ako isplatne liste nisu izdane, potrebno jeobratiti se inspekciji rada koja može prisilitiposlodavca da izda liste. Drugi način jeizboriti se štrajkom za neisplaćene plaće.Neisplata plaća je jedan od dva razloga zaštrajk i može ga provoditi svaki sindikat kojidjeluje u tvrtki. Svakako se ne treba pouzdatiu to da je neisplata plaća kazneno djelo (što

je) pa će netko doći i natjerati poslodavcada je isplati! To je naivno i ne funkcionira.

Što kada poslodavac nudi dodatak(aneks) ugovora o radu? Hoću li dobitiotkaz ako ga ne potpišem?Radi se o neobvezujućoj ponudi poslo-davca koju radnik ne mora potpisati,stoga savjetujemo da se konzultirate sasindikatom. Konačno, bitno je znati dapravno gledano odbijanje potpisivanjeaneksa, ne može imati nikakve posljedice.Potpisani aneks vas obvezuje.

Što nakon primitka otkaza ili bilo kojeobavijesti od poslodavca?Savjetujemo da se odmah nakon saznanja javite sindikatu kojeg ste član.

Može li se produljiti ugovor na odre-đeno vrijeme?Može dokle god to dopuštaju odredbeZakona o radu.

Na koji godišnji odmor kao radnikimam pravo ako je duljina trajanjarazličito propisana zakonom o radu,kolektivnim ugovorom, pravilnikomo radu ili ugovorom o radu?Ako je neko pravo iz radnog odnosa različitouređeno ugovorom o radu, pravilnikom

4. Pitanja, odgovori, savjeti

Prvo pitanje koje postavlja svaki radnik kada

se obraća sindikatu: „Imam problema na

poslu, možete li mi pomoći?“

Preduvjet za odgovor na ovo pitanje jeutvrditi dvije činjenice. Prva je o čemuse radi i druga je li radnik (član) došao na

vrijeme.

Metoda kojom to utvrđujemo je komunikacija.

Svaki sindikalni aktivist mora imati ili razviti

određene komunikacijske sposobnosti kako

bi se moglo pomoći radniku. Pravilo je da

se radnika uvijek treba saslušati. Poslodavac

ili radno okruženje može radniku stvoriti

lažnu ili negativnu sliku koja neće odgovarati

objektivnim činjenicama. Kada se utvrde

objektivne činjenice, radniku valja dati savjet

koji će mu biti koristan, a s njim u dogovoru

napraviti procjenu kako mu što kvalitetnije,

brže i primjereno pomoći u nevolji. To

zahtijeva poznavanje osnova sindikalnoga

djelovanja i organiziranja, propisa iz područja

radnog i socijalnog prava, te sindikalnostručni tim koji će znati u kratkim rokovima

procjeniti o kakvom se problemu radi, utvrditi

osnovanost radnikova zahtjeva, naći uporište

u propisima.

Odgovor: Nakon komunikacijskog postupka

- odgovaramo radniku - možemo li mu i

kako pomoći.

Najčešća pitanja koja radnikpostavlja sindikatu

Dobio sam opomenu s mogućnošćuotkaza ugovora o radu. Što da radim?Svakako treba napisati zahtjev za zaštitupovrijeđenog prava radnika i predati

poslodavcu tako da postoji dokaz o tome(poštom s povratnicom ili urudžbirati).

Što je zahtjev za zaštitu povrijeđenog prava radnika?Pismo kojim upozoravamo na povrijeđenopravo i tražimo ispravak postupkaposlodavca koji je doveo do povrede.Ujedno je to i preduvjet za eventualnutužbu protiv određenoga poslodavčevogpostupka. U slučaju opomene imamokasnije argument da opomena nije bilaopravdana i može se na sudu pobijati da je poslodavac opominjao radnika.

Svaki zahtjev za zaštitu povrijeđenog pravaradnika trebao bi završavati zahtjevom dase odluka (opomena) povuče, odnosnostavi izvan snage.

Mogu li dobiti otkaz dok sam nabolovanju?Da, bolovanje nije prepreka za dobivanjeotkaza.

Mogu li ići na godišnji odmor kad jahoću?Zapravo NE. Iako Zakon o radu upućujeposlodavca da uvažava interese radnika,ovlašten je u skladu s potrebama orga-nizacije rada donijeti samostalnu odlukuo korištenju godišnjeg odmora. Izuzetak


18/19

o radu, sporazumom sklopljenim izmeđuradničkog vijeća i poslodavca, kolektivnimugovorom ili zakonom, na radnika seprimjenjuje najpovoljnije pravo. Dakle,u konkretnom slučaju radnik ima pravoprimjene najpovoljnijeg prava za njega.

Riječ je o temeljnom zakonskom načeluprimjene povoljnijeg prava za radnika.

Koliko traje radni spor na sudu?Iako u zakonskim odredbama RepublikeHrvatske stoji kako će sud obraćati osobitupozornost na potrebu hitnog rješavanjaradnih sporova, da se postupak pred

prvostupanjskim sudom mora okončati uroku od šest mjeseci od dana podnošenjatužbe sudu te da je drugostupanjski suddužan donijeti odluku o žalbi podnesenojprotiv odluke prvostupanjskog suda u rokuod trideset dana od dana primitka žalbe, upraksi svjedočimo kako radni spor možetrajati puno dulje od propisanih rokova,pa čak i nekoliko godina. Zbog sporesudske administracije, prenatrpanostisudova predmetima, samoj kompliciranostipredmeta koji se ne mogu vrlo brzo i lakoriješiti i mnogim vanjskim okolnostima nakoje ne možemo utjecati, radni sporovi,sporijim tempom od propisanoga, ali ipakbrže nego sporovi neke druge naravi, pri-stižu svojem kraju.

Pravo i pravda u radnim sporovima: nekad

idu, ali nažalost nekad ne idu zajedno.

POGOVOR:Ovim smo priručnikom upozorili na iza-zove radi kojih je potreba za sindikalnimorganiziranjem jasna, odnosno da je jediniispravan odgovor u postizanju ravnotežeizmeđu rada i kapitala u ovo doba glo-balizma.

34 35


19/19

„Supported by Rosa Luxemburg Stiftung with Funds of the German Federal Foreign Office.“

NOVI SINDIKATPark Stara Trešnjevka 2, Zagreb, Hrvatska

Tel: 01 3024-191 ili 01 3024-244

Fax: 01 3026-531Facebook/Novi sindikat

www.novisindikat.hr

Ovaj primjerak nije na prodaju!

Izdavač: Novi sindikat • Za izdavača: Tomislav Kiš • Lektura/korektura: Iva Udiković

Grafičko oblikovanje: AGM, Ivan Savićević Podgajski • Tisak: Uriho, Zagreb 2015.

sindikalni priruČnik - novi sindikat

Documents