slobodna bosna [broj 678, 12.11.2009]

NEZAVISNA INFORMATIVNA REVIJA

Ko je [}epo, a ko su mu naredbodavci

FAHRUDIN RADON^I] PROTIV KOSOVACAwww.slobodna-bosna.ba

RATNI ZLO^INI NAD HRVATIMA: SEFER, ZUKA, BOJAD@I] I OSTALI

NESLAVNA GODI[NJICA [ta je ostalo od Pruda

Proteklo je ravno 12 mjeseci od historij -skog sporazuma u Prudu nakon kojeg jeBiH, a osobito Federacija BiH, utonula unajdublju poslijeratnu politi~ku krizu nakonrata; Na{ novinar analizira kako se spo-razum iz Pruda pretvorio u nesporazumzbog kojeg je ugroèn rad dràvnih i federalnih institucija

RATNI ZLOÎNIKo je zapovijedao odredu “Zulfikar”

“Slobodna Bosna“ otkriva da hap{enjembrigadira NIHADA BOJAD@I]A,nekada{njeg zamjenika komandantajedinice “Zulfikar“ nije zavr{ena istraga pro-tiv po~initelja zlo~ina nad Hrvatima uHercegovini; Tuìteljstvo BiH nastavljaistragu o lancu odgovornosti unutar kojegje djelovala jedinica misterioznog legionaraZULFIKARA ALI[PAGE

NEBO IZNAD SRPSKE Dodikove zra~ne luke

Milorad Dodik, aktuelni premijer RepublikeSrpske, prije nekoliko dana ambiciozno jenajavio izgradnju nekoliko aerodroma{irom RS-a. Za godinu dana trebao bi bitizavr{en aerodrom u Trebinju, a potom biuslijedila izgradnja aerodroma u Bijeljini iSokocu; na{a novinarka istraìla je ~ime je

motiviran premijerov megalomanski pro-jekat izgradnje zra~nih luka {iromRepublike Srpske

SVINJSKA GRIPA U BiHPrevencija milionskim kreditima

Za provedbu Plana za suzbijanje bolestikoje ugroàvaju ljudsko zdravlje u BiH,izme|u ostalog i svinjske gripe, na{a }e sezemlja kod Svjetske banke zaduìti za 20miliona maraka; istraìvali smo koliko sunas ko{tale dosada{nje ”krizne situacije”nakon pojave Q groznice, bruceloze, pti~ijegripe te kako je novac nemilice tro{en naobuke medicinara, seminare i razneekspertize

TUZLANSKA “PLAVA BOLNICA“Klinika za budu}nost

U Tuzli je ovih dana sve~ano otvorenaPLAVA BOLNICA, ~ija je izgradnja po~elajo{ 1986. godine; ova investicija, vrijednapreko 50 miliona konvertibilnih maraka,predstavlja jo{ jedan korak ka pozicioniranjuTuzle kao glavnog medicinskog centra u BiH

A SADA AKCIJA! Haj’mo Bosno, haj’mo Hercegovino

U subotu, 14. novembra nogometnareprezentacija BiH igra}e u Lisabonuprvu utakmicu baraà protiv

nacionalnog tima Portugala; reporteriSlobodne Bosne boravili su me|ureprezentativcima na{e zemlje tokomnjihovih priprema u Hrvatskoj predsudbonosnu utakmicu doigravanja zaodlazak na Svjetsko prvenstvo idu}egodine u Ju`noj Africi

U PAKLU OBE]ANOG RAJAIza ~eli~ne zavjese scijentologije

Scijentolo{ku crkvu, koja u SjedinjenimAmeri~kim Dràvama ima desetine milionasljedbenika, posljednjih dana potresa knjigabiv{eg scijentologa, dugogodi{njeg ~lana nji-hove organizacije Sea Org, MARKA HEADLY-JA. Na{a suradnica razgovarala je sa autoromknjige koji je do detalja opisao svoje neobi~noiskustvo, uklju~uju}i i ono koje je imao sanajpopularnijim sljedbenikom i propagatoromscijentologije na svijetu – Tomom Cruiseom

12.11.2009. I SLOBODNA BOSNA 3

SLOBODNA BOSNAnezavisna informativna revija

IZDAVA^Pres-Sing d.o.o. Sarajevo

Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI]Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI]

Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI]

Ure|uje redakcijski kolegij

NovinariSuzana MIJATOVI], Danka SAVI],

Mehmed PARGAN, Mirha DEDI], Nermina [UNJ, Nedim HASI], Mirsad FAZLI], Dino BAJRAMOVI],

Adisa BA[I], Maja RADEVI]

Grafi~ki urednik: Edin SPAHI]

DTP: Atif D@IDI]

Lektor: Sedina LONÂRI]

Sekretar redakcije: Edina MU[OVI]

Marketing i prodaja: Amela [KALJI]e-mail: [email protected]

Fotografija: Milutin STOJÊVI], Mario ILIÎ]

Revija izlazi sedmi~noTelefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895

Adresa: êkalu{a ~ikma 6, Sarajevo

Transakcijski ra~uni1610000015710034 - Raiffeisen BANK

HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213

FIMA BANKA d.d. SARAJEVO137-042-60011444-55

List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila uMinistarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednimbrojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja,

nauke, kulture i sporta od 12.6.2001.

[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac. Fotografije, rukopisi i diskete se ne vra}aju.

PDV broj 200333040003e-mail: [email protected]

SADR@AJ www.slobodna-bosna.ba

12

16

28

34

58

42

50

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini

Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH

SLOBODNA BOSNA I 12.11.2009.4

LUK I AQUA

Ka~apor zadrànu be~kom zatvoruzbog utaje porezaKontroverzni sandà~ko-bosansko-aus-trijski biznismen Bahrija Ka~apor kojegje austrijska policija koncem septembrauhapsila u Be~u, zbog sumnje da jepo~inio privredni kriminal, jo{ se uvijeknalazi u pritvoru. Suprotno tvrdnjamanjegovih odvjetnika koji su Ka~aporovpovratak u Sarajevo najavljivali prijemjesec dana, u BiH je od austrijskihvlasti nedavno stigao zahtjev za prov-jeru i popis sve imovine koju posjedujevlasnik hotela Aqua. Ranije smo pisalida je Bahrija Ka~apor ve} godinamapod nadzorom austrijske policije ipravosu|a, koje cijelu njegovu obiteljsumnji~i da su novac od vi{emilijunskeporezne utaje investirali u nekretnineizvan te dràve. Ka~apor, navodno,pored hotela Aqua u Blaùju kodSarajeva, vrijednog oko pet milijunaKM, posjeduje i stan u gradu, tezemlji{te u naselju Sokolovi}-Kolonija.No, bude li u Austriji progla{en krivimzbog porezne utaje i privrednog krimi-nala, cijela Ka~aporova imovina u BiHmogla bi biti zaplijenjena?! (S. M.)

Iako je usvajanje zakona o privatnimza{titarskim agencijama na nivou BiHjedna od obaveza Bosne i Hercegovine kojaje navedena u dokumentu “Evropsko part-nerstvo” jo{ prije tri godine, krovni zakonkoji bi ragulirao ovu oblast na dràvnomnivou jo{ uvijek nije donesen. Za{titarskeagencije u FBiH i RS-u rade po potpunorazli~itim propisima i nema nikakvihnagovje{taja da bi moglo do}i do skorihpromjena. U BiH naime i danas postoje trizakona o privatnim za{titarskim agencijama- dva entitetska i jedan u Br~ko Distriktu.Podsjetimo da je prije nekoliko mjesecisupervizor za Br~ko RRaffi Gregorianzabranio rad na pet godina Alpha Securityjui jo{ ~etiri druge privatne za{titarske agen-cije zbog njihovog obavje{tajnog i kon-traobavje{tajnog djelovanja. Osim {to sespomenuta za{titarska agencija teretila zadjela nezakonitog prislu{kivanja, ona jeradila ilegalno jer njeno postojanje nije uve-deno u registar suda i policije DistriktaBr~ko, a istom odlukom Gregorian jetako|er na rok od pet godina zabranio dru-goj za{titarskoj agenciji Centurion Security

pro{irenje bilo kakvih poslova u Distriktu.Za uvo|enje reda u ovoj oblasti potreban jezakon o za{titarskim agencijama nadràvnom nivou na temelju kojeg bi sestvorile pretpostavke za uspostavu jedin-stvenog registra za{titarskih agencija, uvjetii postupak izdavanja certifikata, kontrola ionemogu}avanje zloupotreba vezanih zadjelovanje ovih agencija. Zakonom nanivou BiH (nacrt zakona je pripremilodràvno Ministarstvo sigurnosti i dostaviloVije}u ministara BiH) treba precizirati kosu i koje kvalifikacije trebaju imati osobekoje se bave tom djelatno{}u te odreditina~in njihovog rada. Prema podacimanedavno objavljene studije Centra za sigu -rnosne studije BiH, u na{oj zemlji djeluje169 za{titarskih agencija (od ovog broja121 je u Federaciji BiH) koje upo{ljavaju4.207 osoba certificiranih za pruànje uslu-ga za{tite imovine i osoba. U zemljama EU-adjeluje oko 27.000 privatnih sigurnosnihkompanija, uz omjer jedan “za{titar” na 500stanovnika, dok je, kako je navedeno upomenutoj studiji, u BiH taj omjer jedanza{titar na 1.000 stanovnika. (D. Savi})

BiH još nije usvojila krovnizakon o radu zaštitarskihagencija, što je obavezazapisana u “Evropskom

partnerstvu”

ZA[TITARSKE AGENCIJE U PRAVNOM HAOSU

MINI MARKET

SPAS U DONO[ENJUDR@AVNOG ZAKONAU BiH postoje tri zakona o privatnim za{titarskim agencijama - dva entitetska i jedan u Br~ko Distriktu

SPAS U DONO[ENJUDR@AVNOG ZAKONAU BiH postoje tri zakona o privatnim za{titarskim agencijama - dva entitetska i jedan u Br~ko Distriktu

Bahrija Ka~apor

FOTO NEDJELJE


NAGOVOR MR@NJE

Uvredljivi grafit na ra~un AmerikeDa su bjesomu~ni napadi na prvogzamjenika visokog predstavnikaAmerikanca Raffija Gregoriana kojepredvode reis Mustafa Ceri} iutemeljitelj Fahrudin Radon~i} nai{lina plodno tlo kod ekstremisti~ki nastro-jenog dijela ovda{njeg puka, najboljeilustruje grafit koji je u srijedu, 11.novembra, osvanuo u sarajevskojBolni~koj ulici u blizini zgrade Ameri~keambasade. Naime, tim grafitomnema{toviti autor u istu ravan stavio jeAmeriku sa nacisti~kom Njema~kom.Iako ni Ceri} ni Radon~i} u svojimistupima nisu uputili zamjerke Americi,nego isklju~ivo Amerikancu Gregorianu,poruke koje {alju u javnost njihovi isto-mi{ljenici malo su uprostili primjenomlogi~ke metode indukcije - ono {to vrije-di za pojedina~ni slu~aj jedne vrste, vri-jedi za cijelu vrstu! (M. F.)

MINI MARKET

ZLATKO MILETI], DIREKTOR FEDERALNE POLICIJEUzoran doma}in

ZLATKO MILETI], DIREKTOR FEDERALNE POLICIJEUzoran doma}in

HRVATSKA DELEGACIJARavnatelj uprave policije MUP-aRH Oliver Grbi} i njegov najbli`i

suradnik Krunoslav Borovac

USUGLA[ENI STAVOVIDirektor policje Srbije Milorad Veljovi}i direktor Policijie RS Uro{ Pena

USUGLA[ENI STAVOVIDirektor policje Srbije Milorad Veljovi}i direktor Policijie RS Uro{ Pena

Regionalni policijski summit u Sarajevu

Foto: Milutin Stoj~evi}

Raffi Gregorian

Publiciralo je Ministarstvo za izbjegla i raseljena licaVije}a ministara Bosne i Hercegovine, nedavno,dosta va`nu, poluinternu publikaciju naslovljenu

“Bosanskohercegova~ki nau~nici u dijaspori“. Obuhva -}en je relativno veliki broj nau~nika ro|enih u Bosni iHercegovini, koji “privremeno“ svoju pamet “prosipaju“po bijelom svijetu, pridodate su im adekvatne znanstvenereference, sve CV potankosti, biografije, datumi,topografija itd. Nekoliko stotina raznoraznih “pametnih iknji{kih ljudi“, ro|enih u Bosni i Hercegovini a rasutih pobijelom dunjaluku-svijetu, okupljeno je u toj publikacijikoja, premda metodolo{ki gledano napravljena zbrda-zdola, ipak na egzaktan, dragocjen na~in ima upotrebnuvrijednost: vrvi ta publikacija imenima i prezimenima,godinama i datumima ro|enja, zna~ajnih profesora,istraìva~a; okupilo se tu raznoraznih, nevjerojatnih,fascinantnih biografija...

Da sam, kojom zlosre}om, skriboman i relativista, tipaMiljenka Jergovi}a, doìvotno ne bih imao problema satemama i literarnom gra|om: svaki, pojedina~no, odukori~enih “bosanskohercegova~kih nau~nika“ je jedin-stvena, neponovljiva pri~a.

Slu~ajno je uzet ovaj “uzorak“: doktor ma{inskihnauka, obuhva}en u ovoj publikaciji, SSUAD JAKIR-LI], koji je bog i batina za neke turbo-turbo zra~ne

motore, iliti tako nekako; u tehni~ke nauke se ne razumi-jem, niti imam ambiciju. Doktor Jakirli} je, nekad predrat, bio frontman grupe “Valentino“. Pjevao je Jaka (potom sam ga nadimku znao i raspoznavao) najve}e“uspje{nice“ koje je napisao gazda tog banda ZZijoRizvanbegovi} Valentino: “Oka tvoja dva“, “Samo sklopiokice“, i jo{ sva{ta ne{to slatkasto, komercijalno. Uz to je

Jaka aktivno “u~io uz muziku“, zavr{io fakultet u pred-vi|enom roku.

Kad je do{la kataklizma, kada je po~eo uàs uSarajevu i Bosni i Hercegovini, jo{ sam uvijek na mikroprimjeru studenata sa Ma{inskog fakulteta me|u kojimaje bio i Jaka, golem broj njih se, {to svjesno, {to iz nez-nanja, a dubinski iz o~aja, obreo {irom planete - nikopropao nije, hvala Bogu da je tako. Sve te djevojke imomke “pokrivala“ je i preporu~ivala ~injenica da su

akademsku titulu stekli na fakultetu ~iji je vrhovniautoritet bio profesor KKemal Hanjali}, odranije me|unaro -dno priznati i potvr|eni ekspert za neke ma{inske pred-mete o kojima, ponavljam, pojma nemam. KemalHanjali} je, nema tome ni dvadeset godina, bio posljednjiozbiljan, referentan, ~ak i nao~it gradona~elnik Sarajeva.Budu}i da nema priru~nih lokalnih adekvatnih pore|enja,recimo da je Hanjali} bio istodobno sve {to u svojojbiograafiji imaju recentni regionalni gradona~elniciBandi} (Zagreb), i \\ilas (Beograd) i JJankovi} (Ljubljana).

Eh, sad zamislite, ili barem poku{ajte zamisliti, kakobi se u bjelosvjetskoj nedo|iji sna{li studenti ispod~ijih diploma stoji potpis aktuelnog gradona~elnika

Sarajeva dr. AAlije Behmena. Behmen je, {to se mene ti~e,dobar ko panja/hljeb/kruh, ali to kako je on postao doktornauka, uz rat, pred rat (kojih, ~ijih nauka?), sporno je daspornije ne moè biti. Ne}u da vjerujem, premda se ~iniizvjesnim, da je Behmen doktorirao na istom fakultetu nakojem je najvi{e akademsko zvanje stekao (tako|er uoblasti èljezni~kog transporta) profesor doktor NNedàdBrankovi}; univerzitetskoj ustanovi na ~ijem je ~elunotorni akademski uljez, besramni SDA-ovski kadrovikprof. dr. SSmail êki} . Zamislite da vam se dogodi da nabilo kom komadu svijeta do|ete sa sa diplomom koju susvojeru~no potpisali “dokazani nau~nici“ u oblasti trans-porta Alija Behmen ili Smail êki}.

Ali, ako smatrate da sam mal~ice skrenuo sa teme,varate se! ““Za ozbiljan komentar dovoljna su dva primerai tri kartice teksta“, davno je napisao gospodin MMilanVlaj~i}, veliki novinar-komentator Politike.

Dakle, poku{aj dràvnog ministarstva da se u“kratkim crtama“ predstave svi na{i, na ovaj ili onaj

na~in, va`ni, rasuti, protjerani, otjerani “kadrovi“ je for-malno nesporan, ali su{tinski pogre{an i kvaran.

Poku{avam razmi{ljati mozgom anketiranih nau~nika,profesora ljekara..., takozvane nau~ne dijaspore: da mepozove naru~itelj ove kvaziznanstvene publikacije SSafetHalilovi}, medreslijski spletkaro{, da li bih se iz sumornedijaspore vratio? Pa da mi usput patriotske papire provjer-ava Halilovi}ev klju~ni savjetnik, magistar politi~kihnauka EE{ref Leki}, ne bih, hvala lijepo, hvala na pitanju.


NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

Pokušavam razmišljati mozgom anketiranih naučnika, profesoraljekara..., takozvane naučne dijaspore: da me pozove naručitelj ovekvaziznanstvene publikacije Safet Halilović, medreslijski spletkaroš,da li bih se iz sumorne dijaspore vratio?

O ÊMU GOVORIMO KADA GOVORIMOO POVRATKU I ANEKSU SEDAMPi{e: SENAD AVDI]

Ogroman je izazov dijaspori da se vrate u zemlju ~iji je minis

I zato skidam kapu ]]iri Blaèvi}u: uspio je sakupiti momke“uprkos“, a ne “zahvaljuju}i“ bilo ~emu i bilo kome.

Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine, za kojumislim da je me|u tri-~etiri najbolje selekcije svijeta,naàlost, nema veze sa aktuelnom Bosnom i

Hercegovinom. Ti su klinci, od AAsmira Begovi}a na golu, do~arobnjaka ZZvjezdana Mismovi}a, gospodara ili djeteta-ubo-jice MMiralema Pjani}a, svoje formativne godine “odradili“

negdje drugdje. Ti dje~aci, pro|emo li Portugal, a ho}emo, paodemo u Ju`nu Afriku, ne}e svjedo~iti o nama, negoisklju~ivo o sebi.

U Talinu, gdje smo rutinski pobijedili Estoniju, pitao samse da li je na{ trijumf do{ao iznutra ili izvana. Bit }e to usubo tu u redu, izgubili ili dobili, svejedno; znat }emo da sunajbolji me|u nama poku{ali spasiti najgore u nama!Dobijemo li Portugal, treba se klanjati na{oj djeci, koja suostala normalna uprkos i unato~ NAMA! �


NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

star Safet Halilovi}, podmukli medreslija i ljigavi Silajd i}ev prirepak

BRIGA ZA BIH BEZ

ODRE\ENOG RAZLOGA

Haris Silajdì}, ~lan Predsjedni{tva BiH

ÊTVRTAK, 5. NOVEMBRAU dana{njem broju “SB“ izvrije|ali

smo opoziciju, ismijali vlast, razobli~ilima fi ja{ke skupine, narugali se mo}nimtajkunima, identificirali narko-dilere ipreko grani~ne hladnokrvne kilere.

Danas sam pro{etao gradom, sjedio 6 satiu kafani; niko mi nije prijetio, niko me nijevrije|ao, niko da mi najavi likvidaciju...

Draga Saveta, molim Vas da mi odgovorite:da li sam ja novinar?!

PETAK, 6. NOVEMBRAMIRNES AJANOVI], ~ujem, prijavio

doktorsku disertaciju na Pravnom fakultetu uBanjoj Luci. Ako biv{em profesionalnom{oferu zatreba voza~ od Tuzle do Banje

Luke, pokorno se prijavljujem; nemam, isti-na, voza~ku dozvolu, ali ako zagrijem klupui upregnem sve neiskori{tene unutarnjekapacitete, mogao bih poloìti voza~ki uroku u kojem je on od srednjo{kolca postaodoktor pravnih znanosti - dvije-tri godine!

SUBOTA, 7. NOVEMBRAIGOR MANDI], bez sumnje najdarovi-

tiji, najlucidniji novinski pisac na Balkanu uposljednjih pola stolje}a, govori u Jutarnjemlistu o svojim iskustvima sa netomokon~anog Beogradskog sajma knjiga nakojem je on, nema zbora osnovano, tretirankao “hrvatski knjièvni klasik“. Prepri~avaMandi} svoje kafanske razgovore sa srpskimpiscima DOBRICOM ]OSI]EM i MO -MOM KAPOROM, fasciniran je kultomknjige koji je raspoznao (ba{ kao i MiljenkoJergovi}) me|u srbijanskim ~itateljima.“Ponio sam sa sobom i pro~itao {est knjigasje}anja Dobrice ]osi}a i neka mi nekoprona|e re~enicu koja ukazuje na njegovnacionalizam“, kaè Mandi}.

Jednu sam knjigu Dobrice ]osi}a iznjegovog skora{njeg opusa pro~itao“Pi{~evi zapisi“ (ili tako ne{to), i neva`noje {ta tu “srpski Tolstoj“ elaborira,promi{lja, “besedi“. Jedino je va`no, s njimu vezi, to da je vojska ~iji je vrhovnikomandant bio, u toku dva mjeseca 1992.godine u Sarajevu za palila (a Momo Kaporsa brda gledao, o~ijukao i nasla|ivao se!)neuporedivo vi{e knjiga (u Vije}nici,Orijentalnom institutu) nego {to }e ih bitiizloèno na beogradskom Sajmu knjige unarednih stotinu godina. Toliko o humani -

sti~kom knjièvniku ]osi}u i “srbijanskomkultu lepe knjièvnosti“

NEDJELJA, 8. NOVEMBRANotorni DEEN BACKOVI] urli~e iz

Milana, gdje posljednjih mjeseci ne{to studi-ra, ptice znaju {ta i kojim povodom, nanaj~itaniji ovda{nji portal Sarajevo-X.comkoji je otkrio kako mu socijalno i zdrav -stveno osiguranje pla}a Vlada KantonaSarajevo. Sa fasciniraju}im, neobja{njivim

bezobrazlukom, kur~enjem, ili {to je jo{ goreu nesvije{}u, on sere, drì lekcije “sara-jevskim neradnicima“ kako je njemu uMilanu zajebano, neizdrìvo, jer je sveskupo, totalna “àra“ (“Marlboro“ iza{‘o na7.5 eura, nije {ala, u prosje~nu diskoteku bez150 eura ne moè{ ni prismrditi, jebo te!?).

Na istom kantonalnom spisku umjetnikakojima dràva regulira zdravstveno-socijalnistatus je i moj prijatelj pjesnik ADMIRALMAHI]. Admiral ima barem deset, kaùstru~njaci, relevantnih, objavljenih zbirkipjesama. Pisac-an|eo, proleter me|u pjesn -icima, neokrnjena, iskrena, plemenita du{a.

Pri~a mi danas delikatni gospodin ing.Dèvad Jogun~i} iz Bo{nja~ke zajednice uHrvatskoj kako ga je angaìrao za neki ozbilj -an knjièvni projekat u Zagrebu, a Admiralovje jedini uvjet bio da mu se na|e soba u kojojnije zima i da mu se osiguraju tri-~etiri pivednevno. Do|e mi da Mahi}u iz svog dèpa dokraja ìvota pla}am socijalno-zdravstvenedad`bine i pokoju pivu samo da se nikada inigdje ne na|e na istom ~inovni~kom spiskusa snobovsko-skorejevi}kim drznikom Fua -dom Backovi}em Deenom!

PONEDJELJAK, 9. NOVEMBARDanas je vi{estruko znakovit i poseban

dan. U Njema~koj se proslavlja druga deceni-

ja ru{enja Berlinskog zida, prakti~no dokidanjakomunizma. U ostatku svijeta se obiljeàvaDan borbe protiv fa{izma (u znak sje}anja naKristalnu no} u kojoj su fa{isti napadom naJevreje najavili budu}e zlo~ine).

Na sve~anosti u Berlinu me|u stotinamavode}ih svjetskih dràvnika nije bilo nikogaiz Bosne i Hercegovine (KKom{i}, Silajdì} iAlkalaj su se gu`vali na Samitu islamskihzemalja u Turskoj).

Niti jednom, barem simboli~nom mani-festacijom u BiH nije obiljeèn Svjetskidan borbe protiv fa{izma. Pore|enja radi, uSrbiji su se antifa{isti u nemalom brojupro{etali ulicama Beograda, a Ministarstvovanjskih poslova istim povodom uprili~iloglamuroznu sve~anu akademiju.

Na{ ministar Alkalaj je imao druga~ijidiplomatski raspored ~asova, druge priori -tete: Turska, pa Bruneji, pa Bog te pita gdje}e se nakon toga staniti. Ako on kao Jevrejnije na{ao za shodno da obiljeì dan kojim jepokoljem nad njegovim sunarodnjacima uNjema~koj po~eo holakaust, mogao jezaduìti nekog od svojih suradnika da tou~ini, makar skromno, makar simboli~no -ne bi to sasvim sigurno ko{talo vi{e od 7 hilj -ada maraka koje je on sa dru{tvom na ra~undràve po`derao i polokao pro{le hefte uelitnom sarajevskom restoranu!

UTORAK, 10. NOVEMBARFAHRUDIN RADONÎ] gostuje u

emisiji Crta BHT-a i kipti samouvjere -no{}u, oholo{}u, drsko{}u, vitla pravdolju-

bivom osvetoljubivo{}u. Za takve se u~ar{iji kaè da su “toliko zajebani da moguodmutiti omlet“!

SRIJEDA, 11. NOVEMBARUh, jo{ tri dana do Portugala, ko }e to

do~ekati?! Danas je otpala i posljednjamogu}nost da za portugalsku reprezentaci-ju zaigra CHRISTIANO RONALDO. Pitajedan pametnjakovi} prije osam dana zaru~kom ]IRU BLA@EVI]A da li je boljeako Ronaldo nastupi protiv nas, ili ukolikobude “opravdano odsutan“ (ima zastupnikai tog sportsko-filozofskog pravca!?) ““Sine,to je pitanje toliko inteligentno, ba{ kao dasi me upitao da li bi bilo korisnije da Dèkoigra za nas, ili za Portugal?!“


SVAKA MI JE ZLATNA; SEDAM DANA & LJUDI


STAND-BY NA ÊKANJU

MMF prolongirauplatu drugetran{e kreditaMMF-a

Gotovo je izvjesno da }e MisijaMe|unarodnog monetarnog fonda kojaupravo boravi u BiH negativno ocijenitirealiziranje preuzetih obaveza po stand-by aran`manu. To prakti~no zna~i da }ebiti prolongirana uplata druge tran{ekredita MMF-a u iznosu od 170 milionaeura (za cijelu BiH) odnosno da }eMMF spojiti isplatu druge i tre}e tran{ekredita u martu naredne godine. Misija MMF-a jo{ nije okon~ala detaljnuprovjeru entitetskih budèta, ali nez-vani~no doznajemo da }e nalazi bitinegativni zbog budètskog deficitaFBiH u iznosu od 59 miliona KM, ali ibudètskog deficita RS-a u za sadaneutvr|enom iznosu. Naime, Vlada RS-a priznala je minus u budètu ali, uskladu s usvojenom strategijom da sesmiju objavljivati samo dobre vijesti, nijeèljela otkriti o kojem je iznosu rije~! Obudètskom deficitu RS-a nije èliogovoriti ni finansijski ekspert s Kipra,{ef Misije MMF-a za BiH CostasChristou, koji za ekonomnske i finansij -ske poteze aktuelne vlade RS-a imasamo rije~i hvale. (A. M.)

Lider politi~kog projekta Savez za boljubudu}nost BiH FFahrudin Radon~i} napokonje na oficijelnoj web stranici ove partijeobjavio vlastiti biografiju. Ali, od svih ele-mentarnih biografskih ~injenica kakve seuobi~ajeno nalaze u slu`benim bografija-ma, Radon~i} je naveo samo to da je ro|en1957. godine i da je “sa 19 godina postaoprofesionalni novinar“! Propustio je navestigdje je ro|en, gdje je ìvio prije dolaska uSarajevo, koju je {kolu zavr{io, gdje jeradio, koji strani jezik govori, no nije pro-pustio navesti ~itav niz neumjesnih vrijed-nosnih sudova o sebi kojima, i da su posveta~ni, nema mjesta u slu`benoj biografiji.

Tako je Radon~i} za sebe naveo da se“sna`no autorski i li~no eksponirao protiv

velikodràvnih projekata“, da ga smatraju“autenti~nim za{titnikom i promotorombo{nja~kih nacionalnih interesa“, da je poz-nat “kao ~ovjek koji se stavio na ~eloodbrane slobode medija u BiH“, da ga sma-traju “pragmati~nim i tolerantnim ~o -vjekom“, da je “poznat po prozapadnoj ori-jentaciji“, da je “zbog velikog intelektu-alnog i novinarskog autoriteta prije ratali~ni prijatelj s vi{e li~nosti koje su obi -ljeìle politi~ku scenu u regionu“, da je“kao medijski magnat i li~nost velikog utje-caja sna`no participirao kao politi~ki kon-sultant“, i jo{ ~itav niz sli~nih ocjena o sebikoje svaki imalo odgojen ~ovjek prepu{tadrugima.

(M. A.)

KULT DVOLI^NOSTI

Radončić skriva od javnosti elementarnebiografske podatke

MINI MARKET

Da se danas odrè izbori u BiH,uvjerljivo najvi{e glasova dobile bi dvijesocijaldemokratske partije — SDP BiH 16posto i SNSD tako|er 16 posto. Do ta -kvih rezultata do{ao je NDI, Nacionalnidemokratski institut, koji je nedavnoproveo vrlo opse`no istraìvanje javnogmnijenja u BiH. Prema nalazima NDI-ja,osim relativnih pobjednika SDP-a iSNSD-a, u Zastupni~ki dom ParlamentaBiH plasirale bi se jo{ samo ~etiripoliti~ke partije (SDS, SBiH, HDZ iBPS), dok bi se ispod izbornog pragana{lo ~ak {est politi~kih partija spodr{kom bira~a od samo 2 posto, me|ukojim je i Savez za bolju budu}nost BiHFahrudina Radon~i}a.

No, Radon~i} ne treba pretjeranobrinuti zbog ovih rezultata, budu}i da su ineke ranije ankete NDI-ja znale proma{itiizborni rezultat. Primjerice, NDI je 2002.godine prognozirao da }e za ~lanaPredsjedni{tva BiH uvjerljivo pobijeditiHaris Silajdì}, no pobijedio je SSulejmanTihi}. êtiri godine kasnije, NDI je pred-

vi|ao pobjedu Sulejmana Tihi}a, no pobi-jedio je Haris Silajdì}, i to s dva puta vi{eosvojenih glasova od favorita Tihi}a!

Gore od NDI-ja znao je pogrije{iti jo{samo Dnevni avaz: u anketi objavljenojpred izbore 2002. godine, Avaz je pred-vi|ao da }e Silajdì} dobiti tri puta vi{eglasova od Tihi}a, i da SDP ne}e ni pre}iizborni prag. Desilo se suprotno: pobije-dio je Tihi}a SDP je osvojio tri puta vi{eglasova nego {to su mu “davale“ Avazoveankete! (A. M.)

JALNO MNIJENJE

Može li SBiH preskočiti izborni prag

Sulejman Tihi}

Costas Christou

PRO ET CONTRA

Hoće li BiH dobiti pozitivnu ocjenu delegacije

MMF-a za nastavak kreditnog aranžmana?


GLUME (EU)FORE

Neki pripadniciEUFOR-a izbjegavaju kontrolu DGS-a Direktor Grani~ne policije VinkoDuman~i} 30. oktobra uputio je pismozapovjedniku EUFOR-a u BiH generaluStefanu Castagnottu kojim ga jeinformisao da pripadnici EUFOR-a izbjegavaju bosanskohercegova~kugrani~nu kontrolu. Naime, 25. septem-bra na grani~nom prelazu Gradi{ka bezzaustavljanja iz BiH u RepublikuHrvatsku iza{la su ~etri motorna vozila.Policajac Grani~ne policije BiH primije-tio je da su u vozilima bila uniformisanalica. U telefonskom razgovoru sahrvatskim kolegama re~eno mu je da seradi o dva automobila marke Audi i dvavozila marke VW Touareg, u kojima suse nalazila uniformisana, ali i lica u civil-noj odje}i sa EUFOR-ovim legitimacija-ma i holandskim paso{ima. Ovakvimpostupcima pripadnika EUFOR-a, upo-zorio je Duman~i}, oteàva se radGrani~ne policije BiH, kr{e vaè}izakoni BiH, naru{ava se do sada dobrame|usobna suradnja i ru{i ugledEUFOR-a. Stoga se od generalaCastagnotta s pravom o~ekuje da zaus-tavi ovako bahato i neodgovornopona{anje pojedinih pripadnikaEUFOR-a. (M. F.)

MINI MARKET

VJEKOSLAV DOMLJAN ekonomski analiti~ar

DA/NEBosna i Hercegovina je trebala ispunitiuvjete na koje se obavezala u Pismu nam-jere. Me|utim, BiH ne}e uspjeti da ispuniobaveze, a najvi{e {to mislim da moè dadobije je odre|eno vrijeme, dakleproduènje roka za ispunjavanje uvjeta ada onda delegacija MMF-a naknadno oci-jeni spremnost za drugu tran{u stand-bayaran`mana.

NERMINA KAPETANOVI] zastupnica Parlamenta

FBiH

DA/NESkepti~na sam jer prema informacijamakoje imam MMF, bez obzira koliko se minadali, i dalje insistira na ispunjavanju uvje-ta da odre|enim kategorijama naknadebudu umanjene za 10 posto. Iako mislimda Vlada nije za to, vjerujem da }e u~initisve da na|u pravo rje{enje.

IGOR GAVRAN menadèr Sektora zamakroekonomiju VTK BiH

DAVjerujem da }emo dobiti zeleno svjetlo zanastavak kreditnog aran`mana, ali je drugopitanje da li }e obe}anja na{ih vlasti oispunjavanju uvjeta kao i do sada biti samouvjetni pristanak. Mo`da se s vremenom, sobzirom na takva razmi{ljanja na{ih vlasti,ispostavi kako se nismo trebali upu{tati uzaduènje a mogu}e i da se ispostavi danovac od MMF-a nije bio iskori{ten napravi na~in.

FUAD KASUMOVI] zamjenik ministra finansija i trezora BiH

DAKredit MMF-a je kredit i kao svaki drugi, aBiH je relativno kreditno nezaduèna zemljatako da ne vidim razloga da sumnjamo da}e nam biti odobrena i druga tran{a kredita.[to se ti~e uvjeta koje MMF postavlja, mis-lim da je MMF ve} pokazao odre|enunedosljednost u svojoj politici spram zemaljas kojima sura|uje, i ve} se pokazalo, kao ikod me|unarodne zajednice, da se spramBiH provodi skoro pa dnevna politika.

ANTE ÔLAKzastupnik u Parlamentu FBiH

NEVe}a bi sre}a bila da ne dobijemo jer je kreditMMF-a zapravo vi{e spas za na{e vlasti negoza BiH. Da su bili agilniji, kredit nam ne bi nitrebao. Mjese~no pla}amo 4 miliona maraka“penala” zbog ranijih kredita koje jo{ ne koris-timo i tu sigurno imamo oko milijardu maraka.Gdje je novac od kompanija sa mje{ovitimvlasni{tvom i za{to dio dobiti nije pristigao ufederalni prora~un? To je, me|utim, ve} javnikriminal i pitanje za neke druge institucije.

RAJKO TOMA[profesor ekonomije izBanje Luke

NE/DAMislim da nam pozitivna ocjena ne}e biti datau prvom koraku tokom pregovora o drugojtran{i kredita. Ima}emo, kao {to smo imalitokom ljeta, na raspolaganju periodusagla{avanja i prilago|avanja. Potom }e,verujem, ipak biti postignut kompromis. Mislimda je situacija u zemlji vrlo sloèna, posebnou Federaciji i ne vjerujem da }e me|unarodnazajednica tek tako prepustiti BiH samoj sebi.

Vinko Duman~i}


NESLAVNA GODI[NJICA

RAÛNE IZ PRUDA TIHÔVI] NAMIRUJU PREFEDERALNE VLADE

RAÛNE IZ PRUDA TIHÔVI] NAMIRUJU PREFEDERALNE VLADE Prudski saveznici Tihi}, Dodik i ôvi} postali nepomirljivi protivnici

PLA]ANJE PRUDSKIH GRIJEHAU korijenu aktuelne krize Federacije BiH nalazi se nesporazum iz Pruda

PLA]ANJE PRUDSKIH GRIJEHAU korijenu aktuelne krize Federacije BiH nalazi se nesporazum iz Pruda


[TA JE OSTALO OD PRUDA

Proteklo je ravno 12mjeseci od historijskogsporazuma u Prudunakon kojeg je BiH, aosobito Federacija BiH,utonula u najdubljuposlijeratnu političkukrizu nakon rata; Našnovinar analizira kakose sporazum iz Prudapretvorio u nesporazumzbog kojeg je ugroženrad državnih i federalnih institucija

HI] IEKOHI] IEKO

��

Ravno prije godinu dana u malomselu Prud, smje{tenom na u{}uBosne u Savu, odràn je “historijs-ki“ sastanak politi~kih vo|a trinajja~e stranke u BiH: SSulejmana

Tihi}a (SDA), MMilorada Dodika (SNSD) iDragana ôvi}a (HDZ). Unato~ ~injenicida je prudski dogovor okon~an potpunimkrahom, negativni efekti vaninstitucional-nih pregovora, zakulisnih dogovora i datihobe}anja bez pokri}a traju i do danas.Mogu se prona}i i u korijenima aktuelnekrize koja ve} neko vrijeme potresaFederaciju BiH, odnosno federalnu Vladui partnerstvo dvije vode}e politi~ke partije,SDA i HDZ-a.

NEREALNA OBE]ANJAAktuelna kriza u Federaciji BiH ima

svoju predhistoriju koja seè godinuunazad, kada je u Prudu lider SDASulejman Tihi}, pored ostalog, pristao i nateritorijalni preustroj Federacije BiH,odnosno na ustavno definiranje “sredi{njerazine vlasti“, {to je lider HDZ-a Draganôvi} s punim pravom protuma~io kaokona~ni pristanak Bo{njaka na etni~kupodjelu Federacije BiH, odnosno na troen-

Pi{e: ASIM METILJEVI]Foto: MILUTIN STOJÊVI]

titetsku podjelu BiH. Sve {to je kasnije usli-jedilo bilo je inspirirano dogovorom uPrudu, na koji je Tihi} o~igledno pristaoneiskreno, zarad pridobijanja podr{keme|unarodne zajednice u njegovojogor~enoj borbi za ponovno preuzimanjeliderstva na bo{nja~koj politi~koj sceni,nakon poraza koji je pretrpio na predsjed-ni~kim izborima 2006. godine. Prudskogobe}anja datog ôvi}u o teritorijalnompreustroju BiH i Dodiku o etni~kom popisustanovni{tva i enitetskoj raspodjeli dràvneimovine, Tihi} se drào do kraja maja ovegodine, kada je na strana~kom kongresuSDA, uz obilatu me|unarodnu podr{ku,odnio uvjerljivu pobjedu i u~vrstio poljulj -anu unutarstrana~ku vlast. Ve} dan nakontrijumfa na strana~kom Kongresu, Tihi} jezaboravio obe}anja data u Prudu zbog kojihje navukao bijes golemog dijela bo{nja~kejavnosti.

TAJNI PREGOVORISastanak u Prudu pripreman je u

najstroòj diskreciji, bez znanja i suglas-nosti strana~kih vrhova SDA, SNSD-a iHDZ-a, ali uz punu podr{ku nekolikova`nih adresa iz me|unarodne zajednice,prije svega OHR-a, kojim je tada rukovodioslova~ki diplomata MMiroslav Laj~ak. Posvemu sude}i, upravo je Laj~ak iniciraosastanak u Prudu, mada se kao formalniorganizator naj~e{}e spominje lider SDASulejman Tihi}, koji je na sastanak do{ao sunaprijed pripremljenim sadràjem dogovo-ra. No, papir s kojim se u Prudu pojavioTihi} nesumnjivo je nastao u OHR-u, uzpunu suglasnost Tihi}a, Dodika i ôvi}a,od kojih je svaki ponaosob bio iznimnomotiviran za uspjeh “prudskog dogovora“,kasnije preimenovanog u “prudski proces“.

Treba se naime podsjetiti da je sastanaku Prudu uslijedio neposredno nakonèstoke konfrontacije politi~kog vodstvaRS-a s OHR-om oko nametnute odluke opromjeni nekih poslovni~kih odredbi o radudràvnih institucija, kojima je OHR nasto-jao otkloniti mogu}nost zloupotrebe tzv.entitetskog glasanja. Reakcija politi~kogvodstva RS-a bila je èstoka: premijer RS-aMilorad Dodik otvoreno je zaprijetioblokadom dràvnih institucija, pozvav{idràvne du`nosnike iz RS-a da podnesuostavke i povuku se iz Sarajeva. Upu}enitvrde da je OHR ve} bio pripremio smjenuMilorada Dodika, no od toga je odustaonakon Dodikovog obe}anja da je spremanprobleme rije{iti dijalogom s lokalnim lider-ima. Dodiku je dakle sastanak u Prudu do{aokao idealna prilika da demonstrira koopera-tivnost i “privrènost dijalogu“ i da na tajna~in makar privremeno izgladi naru{eneodnose s me|unarodnom zajednicom.

Tihi}u je, kako smo rekli, sastanak uPrudu prvenstveno bio potreban radi

u~vr{}ivanja vlasti unutar SDA. Ve} je u tovrijeme bilo posve jasno da }e se za lider-sku poziciju u SDA natjecati nekolikonajistaknutih strana~kih ~elnika, a Tihi} jenajvi{e strahovao od protukandidata BBakiraIzetbegovi}a, koji je imao puno podr{kuznatnog dijela partijske nomenklature, ali isna`nu podr{ku vjerskog establi{menta

Islamske zajednice i reisa Ceri}a. U tojkonstelaciji snaga, Tihi} je procijenio da }emu za pobjedu na strana~kom kongresu tre-bati sna`na podr{ka me|unarodne zajed-nice pa je bez trunka opreza i rezerve pris-tao na prudski diktat Milorada Dodika iDragana ôvi}a. Kako smo rekli, Dodik jeinsistirao na etni~kom popisu stanovni{tva i


NESLAVNA GODI[NJICA

Dogovor u Prudu, potpisan 8. novem-bra 2008. godine, neko se vrijeme drào unajstroòj tajnosti. No, nakon èstokog pri-tiska javnosti, prudska trojka je pristalaobznaniti sporazum koji je sadràvao petta~aka:

� Ustav BiH bi se mijenjao krozamandmansko djelovanje na postoje}iUstav, a u tom procesu bi se koristilastru~na pomo} me|unarodnih institucija.Predmet ustavnih reformi trebalo bi dabude uskla|ivanje Ustava BiH saEvropskom konvencijom o temeljnim ljud-skim pravima i slobodama, nadle`nostdràve, funkcioniranje institucija BiH i teri-torijalna organizacija, posebno srednjihnivoa vlasti.

� Pitanje dràvne imovine bi trebalo dabude rije{eno tako {to bi u vlasni{tvudràve bila uknjièna nepokretna imovinapotrebna za rad dràvnih institucija,uklju~uju}i i perspektivnu pokretnu i

nepokretnu vojnu imovinu, dok bi ostalaimovina, kao i neperspektivna vojna imov-ina, pripala entitetima, odnosno kantonimai op}inama, a u skladu sa potrebama nji-hovih institucija.

� Popis stanovni{tva trebalo bi izvr{iti2011. godine, nakon dono{enja zakona opopisu stanovni{tva na nivou BiH. Popisstanovni{tva 2011. sadràvat }e i pitanja onaciji, religiji i jeziku, ali }e do 2014. osno-va za nacionalnu zastupljenost u instituci-jama vlasti biti popis iz 1991. godine.

� Lideri su se saglasili da bi ParlamentBiH trebalo da usvoji program mjera zapomo} povratku i odrìvom ostanku,uklju~uju}i i pomo} svim raseljenim licima,kao i da taj program treba uraditi za periodod 2009. do 2014. godine.

� Prema Sporazumu iz Pruda, pitanjepravnog statusa Br~ko Distrikta potrebnoje urediti ustavnim zakonom.

[TA JE DOGOVORENO U PRUDU

Dogovor po diktatu Dodika i Čovića

OLAKO DATA OBE]ANJATihi} je u Prudu obe}ao ôvi}u

teritorijalni preustroj FBiH

�

entitetskoj raspodjeli dràvne imovine,dakle na rje{avanju dva preostala pitanja izfamoznog paketa “pet plus dva“, {to je PICpostavio kao uvjet za zatvaranje sarajevskekancelarije OHR-a.

ôvi} je pak insistirao na dubljim refor-mama ustava, s posebnim akcentom na teri -torijalni preustroj i jasno definiranje srednjerazine vlasti, dakle budu}ih federalnihjedinica.

Tihi}evi zahtjevi bili su puno skromniji:bilo mu je va`no da preuzme inicijativu nabo{nja~koj politi~koj sceni, da zasjeni imarginalizira nekooperativnog politi~kogrivala HHarisa Silajdì}a, te da pridobije pot-punu naklonost i podr{ku me|unarodnihdiplomatskih krugova, ali i naklonost ipodr{ku prudskih partnera Dragana ôvi}ai Milorada Dodika. Neko vrijeme nakonsastanka u Prudu Tihi} je bio pravapoliti~ka zvijezda, o ~emu svjedo~i i~injenica da je u Republici Srpskojprogla{en za “li~nost godine“!

ZABORAVLJENA OBE]ANJANo, nakon odràvanja Kongresa SDA, u

maju ove godine, na kome je Tihi} uspiozadràti lidersku poziciju, odnosi me|uprudskom trojkom krenuli su u posve dru-gom smjeru. Tihi} je odustao od ve}inedatih obe}anja, a posebno od obe}anja kojeje dao ôvi}u o teritorijalnom preustrojuBiH. âk je odustao i od novih sastanaka uokviru politi~ke trojke, uz obrazloènje daje u prudski proces potrebno uklju~iti svepartije parlamentarne ve}ine, dakle i lidereSBiH i HDZ-a 1990 koje je ranije sôvi}em i Dodikom poku{avao istisnuti izvlasti!

Ve} neko vrijeme izme|u Tihi}a,Dodika i ôvi}a ne postoji ni minimalnakomunikacija. ““S Tihi}em sam razmijenionekoliko SMS poruka, ali on izbjegava sas-tanke sa mnom“, poàlio se nedavno ôvi}u razgovoru za jedan dnevni list.

Aktuelna kriza u radu federalne Vlade,bez ikakve dvojbe, posljedica je zategnutihodnosa izme|u Tihi}a i ôvi}a. Svojenera{~i{~ene stare ra~une iz Pruda, Tihi} iôvi} poku{avaju namiriti preko federalneVlade, i to je jedini i stvarni uzrokaktuelnog spora u Federaciji BiH, koji semanifestira preko blokade rada federalneVlade i preglasavanje ministara iz redaHDZ-a. Uspostavljena je svojevrsnaravnoteà nemo}i - niti je HDZ kadar pot-puno blokirati rad federalne Vlade, niti pakSDA smije iz vlasti istisnuti HDZ, jer bi utom slu~aju potpunu kontrolu nad federaln -im institucijama prepustio Stranci za BiHHarisa Silajdì}a i HDZ-u 1990 BBoèLjubi}a.

Rje{enje federalnog problema ne trebao~ekivati prije jeseni naredne godine, doredovnih parlamentarnih izbora. �


[TA JE OSTALO OD PRUDA


RATNI ZLOÎNI

OBAVEZAN PRITVORNihad Bojadì}, brigadir Oruànihsnaga BiH i ratni zamjenik zapovjednika odreda “Zulfikar” naredni mjesec dana provest }e u pritvoru Suda BiH

Ratni zamjenik zapovjednika Spe -cija lnog odreda za posebne nam-jene Zulfikar pri [tabu Vrhovnekomande Armije BiH NNihadBojadì} koji je uhap{en u srijedu

(4. novembra), naredni }e mjesec danaprovesti u pritvoru Dràvnog suda. Rje{enje oodre|ivanju pritvora Sud BiH je donio 24 satanakon privo|enja Bojadì}a, uvaàvaju}i ucijelosti zahtjev tuìteljice VVesne Budimirkoja je upozorila da je taj nasilnik,osumnji~en za najteà kaznena djela ratnogzlo~ina, ve} dulje vrijeme ometao istragu, pri-jetio svjedocima, istraìteljima, pa ~ak i samojtuìteljici. ““Prijetnje su upu}ene apsolutnosvima. Istraìtelji Dràvne agencije za istragei za{titu su potvrdili da im je osumnji~enizaprijetio da }e ih pobiti kao ze~eve, ukolikonastave istragu o ovom predmetu. Tako|er,od jednog od za{ti}enih svjedoka dobili smoinformaciju da je osumnji~eni prijetio njegov-oj porodici i djeci“, kazala je tuìteljicaBudimir, napominju}i da je Bojadì} opasna iutjecajna osoba, s dobrim vezama uMinistarstvu obrane BiH, ali i s pojedinimpoliti~kim du`nosnicima.

KAKO JE FORMIRAN SPECIJALNI ODRED ZULFIKAR

Nihad Bojadì} je, podsjetimo, do tre -nutka hap{enja bio aktivni brigadir Oruà -nih snaga BiH, na du`nosti pomo}nika na -

~elnika za civilno-vojnu suradnju u bri gadiTakti~ke podr{ke.

Istraga protiv nekada{njih vojnikaSpecijalnog odreda Zulfikar koji se sumn-ji~e za ubojstvo 19 hrvatskih civila i triratna zarobljenika HVO-a u selu Trusinakod Konjica zapo~ela je po~etkom godine itrenuta~no se nalazi u zavr{noj fazi. Zavi{emjese~nog rada istraìtelji SIPA-e su po

nalogu Tuìteljstva BiH ispitali na desetkesvjedoka, obavili rekonstrukciju zlo~ina usamom selu i pregledali na stotine dokume-nata. Potom su sredinom septembrauhap{eni ratni pripadnici odreda Zulfikar:Nedàd Hodì} zvani JJohn Wayne, MMensurMemi} zvani MMenta i DDèvad Sal~in zvaniStruja, te SSenad Hakalovi}, nekada{njivojnik brigade Neretvica, kasnije 445.

brigade Armije BiH. Mjesec i pol dana kas-nije Sud BiH je dao nalog za hap{enje zam-jenika zapovjednika Specijalnog odredaNihada Bojadì}a, zvanog NNihko ili BBlek.Kako je, u me|uvremenu, u SAD-a pokrenutpostupak ekstradicije za jo{ dvoje osumnj -i~enih ratnika iz iste postrojbe - RRasemeHandanovi} zvane ZZolja, i EEdina Dèke,koji se nalaze pod stalnim nadzorom


KO JE ZAPOVIJEDAO ODREDU “ZULFIKAR”

Pi{e: SUZANA MIJATOVI]

“Slobodna Bosna“ otkriva da hapšenjem brigadira NIHADA BOJADŽIĆA, nekadašnjeg zamjenika komandanta jedinice “Zulfikar“ nije završena istraga

protiv počinitelja zločina nad Hrvatima u Hercegovini; Tužiteljstvo BiH nastavljaistragu o lancu odgovornosti unutar kojeg je djelovala jedinica misterioznog

legionara ZULFIKARA ALIŠPAGE

Postoje nebrojeni dokazi da je povla{tena armijska jedinica“Zulfikar” odgovarala isklju~ivo SEFERU HALILOVI]U!

PREDRATNI KRIMINALAC,

RATNI KOMANDANT I

PORATNI UGOSTITELJ

Zulfikar Ali{pago Zuka

PREDRATNI KRIMINALAC,

RATNI KOMANDANT I

PORATNI UGOSTITELJ

Zulfikar Ali{pago Zuka

��

KO JE BIO NADRE\EN ZUKI

ameri~ke imigracijske slu`be, ostalo je jo{da se u pritvoru na|e i njihov ratni zapovj -ednik ZZulfikar Ali{pago zvani ZZuka.Procesuiranje Zulfikara Ali{page i njegovogzamjenika Nihada Bojadì}a pred doma}impravosu|em jo{ je prije nekoliko godinaodobrio Ha{ki tribunal, koji je na njihovdosje stavio pe~at s oznakom “A“. No,budu}i da je Tuìteljstvo BiH ranije naredi-lo pretres stana i izuzimanje vojne doku-mentacije ratnog na~elnika [taba Vrhovnekomande Armije BiH SSefera Halilovi}a,koji je tako|er saslu{an prije mjesec i poldana, ne treba isklju~iti mogu}nost da istra-ga o zlo~inu u Trusini obuhvati i sami vrhzapovjednog lanca. Posebice ako se zna daje Specijalni odred za posebne namjenekojim je komandovao Zuka Ali{pago bioizravno podre|en [tabu Vrhovne komande,a ne komandi [estog, odnosno Prvog kor-pusa Armije BiH, kako se to posljednjihdana, u nekim medijskim izvje{tajima, kra-jnje pogre{no, poku{ava interpretirati.

Specijalni odred za posebne namjeneformiran je u prolje}e 1992., u Islamskomcentru u Zagrebu, gdje je sve vrijeme rata“stolovala vlada u sjeni“, na ~elu sHasanom êngi}em, Salemom [abi}em,predsjednikom Me{ihata Islamske zajed-nice u Hrvatskoj [[efkom efendijomOmerba{i}em, reisom MMustafom Ceri}em...U suradnji s predsjednikom SDA SandàkaSulejmanom Ugljaninom tada je dogovo -reno da se u odred regrutiraju muslimanskidobrovoljci iz Sandàka, te da se uz pomo}SDA u Sandàku i Hrvatskoj osigura njiho-vo naoruàvanje.

U narednim su mjesecima pripadnicitog odreda pro{li kratku vojnu obuku u dal-matinskom mjestu Ba{ke Vode, gdje je zanjih bio zaduèn SSenad [ahinpa{i} [aja, uto vrijeme glavni povjerenik SDA zanabavku oru`ja i vojnu suradnju s HVO-om, odnosno Hrvatskom vojskom. Jedinicaje u BiH stigla u ljeto 1992., kada su njezi-ni pripadnici smje{teni u prazne hotele naplanini Igman. Nekako }e u isto vrijemedobiti naziv Zulfikar, po kontroverznomzapovjedniku Zulfikaru Ali{pagi, o kojemse ni tada, kao ni sada, puno toga ne zna.Ali{pago je rodom iz Sandàka (kao iNihad Bojadì}), navodno je prije rataizgradio solidnu kriminalnu “karijeru“ uzapadnoeuropskim dràvama. Pretpostavljase da mu je pravo (o~evo) prezime AAli}, damu se majka, navodno porijeklom Herce -govka, prezivala [[pago, te da je tako samsebi dao prezime Ali{pago. Zulfikar, ina~e,ima dva brata - jedan se zove SSead Ali} adrugi HHusein Ali{pago?!

Iz igmanskih hotela u kojima su boraviliod ljeta 1992. do prolje}a ‘93. godineZukini ratnici su izveli nekoliko neuspjelihvojnih akcija pri poku{aju deblokadeopkoljenog Sarajeva. S druge su strane,


RATNI ZLOÎNI

Osim tuìteljice Vesne Budimir kojase zbog konstantnih prijetnji nalazi podstalnom policijskom za{titom, odre|enemjere za{tite do sada je dobilo ~ak tri-naest svjedoka u istrazi. înjenica da jezbog straha za vlastitu i sigurnost ~lano-va njihovih obitelji toliki broj svjedokatraìo za{titu identiteta, istodobno,potvr|uje da je Tuìteljstvo BiH otvaranjemistrage protiv biv{ih pripadnika Spe -cijalnog odreda Zulfikar dirnulo u samo

“osinje gnijezdo“ zlo~ina i kriminala, kojije u poratnim godinama bio ~vrstoza{ti}en, unato~ jasnom stavu Ha{kogtribunala, gdje nisu dvojili kada je u pitan-ju odgovornost Zulfikara Ali{page iNihada Bojadì}a. Dodajmo tome da pro-tiv dvojice zapovjednika odreda “Zulfikar”,jo{ od 1996., postoji prijava i Centrajavne bezbjednosti iz Trebinja koja ihtereti za ubojstvo srpskih civila i vojnika uTrnovu i na Prenju. �

PRIJETNJE I ODMAZDA

Osumnjičenici za ratne zločine prijete istražiteljima, tužiteljima,svjedocima

VOJNI AUTORITET: Ališpago je bio u stalnoj, svakodnevnoj vezi s načelnikom Štaba Vrhovnekomande ARBiH Seferom Halilovićem, kako se čini,jedinim zapovjednikom u kojeg je imao povjerenje

KRAJ RATNOG PRIJATELJSTVA

Sefer Halilovi} i Zulfikar Ali{pago definitivno su se razi{li nakon {to je protiv na~elnika [VK-a

podignuta ha{ka optu`nica

�

puno vi{e borbenih vje{tina iskazali uobra~unima s vojnicima iz drugih jedinicaArmije BiH, koji }e kulminirati po~etkom1993., kada dolazi do pravog rata izme|uZukinih i JJukinih boraca. U tom je sukobu,kako smo ve} pisali, ubijen SSamirKahfedì} Kru{ko, zamjenik JJusufa JukePrazine, kojeg je, prema izjavama svjedo-ka, hladnokrvno likvidirao Nihad Bojadì}.Nakon Kru{kine likvidacije, Juka Prazinaje s dijelom svoje postrojbe napustio Igmani priklju~io se HVO-u u Hercegovini, doksu Zukini vojnici preuzeli nadzor nad svimvojnim komunikacijskim punktovima odIgmana do Bradine. Znakovito je da je zaboravka na Igmanu Zulfikar Ali{pago uspioostvariti dobru suradnju samo s dvojicomoficira Armije BiH: DDèmalom Najeto -vi}em i SSeadom Reki}em, koji su, dakakonimalo slu~ajno, prije nego {to su promije-nili “dres“ bili visokopozicionirani pripad-nici zloglasne Kontraobavje{tajne slu`be(KOS-a) biv{e JNA. Dodajmo tome kako seu prvim godinama rata uveliko spekuliraloda Zukini vojnici preko Igmana krijum~aredrogu, te da su u stalnoj vezi s pripadnicimaKa`njeni~ke bojne HVO-a sa [irokogBrijega, pod zapovjedanjem MMladenaNaletili}a Tute.

RATNE VEZE ZUKE ALI[PAGE ISEFERA HALILOVI]A

S Igmana, a kasnije iz Konjica iJablanice, gdje }e odred Zulfikar nastavitisvoj ratni put, njihov zapovjednik ZukaAli{pago bio je u stalnoj, svakodnevnojvezi s na~elnikom [taba Vrhovne komandeARBiH Seferom Halilovi}em, kako se ~ini,jedinim zapovjednikom u kojeg je imaopovjerenje i ~iji je autoritet po{tovao.Halilovi}u je, pak, Ali{pago bio najpouz-daniji izvor informacija o svim vojnicima icivilima koji su, preko Igmana, ulazili i

izlazili iz opkoljenog Sarajeva, kao i oaktivnostima zapovjednika 4. korpusaARBiH AArifa Pa{ali}a i prvog komandantaPrve mostarske brigade MMidhata HujduraHujke. S tada{njim je vrhovnim komandan-tom Armije BiH, predsjedavaju}im Pre d -sje dni{tva BiH AAlijom Izetbegovi}em,Zulfikar Ali{pago kontaktirao rijetko, kadamu je trebalo novca, municije ili goriva,odnosno, kada je imao zamjerke na zapovjednike drugih jedinica. Izetbegovi}je, opet, puno vi{e povjerenja imao uzapovjednika specijalne jedinice Crni labu-dovi Haseta Tiri}a. Naklonost koju jeIzetbegovi} iskazivao prema zapovjednikuCrnih labudova Tiri}u ujedno je bila iklju~ni razlog stalnog neprijateljstva i rival-stva izme|u Tiri}a i Ali{page koje je kul-miniralo kada je Tiri}ev suborac SSeadNumanovi} (danas glavni i odgovorni ured-nik Dnevnog avaza) u Sarajevo donio kom-promitiraju}e pismo o Ali{pagi, dostavlja-

ju}i ga tada{njim najvi{im civilnim i vojn-im vlastima.

Od aprila 1993. odred Zulfikar bio jeraspore|en na hercegova~kom rati{tu,najprije u Konjicu, a onda u Jablanici, gdjeje Ali{pago u jesen iste godine preselio svojratni {tab. Pored zlo~ina nad Hrvatima uselu Trusina, pripadnici odreda Zulfikar su uto vrijeme bili osumnji~eni i za ubojstvonajmanje tri srpska civila na podru~juop}ine Konjic. Ha{ki istraìtelji su proteklihgodina saslu{ali i desetine Hrvata izJablanice koji su 1993. bili Zukinizato~enici, izme|u ostalog, i u trapu koji senalazio u neposrednoj blizini njegovogratnog {taba u Donjoj Jablanici. No, unato~brojnim zlo~inima koje su vojniciSpecijalnog odreda Zulfikar po~inili u prvojpolovici 1993., Ali{pago je prije po~etkavojne operacije “Neretva 93“, po nare|enjukoje je potpisao RRasim Deli}, zapovjednikARBiH, postavljen za komandantaOperativne grupe Sjever 2. Zbog zlo~inakoji su tijekom operacije “Neretva 93“izvr{eni nad hrvatskim civilima u hercego-va~kim selima Grabovica i Uzdol,Me|unarodni sud za ratne zlo~ine u DenHaagu }e osam godina kasnije optuìtiSefera Halilovi}a.

Nekada{nji na~elnik Glavnog {tabaVrhovne komande Armije BiH }e u jesen2005. biti oslobo|en krivnje, nakon {to jeSudsko vije}e utvrdilo da je za ubojstvo tri-naest Hrvata u Grabovici bio odgovaranZulfikar Ali{pago, koji je imao efektivnukontrolu nad vojnicima iz 9. i 10. brigadePrvog korpusa. Po~etak su|enja SeferuHalilovi}u ujedno je zna~io i kraj ratnog pri-jateljstva izme|u njega i Zulfikara Ali{page,budu}i da su obojica znali da jedan od njihmora biti krivac. Halilovi}a i Ali{pagu jedevet godina poslije ponovno spojio zlo~in uTrusini. �


KO JE ZAPOVIJEDAO ODREDU “ZULFIKAR”

OD NOVOG PAZARA DOIGMANA: U suradnji spredsjednikom SDASandžaka SulejmanomUgljaninom tada je dogovoreno da se u odredregrutiraju muslimanskidobrovoljci iz Sandžaka,te da se uz pomoć SDA uSandžaku i Hrvatskojosigura njihovonaoružavanje

PRAVDA ZA @RTVEIstraga o ratnom zlo~inu u hercegova~komselu Trusinazapo~ela je sa{esnaest godina zaka{njenja


OPET I PONOVO

U paničnom strahu pred istragama za pranje novca, utaju poreza i sklanjanje parana tajne račune, vlasnik Avaza Fahrudin Radončić optužio američkog diplomatu

Raffija Gregoriana da “Bošnjacima potura terorizam“

MEDIJSKO LICE KUKAVICEIstraga kriminala Fahrudina Radon~i}a napad na

Bo{njake!!! VIZIONAR I STRADALNIKFahrudin Radon~i}, popularni [}epo

VIZIONAR I STRADALNIKFahrudin Radon~i}, popularni [}epo

Sedam dana nakon {to je reisMustafa ef. Ceri}, gostuju}i upoliti~kom magazinu BHT-a Crta,optuìo prvog zamjenika visokogpredstavnika RRaffija Gregoriana

da je “glavni protagonist antimuslimanskezavjere“, gostuju}i u istom magazinu,utemeljitelj Avaza i osniva~ Saveza zabolju budu}nost BiH FFahrudin Radon~i}oti{ao je korak dalje nazivaju}i Gregorianapatolo{kim laòvom!

SVJEDOCI PREVODIOCIUpitan da prokomentari{e navode po

kojima je Gregorian postao metomAvazovih izdanja nakon {to je odbio spri-je~iti i zaustaviti istragu o sumnjivimposlovima Radon~i}a i njemu bliskihposlovno-politi~kih partnera, Radon~i} jedoslovno odgovorio da takve pri~e ““poti~uod Gregoriana i on stvarno pokazuju da jene samo ~ovjek koji montira procese negoda je i patolo{ki laòv. Ja imam jednunesre}u da ne znam engleski jezik i svemoje razgovore sa Gregorianom prevodeìvi ljudi. Oni }e nam biti svjedoci predameri~kim pravosu|em jer smo mi tuìliGregoriana za izgovorene laì”!

“Velkodu{ni” Radon~i} tako }e pruìtipriliku Gregorianu da se brani predameri~kim pravosu|em. ““Ako je on meneoptuìo u shemama da imam veze sa ruskim ikineskim kapitalom, ima li {ta ljep{e idemokrati~nije nego da on to i dokaè predameri~kim sudovima”, rekao je Radon~i}.Me|utim, ukoliko je Radon~i} zaista tuìoGregoriana pred ameri~kim sudom, vrlo jeupitno na kome }e biti teret dokazivanja. Usvakom slu~aju besplatan pravni savjet, kadse radi o ameri~kom pravosu|u, Radon~i}moè potraìti od svog prijatelja BBakiraIzetbe govi}a. Podsje }anja radi,novinar CChris Hedges jeprije desetgodina u NewYork Ti m esu(NYT) na pisaopri~u o korupcijii kra|i donacija,a prozvao jeAliju Ize tbegovi}a,

ÊGA SE I ZBOG ÊGA PLA[I RADONÎ]

Pi{e: MIRSAD FAZLI]

Na sarajevskom Op}inskom sudusredinom pro{log mjeseca odràno jeglavno ro~i{te po tu`bi FahrudinaRadon~i}a protiv generala Armije BiH ipredratnog {efa Kontraobavje{tajne grupeJNA - KOS-a za BiH Fikreta Muslimovi}akoji je u svojoj autobiografskoj knjiziRadon~i}a nazvao ¨starim suradnikomKOS-a¨. Podsjetimo da je po~etkom majaove godine u sarajevskom sudu odrànoprvo ro~i{te po tu`bi koju je Radon~i} pod-nio protiv na{eg lista i glavnog urednikaSenada Avdi}a zbog toga {to je SlobodnaBosna citirala tvrdnje Fikreta Muslimovi}ada je Radon~i} KOS-ovac. Radon~i} se naprvom ro~i{tu nije pojavio, ali jesteMuslimovi}, i on je obavijestio sudiju da nijei ne}e angaòvati advokata jer mu netreba, te je donio brojne pisane dokumentekoje }e u nastavku su|enja dati na uvid, asaop}io je i imena dva svjedoka koji }epotvrditi da je vlasnik Avaza KOS-ovac.

Na pro{lomjese~nom, glavnom ro~i{tu,svjedo~io je nekada{nji visoki oficir KOS-aSenad Miki}, koji je nakon izbijanja ratanapustio slu`bu i stavio se na raspolaganjeArmiji BiH, te Dèvad Jusi} iz Vojne bezbj -ednosti Armije BiH. Odgovaraju}i na pitanjeda li je upoznat sa fusnotom iz knjige (ukojoj se govori da je Mustafa ândi} uSarajevo 1994. godine donio pri~u da jeRadon~i} saradnik KOS-a, odnosno pri~unjegovog oficira Nikole Radujka koji je saândi}em radio u Zemunu), jedan od dvo-jice pomenutih svedoka je kazao kako je on

osobno ove navode ~uo odândi}a dok ga je ispitivao posluènoj du`nosti. “Mustafaândi} je do{ao 1994. godine imeni je nare|eno da od njegauzmem izjavu, on je do{ao iz

Slovenije a prije toga je do{ao izBeograda u Sloveniju, a zatim izSlovenije u BiH... Uzeo sam kompletnunjegovu izjavu, jako je velika izjava bila,izme|u ostalog naveo je i to da mu jepoznato da je gospodin Radon~i} sarad-nik Kontraobavje{tajne grupe RV i PVOpod pseudonimom [}epo, a oni su pri-padali biv{oj JNA. Ja sam tu izjavuproslijedio po slu`benoj du`nosti uUpravu bezbjednosti. Ovu informaciju je~italo mnogo ljudi jer je dalje i{lo u anal-itiku u biltene koji su pravljeni za pred-sjedni{tvo, predsjednika“, kazao je,izme|u ostalog, ovaj svjedok.

Drugi svjedok govorio je o odjeku koji jeimala ândi}eva izjava “o kojoj seprepri~avalo u Odjeljenju bezbjednosti“, a“poslije je bilo i {ire poznato o nekim nje-govim interesantnim saznanjima koje jedao.“ “To je bila bombasti~na vijest oFahrudinu Radon~i}u, da je on biosaradnik slu`be vojne bezbjednostibiv{e JNA. Do tada se o tome nije punoznalo niti sam (ga) ja znao pod pseudon-imom [}epo.“ Naveo je da je o tomepri~ao sa ândi}em koji je jednoj uòj grupiljudi govorio o Radon~i}u koji je, opet,koliko mu je bilo poznato, u to vrijeme ve}oti{ao iz Armije BiH i “po tom pitanju se nijeni{ta poduzimalo“.

Na pomenutom ro~i{tu svjedo~io je iFahrudin \apo, glavni i odgovorni urednikAvaza od 2001. do 2006. godine.

“Ja sam i su{tinski i formalno pravnoodgovoran za ovaj tekst, ali sada se nemogu sjetiti okolnosti pod kojima je tajtekst nastao zato {to se u produkcijidnevno objavi, po nekim analizama koje semogu i pogre{no napraviti, izme|u 150 ili200 tekstova“. Tako|er je dodao da se nemoè sjetiti ~iji su incijali bili ispod teksta,“s tim da je taj tekst mogao napisati svakinovinar unutra{njopoliti~ke hronike,rubrike crne hronike itd.“ \apo je, poredtoga, demantirao navode o tome da jeizjavio da se boji Radon~i}a, te objasnioda je ta~no da je razgovarao saMuslimovi}em nakon {to ga je on pozvaotelefonom i pitao da li bi htio biti svjedok usudskom postupku. Biv{i urednik Avaza jejo{ naveo da, ako je ikako mogu}e, ne èlibiti svjedok, jer ne èli da se vra}a u tajperiod iz svojih osobnih razloga. �

SVJEDOCI PROTIV RADONÎ]A

Radončićevo kodno ime “Šćepo“

21

SUDSKIOBRAÛNVJEÎTIHRIVALA IZ KOS-aFahrudin Radon~i}tuìo je FikretaMuslimovi}a

12.11.2009. I SLOBODNA BOSNA

��

OPET I PONOVO

Nikolu Radujka, visokog oficira KOS-a koji je u prvoj polivini 80-ih godina obavljao du`nost {efa deta{mana KOG-a u Skoplju, pitalismo da se proba prisjetiti nekih svojih suradnika. Radujka smoprona{li u Beogradu i “naprepad“ uhvatili za razgovor koji se trudio{to prije zavr{iti. No, iz razgovora se da zaklju~iti da u pri~i o “[}epii Radujku“ ima nekog vraga. Evo kako je tekao na{ razgovor.

Da li Vam ne{to zna~i kodno ime [}epo?Bilo je razli~itih kodnih imena, ne mogu se ba{ sjetiti ko je od

saradnika nosio koje ime.Navodno onaj koji nas zanima je ipak vo|en u kategoriji

vrsnih obavje{tajaca. Morali biste se sjetiti?U razli~itim dijelovima zemlje je bilo po 20-ak ljudi sa takvim

kodnim imenom [}epo.Za ovoga kaù da se ga upravo Vi u prvoj polovini 80-ih

godina pridobili da radi za Kontraobavje{tajnu slu`bu JNA.To je davno bilo. Ne sje}am se. Puno traìte od mene.A ime Fahrudin Radon~i}? Je li Vam ono ne{to zna~i?Ne. Nikad nisam ~uo to ime.Informaciju smo provjerili i potvr|erna je ~ak i od ljudi sa

kojima se radili u KOG-u (Kontraobavje{tajnoj grupi)!Stanite... Da, sad se malo bolje prisjetim... znam jednog

Radon~i}a.Znate li njegovo ime?[emsudin Radon~i}.Kako ste ga upoznali?Studirao je gra|evinu u Pri{tini i ~esto dolazio u Dom JNA.Studenti obi~no odlaze u studentske domove, a ne u armij -

ske?[emsudin se druìo sa jednim potporu~nikom iz Rogatice i

zbog toga je ~esto dolazio u Dom JNA.Kakve su mogle biti zajedni~ke teme razgovora mladog

gra|evinca i potporu~nika JNA?[emsudin Radon~i}, koliko ja znam, nije zavr{io fakultet.Je li njegov brat zavr{io fakultet?Koliko znam, jeste.Ipak, poznato vam je da ima brata.Da, znam.I znate da se zove Fahrudin Radon~i}?Ma, vidite ne{to. Ja sam Fahrudina Radon~i}a samo jednom

vidio i to na televiziji poslije onih “de{avanja naroda“, s’ kraja ’80-ih godina. On se tada nalazio u sastavu jedne delegacije Gradskogkomiteta Saveza komunista Titograd.

Kako ste znali da je Fahrudin taj ~lan Gradskog komitetaTitograda, ako ga, kaète, niste poznavali?

Pa, prepoznao sam ga jer jako li~i na svog brata [emsudina.Mislim da su blizanci. Toliko li~e.

Prili~no se dobro sje}ate {ta ste prije 15-ak godina gledalina televiziji, s obzirom da ste na po~etku rekli da ne znate koje Fahrudin Radon~i}. Prema na{em saznanju, sa njim steuspostavili suradnju u Skoplju gdje ste vodili deta{man KOG-a.Je li Fahrudin sluìo JNA u Skoplju?

U Skoplju je vojni rok sluìo [emsudin ([eki) Radon~i}. Mislimda je Fahrudin sluìo vojni rok u Sarajevu.

Tako je, i toga se dobro sje}ate. Znate li ~ime se FahrudinRadon~i} bavio krajem 80-tih i po~etkom 90-ih godina?

Bio je dopisnik zagreba~kog nedjeljnika “Danas“ iz Podgorice.Kaù da je u Danas “uba~en“ po zadatku i izba~en kada se

saznalo da je suradnik KOS-a!?Znate...ne kaèm da ~ovek, mo`da iz patriotskih, ljudskih razlo-

ga nije ne{to uradio za slu`bu.Ne}ete ni Vi, iz profesionalnih razloga, re}i ni{ta vi{e, ali

hvala i za ovoliko.[ta, rekoste... sarajevski mediji su objavili ovo oko [}epe, to

jeste Radon~i}a...Da. Ali smo provjerili jo{ na nekoliko strana autenti~nost

ove pri~e, izme|u ostalog i kod nekih Va{ih biv{ih kolega.Ne}ete mi re}i gdje i kod koga?Ne}emo. Vi {titite svoje suradnike, mi {titimo svoje.Da. Takva su pravila slu`be.

(Objavljeno u “SB“ 2002. godine)

TAKO JE GOVORIO NIKOLA RADUJKO ZA “SB“

Nikola Radujko, visoki oficir KOS-a za kojeg se tvrdi da je FAHRUDINA RADONÎ]A vrbovao za KOS i dugi niz godina drào na vezi,

u ekskluzivnom razgovoru za na{ list kaè:


Ne znam nijednog Radončića, ali znam da Fahrudin iŠemsudin jako liče jedan na drugoga

NEPOZNAT, ALI DOSTA TRANSPARENTAN

Fahrudin Radon~i} u terminologiji biv{egKOS-a JNA imao je kodni naziv [}epo

NEPOZNAT, ALI DOSTA TRANSPARENTAN

Fahrudin Radon~i} u terminologiji biv{egKOS-a JNA imao je kodni naziv [}epo

njegovog sina Bakira i politi~ko-kriminalnimilje okupljen oko njih dvojice. Potom suIzetbegovi}i pokrenuli pravnu kampanjuprotiv novinara Hedgesa i NYT, za {ta suangaòvali eminentnu ameri~ku odvjetni ~kukancelariju. Epilog cijele istrage bio jeporazan: ameri~ki advokati preporu~ili suIzetbegovi}ima da ne tuè NYT, a taj je sav-jet ko{tao bo{nja~ke porezne obveznike vi{eod milion maraka! Sva sre}a da, ukolikoRadon~i} tuì Gregoriana i izgubi, {tetu ne}epla}ati porezni obveznici nego, u najve}ojmjeri, vjerni ~itaoci njegovih izdanja.

POLICIJA ZA PETAMA [tavi{e, opisuju}i sheme nastale u

OHR-u, Radon~i} je iz svog rje~nika pot-puno neopravdano izbacio termine poputorganiziranog kriminala, korupcije, pranjanovca, a sheme je reducirao na montiranjeislamskog terorizma bo{nja~kom narodu!Marketin{ki potez vrijedan hvale, sobzirom na ~injenicu koliko je bo{nja~kapopulacija osjetljiva na povezivanje sa bilokakvim terorizmom.

U intervjuu za Crtu, Radon~i} je govo-rio i o Razvojnoj banci Federacije BiH,koja je izgradnju Avazovog Twist Towerafinansirala sa 22 miliona KM kredita. Napitanje da li su i kakve poslovne aran`maneimale firme u vlasni{tvu Radon~i}a sa pri-vatnom revizorskom ku}om “Dàferovi}” ida li su takvi aran`mani “obavezali” direk-tora Razvojne banke Ramiza Dàferovi}ada odobri kreditna sredstva Avazu,Radon~i} je, jedva skrivaju}i bijes, otvoriopaljbu po svojoj omiljenoj meti - porodiciSelimovi}!

“To su kriminalne spekulacije kojedolaze od politi~ke policije na ~elu saZuferom Dervi{evi}em i Mirsadom

Bajraktarevi}em, a po nalogu porodiceSelimovi} koja èli da se pri~a o sva~ijemkriminalu samo ne njihovom!”

O kriminalnim spekulacijama “poli -ti~kih policajca” Dervi{evi}a i Bajra -ktarevi}a, Radon~i} }e imati prilikudetaljnije i valjda argumentovanije govoritiu Kantonalnom tuìla{tvu u Sarajevu predtuìocem OOlegom âvkom, koji vodi pred-met Razvojne banke FBiH. Me|utim, ono{to se ve} sada zna jeste da je nakon upadaFinansijske policije, odnosno politi~kepolicije kako je kvalifikuje Radon~i}, uRazvojnu banku FBiH, privatna revizorskafirma Dàferovi}, ~ije je vlasnik direktorRazvojne banke FBiH Ramiz Dàferovi},otvorila ra~un u Hypo banci od koje jezatraìla i dobila kredit u iznosu od 130hilj ada KM. Ovim novcem firma “Dàfer-ovi}“ vratila je avans koji joj je ranije upla-tio Avaz za pruànje revizorskih, ali i kredi -tnih usluga Ramiza Dàferovi}a, ~ime jeformalno suspendirana kompromitiraju}aposlovna suradnja Dàferovi}a i Radon~i}a.No, tragovi su ostali i ne daju se tek takoizbrisati i prikriti nakonadnim intervencija-ma. Osim toga, Radon~i} je izjavio kako je22 miliona KM kredita dobio isklju~ivo zaizgradnju Avazovog tornja. ““âk imatejedan kuriozitet da niti jedna marka nije u{lau Avaz. I{la je direktno Vranici i ostalimizvo|a~ima radova iz banke”, tvrdio jeRadon~i}. Me|utim, prema dokumentacijizate~enoj u Raz vojnoj banci, Radon~i}evinavodi jednostavno nisu ta~ni. Naime, naime proizvodnje celuloze, papira i kartona,te proizvoda od papira i kartona, izdava~kei {tamparske djelatnosti, Avaz-Roto press2007. od Razvojne banke FBiH dobio jekredit od sedam milona KM. Iste godineAvazu je za gra|evinarstvo dodijeljeno dva


OPET I PONOVO

NELOGIČNOSTI: “Džafer-ović” i da li su takviaranžmani “obavezali”direktora Razvojne bankeRamiza Džaferovića daodobri kreditna sredstvaAvazu, Radončić je, jedvaskrivajući bijes, otvoriopaljbu po svojoj omiljenojmeti - porodici Selimović!

KOLEKTIVNA OPTU@BAGlavni i odgovorni urednik lista

San Mensur Osmovi} i zamjenik visokogpredstavnika u BiH Raffi Gregorian

KOLEKTIVNA OPTU@BAGlavni i odgovorni urednik lista

San Mensur Osmovi} i zamjenik visokogpredstavnika u BiH Raffi Gregorian

ZBLI@IO IH STRAHMustafa ef. Ceri} i

Fahrudin Radon~i}

ZBLI@IO IH STRAHMustafa ef. Ceri} i

Fahrudin Radon~i}

�

��

puta po pet miliona KM kredita, a u 2008.jo{ pet miliona.

IZMI[LJENI ATENTATI Iste no}i kada je Fahrudin Radon~i}

gostovao u magazinu Crta, FTV jeekskluzivno objavila {okantnu vijest dabugarska mafija, ~iji je doma}in jedan odnajistaknutijih pripadnika albanskog krimi-nalnog klana u Sarajevu, priprema atentatna urednika i voditelja magazina 60 minutaBakira Hadìomerovi}a. Ova je vijestizgleda potaknula Radon~i}a da kaè kakoje neko u Republici Srpskoj naru~ivao nje-govo ubistvo u ime porodice Selimovi}.“Onaj ko je ukrao 120 fabrika i ima le{eveu svom dvori{tu, podvalit }e i Avazu kaojedinom slobodnom mediju koji imahrabrosti da pi{e o kriminalu. Oti|ite u RS,tamo je neko naru~ivao moje ubistvo u imeporodice Selimovi} da se ne bi pisalo okriminalu”, rekao je Radon~i} ne precizira-ju}i ko je taj neko, kada se to desilo i da lije o tome obavijestio nadle`ne policijskeinstitucije.

Upitan da prokomentari{e sheme“zlo~ina~ke organizacije“ predvo|eneHilmom i Mujom Selimovi}em koje su lje-tos objavljene u Avazovim izdanjima,

Radon~i} je rekao da njegove sheme nisupravljene po principu po kojem su pravlj -ene sheme OHR-a. ““Vi imate cijeli sistempostojanja politi~ke policije koja visi nadovom zemljom. Ove OHR-ove sheme sunastavak onih shema iz 2002. godine kadaste imali shemu od 30 Bo{njaka plus 300.Ovdje se radi o politi~koj taktici obezgla -vljivanja Bo{njaka, pla{enja Bo {njaka, tjer-anja Bo{njaka da hodaju savijene ki~me”,komentar je Radon~i}a koji je osim zapoku{aj atentata porodicu Selimovi}

optuìo i za ru{enje temelja FederacijeBiH. ““Sve te njihove fabrike su podhipotekama i oni ne}e mo}i da vrate 1,5milijardi kredita. Nekad }e banka aktiviratite hipoteke i sva imovina, a to su stotine istotine hiljada hektara, oti}i }e odBo{njaka. Svjesno ili ne, to je projekat kojije uni{tio temelje Federacije”, rekao jezabrinuto Fahrudin Radon~i}, samozvaniza{titnik bo{nja~kih nacionalnih interesa iposlovni ortak srbijanskog tajkunaMiroslava Mi{kovi}a. �


OPET I PONOVO

DOSLJEDNO-NEDOSLJEDNA

STRATEGIJA SDASulejman Tihi} tokom obilaska

Radon~i~evog “poslovnog carstva”

DOSLJEDNO-NEDOSLJEDNA

STRATEGIJA SDASulejman Tihi} tokom obilaska

Radon~i~evog “poslovnog carstva”

�

U[TEDITE NOVAC!PRETPLATITE SE NA ON-LINE VERZIJU SLOBODNE BOSNE

Slobodna Bosna vam nudi pretplatu na on-line izdanje pod vrlo povoljnim uvjetima: polugodi{nja pretplata 20 eura, godi{nja pretplata 35 eura!!!

Tako|er, uz kompletne sedmi~ne novine ~itaocima nudimo arhivu svih ranijih brojeva, iscrpanservis dnevnih vijesti te besplatan pristup svim izdanjima biblioteke Slobodna Bosna!

Detaljnije upute potraìte na na{oj web stranici www.slobodna-bosna.ba

NOVO! SMS komentari!Od ovog broja Slobodna Bosna vam nudi mogu}nost da putem SMS poruka komentirate

tekstove objavljene u na{em listu. Uputstvo: SMS poruku kreirate tako {to utipkate klju~nu rije~ SBK, zatim prazno polje, potombroj po~etne stranice teksta na koji se odnosi poruka, ponovo prazno polje, nakon ~ega pi{ete

va{u poruku koja ne smije biti duà od 160 slova. Poruku po{aljite na broj 091 410 005. Sve poruke bit }e objavljene u rubrici Komentari, ispod

teksta na koji se odnose na na{oj web stranici www.slobodna-bosna.ba. Npr. za komentar teksta objavljenog na stranicama 5,6 i 7 poruka je

SBK 5 ––––––––––––––––––- (tekst komentara)

Redakcija Slobodne Bosne zadràva pravo da ne objavi komentare uvredljivog I neprimjerenog sadràja.

Cijena SMS poruke je: 0,5 KM.

Vi znate za{to smo najbolji!

Obavje{tavamo vas da pretplatu za sljede}ih 6 ili 12 mjeseci moète izvr{iti na na{ ra~un:502012000-00168-06000004215 Raiffeisen bank, Sarajevo, Danijela Ozme 3, Bosna i

Hercegovina, SWIFT CODE: RZBABA2S, IBAN: BA391610600000421543 s naznakom za Pres-Singd.o.o. Sarajevo, odnosno da po{aljete ~ek u nazna~enom iznosu na na{u adresu:

Pres-Sing d.o.o., “Slobodna Bosna”, êkalu{a ~ikma 6, 71000 Sarajevo

Molimo da nam dostavite kopiju uplatnice, ime i prezime, ta~nu adresu i kontakt telefon.

Cijena pretplate: Za Evropu Godi{nja: 160 EUR

Polugodi{nja: 80 EUR

Za SAD, Kanadu i Afriku Godi{nja: 360 USD(avio po{ta) Polugodi{nja: 180 USD

Za ostale zemlje van Evrope Godi{nja: 500 USD(avio po{ta) Polugodi{nja: 250 USD

E-mail adresa je: [email protected]


NEBO IZNAD SRPSKE

Milorad Dodik, aktuelnipremijer RepublikeSrpske, prije nekolikodana ambiciozno jenajavio izgradnju neko-liko aerodroma širom RS-a.Za godinu dana trebao bibiti završen aerodrom uTrebinju, a potom bi uslijedila izgradnja aerodroma u Bijeljini iSokocu; naša novinarkaistražila je čime jemotiviran premijerovmegalomanski projekatizgradnje zračnih lukaširom Republike Srpske

DODIKOVENOVE PROPALEINVESTICIJEIzgradnja neisplativih aerodromaRepubliku Srpsku ko{tala bi milijardu KM

Pasionirani zaljubljenik u avioneMilorad Dodik pro{le nedelje jenajavio da }e do kraja slijede}egodine biti izgra|en aerodrom uTrebinju, nakon ~ega }e biti

zapo~eta izgradnja aerodroma u Bijeljini iSokocu.

Po Dodikovim rije~ima, do sada suura|ene dvije studije izvodljivosti koje supokazale da ima opravdanosti da se u|e u tajposao. ““Ako ne bude koncesionara, VladaRS-a }e vlastitim sredstvima krenuti u izgrad-nju piste i neophodnih objekata. Cijenimo da}e prva faza izgradnje koje bi moglaomogu}iti slijetanje prvih aviona iznositi oko60 miliona KM”, kazao je Dodik.

Pri~a o izgradnji trebinjskog aerodromasa 2,6 km dugom pistom i popratnimsadràjima zapo~ela je prije dvije godine, notada su na nju mnogi odmahivali rukom kaona jalovu èlju jedne od najnerazvijenijihbosanskohercegova~kih op{tina. Be~ka kon-sultantska kompanije Airport Consu ltingVienna, koju je angaòvala Vlada RS-a, akoja je ovom projektu trebala dati notuozbiljnosti, uradila je studiju izvodljivosti

izgradnje aerodroma i zaklju~ila kako tajprojekat moè biti isplativ, ali mu ne pogo-duje stanje na finansijskom trì{tu koje jeuzdrmano ekonomskom krizom. Premaprocjenama ove tvrtke, za prvu fazu izgrad-nje aerodroma potrebno je izdvojiti oko 200miliona eura. Ve} tada su op{tinski ~elnici,ali i predstavnici Vlade RS-a, tvrdili kako }eizgradnja aerodroma u Trebinju ““zna~iti ipomo} hrvatskom turizmu i dubrova~kojvazdu{noj luci koja ima ograni~enikapacitet, te da u prvoj godini ra~unaju na250 hiljada putnika i prihvat niskotarifnihkompanija kojima }e ponuditi niè cijene“.�ak su i{li tako daleko da su ponudili dubro-va~kom aerodromu suvlasni{tvo u novomtrebinjskom projektu, {to je s juga Hrvatskeglatko odbijeno, a preporu~eno im je i da netrebaju „brinuti“ o kapacitetima budu}i da jena dubrova~kom aerodromu u toku investi-cija za prihvat dva miliona putnika.

PISTA KOJA ]E O@IVJETI HERCEGOVINU Me|utim, i pored negativne procjene o

ekonomskoj isplativosti aerodroma, Dodikje ovaj projekat proglasio vitalnim intere-

som Republike Srpske, koji niko iz njegov-og okruènja nije smio osporiti. Pro{le ned-jelje iz budèta RS-a izdvojeno je 2,6 mili -ona KM za rje{enje imovinsko-pravnihposlova i izradu potrebne dokumentacije zaizgradnju aerodroma Trebinje. Cilj izgrad-nje aerodroma, isti~e Dodik, jeste komu-nikacijska otvorenost i povezanost hercego-va~kog regiona sa svim destinacijama, kaoi unapre|enje privredne aktivnosti u tomdjelu RS-a. Dodik je u svom prora~unu,prema mi{ljenju analiti~ara, nesumnjivozaigrao na kartu blizine Dubrovnika iHerceg Novog. Izgradnja aerodroma uTrebinju, po njegovom mi{ljenju, uveliko}e uticati na manji promet na aerodromimau Mostaru, Dubrovniku i Tivtu.

U prilog ovoj tezi idu u prilog izjavedirektora javnog preduze}a AerodromaTrebinje ZZorana Okilja, koji je nekolikoputa izjavio kako }e trebinjski aerodrombiti konkurent aerodromima u blizini.

“S obzirom da je aerodrom zami{ljenkao krajnji dolazni turisti~ki aerodrom, 99odsto putnika }e do}i ciljano u Trebinje dabi oti{li na more ili obi{li neki drugi tur-isti~ki sadràj. Mi smo do{li do podatka dasamo iz Poljske oko 200.000 ljudi godi{njedolazi u Me|ugorje. Ako bi ih preko

Trebinja dolazilo bar 50.000, to bi bio, reci -mo, godi{nji saobra}aj koji ostvaruje aero-drom u Banjaluci. Mi ra~unamo na 10mjeseci intenzivnog saobra}aja. Ra~unamoi na klijentelu sa istoka, Srbije, ali i naposlovnu avijaciju koja je u velikojekspanziji. Rije~ je o dolaznoj turisti~kojzra~noj luci koja }e po frekvenciji bitikonkurent Dubrovniku, Splitu, Mostaru,Tivtu i Podgorici”, kaè direktor Okilj.

Uobi~ajeno je da se izgradnja aerodro-ma planira na temelju studije isplativosti irealnih potreba stanovni{tva i privrede.Dodik, koji od trebinjskog aerodromao~ekuje veliku dobit, zanemaruje ~injenicuda u ~itavoj BiH niti jedan aerodrom,izuzev sarajevskog, nije uspostaviozna~ajniji promet. Primjera radi, aerodromiu Mostaru, Tuzli i Banjoj Luci biljeè vrloskroman promet. Osim toga, za aerodromje, pored asfaltne piste i zgrada, potreban istru~ni kadar kojeg u trebinjskom krajunema.

Aerodrom Trebinje bi}e izgra|en na137 hektara dràvnog zemlji{ta, na viso-ravni Dubrave, deset kilometara od Trebinja,


DODIKOVE ZRA^NE LUKE

Pi{e: MIRHA DEDI]

NADMETANJE S KOMŠIJIMA: Dodik je u svomproračunu zaigrao na kartu blizine Jadrana. Izgradnjaaerodroma u Trebinju, po njegovom mišljenju, uvelikoće uticati na manji promet na aerodromima uMostaru, Dubrovniku, Splitu, Tivtu i Podgorici

SVAKOJ OP[TINI PO AERODROMMilorad Dodik obe}ao izgradnju

modernih aerodroma u Trebinju i Sokocu, najnerazvijenim

op{tinama u Republici Srpskoj

��

28 kilometara od Herceg-Novog i 38 odDubrovnika. Platforma bi trebala daomogu}i smje{taj 15 aviona iz regionalnogsaobra}aja.

Vladika zahumsko-hercegova~ki GGrigo -rije jedan je od najve}ih zagovornika idejeo izgradnji aerodroma u Trebinju. Herce -govina, smatra on, nudi velika prirodna ikulturna bogatstva do kojih je danas te{kodo}i. On smatra da bi se izgradnja aerodro-ma mogla finansirati putem koncesija.

Ukoliko bi se na{ao investitor koji binapravio zra~nu luku, poslije odre|enogbroja godina on bi svoje ulaganje otplatiodok bi Trebinju ostao aerodrom, smatraGrigorije.

Najve}a prednost isto~ne Hercegovine,po njegovoj procjeni, jeste mogu}nostizgradnje hotelskih kompleksa, golf terena,ergela i drugih sadràja, jer na hrvatskom icrnogorskom priobalju to nije mogu}e radi-ti zbog previsoke cijene zemlji{ta, ali inedostatka prostora za ovakve sadràje.Navodno se veliki broj investitora intereso-vao za izgradnju takvih kompleksa, ali susve ideje padale u vodu upravo zbognedostatka saobra}ajne infrastrukture izavi snosti od aerodroma u ]ilipima i Tivtu.

Vladika Grigorije je tako|e pasioniranzaljubljenik u letjelice. Grigoriju je prijenekoliko godina Dodik dao na kori{tenjehalikopter Vlade RS-a s kojim on redovnonadlije}e iznad eparhije. Ukoliko uTrebinju bude izgra|en aerodrom, Grigorijene}e morati helikopterom slijetati na sta-dion, letje}e znatno udobnijim letjelicomkao i njegov prijatelj Dodik.

Kada je postavljen na mjesto premijera,Dodik je za svoje potrebe kupio malu“cesnu”, koju je platio pet miliona dolara.Prije dvije godine Dodik je osnovaonacionalnu aviokompaniju Sky Srpska, asebe postavio na mjesto predsjednikaSkup{tine “Sky Srpske”. Po~etkom ovegodine za ovu aviokompaniju premijer jekupio dva aviona za koje je iz budèta izdv -ojio 56 miliona dolara. No, to mu nije bilodovoljno pa je nastavio da pravi noveposlovne proma{aje.

Naime, Dodik se li~no angaòvao daaerodrom u Banjoj Luci dobije me|udràvnilet. Ubrzo je sa kompanijom sumnjivog pori-jekla Austrojet uspostavljen let od Salzburgado Banje Luke, tri puta sedmi~no. PremijerRS-a preuzeo je obavezu da sve tro{koveovog komercijalnog leta, ako ne budedovoljno putnika, plati Vlada RS-a.Austrijska firma “Austrojet” letjela je naovoj relaciji {est mjeseci i potom Vladiispostavila fakturu na 1,153 miliona KM. Odsilnih austrijskih turista koji su se, kako jenajavljivao ministar za saobra}aj RS-aNedeljko ûbrilovi}, trebali baviti lovom iribolovom, uìvati u prirodnim ljepotamaRS-a i donositi eure, nije bilo ni{ta.

30

NEBO IZNAD SRPSKE

Prvobitna studija izvodljivosti vezanaza izgradnju aerodroma u Trebinju imala jebrojne propuste. Kako saznajemo, aero-dromska pista bila je planirana na takvojlokaciji da bi avioni ubrzo nakon polijetanjaudarali u brdo! Me|utim, druga studijaizvodljivosti koju je izradila austrijska kom-panija za 100 hiljada eura predvi|a pot-punu izmjenu infrastrukture.

Naime, da bi avioni bezbjedno slijetali,Austrijanci su predvidjeli da se mora ru{iti~ak dio brda iznad Zuba~kog polja.Me|utim, i ova studija izvodljivosti puna jemanjkavosti jer do lokacije na kojoj }e segraditi aerodrom niti je do{la voda, niti jeplanirana izgradnja vodovoda. Naime,Zupci nemaju vodovod, a ni prilikomnedavne izgradnje magistralnog putaTrebinje - Herceg - Novi nisu postavljenecijevi. Tako|e, ni prema nedavno usvo-jenoj Razvojnoj strategiji op{tine Trebinjedo 2018. godine nije predvi|ena izgradnjavodovoda do Zubaca. U maju pro{legodine Vlada Republike Srpske donijela jeodluku o osnivanju Javnog preduze}aAerodrom Trebinje, a nedavno je ovo pre-

duze}e dobilo prostorije. I pored toga {tojo{ nema pistu, u Aerodromu Trebinjezaposlena su ~etiri radnika. Me|utim,jedan ovakav objekat morao bi da zaposlistru~nu radnu snagu, ali je sigurno datakvih kadrova u Hercegovini nema, pa jepitanje ko bi nakon otvaranja aerodromaradio tako odgovoran posao. Jo{ je mnogorazloga koje bude sumnju u realizacijuovog kapitalnog projekta. Postoje mnogenedoumice isplativosti izgradnje aerodro-ma, ali i na~ina finansiranja. Studija pred-vi|a da aerodrom mora imati minimalno100 000 putnika godi{nje da bi bio isplativ.Isto~na Hercegovina ima oko 80.000stanovnika i veoma mali broj turista, pa jepitanje da li bi aerodrom nakon izgradnjeimao dovoljan broj putnika. Rukovodstvoaerodroma u Trebinju najvi{e ra~una naputnike koji trenutno slije}u na ]ilipe, aliukoliko se znaju odnosi izme|u Trebinja iDubrovnika, te{ko da se moè o~ekivatineka saradnja. Upu}eni u prilike tvrde dabi Hrvati radije kupili stari nosa~ aviona iukotvili ga uz konavljansku obalu nego {tobi dio putnika ustupili Trebinju. �

[TA PREDVI\A STUDIJA IZVODLJIVOSTI

Da bi se izgradio aerodromTrebinje, neophodno je srušiti brdoiznad Zubačkog polja

SLOBODNA BOSNA I 12.11.2009.

TREBINJE Stru~njaci jo{ nisu procijenili koliko

}e ko{tati ru{enje brda koje ometaavione da bezbjedno uzlete

TREBINJE Stru~njaci jo{ nisu procijenili koliko

}e ko{tati ru{enje brda koje ometaavione da bezbjedno uzlete

�

Privatna kompanija iz Salzburga, kojaje posao dobila direktnom pogodbom,naplatila je od Ministarstva saobra}aja RS-a102,5 hiljada maraka, iz budèta Vlade RS-a555 hiljada, a iz Investiciono-razvojnebanke jo{ pola miliona maraka. Iako jepropao prvi me|unarodni let iz RS-a za kojise li~no angaòvao, Dodik ne odustaje. Ontvrdi da }e u Trebinje dovesti niskotarifneaviokompanije, ~ime }e ovaj aerodrompostati konkurentan u odnosu na ~etiri aero-droma u okruènju.

Ono {to Dodik nije otkrio javnosti, a {tostudija izvodljivosti predvi|a, jeste da biprva faza izgradnje ovog aerodroma ko{tala160 miliona eura, a cjelokupna izgradnja~ak 320 miliona eura.

Prema projekcijama premijera Dodika,aerodrom Trebinje bi u prvoj godini imao250 hiljada putnika, u drugoj 500 hiljada, au tre}oj ~ak milion.

Slobodan [araba, predsjednik Inicija -tivnog odbora Demokratske partije Trebi -nje, za na{ list kaè da su procjeneaktuelnog premijera nerealne jer da bi se uprvoj godini ostvarila premijerova projekci-ja potrebno je da u Trebinje svaki dan sletiili uzleti punih deset aviona. Osim toga, uregionu jedino beogradski aerodromgodi{nje ima promet od milion putnika, aizjedna~avati se sa njim, po njegovimrije~ima, vi{e je nego neozbiljno.

“Pri~a o izgradnji aerodroma u gradukoji nema ni autobusku stanicu grani~i se saludo{}u. Trebinje je nekada imalo auto-busku stanicu, me|utim, na~elnik op{tineDobroslav ]uk stavio je ogradu oko nje ibukvalno je ukinuo. Sada Trebinje imasamo autobusko stajali{te. To je ru`naslika ovog grada. Trebinje u bliskomokruènju ima ~etiri aerodroma i ukolikoneko iz ovog kraja èli da otputuje uEvropu, to moè da u~ini vrlo lako prekoaerodroma u Dubrovniku koji je dobropovezan sa cijelimsvijetom. Osimtoga, u BiH svi aero-dromi, izuzev sara-jevskog, posluju sagubitkom. Poznato mi je daaerodrom u Banjoj Luci ima velikegubitke koji se pokrivaju iz budèta VladeRS-a. Zapravo ne postoji niti jedan argu-ment koji ide u prilog izgradnji tog aerodro-ma u gradu u kojem je privreda u potpunomkolapsu. Te{ka je situacija u Industriji alata,Neimarstvu, Novoteksu, Metalcu i drugimnekada velikim kolektivima. Veliki brojradnika ostaje bez posla i mjesecima iligodinama ne dobija plate, a lokalna vlast neradi ni{ta da bi se to promijenilo. Mi odpremijera Dodika traìmo da ta velika sred-stva koja namjeravaju da se uloè u aero-drom preraspodjele u privredu i pomo} pre-duze}ima koja su u te{koj situaciji. Pri~a o

izgradnji aerodroma je samo bacanjepra{ine u o~i gra|anima. Premijer bigra|anima Trebinja trebao prvo da rije{iprobleme na zemlji, a za vazdu{ne }emolako”, kaè za na{ list [araba.

MILIONI U VJETARNikola Sekulovi}, predsjedniku nevla-

dine organizacije “Pokret za Trebinje”,podsje}a da je Dodik 2007. godine kazao da}e se aerodrom u Trebinju graditi od dobitiElektroprivrede RS-a, dok sada pominjekoncesionare, a ukoliko ni njih ne bude,navodno }e Vlada RS-a finansirati taj pro-jekat.

“Sve me to podsje}a na situaciju kada je2006. godine izgra|en prvi heliodrom uRepublici Srpskoj. Izlili su jednu plo~u naizlasku iz Trebinja prema Mostaru i rekli -ovo vam je prvi heliodrom. Tako }e biti isa trebinjskim aerodromom. A {to sestru~nog kadra ti~e, Dobroslav ]uk jeraspisao konkurs za stjuardese i ovih danavr{i odabir najboljih”, kaè Sekulovi}.

Ina~e, Dodik je ve} nekoliko godinaopsjednut obnovom i izgradnjom aerodro-ma po RS-u. Rekonstrukcija aerodroma uMahovljanima kod Bakinaca vr{i se ve} trigodine. Tako je iz budèta 2006. za obnovuMahovljana izdvojeno tri miliona KM,

2007. godine {est miliona, a po~etkom ovegodine najavljeno je da }e se u te svrhe izd-vojiti jo{ nekoliko miliona.

Izgradnja funkcionalnog aerodroma naSokocu i Bijeljini za male avione, pred-stavljala bi drugu fazu izgradnje zra~nihluka u Republici Srpskoj.

Podsjetimo da je jo{ tokom rata RRadovanKaradì} angaòvao kompaniju “GlobalHoldings International” koja je trebala obavl-jati radove na izgradnji aerodroma na Sokocu.

âk se i Biljana Plav{i} 1997. godineangaòvala oko tog projekta, me|utim odideje da Isto~no Sarajeva ima me|unarodniaerodrom odustalo se iz vi{e razloga. Prijesvega, ispostavilo se da je izgradnja aerodro-ma na Glasina~kom polju na Romanijiizuzetno skup projekat. Pored toga, ta lokaci-ja se nalazi u sloènim topografskim uslovi-ma, u okruènju brojnih prirodnih prepreka.Tako|er je postojala procjena da }e biti te{koodràvati pistu u zimskom periodu kada jeovaj kraj ~esto pokriven snijegom. Niske tem-perature i led na pisti tako|e bi negativno uti-cao na ko~enje aviona. Jedan od najve}ihnedostataka je {to postoji velika visinska raz-lika izme|u sjevernog i ju`nog dijela piste. Tosu sve razlozi zbog kojih je biv{e politi~korukovodstva RS-a odustalo od izgradnje aero-droma na Romaniji.

Izgradnje aerodroma na Sokocu prijenekoliko godina prihvatio se SSlobodanPavlovi}, biznismen iz Bijeljine i jedan odnajbogatijih Srba koji ìve u SAD-u. �akse hvalio da }e izgradnju aerodroma koja }ezna~ajno uticati na razvoj op{tine Sokolacsam finasirati. Me|utim kada je do{ao dora~unice da bi izgradnja piste u duìni od3.500 metara, aerodromske zgrade i pri-laznih puteva ko{tala 196 miliona KM,Pavlovi} se povukao. Me|utim, Dodiksmatra da }e izgradnja aerodroma naSokocu biti isplativa i da }e ~ak ovaj aero-drom postati konkurentan me|unarodnomaerodromu u Sarajevu!

Niko od ekonomski analiti~ara tako|ene vidi ni finansijsku opravdanost izgradnjeaerodroma u Bijeljini. Pogotovo kada seima u vidu da je Bijeljina od me|unarodnogaerodroma u Sur~inu autoputem udaljenasvega sat vremena vo`nje.

Kako su neimarski apetiti MiloradaDodika porasli, nije nemogu}e o~ekivati da}e uskoro predloìti izgradnju opere na

Palama ili pozori{ta u Lukavici i jo{ mno-gobrojnih arhitektonskih ~uda {iromRepublike Srpske. No, o~ito da svi gra-diteljski poduhvati aktuelnom premijeruMiloradu Dodiku sluè za pranje novca, naisti na~in kao {to je to ~inio kada je izgradiozgradu Vlade RS-a za 174 miliona KM iliautoput Banja Luka - Gradi{ka ~ijiizgra|eni kilometar ko{ta nevjerovatnih22,5 miliona KM. �


DODIKOVE ZRA^NE LUKE

AERODROM PO MJERIGRIGORIJA: Vladikazahumsko-hercegovačkiGrigorije, jedan je od

najvećih zagovornikaideje o izgradnji aerodroma u Trebinju

“Koja sigurnosna institucija zavre|ujenajvi{e po{tovanja: SIPA, FMUP ili FOS?“-pitali su u ovotjednoj anketi novinariOslobo|enja jedanaest sugovornika, poli-ti~ara i novinarskih kolega. Povod za anke-tu bio je istup lidera SDP-a ZZlatkaLagumdìje, koji je tri dana ranije, gostu-ju}i na Televiziji OBN, javno prozvaodirektora Federalne uprave policije ZZlatkaMileti}a kako nije poduzeo konkretnemjere nakon saznanja da mafija{kipla}enici spremaju ubojstvo BBakiraHadìomerovi}a. Iako je Lagumdìja, uistoj emisiji, na ra~un federalne policijeiznio jo{ sijaset skandaloznih, neutemelj -enih i nadasve zlobnih objeda, optuùju}i ihza mafija{ke metode i islje|ivanje nevina~ovjeka (mislio je, dakako, na svogstrana~kog kolegu DDamira Hadì}a), novi -nari su Oslobo|enja, “da se Vlasi ne dos-jete“, potencirali samo navode koji seodnose na prijetnje kolegi Hadìomerovi}u,proizvode}i, tako, jo{ jednu medijsko-poli-ti~ko-policijsku senzaciju. U suprotnom suLagumdìjini novinarski du{ebri`nicianketno pitanje mogli i druga~ije formuli-rati - za{to, primjerice, nisu od sugovornika

zatraìli da komentiraju primjer o~evidnogpoku{aja jednog politi~kog lidera da kon-trolira i usmjerava policijsku istragu protivsvojih strana~kih intimusa?

Tro~lana je novinarska ekipa Oslo -bo|enja, nadalje, od sugovornika izrijekomtraìla da iznesu mi{ljenje o profesional-nosti policajca Mileti}a i ocijene rad direk-tora “federalne tajne slu`be“ AAlmira Dùve(direktora SIPA-e MMirka Luji}a nisu nispomenuli), premda je Federalna obavj -e{tajno-sigurnosna slu`ba (FOSS) defini-tivno uga{ena 1. juna 2004., kada je sradom po~ela Obavje{tajno-sigurnosnaagencija BiH?! No, ta “sitnica“, kako se~ini, ne samo da je “promakla“ novinarimai urednicima Oslobo|enja nego i nekolicinianketiranih sugovornika. Sude}i, naime,prema njihovim odgovorima, rad federalnetajne slu`be koja, dakle, ne postoji vi{e odpet godina, spremno su komentirali gener-alni tajnik SDA AAmir Zuki}, federalni pre-mijer MMustafa Mujezinovi} i novinarBHTV-a MMarko Divkovi}!!!

No, vratimo se ponovno prijetnjamauredniku emisije “60 minuta“ BakiruHadìomerovi}u koji se, ni kriv ni duàn,na{ao u sredi{tu obra~una SDP-ove vrhu{kesa svim policajcima koji su se “drznuli“istraìvati njihovog kolegu, novog-starog

predsjednika strana~kog Izbornog {taba ina~elnika sarajevske Op}ine Novi GradDamira Hadì}a. To~no je, naime, da jeFederalna uprava policije, od jednog svogdou{nika, ranije dobila informaciju daskupina kriminalaca sprema ubojstvoBakira Hadìomerovi}a. Radi se o “opera-tivnim saznanjima“ s kojima je odmahupoznata OSA-a, te Kantonalno tuìteljstvou Sarajevu, odnosno, tuìtelj OOleg âvka.Nezvani~no doznajemo da su federalnipolicajci, dràvni obavje{tajci i tuìteljâvka “zdruènim snagama“, proveli hitnuistragu, kako bi utvrdili koliko je posljednjaprijetnja Hadìomerovi}u vjerodostojna.Istraga, barem zvani~no, jo{ nije zavr{ena.

I na koncu recimo da ne treba biti odve}pametan pa zaklju~iti da predsjednika SDP-aZlatka Lagumdìju i njegove medijskesaveznike ne brine {to Zlatko Mileti} iAlmir Dùvo nisu poduzeli da sprije~epoku{aj ubojstva Bakira Hadìomerovi}a,nego {to su poduzeli da dokumentirajute{ke optu`be na ra~un Damira Hadì}a.Kako je, me|utim, ta istraga u podmaklojfazi, SDP-ovcima ne preostaje ni{ta drugonego da prizemnim manipulacijama ilaìma poku{aju diskreditirati ~elnikeFederalne uprave policije i OSA-e. A sve uime za{tite novinarskih prava i sloboda. �


S K A N D A L N E D J E L J E


Za koga se, zapravo, brine Zlatko Lagumdžija - BakiraHadžiomerovića ili Damira Hadžića?

Policija na udaru lidera SDP-a

ZDRU@ENA POLITI^KO-MEDIJSKA AKCIJADirektor federalne policije Zlatko Mileti} na{ao se na meti Zlatka Lagumdìje i njegovih novinarskih saveznika nakon {to je podigao kaznenu prijavuprotiv Damira Hadì}a

Mada Svjetska zdravstvena orga-nizacije upozorava da je u svi-jetu ve} 5.000 ljudi umrlo odsvinjske gripe, strah od ovebolesti se me|u bh. gra|anima

pojavio, ~ini se, tek nakon vijesti o prvimsmrtnim slu~ajevima kod susjeda, u Hrva t -

skoj i Srbiji. Kategori~na je, me|utim, JJelenaRavlija, {efica Epidemi olo{ke slu`beZavoda za javno zdravstvo FBiH, koja tvrdida je u na{oj zemlji ““oprez dakako potreban,ali mjesta za paniku nema“.

DVA MILIONA ZA ZAKA[NJELE VAKCINE

U Federaciji BiH je, prema podacimaobjavljenim pred zaklju~enje ovog broja

Slobodne Bosne, virus gripe A(H1N1)potvr|en kod 66 osoba. U RepubliciSrpskoj je 13 oboljelih, a u Br~ko Distriktuje brzim testom prisustvo virusa svinjskegripe utvr|eno kod 6 ljudi. Zaliha od12.000 pakovanja lijeka Tamiflu u federal-nom Zavodu za sada smatraju dovoljnom, au apotekama ima sasvim dovoljno i drugihantivirotika kojima se virus svinjske gripelije~i. Na vakcine }e, me|itim, iako nami-


SVINJSKA GRIPA U BiH

Pi{e: NERMINA [UNJ

KOLIKO KO[TA PASamo za kontrolu pti~ije gripe, BiH se kod Svjetske banke zadu`il

jenjene za prevenciju, gra|ani sa~ekati doNove godine. Od Glaxo Smith Linea, jedneod najve}ih svjetskih farmaceutskih kom-panija, naru~eno je 30.000 vakcina za {to jeiz federalnog bud`eta izdvojeno 370.000maraka. Vlada je prihvatila i preporuke feder-alnog Ministarstva zdravstva za nabavkudodatnih 150.000 doza. ““Ministarstvo jezbog krajnje hitnosti, vakcine naru~ilo pre-govara~kim postupkom od Glaxo Smith

Klinea, proizvo|a~a koji je od Evropskeagencije za lijekove dobio dozvolu zapromet vakcine protiv gripe na podru~juEvropske unije”, ka`e za na{ magazin mini -star SSafet Omerovi}. U resornom mini -starstvu u Republici Srpskoj jo{ uvijek nemogu re}i ko }e biti dobavlja~, odnosno odkoje farmaceutske kompanije }e vakcinebiti kupljene jer tek planiraju raspisivanjetendera za dobavlja~a. Planiraju, kako nam

je odgovoreno iz Ministarstva zdravlja isocijalne za{tite, kupiti 30.000 vakcina.

U Zavodu za epidemiologiju FBiH,odnosno u Institutu za javno zdravlje RS-a,tvrde da su potpuno spremni za eventualnoprogla{enje epidemije, me|utim, zanimlji-vo je iskustvo jedne Sarajke koja seuspani~eno obratila na{oj redakciji. Na{a~itateljka tvrdi da su joj, nakon {to je zbogvisoke temperature i drugih simptoma


PREVENCIJA MILIONSKIM KREDITIMA

Za provedbu Plana zasuzbijanje bolesti koje

ugrožavaju ljudskozdravlje u BiH, između

ostalog i svinjske gripe,naša će se zemlja kod

Svjetske banke zadužitiza 20 miliona maraka;

istraživali smo koliko sunas koštale dosadašnje

“krizne situacije” nakonpojave Q groznice,

bruceloze, ptičije gripete kako je novac

nemilice trošen naobuke medicinara,

seminare i razneekspertize

NIKA?a 7,5 miliona maraka

DONACIJE: Mada je zaraženost stoke brucelozom uBiH trenutno na nivou prosjeka u regiji, od švedskeagencije za međunarodni razvoj SIDA-e, BiH je zasuzbijanje ove bolesti dobila donaciju od 5 milionamaraka


Foto

: REU

TERS

KOLIKO KO[TA LJUDSKI @IVOT

Bilo da je rezultat zavjere farmaceutskih kompanija ili

ne, svinjska gripa je u svijetu ve} usmrtila 5.000 ljudi

KOLIKO KO[TA LJUDSKI @IVOT

Bilo da je rezultat zavjere farmaceutskih kompanija ili

ne, svinjska gripa je u svijetu ve} usmrtila 5.000 ljudi

��

posumnjala na svinjsku gripu i nazvalaHitnu pomo}, kazali da se obrati Infektivnojklinici na Ko{evu. Pozvala je broj naKlinici, ali kaè kako nije vjerovala svojimu{ima kada joj je glas s druge strane ìcesaop}io da se javi u naredni ~etvrtak jersamo tim danom rade brze testove na novivirus. Doktorica Jelena Ravlija izEpidemiolo{kog zavoda nam je potvrdila dase osim “teìh slu~ajeva”, kojih u Federacijiza sada nema, pacijenti ne hospitaliziraju.Preporu~uje se izolacija i ku}no lije~enjeantiviroticima. Ljekari neprestano ponavlja-ju da je najbolja odbrana od ovog virusahigijena i zdrava ishrana. Me|utim, svjetskistru~njaci jo{ uvijek odgonetaju za{to odsvinjske gripe ipak umiru nerijetko zdraveosobe, srednje ìvotne dobi. U Americi seve} pojavila i teorija zavjere protiv vojnosposobnih Amerikanaca. Doktorica Ravlijatvrdi kako je poja{njenje zapravo jednos-tavno. ““Organizam zdrave osobe koji se dotada nije suo~io s virusom ‘obi~ne’ gripe,teè se bori s bole{}u. Organizam mladihosoba tako|er burno reagira na virus svinj -ske gripe koji je veoma sli~an virusu gripe s kojom se suo~avamo svake jeseni.Organizam starijih osoba, me|utim, nemora da bude podloàn jer je ve} ranije“memorisao” virus i stvoren je odbrambenimehanizam. Osobe koje ve} imaju oslabljenimunolo{ki sistem zbog drugih oboljenjaipak su najrizi~nija skupina“.

[TO VI[E PANIKE, VI[E NOVCAMalo se ko, za sada, bavi mogu}im

tro{kovima koje }emo imati zbogpripravnosti u slu~aju eventualne epidemije

svinjske gripe. Izvjesno je tek da }e dodat-nih 150.000 vakcina od Glaxo Smith Klinesamo Federaciju ko{tati 1,85 miliona mara-ka, a pretpostavke su da }e iste tro{koveimati i Republika Srpska. Kako se jo{ uvi-jek ne zna {ta }e, osim nabavke vakcina,biti druge mogu}e mjere, kona~ni sutro{kovi za suzbijanje ove bolesti u BiH jo{uvijek nepoznanica. Me|utim, praksa jepokazala da se novac u kriznim situacijamapo potrebi izdvaja iz budètskih rezervi ada se naknadno pokrivaju kreditima ilidonacijama. Posebno nakon {to je 2000.godine federalnog ministra poljoprivredeAhmeda Smaji}a OHR osumnji~io zakorupciju i smijenio jer u to vrijeme nijepoduzeo potrebne mjere za suzbijanje Qgroznice, odgovorni se, ~ini se, dostaozbiljnije po~inju baviti zdravljem ljudi iìvotinja. Analiziraju}i nekoliko sli~nih


SVINJSKA GRIPA U BiH

Od svinjske gripe je u Srbiji premaposljednjim podacima preminulo sedamosoba a 250 ih je oboljelo. Srbijansko mini -starstvo zdravlja proglasilo je epidemiju aod {vicarske farmaceutske kompanijeNovartis naru~eno je prvih pola milionavakcina vrijednosti oko 8,5 miliona mara-ka. Dobavlja~, srbijanska kompanijaJugohemija vlasnika Miroslava Mi{ko -vi}a, trebala bi prve doze od Novartisadostaviti najkasnije do kraja mjeseca, aostalih dva i po miliona doza nakon Novegodine. Uprkos tome {to je u Sloveniji pro-tiv tamo{nje podru`nice Novartisa uaugustu ove godine podnesena krivi~naprijava zbog sumnje da su potkupljivaliljekare i apotekare iz Srbije i Albanije, anavodno i Hrvatske i BiH, Hrvatska jevakcine tako|er naru~ila od kompanijeNovartis. Naru~eno je 2,5 miliona vakcinaprotiv virusa svinjske gripe, a cijena jo{nije precizirana. Dobavlja~ je hrvatskiImunolo{ki zavod. U Hrvatskoj su do sada

od svinjske gripe umrle dvije osobe. Obasmrtna slu~aja zabiljeèna su u Splitu, 61-godi{nji mu{karac i trogodi{nja djevoj~ica,~iji se slabi organizam zbog akutneleukemije od koje je bolovala nije uspioodbraniti od virusa svinjske gripe. Virusomsvinjske gripe je, prema posljednimpodacima, u Hrvatskoj zaraèno preko1.500 ljudi. Slovenija je vakcine, poput feder-alnih vlasti, odlu~ila kupiti od britanskekompanije Glaxo Smith Kline. Za 1,3 mili -ona doza platit }e 14 miliona eura. �

MI[KOVI] DOBAVLJA^ VAKCINA ZA SRBIJU

VAKCINE ZA A(H1N1): Od Glaxo Smith Linea, jedne od najvećih svjetskih farmaceutskih kompanija, naručeno je 30.000 vakcina za što je iz federalnogbudžeta izdvojeno 370.000 maraka

Hrvatska i Srbija vakcine kupujuod Novartisa, švicarske farma-ceutske kompanije koju potresakorupcijski skandal

DOBAR POSAO Srbijanski biznismen

Miroslav Mi{kovi}

DOBAR POSAO Srbijanski biznismen

Miroslav Mi{kovi}

IMA LI JO[ BRUCELOZE Za suzbijanje bruceloze samo iz

budèta FBiH u posljednje tri godineizdvojeno je 6,3 miliona maraka

IMA LI JO[ BRUCELOZE Za suzbijanje bruceloze samo iz

budèta FBiH u posljednje tri godineizdvojeno je 6,3 miliona maraka

�

kriznih situacija, reklo bi se da su oti{li ikorak dalje. Po principu: zbog zdravlja seza cijenu ne pita, od te je godine iz budètana svim nivoima, iz donacija i kreditaSvjetske banke, Bosna i Hercegovina zasuzbijanje nekoliko bolesti potro{ila dese-tine miliona maraka. Sjetimo se, tek {to sesti{ala panika zbog Q groznice, u BiH se

pojavljuje i avijarna influenca, nefor-malnog poznatija kao pti~ija gripa. Nasre}u, nije bilo smrtnih slu~ajeva, ali se svijo{ sje}amo psihoze i svakodnevnih vijestiu medijima o divljim pticama za koje sesumnja da su zaraène ili i{~ekivanja orezultatima ispitivanja ona dva labuda saPlivskog jezera u Jajcu. Dvije, tri godine

kasnije malo se ko sje}a {ta se dogodilo slabudovima, ali nedugo nakon prve panikelaknulo nam je kada je u vrijeme panikezbog novog virusa, tada{nji federalni mini -star poljoprivrede MMarinko Boì} jednu odvanrednih pres konferencija po~eo informa-cijom kako je ve~erao pile}e jetrice.Higijena, oprez i obavezna termi~ka obradahrane bila je i tada glavna preporukagra|anima da se za{tite od eventualnezaraze. Za svaki su slu~aj, me|utim, orga-nizirane i brojne obuke za veterinare,ljekare, pa ~ak i za novinare o tome kako“hladne glave” izvje{tavati o eventualnojepidemiji pti~ije gripe. Malo je poznato dase samo radi kontrole ove bolesti, na{azemlja u martu 2008. godine, putemme|unarodne razvojne agencije IDA, kodSvjetske banke zaduìla 7,5 miliona mara-ka. Ni to, me|utim, nije kona~na cifra jer senovac po potrebi ranije izdvajao iz federal-nih, kantonalnih budèta, te sredstava kojadràva i entiteti proslije|uju Uredu za vet-erinarstvo BiH. Nakon pti~ije gripe, stiglanam je potom bruceloza. Po istom scenari-ju svakodnevno su mediji izvje{tavali o{irenju zaraze a zaraène ovce punile sunaslovnice dnevne {tampe. Putem elektron-skih medija nam je prire|ivan “direktanprenos” vakcinacije zaraènih ovaca. Kao ikod pti~ije gripe, nedugo nakon toga re~enonam je kako nema mjesta panici te da semeso ovaca i koza nakon obrade na visokimtemperaturama slobodno moè jesti. Kako jesada mnogo aktuelnija briga o svinjskojgripi, javnosti je skoro nepoznato da se zasuzbijanje bruceloze i dalje izdvaja nemalonovca. Mada je zaraènost stoke brucelozomu BiH trenutno na nivou prosjeka u regiji, od{vedske agencije za me|unarodni razvojSIDA-e, BiH je za suzbijanje ove bolestidobila donaciju od 5 miliona maraka. Nera~unaju}i novac iz kantonalnih budèta nitiovogodi{nji transfer iz budèta Federacije zaUred za veterinarstvo BiH od 2,5 milionamaraka, samo je iz federalnog budèta odpo~etka provo|enja Programa iskorjenjivanjai suzbijanja bruceloze 2007-2010. potro{enonevjerovatnih 6,3 miliona maraka.

Stru~njaci kaù kako je rano govoritikoliko }e novca biti potro{eno za prevenci-ju svinjske gripe. Prevencija se provodigodinama jer u sklopu tih aktivnosti na{istru~njaci podrazumijevaju prevenciju“obi~ne” gripe s kojom se suo~avamosvake jeseni. Prevencija je dio okvirnogPlana za suzbijanje svih bolesti kojeugroàvaju ljudsko zdravlje u Bosni iHercegovini, objavljenog nedavno uSlu`benom glasniku BiH. Prema prvimra~unicama ekspertnog tima iz cijele zemlje,provedba ovog plana }e Bosnu i Herce -govinu ko{tati oko 20 miliona maraka.Planirano je da novac bude osiguran kred-itima Svjetske banke. �


PREVENCIJA MILIONSKIM KREDITIMA

Doktor Norbert Bishofberger je zaameri~ku kompaniju Gilead Sciences 90-ih godina pro{log stolje}a napravioantivirusni lijek Tamiflu. Prema pisanjuameri~ke {tampe, Bishofberger, odnosnonjegova kompanija, na lijeku su zaradili dosada desetine miliona dolara. Dr.Bishofberger je ujedno i potpredsjednikkalifornijske kompanije a godi{njezara|uje 740 hiljada dolara, ne ra~unaju}ivlasni{tvo u dionicama kompanije niti mili -onske bonuse. Upravo zbog enormnezarade farmaceutskih kompanija odmasovnijeg kori{tenja Tamiflua, a posebnonakon eksplozije kontejnera sa uzorcimasvinjske gripe u [vicarskoj, austrijska novi -narka Jane Bürgermeister je sredinomjula ove godine FBI-ju podnijela tu`bu pro-tiv Svjetske zdravstvene organizacije,Ujedinjenih naroda, farmaceutske ku}eBexter te nekoliko vladinih i korporativnih

du`nosnika koje optuùje za bioterorizam.Novinarka je ubrzo otpu{tena s mjestaevropskog dopisnika za web stranicuRenewable Energy World, me|utim i daljetvrdi kako je virus svinjske gripe namjernoproizveden radi profita velikih farmaceut-skih kompanija. �

“ZLATNI” LIJEK

Zaradu na antivirusnom lijeku“Tamiflu“ američka kompanijaGilead Sciences mjeri milionima

OPREZ, ALI NE I PANIKA Entitetski ministri zdravstva, Safet Omerovi} i Ranko [krbi}

SPASONOSNA KAPSULA Tamiflu se koristi za

lije~enje nekoliko vrsta gripe

SPASONOSNA KAPSULA Tamiflu se koristi za

lije~enje nekoliko vrsta gripe


NIHAD IMAMOVI]

Konkurencijsko vijeće BiH donijelo je u posljednjih deset mjeseci dva rješenjakojima se sarajevska kompanija ASA AUTO kažnjava zbog zloupotrebe vladajućegpoložaja na bh. tržištu automobila i raskida poslovnog ugovora s tvrtkom M.R.M.

iz Ljubuškog o prodaji Volkswagenovih vozila; iako su odluke Konkurencijskogvijeća konačne i obavezujuće, generalni direktor ASA HOLDINGA Nihad

Imamović i dalje diktira vlastite uvjete poslovanja

KAKO JE NIHAD IMAMOVI]IZIGRAO POSLOVNE PARTNERE IZ LJUBU[KOGNakon {to je tvrtka M.R.M. u izgradnju prodajno-servisnog salonainvestirala 6,2 milijuna KM, ASA AUTO jednostrano prekinula ugovor

DA LI JE SARAJEVSKIBIZNISMEN JAÎ OD

DR@AVNIH INSTITUCIJAGeneralni direktor ASA HOLDINGA

Nihad Imamovi} dokazao je da moè ravnopravno konkurirati i

Konkurencijskom vije}u

DA LI JE SARAJEVSKIBIZNISMEN JAÎ OD

DR@AVNIH INSTITUCIJAGeneralni direktor ASA HOLDINGA

Nihad Imamovi} dokazao je da moè ravnopravno konkurirati i

Konkurencijskom vije}u

Unato~ dvjema odlukama Konkure -ncijskog vije}a BiH u kojima jenedvojbeno utvr|eno da je sara-jevska kompanija ASA Autozloupotrijebila vladaju}i poloàj

na trì{tu veleprodaje Volkswagenovihvozila, generalni direktor ASA HoldingaNihad Imamovi} i dalje uporno odbijaispuniti naloène zakonske obaveze, demo n -striraju}i tako da su njegova stvarna mo} iutjecaj ja~i ~ak i od dràvnih institucija.Iako su rje{enja Konkurencijskog vije}akona~na i obavezuju}a i moraju se izvr{iti uroku od trideset dana, Imamovi}u je po{loza rukom da punih deset mjeseci, gotovoposve neka`njeno, diktira vlastite uvjeteposlovanja na automobilskom trì{tu u BiH,gdje njegova tvrtka, ina~e, ve} godinamauìva povla{ten status.

DUGOGODI[NJA POSLOVNA SURADNJAPrva odluka Konku rencijskog vije}a BiH

donesena je 13. januara ove godine, a druga 21.jula, s tim da su oba rje{enja skoro istovjetnogsadràja. I u jednom i u drugom dokumentu se,naime, konstatira da je ASA Auto prekr{ilaZakon o konkurenciji BiH i da je tvrtki M.R.M.iz Ljubu{kog s kojom su poslovnu suradnjudogovorili 2007., kasnije ograni~ila pristup

trì{tu i onemogu}ila prodaju i servisiranjeVolkswagenovih vozila bez ijednog valjanograzloga.

Nakon prve odluke Konkurencijskogvije}a, u prolje}e ove godine, pisali smo dasu vlasnici M.R.M.-a iz Ljubu{kog sa sara-jevskom kompanijom po~eli sura|ivati jo{2003., kada su postali ovla{teni trgovci zaprodaju i servisiranje automobila Seat.Poslije ~etiri godine zajedni~kog poslovanja,Ljubu{aci su menad`mentu ASA Auta pred-loìli pro{irenje suradnje i izrazili sprem-nost za izgradnju prodajno-servisnogsalona, budu}i da u cijeloj Hercegovini pos-toji samo jedan ovla{teni trgovac zaVolkswagenova vozila (tvrtka Jeli}-auto sa[irokog Brijega). Potom su u maju 2007.

direktori dvaju kompanija potpisali Pismonamjere kojim je, izme|u ostalog, dogovorenoda }e vlasnici M.R.M.-a u roku od godinudana izgraditi moderni prodajno-servisniobjekat, dakako, po najvi{im standardimanjema~kog automobilskog diva. Pojasnimoi da je, prije nego {to je Pismo namjere pot-pisano, cijeli projekat morala odobritiUprava Volkswagena u Njema ~kog, gdje jekasnije upu}en i glavni projekat novogobjekta. Jednako su tako Volkswagenovimenadèri zaduèni za izgradnju servisnemreè dolazili iz Njema~ke u Hercegovinu,kako bi provjerili da li se gradnja salona uLjubu{kom vr{i prema zadatim standardi-ma. Tada su Hercegovci za svoj anga`mandobili sve same pohvale. Vlasnici M.R.M.-a: MManuela Leko i BBlago Rup~i} izLjubu{kog (ina~e, sestra i otac biv{eg direk-tora Hercegovina-osiguranja MiroslavaRup~i}a), te EEmilija Bili} i predstavnicitvrtke Andrea Giovanni iz îtluka (kojaima 31 posto vlasni{tva) isti~u da ih je cijelainvesticija stajala preko 6,2 milijuna KM, teda je glavnina sredstava osigurana krediti-ma, koji su sada pristigli na naplatu, iakosalon nikada nije otvoren.

I mada su gra|evinski radovi zavr{eni urekordnom roku i ve} po~etkom aprila2008. dobijena upotrebna dozvola, mena -d`ment ASA Auta je 28. aprila, kada jesalon bio spreman za otvorenje, obavijestio

poslovne partnere da odustaju od Pismanamjere?! Kako, me|utim, u svom dopisupredstavnici ASA Auta nisu naveli nitijedan konkretan razlog za prekid suradnje(osim {to su, bez dokaza, optuìli M.R.M.za neovla{tenu prodaju Volkswagenovihvozila), Ljubu{aci su se, poslije vi{e bezus-pje{nih poku{aja za rje{avanje spora, nakoncu obratili Konkurencijskom vije}u. Uprvom rje{enju iz januara kompaniji ASAAuto je naloèno da u roku od mjesec danas predstavnicima M.R.M.-a zaklju~e ugov-or o prodaji i servisiranju Volkswagenovihvozila u razdoblju od najmanje pet godina ipod jednakim uvjetima utvr|enim u ranijepotpisanim ugovorima s drugim ovla{tenimtrgovcima. Istom odlukom je ASA Auto

zbog zloupotrebe vladaju}eg poloàja natrì{tu ka`njena sa 150.000 KM.

SIMBOLI^NA NOVÂNA KAZNAI dok je menad`ment sarajevske kompani-

je simboli~nu nov~anu kaznu odmah platio(Konkurencijsko vije}e im je moglo izre}ikaznu do 23 milijuna KM, sukladno go di -{njem prometu?!), potpisivanje ugovora oposlovnoj suradnji s M.R.M.-om su poku{aliizbje}i àlbom Sudu BiH. Pretpostavlja seponovno na intervenciju gene ralnog direktoraNihada Imamovi}a, Sud BiH je àlbu ASAAuta razmatrao po hitnom postupku (premdase upravni sporovi na tom sudu vode mjesec-ima, pa i godinama) i ve} 7. maja donio pre-sudu kojom se rje{enje Konkurencijskogvije}a poni{tava i cijeli proces vra}a napo~etak. U me|uvremenu je iz sarajevskekompanije M.R.M.-u upu}en prijedlog novogugovora kojim su od tvrtke iz Ljubu{kogtraèni posve nerealni, nemogu}i poslovnirezultati - da godi{nje prodaju 400 novih vozi-la i auto-dijelove u vrijednosti dva milijunaKM. Pore|enja radi, Auto ku}a Jeli}, jediniovla{teni trgovac Volkswagenovih vozila uHercegovini, godi{nje proda stotinjak auto-mobila, dok Imamovi}ev poslovni partnerBakir Alispahi}, vlasnik kompanije ACQuattro, uz sve svoje poslovne i politi~keveze, u Sarajevu moè prodati najvi{e 150vozila u godini dana.

I mada su ~lanovi Konkurencijskogvije}a u novom rje{enju koje je doneseno 21.jula kompaniji ASA Auto ponovno dali rokod trideset dana da s ljubu{kom tvrtkompotpi{e Ugovor o poslovnoj suradnji, te jo{naloìli da M.R.M.-u namire tro{kove pos-tupka u iznosu od oko deset tisu}a maraka,generalni direktor ASA Holdinga jo{ nijeispunio niti jednu od propisanih zakonskihobaveza. No, ~injenica da je izigraoposlovne partnere iz Ljubu{kog i gruboprekr{io (i jo{ kr{i) zakon, za NihadaImamovi}a nije predstavlja smetnju da seposljednjih dana, kao “`rtva“ velikog korup-cijskog skandala, javno “zaklinje“ u pravnudràvu koja bi, valjda, trebala vrijediti samokada je u pitanju njegov novac. �


BIZNISMEN PROTIV PRAVNE DR@AVE


MILIJUNI MARAKA NA ÊKANJUKompanija M.R.M. u Ljubu{kom sagradila je poslovnu zgradu gotovo identi~nu onoj koju ASA AUTO ima u Sarajevu


TUZLANSKA “PLAVA BOLNICA”

U Tuzli je ovih dana svečano otvorena PLAVA BOLNICA,čija je izgradnja počela još 1986. godine; ova investicija,vrijedna preko 50 miliona konvertibilnih maraka, predstavlja još jedan korak ka pozicioniranju Tuzle kao glavnog medicinskog centra u BiH

TUZLANSKI MEDICINSKI BUM

TUZLANSKI MEDICINSKI BUMPlava bolnica opremljena je

najsavremenijim aparatima i u njoj }e se lije~iti hiljade pacijenata iz cijele BiH

Plava bolnica opremljena je najsavremenijim aparatima i u njoj }e se lije~iti hiljade pacijenata iz cijele BiH

40

Univerzitetsko-klini~ki centar uTuzli prije nekoliko danapostao je bogatiji za noviobjekat koji }e znatno unapri-jediti nivo zdra vstvenih usluga

pacijentima, prvenstveno sa podru~jaTuzlanskog kantona. Plava bolnica, ~ijaje izgradnja po~ela jo{ za vrijeme biv{eJugoslavije, 1986. godine, ovih je danapo~ela primati prve pacijente. Bolnicaobuhvata povr{inu od 13.000 kvadratnihmetara i u njoj su smje{tene klinike zaneurologiju, neurohirurgiju, kardio-vaskularnu hirurgiju, plasti~nu i mak-silofacijalnu hirurgiju, te Klinika zafizikalnu medicinu i rehabilitaciju.

KLINIKA ZA RADIOTERAPIJU“Izgradnja Plave bolnice zapo~eta

je jo{ 1986. godine. Onda je do{lo donekih pote{ko}a sa finansijama pa jeprojekat usporen, a 1992., sa po~e -tkom rata, radovi su zaustavljeni.Me|utim, objekat je konzerviran i tihgodina uspjeli smo ga sa~uvati oddevastacije. Od 2000. godine, UKCTuzla, kantonalno Ministarstvo zdra -vstva i Zavod zdravstvenog osiguranjazapo~eli su intenzivne aktivnosti naanimiranju vlasti na svim nivoimakako bi se Plava bolnica zavr{ila. Isada, devet godina kasnije, kona~nosmo otvorili bolnicu“, ka`e za na{magazin prof. dr. EElmir ^i~ku{i}, di -rektor UKC-a Tuzla.


KLINIKA ZA BUDU]NOST

Pi{e: MAJA RADEVI]Foto: ZLATAN IBRI[IMOVI]

��

RAD SA NAJSAVREMENIJOM

OPREMOM U “Plavoj bolnici” nalazi se pet

operacionih sala, a od zvani~nogotvaranja bolnice ve} su izvedeni

brojni operativni zahvati

RAD SA NAJSAVREMENIJOM

OPREMOM U “Plavoj bolnici” nalazi se pet

operacionih sala, a od zvani~nogotvaranja bolnice ve} su izvedeni

brojni operativni zahvati

Pored pomenutih klinika, u Plavoj bol-nici nalazi se i bolni~ka apoteka, pet pot-puno opremljenih operacionih sala, uklju -~uju}i i salu za tretman pacijenata saopekotinama, odjeljenje za intenzivnunjegu sa 16 kreveta, jedinica za mo`daneudare sa 20 kreveta i centralnim moni-toringom, dvije angio sale za interventnukardiologiju, kardiolo{ka dijagnostika kojauklju~uje magnetnu rezonancu, poliklini~kidio sa dijagnostikom iz oblasti neurologi-je... Me|utim, ono {to je najzna~ajnije jesteKlinika za radioterapiju smje{tena unovoizgra|enom dijelu objekta, zahvalju-ju}i kojoj pacijenti iz Tuzlanskog kantonana tretmane radioterapije vi{e ne}e moratii}i u Sarajevo.

“Kolege u Sarajevu su se znatno trudileda odgovore na potrebe na{ih pacijenata utom smislu, ali jednostavno, kapacitet je bionedovoljan. Za stanovnike Tuzlanskog kan-tona, pa i cijele ove regije, sjeveroisto~neBosne, ovo je veoma zna~ajan momenat,jer kona~no imamo kapacitete kojima semoè vr{iti teleterapija, zra~enje na daljinuputem linearnih akceleratora, te brahiter-apija, odnosno ciljano, unutra{nje zra~enje.Tu je i CT aparat, pomo}u kojeg se vr{iplaniranje i stimulacija, odnosno pripremapacijenata za radioterapiju“, obja{njava dr.î~ku{i}.

Tumori koji }e se naj~e{}e tretirati naKlinici za radioterapiju su karcinomi plu}a,dojke, grkljana, rektuma, koè, tumorikostiju i centralnog nervnog sistema, karci-nom grli}a materice... Ve}ina ovih tretmana

42


Na Univerzitetsko-klini~kom centruTuzla ve} nekoliko godina obavljaju se itransplantacije bubrega, jetre, ro`nja~e, kaoi transplantacija mati~nih }elija. Iako potreb-ni kapaciteti postoje, profesor î~ku{i}isti~e da je Bosna i Hercegovina po brojuobavljenih transplantacija i dalje na dnuevropske ljestvice. Pitamo koliko ko{tatransplantacija mati}nih }elija u Tuzli?

“Imamo relativno pristupa~ne cije -ne. Naàlost, situacija je takva da poje-

dini pacijenti moraju usluge trans-plantacije ko{tane srì traìti u inos-transtvu, i tu se uvijek pominju nekecifre od 200, 300 hiljada maraka zajednu transplantaciju. Alogena trans-plantacija mati~nih }elija, odnosnotransplantacija }elija od druge osobe uUKC-u Tuzla ko{ta oko 50.000 KM, acijena autologne, to jest transplantaci-je vlastitih }elija je 30.000 KM“, kaè dr.î~ku{i}. �

BiH NA DNU EVROPSKE LJESTVICE PO BROJU TRANSPLANTACIJA

Transplantacija koštane srži na UKC-uTuzla košta od 30 do 50 hiljada KM


�

TELETERAPIJA, METODZRAÊNJA NA DALJINUPacijenti sa podru~ja Tuzlanskog kantona vi{e ne moraju i}i u Sarajevo na tretmane

TELETERAPIJA, METODZRAÊNJA NA DALJINUPacijenti sa podru~ja Tuzlanskog kantona vi{e ne moraju i}i u Sarajevo na tretmane

KLINIKA ZARADIOTERAPIJUU ovom dijelu bolniceobavlja se zra~enje pacijenata sa najteìmoblicima karcinoma

KLINIKA ZARADIOTERAPIJUU ovom dijelu bolniceobavlja se zra~enje pacijenata sa najteìmoblicima karcinoma

VANJSKI IZGLED ZGRADE PLAVE BOLNICEKona~no zavr{en objekat, nakon dvadeset i tri godine

VANJSKI IZGLED ZGRADE PLAVE BOLNICEKona~no zavr{en objekat, nakon dvadeset i tri godine

� [est klinika smje{teno je u objektu Plavebolnice, na povr{ini od 13.000 kvadratnihmetara

� Vrijednost cjelokupnog projekta, izgrad-nje i opreme bolnice, iznosi 50.753.732KM

� Dvije nove klinike, Klinika za plasti~nu imaksilofacijalnu hirurgiju i Klinika zaneurohirurgiju, oformljene su izpostoje}ih odjeljenja UKC-a Tuzla

� Na Klinici za radioterapiju, povr{ine 950kvadratnih metara, obavlja se teleterapi-ja (zra~enje na daljinu) i brahiterapija(ciljano zra~enje)

� Radioterapija namijenjena je pacijentimasa najteìm oblicima karcinoma: karcino-mi plu}a, dojke, grkljana, rektuma, koè,tumori kostiju i centralnog nervnog sis-tema, karcinom grli}a materice

� U Plavoj bolnici angaìrano je 250 ljekarai drugog medicinskog osoblja

� Broj pacijenata koji se godi{nje mogu tre-tirati na Klinici za radioterapiju je 1.800

se provodi na teleterapiji, a manji dio, kao{to je karcinom grli}a materice, tretira se nabrahiterapiji. U Plavoj bolnici o~ekuju da}e uskoro po~eti i sa tretmanima bronhija ikarcinoma prostate, koji se u regionu, zasada, rade samo u Ljubljani.

“[to se ti~e kapaciteta, ra~unamo damoèmo pruìti uslugu za oko 1.800 pacije-nata godi{nje. Pacijenti se na radioterapijuupu}uju putem konzilijarnih uputnica, atro{kove u pravilu snose zavodi zdra vs t -venog osiguranja“, nagla{ava î~ku{i}.

Plava bolnica opremljena je najsavre-menijim medicinskim aparatima od naju-glednijih svjetskih proizvo|a~a. Dio zafizikalnu terapiju sadrì moderne aparate iz

oblasti magnetoterapije, terapije ultra-zvukom, strujom, akupunkturom, a tu je ibazen za hidroterapiju. Dvije nove klinike,Klinika za plasti~nu i maksilofacijalnuhirurgiju i Klinika za neurohirurgiju, izraslesu iz postoje}ih odjeljenja UKC-a.

“Vrlo nam je bitno to {to smo u kratkomroku uspjeli da stavimo sve ove objekte upogon. Od zvani~nog otvaranja Plave bol-nice do danas, ve} smo uradili desetoperacija na otvorenom srcu, preko 30intervencija na srcu, {est neurohirur{kihoperativnih zahvata... Trenutno imamo {estpacijenata na radioterapiji, a odjel inten-zivne njege je ve} kompletno popunjen“,kaè î~ku{i}.

U izgradnju i opremanje Plave bolniceuloèno je vi{e od 50.700.000 KM. Dio ovemilionske investicije, preko 20 milionaKM, obezbije|en je putem Sporazuma odonaciji izme|u Vije}a ministara BiH iholandske NIO banke, a preko 30 milionaKM su kreditna sredstva obezbije|ena krozSporazum o kreditu izme|u Vije}a min-istara, Vlade FBiH, Vlade Tuzlanskog kan-tona i banke FORTIS, tako|er iz Holandije.Za rad u novoj bolnici angaòvano je oko250 ljekara i drugog medicinskog osoblja,koji su dodatno edukovani za rukovanjenajsavremenijom opremom.

PARTNERI IZ INOSTRANSTVASve {to je re~eno nekome mo`da moè

zvu~ati “previ{e dobro da bi bilo istinito“.No, ~injenica je da su tuzlanski medicinariu proteklih dvadesetak godina, a posebno u


KLINIKA ZA BUDU]NOST

DOBRO ISKORIŠTENERATNE VEZE: Doslovno na stotineljekara i medicinskih radnika iz Tuzle boravilisu na stručnimusavršavanjima odAustrije, Francuske,Švedske i drugih evrop-skih zemalja, do Amerike

��

PROF. DR. ELMIRÎ^KU[I], DIREKTOR

UKC-a TUZLABez edukacije i stvaranja veza

sa stru~njacima iz drugih zemaljane moèmo imati plan i

viziju kamo dalje i}i

PROF. DR. ELMIRÎ^KU[I], DIREKTOR

UKC-a TUZLABez edukacije i stvaranja veza

sa stru~njacima iz drugih zemaljane moèmo imati plan i

viziju kamo dalje i}i

KONTROLNI CENTARMladi uposlenici bolnice pro{li su

kroz programe edukacije za rukovanjemodernom opremom

ratnom periodu, kroz vrlo pametnu strategi-ju povezivanja sa evropskim i svjetskimstru~njacima uspjeli edukovati vlastitekadrove u takvom obimu koji je rijetkovi|en igdje u BiH. Doslovno na stotineljekara i medicinskih radnika iz Tuzleboravili su na stru~nim usavr{avanjima odAustrije, Francuske, [vedske i drugihevropskih zemalja, do Amerike. Zahvaljuju}itim partnerstvima, Tuzla se danas moèpohvaliti i jednom od najboljih klinika zabolesti srca u regiji. Sve je po~elo 1994.,kada je u ovaj grad prvi put do{ao kardio-hirurg JJacob Bergsland iz Buffalla izapo~eo saradnju sa dr. EEmirom Kabilom,te je uz svesrdnu pomo} Amerikanacanakon nekoliko godina otvorena klinika, a1998. u Tuzli je obavljena prva operacija naotvorenom srcu u historiji BiH. Nedavno senavr{ilo i deset godina od prve trans-plantacije bubrega na UKC-u Tuzla, koja jeobavljena uz superviziju prof. FFerdinandaMilbahera iz Be~a.

ZDRAVA KONKURENCIJA“Ve} u posljednjim godinama rata pre-

poznali smo da bez edukacije i stvaranja tihveza, kako sa kolegama iz BiH, tako i sastru~njacima iz drugih zemalja biv{eJugoslavije, ali i sa zapadnom Evropom iAmerikom, jednostavno ne moèmo imatiplan i viziju kamo dalje i}i. Cijelim nizomprojekata omogu}eno je da stotine na{ihzaposlenika pro|e kroz usavr{avanja u inos-transtvu, i pri tome ne mislim na nekakveseminare koji traju po deset dana, nego nazaista ozbiljne programe, koji traju od trimjeseca do godinu dana i duè. Kroz takvearan`mane na{i medicinari su zaista steklipravu predstavu o tome na koji na~in trebada investiraju i u sebe i u svoju struku, te darazvijaju na{a odjeljenja“, pri~a prof. dr.î~ku{i}. ““Moram vam re}i ne{to {to je i zamene li~no pomalo ~udno: svi ti ljudi su sevratili u Tuzlu. Ne znam da je iko ikadaoti{ao negdje vani na edukaciju i odlu~io daostane tamo. Ali, ta partnerstva sa stru~njaci-ma iz inostranstva se mnogo vi{e realizirajuna nekom li~nom, prijateljskom nivou. Beztakvih iskrenih prijateljstava ne bismo usp-jeli odràti te projekte u ivotu. Recimo, pro-fesor Milbaher, koji je sa nama odmahnakon zavr{etka rata po~eo raditi trans-plantacije bubrega, a kasnije i jetre, jo{ uvi-jek je tu. Za mjesec dana }e opet do}i ovdjei biti na{ gost, on je taj koji omogu}ava istipendije na{im urolozima i nefrolozima uAustriji... Tako|er, na otvaranju Plave bol-nice sa radioterapijom imali smo ovdjedvadeset vrhunskih stru~njaka iz Amerike,Francuske, Kanade, Ujedinjenih ArapskihEmirata... @eljeli smo na taj na~in dapu{tanje bolnice u rad u~inimo sve~anim.“

Iako je medicina na neki na~in ve} posta-la tuzlanski brend (treba re}i i da je prof. dr.

Emir Kabil pro{le godine otvorio privatnukliniku, Centar za srce BiH, u kojoj je dodanas ura|eno oko 700 operativnih zahvatana otvorenom srcu), direktor UKC-a Tuzlanagla{ava da i dalje postoje nedostaci i oblastiu kojima jo{ nije dosegnut èljeni nivo.

“U podru~ju onkologije, kardiovasku-larne hirurgije, transplantacije, laboratorij -ske dijagnostike, napravili smo proteklihgodina zaista veliki iskorak. Me|utim, pos-toje brojna druga podru~ja na kojima tre-bamo jako puno raditi. Recimo, urgentnamedicina — sada radimo projekat Urgentnogcentra, do ~ijeg }e potpunog zavr{etka iopremanja trebati jo{ sigurno nekoliko godi-na. Onda tu je podru~je pedijatrije, odnosnopedijatrijske onkologije koje moramounaprijediti. [to se ti~e transplantacija,tako|er nismo zadovoljni dinamikom rada.Moramo raditi vi{e na kadaveri~noj trans-plantaciji. Ako mi kao dràva nismo sprem-

ni i ako nemamo centre u cijeloj BiH koji }esara|ivati na tome, a to su Mostar, BanjaLuka, Sarajevo, Tuzla, onda nismo napravom putu da lije~imo na{e pacijente.Dakle, zadovoljni smo {to realiziramo na{eprojekte, a nezadovoljni jer jednostavno nemoèmo sve sti}i“, kaè dr. î~ku{i}.

A kada je rije~ o pomenutoj saradnjiizme|u bh. klini~kih centara, î~ku{i} sma-tra da otvorenost postoji.

“Mislim da smo mi u Tuzli prepoz-natljivi po toj otvorenosti. Uvijek se aludirana tu neku konkurenciju, posebno izme|uklini~kih centara iz Sarajeva i Tuzle.Me|utim, rekao bih da je to jedna zdravakonkurencija. Sa kolegama iz Sarajevaapsolutno imamo otvorenu, iskrenu komu-nikaciju i to mnogo zna~i za nas. A poslaima toliko da nikako ne moèmo oteti jednidrugima neki zalogaj“, zaklju~uje na{sagovornik. �



UKC Tuzla ima oko 2.500 zaposlenih.Iako su pro{le godine ostvarili preko 100posto programskih zadataka, direktorî~ku{i} kaè da je Centar poslovao safinansijskim gubitkom: “Tu je, prijesvega, problem neosiguranih lica.Samo u prvih devet mjeseci ovegodine, UKC Tuzla je pruìo uslugeneosiguranim licima u iznosu od dvamiliona KM. To je ono sa ~im sesuo~avamo svake godine - vrijednostusluga za neosigurane pacijentegodi{nje iznosi izme|u tri i ~etiri miliona

KM. Mi te ljude ne moèmo vratiti, onikod nas dolaze kao hitni slu~ajevi imoramo ih primiti. U velikom brojuslu~ajeva, to su saobra }ajne nesre}e, acijena lije~enja moè da dosegne i do200.000 KM po pacijentu. Drugo, tu je iPDV koji je opteretio zdravstvenuuslugu. Do kraja 2008. godine, UKCTuzla je platio preko 18 miliona marakaPDV-a. Smatram logi~nim da platimoPDV na struju, vodu i sli~no, ali nalijekove i sanitetski materijal porez nebi trebao postojati.“ �

FINANSIJSKO POSLOVANJE

Tri do četiri miliona KM godišnje zaneosigurane pacijente

�

HITNI SLUÂJEVI MORAJU DOBITI POMO]Cijena lije~enja moè da dosegne ido 200.000 KM po pacijentu

HITNI SLUÂJEVI MORAJU DOBITI POMO]Cijena lije~enja moè da dosegne ido 200.000 KM po pacijentu


GODI[NJICA PADABERLINSKOG ZIDA

Ispred Brandenbur{kih vrata u Berlinu,svjetski ~elnici su 9. novembra obiljeìli20. godi{njicu pada Berlinskog zida, ahiljade ljudi koji su se okupili na ovommjestu na velikim video-platnima supromatrali sve~anost. Njema~ka kance-larka Angela Merkel je u intervjuu kojije dala ARD-u kazala da “njema~koujedinjenje jo{ uvijek nije potpuno”, tepozvala Nijemce da u~ine napor i izjed-na~e ìvotni standard u cijelojNjema~koj.

IZDA[NA EU SREDSTVA ZAHRVATSKU Evropska komisija je pripremila glavneelemente financijskog paketa premakojem bi Hrvatska u prve dvije godine~lanstva dobila ne{to vi{e od 3,5 milijardieura iz evropskih fondova, a januar2012. navodi se kao pretpostavljenidatum njezina ulaska u EU. Rije~ je oprijedlogu Evopske komisije o kojem }ekrajem godine raspravljati Vije}e EU-a,to jest dràve ~lanice. U prvoj godini~lanstva Hrvatska bi mogla povu}i1,561 milijardi eura, a u drugoj 2,006milijardi eura iz budèta EU-a. To suiznosi koji se predvi|aju u budètu EU-a za 2012. i 2013., ali to ne zna~ida }e ta sredstva biti ispla}ena tokomte dvije godine.

EVROPA, ODMAH

[vedsko predsje dni{tvo EU-a ove sed-mice sazvalo je vanredni sammit Unijena 19. novembra kojem bi ~elnici

zemalja ~lanica trebali izabrati predsjedni-ka Evropskog vije}a i visokog predstavnikaza vanjsku politiku - dva visokorangiranapoloàja unutar EU-a koje uvodi Lisabonskiugovor. Uvo|enjem stalnog predsjednika,koji se bira na mandat od dvije i po godine,ukida se {estomjese~no rotiraju}e pred-sjedni{tvo EU-a. Kako se vje ruje, glavni

favorit za predsjednika Evropskog vije}a jebelgijski premijer HHerman van Rompuy, akao mogu}i kandidati spominju se jo{nizozemski i luksembur{ki premijeri JJan-Peter Balkenende i Jean-Claude Juncker.Kao kandidati za mjesto visokog pred-stavnika za vanjsku politiku spominjali suse britanski ministar vanjskih poslovaDavid Miliband i biv{i italijanski premijerMassimo d’Alema. Predsjednik socijal-isti~ke frakcije u Evropskom parlamentu

Samo nekoliko dana prije vanrednog summita EU-a,dosadašnji najizgledniji kandidat za funkciju visokogpredstavnika za vanjsku politiku David Miliband, šef

britanske diplomacije, potvrdio je da ne želi ovu poziciju

Nakon odustajanja Davida Milibabudućeg ministra vanjskih poslo

NEIZVJESNO DO KRAJA Ne treba isklju~iti mogu}nost da se biv{e komunisti~ke zemlje, ~lanice EU-a, usprotive izboru Massima d’Aleme

NEIZVJESNO DO KRAJA Ne treba isklju~iti mogu}nost da se biv{e komunisti~ke zemlje, ~lanice EU-a, usprotive izboru Massima d’Aleme


REGISTAR EVROPSKIHZAGA\IVAÂEvropska komisija i Evropska agencijaza okoli{ pokrenuli su sveobuhvatnievropski registar zaga|iva~a koji }eomogu}iti potro{a~ima uvid u podatke orazinama zaga|enja iz ~ak 24.000 tvornica i postrojenja u EU. E-PRTR(European pollutant release and trans-fer register) sadràvat }e godi{njepodatke za 91 opasnu supstancu ipokrivati vi{e od 24.000 industrijskihpostrojenja {irom Evropske unije u 65gospodarskih grana, od spalionica dotvornica. Posjetitelji na web stranicihttp://prtr.ec.europa.eu mogu podatkesaznati prema nazivu mjesta ili postro-jenja, ili pretraìvati po lokaciji, sektoruili zaga|iva~u.

SVAKI [ESTI EVROPLJANINDISKRIMINIRANSvaki {esti Evropljanin se tokom 2009.osje}ao kao `rtva diskriminacije i to uprvom redu zbog godina, u kontekstuekonomske krize, pokazuje novo istraìvanje Eurobarometra. Za{est posto Evropljana godine starostibile su razlog diskriminacije, za tri postoto je bio pol, za po dva posto etni~kapripadnost i invaliditet, a za po jedanposto religija i seksualna orijentacija.Ve}ina gra|ana Evrope (64 odsto)strahuje od mogu}eg porasta starosnediskriminacije na trì{tu rada, i to zbogekonomske krize. Istraìvanje je prove-deno izme|u 29. maja i 15. juna 2009. iu njemu je u~estvovalo 26.756 osoba u30 zemalja Evrope, 27 zemalja ~lanicaEU-a i tri zemlje kandidata - Hrvatska,Turska i Makedonija.

Martin Schulz potvrdio je po~etkom sed-mice za evropske medije da britanski min-istar vanjskih poslova David Miliband neèli mjesto visokog predstavnika za van-jsku politiku EU-a, te da }e za imenovanjena mjesto visokog predstavnika za vanjskupolitiku podràti biv{ega italijanskog pre-mijera Massima D’Alemu. Miliband jesvoju ostavku saop{tio {efu evropskih soci-jalista PPoulu Nyrupu Rasmussenu izDanske, navode}i kako èli ostati u britan-skoj politici. U Velikoj Britaniji se o~ekujuparlamentarni izbori na prolje}e sljede}egodine, a istraìvanja javnog mnijenjapokazuju da }e konzervativci DDavidaCamerona pobijediti vladaju}e laburisteGordona Browna. U Londonu je svesna`nije uvjerenje da bi skupina mla|ihlaburista, predvo|ena Milibandom, moglasvrgnuti nepopularnog premijera Gordona

Browna i tako poku{ati zadràti vlast naparlamentarnim izborima. ImenovanjeD’Aleme, prema nekim interpretacijama,moglo bi dobiti sna`nu podr{ku Njema~keako Rim odustane od namjere da kandidirasada{njeg guvernera italijanske sredi{njebanke MMarija Draghija za predsjednikaEvropske sredi{nje banke umjesto JJeana-Claudea Tricheta kojemu mandat isti~e2011., jer Berlin èli na tom mjestusada{njeg guvernera Bundesbanke AAxela

Webera. Njema~ka, po tim navodima, nijekandidirala nikoga ni za predsjednikaEvropskog vije}a ni za visokog predstavni-ka za vanjsku politiku, jer joj je va`nijemjesto predsjednika Evropske sredi{njebanke. Prepreka za D’Alemin izbor zavisokog predstavnika moglo bi biti to {todolazi s juga EU-a, odakle je i predsjednikEvropske komisije Jose Manuel Barroso,ali ne isklju~uje se ni mogu}nost da sebiv{e komunisti~ke zemlje ~lanice EU-ausprotive njegovu izboru jer je D’Alemabiv{i komunist. Zbog otpora koji bi ovezemlje mogle imati prema njegovomimeno vanju, mogu}e je da }e se pove}ati{anse da na ovo mjestu do|e i sada{nji pov-jerenik za pro{irenje, Finac OOlli Rehn ilisada{nji predsjednik Vije}a ministara, {ef{vedske diplomacije Carl Bildt.

ŠTA DONOSI LISABONSKIUGOVOR: Uvođenjemnove funkcije - stalnogpredsjednika Evropskogvijeća, koji se bira namandat od dvije i pogodine, ukida se šestomjesečno rotirajućepredsjedništvo EU-a

anda, najozbiljniji kandidat zaova EU-a je Massimo d’Alema

(D. Savi})


BUSINESS� Nova njema~ka investicija u BiH

� Blijedi zaklju~ci konferencije o CEFTA-i

� Pun pogodak marketin{ke akcije “Merkura“

Njema~ka kompanija Xella Internati -onal, jedan od vode}ih proizvo|a~agra|evinskog materijala u svijetu, s poslovnimoperacijama u preko trideset dràva, na veli-ka vrata ulazi na trì{te BiH. Preko svoje bh.k}eri Xella BiH, sa sjedi{tem u Tuzli,njema~ki gigant namjerava kontroliratiglavninu trì{te porobetona, gra|evinskihblokova napravljenih od kvarcnog pijeska,cementa, kre~a i aluminijskog praha, koji suna trì{tu Evrope jako dobro prihva}enizbog izuzetnih termi~kih svojstava. Ravnoprije godinu dana, Xella BiH je u Tuzlizapo~ela izgradnju moderne, automatiziranetvornice porobetona maksimalnog proi -zvodnog kapaciteta 200.000 kubnih metarana godinu, {to pribli`no odgovara volumenuod 4.000 stambenih jedinica. IzgradnjaXelline tvornica u Tuzli koja je upravopo~ela s radom ko{tala je 46 miliona KM iubraja se u red najmodernijih tvornica tevrste u svijetu. Proizvodni proces potpuno jeautomatiziran a za 115 uposlenih radnikaobezbije|eni su optimalni uvjeti rada.

U tuzlanskoj Xelli planiraju pokritiglavninu trì{ta BiH, no zna~ajan dioproizvoda (oko 25 posto) namjeravajuplasirati na regionalno trì{te, pri ~emu jeosobito zanimljivo trì{te Hrvatske,Makedonije, Crne Gore i Kosova, koje seina~e porobetonskim blokovima snabdije-va uvozom. Sli~ne tvornice porobeton-skih blokova izgra|ene su jo{ samo uSrbiji i Sloveniji, tako da za tuzlanskutvornicu postoji puno prostora za trì{nuekspanziju.

Njama~ka investicija u Tuzli (46 mili -ona KM) ujedno je i najve}a pojedina~nainvesticija u BiH u ovoj godini i za 6 mili -ona KM nadma{uje nedavno okon~anuinvesticiju njema~kog Messera koji je uZenici nedavno izgradio tvornicu inustrij -skih plinova vrijednu 40 miliona KM.Ina~e, ukupne inostrane investicije u BiHtokom proteklih devet mjeseci ove godineiznose 248 miliona eura, pri ~emunjema~ki investitori sudjeluju s visokih 25posto.

Srbija iHrvatskazadovoljneprimjenomCEFTA-e

Upravo okon~ana Regionalna kon-ferencija zemalja ~lanica CEFTA-e uBanjoj Luci dodatno je potvrdila tezukako dvije ekonomski najsna`nijedràve regije - Srbija i Hrvatska -nimalo nisu zainteresirane za bilokakve intervencije i promjene trgo -vinskog reìma CEFTA. I Srbiji iHrvatskoj savr{eno odgovara trenutnostanje trì{nog protekcionizma koji seogleda u bezbroj vancarinskih bari-jera izgra|enih na njihovim granica-ma kojima se obeshrabruje, posku-pljuje, pa i potpuno spre~ava uvozrobe iz dràva najblièg okruènja.Na drugoj strani, za proizvode izSrbije i Hrvatske takvih barijeranema, niti }e ih uskoro biti, baremako je suditi po tonu i sadràju usvo-jenih zaklju~aka u Banjoj Luci, ali ipo sastavu skupa. Naime, Srbija iHrvatska na sastanak u Banju Lukuposlali su niskorangirane ~inovnikebez ovlasti da dogovore i preuzmubilo kakvu obavezu u pogledupobolj{anja primjene trgovinskogsporazuma CEFTA, kojim pak ostatakregije nimalo nije zadovoljan. U grupinezadovoljnika nalazi se i BiH, kojadodu{e s ve}inom zemalja u regiji ost-varuje trgovinski suficit. No, rije~ jeo bezna~ajnom efektu, budu}i da jetrgovinski deficit BiH s Hrvatskom iSrbijom vi{estruko ve}i od ukupnogtrgovinskog suficita BiH sa svimostalim ~lanicama CEFTA-e. Taj seproblem moè rije{iti na samo jedanna~in: uvo|enjem recipro~nih vancar-inskih barijera na granicama BiH kojebi vaìle za sve dràve CEFTA-e kojezloupotrebljavaju vancarinske bari-jere u trgovini s BiH. Druk~ije ne}ei}i jer ni Hrvatska ni Srbija nikada sene}e dobrovoljno odre}i ste~ene trgo -vinske prednosti, makar bila ste ~enabezobzirnim kr{enjem me|u narodnogugovora CEFTA.

Xellina tvornica u Tuzli najmodernija u Evropi

Priredio: ASIM METILJEVI]

AUTOMATIZIRANAPROIZVODNJA

U Xellinu tvornicu u Tuzliugra|ena su moderna,

kompjuterizirana postrojenja


“Veliki popusti“ “akcijske cijene“, “trajno niske cijene“...uobi~ajeni su trikovi kojim se sluè trgovci u nastojanju daprivuku pa`nju i namame kupce u svoje trgovine. Naj~e{}e je rije~o “velikim popustima“ na robu ~ija prodaja ide lo{e, ili na malezalihe proizvoda kojima uskoro isti~e rok upotrebe. U pravilu,trgovci nikada ne daju propust na najtraènije artikle. Dapa~e,takvim artiklima cijena u pravilu rastu, pa se na taj na~in kompen-zira eventualni gubitak nastao prodajom drugih proizvoda posniènim cijenama.

Suprotno uobi~ajenoj praksi ve}ine trgovaca, trgovinski lanacMerkur odnedavno je u svim svojim maloprodajnim objektima (uSarajevu, Mostaru, Konjicu, Kaknju, Biha}u, Fojnici, i drugimmjestima) pokrenuo marketin{ku akciju TOP cijena - sniènjecijene za najtraènije proizvode! Rije~ je o preko 200 razli~itihartikala obuhva}enih akcijom, a najve}i popusti daju se za naj-traènije proizvode, osobito za proizvode namijenjene za prehranui odràvanje higijene na koje ina~e otpada glavnina ku}nogbudèta namijenjenog za velike nabavke u trgovinskim centrima.

Marketin{ka akcija Merkura nai{la je na tako dobar prijem kodkupaca da je menad`ment Merkura odlu~io ukinuti vremenskoograni~enje njenog trajanja. Drugim rije~ima, akcija “TOP cije-na“ postaje trajna, kao neka vrsta za{titnog znaka ovog trgovin-skog lanca.

Tokom posljednjih nekoliko godinadoga|aji koji su se vezali za nekolikosvjetski uticajnih kompanija, poputpropasti energetskog giganta iz SjedinjenihAmeri~kih Dràva, u znatnoj mjeri su uti-cali na formiranje druga~ije slike u javnos-ti o ve}ini globalno zna~ajnih kompanija.Enron, kompanija koja je pred bankrot2001. zapo{ljavala vi{e od 22.000uposlenika u oblasti energije i komunikaci-ja, postala je odli~an primjer korporacijskeprevare, u kojoj je uprava stvarala la`nusliku o stanju poslovanja kompanije, {to jena kraju dovelo do bankrota, gubitkazaposlenja za veliki broj osoba te ogrom-nih nov~anih gubitaka koje su podnijelidioni~ari (gubitak je iznosio oko 11 mili-jardi ameri~kih dolara).

Iako su odgovorni za ovaj krah na krajubili procesuirani, javnost je po~ela sumnj -i~avo da gleda na sve “velike igra~e“ nasceni pla{e}i se sli~nih doga|aja. To, nar-avno, direktno uti~e na kompanije od ~ijegimidà direktno zavisi i njihovo poslovanje.Tako|er, kompanije koje posluju u skladusa zakonskim, ali i moralnim propisima,ugroène su stavom koji javnost ima o kor-poracijama “iza kojih se uvijek krije nekaprevara“.

Dalje, pri~a se zapravo usmjerava kasvima koji na bilo koji na~in imaju veze sakompanijom - uposlenici, klijenti, investi-

tori, predstavnici dràvnih institucija tedru{tvo u cjelini - jer u manjoj ili ve}ojmjeri svi pobrojani imaju veze sa kom-panijom, koja osim {to zapo{ljava,privla~i investicije, pla}a poreze i dopri-nose ~ime se povezuje sa skoro cijelimdru{tvom. Jednom rije~ju, kompanija imaveze sa gotovo svima, te joj je u interesuda svoje pona{anje, pogotovo ukoliko jeono zaista i korektno, prikaè u “pravomsvjetlu“.

Me|utim, za stvaranje dobre reputacijenije dovoljno napraviti “pravu pri~u“, jer jei Enron izgledao kao kvalitetno vo|en,dobar poslodavac, nastrojen filantropski iekolo{ki, {to se, kada je pukao balon odsapunice, pokazalo kao neistina.Reputacija se, istina, gradi i pri~om, alipri~a mora pratiti stvarna djela, pogotovo usituaciji kada na ve}inu korporacijajavnost gleda sa podozrenjem.

Rje{enje? Zna~enje upravljanja ugle-dom preduze}a stalno raste me|u ostalimpokazateljima poslovne uspje{nosti, takoda je ugled ve} na drugom mjestu. To zna~ida je ugled postao va`nija mjera od vrijed-nosti dionica (stock market performance)te profitabilnosti (profitability and returnon investment), ispred njega je kvalitetaproizvoda, odnosno usluga firme (po”World Economic Forum” istraìvanju).Realnu trì{nu vrijednost poduze}a dobije-mo kao sumu njegovog fizi~kog i intelek-tualnog kapitala te kapitala ugleda, gdje“meka” sredstva (brand, patenti, odnosprema klijentima,…) predstavljaju vi{e odpolovice kona~ne vrijednosti! Fombrun,kao potvrdu te hipoteze, navodi primjereameri~kih poduze}a kojima se trì{ni udiopove}ao srazmjerno veli~ini njihovih kapi-tala ugleda. Dakle, ugled treba upravljati!Prije svega, da bi ugledom mogli upravljatimoramo ga znati izmjeriti.

BUSINESS KOMENTAR

Najveći popusti za najtraženije atrikle

Pi{e: ISMIR OMERAGI]

Ugledom treba upravljati


A SADA AKCIJA!

BOSNA I HERCEUtakmicasvih utakmica


HAJ’MO BOSNO, HAJ’MO HERCEGOVINO

U subotu, 14. novembra nogometna reprezentacija BiH igraće u Lisabonuprvu utakmicu baraža protiv nacionalnog tima Portugala; reporteri Slobodne

Bosne boravili su među reprezentativcima naše zemlje tokom njihovih pripremau Hrvatskoj pred sudbonosnu utakmicu doigravanja za odlazak na Svjetsko

prvenstvo iduće godine u Južnoj Africi

EGOVINA - PORTUGAL

Nekada solidan teniser, BBrunoOre{ar je po~etkom ‘90-ih godinapro{log stolje}a bio stalni teniskipartner FFranje Tu|mana. U to jevrijeme Ore{ar zaplovio i

poslovnim vodama, postao je vlasnik neko-liko dalmatinskih kompanija. NakonTu|manove smrti rijetko se pojavljivao umedijima, ostajao je po strani ~ak i ondakada je sve~ano otvoren pro{le godine Novispa resort, najve}i hotelsko-banjski kom-pleks u Evropi. Turisti~ki centar u NovomVinodolskom, vrijedan 150 miliona eura, uvlasni{tvu Brune Ore{ara i GGordana [irole,udaljen je pedesetak kilometara od Rijeke iu njemu se pripremala nogometnareprezentacija BiH pred sudbonosne utak-mice protiv Portugala. Selektor MMiroslavBlaèvi} odabrao je ovu ekskluzivnu desti-naciju kako bi nakratko pobjegao izSarajeva, sklonio nogometa{e od pritiskakojem su izloèni tokom svakog okupljanja.Fascinantni hotelski kompleks odu{evio jesve reprezentativce, primjerice, MMiralemPjani}, nogometa{ Lyona, kazao je kako sasvojim timom, koji ima milionski budèt,nikada nije odsjeo u tako luksuznom hotelu.

U ~etiri dana u kojima se reprezentacijaBiH pripremala u Hrvatskoj, hotel uNovom Vinodolskom li~io je na ljetovali{te

u kojem se na odmoru okupila velika sretnabosanska porodica. ]iro nije inistirao nasvom ~uvenom “procesu galvanizacije“,odlu~io se ovoga puta na druga~iji pristuppripremama. ““Sine, treba mi lucidnost, to jeono ~ime }emo slomiti Portugalce“, pri~aoje nakon svakog treninga, ne èle}i razgo-varati o taktici kojom planira sru{iti snoveportugalskog selektora CCarlosa Queiroza oosvajanju svijeta. ““Svaka taktika, ako joj seoduzme doza tajnovitosti, osu|ena je napropast“, pri~ao je. Me|utim, tajnu ]irinihpriprema pred Portrugal otkrio nam je EEdinDèko. ““Kao i uvijek, motivacija je glavnastvar. Selektor nam govori ono {to nam jenajpotrebnije, da vjerujemo u sebe, da nika-da ne prestanemo vjerovati u sebe.Najbitnija je vjera, a mi vjerujemo i znamoda moèmo pobijediti Portugalce.“Pripreme bh. reprezentativaca privukle sudvostruko vi{e hrvatskih nego bh. novinara,koji jednostavno nisu mogli vjerovati kakose reprezentacija BiH priprema za bara`.Treninzi tima su otvoreni, kada nedostajeigra~a za utakmicu reprezentativaca podi-jeljenih u dva tima, ]iro u igru ubacidje~aka AAlena, sina svog prijatelja MMirsadaBe~i}a. Sa novinarima, kada su igra~i ve}odavno u hotelskim sobama, ostaje doranog jutra na “malim no}nim razgovo -rima“, koji su ve} polako postali tradicija.Na njima uvijek otkrije kakav so~an detalj,nije omanuo ni ovoga puta. ““Kupio me jeMile Dodik, mislio sam da je to ~ovjek

kojem je politi~ka pri~a samo folklor predizbore, a da on ustvari zaista voli na{uzemlju. Ali, jebem mu, {ta }e mu ono saBiljanom Plav{i}, razo~arao me je, od sada}u se druga~ije pona{ati sa njim“, pri~ao je]iro, dodav{i kako je u Sarajevu “saznao dapostoji ve}i mangup od njega“. ““Imao samtaktiku kako da nagovorim @eljka Kom{i}ada nam plate put za Portugal. Htio sam ganazvati i kazati mu da }e put platiti Dodikako on ne}e, ali mi je poru~eno da nemaproblema, neka Dodik slobodno plati,Kom{i} se ne}e buniti.“ I zato nije nimalo~udno {to se u Hrvatskoj o reprezentacijiBiH pi{e vi{e nego o timu SSlavena Bili}a,tvrdi se kako je ]iro pustio duha iz boce skojim }e zavr{iti u Ju`noj Africi.

DELICIJE SA ÂR[IJE ZA ]IRU I SINOVE

“Za ru~ak je stigao specijalni poklon izSarajeva, 10 kilograma pite zeljanice,krumpiru{e i burek s Ba{~ar{ije. Neki sara-jevski ‘{umaheri’ su {est sati u ludoj vo`njidràli ‘glavu u torbi’, elem da bi ]iro isinovi u Novom Vinodolskom osjetili dahBa{~ar{ije. U Bosni u ovom ~asu ni{ta nijeva`no osim nogometne reprezentacije, kojaje pod rukom ‘~arobnjaka iz Travnika’postala simbol novog doba u ]irinom vila-jetu“, pisao je TTomislav @idak, kolumnistzagreba~kog Jutarnjeg lista u reportaì opripremama bh. tima u Novom Vino -dolskom. @idak se ve} danima ne odvaja


A SADA AKCIJA!

Pi{e: NEDIM HASI]Foto: MARIO ILIÎ]

ODMOR UZ SLOBODNU BOSNUZvjezdan Misimov}, Sejad

Salihovi} i Zlatan Bajramovi}

ODMOR UZ SLOBODNU BOSNUZvjezdan Misimov}, Sejad

Salihovi} i Zlatan Bajramovi}

od ]ire Blaèvi}a, njegovi “Sinovi“ zani -mljiviji su mu od reprezentativaca SSlavenaBili}a. @idak nije mogao vjerovati da se uhotelu u kojem na{im nogo meta{ima nenedostaje ni~ega, u najve}em spa centru uEvropi u kojem dan u apartmanu ko{tane{to vi{e od 200 eura, bosanski novinaribrinu i o tome da Dèko, Spahi},Misimovi}... jedu ono {to najvi{e vole. Zato su se pobrinuli reporteri SlobodneBosne, po~astili smo reprezentativce deli-cijima sa Ba{~ar{ije, kola~ima i pitomispod sa~a {to je izazvalo odu{evljenjecijelog tima. ““Vidi{ {ta ljudima zna~ireprezentacija“, uìvao je Blaèvi} ponos-no pokazuju}i brojnim hrvatskim novinari-ma kako se nacija brine za svojenogometa{e. Desetak kilograma pite nesta-lo je za tren oka, holom hotela odjekivao jeglas Edina Dèke koji je pitao ““Ima li jo{krompiru{e“, dok je kapiten Spahi} odmahrekvirirao kola~e. ““Jel’ smije iko prigovo -riti kapitenu da ovo uzmem za sebe?“,pitao je kroz smijeh, poja{njavaju}i kakosu kola~i stimulans za partiju remija prijetreninga. ““Baklavu moè dobiti samo onajkoji se ‘ohanda’, niko vi{e.“ Repreze n -tativci BiH naoko izgledaju mirni i



Histerija i nervoza. To su dvije rije~i kojenajbolje oslikavaju stanje u Portugalu predsubotnju utakmicu protiv Bosne iHercegovine. Iako su u svojim izjavamahrabri prije utakmica baraà, portugalskiigra~i i selektor Carlos Queiroz nervozni suponajprije zato {to za Portugal ne}e igratinajve}a zvijezda ovog tima CristianoRonaldo, ali i zbog toga {to su itekakosvjesni opasnosti koje sa sobom na Stadionsvjetla u Lisabonu nosi ekipa selektoraMiroslava Blaèvi}a. “Ogromna je frus-tracija ne biti u mogu}nosti dapomognem Portugalu, ovo su za nasklju~ne utakmice“, kaè Ronaldo. “Uovome trenutku niko nije tu`niji odmene, igrati za Portugal je stvar ponosa,ali nemam izbora nego da ostanem vanekipe.“ U utorak poslijepodne portugalskiNS objavio je kako Ronaldo nije u stanjuigrati protiv BiH. “Nakon klini~ke procjenei specifi~nih testova zaklju~eno je daigra~ nije fizi~ki u stanju igrati utakmicedoigravanja protiv Bosne“, stajalo je u

zvani~nom saop}enju Saveza. Portugalci suinsistirali na tome da Ronaldo doputuje izMadrida kako bi ga pregledao ljekarreprezentacije. Nakon pregleda su potvr|enirezultati lije~ni~ke slu`be Reala i holandskogspecijaliste, doktora Van Dijka. Queiroz je izObidosa, baze portugalskog tima 80 kilo-metara udaljene od Lisabona, kazao kako supozvali Ronalda na pregled jer su smatrali daon treba biti uz svoje suigra~e pred ove pre-sudne utakmice. Histeriju su proizveliovda{nji mediji koji su u{li u otvoreni rat samadridskim Realom, nakon {to je iz Madridaporu~eno kako Ronaldo nije spreman.Smirivao ju je selektor Queiroz, koji je odlu~ioRonalda pozvati na pregled u Lisabon. Uutorak je bilo i definitivno jasno kako Ronaldone}e igrati protiv Bosanaca a najskuplji igra~svijeta poru~io je kako }e ipak biti na sta-dionu, makar kao navija~ svoje reprezentaci-je. “To }u uraditi kako bi duh na{eg timaostao isti, to }e pokazati da smo jedin-stveni, a na terenu }e se pokazati kvalite-ta na{eg tima. Ja }u biti prvi kada usvla~ionici budemo slavili prvi korak uodlasku na Svjetsko prvenstvo.“ �

EKSKLUZIVNO IZ LISABONA

Histerija i nervoza zbog Ronalda i Ćirinih “sinova“

CRISTIANO RONALDONajve}a portugalska zvijezda propustit }e ogled protiv BiH

CRISTIANO RONALDONajve}a portugalska zvijezda propustit }e ogled protiv BiH

REZERVISTI, ALI JEDNAKO VA@NIDamir Mirvi}, Boris Pandà i Ermin Zec

Pi{e: EMILIO CRESPO (Lisabon)

��


A SADA AKCIJA!

“Prvo {to èlim kazati jeste da je velika la` da ja brutalnohr~em. Tu sam neistinu pro~itao u njema~kim novinama,kazao ju je jedan moj suigra~, zove se Edin Dèko i to se morademantirati“, kazao nam je vje~ito nasmijani ZvjezdanMisimovi}, dobri duh reprezentacije BiH. “Bili smo cimeri jed-nom kada sam ja bio te{ko prehla|en, bio mi je za~epljen nosi morao sam disati na usta. I sada on meni, mahalac jedan,kaè da ja brutalno hr~em. Stra{no.“ Zvjezdan ve} sada imaplan {ta }e raditi narednog ljeta. “Akobogda, ljeto }u provesti uJu`noj Africi. Tako sam isplanirao i nadam se da }e mi se tajplan i ostvariti.“ Veliki ljubitelj automobila, Zvjezdan je napuniogaraù u svojoj novoj porodi~noj ku}i u Minhenu. Pored AstonMartina i VW Touarega, Miske je naru~io BMW-ov sportski terenacMX 6, koji bi mu trebao biti isporu~en po~etkom decembra. No, tonije jedina novina u ku}i, u decembru }e porodica Misimovi} bitibogatija za jo{ jednog ~lana, sin Luka }e dobiti brata ili sestru.“Supruga Stefanija i ja ~ekamo dijete, ne{to puno, puno sku-plje i draè od svih automobila svijeta.“ Ne optere}uje sepisanj ima britanskih medija o tome da ga èli londonski Arsenal.“Ne znam {ta bih rekao o tome, ne èlim se optere}ivati timepred ovako va`ne utakmice sa Portugalom. Imam i dosta utak-mica za Wolfsburg do zime, pa }emo onda vidjeti ima li istineu tome.“ Za razliku od ve}ine ostalih suigra~a, Zvjezdan kaèkako se nadao da }e Cristiano Ronaldo ipak igrati protv nas.“@elim mu sve najbolje, momak je svjetska klasa i bilo bidobro igrati protiv njega. Ne èlim nikome da bude povrije|en,

èlim mu sve najbolje, da bude zdrav i zaigra {to prije“,poru~io je Miske, nadaju}i se kako }e i u Lisabonu ponoviti pobjed-ni~ki ples nakon gola za Wolfsburg u Ligi prvaka. “A ples je do{aoslu~ajno, igram NBA na Play Stationu, gledam stalno utak-mice i volim LeBron Jamesa. On tako slavi, pa se i meniu~inilo da je to super na~in za proslaviti gol.“ �

ZVJEZDAN MISIMOVI]

Dobri duh reprezentacije BiH

ZVJEZDAN MISIMOVI]“Provest }u ljeto u Ju`noj Africi”

POKLONI I PA@NJA IZ SARAJEVA]iro Blaèvi} i reprezentativci BiH bili su

obradovani specijalitetima bosanske kuhinje

opu{teni, no iz svakog razgovora sa njimajasno je kako su napeti, kako jedva ~ekajutrenutak kada }e engleski arbitar AAtkinsonozna~iti po~etak utakmice u Lisabonu.“Euforija je tu, pozitivna naravno, opu{tenismo kao uvijek“, potvr|uje ZZlatanBajramovi}, zasada igra~ sa najduìmstaòm u reprezentaciji. ““Nismo favoriti,ali smo opu{teni i spremni jer znamo dasmo ve} dolaskom ovdje, do baraà,napravili veliki uspjeh. Pobjeda nas vodina nebo, kada bi pali od Portugalaca, znamda niko ne bi bio ljut na nas. Ali ne}emopasti, ne smijemo se sakrivati niti trebamo,imamo svoje kvalitete. Trebamo ~vrsto sta-jati pozadi, ~uvati nulu {to duè jer }e tadaPortugalci postati nervozni, a onda }emo ihdokraj~iti.“ Koliko ova reprezentacijazna~i svima koji su unutra, mo`da najboljeoslikava primjer EEnvera Lugu{i}a, trenergolmana. Na svako okupljanje putuje po 14sati avionom iz [angaja u kojem jezaposlen nakon ~etiri godine rada u Iranu.“I nije mi mrsko, imamo projekat odlaskana SP koji }emo uspje{no okon~ati.Dolazim zbog {efa, zbog na{ih igra~a ikolega iz {taba, nema te stvari na svijetukoju ne bih u~inio zbog njih. Jestenaporno, ali sve se moè zbog overeprezentacije“, kaè ponosno Lugu{i},nastavljaju}i: ““Di{emo i radimo kao jednaporodica. [ef je napravio takvu atmosferuda svi di{emo jednom du{om. To je klju~uspjeha, to zajedni{tvo i optimizam koji svinosimo.“

PONO]NA DRAMABore na ~elu Lugu{i}u je ipak uspio

navu}i KKenan Hasagi}, prvi golmanreprezentacije kojeg mu~i povreda noge.Jednostavno, kada ispucava loptu, Hasagi}osje}a veliku bol. ]iro nije bio sretan zbogtoga, Hasagi} je bio u svim njegovimplanovima za Portugal. Stoga je nakon satvremena konsultacija sa saradnicima, saz-vao novinare na vanredni sastanak iobjavio: ““Hasagi}, naàlost, otpada, njego-va povreda je rizik koji ne smijem prihvati-ti. Golman }e biti jedna od klju~nih figurau ovim utakmicama i moram imati onogako je spreman sto posto. Stoga braniBegovi}“, kazao je ]iro i onda oti{aosaop{titi svoju odluku golmanu engleskogIpswicha. Dok su razgovarali, Begovi}u seosmijeh razvukao licem, kasnije nam jekratko kazao: ““Ako se {ef odlu~i za mene,siguran sam u jedno - ne}u razo~arati!“

Nekoliko dana nakon zavr{etka kvali-fikacija, Blaèvi} se u razgovoru zahrvatske medije “poàlio“ kako ima pot-puno komotnu, gotovo pa savr{enu atmos-feru i situaciju u i oko reprezentacije. ““Dase ho}e ne{to desiti, da ho}e neko ne{toru`no napisati da ih malo prodrmam“,pri~ao je ]iro. Naàlost, nije trebao dugo



Jedna od najboljih vijesti koje dolaze izNovog Vinodolskog jeste ona koja kaè kakose Edin Dèko oporavio od povrede mi{i}akoja ga je mu~ila skoro mjesec dana. “Dobiosam dosta udaraca u posljednje vrijeme,tuku me sve vi{e i onda mi se pojavilaneka voda u mi{i}u. Hvala Bogu, sada jesve ok, osje}am se bolje i bi}u potpunospreman za Portugal.“ Dèko je jedan odrijetkih reprezentativaca BiH koji }e u baraùigrati protiv suigra~a iz kluba, stoperWolfsburga, Ricardo Costa, dobio je pozivselektora Carlosa Queiroza. “Ne provoci-ram ga, zasada. Ina~e smo dobri prijatelji idrago mi je {to ~emo se vidjeti uLisabonu, jer je odli~an momak. Naravnoda smo pri~ali o utakmici, peckam ga, aliznam da se i on nada pobjedi kao i ja.“Dèko kaè kako u ekipi polako rastu tenzije,svi ~ekaju po~etak sudbonosnog dvome~a.

“Ipak, ~uvamo se euforije. Jedva ~ekamoda utakmica po~ne. Mogu ja vama sadapri~ati bilo {ta, ali teren je najbitniji, miznamo {ta na njemu trebamo raditi – iza}ina njega, dati sve od sebe i pobijeditiPortugal u dvije utakmice.“ I Dèko jeplanirao naredno ljeto provesti u Africi, no jo{uvijek nije siguran ho}e li tamo putovati izNjema~ke ili pak iz Engleske ili Italije. “Vjerujmi da ne ~itam ni{ta {to pi{u o ponudamaklubova, kada vidim takav ~lanak u novi -nama, samo okrenem stranu. Puno setoga pri~alo i pro{le godine, ali se ni{tanije desilo. Dobio sam novi ugovor uWolfsburgu, nezadovoljan nisam, a {ta }ebiti poslije, ko to zna. Vrijeme je da idem,

mislim da je do{lo vrijeme za to,ali ostavimo tu pri~u kada

zavr{imo saPortugalcima.“ �

EDIN D@EKO, GOLGETER

“Teren je najvažniji, a mi znamošta se na njemu radi“

EDIN D@EKO“Lako je pri~ati prije utakmice, na terenu moramo dokazati da smo pravi”

�

��

~ekati. Porodi~nu atmosferu u Novomprekinuli su, po svom starom, “dobrom“obi~aju ~lanovi Predsjedni{tva NS BiHkoji su prevarili igra~e i izigrali dogovorkoji su sa njima imali u vezi sa podjelomnovca koji }e NS BiH dobiti od FIFA-e uslu~aju plasmana na Svjetsko prvenstvo.Naime, prije utakmice protiv Estonijedogovoreno je da se novac dijeli pola-polaizme|u igra~a i Saveza. Pou~eni ranijimnegativnim iskustvima sa ~lanovimaPredsjedni{tva, igra~i su traìli da sedogovor ozvani~i na slu`benom dokumen-tu Saveza. Papir nikada nije stigao doigra~a a strpljenja je kona~no nestalo kadase saznalo kako ~elnici NS BiH imajusasvim druge planove sa tim novcima -pristaju na podjelu, no tek onda kadaizmire dugove koje su napravili u proteklihdesetak godina. Naime, dugovanja Savezapopela su se na oko tri i po miliona mara-ka. Troglava a`daja ôlakovi}-êko-Dominkovi} iz Predsjedni{tva Savezaodlu~ila je prvo da novcem FIFA-e pod-


A SADA AKCIJA!

1

2

3

STAMENA ODBRANA,UBOJIT NAPAD

Edin Dèko, Sanel Jahi} i Safet Nadarevi}

STAMENA ODBRANA,UBOJIT NAPAD

Edin Dèko, Sanel Jahi} i Safet Nadarevi}

�

miri te dugove, nastale njihovim na~inomposlovanja, te da onda ostatak novca podi-jeli sa igra~ima. Reprezentativci nisupristali na to i u utorak su odràli sastanakna kojem su jednoglasno odlu~ili da senovac koji su oni zaradili, sa Blaèvi}em isuradnicima iz stru~nog {taba, mora podi-jeliti na dva dijela, te da ih uop}e ne intere-sira vra}anje dugova koje su napravili nes-posobne birokrate iz Saveza. Ovakva odlu-ka oja~ana je i ~injenicom da im jo{ uvijeknisu ispla}ene premije za pobjede u kvali-fikacijama, iz Saveza su im du`ni po 24hiljade maraka. Nevjerovatno, ali ~lanoviPredsjedni{tva su i sebe ugradili u pravil-nik o premijama pa tako i Sulejman�olakovi} ima pravo na pet hiljada marakapremije koju igra~i i stru~ni {tab dobiju zasvaku pobjedu u kvalifikacijama! Kada suu utorak predve~er shvatili da su opetizigrani, te da iz Saveza ne}e sti}i dogovo -reni dokument, igra~i su odlu~ili darazmisle o bojkotu jednog treninga kako biu Predsjedni{tvu shvatili da ovaj put misleozbiljno. ““Dosta je njihovih laì, jednodogovore, drugo rade“, pri~ali su nam uutorak, dva sata prije pono}i, kada surazmi{ljali da li da svoju odluku opreskakanju treninga provedu u djelo.“Zbog Sulje ôlakovi}a smo izgubili Sa{uPapca, on ga je otjerao iz reprezentacije,oni su otjerali Mehu Kodru, oni nas laùve} godinama, poku{avaju uticati na selek-tora kako da sastavlja ekipu... Sada jedosta! Pobijedi}emo Portugal a onda }emose obra~unati sa njima“, kazali su novinari-ma nakon no}nog sastanka. SelektorBlaèvi}, koji je bio okupiran druènjem saunucima, nije znao {ta se de{ava u holuhotela. Kada smo mu rekli za razmi{ljanjeigra~a o bojkotu treninga, po~eo je vikati“Ma bojkotira}e oni moj k...c! Nema odtoga ni{ta“, kazao je kako }e papir biti nastolu u ~etvrtak, kada se reprezentacijavra}a u Sarajevo. Ovo je potvrdio i nakonrazgovora sa MMunibom U{anovi}emnegdje oko pono}i, pokazav{i da ~vrstostoji iza svojih obe}anja. îtava je, pomalomu~na situacija, na radost svih rije{enapola sata iza pono}i. U me|uvremenu, daatmosfera ponovo postane relaksirana,pobrinuo se na{ golman NNemanja Supi}.[etaju}i parkom oko hotela stasiti jeGa~anin upao obu~en u bazen. Holomhotela prolamale su se salve smijeha kadaje onako simpati~an, mokar, sa svoja dvametra visine, polako od{etao do sobe.Nekoliko minuta kasnije, kada sepresvukao, do~ekao ga je aplauz svih~lanova bosanske ekspedicije u NovomVinodolskom. I bockanje SSamira Murato -vi}a koji mu je kazao kako bi trebaorazmisliti o tome da jednoga dana po~nebraniti za vaterpolo reprezentaciju BiH kadga ve} toliko privla~i br~kanje u bazenu. �



1. ]iro Blaèvi} saop}avaAsmiru Begovi}u da }e branitiu Portugalu; 2. Odmor Zlatana

Bajramovi}a; 3. SelektoraBlaèvi}a je obradovala pos-

jeta unuka; 4. SamirMuratovi} i Sejad Salihovi}

pomno su pratili vijesti outakmici sa Portugalcima; 5.

Miralem Pjani} spreman zabitku u Lisabonu; 6. SinanSinanovi} i Arsen Novalija,

klju~ni igra~i nogometneselekcije novinara; 7.

Golmanski trojac KenanHasagi}, Nemanja Supi} i

Asmir Begovi}

4 6

5

7

POJAÂNJE ZA BUDU]NOSTHaris Medunjanin, novo lice reprezentacije BiH


U PAKLU OBE]ANOG RAJA

MARC HEADLEY, RAZORIO SCIJENTScijentolo{ka crkva je, u su{tini, oblik moderno

Scijentološku crkvu, kojau Sje dinjenim AmeričkimDržava ma ima desetinemiliona sljedbenika,posljednjih dana potresaknjiga bivšeg scijentolo-ga, dugo godi šnjeg člananjihove organizacije SeaOrg, MARCA HEADLYJA.Naša suradnica razgovar-ala je sa autorom knjigekoji je do detalja opisaosvoje neobično iskustvo,uključujući i ono koje jeimao sa najpopularnijimsljedbenikom i propaga-torom scijentologije nasvijetu – TomomCruiseom

PLANETARNA PO[ASTScijentolo{ka crkva u posljednjihnekoliko godina iz Amerike se“prelila” u mnoge evropske dr`ave

58

Knjiga MMarca Headleyja Izgorjeliza Boga (Blown for Good): Iza~eli~ne zavjese scijentologijeizazvala je brojne reakcije kakosamih scijentologa, tako i

obi~nih Amerikanaca. Headley je u njoj dodetalja opisao najbizarnije stvari koju sumu se de{avale tokom 15 godina sluènjaovoj organizaciji, uklju~uju}i i svojaiskustva sa najpopularnijim sljedbenikom ipropagatorom scijentologije na svijetuTomom Cruiseom. [ta se zaista de{ava iza,kako autor kaè, ~eli~nih zavjesa scijen-tologije, te{ko je objasniti dok se ne pro~itasama knjiga, ali neke stvari iz ekskluzivnogintervjua koji nam je dao bi mo`da mogleobjasniti luda~ko pona{anje ve} pomenu-tog Cruisea, njegova uvjeravanja da ga jeovo ~udno u~enje izlije~ilo od disleksije,modrice i oìljke na tijelu njegove supruge,mlade glumice KKatie Holmes i mnogo{to{ta. Zanimljivo je, kaè Headley, da sebiv{a Cruisova supruga, Australka NNicoleKidman, nikada nije izja{njavala o tompitanju. U Crkvi je bila i oti{la. Da li je uci-jenjena da mora {utjeti da bi za{titila sebe idjecu ili je naprosto bila suvi{e popularna isuvi{e poznata za progon, osta}e nepozna-to. Headley, kojeg ve} godinama uporedoprate scijentolozi i ~uvaju policajci, ne èlispekulirati.

CRKVA U SLU@BI BIZNISA

� Molim Vas da na po~etku razjasnimojednu stvar. [ta je zapravo Scijentolo{kacrkva — religija ili samo kult? Kako biste jeVi opisali?

Ja bih je opisao prvenstveno kao biznis.Ne napadam samu filozofiju niti poku{a -vam re}i da je sve ono u {to vjerujupogre{no. Samo poku{avam da razotkrijemilegalne aktivnosti poslovne strane Scije -ntolo{ke crkve.

� Za{to ste uop}e napustili Crkvu? [taVas je dràlo tamo punih 15 godina?

Poku{ao sam to objasniti u svojojknjizi. Poput jezika ili kulture, odre|enimstvarima bivamo programirani u ranojdobi. Ja sam ve} na neki na~in bio izloèn,a preko moje majke, scijentologiji u dobiod sedam godina. Morate razumjeti, prostonisam znao ni imao ni{ta bolje.

� Koja je bila Va{a pozicija u Crkvi?Radio sam u Me|unarodnom sjedi{tu

scijentologije u odjelu Media produkcije,poznatog kao Golden Era Productions.Z a 1 5 g o d i n a m o g a s l u ` e n j aScijentolo{koj crkvi, pro{ao sam mnogopozicija.


Razgovarala: ADISA BE]IRAGI]

ÔVJEK KOJI JE TOLO[KU CRKVU

og robovlasni{tva nad ljudima i njhovim du{ama

IZA ÊLI^NE ZAVJESE SCIJENTOLOGIJE

��

� Napustili ste Crkvu prije pet godina.Za{to Vam je trebalo tako dugo da napi{eteknjigu?

Kao prvi razlog, naveo bih ~injenicu dasam bio upla{en. Zaista sam se pla{io njihovogodgovora u smislu {ta }e biti ako ja progovo -rim. Znate, scijentolozi, ta~nije njihove vo|e,jako su poznati po tome {ta rade ljudima kojiih napuste ili izloè kritikama. Onda sam dvijeili tri godine na internetu otkrivao neke stvari,nakon ~ega sam dobio zaista puno zahtjeva data iskustva preto~im u knjigu. To su razloziza{to je sve trajalo tako dugo.

� Na internetu postoji mnogo zani -mljivih komentara o Va{oj knjizi i razlozi-ma zbog kojih ste je napisali. [ta je zaistarazlog - Va{a osveta ili na~in da ljudimaotvorite o~i?

@elim samo razotkriti pravu istinu iu~initi da izop}enost porodica i voljenihosoba jednom prestane.

� Molim Vas, recite nam ne{to o TheSea Organization…

Svi ~lanovi Sea Organization (Sea Org)potpisuju ugovor na milijardu godina. Onikoji imalo poznaju ovo u~enje znaju za{togovorim milijardu godina. Ve}inazaposlenih radi najmanje stotinu satisedmi~no i primaju pla}u od otprilike 50dolara, {to zna~i da su pla}eni 50 centi posatu. Molim Vas, to je manje nego {tozara|uju ljudi u nekim zemljama gdje rop-stvo jo{ postoji! Sea Org broji oko pet hilj -ada ~lanova {irom svijeta, od kojih jeve}ina locirana u Californiji i Floridi.David Miscavige (vo|a scijentologa) jedinije ~lan Sea Orga na svijetu koji zara|uje nadesetine hiljada dolara, ima ne znam kolikoautomobila i motora… dok ostali uposleni-ci jedva mogu priu{titi sebi da kupe{ampon, sapun ili cigarete svake sedmice.Vjerovatno znate mnogo o slu~aju novi -narke Paulette Cooper. Kada je objavila,prije podosta godina, novinski ~lanak, akasnije i knjigu, u kojima kritiziraScijentolo{ku crkvu, bila je izloènarazli~itim vrstama nasilja — od diskreditaci-je do fizi~kih napada.

MORAO SAM SVE PODUZETI DAZA[TITIM SEBE I PORODICU

� Je li to uobi~ajna strategija Crkve uborbi sa neistomi{ljenicima?

Da i to su uàsne stvari. Njihovi ljudi supretresali moje sme}e traè}i ne{to {to bime diskreditiralo, pratili me kud god sami{ao, dolazili mojim uposlenicima i {irililaì o meni… Politika prema kriti~arimaCrkve je “Napadaj, nikad se ne brani”. Nataj na~in se oni obra~unavaju sa bilokakvim kritikama ili osobama koje iznoseistinu o njima.

60


U svojoj knjizi Headley, izme|u ostalog,navodi da ga je Tom Cruise prije 19 godinapripremao za Scijentolo{ku crkvu, te kakomu je kazao da }e tri sedmice zajedno raz-govarati s knjigama, bocama i pepeljarama itako posti}i kontrolu uma nad predmetima.Satima su, kako je opisao, knjizi govorili daustane, sjedne ili da se pomakne, a isto su

radili s bocom i pepeljarom. “Pepeljaribismo rekli da sjedne na stolac. Potombismo uzeli pepeljaru i stavili je na stolacte joj zahvalili”, kazao je Headley. Slje d -benici ove crkve ne smiju gledati televiziju i~itati novine, ali im se redovno prikazujuTomovi nastupi, u kojima ga prikazuju kaosuperheroja scijentologije. �

KO JE ZAPRAVO TOM CRUISE

Sa Cruisem sam satima razgovarao o knjigama, bocama,pepeljarama…


FILMSKA ZVIJEZDA IPROPOVJEDNIKTom Cruise

FILMSKA ZVIJEZDA IPROPOVJEDNIKTom Cruise

�

� Pla{ite li se za svoj ìvot ilibarem sigurnost?

Vi{e ne. Poduzeo sam brojnemjere da za{titim sebe i svoju

porodicu. Posljednje {to sam uradio jestepotpisivanje izjave da nemam namjerunikada povrijediti ili ubiti sebe ili ~lanovesvoje porodice. Uradio sam to za slu~aj dami se desi neka misteriozna “nesre}a”.

� Jesu li Vas pratili privatni detektivikada ste napustili Crkvu? Jeste li imaliozbiljnijih problema?

Da. Privatni istraìtelji prate i danasmene i moju porodicu. Neka djeca iz mojeporodice bila su pod Programom za{titedjece, a nakon ozbiljnih prijetnji koje su imupu}ene.

UZNEMIRUJU]E ISPOVIJESTI STARIH ^LANOVA

� U Va{oj knjizi spominjete svojevrsnoispiranje mozga sljedbenicima ìvotomToma Cruisea, njegovim govorima, fil-movima i sli~no. Recite mi ne{to vi{e otome.

Napisao sam puno toga u knjizi.Cruiseu smo se trebali diviti jer su nam

redovno prikazivani njegovi filmovi iligovori, ali montirani. Nikada nismomogli vidjeti cijelu pri~u. Kada samiza{ao iz Crkve, shvatio sam da je Tomjedno veliko ni{ta i da je osoba koju ljudivi{e ismijavaju nego {to joj se dive, iakosam ga poznavao ranije. On je sa mnompro{ao uvodni proces koji je u scijen-tologiji potreban da se pre|e na vi{e ste-pene treninga.

� Koliko ima istine u informaciji dapostoji neka vrsta tajnog ugovora izme|uScijentolo{ke crkve i CIA-e u smislu razmj -ene informacija o odre|enim ljudima?

O tome zaista ne znam ni{ta.

� Mnogo slavnih osoba je uScijentolo{koj crkvi, poput Toma Cruiseaili Johna Travolte, ali mnogi slavni su je inapustili, poput Jerryja Seinfelda i SharonStone. [ta je, po Va{em mi{ljenju, razlog zaulazak u Crkvu?

Kada sam ja u pitanju, ve} sam rekao,odrastao sam u tome. Mislim da je na~in nakoji privla~e ljude pri~a da im mogupomo}i, rije{iti ìvotne probleme kojeimaju bez obzira koje vrste su ti problemi.


IZA ÊLI^NE ZAVJESE SCIJENTOLOGIJE

VJERSKI RADIKALIZAM: Njihovi ljudi su pretresali moje smeće tražećinešto što bi me diskreditiralo, pratili me kud god sam išao, dolazilimojim uposlenicima i širili laži o meni… Politika prema kritičarimaCrkve je “Napadaj, nikad se ne brani”

OBITELJSKATRAGEDIJALegendarni JohnTravolta sa pokojnimsinom Jettom

TE@AK RASTANAK SA SCIJENTOLOZIMANicole Kidman

“NAVUKLA SE NA SCIJENTOLO[KU

DOKTRINU”Glumica Katie Holmes

“NAVUKLA SE NA SCIJENTOLO[KU

DOKTRINU”Glumica Katie Holmes

��

Dakle, kakav god problem imate, scijen-tolozi }e ga rije{iti.

� Katie (supruga Toma Cruisea)tako|er je ~inila neke stvari za scijentologe.Scijentolozi kaù da ne morate biti u brakuili vezi sa scijentologom, ali moratezapamtiti da je njihov cilj ~ista planeta. Onièle napraviti novu civilizaciju za scijen-tologe. Ovo zvu~i nevjerovatno, je li zaistatako?

Jedna stvar je vrlo jasna: scijentolozièle o~istiti planetu — {to bi trebalo zna~itida svaka osoba na ovom svijetu mora biti uScijentolo{koj crkvi. To je glavni cilj. Onivjeruju da je na{a kolektivna budu}nost ustrahovitoj opasnosti sve dok cjelokupnapopulacija ne bude indoktrinirana u Crkvu.

� Scijentolo{ka crkva bila je u ììjavnosti i nakon smrti sina Johna Travolte.âk se pojavila informacija da je Travoltanapu{ta zbog vrlo ~udnih stavova kada je upitanju ljekarska (ne)briga o sljedbenicima,zbog ~ega je, navodno, dje~ak i umro.

Scijentologija u~i da su mnogi problemikoje ljudi imaju psihosomatske bolesti kojesu ljudi sami sebi prouzrokovali, te da ihsamo kroz scijentolo{ka savjetovanja mogurije{iti. Zvani~nici scijentologije re}i }evam da se, ako ste bolesni, ne smijetelije~iti klasi~nom medicinom, jer to ni onine rade, (kako da ne), jer je to u ve}inizemalja ilegalno. S druge strane, prisiljavat}e vas da se vi|ate i razgovarate sa psi-hoanaliti~arom ili psihologom svaki dan.Suludo, ali to je to.

ODMAZDA NAD IZDAJNICIMA� Kako ljudi mogu vjerovati u takve

stvari kada se zna da osniva~ scijen-tologije Ron Hubbard uop}e nije bio

ljekar niti je imao bilo kakvo znanje tevrste?

Ron Hubbard je u~inio sebe onakvimkakvim je htio i frizirao historiju svogaìvota na na~in na koji je htio. Ako sepogleda u ono {to je ostalo iza njega, real-no, ima tu i nekih dobrih stvari, ali general-no je lo{e. Ipak, mislim da nije problemsamo u njemu nego i u nama koji smo sli-jedili njegovo u~enje bez traènja bilokakvih dokaza ili nau~nih obja{njenja.

� Vjerujete li doista da Scijentolo{kacrkva strahovito gubi na popularnosti uposljednje vrijeme?

Apsolutno sam siguran u to. Sve je vi{ei vi{e biv{ih ~lanova koji nam dolaze,pri~aju svoje pri~e o stra{nim stvarima kojesu im se doga|ale. Ljudi su bili pod stra-hovitim, stalno rastu}im pritiskom da dajusve vi{e i vi{e novca organizaciji pod prijet-njom uàsnim posljedicama ukoliko neposlu{aju. �



Scijentolo{ka crkva, koju je u SAD-u1954. godine osnovao pisac nau~ne fan-tastike Ron Hubbard, u maju ove godinepo prvi put je optuèna za prevaru.Nedavno je Sud u Parizu osudio francus-ki ogranak Scijentolo{ke crkve i jednog odnjenih vo|a Alena Rozenberga no -v~anom kaznom od 630.000 eura zbogorganizovane prevare. Ipak, nije zabraniorad crkve, kako je to traìlo Tuìteljstvo, uzkaznu od dva miliona eura. Sud je

zaklju~io da je visoka kazna prikladnija odzabrane jer bi se time crkva samo navelada nastavi rad ilegalno. Alen Rozenberg,koga je sud ozna~io kao “de fakto vo|u”ogranka u Francuskoj, osu|en je na dvijegodine zatvora uvjetno i kaznu od 30.000eura, dok su dva dijela crkve u Francuskojka`njeni sa 400.000, odnosno po 200.000eura. Protiv Scijentolo{ke crkve je protek-lih mjeseci vo|en proces pod optu`bomza mentalnu manipulaciju i sistematskuprevaru. Su|enje je pokrenuto na temeljutu`be jedne ène koja je tvrdila da su~lanovi ove crkve “izmamili” novac, anakon {to su joj u Parizu prije 10 godinapri{li ~lanovi ove crkve i ponudili joj bespla-tan test mentalnih sposobnosti. Ona jenavela da je potro{ila 21.000 eura na pre-davanja, knjige i lijekove koje je uzimalakako bi popravila svoje lo{e mentalnostanje, te su njeni branitelji na osnovuovog iskustva tvrdili da crkva, sistematski,mentalnom manipulacijom i sumnjivimlije~enjima, od ljudi izvla~i novac.Parlament Francuske ovu crkvu, ~ije jesjedi{te u Los Angelesu, proglasio je „sek-tom” 1995. godine, ali dalje od toga nijei{ao. Crkva je imala ve}i broj sudskihsporova u Francuskoj, gdje navodno ima45.000 sljedbenika. Crkva je pro{le godineu Nema~koj progla{ena neustavnom, a u[paniji je priznata kao religija. �

EVROPA PROTIV SCIJENTOLOGA

Kriminalci, a ne vjerski misionari

HARIZMATI^NI PREVARANTRon Hubbard, guruScijentolo{ke crkve

AGRESIVNA MANIFESTACIJA VJEREMnogi sociolozi upore|uju filozofiju Scijentolo{ke crkve

sa srodnim vjersko-fanati~nim pokretima

AGRESIVNA MANIFESTACIJA VJEREMnogi sociolozi upore|uju filozofiju Scijentolo{ke crkve

sa srodnim vjersko-fanati~nim pokretima

�

Od decembra 2008. godine dodanas blizu 800 pripadnikaOružanih snaga Bosne i Herce-

govine i Ministarstva odbrane BiH po-hađalo je ili još pohađa kurseve engleskogjezika, koje su zajedno organizovalirukovodstvo Oružanih snaga BiH i NATOŠtab u Sarajevu (NHQSa).Ove dvije institucije, naime, udružile su

se kako bi pripadnicima Oružanih snagaBiH omogućili učenje engleskog jezika. Naosnovu odluke ministra odbrane BiH, pro-gramučenja engleskog jezika počeo je ude-cembru2008. godineodobravanjemPolitikeza učenje stranih jezika (FLTP). Tim doku-mentom utvrđeni su ciljevi, prioriteti i sm-jernice programa učenja engleskog jezika.Uspostavljeno je i šest centara za učenje

engleskog jezika: u Doboju, Banja Luci,Čapljini,Rajlovcu, Sarajevu iTuzli.Unjimase nastava izvodi kombinacijom tradi-cionalnih predavanja u učionicama i preda-vanja uz korištenje kompjutera.Na tim lokacijama izvode se kursevi

engleskog jezika, od osnovnog do višeg

srednjeg nivoa. Tokom 2009. godine, višeod 500 oficira i podoficira pohađalo je nižisrednji nivo učenja engleskog jezika.Pored toga, više od 200 vojnika prošlo jeza kurs višeg srednjeg nivoa.U decembru 2008. godine, Komanda za

obuku i doktrinu (KOiD) OSBiH pokrenulaje i kurs učenja vojne terminologije na en-gleskom jeziku, koji je namijenjen pripa-dnicimaOružanih snaga koji će učestvovatiu mirovnim misijama u inostranstvu ili ćebiti raspoređeninadužnosti izvanzemlje.Dosada su organizirana takva dva kursa, a uokviru ovog programa obučeno je tridesetpripadnikaOružanih snaga BiH.Za ključno osobljeMinistarstva odbrane

organizovan je devetomjesečni kurs en-gleskog jezika. Kurs je počeo u septembru2009. godine i trenutnogapohađa51osoba,a predavači su prvenstveno civilna lica.Kurs se izvodi u koordinaciji sa NATO

Štabom u Sarajevu, a finansijska sredstvaobezbijedili suNATOiambasadeNorveške,Velike Britanije i Nizozemske. Sličan kurszaključnoosoblje uBanjaLuci započeo je u

augustu 2009.godine.Također, po savjetu NATO Štaba u

Sarajevu, Ministarstvo odbrane ponudiloje mogućnost učenja i unapređenja znanjaengleskog jezika pripadnicima Mi-nistarstva sigurnosti, prvenstveno osobljuza provedbu zakona.Sastavljen je i novi, standardni test za

utvrđivanje dostignutog nivoa znanja pookončanju obuke. Osam oficira Oružanihsnaga Bosne i Hercegovine osposobljenisu za administratore testova provjereznanja i oni su obuku za certificiraneadministratore pohađali u BiH, Nje-mačkoj, Italiji i Hrvatskoj. Od juna 2009.godine, 56 oficira i podoficira uspješno jeprošlo provjeru znanja prema novom testu,a njihov standardni jezički profil (SLP)priznaju sve zemlje članice NATO-a.Projekat učenja engleskog jezika kreće

se prema fazi kada ćeMinistarstvo odbranei OS BiH preuzeti punu odgovornost zaobuku i profesionalni razvoj instruktora, uskladu sa potrebama usvojenog plana irazvojem partnerskih ciljeva.

Uspješna saradnja NATO štaba i državnih institucija BiH

Kursevi engleskog jezika zablizu 800 pripadnika OSBiHUspostavljeno je i šest centara za učenjeengleskog jezika: u Doboju, Banja Luci,Čapljini, Rajlovcu, Sarajevu i Tuzli

www.asknato.baKursevi negleskog jezika

Kada je prvi put do{la u Bosnu iHercegovinu 1999. godine, prvokao me|unarodni posmatra~, azatim u svojstvu istraìteljaUjedinjenih nacija za ljudska

prava, Amerikanka KKathryn Bolkovac nijeni slutila da }e glavni predmet njene istrageo seksualnoj trgovini ènama i prisilnojprostituciji koja se odvijala u ilegalnimno}nim barovima - bordelima diljem BiHpostati njene radne kolege.

DJEVOJÎCE ZA ZABAVUU prvim poslijeratnim godinama, orga-

nizirana prostitucija u Bosni je cvjetala:djevojkama koje su u na{u zemlju uglavnomstizale iz Ukrajine, Moldavije i Rumunije,vo|ene obe}anjima o lakoj i dobroj zaradi u

razli~itim “ugostiteljskim“ objektima, podolasku u BiH njihove nove gazde oduzimalesu paso{e i tjerale ih da pruàju seksualneusluge mu{terijama, a me|u najredovnijom“klijentelom“ bili su stranci angaòvani urazli~itim mirovnim misijama i operacijama.Kathryn Bolkovac bila je prva osoba iz redo-va Ujedinjenih nacija koja je javno obznanilada su brojni pripadnici Misije UN-a u BiH ime|unarodnih policijskih snaga dubokoumije{ani u lance prostitucije u na{oj dràvi.Zbog insistiranja na objavljivanju {okantnihrezultata vi{emje se~ne istrage koju je u tovrijeme vodila, Bolkovac je bukvalno prot-jerana iz BiH natrag u Ameriku, a njenu prin-cipijelnost i previ{e temeljito obavljanjeposla za koji je bila zaduèna visoki du`nos-nici UN-a nikada joj nisu oprostili.

� Kako ste po~eli raditi za Ujedinjenenacije?

Devedesetih godina radila sam kao poli-cajka u gradu Lincolnu, u ameri~koj dràviNebraska. Bila sam prili~no zasi}ena timposlom i osje}ala sam da je do{lo vrijemeza neku promjenu. Ina~e, u to vrijeme sazanimanjem sam pratila sve {to se doga|alovezano za raspad Jugoslavije, ratove uBosni i Hrvatskoj, a jedan od glavnih razlo-ga mog interesovanja je taj {to mi je djedbio Hrvat. On je do{ao u Ameriku nekihdavnih godina, kao 16-godi{nji mladi}, izbog njegovih pri~a uvijek sam imala èljuda posjetim biv{u Jugoslaviju, da vidimmjesto odakle su moji korijeni... Prilika seukazala kada je kompanija DynCorp, kojaje radila za ameri~ku vladu, traìla policajce


EKSKLUZIVNO

Razgovarala: MAJA RADEVI]

U Bukureštu je ovih dana počelo snimanje filma “THE WHISTLEBLOWER“ saglumačkim zvijezdama RACHEL WEISZ, MONICOM BELLUCCI I VANESSOM

REDGRAVE u glavnim ulogama, zasnovanog na istinitim događajima o trgoviniženama u BiH u koju su bili umiješani i pripadnici Misije Ujedinjenih nacija;

KATHRYN BOLKOVAC, bivša istražiteljka UN-a za ljudska prava, ekskluzivno za“SB“ govori kako je otkrila jedan od najvećih skandala UN-ovih “mirovnjaka“ u

Bosni u istrazi zbog koje je proglašena “nepoželjnom osobom“ u BiH

@ENA KOJA JE OTKRILA JEZIVETAJNE PRIPADNIKA UN-a U BiH

Kada sam raskrinkala ulogu me|unarodnih predstavnika u trgovini ènamau BiH, Jacques Paul Klein me stavio na crnu listu Ujedinjenih nacija!

ŠOKANTNE ISPOVIJESTI:“Jedna mi je djevojkaispričala kako su im poli-cajci stavljali novčiće uvaginu dok su plesale, onesu ih zvale ‘doktori’... Tepriče su toliko šokantne dajednostavno shvatite kakonema šanse da bi bilo komogao izmisliti takvonešto”

NAKON FILMA, KNJIGA OISKUSTVIMA IZ BOSNE

Kathryn Bolkovac sa Cari Lynn,koautoricom knjige, u Bukure{tu

NAKON FILMA, KNJIGA OISKUSTVIMA IZ BOSNE

Kathryn Bolkovac sa Cari Lynn,koautoricom knjige, u Bukure{tu

��


KATHRYN BOLKOVAC, BIV[A ISTRA@ITELJKA UN-a

KATHRYN BOLKOVACBolna sje}anja na BiH uskoroi na filmskim platnima

koji bi bili angaìrani u Bosni kaome|unarodni posmatra~i. Aplicirala sam,dobila posao, i tako sam ‘99. po~ela raditiprvo u Sarajevu, kao posmatra~ IPTF-a, aonda sam postala istraìtelj UN-a iz oblastiljudskih prava.

� Nije vam trebalo dugo da otkrijetekako su brojni uposlenici UN-a involvirani uorganizovanu prostituciju i trgovinu ènamau Bosni. Kako je zapravo do{lo do toga ijeste li bili iznena|eni onim {to ste saznali?

Imala sam neka maglovita saznanja otome ~ak i prije nego {to sam do{la uBosnu. Za vrijeme na{e obuke koju je orga-nizovao DynCorp, ~ula sam nekolikomu{karaca, mojih kolega, kako razgovarajuo nekim “~udnim“ stvarima, tipa gdje moguprona}i djevoj~ice izme|u 12 i 15 godinaza zabavu u Bosni... U po~etku sam mislilada se {ale i nisam na to obra}ala prevelikupa`nju. Ali, nakon {to sam do{la u Bosnu,krenulo je istraìvanje i doga|aji su sepo~eli nizati jedan za drugim, po~ev odnekih naoko bezna~ajnih detalja, kao {to je~injenica da su mnogi bordeli i no}ni baroviu Bosni nosili ameri~ke nazive... Poslije tri,~etiri mjeseca premje{tena sam iz Sarajevau Zenicu, gdje sam po~ela raditi isklju~ivosa zlostavljanim ènama. Iz razgovora sadjevojkama koje su radile kao prostitutke,ubrzo sam saznala da su me|u njihovimmu{terijama brojni pripadnici kako lokalne,tako i me|unarodne policije. Djevojke suve}inom bile iz tih zemalja isto~nog bloka.Sve su one pro{le kroz moju kancelariju, mismo im nastojali pomo}i da dobiju papirekako bi se mogle vratiti ku}ama.

(NE)ÂSNO OTPU[TENI� [ta vam je najvi{e ostalo u sje}anju

kada je rije~ o pojedina~nim slu~ajevima izistrage? Je li ta~no da su neki od pripadnikaUN-a ~ak dràli djevojke kao zato~enice usvojim stanovima?

Ta~no je, naàlost. Jedan policajac kojije radio sa mnom jednog dana je do{ao irekao mi da je njegova djevojka pobjegla.Pitala sam ga zbog ~ega, a on mi je odgovo -rio da je morala oti}i zato {to nije imalabosanski paso{, bila je iz Rumunije. To mije bilo sumnjivo, po~ela sam maloistraìvati i saznala sam da je ta djevojkabila `rtva traffickinga, te da ju je moj kole-ga ustvari kupio od jednog vlasnika bordelasa Ilidè i onda je prisilno drào u svomstanu nekoliko mjeseci, dok nije pobjegla.Koliko znam, taj policajac nikada nijekrivi~no odgovarao za to {to je u~inio, ali jeotpu{ten iz Misije UN-a i poslali su ganatrag u Ameriku. A njegovo obja{njenje zasve bilo je otprilike da je on zapravo pomo-gao toj djevojci, jer ko zna gdje bi zavr{ilada je on nije kupio... Bilo je puno uàsnihpri~a... Jedna mi je djevojka ispri~ala kako

su im policajci stavljali nov~i}e u vaginudok su plesale, one su ih zvale “doktori“...Znate, te pri~e su toliko {okantne da jednos-tavno shvatite kako nema {anse da bi biloko mogao izmisliti takvo ne{to.

� Iz va{ih izvje{taja moè se zaklju~itida umije{anost zaposlenika UN-a u seksu-alnu trgovinu u BiH nije bila samo na nivouincidenata nego da je to zapravo bio mnogoozbiljniji, kontinuirani problem?

Tako je, ali mislim da je zapravo najoz-biljniji problem bilo intenzivno zata{kavanje


EKSKLUZIVNO

U vrijeme kada smo radili ovaj intervju,Kathryn Bolkovac upravo se vratila izBukure{ta, gdje je prisustvovala snimanjufilma The Whisteblower, debitantskogdugometra`nog ostvarenja ukrajinske red-iteljke Laryse Kondracki. Glavnu ulogu ufilmu Kondracki je povjerila britanskoj glu-mici Rachel Weisz, dobitnici Oscara zanajbolju sporednu ènsku ulogu u filmuThe Constant Gardener iz 2005. godine.Weisz }e na velikom platnu utjeloviti likKathryn Bolkovac, a pored nje, u uloziRumunke, `rtve seksualne trgovine, na}i}e se italijanska gluma~ka zvijezda i sekssimbol Monica Bellucci. Tu je i britanskagluma~ka veteranka, oskarovka VanessaRedgrave, te ameri~ki glumac DavidStrathairn.

“Sjajna ekipa ljudi okupila se okoovog projekta i jako sam sretna {to su

za lokacije snimanja izabrali upravoRumuniju, jer to na neki na~in pruà barmalo ohrabrenje zemlji u kojoj sedogodilo toliko uàsnih stvari i iz kojepoti~e toliko mnogo èna `rtava traff -ickinga. Odli~no sam se provela saekipom na snimanju u Bukure{tu. Tu suizvrsni, pametni glumci sa kojima jepravo zadovoljstvo sara|ivati i mislimda }e oni uspjeti da prenesu jednu vrlova`nu poruku publici. Rachel Weisz jeizvanredna i radi jako dobar posao, kaoi rediteljka Larysa Kondracki“, pri~aKathryn Bolkovac.

Snimanje u Bukure{tu traja}e jo{ neko-liko sedmica, a film se radi u kanadsko-njema~koj koprodukciji. Kathryn Bolkovactrenutno pi{e i knjigu o svojim iskustvima izBosne, koja bi trebala biti objavljenanaredne godine. �

DEBITANTSKI FILM UKRAJINSKE REDITELJKE

Oskarovka Rachel Weisz kao filmska Kathryn Bolkovac

KLEINOV BIJES: “Saznalasam da je bio jako ljut, asvoj je bijes iskalio nesamo na mojimnadređenima nego i navisokoj povjerenici UN-aza ljudska pravaMadeleine Rees”

GALERIJA GLUMA^KIH ZVIJEZDA FILMA “THE WHISTLEBLOWER”Rachel Weisz, Monica Bellucci i Vanessa Redgrave

�

i poku{aji da se prikrije to {to se doga|alo.O~igledno, postojali su ljudi na visokimpozicijama u UN-u i mnogim organizacija-ma UN-a i me|unarodne policije koji su sejednostavno ignorantski odnosili premasvemu tome i nisu èljeli da se na osnovurezultata istrage pokre}u bilo kakve tu`be,upravo zato {to su “njihovi“ ljudi umije{ani.To mi je bilo jako, jako te{ko prihvatiti inisam èljela pristati na takvu igru.

� Saznanja do kojih ste do{li u istraziposlali ste e-mailom na adrese brojnihvisokih du`nosnika UN-a. Va{u je poruku,izme|u ostalih, dobio i biv{i {ef Misije UN-au Bosni Jacques Paul Klein. Kakav je bionjegov odgovor na sve to, ako ga je uop{tebilo?

Nisam imala nikakvu direktnu povratnureakciju od gospodina Kleina. Ustvari,reakcija gospodina Kleina o~itovala se unare|enju koje je izdao mojim pretpostavlj -enima da me se {to prije moraju rije{iti, posvaku cijenu. Saznala sam da je bio jakoljut, a svoj je bijes iskalio ne samo namojim nadre|enima nego i na visokoj povj -erenici UN-a za ljudska prava MMadeleineRees, sa kojom je imao nekoliko ozbiljnihrazgovora (Reesova je po~etkom 2003.zahtijevala da se svim umije{animme|unarodnim zvani~nicima u aferu odu -zme imunitet i da budu krivi~no gonjeni, tejavno optuìla Kleina da za vrijeme svogmandata nije preduzeo nikakve konkretneakcije po tom pitanju, op.a.). Uglavnom,sve je rezultiralo mojim otpu{tanjem izslu`be nekoliko mjeseci kasnije.

� Kakvo su vam obja{njenje ponudiliza va{ otkaz?

Nisu imali nikakvo obja{njenje. Jedno -stavno, rekli su mi da me mogu otpu stiti usvakom trenutku i bez bilo kakvog razloga,jer je takav bio moj ugovor. Zvani~no,naveli su da sam falsifikovala obrasce spodacima o broju radnih sati, {to je, nar-avno, bila izmi{ljotina.

KATHRYN BOLKOVAC, BIV[A ISTRA@ITELJKA UN-a

“Vrijeme je da shvatimo da je ovo ozbiljnoorganizirani kriminal, kojim se zara|ujuvelike svote novca u ovoj zemlji. Zapo~elasam ovaj posao iz istog razloga kao i vi.Pla}a je zvu~ala primamljivo, kao i novoiskustvo nakon toliko godina rada u policiji. Ada, tu je bilo i nekih humanitarnih stvari o koji-ma smo razgovarali za vrijeme intervjua, kaoi o tome kako trebamo pomo}i obuci lokalnepolicije. Me|utim, pogodite {ta? Kada samdo{la, otkrila sam da sam obi~ni policajaczaduèn da izvje{tava o zlo~inima, da inter-vjuira rtve, sakuplja dokaze i radi prekovre-meno. Kad zavr{imo misiju, oti}i }emopunih dèpova i s medaljama na na{imgrudima, koje nikad ne bi mogli dobiti una{im zemljama. Ima}emo mnogo va`nih

titula da dodamo u na{e ìvotopise. Neki odnas }e oti}i isti kao {to su do{li, osim {to suimali priliku da pomognu nekoj ’prostitutki’da se izvu~e iz veoma opasne i o~ajni~kesituacije. Mi ne moèmo promijeniti njenìvot, ne moèmo biti sigurni da ne}e opetpostati ’prostitutka’, ali bar znamo da nismozatvarali o~i pred tim i postali ravnodu{niprema problemu. Mogu nas optuìti da smomislili na{im srcima umjesto glavama, alismo bar bili u mogu}nosti misliti” – ovo jedio e-mail poruke koju je Kathryn Bolkovac,zajedno sa rezultatima istrage, poslala naadrese svojih kolega i visokih me|unarod-nih zvani~nika, uz pismeno upozorenje:“Ne ~itajte ovo ako imate slab èludac iline~istu savjest“. �

NE ÎTAJTE AKO IMATE SLAB @ELUDAC ILI NEÎSTU SAVJEST

“Kad završimo misiju, otići ćemopunih džepova i s medaljama nagrudima…”

Jacques Paul Klein, BIV[I [EF MISIJE UN-a U BiH, POKU[AO JE DA ZATA[KA KRIMINAL U SVOJIM REDOVIMABrojni pripadnici UN-a i me|unarodnih policijskih snaga bili su umije{ani u trgovinu ènama i prisilnu prostituciju


DESET GODINA KASNIJEKathryn Bolkovac na jednoj od

filmskih lokacija u centru Bukure{ta

DESET GODINA KASNIJEKathryn Bolkovac na jednoj od

filmskih lokacija u centru Bukure{ta��

67

� Nakon toga, tuìli ste kompanijuDynCorp zbog neopravdanog otpu -{tanja i slu~aj je presu|en u va{ukorist. Jeste li dobili nov~anu od{tetu?

Jesam, dobila sam 173.000 dolara.Iako se to ~ini kao jako puno novca,posebno prema isto~noevropskimstandardima, nije mi ostalo ba{ punonakon {to sam isplatila advokate, jer jesudski proces trajao dvije godine. A osvemu {to sam izgubila u profesional-nom i privatnom smislu, suvi{no je igovoriti.

SUDSKA PRESUDA� Kada je su|enje kona~no

zavr{eno, izjavili ste: “Nadam se da }esada ovaj problem privu}i ve}u pa`njuna me|unarodnom nivou.“ Pro{lo jeskoro deset godina od doga|aja o koji-ma smo razgovarali. Mislite li da jedanas situacija druga~ija?

Vjerujem da je problem trgovineènama sada definitivno prisutniji ume|unarodnoj javnosti. Mnogi ljudi urazli~itim organizacijama, uklju~uju}iUN, nevladine organizacije ali i pri-vatni sektor, rade sve {to mogu daeduciraju ljude, pomaù `rtvama,otvaraju sigurne ku}e... Me|utim, jo{uvijek ne postoji dovoljno efikasanmehanizam koji bi povezao sve teljude, kako bi oni radili zajedno i kakobi sistem zaista po~eo da funkcioni{e.Tako|er, me|unarodni zakoni nisudovoljno dobri. Nadam se da }e se unarednih nekoliko godina to promi-jeniti, kao i da }e publicitet koji }e filmWhistleblower izazvati doprinijetitome.

� Prema va{im saznanjima, da li jeiko od uposlenika UN-a koji su bili

umije{ani u trgovinu ènama u Bosniikada procesuiran?

Koliko znam, nije.

� Danas ìvite u Holandiji. Gdjeradite?

Ve} dvije godine radim za jednumedicinsku kompaniju u bliziniAmsterdama. Prije toga, kada sam tekoti{la iz Bosne, bila sam tri godine uAmerici, gdje sam zavr{avala uni-verzitetske studije iz oblasti medicine.

� Zna~i, nema vi{e otkrivanjaafera?

Naàlost, ne. Moram re}i da mi tojako nedostaje i voljela bih ponovoraditi takav posao, ali nisam sigurna da}u vi{e imati priliku za to. Nadam se da}u se eventualno angaòvati u nekojnevladinoj organizaciji, gdje bih moglapruàti pomo} djevojkama i ènamakoje su bile seksualno zlostavljane iprimorane na prostituciju. �


EKSKLUZIVNO

USPOMENE IZ MISIJE U BOSNI I HERCEGOVINIBolkovac sa turskim vojnikom SFOR-a u bazi u Zenici

�


RAT VI\EN OÎMA DJETETA

RU@NO I PAMETNO DIJETE RATA“Zidovi }e pasti gdje god da se nalaze i koliko god da su visoki”

Palestinci su 9. novembra obilježili 20. godišnjicu pada Berlinskog zida protestujući protiv gradnje izraelskogzida na Zapadnoj obali; sudbinuPalestinaca je svojim ubojitim peromgodinama komentarisao neustrašivikarikaturista NAJI AL-ALI, na kojeg jeprije više od dvije decenije u Londonuizvršen atentat čiji počinilac nikada nije otkriven; Al-Alijeve karikaturenedavno su prvi put objavljene kaoknjiga, a predgovor za zbirku ovihcrteža, čija aktuelnost nažalost ne pro-lazi, napisao je bh. publici dobro poznatiautor političkih stripova JOE SACCO

HANDALA IKONA OTPORADanas Palestinci Handalu crtaju na zidovima, nose na majicama,bedèvima, na nakitu i u srcima

NEUSTRA[IVI KARIKATURISTAPosredstvom lika Handale Naji al-Ali je o{tro kritikovao vlasti u arapskomsvijetu, upozoravao na zlo~ine nad Palestincima, kriti~ki se odnosio prema {erijatskim zakonima, smrtnoj kazni, kr{enju ènskih prava...

“Kada sam prvi put ranih devedesetihotputovao na okupiranu teritoriju da saku-pljam materijal za svoj strip Palestina, samnogo oklijevanja sam svojim palestin-skim doma}inima rekao da bih njihovepri~e rado predstavio crteìma, kao strip.Pitao sam se smatraju li da }u time trivijal-izirati njihovu potla~enost. Nisam imaonikakvog razloga za brigu. îm bih imobjasnio svoje namjere, na licima se obi~nopojavljivao osmijeh razumijevanja. Nara -vno! Imamo i mi svog karikaturistu! Najial-Ali! I malo pomalo sam shvatao da mi jetaj ~ovjek za kojeg nikad ranije nisam ~uo,ve} bio utro put kojim }u krenuti.” Ovimrije~ima je JJoe Sacco, autor poznatih poli-ti~kih stripova od kojih su neki inspirisanide{avanjima u Bosni i Hercegovini (Gora -`de, Kraj rata, Fikser: sarajevska pri~a),opisao svoj susret sa djelom legendarnogpalestinskog karikaturiste NNajija al-Alija.

NOVINAR KOJEG SU MNOGI @ELJELI U[UTKATI

Iako su Najijeve karikature nastajale prijetrideset i vi{e godina, one su naàlost i danasitekako aktuelne. Poloàj obespravljenih iponiènih Palestinaca nimalo nije bolji,Sjedinjene Ameri~ke Dràve i danas branesvoje interese glume}i svjetske humanitarce idobro~initelje, a arapske elite se i dalje vi{ebrinu za svoje blagostanje i dekadentni ìvot-ni stil nego za pomo} Palestincima.

Najijeve briljantne ka -ri kature nedavno su poprvi put objavljene kaoknjiga dostupna zapadnojpublici, ali me|u Palesti n-cima su one ve} decenija-ma dobro poznati simbolduhovnog otpora. Nje goviubojiti komentari ni koganisu {tedjeli, on je bio

jednako nemilosrdan iprema nesposobnim pale -sti nskim vo|ama i premaIzra elcima, i prema Ame -rikancima... Jedina stranakoju je uzimao u za{titu ijedini ljudi na koje je bioslab, bili su Palestinci uizbjegli~kim logorima, dje -ca i sirotinja. Kada je naNajija izvr{en atentat, nikonije znao ko je po~inilac,ali se govorilo da je on biotako hrabar i beskompro-

misan politi~ki komentator da su ga svimo}nici podjednako èljeli u{utkati.

Biografija karikaturiste Najija al-Alijakoji me|u Palestincima i danas ima ogrom-nu popularnost, odraàva sudbinu njegovognaroda: neobi~na je, puna nasilja i beskraj -no tragi~na. Naji je ro|en 1936. godine upalestinskom selu Al-Shajara iz kojeg jezajedno sa svim drugim stanovnicima prot-jeran 1948. godine kada je stvoren Izrael.Kao dje~ak je postao izbjeglica i smatrao jeda je njegov normalni ìvot tada zauvijekzavr{en. Slijedilo je odrastanje po izbj -egli~kim logorima, ìvot u krajnjoj bijedi istrahu. Svoj mladala~ki gnjev Naji jenajprije ispoljavao na demonstracijama i uù~nim politi~kim raspravama, ali nakonnekog vremena je shvatio da su daleko ve}iodjek imale njegove prve karikature i grafi-ti koje je crtao po zidovima izbjegli~kihnastambi. Vrlo ~esto Naji je bivao uhap{en,i jednom prilikom je izjavio: ““Kad su mehapsili, najva`nije mi je bilo da sa sobomponesem olovku. Tako sam mogao crtaju}ipo zatvorskim zidovima izraàvati svoje

71

KARIKATURE LEGENDARNOG PALESTINCA NAJIJA AL-ALIJA

Pi{e: ADISA BA[I]

JANUAR 1984. Palestinsko vodstvo progla{ava pobjedu, a Izraelci nastavljaju uzimati palestinsku zemlju i planirati zid

NOVEMBAR 1984. Handala posmatra kako Amerikanci humanitarnom pomo}i kupuju politi~ki uticaj i dominaciju


��

politi~ke stavove, svoju tjeskobu i gnjev.”Neke od ovih crteà nastalih na zidovima uizbjegli~kim logorima zapazio je palestins-ki pisac i aktivista GGhassan Kanafani iobjavio ih u magazinu Al-Hurriyya. Nakontoga Naji sve ~e{}e crta, a uskoro se preselj -ava u Kuvajt gdje postaje etablirani karika-

turista. Objavljivao je u arapskom svijetu ina zapadu, a njegova najpoznatija kreacijapostaje Handala - lik djeteta obiljeènogratom koje je postalo ikona palestinskepoliti~ke borbe. ““Handala je moj potpis,gdje god idem, ljudi me pitaju za njega.Nacrtao sam ga kao dijete koje nije lijepo,

kosa mu je kao u jeà koji svoje bodljekoristi kao oru`je. Handala nije bucmasto,sretno, opu{teno ili teto{eno dijete. On jebosonog kao djeca iz izbjegli~kih logora,on je ikona koja me ~uva da ne pogrije{im”,napisao je Al-Ali o svom junaku. Handaluje stvorio kao dje~aka od desetak godina,


RAT VI\EN OÎMA DJETETA

DECEMBAR 1978. Palestinski dje~ak naslje|uje vojne ~izme svog osaka}enog oca

JULI 1985.Kritika {erijatskog zakona koji za kra|u ka`njava amputacijom

PODJELA ME\U ARAPSKIM @ENAMAHandala stoji izme|u ne pokrivenih i pokrivenih èna koje se me|usobno gledaju sa nepovjerenjem

�

koliko je njemu samom bilo kada je bioprisiljen napustiti svoje selo. Naji se zakleoda Handala ne}e odrasti sve dok se njegovoselo ne oslobodi i dok se u njega ne vratenjegovi nekada{nji stanovnici.

SMRT NA ULICAMA LONDONADecenije su prolazile, a Handala je osta-

jao isti. Dje~ija perspektiva davala je Najijumogu}nost da ismijava poredak svijeta u

kojem se podrazumijevaju licemjerje i obe-spravljenost slabih i siroma{nih. Handala sepo~eo pojavljivati na svim Najijevimkarikaturama, na sredini ili u prikrajku, uvi-jek kao nijemi posmatra~ de{avanja, i uvi-jek le|ima okrenut posmatra~u. Njegoveruke su prekr{tene na le|ima, on izgledakao mali posmatra~ ~ijem budnom okunikakve ovosvjetske psine ne promi~u. Onje sveprisutan, on je savjest svijeta. Godi -

nama je bivao nepromijenjen, hladnokrvan,ali ponekad kad bi napadi na Palestinceeskalirali (kao {to se desilo 1982. godineinvazijom na izbjegli~ke logore Sabra i[atila u Libanonu) Handala bi izgubioprisebnost, mahao rukama, bjesnio, ga|aokamenjem...

Posredstvom Handale Naji je sve ~e{}e isve o{trije kritikovao vlasti u arapskom svi-jetu i sve gnjevnije upozoravao na zlo~inenad Palestincima za koje se ~inilo da vi{enikoga nije briga. U isto vrijeme kriti~ki seodnosio prema {erijatskim zakonima, smrt-noj kazni, kr{enju ènskih prava... Zbogtoga mu ranih osamdesetih kuvajtske vlastiotkazuju gostoprimstvo i on biva protjeraniz zemlje. Odselio je u London gdje je nas-tavio sa radom i objavljivanjem svojih pro-vokativnih komentara. Naji je primao broj -ne prijetnje smr}u, ali se na njih nije previ{eosvrtao, a novine su objavljivale tekstove onjemu ~ude}i se u naslovima da je uop{tejo{ uvijek ìv.

Naji se 22. jula 1987. godine zaputio ulondonsku redakciju kuvajtskog magazinaAl-Quabas za koji je radio. Na putu ga jepresreo atentator ~iji identitet nikada nijeutvr|en i upucao ga u glavu. Ljekari supoku{ali spasiti Najija, ali je on nakon petsedmica borbe za ìvot preminuo u london-skoj bolnici. Posthumno je odlikovan zanovinarsku hrabrost, a detalji o njegovojsmrti nikada nisu razja{njeni.

Danas Palestinci Handalu crtaju nazidovima, nose na majicama, bedèvima,na nakitu i u srcima. Slaba{ni dje~aknakostrije{ene kose nastavlja da se ~udinepravdama i politi~kim igrarijama zbogkojih svakodnevno u svijetu ginu neka tu|adjeca. Handala i danas ~eka povratak usvoje rodno selo i sve dok se to ne dogodi,odbija da poraste. �


KARIKATURE LEGENDARNOG PALESTINCA NAJIJA AL-ALIJA

Diljem svijeta devetog novembra obilj -eèna je dvadeseta godi{njica padaBerlinskog zida, a na poseban na~in obilj -eèna je i na Zapadnoj obali gdje izraelskavlada ve} godinama gradi zid, takozvanu“sigurnosnu barijeru” koja Izrael trebaza{tititi od palestinskih teroristi~kih napada.Barijera se negdje sastoji od bodljikaveìce, a negdje i od zida visokog i po osammetara. Njena gradnja je odlukomMe|unarodnog suda u Hagu 2004. godineprogla{ena nezakonitom i nare|eno jeru{enje zida, ali izraelska vlada se na ovupresudu ne obazire. Palestinci smatraju datrasa zida na mnogo mjesta ulazi u teritori-ju Zapadne obale koja im pripada, te da imse tako perfidno oduzima i ono malo zeml-je {to imaju. Njihovi aktivisti su devetognovembra demonstrirali nose}i transpar-ente Zidovi }e pasti gdje god da se nalazei koliko god da su visoki i uz pomo} uàdi

su uspjeli da simboli~ki sru{e jedan diozida. Izraelska policija je aktiviste odmahnakon toga rastjerala suzavcem. �

ZID BEZ GRA\EVINSKE DOZVOLE

Izraelska vlada nastavlja nezakonitu gradnju barijere

JANUAR 1974.Kada su 1948. godine istjerani sa svojih posjeda Palestinci su ponijeli klju~eve od domova nadaju}i

se da }e im oni u budu}nosti opet zatrebati, ali njihovi snovi do danas su ostali neispunjeni

RIJE^KA ZVIJEZDAAna Vilenica gluma~ku karijeru gradilaje u BiH i u Engleskoj, a sadauspje{no egzistira i u Hrvatskoj

74

VILA VILENICA

Ulogu EEve Kralj u hrvatskoj TVseriji Dolina sunca, koja se emitu-je i u okviru programskih shemaFederalne televizije i RTRS-a,igra AAna Vilenica. Ova Rije~a n -

ka, sa diplomom sarajevske Akademijescenskih umjetnosti i zavr{enim post-

diplomskim studijem na Central School ofSpeech and Drama u Londonu, danas jestanovnica Zagreba, ali zbog ogromnogposla koji radi, kaè, gotovo da i nema“dodira sa vanjskim svijetom“.

GLUMA^KI TRENING“Po nekoj formi Dolina sunca je teleno -

vela, jer ne traje godinama kao sapunica.Ali, nije problem i ako kaète sapunica.

Mislim da glumci sve vi{e i vi{e uvi|aju daìvimo u vremenu u kojem je anga`man uovakvim televizijskim projektima realanizvor prihoda. I na audiciji za Dolinu suncabilo je jako puno glumaca. Radila sam vi{erazli~itih stvari u ìvotu, ne samo gluma -~kih, i u Sarajevu, i u Londonu, a evo sadai Zagrebu i u Rijeci. Svaki posao koji ima{treba{ napraviti {to po{tenije moè{ ipoku{ati {to vi{e nau~iti iz toga. Sapunicate, s jedne strane, dosta prazni, jer rijetkoima{ {ansu uraditi ne{to kreativno, {to jesvima nama potrebno. A s druge strane,pored financijske sigurnosti, to je jedanodli~an gluma~ki trening. Jer, stalno si nasetu i skoro svaki dan pred kamerama. Upola {est ujutro te pokupi auto, u {est si u{minkeraju, u sedam sati na setu, a kako jemoja uloga velika, svaki dan, od ponedjelj-ka do petka, ostajem na snimanju do 18, 19sati. Vikendom se pripremam za nastavaksnimanja“, veli Ana Vilenica.

Za Slobodnu Bosnu govorila je uZagrebu dan nakon povratka iz glavnoggrada Njema~ke, gdje je igrala predstavuTurbo folk u produkciji Hrvatskog naro-dnog kazali{ta Ivan pl. Zajc iz Rijeke:“Snimanje Doline sunca po~elo je krajemosmog mjeseca, a planirano je emitiranjeukupno 210 epizoda. I sve ide po planu, namoje veliko iznena|enje. U {estom mjesecujavila sam se producentima Doline suncazato {to sam èljela igrati jednu manjuulogu, a oni su mi dodijelili jednu od


ZVJEZDANI USPON SARAJEVSKE STUDENTICE GLUME

Pi{e: DINO BAJRAMOVI]

SI\I DORIJEKE...

Riječka glumica ANA VILENICA nova je zvijezda hrvatskog glumišta, a zahvaljujući ulozi Eve Kralj u telenoveli “Dolina sunca“; Ana je glumu

diplomirala u Sarajevu, magistrirala u Londonu, a za “Slobodnu Bosnu“ govori osarajevskim studentskim danima, životu u Londonu, sapunicama, filmovima i

predstavama u kojima je do sada ostvarila uloge

Ana Vilenica: “Najva`niji dio svogìvota provela sam u Sarajevu“

TEATAR SNOVAPredstava Pijani proces

PO ]OPI]UScena iz predstave Jeèva ku}ica

��

najve}ih. Eva Kralj je èna koja je doìvjelaosobnu tragediju i odlu~ila je iz temeljapromijeniti svoj ìvot kako bi se nosila stom tragedijom. Iz velikog grada se preselj -ava u malo mjesto, ali tamo je do~ekuje niznovih tragedija. @ivot Eve Kralj ima i nekesli~nosti sa mojim ìvotom. Na svu sre}u,nisam doìvjela li~nu tragediju, ali sam dvaputa mijenjala ìvotnu sredinu.“

LIJEPO JE BILO U SARAJEVU...Ana Vilenica ro|ena je 16. jula 1978. u

Rijeci. Po zavr{etku srednje {kole odlu~ilase upisati na Odsjek za glumu Akademijedramske umjetnosti u Zagrebu. Nije pro{laprijemni, pa je upisala hrvatski i engleskijezik. No, uloga profesorice jezika nije jojodgovarala, pa je poku{ala i drugi put naADU. Ali, TTonko Lonza, glumac i {eftamo{nje komisije, nije mislio da je Ana zaglumu... Me|utim, jeste profesor MMiralemZup~evi}, koji je 1998., na Odsjek zaglumu Akademije scenskih umjetnosti uSarajevu, u svoju klasu primio nju, dvijePuljanke, HHelenu Mini} i RRominuVitasovi}, potom JJelenu Kujundì} izBeograda, kao i trojicu Sarajlija: EErminaBravu, SSenada Alihodì}a i EEmira Ov~inu.“Kazala sam mami da idem sa de~kom naljetovanje. Pa je ona mislila da ja lutamnegdje po Jadranu. A ja sam oti{la uSarajevo, jer sam imala osje}aj da }e meprimiti na ASU. Mislim da je to prirodno,zato {to takav potez ne}e{ napraviti ako nisisiguran da }e{ uspjeti. I, kada sam primlje-na, moji roditelji nisu bili sretni zbog toga.U Rijeci nisam imala pretpostavku koje sumogu}e posljedice rata u Sarajevu. Mislilasam: rat je gotov i sve je super. Pitao si mei kako izgleda posmatrati razvoj i obnovugrada nakon rata. Pa, zanimljivo, i sretnasam {to sam ba{ u tom periodu ìvjela u

Sarajevu. Ljudi su bili neobi~no dragi i pri-jatni, i bili su sretni {to je neko iz vanado{ao upravo tu studirati. Bio je lijeposje}aj biti u Sarajevu“, govori AnaVilenica.

Ana je diplomirala 2003. godine. Ume|uvremenu je odigrala ulogu u ispitnojpredstavi rediteljice AAlme Be}irevi}: JohnSmith - princeza od Walesa, a dobila jepoziv i od PPjera @alice, koji je 2002. reìraosvoj prvi dugometra`ni igrani film, Gorivatra, u kojem je igrala lik AAzre. ““Bilo meje strah tog prvog filmskog iskustva nadugometra`nom igranom filmu. Imamosje}aj da se u Gori vatra nisam ba{ skrozopustila. To je generacijski film, u smisluda je ve}ina ekipe godinama ìvjela zajed-no, pa se nisam osje}ala dijelom tog kruga.Otkud ja iz Rijeke - tu? Ipak, bilo mi jegenijalno! Nikada ne}u zaboraviti kadasam, valjda na svom prvom setu, trebalaizgovoriti: Idem u dàmiju. Sa onimkratkim a, i tome se Pjer uvijek smijao. I


VILA VILENICA

“GORI VATRA” U TEŠNJU: Imam osjećaj da se u filmuGori vatra nisam baš skroz opustila. To je generacijskifilm, u smislu da je većina ekipe godinama živjelazajedno, pa se nisam osjećala dijelom tog kruga

76

TELENOVELA OD 210 EPIZODA

U seriji Dolina suncaAna Vilenica tuma~i

lik Eve Kralj

TELENOVELA OD 210 EPIZODA

U seriji Dolina suncaAna Vilenica tuma~i

lik Eve Kralj

�

BRAT I SESTRAEnis Be{lagi} i Ana Vilenicau prvom dugometra`nomigranom filmu Pjera @alice

sada ne znam kojim jezikom pri~am.Ozbiljno vam kaèm. Kada snimam Dolinusunca stalno me zaustavljaju... Kaù, reci-mo: Pa, Ana, nije porodica nego obitelj, itome sli~no. Pa me onda zezaju, kao:Znamo mi da se ti èli{ prodati na isto~notrì{te“, kaè Ana Vilenica.

“LOTTA“ U “RATKAJEVIM“Iz Sarajeva Ana 2004. odlazi u London,

na postdiplomski studij. ““Tri i pol godinesam ìvjela u Isto~nom Londonu. Klasi~napri~a: siroma{niji dio Londona sa jako punostudenata, i sa velikom internacionalnomekipom. Taj dio grada jako vibrira. A kada

vibrira postaje zanimljiv ljudima koji imajunovac, pa ga onda oni polaki pretvaraju udio grada po svom ukusu. U Sarajevu samzaradila neku lovu, pa sam uspjela samafinancirati dio {kolovanja, jedan dio mi jeplatilo hrvatsko ministarstvo, da li kultureili znanosti, ne mogu se to~no sjetiti, ajedan dio su pokrili moji roditelji. Imalasam sre}u da u Londonu, sve vrijemeboravka, nisam morala pla}ati smje{taj. I toje ono {to me dràlo uz tom gradu. Kasnije,u Londonu sam mogla ostati ìvjeti kaoklasi~ni - gastarbajter. [to zna~i da radimneke desete poslove i da se pozdravim saglumom u narednih nekoliko godina. To,

jednostavno, nisam htjela“, obja{njava AnaVilenica.

Kratkometra`no igrano ostvarenje: Prvosmrtno iskustvo, rediteljice AAide Begi}, prvije film u karijeri Ane Vilenice. Igrala je i u fil-movima Poklon za Sanju, zatim La FemmeMusketeer u kojem je glavnu ulogu odigraoGérard Depardieu, Duh u mo~vari, Outlanders:“A onda sam se prijavila na audiciju za TVseri ju Ponos Ratkajevih, koja se snimala tokom2007. godine. I dobila ulogu Charlotte LotteWalkovski. Potom sam dobila poziv SceneGorica u Velikoj Gorici... I vratila se uHrvatsku.“ Igrala je Ana i u jo{ jednojhrvatskoj TV seriji - Mamutica, a ve}ianga`man u HNK Ivan pl. Zajc u Rijeci nijemogla prihvatiti, jer... Ma, neka je u safunici.�


ZVJEZDANI USPON SARAJEVSKE STUDENTICE GLUME

Ana Vilenica trenutno snima kratkometra`ni igrani film An|eo umojoj glavi, koji reìra Dario Juri~an; partner u tom filmu, u pro-dukciji ku}e Blank, joj je dubrova~ki glumac Frano Ma{kovi}: “Snjim mi je ba{ uìtak raditi. A, to je film o ljubavi.“

Na Sceni Gorica igrala je u dvije predstave: Pijani proces,zajedno sa Mladenom Badovincem iz grupe TBF iz Splita iZoranom Prodanovi}em Prljom ~lanom benda Let 3 iz Rijeke,kao i u Jeèvoj ku}ici, gdje joj je partner bio tako|e Badovinac.“Obojica su donijela ne{to svoje u ove predstave. Jako samsretna {to mi ovaj poziv omogu}uje da upoznam tolikorazli~itih i kreativnih ljudi“, veli Ana.

Reìrala je rije~ka glumica kratki film The Window, a produci-rala je i Uskr{nje jaje, koji je sada u postprodukciji: “Plan mi je unaredne dvije godine producirati film o mojoj Rijeci. Imam ve}neke ideje i uvjerena sam da }u to napraviti.“ U svojoj Rijeciigra u predstavama Turbo folk i Ljepotica i zvijer. �

PRAVI POZIV

“Želim producirati film o svojoj Rijeci“

NA FILMSKOM PLATNUInsert iz filma An|eo u mojoj glavi

ANINI POZORI[NI PARTNERIMladen Badovinac i Zoran Prodanovi} Prlja


KULT MARKETGRUPA AUTORA

Godi{njak SusretaZija Dizdarevi}

Dvadeset i ~etvrtiGodi{njak tradicionalneknjièvne manifestacijeSusreti Zija Dizdarevi}donosi kratku pri~uMirzeta Ibri{imovi}aBiljeg nagra|enu pro{legodine u Fojnici, zatimnau~ne tekstove. Alme

Deni}-Grabi}, @eljka Ivankovi}a, VahidinaPreljevi}a, Uge Vlaisavljevi}a, NedàdaIbrahimovi}a, Hilme Neimarlije, IvanaLovrenovi}a i drugih, te poeziju FadileNure Haver i Tanje Stupar-Trifunovi}.

ALDA RADAELLI

SaburItalijanska novinarka AldaRadaelli u Sarajevu jeivjela od 1993. do 1997.

godine, za vrijeme i nakonopsade grada, dijele}i sud-binu njegovih stanovnika.Knjigu Sabur objavila je pozavr{etku rata i u njoj sakupi-la pri~e o neobi~nim susreti-

ma sa ljudima od kojih su neki bili `rtvezlo~ina, a neki njihovi po~initelji. Ovih danaknjiga Sabur: pri~e o ljubavi i masakru dobilaje i bosansko izdanje. Cijena je 18 KM.

HEATHER TAYLOR

Popodnevna bolovanja

METRO// Sve vi{e sivih licazadubljenih u novine/ zbograta pristiglog u ran~evima/Kamikaza u autobusima/Samari ratnika u podzemnimprolazima.// Brojevi usporednim vijestima iz svije-ta/ i prilozima koje niko nijeprimje}ivao/ pretvorili su se

u vreli dah, krv i iskrivljen metal/ Oru`je uvagonima i civilne `rtve/ onog dana kad jedo{ao strah.// Telefonske linije blokiraneuspani~enim pozivima/ Odjeci zvonjave u uli-cama koje pregra|uju kordoni/ Inboksi pre-puni mejlova/ A negdje daleko, lica stare pogodinu dana u minuti/ êkaju}i da ne nekojavi: neki su do~ekali./ Previ{e njih nije.

Na naslovnici romana ZZulmira Be~evi}aPutovanje zapo~eto od kraja istaknut je nat-pis “Najbolji useljeni~ki pisac u [vedskoj2008“. Uspjeh Bosnaca u dijaspori dakakoraduje, ali ~itanje ovog romana donosirazo~arenje i zaklju~ak da konkurencijame|u “useljeni~kim piscima“ o~iglednonije bogzna kako jaka.

Glavni junak Putovanja zapo~etog odkraja je dvanaestogodi{nji dje~ak NNino kojisa ocem i majkom po~etkom rata odlazi uizbjegli{tvo put sjevera Evrope. Romanprati jednu godinu njegovog ìvota: dolazaku [vedsku, neizvjesnost oko dobivanjadozvole boravka, prilago|avanje na novu{kolu, jezik i prijatelje. Tu su i prvazaljubljivanja, sviranje gitare, pokojedje~a~ko onanisanje... Ninina porodicadijeli stan da drugom izbjegli~kom porodi-com, pa ~italac dobiva malo uvida i unelagode sa kojima su se bh. izbjeglice utakvim uvjetima znale na}i, poputslu~ajnog upadanja u nezaklju~an wc, pris-ustvovanja tu|im porodi~nim sva|ama ili

zajedni~kog nabavljanja {vercovanog alko-hola za prigodne proslave.

Iskustvo djeteta izbjeglice jeste zani -mljivo i ono bi sigurno moglo biti gra|a zaizvrstan roman, ali ovdje to nije bio slu~aj.“Mama je bila neobi~no bri`na sa mnogoljubavi za one koje je voljela.“ “Mojaop~injenost je Adisa intenzivno pratilapogledom i u{ima.“ Ove i sli~ne nezgrapnere~enice ~ine ~itanje napornim i za vrloblagonaklonog ~itaoca, a izuzetno lo{ pre-vod, kao i mno{tvo gramati~kih i pravopis-nih gre{aka, mladom piscu tako|er ne iduna ruku.

Na kraju romana (koji o~ito ima autobi-ografskih elemenata) saznajemo da je Ninipsiholog preporu~io da se vrati u domovinui posjeti biv{i dom u kojem je nekadaosje}ao sigurnost, kasnije zauvijekizgubljenu. Ninina posjeta Bosni jeblagotvorna i psihoterapeutska na sli~anna~in na koji je vjerovatno i pisanje ovogromana bilo za autora. Mno{tvo sli~nelitera ture se u posljeratnom periodu pojavi-lo u BiH, {to je i razumljivo. Nevolja jejedino kad ovakav rukopis ne ostane u inti-mi radnog stola i kompjutera svog autora,nego se pojavi u knjiàrama, i pompeznonajavi kao hvalevrijedan knjièvni tekstnovog bh. autora.

(A. Ba{i})

KNJI@EVNA KRITIKA

Roman Zulmira Bečevića “Putovanje započeto od kraja“(Bosanska riječ, Tuzla, 2009.)

PET NAJPRODAVANIJIH KNJIGAU SVIJETU (Amazon)

1. Stephen King: Under the Dome2. Sarah Palin: Going Rogue3. Andre Agassi: Open: An Autobiography4. Dan Brown: The Lost Symbol5. Kathryn Stockett: The Help

PET NAJPRODAVANIJIH KNJIGAU BiH (Knjiàra Nur)

1. Chin-ning Chu: Umije}e ratovanja za ène

2. Mevlida Serdarevi}: Bo{nja~ka kultura pona{anja

3. Dan Brown: Izgubljeni simbol4. Nora Roberts: Ta~no u podne5. Rhonda Byrne: Tajna

Psihoterapeutska književnost

LO[ PREVOD I NEZGRAPNE REÊNICE“Mama je bila neobi~no bri`na sa mnogoljubavi za one koje je voljela.“

Sarajevski tramvaji uvijek su predstavljalimjesta intenzivne socijalne interakcije, kakou pozitivnom, tako i u negativnom smislu. Usvakodnevnoj vo`nji na relaciji Ba{~ar{ija -Ilidà, putnik tramvaja u prilici je da saznaniz korisnih, aktuelnih informacija o zbivanji-ma u gradu i dràvi, bilo da prislu{kuje tu|irazgovor ili viri preko ramena saputniku dokovaj ~ita dnevne novine. One pojedina~ne,li~ne, porodi~ne drame o kojima se u tram-vajima razgovara sa ro|acima, prijateljima,kolegama, ili tek poznanicima koje niste“vidjeli sto godina” i onda se slu~ajno sret-nete ba{ tu, u tramvaju, posebna su pri~a…Uglavnom, kada u|ete u jedan sarajevskitramvaj, moète o~ekivati otprilike sve {tovam padne na pamet, ali je ~itanje poezije utramvaju (naglas), ipak, prizor koji se rijetkovi|a. Upravo su jednom takvom doga|ajuprije par dana imali priliku prisustvovati put-nici u popularnoj sarajevskoj “trojci”.Performans pod nazivom Pjesni~ko podne utramvaju izveden je u okviru projekta Susjedupali svjetlo, koji realizuje Me|unarodnicentar za mir iz Sarajeva u saradnji sa KUDKentaver i EASA iz Slovenije, zajedno sastudentima Arhitektonskog, Filozofskog i

Fakulteta politi~kih nauka Univerziteta uSarajevu. U dvosatnoj vo`nji tramvajem,slovena~ki i bh. pjesnici DDejan Koban, AmraBoòvi}, Klara Debeljak, Katja [kori}, koji-ma su se pridruìli “susjedi” iz tramvajaMubera Isanovi}, te studenti, u~enici iu~itelji, farmaceuti i vajari, ~itali su svojupoeziju i razgovarali o na~inima otkrivanjasvjetlosti kod svojih susjeda.

Treba li uop{te posebno napominjati daje “spiritus movens” cijele ove ideje neiscrp-no ma{toviti IIbrahim Spahi}, ina~e i pred-sjednik pomenutog Me|unarodnog centra zamir, koji je tog 10. novembra tako|er pris-ustvovao ~itanju poezije u tramvaju?Umjesto svih onih “lo{ih strana” vo`njetramvajem, dosadnih prosjaka, revizora kojisatima maltretiraju (prete`no) djevojke koje“uhvate” bez karte, nervoznih i dekintiranihputnika i agresivnih tinejdèra koji ~ekajubilo kakav povod da izvuku no` ili demolira-ju sjedi{ta, Ibro i ekipa odlu~ili su uvestimalo kulture u tramvajski saobra}aj.Neobi~no — mo`da, ali svakako neophodno.Projekat Susjed upali svjetlo nastavlja se inarednih dana ~itanjem poezije u sara-jevskim kvartovima. ((M. Radevi})

Poezija u tramvaju

LIFESTYLE

Kada uđete u jedan sarajevski tramvaj možete očekivatisve i svašta, ali je čitanje poezije u tramvaju (naglas),

ipak, prizor koji se rijetko viđa


KULT MARKETNJEMA^KA

Jonsko zra~enjeU Hajdelbergu jeotvoren Centar za jon-sko zra~enje, jedin-stven u Evropi, koji }elije~iti pacijente obolj -ele od najteìh oblikakarcinoma. Kako isti~uljekari iz Centra, jon-sko zra~enje je speci-

fi~na metoda zra~enja koja dopire do svihdijelova tijela i svakog tumora, bez obzirada li se on nalazi u mozgu, plu}ima,gu{tera~i ili prostati, te ga izdvaja kaohirur{kim skalpelom, bez zna~ajniho{te}enja okolnog tkiva.

FRANCUSKA

PenzioneriVe}ina osobase nakonodlaska umirovinuosje}a podml -a|eno i zdravi-je, rezultati su

istraìvanja provedenog u Francuskoj, uokviru kojeg je pra}eno zdravstveno stanje15.000 ispitanika u razdoblju od gotovodeset godina. Kod sudionika studije kojisu oti{li u mirovinu zabiljeèno je “subjek-tivno podmla|ivanje” ve} u roku od neko-liko mjeseci, a posebno kod onih koji suradili u te{kim uvjetima.

AUSTRALIJA

UgljikohidratiNemasnaprehrana bogataugljikohidratimane samo dapomaè u gubitkutjelesne masenego ljude ~inisretnijima od onihkoji se hrane sa

manje ugljikohidrata. U istraìvanju je sudjelovalo 106 pretilih ljudi u dobi izme|u24 i 64 godine, koji su godinu dana bili podvrgnuti razli~itim na~inima prehrane.Kod onih koji su konzumirali hranu bogatuugljikohidratima zabiljeèno je znatnomanji nivo ljutnje, agresivnosti, depresije ianksioznosti.

PJESNI^KO PODNE U VO@NJI OD BA[ÂR[IJE DO ILID@EMladi slovena~ki i bh. pjesnici uvode kulturu u sarajevske tramvaje


KULT MARKETGLUMICA

Kon IchikawaJapanskifilm iz1987.godine jebiografskapri~ajapanskeglumice i

reìserke Kinuyo Tanake. Preko pri~e oglumi~inom ìvotu film nam pruà iodre|eni uvid u povijest japanskog filma,s obzirom da je njena karijera zapo~ela ueri nijemog filma, a trajala sve do 80-ihgodina pro{log stolje}a. Ocjena: 4

FILM O TRÂNJU, STAJANJU I SKAKANJU

Richard Lester iPeter Sellers

Ova komedi-ja, napravlje-na u tradicijislapstica,zanimljiva jei zbog razlo-ga {to je todebitantskireìserski

rad velikog Petera Sellersa, ali iRicharda Lestera (Superman). Filmsadrì pregr{t gegova, a prave pri~ezapravo i nema.

Ocjena: 4

GOL ME\U VUKOVIMA

Frank Beyer

Radnja filma je smje{tena u koncentracijskilogor Buchenwald, gdje je preba~en diomu{karaca iz Auschwitza. S njima stiè ijedan kofer. U njemu je ~etverogodi{njidje~ak. Skrivanje dje~aka postaje simbolnade u ovom filmu, koji je ura|en premaautobiografskom romanu Bruna Apitza.

Ocjena: 5

Francuski film Prorok je pri~a o pojed-incu i utjecaju okoline na njegovu sudbinukroz pri~u o univerzalnoj, vje~noj temi, a toje sloboda. Ovaj film na neki na~in jakopodsje}a na jedan stari, kultni francuskifilm koji se bavi slobodom. To je, naravno,400 udaraca, velikog FFrancoisa Truffauta.

U njemu dje~ak poku{ava dosegnutive}i nivo slobode. Na kraju bjeì izpopravnog doma, tr~i, slobodan je, nodolazi do mora gdje uvi|a (to je istaknuto uposljednjem stop kadru u tom filmu) daapsolutna sloboda ne postoji.

Glavni lik filma Prorok je devetnaesto-godi{nji mladi}. Zatvor predstavlja me -taforu svijeta u kojem ~ovjek ìvi kao jedin-ka. U kojem ja~i tla~i i u kojem mora{ bititakti~an, jer je opasno. Mladi} dolazi uzatvor. Nepismen je i time podloànmanipu laciji i zastra{ivanju. Uz to, on jearapsko-korzikanski melez, osu|en na {estgodina robije. Da bi spasio svoj ìvot, bivanatjeran da ubije jednog zatvorenika. Toubojstvo je njegova inicijacija u jednu gru-paciju koja je utjecajna u zatvoru.

Ubrzo uvi|amo da je zatvor zapravopod kontrolom mafije. Mladi} je poslu{an iispunjava sve zadatke. Postaje sve okrutnijii okrutniji. Njegov status u zatvoru raste.Komoditet ìvota prati njegovu poslu{nost iefikasnost. Nakon svega on izlazi iz zatvo-ra, na slobodu koje nema.

Prorok je nominiran za {est nagradaEvropske filmske akademije. Nominiran jeza najbolji film, reìju, glavnog glumca(sjajni TTahar Rahim), scenario te kameru.

Nominacije su saop}ene na festivalu uSevilli. Vi{e od dvije tisu}e ~lanovaEvropske filmske akademije }e odabratipobjednike, 12. prosinca u Bohumu, uUjedinjenoj Njema~koj, zemlji koja je prije20 godina rekla ne glupim podjelama.Prorok je dobio nagradu ìrija, Grand Prix,na 62. Cannes Film Festivalu, a na 53.London Film Festivalu osvojio je nagraduza najbolji film. Uz te nagrade, film je biofrancuski predstavnik za 82. nagradu Oscar,za najbolji strani film.

(D. Jane~ek)

KINO KRITIKA

Film “Prorok” (Francuska, 2009.), reditelja Jacquesa Audiarda

AMERI^KI BOX OFFICE

1. Paranormal Activity (Oren Peli)2. Saw VI (Kevin Greutert)3. Where the Wild Things Are

(Spike Jonze)4. Law Abiding Citizen (F. Gary Gray)5. Couples Retreat (Peter Billingsley)

TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA

1. Sinegdoha, New York (Charlie Kaufman, Sony Pictures Classics)

2. ûdovi{ta protiv vanzemaljaca (Rob Letterman, Conrad Vernon, DreamWorks Animation/Blitz)

3. Brak je mrak (Tyler Perry, Lionsgate/Blitz)

4. Zack i Miri snimaju porni} (Kevin Smith, Metro Goldwyn Mayer)

5. No} u muzeju 2 (Shawn Levy, 20th Century Fox/Continental film)

PRIÂ O POJEDINCU...Prorok je nominiran za {est nagrada Evropske filmske akademije

Otvor zatvora

Donatien Alphonse François, poznatijikao MMarkiz de Sade, bio je francuski aris-tokrat, revolucionar i pisac, koji je postaopoznat po romanima punim seksualnognasilja, pri ~emu su najve}i impuls i pokre-ta~ svega bili njegovi osobni uìci.Njema~ki psihijatar KKrafft-Ebing po njemuje nazvao pojam koji ozna~ava sklonostprema uìvanju u mu~enju i poniàvanjudrugog ~ovjeka zbog postizanja seksualnogzadovoljstva i uìtka. Izraz sadist u svakod-nevnom se govoru koristi i za osobu kojuop}enito usre}uje nevolja drugih ljudi. DeSade se rodio u Parizu 1740. godine u uticaj -noj i imu}noj obitelji grofova de Sade, jed-noj od najpoznatijih plemi}kih obitelji uProvansi. @ivio je ìvot pun skandala i bio jeupleten u sodomiju, incest i brojnezlouporabe prostitutki. Sudjelovao je u sed-mogodi{njem ratu, sukobu europskihkolonijalnih imperija od 1756. do 1763, anekoliko godina kasnije jo{ kao mlad oficiru ljetnoj ku}ici zavezao je i noèm prijetioèni koja je prosila na pari{kim ulicama.Tvrdio je da je taj incident bio samo {ala.Istina je da se `rtva lako oslobodila i spasilabijegom kroz prozor. Godine 1772. bio jeupleten u jo{ jedan skandal kad je u

Marseilleu visokom, ali ne i smrtonosnomdozom kantaridina, jakog afrodizijaka,otrovao nekoliko tamo{njih prostitutki. Nijepoznato je li to u~inio namjerno. Sud u Aixuu odsutnosti ga je osudio na smrt, ali on jepobjegao u Italiju. Zbog velikog utjecajanjegove obitelji kaznu su kasnije smanjili nanekoliko godina zatvora, ali unato~ tome iztamnice su ga umjesto 1779. godine pustilitek 1790. godine, {to se pripisuje prven-stveno utjecaju njegovih neprijatelja.Boravak u tamnici prvenstveno je na{tetionjegovom psihi~kom zdravlju. Trideset idvije godine svoga ìvota proveo je uzatvorima i u psihijatrijskim institucijama.Umro je 1814. godine u umobolnici uCharetonu. Markiza de Sada su opisivalikao pravu pravcatu strahotu, a dokaze suna{li u njegovom ìvotu i u literarnim djeli-ma punim silovanja, nekrofilije, poniàvanja,mu~enja i neobi~nih seksualnih praksi. Bioje zagovornik filozofije potpune slobode bezograni~enja morala, vjere ili prava. Danasga povijest prvenstveno smatra literarnimperverznjakom, a njegova su glavna djela120 dana sodome, serija romana o Justine,Zlo~ini iz ljubavi i Incest.

(N. Hasi})

Ko je, zapravo, De Sade?

CRVENI FENJER

Skandalozan život i perverzije možda najslavnijeg francuskog pisca


KULT MARKETSAD

Eva Mendes

Seksepilna Eva Mendes ponovno sena{la na udaru cenzure. Nakon {to jezabranjena reklama za parfem u kojoj sepojavljuje, CK }e najvjerovatnije moratiskinuti plakate s glumicom u ~ipkastomrublju. Iako je dio gra|ana potpunoizbezumljen provokativnim fotografijamana kojima se nalazi lijepa latino glumica,dio ipak èli da se uklone s vidljivih mjes-ta. Mnogi smatraju kako je plakat neumje-san te na rubu pornografije.

SRBIJA

Monika Ki{Monika Ki{, pro{logodi{nji najdekolteSrbije, vrlo dobro zna {to je svinjskagripa. Dokazala je to fotkaju}i svoje blagoprekriveno za{titnom maskom, i to kako bisvojim sugra|anima skrenula pozornostna ~injenicu da je za{tita u ovom slu~ajupola zdravlja, a ona {titi ono najvrjednije{to ima - svoje bujne grudi.

MEKSIKO

Christian Serratos

Zvijezda filma Sumrak, ChristianSerratos, pokazala je kako izgledagola. Devetnaestogodi{nja glumicaskinula se za kampanju PETA-e ipostala njihovo za{titno lice. Glumicase skinula u ime ìvotinja i poru~ilafanovima da bi radije hodala gola negonosila krzno.

MARKIZ DE SADEFrancuski aristokrat odleào je

trideset godina zatvora


82

KULT MARKETNEIL YOUNG

Neil Young,Everybody KnowsThis is Nowhere,After the Goldrushi Harvest (reizdanja)

Prva ~etiri soloalbuma velikogNeila Younga 24.novembra }e bitipromovisana u -hej, {ta je ovo? -“24 karatnim zlat-nim CD-ima”. Uprodaji }e biti

samo 2.500 primjeraka Youngovih djela:Neil Young, Everybody Knows This isNowhere, After the Goldrush i Harvest.Po{teno!

SNOOP DOGG

Malice NWonderland

Snoop Dogg ima novistudijski album. Desetipo redu. Ime mu jeMalice n Wonderland,a bi}e objavljen 8.decembra. Prvi singlje Gangsta Luv, agostuje mu indijskapjeva~ica Tanvi Shah.

Malice n Wonderland sadrì dvanaest pje-sama, a producirali su ga, uz SnoopDogga, Dr. Dre, The Neptunes, The-Dream, Tricky Stewart i Pete Rock.

PET SHOP BOYS

Christmas (EP)Novi EP Pet ShopBoysa bi}e objavljen14. decembra. Zove seChristmas, a Boysi suse odlu~ili za pet pje-sama, me|u kojima sui dvije obrade: My Girlgrupe Madness, kao i

Viva La Vida benda Coldplay. Pet ShopBoysi u Zagrebu sviraju 29. novembra ovegodine. Go West!

Nije pro{lo ni dvadeset dana nakon {to sepojavio na svjetskom trì{tu, {esti studijskialbum grupe Rammstein - Liebe ist für alleda, a njihova mati~na, njema~ka Agencija zaprocjenu {tetnosti medija odlu~ila je zabrani -ti da se to djelo “reklamira i predstavlja ujavnosti u vidljivim izlozima prodavnica, apod prijetnjom zakonskog gonjenja ne smijuuìvo ni izvoditi pjesmu Ich Tu Dir Weh”.

Savjetuju ram{tajnovci svojim po{to -vaocima da “album mogu kupiti ispod pultai da }e pri kupovini morati pokazati doku-ment koji dokazuje njihovu punoljetnost”. E,kupih ga ja, “ispod pulta”, na Siranu uSarajevu, a ne moraju}i dokazivati svojupunoljetnost. Valjda im ne izgledam kaotinejdèr... I odmah idem poslu{ati inkrimin-isanu Ich Tu Dir Weh. Ma, gori to sa mar-gina, vjerujte!

[vabe te kazne kada pre|e{ pje{a~ki nacrvenom, pa onda nije ni ~udo {to ka`njava-ju Rammstein. Elem, neka puste ljude daslu{aju muziku. Znate to ve}, Rammstein je

jedan propulzivan bend, ne moè vas ostavi-ti ravnodu{nim, samo: slu{aj najglasnije! I,uìvaj. Ako ne}e{, eno ti EEros Ramazzotti,nikakav problem. Pa, kako }e{ ostati ravn-odu{an kada poslu{a{ pjesmu - Frühling inParis, tu industrial metal baladu? Srce da tipukne, zvani~no. Ili, pak, uvodnu Rammlied.Sa horor uvodom, i nastavkom u oblikuinspirativne premeta~ine po mo`danimvijugama. Ili, recimo, Haifisch, u kojoj te, naprvu ruku, obeshrabruju}e udaranje poklavirskim tipkama nosi na putovanje u novoiskustvo.

Ma, oti|ite ih pogledati u Zagrebu, uAreni, 18. marta sljede}e godine. Ili, akoni{ta, kupite Liebe ist für alle da. Ali, pone-site li~nu. ((D. Bajramovi})

Slušaj najglasnije!

MUZIKA

“Liebe ist für alle da”, šesti studijski album njemačkegrupe ”Rammstein”

ZABRANJENO, ALI ODLI^NONovi studijski album grupe Rammstein treba slu{ati i uìvati


TOP LISTA (iz “Top 40” BH radija 1)

1. Calvin Harris: Flashback2. Au Revoir Simone: Anywhere you

looked3. Miike Snow: Black & Blue4. The New Wine: I had to tell you5. Breakestra: Come on Over (feat.

Afrodyete)6. Oh No Ono: Helplessly Young7. Lulu & the Lampshades: Feet to the

sky8. Sting: Soul Cake9. Air: Sing Sang Sung10. Rex The Dog: Bubblicious

Beogradsko Okru`no tuìla{tvo prikupi-lo je gotovo sve dokaze za podizanjeoptu`nice protiv pjeva~ice CCece Ra`natovi}zbog nezakonite prodaje fudbalera Obili}au vrijeme dok je ona bila predsjednica ovogkluba. Dokumenti iz Rusije i Austrije stiglisu u Tuìla{tvo, kao i dokumentacija vezanaza ovaj slu~aj iz Turske, Francuske iBugarske. Dokumentacija o prodaji fud-balera SSeada Selakovi}a i VVladice ]ur~i}aruskoj Alaniji te DDragana [arca be~kojAustriji stigli su u Beograd pro{le nedjelje.Podaci o transferu IIvana Vukomanovi}afrancuskom Bordeauxu i NNeboj{e Jelenko -vi}a bugarskom Litexu stigli su po~etkommjeseca. Njih dvojica su navodno ustu-pljeni tim klubovima bez obe{te}enja, asumnja se da su ustvari prodati za nekolikomiliona maraka. Tuìla{tvo tereti folk

pjeva~icu da je kao vlasnik fudbalskogkluba sa beogradskog Vra~ara od prodajepetnaest fudbalera inozemnim klubovimanezakonito prisvojila 22.529.000 njema~kihmaraka te 480.000 ameri~kih dolara. Umalverzacijama je u~estvovala i Cecina ses-tra LLidija, pa i njeno ime stoji na optu`nici.Dio novca od prodaje, udovica @@eljkaRa`natovi}a Arkana je, kako se sumnja,prikazivala i kao li~na ulaganja u klub, a dioje tro{ila za sopstvene potrebe. Okru`notuìla{tvo traìlo je dopunu istrage protivRa`natovi}eve, koja je po~ela marta 2003.godine. Istraga je bila okon~ana pro{legodine, ali je poslije {est mjeseci Tuìla{tvoodlu~ilo da po tre}i put ponovo predloìsudu da dopuni istragu protiv Ra`na -tovi}eve. Tada je traèno da se pribavidokumentacija o prodaji pojedinih fud-balera. Iz dokumentacije koja je po~etkompro{log mjeseca stigla u beogradski sudnajvi{e podataka ima za prodaju IvanaVukomanovi}a i Neboj{e Jelenkovi}a.Vukomanovi} je, prema zvani~nim podaci-ma, ustupljen francuskom klubu bezobe{te}enja jula 1998. godine, a sumnja seda je prodat za nekoliko miliona maraka. IJelenkovi} je zvani~no ustupljen buga r -skom Litexu bez obe{te}enja, a sumnja seda je ustvari prodat. ((N. Hasi})

Optužnica protiv CeceRažnatović

SPORT

Beogradsko Okružno tužilaštvo prikupilo je gotovo svedokaze za podizanje optužnice protiv Cece Ražnatović zbog

nezakonite prodaje fudbalera “Obilića“


KULT MARKETAUTOMOBILI

BMW M3

BMW M odjeljenje }e kupcima ponuditiaktuelni M3 u GTS izvedbi, odnosno auto-mobil koji }e ponuditi beskompromisnesportske performanse. Model GTS je prijesvega okrenut ka voza~ima koji ~esto svojautomobil voze na trka}im stazama.Olak{ana karoserija, podesiva aerodi-namika, pove}ana radna zapremina isnaga V8 motora zajedni~ki nude paketkoji }e obezbijediti vrlo respektabilne per-formanse na trka}im stazama i van njih.

MOTOCIKLI

Ducati Multistrada1200Ducati Multistrada je kona~no ugledalasvjetlost dana, a dugo najavljivani takmacGS-u se posebno di~i novim dizajnom,kao i novim agregatom. Sa svih stranaozna~en kao dizajnerski korak unaprijed uodnosu na stari model, nova Multistradadonosi neka dizajnerska rje{enja na kojasu blagi uticaj imali modeli 1098 iHypermotard. Agregat je oli~enje ve}standardnog L2 koji poti~e direktno izsuperbike modela 1198.

DESIGN

Volvo S60Volvo jekona~noobjavio neko-liko fotografijafinalne verzijemodela S60, alibez propratnihtehni~kih

detalja. Volvo je ipak prili~no odstupio odnaprednog dizajna koncepta a za razlikuod prethodnika koji je bio na pola putaizme|u BMW-a serije 3 i 5, novi S60 }edirektne konkurente traìti u segmentuniè (Audi A4, Mercedes C klase i upravoBMW serije 3).

SVETLANA CECA RA@NATOVI]Beogradski sud tereti je za utaju 22 miliona maraka


U ÊTIRI OKA Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]

BH. INFO

Sarajka Sanela Diana Jenkins dobitnicaje tradicionalne nagrade Mostar PeaceConnection, koju joj je dodijelio Centar zamir i multietni~ku suradnju iz Mostara. Uobrazloènju odluke, izme|u ostalog, pi{e:“Sanela je svoj ìvot posvetila pomaganjuBiH i izgradnji dugotrajnoga mira kroz svojufondaciju Sanela Diana Jenkins za BiH (uspomen na Irnisa ]ati}a).

“Obavje{tavamo vas da neformalnagrupa gra|ana, strip entuzijasta, okupljenapod nazivom Stripopeka Inicijativa, poklanja kolekciju strip albuma BiblioteciSarajeva. Stripopeka je u proteklih {estmjeseci, uz svesrdnu pomo} fondacijeSchuller Helfen Leben, organizovala i {kolustripa KAPOW!, kaù u Stripopeci.

U povodu 100 godina ro|enja slavnog knjièvnika i dramati~ara Eugena Ionesca, Mostarski teatar mladih izveo je 9. novembra, na Gradskoj sceni Toni Pehar, predstavu ]elavapjeva~ica. Reditelj predstave je FeridKarajica, a igrali su: Amra Prutina, BorisMari}, Mirela Mija~ank, Dominik Bajo,Martina Kujundì} i Angela Bulun.

U Zenici je 11. novembra, u prostorunekada{njeg kina Zenica, otvoren multi-pleks; u pitanju je projekat na kojem supune tri godine radile zeni~ke kompanijeEkran i Tropik. Redovni program u ovommultipleksu po~inje 12. novembra, svjet-skom premijerom epskog spektakla 2012,reditelja Rolanda Emmericha.

Od 19. novembra Ambasada ê{keRepublike u BiH organizuje 5. sedmicu~e{kog filma. Gradovi doma}ini su: Sarajevo,Banja Luka i Mostar. Tokom Festivala planira-no je prikazivanje {est najboljih filmovasavremene ~e{ke produkcije, a prvi prikazanifilm bi}e vi{estruko nagra|ivano djelo autoraBohdana Slame - Seoski u~itelj.

U Mostaru }e 4, 5. i 6. decembra bitiodràn 6. forum dramskog pisca. U ta tridana bi}e predstavljeno osam novih dramskih tekstova, “inspirisanih slavenskom mitologijom, a nastalih u okviru me|unarodnog projekta Mit kao sudbina, realiziranog u protekle tri godinena prostoru ex - Jugoslavije”.

� U subotu, 14. novembra,bend KillingJazzHardcoreBaby svira uZagrebu, u klubu @eljezni~ar. To }e bitikoncertna promocija va{eg prvijenca -Track One u glavnom gradu Hrvatske?

Da, i prezadovoljni smo kritikamana na{ prvi studijski album u ~itavomregionu. Sa profesionalne strane, pogo-tovo. Ne{to vi{e od tri mjeseca jepro{lo od promocije Track Onea, albumpolako stiè do slu{alaca na podru~jubiv{e Jugoslavije, pa i mi polakoosje}amo energiju i sa druge strane.Dakle, ima smisla sve ovo {to radimo.Bitno je da je raja zadovoljna. Imamomnogo ponuda za nastupe, ali u ovomrazgovoru }u vam kazati da nakonZagreba sviramo u Mostaru i uJablanici, a u Sarajevu i u Banjoj Lucismo u decembru. Pa, bujrum!

� Mene brine {to ne}ete gledatiutakmicu Portugal - BiH, u subotu!

Ne}emo gledati tekmu, naàlost, ali}emo svirati u dresovima na{ereprezentacije!

EMIR HADŽIHAFIZBEGOVIĆ, glumac

Ima smisla sve ovo {to radimo

KEMAL DESTANOVIĆ, član grupe“KillingJazzHardcoreBaby” iz Travnika

EMIR HAD@IHAFIZBEGOVI]

“Danas, kada smo ozvani~ili ponovno igranje Audicije,

mogli bismo napuniti Zetru”

EMIR HAD@IHAFIZBEGOVI]

“Danas, kada smo ozvani~ili ponovno igranje Audicije,

mogli bismo napuniti Zetru”


� Istovremeno sa TV emisijom FDS MusicLife emituje se i radijski show...

Paralelno, sa sve ve}om popularno{}u pop-rock FDS Music Lifea, TV funzinea na BHT-u,pove}ava se i posjeta portalu www.musiclife.ba,kao i interes za u~e{}e u istoimenom radijskomshowu koji se emitira na 11 radio stanica {iromBiH, a premijerno na BH radiju 1, nedjeljom u19.10 sati. Urednik i voditelj FDS Music LifeRadio Showa je bas gitarista ZZlatan Dànovi}.Osim kroz promociju, FDS Music Life projektdaje jo{ konkretniju podr{ku bosanskohercego-va~koj muzi~koj sceni posebnim kreativnimakcijama, me|u kojima se izdvaja glasanje nana{em portalu, pod nazivom Exclusive. Fanoviili muzi~ari predlaù pjesme za koje glasaju sviposjetitelji portala, putem SMS-a ili direktnogklikanja na favorite.

� Koji su trenutni lideri Exclusivea?To su bendovi: The Synergy, DBAU i No

Rules. Osim toga, na portalu se objavljuje ionline magazine sa aktuelnim muzi~kim infor-macijama, a paralelno portal sluì i kao svo-jevrsna baza sa opse`nim podacima o bh.muzi~arima i bendovima.

ILDA ZORNIĆ, voditeljica projekta “Music Life”

Na stotine hiljada gledalaca napodru~ju biv{e Jugoslavije danas semoè hvaliti da je gledalo predstavuAudicija. A, sve je po~elo na Akademijiscenskih umjetnosti u Sarajevu, kada sustudenti prve dvije generacije naOdsjeku za glumu imale semestralniispit - Skice za lik i imitacije. Zapravo,kada je druga godina odradila svojuobavezu prema profesorima, skontali suda bi im se mogli priklju~iti i studentisa prve godine glume.

“Predloìli smo na{im profesorimada imitiramo kandidate koji su dolazilina prijemni ispit za glumu. Prvo su nasgledali profesori i rodbina, a onda i raja oko Akademije.Kasnije su nam se priklju~ili i studenti iz tre}e generacije stude-nata glume: Branko \uri} i Sa{a Petrovi}. Profesori su, potom,odlu~ili da to moè biti atraktivno kao predstava, pa smoAudiciju po~eli redovno igrati na Sceni ASU”, prisje}a se EEmirHadìhafizbegovi}, student druge generacije glume na ASU,koji u Audiciji igra lik BBogoljuba [auli}a. Krajem 1985.

tada{nja Televizija Sarajevo emitovalaje prvi no}ni program u Jugoslaviji -Crna ovca. Voditelj je bio SSenadTanovi}, a u toj emisiji prikazana je, usegmentima, i predstava Audicija.

Proslavu dvadeset i osmegodi{njice osnivanja ASU u Sarajevu,19. decembra ove godine, obiljeì}eAudicija, koja }e se u dva termina odi-grati na Sceni. Igraju: AAdmirGlamo~ak, BBranko \uri}, SSenad Ba{i},@eljko Kecojevi}, JJasmin Geljo,Mladen Nelevi}, HHaris Burina, SSa{aPetrovi}, @@eljko Nin~i}, na{ sagov-ornik, te u ulozi profesora BBoro

Stjepanovi}. ““Audicija je fenomen. I to je fenomen koji trajedvadeset i pet godina. Danas, kada smo ozvani~ili ponovnoigranje Audicije, mogli bismo napuniti Zetru. A {ta }e biti kas-nije, ne znamo”, govori Emir Hadìhafizbegovi}.

Savjet: ne “napadajte” ASU. Samo }e 300 gledalaca mo}igledati Audiciju, u dva termina. Poku{ajte zamoliti glumce daje odigraju jo{ koji put...

Popularnost “FDS Music Lifea” raste iz dana u dan

“Audicija” je fenomen koji traje

OPET NA “SCENI”

Bogoljub [auli}


Zaboravljeni mali roboviU skladu sa vi{evjekovnom tradicijom, koja sezove ples dje~aka , mnoge dje~ake {iromAfganistana odvode iz njihovih porodica, prisilj -avaju da igraju na zabavama na{minkani iodjeveni u ènsku odje}u i koriste kao seksualnerobove mo}nih mu{karaca. Ta~an broj dje~akakoji, zaboravljeni od dru{tva, u~estvuju u tome,nije poznat. Dru{tvo je svjesno da postoji takvavrsta zlostavljanja, islamski poglavari su je pro-glasili nemoralnom, ali o njoj se ne govori. Ovajobi~aj se u afganistanskom dru{tvu ne cijeni, neprihvata i smatra se nelegalnim, ali opstaje zbogkulture neka`njivosti i nepostojanja zakona protivnjega, tvrdi Muhamed Musa Mahmudi izNezavisne afganistanske komisije za ljudskaprava, jedne od nekoliko organizacija kojepoku{avaju da iskorijene ples dje~aka. Farad (19)i Jamel (20) su dvojica odraslih “plesa~a“ koji subili prisiljeni da se time bave prije pet godina.Farad je imao 13 godina kada ga je stariji susjednamamio u svoj stan, natjerao da gleda pornofilm, a zatim silovao. On je poslije tog brutalnognapada odveden na drugo mjesto gdje je petmjeseci bio seksualni rob. Me|utim, Farad jeostao sa kom{ijom i poslije ovog traumati~nogiskustva, {to obja{njava ~injenicom da je sve vri-jeme provodio sa njim i da se navikao na njega. Uafganistanskom dru{tvu `rtve silovanja se ~estoka`njavaju prije nego po~initelji i zato stid prisilja-va mladi}e poput Farada da nastave da ìvetakvim ìvotom ~ak i kada im se pruì prilika da gapromijene. Faradov prijatelj i plesni partner Jamalsada je oènjen, ali ranije je bio seksualni robjednog mo}nika koji je napustio zemlju. Kaè dase i dalje bavi ovim poniàvaju}im poslom zato{to mora da izdràva mla|u bra}u i sestre. Njihdvojica izgledaju i pona{aju se vi{e kao ènenego kao mu{karci, {to u afganistanskomdru{tvu, u kome dominiraju mu{karci, moè bitiopasno po ìvot i ne mogu da ra~unaju ~ak ni naza{titu policije. Farad kaè da su ga jedne no}i~etiri policajca izvela sa plesa i skoro silovala, aspasio se samo zahvaljuju}i tome {to je nai{aonjihov komandir koji ih je zaustavio, ali tek po{tomu je Farad platio i dao mobitel. Oni pri~aju da ihmu{karci koji dolaze na ples stalno tuku i siluju, alida se, uprkos opasnostima koje im prijete, i daljebave ovim poslom zato {to zara|uju po 30 dolaraza no} koja se obi~no zavr{ava nasiljem. Zato {toje to jedino {to znaju da rade i {to samo takomogu da zarade novac. Ljudi poput njih nemajunikakve mogu}nosti u Afganistanu. Kada su jed-nom ìgosani kao mu{karci koji su igrali preru{eniu ène, imitiraju}i seksualnu zavodljivost igra~ica,vi{e im nema povratka. �

P U T O K O S V I J E T A

Pi{e: NEDIM HASI]

Foto: REUTERS


Naj~uveniji {ahovski me~ u istoriji ove igrepo~eo je u septembru 1984. godine. AnatolijKarpov i Gari Kasparov igrali su za titulusvjetskog prvaka u {est dobijenih partija.Poveo je Karpov, 4:0. înilo se tada da }edvadesetjednogodi{nji izaziva~ pokleknutipred slavnim Anatolijem.

Potom su remizirali sedamnaest putazaredom, pa je Gari izgubio 27. partiju, a u 32.partiji prvi puta je pobijedio. îtav svijet setada zadevarao, poku{avaju}i odgovoriti napitanja: {ta }e i do kada }e nas zezati ovi

{ahisti iz SSSR-a. Bilo je 5:1 za Karpova, adruga pobjeda Ronalda Reagana na pred-sjedni~kim izborima u SAD-u ostala je nekakou sjeni ovog dvoboja.

Onda su Karpov i Kasparov remizirali jo{petnaest puta, pa je mla|ahni {ahista dobionaredna dva me~a. Karpov je izgubio desetkilograma, a Svjetska {ahovska asocijacijaodlu~ila je prekinuti ovaj dvoboj, u februaru1985. godine. Naredna {ahovska sapunicaodràna je iste godine, tako|e u Moskvi, a 9.novembra te godine Kasparov je postao najmla|i

svjetski prvak u istoriji {aha, pobijediv{iKarpova rezultatom 13:11. Do 1990. igrali sujo{ tri puta, a Kasparov je ukupno zabiljeìodvije pobjede vi{e, uz ~ak 104 remija.

Anatolij Karpov i Gari Kasparov ponovosu se, nedavno, “sukobili”, u Valensiji. Garije deklasirao Anatolija, pobijediv{i ga rezul-tatom 9:3. Karpov je u [paniji izjavio: “Nasdvojica smo popularni kao Pele iMaradona.” Sljede}i me~ igra se u decem-bru u Parizu, a onda i u Moskvi, po~etkomnaredne godine. �

Pi{e: DINO BAJRAMOVI]

P A T I N A S T A K U T I J A

S T R I P A R T I S T

[ahovski Pele i Maradona

SUDARVELIKANA UMOSKVI, 1984.GODINEFrtalj stolje}a kasnije,Anatolij Karpov i GariKasparov ponovo suse susreli ove jeseniu Velensiji

�

Kaè NNeboj{a Radmanovi} da je nedavno HHarisSilajdì} putovao u Egipat privatno. Nema razloga daNeboj{a izmi{lja kako na{e Predsjedni{tvo nije prih-

vatilo da Haris slu`beno predstavlja na{u zemlju u ovojafri~koj dràvi, po{to oni tamo jedva ~ekaju da jedan dru-gome ne{to spuste. Pa se sad pitam kako je Haris podvaliopredsjedniku Egipta HHosniju Mubaraku da zvani~no pred-stavlja BiH, kad je bio na obi~nom turisti~kom putovanju.Jo{ se dalje pitam ko je platio avionsku kartu Silajdì}u zato njegovo {partanje po dunjaluku? Ali nema veze, znamoda je dràva privatno vlasni{tvo ovih na{ih mudonja, a i uzi-maju iz kase kako im je volja.

Na sasvim drugom kraju pri~a mi MMuslija Knj. kako sehtio zaposliti u neku dràvnu instituciju, oni stalno objavlja-ju natje~aje, a nekada i konkurse, za prijem novih zaposleni-ka, ova administrativna hobotnica se stalno uve}ava. Naintervjuu su ga prvo pitali koje je nacije, a Muslija Knj. jeodgovorio nikakve. Dosadila mu vi{e ova nacionalna vla-davina, gdje god se okrene samo pitaju za naciju, broje, pre-biru, preknadaju se. Ne moè se disati od ovih konstitu-tivnih naroda, uspostavili su nevi|eni teror.

Jada mi se Muslija Knj. da ne moè ìvjeti bez posla, pase predomi{lja da bude nacionalno osvije{ten, te me pitagdje se upisuje u naciju, bilo koju. Znam li ja gdje je

{alter na kojem se dobije potvrda kako pripada{ toj i tojnaciji? Nisam mu umio kazati, mo`da se dobija taj papir kodBakira Izetbegovi}a, kod MMilorada Dodika svakako, amo`da se u tom smislu ne{to pita i VVinko Pulji}.

Prolaze dani, hefte, mjeseci, a NNikola [piri} nikako daimenuje ministra bezbjednosti BiH. Takav ~ovjek, niko muni{ta ne moè! Kao predsjednik on na sjednice Vije}a mini -stara me}e za raspravu pitanja koja mu pa{u, a ona drugaduboko skriva u ladicu. Tako je odre|eno i tako je ure|enoda Nikola [piri} taj njegov dràvni organ smatra svojomprivatnom pr}ijom. Ne moè{ mu ni{ta, ni pljunuti pod pro-zor, jer ima puno svojih prozora, odnosno svojih stanova iku}a.

Onom razgovoru s Muslijom Knj. prisustvovao je i AAntePlj. On se upetlja u pri~u i iznese svoj stav da je dobro kadnacionalne vo|e ni{ta ne vode, kao u Mostaru. Nema vlasti,divota jedna, ne mora se slu{ati jadanje katolika i musli-mana kako su njihova nacionalna prava ugroèna. Jedino jenezgodno, nastavlja Ante Plj. {to ne dijele pare budètskimkorisnicima, pa su ljudi primorani da se prebace nalopovluk. Ta vrsta tranzicije od po{tenog ka lopovu veoma

je zaguljena, ali nije te{ko po~eti krasti. A {to se ti~e zat-varanja kazali{ta, to mene nimalo ne poga|a, zavr{i AntePlj.

Ne zna se ko je, {ta je, {ta ima u glavi, a {ta u krilu, zaBorjanu Kri{to se ne zna ni za{to funkcioni{e. Tek nedavnosam skontao da ima potpis, jer ne}e da ga metne na imeno-vanje ministra prostornog ure|enja. Sli~no, ali nije ba{ istokao kod Nikole [piri}a, koji ne}e da turi ministra bezbjed-nosti samo neka kom{iji crkne krava, jer Kri{tovica ~ekakuda }e pro}i autoput, radi prodaje okolnog zemlji{ta. Pame ìvo interesuje, kada se uglavi trasa, s koliko }e imetkaBorjana Kri{to biti uve}ana. A sve je to privatni posjed, mis-lim na dràvu, na Federaciju BiH i na Republiku Srpsku.

Tortura koju provode konstitutivni narodi, naro~ito nji-hovi prvaci, pre{la je sve granice. Ti su ljudi priva-tizirali ~itav dru{tveni ìvot, ne moè{ ~ak ni s intelek-

tualcima da pri~a{, a da oni ne isti~u kako je veoma va`najednakopravnost ona tri naroda. Ali oni ne mogu nikada bitijednaki, jer je su{tina nacije da podjebava druge nacije.

Priklju~i se na{oj pri~i, Musliji Knj., Anti Plj. i SStanivukK{. Odmah iznese svoju teoriju, ali i svoje iskustvo, da jenajbolja situacija u Republici Srpskoj, daleko bolja nego naostalom dijelu Bosne i Hercegovine. Saop{tava namaStanivuk K{. da je ljepota kod Dodika {to su tamo sve samiSrbi, pa se nema{ za {to na druge narode ljutiti. Ono malonesrba moè se trpiti, pa je ostalo da zavidimo jedino onima{to su vi{e pokrali. Kod nas u RS-u kradu samo Srbi, {toolak{ava op{tu politi~ku situaciju.

Pitamo mi tog Stanivuka K{. kome u tom dijelu dràvepripada vlast, je li i tamo u privatnim rukama, ili se narodne{to pita. ûdim se ja vama i va{em nezadovoljstvu,napominje Stanivuk K{., hvala Bogu i svim svecima {to kodnas niko narod ni za {ta ne ferma, jer da srpski narod uzmestvar u svoje ruke, ne bi bilo ni Srba, ni stvari, ni ruku. Svebi narod pohapao. Ovako partija jednog ~ovjeka sve kon-troli{e, pa hajde ti ne{to na svoju ruku u~ini. RepublikaSrpska u~i od onih malih sultanata, gdje se zlato prelijeva,gdje lova preti~e. Nismo jo{ do{li dotle, ali smo na putu.

Ba{ kad smo trabunjali, pored nas pro|e kolona limuzi-na, po{li valjda neki stranci u susret s ministrom vanjskihposlova SSvenom Alkalajem. Mogu misliti kako }e ih dobrodo~ekati, kao {to se privatno do~ekuju gosti. Grli{ ih i ljubi{.Tako i Alkalaj na mahalski na~in susre}e strane zvani~nike,pa tako i ministra inostranih poslova Rusije grli, ljubi iuvaljuje mu jezik. �


HRONIKA IZ MALOG MOZGA

Tortura koju provode konstitutivni narodi, naročito njihovi prvaci,prešla je sve granice. Ti su ljudi privatizirali čitav društveni život,ne možeš čak ni s intelektualcima da pričaš, a da oni ne ističu kakoje veoma važna jednakopravnost ona tri naroda. Ali oni ne mogunikada biti jednaki, jer je suština nacije da podjebava druge nacije

PRIVATNA DR@AVAPi{e: SEAD FETAHAGI]

Sanel Huski} – Uredni{tvu

Magistarski programiizvode se pri CIPS-u, a neACIPS-u

(“Ivan Barbali}, nestalni ~lan Vije}a sigurnosti“, SB, br. 677)

Nakon objave ~lanka “Ivan Barbali},nestalni ~lan Vije}a sigurnosti“ u Va{emmagazinu, 05.11.2009. du`ni smo reagiratina neistinite i povr{ne navode koji su izne-seni.

Konkretno, radi se o konstataciji da jeACIPS “pod budnim okom profesoraPravnog fakulteta Zdravke Grebe, iznjedriostotine magistara ljudskih prava, demokrati-zacije, evropskih integracija i sli~nih, u praksiuglavnom potpuno neupotrebljivih, zvanja“.

Magistarski programi, da budemo ta~ni,izvode se pri Centru za interdisciplinarnepostdiplomske studije Univerziteta uSarajevu (CIPS), a ne ACIPS-u. CIPS jeorganizaciona jedinica Univerziteta uSarajevu, a ACIPS je alumni asocijacijaspomenutog CIPS-a (osnovana kao nevlad-ina organizacija) koja okuplja nekoliko stoti-na magistara i magistrica koji su zavr{ilijedan od na{ih magistarskih programa.

Kao drugo, da budemo posve precizni,rije~ je o pet magistarskih programa:Ljudska prava i demokratija, Evropskestudije, Upravljanje dràvom i humanitarniposlovi, Rodne studije i Religijske studije.Bilo bi preop{irno kada bi pisali o detaljimasvakog programa pojedina~no, o njihovimspecifi~nostima i va`nostima. Stoga }emoistaknuti samo jedan:

Regionalni magistarski program izoblasti demokratije i ljudskih prava (ERMAin Democracy and Human Rights) koji je dosada, kako Vi kaète “iznjedrio“ osam gene -racija magistara/ica iz ove oblasti, uzvani~nom izvje{taju Evropske komisije oci-jenjen je kao “poèljan model dobrogfunkcionisanja regionalnog magistarskogprograma“ (a Evropska komisija ih podràvanekoliko - u Veneciji, na Malti, Ju`noj Africi,te }e uskoro zapo~eti i u Centralnoj Aziji iLatinskoj Americi), a alumni asocijacijaACIPS kao najuspje{nija i najdjelotvornijaorganizacija ovakvog tipa.

Da Vas uputimo u detalje: program seizvodi pod pokroviteljstvom Evropskekomisije i Ministarstva vanjskih poslovaRepublike Italije kao zajedni~ki program(joint degree) Univerziteta u Sarajevu (priCIPS-u) i Univerz i teta u Bolonj i sasli jede}im partnerima: Univerzitet uBeogradu, Gratzu, Podgorici, Pri{tini,Ruhru, Peloponezu, Skoplju, Zagrebu, Sofijii Londonskom {kolom za ekonomiju i poli-ti~ke nauke. Predava~i dolaze iz svih nabro-janih univerziteta, a kao me|unarodni studij,putem njega se u BiH vratilo mnogoBosanaca i Hercegovaca, Bosanki iHercegovki koji su tokom i nakon ratadodiplomske studije zavr{ili u Americi,Kanadi, Njema~koj, i drugim evropskimzemljama. Navedeni program je tako|erzainteresovao i strane studente/ice izzemalja od Kirgistana do SAD-a. Samim timdjelovanje CIPS-a i ACIPS-a obezbje|ujekontinuirani priliv mozgova {to ove organi-zacije ~ini jedinstvenim u BiH.

Unutar CIPS-a obrazovale su se osobekoje su danas na zna~ajnim pozicijama una{em dru{tvu, kako u javnom sektoru, tako

i u privatnom i civilnom – diplomati, nau~niradnici, novinari, aktivisti, politi~ari, itd. Svioni, mimo svog profesionalnog rada, imajurazli~ite hobije i afinitete, {to pored ostaloguklju~uje i sviranje instrumenata i pisanjestihova, {to ih upravo i ~ini kompletnimosobama.

U na{oj dràvi manje od 1% mladihzavr{i magistarske studije, {to je dalekoispod evropskog standarda. Razo~arava-ju}e je da Vi, sa druge strane, ne samo dapotcjenjujete, nego i omalovaàvate naporeCIPS-a da iz godine u godinu educira {tove}i broj studenata i studentica, u ~emuneosporno uspijeva.

S po{tovanjem,

Sanel Huski}Predsjednik ACIPS-a


REAGIRANJA

Uavgustu pro{le godine, na prijed-log ~lana Predsjedni{tva BiH@eljka Kom{i}a, 33-godi{nji IvanBarbali}, jedan od osniva~a ibiv{i predsjednik nevladine orga-

nizacije ACIPS iz Sarajeva, imenovan je za{efa Misije Bosne i Hercegovine pri Ujedi-njenim nacijama u New Yorku. Imenovanjemladog Barbali}a, ~ovjeka bez ikakvogdiplomatskog iskustva, ~ije je ime do tadauglavnom bilo nepoznato {iroj javnosti, naovako odgovornu funkciju izazvalo jepodijeljene reakcije u medijima i me|ugra|anima BiH. Dok su jedni smatralikako je pozitivno {to }e na{u zemlju uUN-u predstavljati jedan mlad, “pis-men” i perspektivan ~ovjek, koji za raz-liku od pojedinih diplomatskih pred-stavnika BiH te~no govori engleskijezik, dio javnosti bio je mi{ljenjakako je krajnje neodgovorno povjerititako odgovornu funkciju osobi bezikakvog diplomatsko-politi~kog isku-stva i sa vi{e nego skromnim stru~nimreferencama.

DIPLOMATSKI TEKSTOPISAC, ILI STIHOKLEPAC

U Barbali}evu odbranu ener-gi~no su stali, prije svega, pred-

stavnici omladinskih nevladinihorganizacija, vjeruju}i da }e

KO PJEVA, ZLO NE MISLI

Pi{e: MAJA RADEVI]Foto: MILUTIN STOJÊVI]

2

Pro{le nedjelje na tribini koju su ~elniciSDP-a BiH organizirali u Sarajevu @ELJKOKOM[I ], predsjednik Predsjedni{tva BiH,èstoko je od medijskih napada branio svogdiplomatu “mladog i sposobnog” IVANABARBALI]A, ambasadora BiH u Ujedinjenimnarodima; na{a novinarka istraìla je nepoz-natu biografiju Kom{i}evog /Lagumdìjinog/diplomatskog otkri}a, ambasadora Barbali}a

IVAN ^LAN

AMERI^KI SAN BOSANSKOG DIPLOMATEIvan Barbali}, ambasador BiH u Ujedinjenim nacijama


Development security center

Vaša imovinanaša briga!

DSC d.o.o. Agencijaza zaštitu imovine i ljudi

www.dsc-sa.ba

Ul. Posavska broj 48,Sarajevo, BiHTel.: +387(33) 65 11 17Fax.: (033) 71 10 82e-mail: [email protected]:

AKCIJAveć od 3KM dnevno!

slobodna bosna [broj 678, 12.11.2009]

Documents