slobodna bosna [broj 811, 24.5.2012]

7/31/2019 Slobodna Bosna [broj 811, 24.5.2012]

http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-811-2452012 1/84

www.slobodna-bosna.b

PRIJEDOR I(LI) SREBRENICA: NA^ELNA BITKA ZA NA^ELNIK

GROBARDAN!


http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-811-2452012 2/84www.slobodna bosna.ba

portal slobodne bosne

najveca tvornicadnevnih vijesti u bIh



SLUÂJ MILORADABARA[INABolje pokajnik nego pokojnik

Nakon skoro godinu dana, koliko jenavodno trajala istraga o „neprimjerenimkontaktima“ MILORADA BARA[INA sme|unarodnim {vercerom oru`ja sa crneliste Ujedinjenih naroda SLOBODANOMTE[I]EM, Prvostupanjska disciplinskakomisija VSTV-a donijela je odluku premakojoj je Bara{in smijenjen s funkcijeglavnog dràvnog tuìtelja i raspore|en uPosebni odjel za ratne zlo~ine Tuìteljstva

BiH; na{anovinarkaotkrivapozadinuprvorazrednogpravosudnogskandala ~iji suglavni akteriMiloradBara{in injegovog{ti}enikSlobodan Te{i}

VRHUNAC POLITI^KEKRIZE U BiHHo}e li “{estorka” prerasti u “petorku”

Na sastanku lidera {est vladaju}ihstranaka u Sarajevu propao je i posljednjipoku{aj Zlatka Lagumdìje da odSulejmana Tihi}a iznudi podr{ku za dràvnibudèt; “Slobodna Bosna“ otkriva za{to seTihi} protivi predloènom budètu ianalizira ho}e li zbog spora o budètu“{estorka“ biti zamijenjena “petorkom“

TRAGEDIJA U ZALU@ANIMAIstraga zbog pogibije petorice Mladi}a

Avionesre}a u Zaluànima, u kojoj jepoginulo pet mladi}a, otvorila je pitanjeodgovornosti rukovodstva i nadle`nihinspekcija Direkcije civilne avijacije BiH(BHDCA), dràvne agencije ~iji posao je,izme|u ostalog, da vodi ra~una osigurnosti aviosaobra}aja, aerodroma iletjelica registrovanih u BiH. Sude}i prema

informacijama do kojih smo uspjeli do}i,

amaterizam, nestru~nost i op{te rasulo uprocesu rukovo|enja savr{en su “recept“za avionske nesre}e

USPJEH U DOBA KRIZEUlaganje u proizvodnju, znanje i ljude

êlni ljudi PREVENT GRUPE u BiHprotekle su nedjelje otvorili svoju novutvornicu u Gora`du, u kojoj }e se pravitipresvlake za Volkswagenov GOLF A7;otvaranjem tvornice u Vitkovi}ima, osniva~

i ~elnik “Preventa“ NIJAZ HASTOR seoduìo rodnom gradu, ali i pokazao na kojina~in zajedno mogu funkcionirati patritizami poduzetni{tvo

NINA HAD@I]@ivot u karikaturi

Sarajevska umjetnica NINA HAD@I] (27) usvojim karikaturama prikazuje kako„obi~ne“, anonimne ljude, tako i javneli~nosti i bh. politi~are koji za njupredstavljaju nepresu{ni izvor inspiracije; sa

Ninom smorazgovarali onjenoj ljubavi

premakarikaturi,satiri~nimprikazimapoliti~kesituacije uBiH,osjetljivombalansuizme|udobrekarikature ipogre{neinterpre-

tacije...

CANNES, 65 PUTAUzdu` i poprijeko “kroazete”

Na{a saradnica je i ove godine u Cannesui prisustvuje {ezdeset i petom izdanjunajve}eg filmskog festivala na svijetu; uznak po~asti, “65. Cannes Festival” kaosvoje za{titno lice odabrao je “najzanosniju

plavu{u na svijetu”

24.5.2012. I

SLOBODNA BOSNAnezavisna informativna revija

IZDAVA^Pres-Sing d.o.o. Sarajevo

Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI]Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI]

Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI]

Ure|uje redakcijski kolegij

NovinariSuzana MIJATOVI], Danka SAVI],

Mirha DEDI], Nedim HASI],Mirsad FAZLI], Dino BAJRAMOVI],

Maja RADEVI]

Grafi~ki urednik: Edin SPAHI]

DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI]

Lektor: Sedina LONÂRI]

Sekretar redakcije: Edina MU[OVI]

Marketing i prodaja: Amela [KALJI]e-mail: [email protected]

Fotografija: Milutin STOJÊVI], Mario ILIÎ]

Revija izlazi sedmi~noTelefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895

Adresa: êkalu{a ~ikma 6, Sarajevo

Transakcijski ra~uni1610000015710034 - Raiffeisen BANK

HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213

MOJA BANKA d.d. SARAJEVO137-042-60011444-55

List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila uMinistarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednimbrojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja

nauke, kulture i sporta od 12.6.2001.

[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac.Fotografije, rukopisi i diskete se ne vra}aju.

PDV broj 200333040003e-mail: [email protected]

SADR@AJ www.slobodna-bosna.b

64

48

60

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini

Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH


http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-811-2452012 4/84I 24.5.20124

ISTRAGA NANOVOM TRAGU

Policija otkrilaneke novetragove kojivode doubice Amine[abanagi} izSanskog Mosta

Po nalogu

direktoraFederalneuprave policijeDraganaLuka~aistraga omonstruoznomubojstvuAmine[abanagi} iz

Sanskog Mosta nedavno jereaktivirana. Nesretna je djevojka,podsjetimo, ubijena u no}i izme|u 19. i20. maja 2004. godine, dok se vra}ala

sa posla iz hotela Sanus , na grobljuGreda svega 400 metara udaljenom odku}e u kojoj je ìvjela s roditeljima idvije sestre. Njezino je tijelo prona|enou potoku, gdje je prema dosada{njimnalazima istrage ba~eno sa dvadesetakmetara visoke strmine. Iako je nakonsvirepog ubojstva mlade i lijeperecepcionarke pokrenuta najve}aistraga u Krajini, saslu{ano na desetkesvjedoka i osumnji~enika, hladnokrvniubojica koji je zadavio Aminu[abanagi} ni do danas nije prona|en.No, kako je pokazala nova istraga u

koju je, pored inspektora MUP-a Unsko-sanskog kantona i njihovih federalnihkolega, uklju~en i Centar za forenzikuFUP-a, mada su lokalni policajci uloìlisilan trud traè}i monstruma, zbogneiskustva i nestru~nosti napravljeno jevi{e propusta. Valja, me|utim, kazatikako prije osam godina ni federalnapolicija nije imala resurse i opremu sakojom raspolaù danas (naro~ito kadasu posrijedi DNA analize), zbog ~ega sezajedni~ki istraìteljski tim nadapozitivnim rezultatima. Navodno jepolicija ve} otkrila nekoliko tragova koji

Na junskom zasjedanju Parlamentarneskup{tine Vije}a Evrope (PSVE) trebao bi

biti imenovan bh. sudija za Evropski sud zaljudska prava u Strasbourgu. S obzirom narazli~ite osnove zbog kojih se dràve pred

ovim Sudom tuè, na ovu poziciju u principu se imenuju vrlo ugledni pravnici sa bogatim pravnim iskustvom, poznavanjem{irokog spektra pravnog znanja (krivi~nog,gra|anskog, parni~nog), oni koji su u svojojzemlji obavljali va`ne sudske funkcije ili,recimo, pravni stru~njaci, profesorime|unarodnog prava sa respektabilnimakademskim referencama, koji odli~nogovori bar jedan od dva slu`bena jezikaSuda, francuski ili engleski. Za pomenutu

poziciju u BiH se prijavilo 12 kandidata, ali javno nikada nisu objavljena njihova imena,niti se znalo bilo {ta oko procedure, kriterija

itd. na osnovu kojih je napravljen uì izbor.Samo je u jednom od saop{tenja,

objavljenom krajem februara, navedeno da je Predsjedni{tvo BiH utvrdilo listukandidata za izbor sudije u ime BiH uEvropskom sudu za ljudska prava uStrasbourgu. Troje kandidata, kako saz-najemo, koje je Predsjedni{tvo odabralo su

, sudija Ustavnog sudaFederacije BiH, D , sudijaSuda BiH, i M , savjetnicau Misiji BiH pri Vije}u Evrope uStrasbourgu.

U me|uvremenu, nekoliko onih koji suodba~eni zbog netransparetne procedureizbora od strane Predsjedni{tva uputili suàlbe Vije}e Evrope. Oni tvrde da nikadanisu bili obavije{teni kako su i prema kojimkriterijima “ispali iz igre”, te o~ekuju da bilista koju je dostavilo Predsjedni{tvo BiHnaknadno mogla biti povu~ena. [to se ti~ekandidata koji su odabrani, pomenimo da jeVehabovi}, prije dolaska na Ustavni sud

FBiH krajem 2007. godine, od 2001.godine radio kao registar u Ustavnom suduBiH, a ~etiri godine ranije bio je pravnik uUredu Ombudsmena za ljudska prava za

BiH. Magistrirao je na Interdisciplinarnim

postdiplomskim studijima Univerziteta Sarajevu (organiziranim u saradnji sBolonjskim univerzitetom i London Schooof Economics) i autor je knjige OdnoUstava BiH i Evropske konvencije zza{titu ljudskih prava i osnovnih slobodaSudija Dragomir Vukoje (od 2005. godinradi na Sudu BiH), biv{i je sudija Okru`nosuda i Osnovnog suda u Trebinju, a prove

je osam mjeseci na stru~nom usavr{avanju Francuskoj.

Savjetnica Muharemagi} biv{a je bhambasadorica u Ma|arskoj i {efica Odsjekza ljudska prava u MIP-u. Prethodno jdevet godina radila kao advokat. Za na{ jlist demantirala navode nekoliko na{isagovornika da je u rodbinskim vezama sministrom vanjskih poslova BiH Z

i odbacila mogu}nost da bnjegove preporuke (vrlo bitne s obzirom nfunkciju koju obna{a) i “lobiranja” mogl

biti klju~na da upravo ona sa svojimskromnim pravnim iskustvom, a beakademskih referenci, bude izabrana na ov

poziciju. (D. Savi}

IZABRANI BH. KANDIDATI ZA EVROPSKI SUDZA LJUDSKA PRAVA

MINI MARKET

Faris Vehabović, Dragomir

Vukoje i Mirsa Muharemagićkandidati za bh. sudiju

Evropskog suda za ljudska pravaZgrada Suda u Strasbourgu

Amina[abanagi}



FOTO NEDJELJE MILUTIN STOJÊVI]

24.5.2012. I

mogu voditi prema ubojici, ali bi klju~nidoprinos istrazi mogli dati Amininisugra|ani i ~lanovi obitelji, od kojih seo~ekuje puna suradnja. (S.M.)

GRANICA STRPLJENJA

Sindikalni ~elnik Grani~nepolicije PredragCrnogoraczatraìo za{tituPeteraSorensenaPredsjednik sindikata Grani~ne policijePredrag Crnogorac u utorak, 22. maja,pismeno se obratio Peteru Sorensenu,specijalnom predstavniku EU-a u BiH,upozoravaju}i ga da Vije}e ministaraBiH kao poslodavac kr{i Evropskusocijalnu povelju i dodatni protokolEvropske socijalne povelje koju je na{azemlja, kao ~lanica Vije}a Evrope,prihvatila i obavezala se primjenjivati od

onog momenta kada ju jePredsjedni{tvo BiH na svojoj 42. sjedniciodrànoj polovinom jula 2008. godineratificiralo. Crnogorac je upozorioSorensena da su u predloènombudètu utvr|ene znatne restrikcije kojeizravno utje~u na radno-socijalni status,prije svega, policijskih slu`benikauposlenih u Grani~noj policiji.“Pojedini ministri poput ministravanjskih poslova Zlatka Lagumdìje,ministra finansija Nikole [piri}a ipredsjedavaju}eg Vije}a ministaraBiH Vjekoslava Bevande nastoje u

javnim istupima legitiman i legalanstav sindikalnih predstavnikaokarakterisati ’buntovno{}u’ i’populizmom’“, stoji u pismuCrnogorca koji tako|er navodi daspomenuti ministri, povodom {trajkaGrani~ne policije, zakazuju “ad hoc“sastanke sa ministrom sigurnosti,direktorima policijskih agencija i {efomobavje{tajne slu`be na kojimarazmatraju politi~ko-sigurnosnu situacijuu BiH, {to u Grani~noj policijidoìvljavaju kao direktan pritisak naSindikat. (M.F.)

MINI MARKET

Sastanak šestorkeDržimo se za ruke da ne iskopamo oči



U

svakom izborno-predizbornom ciklusu ovda{nji se

polti~ari fokusiraju na, mislim, unaprijed dogovo-renu temu oko koje }e se iscrpljivati doiznemoglosti. Temu koja je neproduktivna, ali zgodna zazamagljivanje su{tine, sadràja uàsa u kojem ìvimo.Sada je na dnevni red do{la tema Srebrenice, izbora,

popisa stanovni{tva, ni{ta u vezi sa tom “temom“ ne moè biti neva`no, sve je strahovito va`no i neodlo`no zaraspraviti. Ko }e biti na~elnik Srebrenice, Bo{njak iliSrbin, nije stvar tehni~ke prirode. Ali je iritantno to {to sena tom, dakle supstancijalnom, bolnom pitanju vr{ikrajnje negativna i kontraproduktivna nacionalnahomogenizacija, koja nikome ni{ta dobro ne moèdonijeti. Osim politi~kim klasama, srpskim ili bo{nja-~kim, koje su tu temu nametnule.

Predlaè mi neko ovih dana da se registriram smjestom prebivali{ta u Srebrenici, e kako bih bio u prilici, pravu i obavezi, da glasam za “na{eg na~elnika“.Bo{njaka. Dakle, da ja oja~am, “omasovim“ bo{nja~ko

bira~ko tijelo kako bi na~elnik Srebrenice bio “na{“ a ne“njihov“. E, sad, ko je “na{“: je li to kandidat Stranke

demokratske akcije, buka~ki avanturista ], ili je jo{ “na{kiji“ kandidat nepostoje}e S

stranke za BiH A . Ako se iko moè sjetiti, meni je teret sje}anja profesionalna deformacija, \ozi} je,

odmah nakon rata bio ministar u Vladi Tuzlanskog kant-ona, iza kojeg je ostala milion i jedna afera, pronevjere,zloupotrebe slu`benog poloàja.

Traìm od onoga koji mi je nudio da se upi{em uspisak bira~a na lokalnim izborima za na~elnikaSrebrenice da mi pokaè ko je sve na tom spisku.

Ima li me|u povratnicima, na tom spisku, u Srebrenicuinspiratora, stratega te kampanje, ad hoc intelektualca,rashodovanog kantonalnog ministra (u Sarajevu, naravno)

.Je li se u glasa~ko tijelo Srebrenice upisala M

, `rtvoslovna turistkinja, privremeno, i tako ve}dvadeset godina, raseljana osoba u Vogo{}i? Ili, {to je

mnogo izvjesnije, nije imala vremena obilaze}i st

konferencija, od Turske do Haaga.

Pod ogromnim pozitivnim dojmom, koji sam dobio

pokupio u Gora`du, nakon otvaranja Preventovtvornice koja upo{ljava blizu hiljadu radnika

zaboravim ko je na~elnik Gora`da. U kojoj je stranci, ~ij je igra~, sve je to potpuno besmisleno u elementarn jedino va`noj, egzistencijalnoj ~injenici da je u njegovommandatu u Gora`du zaposleno dvije-tri hiljade ljudiSaznat }u ja kasnije, raspitao se, provjerio: na~elnikGora`da zove se M , formalnobrazovanje mu je da je zavr{io medresu, dakle hodà je

pa jo{ neki fakultet “dru{tvenih nauka“... Pretpostavljamda je kadar Stranke demokratske akcije, ali to apsolutn

ni{ta nikome ne treba zna~iti. Jedino {to je va`no jesurazultati, efikasnost, u~inkovitost.Privatno mi je, recimo, milion puta draì, miliji

topliji J , gradona~elnik Tuzle, od, na~elnika Zenice. Jasmin je SDP,

Husein izvorni SDA. Duìna mandata im se, otprilike

poklapa, sedam-osam godina i jedan i drugi upravljajugradom. I hajdemo sada podvu}i crtu, u bilo kojemsegmentu “lokalne samouprave“. Smajlovi} je napravirespektabilan atletsko-su{tinski kompleks na zeni~kom

Kamberovi}a polju. Jasmin je uspje{an u mjeri danapravi i medijski atraktivno upakira budala{tinu koja szove “Panonsko jezero“, sakuplja pisce i i knji evnteoreti~are iz regije, dijeli nagrade, priznanja, lovorovvijence. Pri tom jedini veliki brand, mnogo ve}i neuporedivo va`niji, FK Sloboda , mu ispada iz Premijelige i pitanje je ho}e li se ikada vratiti. Propala je u Tuzko{arka, uru{io se nogomet, privreda je na koljenimaistovremeno kada je Tuzla kapitulirala u Zenici ~etiri

pet atle ti~ara saop}avaju da su blizu olimpijsknorme.Va`no je, kad je Tuzla u pitanju, medijskatraktivno, je li oboren Guinnessov rekord u broju

poljubaca po sekundi. Sve skupa je to odli~no, ali nij posao op}inskog na~eln ika da se iscrpl ju je n

I 24.5.20126

Načelnik Srebrenice, pa hajdemo biti otvoreni, Bošnjak ili nebošnjak,ništa ne rješava sve dok je na čelu Prijedora pritajeni zločinac MarkoPavić. Nije se ovoj državi desilo izolirano, ishitreno zlo: ista pošast jeu različitim oblicima, formama zahvatila i Srebrenicu i Prijedor, iRudo i Mrkonjić Grad, i Ljubuški i Travnik

LOKALNA ANESTEZIJA:NAÊLNIK NA ÊLU KOLONEPi{e: SENAD AVDI]

Za{to je na~elnik Srebrenice naprasno post



glupostima i da bude medijski prihvatljiv, da privatne ambicije postavi ispred op}eg interesa. Neuporedivo je va`nije (baremmeni) je li baca~ kugle, Srebreni~anin H ispunioolimpijsku normu nego ko je ~lan ìrija za knjièvnu nagradu

“Me{a Selimovi}“.

Ima, opskuran tip, na~elnik Prijedora, M , kojiodre|uje kada se mogu, a kada se nikako ne smiju obi}i logoriu “{iroj zoni Prijedora“. Ako }emo pravo, istinito i

nepotkupljivo, Pavi}, nekada{nji {ef deta{mana Slu`be dràvne bezbjednosti Bosne i Hercegovine u Prijedoru, odavno bi morao biti iza re{etaka. Pa da obja{njava Pavi} Marko ne za{to se ne moguobilaziti logori u Krajni ve} za{to si ti logori uop}e instalirani, za{tosu ljudi mu~eni, mrcvareni i, na kraju, ubijeni.

Pitali smo u ovim novinama sve ljude koje se mora pitati, po~evod korporativnih imperija poput Mittal Steela , za{to je zabranjenulaz ljudima, za{to i zbog ~ega se selektivno dopu{ta ulaz u ratnekoncentracijske logore, Omarasku, Keraterm, Trnopolje. “To je

odluka lokalne samoprave“, otprilike je glasio oholi, be{}utni

slu`beni odgovor koji, u osnovi ne zna~i ni{ta, osim {to jezadovoljio slu`benu formu.

Djeluj lokalno, misli globalno - to bi ukratko bil prihvatljiva mantra oko koje se na~elno trebamo usuglasit i

Na~elnik Srebrenice, pa hajdemo biti otvoreni, Bo{njak ilnebo{njak, ni{ta ne rje{ava sve dok je na ~elu Prijedora pritajenzlo~inac Marko Pavi}. Nije se ovoj dràvi desilo izoliranoishitreno zlo: ista po{ast je u razli~itim oblicima, formamzahvatila i Srebrenicu i Prijedor, i Rudo i Mrkonji} Grad, Ljubu{ki i Travnik. Tu “stvar“ treba nazvati pravim imenom fa{izam! I uzaludni su napori da ga se osujeti “na lokalu“. Nemsre}e, nema prosperiteta, nema nam dalje, ko god bio na~elnikSrebrenice, dok ljudi u obli`njem Bratuncu ne prihvatsvjedo~enje svog ratnog na~elnika M koji jvi{e puta u Haagu potvrdio da je smisao njegove partije bi“istrijebiti Turke“.

Ostavimo Srebrenicu po strani, vratimo se Prijedoru. Ili } pravda, zakon, vaìti za sve i za svakog, ili pravda i zakon ostaju

nedosti`ne, utopisti~ke kategorije...

24.5.2012. I

`no, a na~elnik Prijedora neva`no politi~ko pitanje?

[TA NAM JE VA@NIJE, SREBRENICA ILI PRIJEDORMarko Pavi}, na~elnik Op}ine Prijedor, i ]amil Durakovi}, potencijalni na~elnik



ÊTVRTAK, 17. MAJDo{ao ~ovjek, na{ Bosanac, iz jedne

daleke zemlje, Australije, pa mi pri~a kakoima druga Irca, uspje{nog poduzetnika koji

je trbuhom za kruhom iz velike kolonijalnesile, Velike Britanije, do{ao u taj Sidnej,Melburn, haj’ znadni. Pa mu mama iz Irske

poslala toplo maj~insko pismo: “

... To bi mogao biti jedanod odgovora na planetarnu recesijskukrizu...

PETAK, 18. MAJ Nemam ja danas u Gora`du ni{ta

ozbiljno pri~ati s bilo kim; odnosno nikoozbiljan se ne}e upustiti u dijalog sa mnom.Ima, me|utim, ~ovjek, VEDRAN PER[I],glasnogovornik Preventa , pita me jesam ligledao jutro{nju utakmicu ameri~ke NBAlige: Miami Heat izgubio u polufinaluIsto~ne konferencija NBA lige od

Philadelphije ; imam ja svoje obrazloènjeza tu kataklizmu “Miamija“ - nikada se nijedesilo da genije D od dvadeset{uteva na ko{ proma{i {esnaest. Sve }e todo}i na svoje, nisam ni ja, kaèm Vedranu,

prije dvadeset godina mogao zamisliti da}emo nas dvojica sjediti na terasi hotela“Behar“ i raspravljati o NBA ligi.

SUBOTA, 19. MAJTe{ka, za nas nogometne sladokusce,

neprobavljiva utakmica Lige prvaka izme-|u Bayerna i Chelsea . Ovi se, kao, brane, aovi, kao, odolijevaju napadima. Odvratno!

Ima neko ko se raduje pobjedi ovih, ili onihdrugih, ~estitam jednima, izraàvam su}utdrugima, a u osnovi me ba{ briga. “

, pi{e mi drug. Tamantako.

NEDJELJA, 20. MAJ Nije prijatno, nego je neprijatno, ali

dvije po{iljke moram preuzeti. Jedna je

urgentna: odluka Ustavnog suda Bosne iHercegovine gdje me obavje{tavaju da je

poni{tena prvostupanjska presuda u predmetu “Branko Doki} protiv SlobodneBosne“. Kantonalni sud presudio u na{ukorist, Ustavni sud se uzjogunio. Presudio ukorist Doki}a da mu moramo neke pareuplatiti. Da ne duìm, Ustavni sud smatrada je biv{i ministar komunikacija i prometa

Doki} u pravu, a da smo mi u krivu -nepravu. U potpisu presude kojoj nema pravnog lijeka stoji ime MIODRAGSIMOVI].

Sve bi mi to te{ko palo na gladanstomak da nisam otvorio drugu po{iljku: izAustralije mi je poslao Vogromnu knjigu, zove se “Hidden scars -Understanding and Treating ComplexTrauma“. Za mla|e nara{taje nije naodmetkazati da su @epini} i Simovi} imali istu

priliku kao “Alijni Srbi“; svako od njihdvojice je tu priliku na osebujan na~iniskoristio. Dakle, pi{e u dirljivoj posveti

Vito @epini}: “Dragi Senade, u ratu jeva`no sa~uvati glavu i obraz, ako ne moè{obadvoje, sa~uvaj obraz“...

PONEDJELJAK, 21. MAJ Nadao sam se da }e to neko drugi, {ta

sam ja Bogu zgrije{io, prokomentiratidegenek koji je u [irokom Brijegu dobio

profesor sarajevskog Pravnog fakulteta

. “, pi{e u

jednom od mnogobrojnih cehovskih saop-}enja. Imam ja sli~na isku{enja sa batina-

ma, huliganima, siledìjama: “akademskazajednica“ trebala bi biti zgranuta ~inje-nicom da njihov uvaèni ~lan duboko iza

pono}i sjedi u takvom okruènju...

UTORAK, 22. MAJ“Ti si zadnji ozbiljan urednik u regiji“,

veli mi no}as uvaèni kolega i prijatelj saAl Jazeere GORAN MILI]. Laskavo jeste,{krti su novinari na me|usobnim komplime-ntiranjima... Tako odem ku}i i traìm dla-ku u jajetu, vagam rije~ po rije~. Na {ta jeGoran bacio akcenat? Jesam li “ozbiljan“ ili

sam “zadnji“?

SRIJEDA, 23. MAJImam danas jednu sitnu obavezu prem

sebi: moram, o~ito, neodloàn problem s

okom, koje mi ni{ta ne valja, rije{iti moram oti}i pod no` o~nim he}imimaZvoni telefon: “ , pita neko

, govorim poku{avaju}i odglumiti pristojnost i blagodstraniti sugovornika. “

, navaljuje. A sino} dobri moj prijatelji(ce) najavljuju se da kupe neksme}e u McDonaldsu. Čitava je t

procedura, treba{ nazvat i di spe~eranajaviti se, pa ti neko odobri da kupi{Mogu}e da je mene vrijeme pregazilo, dnisam “trendi“: u mom o~ito prevazi|enom

vaktu i zemanu ljude su u bolnicama zvalda ih pitaju treba li im {ta, a u a{~inicamse samo jedno pitanje postavljalo kanaru~i{ mije{ane pa~e: “Sir}eta...

I 24.5.20128

Dani bijelog{tapa i okookano



HOD@A STRAH

Imam izKozarca sru{io

nadgrobnispomenik jer muse nije svi|aoNevjerovatna i neopisiva su stradanjaKozar~ana. Jo{ nevjerovatnija je pri~a onjihovom povratku i istrajnosti u èlji dabudu “svoji na svome“. Kao da nijedovoljno te{ko vratiti se i ìvjeti umjestu u kojem su ubijani, zatvarani imu~eni, Kozar~anima oteàvaju i

lokalni vjerski slu`benici koji sebiuzimaju za pravo odlu~ivati ~ak i oizgledu nadgrobnih spomenika. Osramotnom pona{anju hodà u Kozarcukod Prijedora svjedo~i pri~aKozar~anke Armine Muji}. Njezinamajka, Fatima Mujkanovi}, umrla je uKozarcu prije tri godine. Njezin otac,koji je ìvio u Zagrebu, umro je tako|eru ovom gradi}u u kojem je i sahranjen1989. godine. Arminina majka bila jeizri~ita u èlji da ju se sahrani nagradskom mezarju, pored njezinogmuà, Armininog oca. “Moji roditelji su

bili rastavljeni dugi niz godina. O~ito,mama je èljela da u nekom drugomìvotu budu zajedno. Moja majka jeukopana po islamskim obi~ajima, alije htjela da joj se postavi spomenik,isti onakav kakav je na mezaru mogaoca. To je bila njena posljednja èlja.Kako da to ne po{tujem“, kaèArmina. Poru~ila je i poku{ala postavitispomenik na maj~inom mezaru, onakavkakav je njezina majka i èljela.Me|utim, postavljanje spomenikazabranio je Amir Mahi}, glavni imammed`lisa u Kozarcu, uz pomo}

predsjednika med`lisa TeufikaKula{i}a, ina~e, ~lana SDP-a, zapo-slenog u Telecomu BiH! Kula{i} i Mahi}su, da stvar bude jo{ gora, postavljanjespomenika zabranili uz asistencijupolicije. Tada je po~ela Arminina borbasa hodàma u Kozarcu, koji o~itosmatraju kako su svemo}ni.Propagiraju}i usput, u svojoj bahatosti, iselefijski na~in u~enja. Armina je uaprilu pro{le godine, tako|er uzintervenciju policije, koja je, kako kaèbila veoma korektna i profesionalna,postavila spomenik majci.

MINI MARKET

Iako je bezbroj primjera koji potvr -|uju da pravosudna praksa u BiH samo

poti~e kriminal, slu~aj vlasnika i direktoratvrtke GITTA iz Čitluka Mnajbolji je pokazatelj da se lopovluk itekako isplati. Sivri} je, naime, 2010.

presudom mostarskog Op}inskog sudaosu|en na dvije godine zatvora, zbogkaznenog djela zlouporabe ovlasti u

privredi, a nakon {to je dokazano da je prodaju}i gorivo iz Rafinerije nafte u

Bosanskom Brodu nepoznatim kupcimao{tetio prora~un za vi{e od 750.000 KM.Presuda je koncem novembra iste godine

pravomo}no potvr|ena odlukom @upani- jskog suda u Mostaru, ali je Marin Sivri}izbjegavao odlazak u zatvor sve do kraja

jula 2011. Na slobodi se, me|utim, na{aove} poslije devet mjeseci, budu}i da mu jefederalna Komisija za pomilovanje ùrnosmanjila kaznu.

(S.M.)

LOPOVLUK SE ISPLATI

Umjesto dvije godine,kriminalac iz Čitluka Marin

Sivrić u zatvoru proveo

devet mjeseci

Kreator igre zagreba~ke Cibone ,Amerikanac Z , ovoga bi ljetatrebao zaigrati za ko{arka{ku reprezentacijuBiH u kvalifikacijama za Eurobasket 2013 koji se igra u Sloveniji. Na dolasku Wrightainsistira novi selektor ko{arka{kereprezentacije A , koji biu Wrightu dobio pouzdanog igra~a namjestu organizatora igre, a Wright bi usezonama koje dolaze igrao s bh. paso{em,{to bi mu kao Amerikancu dodatno podiglocijenu jer ne bi tro{io kvotu stranaca umom~adi. Kao i u mnogo slu~ajeva do sada,

paso{ bi Wrightu trebalo dodijeliti Vije}eministara BiH, ali s obzirom na sporostadministracije u sli~nim slu~ajevima, te{kose moè o~ekivati da Wright sa bh. paso{emdo~eka okupljanje reprezentacije. No, daPetrovi} bude spokojan u vezi saWrightovim paso{em pobrinuo se nikodrugi do M . Naime, Petrovi} jeu Aleksandrovcu prije nekoliko danagledao utakmicu finala doigravanja za

prvaka BiH izme|u tamo{nje Igokee i[irokog Brijega . Nakon utakmice, Dodik,ina~e poznat kao fanatik ko{arke, upoznaose sa Petrovi}em koji ga je, u neformalnom

razgovoru, upozorio na o~ekivan probleme oko Amerikan~evog paso{aDodik je istoga trena telefonom pozva

, ministra civilnih poslovBiH, i “naredio“ mu da VM BiH po hitnom

postupku Wrightu dodijeli paso{! Poretoga, obe}ao je razgovarati i s

predsjedavaju}im VM V, kako bi se iz budètskih rezerv

na{lo ne{to novca kojim bi se platil pripreme reprezentacije. Dodik je u istvrijeme pozvao Petrovi}a da sko{arka{ima BiH do|e odigrati utakmicu dvorani u Aleksandrovcu. (N.H

MILETOV DVOKORAK

Dodik urgirao da košarkašZack Wright dobije bh. pasoš

Zack Wright



PRO ET CONTRA

24.5.2012. I 1

Sedamnaestog aprila ove godinespomenik Armininoj majci je sru{en.Sru{ili su ga uposlenici Komunalnogpreduze}a Rad iz Prijedora, a ru{enje

je nadgledao imam Mahi}. Poja{njenjazbog ~ega je i sru{en i otkud im za topravo ni do danas nema. “Nisu me ~ak ni obavijestili da }e spomenik ru{iti.To je moja imovina, ja sam to platila.Ubi{e moju majku po drugi put, nisusa~ekali sudsku odluku ako jeuop{te trebala. Imali su ~ak inegativan odgovor Komunalnepolicije, koja im je kazala kako se tone moè raditi, kako je to krivi~nodjelo. Ba{ njih briga“, ogor~eno }eArmina. Nakon svega, Armina jeodlu~ila pravdu prona}i na sudu.Angaìrala je advokata i podnijelakrivi~ne prijave protiv Mahi}a i Kula{i}asudu u Prijedoru. (N. H.)

KAKO “ZNAÎ“ HARÎ

Grabovica }eza renoviranjedirektorskogkabineta uEPBiH spiskati60.000 KMUprkos rekordnom gubitku kompanijeod 37 miliona KM u prvom kvartalu2012. godine, direktor ElektroprivredeBiH Elvedin Grabovica poduzeo jeopse`nu, nepotrebnu i nadasve skupurekonstrukciju direktorskog kabineta.Po izri~itom nalogu Grabovice, izkabineta je izba~en sav zate~eni

nemje{taj, uklju~uju}i i garniturukupljenu prije samo dvije godine, anove komade namje{taja za svojkabinet birao je li~no direktorGrabovica. Dakako, novi namje{tajstigao je iz Italije, u skladu sraspostranjenom praksomve}ine bahatih skorojevi}a.Ni najbliì suradnici Elvedina Grabovicene znaju ta~an iznos novca koji }e“Zna~i“ ulupati u opremu kabineta, noupu}eni tvrde da ova posve suvi{nainvesticija ne}e biti nià od 60.000 KM!

(M.A.)

MINI MARKET

SENIJA TAHIROVI]ProfesorIUS-a

NESituacija u regionu nije kao {to jebila prije dvadeset godina. IzborNikoli}a za predsjednika Srbije

moè zna~iti neke korake koji }ese negativno odraziti na politi~kuklimu ali, su{tinski, Nikoli} nemoè napraviti toliko zna~ajneizmjene zbog kojih bi do{lo dove}ih poreme}aja u regionu.

IBRAHIMNADAREVI]

Poslanik uPredstavni~-kom domufederalnogParlamenta

DASmatram da izbor TomislavaNikoli}a za predsjednika Srbijeasocira na period prije rata, navra}anje na radikalne stavovepolitika na Balkanu.

ADIS ARAPOVI]Politolog

DA/NEMi{ljenja sam da }e izbor Nikoli}adestabilizirati Srbiju, jer dolazi doraspodjele nekada jedinstvene mo}i

koncentrisane u rukama jednestranke, tj. DS-a Borisa Tadi}a. Tadestabilizacija Srbije moè se nega-tivno odraziti na region.

ALEKSANDARTRIFUNOVI]

Glavni iodgovorniurednik medijskogprojekta”Buka”

NEMislim da izbor Nikoli}a ne}edestabilizirati region, jer region jesam po sebi dovoljno uzdrmanda bi izbor Nikoli}a za predsjed-nika Srbije bilo {ta arhitektonskipomjerio.

DINO MUSTAFI]Reìser

DAMi{ljenja sam da se radi o poli-ti~aru koji vodi nekonzistentnu

vanjsku politku, ~iji su zaokreti biliod radikalnog nacionalisti~kogstava do proevropskog puta.Tomislav Nikoli} nema kredibilitetda vodi politiku dijaloga i mira jersu njegove izjave ekstremne io~igledno nacionalisti~ke.

SLAVKO JOVIÎ]Poslanik SNSD-a uParlamentuBiH

NESrbiji nije u interesu niti imapotrebu da se mije{a uunutra{nju politiku Bosne iHercegovine. Smatram danikome nije u interesu da sesituacija destabilizuje na Balkanu.

b y M A R I O B R A N C A G L I O N I

S E D M I c N I P O G L E D U K R I V O

O G L E D A L O

V

Smatrate li da će izbor

Nikolića za predsjednikaSrbije destabilizirati region?

Priredila: Ma{a ]osi}



Prvostupanjska disciplinska komi-sija Visokog sudskog i tuìtelj-skog vije}a (VSTV) BiH kona~no

je, pro{loga tjedna, zavr{i la postupak protiv biv{eg glavnog

dràvnog tuìtelja M . Nakon skoro godinu dana, koliko jenavodno trajala istraga o Bara{inovim“neprimjerenim kontaktima“ s me|unarod-nim {vercerom oru`ja S

, nesumnjivo najve}a pravosudna

afera u BiH okon~ana je jo{ gorimskandalom. Kako je zvani~no priop}eno izVSTV-a, predstavnici su Prvostupanjske

disciplinske komisije i kompromitiranituìtelj prihvatili Sporazum o zajedni~kojsuglasnosti o utvr|ivanju disciplinskeodgovornosti, kojim je predvi|eno da seMilorad Bara{in kazni smjenom sa funkcijeglavnog dràvnog tuìtelja, premje{tanjemna mjesto tuìtelja u Posebnom odjelu zaratne zlo~ine Tuìteljstva BiH i smanjenjem

pla}e na iznos od deset posto u periodu odtri mjeseca.

Nezvani~no je kompromisna odluka o

blagom ukoru biv{eg glavnog tuìtelja BiHdonesena nakon {to je Bara{in priznao da je pogrije{io kada se sastao sa Slobodanom

Te{i}em i njegovim bosanskim partnerom, te izrazio kajanje

Istodobno je potencirano da za trajanjdisciplinskog postupka nije dokazano da jBara{in pomagao trgovcima oru`jem, da jostvario materijalnu korist ili utjecao nistragu koja je u Tuìteljstvu BiH, tada zbogsumnjivih milijunskih transfera novca nTe{i}evim bankovnim ra~unima u Sarajevu

otvorena jo{ 2010. godine. I mada suupravo ovi razlozi presudili da MiloraBara{in sa~uva posao i ugled, ~injenica jda je Prvostupanjska disciplinska komisijVSTV-a, prije nego {to je 1. jula 2011donijela odluku o suspenziji glavnogdràvnog tuìtelja, na raspolaganju imalobilje inkriminiraju}ih dokaza, koji su ztrajanja fingirane istrage sustavno ignor irani.

Prema informacijama iz izvora bliskihVSTV-u, nakon {to su mediji u prolje} pro{le godine raskrinkali korupcijskumreù Slobodana Te{i}a, u koju se, izme|uostalih, “upecao“ i glavni dràvni tuìtelMilorad Bara{in, Disciplinskoj komisiji jdostavljeno povjerljivo izvje{}e Obavje{ta

jno-sigurnosne agencije (OSA-e), ~iji suagenti dvije godine tajno pratili i snimalsve kontakte bosansko-srbijanskog veletrgovca oru`jem. Pored fotografija koj

potvr|uju brojne kafanske susrete Bara{inaTe{i}a i Kapetine u Sarajevu, Isto~nomSarajevu, Banjoj Luci i Beogradu, izvje{}

OSA-e upu}eno VSTV-u sadrì i tonskzapise njihovih telefonskih razgovora, kojnedvosmisleno upu}uju da je Milora

I 24.5.201212

Pi{e: SUZANA MIJATOVI]

Nakon skoro godinu dana, koliko je navodno trajalaistraga o “neprimjerenim kontaktima“ MILORADABARAŠINA s međunarodnim švercerom oružja sa crneliste Ujedinjenih naroda SLOBODANOM TEŠIĆEM,Prvostupanjska disciplinska komisija VSTV-a donijela je

odluku prema kojoj je Barašin smijenjen s funkcijeglavnog državnog tužitelja i raspoređen u Posebni odjelza ratne zločine Tužiteljstva BiH; naša novinarkaotkriva pozadinu prvorazrednog pravosudnog skandalačiji su glavni akteri Milorad Barašin i njegovog štićenikSlobodan Tešić

Milorada Bara{ina za{titile su kolegeMilorad Novkovi}, Zdravko Kneèvi} i Jadranka

Lokmi}-Misira~a, koja je mjesecima opstruirala istragu o

najve}oj korupcijskoj aferi u BiH?!

POVRATAKKOMPROMITIRANOGTU@ITELJA


http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-811-2452012 13/8424.5.2012. I 1

KAKO JE PAO MILORAD BARA[INBiv{i glavni dràvni tuìtelj “upecao se” u korupcijsku mreù Slobodana Te{i}a,ne znaju}i da je me|unarodni {vercer oru`jem pod tajnom istragom OSA-e



Bara{in od dvojice kontroverznih biznism-ena uzimao novac i skupe poklone, kao i da

je ulogu “oficira za vezu“ povjerio svomtada{njem voza~u M , koji jetako|er bio izda{no honoriran. U me|uvre-menu je, podsjetimo, istragu o najve}ojkorupcijskoj aferi u BiH pokrenula iFederalna uprava policije, koja je pro{legodine Tuìteljstvu BiH podnijela izvje{}eu vezi sa saznanjima o mogu}im nezak o-

nitostima u izvozu oru`ja. Iako su uanaliti~koj informaciji FUP-a spominjedesetak zvu~nih imena, od biv{eg dràvnogministra obrane S , koji jeTe{i}u omogu}io otkup vi{kova naoru-ànja, tajnika Ministarstva vanjskih

poslova A i pomo-}nika ministra vanjske trgovine iekonomskih odnosa D , kojisu mu izdavali dozvole za izvoz na temelju

krajnje sumnjive dokumentacije o krajnjimkorisnicima, te direktori tvornica namjenske industrije sa kojima je Slobodan Te{iuspostavio poslovnu suradnju, TuìteljstvBiH je tek nedavno donijelo odluku premkojoj jedino u slu~aju Milorada Bara{inanjegovog voza~a Mi}e Trifkovi}a i dràvntuìteljice S (koja je vodilistragu poslije blokade tri milijunameri~kih dolara na Te{i}evom ra~unu uBBI banci ), nema elemenata kaznenogdjela?! Nakon odluke sada{nje vr{iteljicdu`nosti glavne dràvne tuìteljic

-M , kojom su

njezine kolege amnestirane odgovornosti, uza{titu Milorada Bara{ina prvi su stal predsjednik VSTV-a M jedan od najutjecajnijih ~lanova, glavnfederalni tuìtelj ZUpravo zahvaljuju}i lobiranju Novkovi}a Kneèvi}a, Bara{in je vra}en na radnmjesto u Tuìteljstvu BiH. Istodobno s

Novkovi} spominje kao jedan odnajizglednijih kandidata za novog glavnogdràvnog tuìtelja.

Po nalogu Tuìteljstva BiH istragu o

poslovanju Te{i}evih kompanija Bosniaspec export (sa sjedi{tem u Isto~nomSarajevu), Melvale i Moon Storm(registriranim na Sej{elima i Cipru

preuzela je Dràvna agencija za istrage za{titu (SIPA). Inspektori SIPA-e su

posljednjih mjeseci po~eli provjerudokumentacije o izvozu velike koli~innaoruànja i municije iz BiH koji su ranije

progla{eni vi{kom, kao i oru`ja koje j proizvedno u doma}im tvornicam(Bratstvo u Novom Travniku i Igman uKonjicu), odnosno, kontrolu izvoznihdozvola koje je Te{i} morao pribaviti

I 24.5.201214

Prije nego {to se na{ao u sredi{tukorupcijske afere sa me|unarodnim{vercerima oru`ja, sada ve} biv{i glavnidràvni tuìtelj Milorad Bara{in izazvao jeprije dvije godine sex-skandal, koji semjesecima prepri~avao u policijskim

krugovima. Kao jedan od sudionikaMe|unarodne konferencije {efova policij-skih agencija koja se odràvala na Floridi,Bara{in se za vrijeme neformalnogdruènja policajaca u no}nim satima,mrtav-pijan, po~eo udvarati mladojprevoditeljici iz Trebinja, koja se u sastavubh. delegacije na{la kao prevoditeljica uMisiji EUPM-a. Nakon {to je zgroènadjevojka odbila njegove bezobraznenasrtaje i poku{aje da je zagrli i poljubi,Bara{in joj je pred svima agresivnozaprijetio kako bi je mogao ostaviti bezposla. Iako su tom incidentu prisustvovali

{efovi gotovo svih policijskih agencija izBiH, kao i du`nosnici Ministarstva sigur-nosti, Bara{inov je primitivni ispad brzozata{kan.

Barašin prijetio prevoditeljici izEUPM-a da će je, ako ne prihvatinjegovo udvaranje, ostaviti bezposla

PROFESIONALNA SOLIDARNOST ILI ZAKULISNE POLITI^KE NAGODBEPredsjednik VSTV-a Milorad Novkovi} i glavni federalni tuìtelj Zdravko Kneèvi} stali su u obranu kolege Bara{ina

MiloradBara{in



nadle`nim dràvnim institucijama. No,~injenica da je u BiH protiv njega otvorenazvani~na istraga, zbog sumnje da je izvozionaoruànje i vojnu opremu u dràve podembargom Ujedinjenih naroda, te da je

prethodno podmitio vi{e dràvnihdu`nosnika (Cikoti}a, Meki}a, Hadìkap-etanovi}a...), nije utjecala na ovog

bjelosvjetskog me{etara. Iz izvora bliskihistrazi doznajemo kako su Slobodan Te{i} i

Dragan Kapetina, uz pomo} svojih partnerau Ministarstvu obrane i Oruànim snagamaBiH, nedavno poku{ali izlobirati pozitivneodluke za zamjenu naoruànja tvrtki Scout iz Zagreba, u vlasni{tvu misterioznoghrvatskog trgovca oru`jem I ,koji se posljednjih godina, tako|er,nerijetko dovodio u vezu s me|unarodnimkrijum~arima naoruànja i vojne opreme.Organizacija Amnesty International je

2006. Scout ozna~ila kao kompaniju koja s bavila nelegalnom prodajom vi{kovnaoruànja iz biv{eg Ministarstva obranFederacije BiH u Irak. Isti je hrvatsktrgovac oru`jem spominjan i u istraz

britanskog parlamenta, ~ije je povjerenstv2007. godine istraìvalo ulogu VelikBritanije u izvozu oru`ja iz BiH prekoHrvatske u Irak.

Nakon {to je, naime, u ljeto pro{lgodine istekao rok za izuzimanje vi{kovnaoruànja iz BiH koje je ranije kupilzagreba~ka firma, Slobodan Te{i} i DragaKapetina su iskazali interes za otkup

preostalih koli~ina vi{ka oru`ja i municijePlan im je bio da manji dio naoruànja municije po{alju na delaboraciju, dok suostatak namjeravali remontovati udoma}im tvornicama namjenske industrije kasnije prodavati kao nov proizvod. Ume|uvremenu su se pojavile informacijkako bi ameri~ka tvrtka PW Arms , koju n

prostoru Jugoisto~ne Europe zastup

Te{i}ev blizak prijatelj Gmogla postati ekskluzivni kupac vi{kovnaoruànja iz BiH.

No, zbog negativnog imidà firmScout u javnosti i medijskim izvje{}ima njihovim sumnjivim poslovima, Te{i}Kapetina su osmislili novi plan premkojem bi naoruànje koje je Scoulagerovao u krugu Tehni~kog remonta uBratuncu prodali tako da dio naoruànj

preuzme tvrtka iz Bratunca, kao kompenzaciju po osnovu fiktivno izvr{enih usluga

dok bi se prilikom pribavljanja izvoznihdozvola stvarni izvoznik Scout pojavljivasamo kao posrednik. Oru`je je, dakakotrebalo biti prodato u dràve pod UN-ovimembargom, odnosno, na krajnje problemati~ne destinacije, poput Jemena, SjevernogSudana ili Kurdistana, s tim da bi formalncertifikati krajnjeg korisnika vjerojatno bilizdati u Ukrajini. Zbog aktualne istrage uBiH, Te{i} je u poslove trgovinnaoruànjem posljednjih mjeseci uklju~io firmu Calidus iz Beograda.

I dok je aktualna glavna dràvntuìteljica Jadranka Lokmi}-Misira~

mjesecima opstruirala pokretanje istrag protiv ozlogla{enog trgovca oru`jem kojse zbog kr{enja me|unarodnih sankcija vedesetak godina nalazi na “crnoj listi“ UN-anjegovih politi~kih za{titnika i poslovnih

partnera, menad`ment Nove banke uBanjoj Luci nedavno je ekspresno blokirasve Te{i}eve ra~une. Blokada financijSlobodana Te{i}a je, kako doznajemoizvr{ena na zahtjev korespodentnDeutsche bank , uz obrazloènje da j

posrijedi po{tivanje pravila koja se odnosna spre~avanje pranja novca i financiranjterorizma.

24.5.2012. I 1

Predratni kondukter u autobusu iz selaGojkovac kod Kiseljaka Slobodan Te{i}, uBiH se iz Srbije vratio 2009., kada jeBezbednosno-informativna agencija (BIA)stavila embargo na sve njegove aran`ma-ne s izvozom naoruànja. Premda je ranijegodinama uìvao podr{ku srbijanskogdràvnog vrha, odluka o zabraniposlovanja Te{i}evih kompanija u Srbijidonesena je pod sna`nim pritiskomme|unarodne zajednice, prije svih,Sjedinjenih Ameri~kih Dràva. No, iako seu posljednje dvije godine bavio isklju~ivo

izvozom oru`ja iz BiH, Slobodan Te{i} nijeprekinuo poslovne i politi~ke veze saSrbijom. Prema pisanju srbijanskih medija,Te{i} je jedan od najve}ih financijeraSrpske napredne stranke TomislavaNikoli}a, koju je pomagao izda{nimdonacijama, nadaju}i se da }e poslijepromjene vlasti ponovno pokrenuti biznis utoj dràvi. O bliskim vezama SlobodanaTe{i}a i SNS-a svjedo~i i ~injenica da senjegova k}erka Danijela na{la na listiNikoli}eve stranke, kao kandidatkinja zazastupnicu u Skup{tini Srbije.

Slobodan Tešić je bio jedan odnajvećih financijera SNS-aTomislava Nikolića

MONOPOL NA IZVOZ NAORU@ANJA IZ BiH

Slobodan Te{i} i njegov bosanski ortak Dragan Kapetina

DONACIJE ZA NOVOGPREDSJEDNIKA Slobodan Te{i} je izda{no pomagaokampanju Tomislava Nikoli}a

DONACIJE ZA NOVOGPREDSJEDNIKA Slobodan Te{i} je izda{no pomagaokampanju Tomislava Nikoli}a



Dràvni budèt bit }e usvojen -SDA ne}e glasati “za“, ali ne}eni blokirati usvajanje budèta

Na sastanku lidera šest vladajućih stranaka u Sarajevu propao je i posljednjipokušaj Zlatka Lagumdžije da od Sulejmana Tihića iznudi podršku za državni

budžet; “Slobodna Bosna“ otkriva zašto se Tihić protivi predloženom budžetu ianalizira hoće li zbog spora o budžetu “šestorka“ biti zamijenjena “petorkom“



M

ada ni na sarajevskom sastan-ku kojem je doma}in bio

predsjednik SDP-a Z, lideri {est vladaju-

}ih stranaka nisu postiglisuglasnost oko dràvnog budèta za 2012.godinu, to jo{ uvijek ne zna~i da budètne}e biti usvojen, a pogotovo ne zna~i da }evladaju}u {estorku napustiti SDA zbog

protivljenja predloènom budètu.Kako smo doznali, delegati SDA u

Domu naroda Parlamenta BiH ne}e glasatiza predlo eni budèt, ali ne}e koristiti nimehanizme kojim bi mogli blokiratiusvajanje budèta. U bo{nja~kom KlubuDoma naroda Parlamenta BiH, SDA ima 3

od 5 delegata, ali za usvajanje neke odlukedovoljna su samo dva glasa “za“ - a upravodva delegata u ovom klubu dolaze iz redaSDP-a. Za usvajanje dràvnog budèta nijeneophodan nijedan glas delegata iz reda

SDA, ali je nu`no da barem jedan delegat izSDA sudjeluje na sjednici kako bi bioobezbije|en kvorum.

Potpuno je dakle jasno da problem sdràvnim budèta nije u tome {to se SDA

protivi njegovom usvajanju, nego u tome{to se SDP ne usu|uje sam preuzetiodgovornost za njegovo usvajanje.

Posljednji sastanak “{estorke“ trajao je blizu ~etiri sata, a puna tri sata potro{eno jeu bezuspje{nom nastojanju Lagumdìje daslomi Tihi}ev otpor predloènom dràvnom

budètu i da dvije stranke, SDP i SDA podijele odgovornost za usvajanjreduciranog budèta koji }e pri tome ostatzale|en sve do 2015. godine. Tihi} sme|utim nije pokolebao, no jasno je dao doznanja Lagumdìji da SDA ne}e glasati z

budèt niti }e pak “minirati“ odlu~ivanje o budètu izostankom delegata sa sjednice.

Iznena|uju}a odlu~nost koju Tihi

demonstrira u razgovorima s Lagumdìjomnajve}im je dijelom posljedica ozbiljnih prigovora koje ~elnik SDA posljednjihmjeseci slu{a od svojih najbliìh strana~kihsuradnika. Tihi}u se naime prigovara da jnijemo promatrao trgovinu ministarskimresorima izme|u Lagumdìje i Dodikkoja je okon~ana na {tetu Bo{njaka. ZMinistarstvo vanjskih poslova BiH, Lagumdìja je `rtvovao cijeli set ekonomskihresora (vanjsku trgovinu, finansije i Upravuza indirektno oporezivanje), pri ~emu j

predloèni dràvni budèt samo posljedicnepovoljnog rasporeda snaga u aktuelnom

sazivu Vije}u ministara BiH u kojem Dodiksuvereno kontrolira sve finansijske tokove

Posljedica takvog odnosa snaga jeste ~injenica da je budèt Republike Srpske u2012. godini pove}an za 11 posto, dok jistovremeno bud et dràve ostao zale|en,to na iznosu od prije dvije godine! Ras

budèta Republike Srpske za 11 posto u2012. godini nije rezultat sna`nog razvoj

privrede, pove}anja broja zaposlenih ilrasta izvoza manjeg bh. entiteta, neg

isklju~ivo preraspodjele prihoda jedinstvenog ra~una Uprave za indirektnoporezivanje na {tetu Federacije BiHDapa~e, privredni pokazatelji RepublikSrpske izrazito su nepovoljni: evidentan j

pad broja zaposlenih, pad industrijsk proizvodnje, pad izvoza... Rije~ju, n postoji ni jedan relevantan pokazatelj kojim bi se mogao opravdati enorman ras budèta RS-a od 11 posto, ali isto tako n postoje ni uvjerljivi argumenti kojim bi sopravdao istovremeni rast entitetskih zamrzavanje dràvnog budèta.

Lider SDP-a Zlatko Lagumdìjnedavno je iznio nekoliko podataka kojim

je poku{ao opravdati ovaj apsurd, alnjegova demago{ka intervencija okon~an

je potpunim fijaskom. Lagumdìja je naimrekao da ne vidi ni jedan problem u tom{to je budèt BiH ostao na razini 2008godine, budu}i da su prihodi od PDV-2008. godine bili rekordni (4,9 milijardKM) i da tako visoke prihode od PDV-a ntreba o~ekivati u skoroj budu}nosti.

Činjenice me|utim govore suprotnove} naredne, 2009. godine, prihodi oPDV-a prema{ili su “rekord“ iz 2008

godine, a ovaj je trend nastavljen i u 2010.

24.5.2012. I 1

“ ” “ ”

LAGUMD@IJA NA POTEZUHo}e li lider SDP-a Zlatko Lagumdìjainsistirati da SDA napusti koaliciju

LAGUMD@IJA NA POTEZUHo}e li lider SDP-a Zlatko Lagumdìjainsistirati da SDA napusti koaliciju

Pi{e: ASIM METILJEVI]

F o t o : M i l u t i n S t o j ~ e v i }



a pogotovo u 2011. godini kada su ukupn prihodi od PDV-a skoro dostigli iznos od 6milijardi KM!

Lagumdìja je dakle proma{io za cijelumilijardu konvertibilnih maraka!

Jo{ prije puna dva mjeseca vrh SDAobvezao je Tihi}a da se pod svaku cijenu

suprotstavi reduciranju dràvnog budèta~ak i pod cijenu da zbog toga SDA budeistisnuta iz vladaju}e {estorke.

U razgovoru za Slobodnu Bosnu, kojsmo objavili u martu, Tihi} je po prvi pu

javno progovorio o mogu}nosti raspadcrveno-zelene koalicije.

, ispovjedio se Tihi} za SlobodnBosnu.

U me|uvremenu, stav SDA premdràvnom budètu nije se ni za jotu

promijenio. Na potezu je SDP. U narednim danim

vidjet }emo je li Lagumdìja spremanispuniti obe}anje o raskidu crveno-zelenkoalicije.

I 24.5.201218

âk i prije nego {to je okon~anposljednji sastanak “{estorke“ u Sarajevu,Federalna novinska agencija (Fena), koju“apsolutno, apsolutno“ kontrolira SDP,

lansirala je vijest o izlasku SDA iz {esto~l-ane koalicije.Ako je Fenina vijest ta~na, ostaje da se

vidi na koji }e na~in SDP izvesti operacijuistiskivanja SDA iz vladaju}e {estorke.

Najbrì i najjednostavniji na~in bio bi dadràvni premijer Vjekoslav Bevanda

smijeni dva ministra iz reda SDA u Vije}uministara BiH (Sadika Ahmetovi}a iMuhameda Ibrahimovi}a) i da svojuodluku testira na Predstavni~kom domu

Parlamenta BiH.No, malo je vjerovatno da }epremijer Bevanda povla~iti poteze poLagumdìjinom diktatu, osim ako bizauzvrat dobio garanciju SDP-a orekonstrukciji Vlade Federacije Bosne iHercegovine.

“ “

SDA u rukama premijera Bevande

Od prije nekoliko dana,

koalicija ~etiri strankePlatforme u Federaciji BiHizgubila je parlamentarnuve}inu! Lijanovi}eva strankaRadom za boljitak nijeglasala za Izvje{taj oizvr{enju federalnog budètau 2011. godini, a ministarJerko Lijanovi} otvoreno jena sjednici federalne Vladezaprijetio da zastupnici iznjegove stranke ne}e glasatini za jedan prijedlogvladaju}e platforma{ke

koalicije sve dok SDP nekorigira svoj “krajnje

nekorektan odnos“ prema

partiji Radom za boljitak.Navodno, u pozadini ovogspora krije se personalnanetrpeljivost koja je prerasla uotvoreno neprijateljstvo izme|u{efa kluba SDP-ovihzastupnika JasenkaSelimovi}a i {efa kluba NSRadom za boljitak VladeIvankovi}a.

Lijanovi}i zamjeraju SDP-uizostanak bilo kakvekoordinacije, dogovora iusugla{avanja stavova ~etiri

stranke Platforme o va`nimpitanjima.

Lijanovići otkazaliposlušnost SDP-u

DELIKATNA ODLUKA

Premijer Bevanda ne}epreko koljena polomiti

odluku o smjeni dvaministra iz reda SDA

BUNT LIJANOVI]A êlnici NS Radom za

boljitak “do daljnjeg” ne}eglasati za odluke

platforma{ke koalicije



Umjetnike u Bosni i Hercegovini neti{ti samo nedostatak novca negonerijetko i odsustvo svje ih, origi-

nalnih ideja, kreativnosti i ma{te. Tako,naàlost, nije rijedak slu~aj da ovda{nji“stvaraoci“ iz svih oblasti poseù za tu|imumjetni~kim djelima i konceptima, te iste

pod etiketom “redizajna“ doma}oj javnosti(~itaj: poreznim obveznicima) i predsta-vnicima vlasti koji su spremni izda{nofinansirati njihov rad i “zalaganje“, pono-sno predstavljaju kao vlastita autorskadjela.

Posljednji takav “slu~aj“ otkriven je uaprilu ove godine, tokom priprema zamanifestaciju obiljeàvanja 20. godi{njiceod po~etka opsade Sarajeva, ~iji je idejnitvorac i autor bio ugledni sarajevski reditelj

. Podsjetimo, nakon {to je portal klix.ba objavio da je performans sa praznim stolicama koje simbolizirajuubijene gra|ane, a koji je Pa{ovi} predsta-vio kao svoj originalni autorski koncept,ve} izvo|en pro{le godine u New Yorku(kada su u Bryant Parku postavljene 2.753stolice za `rtve teroristi~kih napada 11.septembra 2001.), novinarka tog portala

, koja je u svom tekstuiznijela samo proste ~injenice o ovoj“posu|enoj“ ideji, bila je izloèna najprize-mnijim uvredama od strane Pa{ovi}a, koji

ju je, izme|u ostalog, optuìo da je“instrumentalizirana velikosrpskom propa-gandom“?! Pa{ovi}, naàlost, nije jedinikoji voli da “posu|uje“ i “redizajnira“. Nai-

me, i poznati akademski umjetnik Msvojevremeno je inspiraciju za

Spomenik ubijenoj djeci Sarajeva prona{aou skulpturi koja krasi park u {vedskomgradu Umea. Staklena devetmetarskaskulptura pod nazivom Zeleni plamen djelo

je poznatog {vedskog umjetnika V

i u vrijeme kada j postavljena, davne 1970. godine, bila jnajvi{a skulptura na svijetu - {to bi na{emumjetniku Ke~i, bez sumnje, moralo bit

poznato. Ke~in Spomenik ubijenoj djeci z~iju je izradu, podsjetimo, prije tri godinod gradskih vlasti Sarajeva dobio prek725.000 KM, samo je manja, neznatnizmijenjena verzija Lindstrandove skul pture, {to se jasno moè vidjeti nfotografijama koje objavljujemo uz ovatekst.

Pi{e: MAJA RADEVI]Foto: MILUTIN STOJÊVI]

Spomenik ubijenoj djeci Sarajeva Mensuda Keče, koji jekoštao preko 700.000 KM, loša kopija skulpture iz

švedskog grada Umea!

“Redizajn“ je majka umjetnosti

ORIGINAL I PLAGIJATSkulptura {vedskog umjetnika VictoraEmanuela Lindstranda iz 1970. godine(dolje) i Spomenik ubijenoj djeciSarajeva Mensuda Ke~e (desno)

ORIGINAL I PLAGIJATSkulptura {vedskog umjetnika VictoraEmanuela Lindstranda iz 1970. godine(dolje) i Spomenik ubijenoj djeciSarajeva Mensuda Ke~e (desno)

DVA PERFORMANSA, ISTI UMJETNI^KI KONCEPT

Sarajevska crvena linija Harisa Pa{ovi}a (gore lijevo) i prazne stolice u njujor{kom Bryant Parku (gore desno)

24.5.2012. I 1



Optuženi koji se već godinama brane pred Haškim tribunalom u Scheveningen su

stigli potpuno narušenog zdravlja i izgleda, međutim tokom boravka u pritvoru nanajbolji način iskoristili su medicinsku njegu i stomatološke usluge koja im je na

raspolaganju, a uz pomoć fitnesa postigli i odličnu fizičku kondiciju; našanovinarka analizira u kakvom stanju su uhapšeni najpoznatiji haški

optuženici i kako izgledaju sada

SVI HA[KI OPTU@ENICI TRUDE SE

DA IZGLEDAJU KAO U VRIJEMENJIHOVE NAJVE]E SLAVE

General Ratko Mladi} pro{le nedjelje prelazio prstompreko grla jer je svojim advokatima `elio re}i da mora

hitno u WC, tvrdi Mladi}eva odbrana

USPJE[NA REHABILITACIJA Ha{ki ljekarski timnapravio je nekolikozahvata na biv{emkomandantu VRS RatkuMladi}u nakon kojih onizgleda desetak godinamla|i



R, biv{i komandant

Glavnog {taba VRS, uo~i po~etkasu|enja u Haagu zatraìo je da seizmijeni fotografija sa njegovimlikom koja se koristi u javnosti.

Mladi} je svoj zahtjev obrazloìo tvrdnjomda se oporavio u odnosu na period kada jeisporu~en Haagu.

, izjavio je Mladi} na konferen-ciji uo~i po~etka su|enja 16. maja.

I, zaista, svi koji su Mladi}a pro{le nedje-lje vidjeli na malim ekranima mogli suzaklju~iti da je on u posljednjih godinu danadoìvio potpunu transformaciju. U Haag jekrajem maja pro{le godine izru~en kao ljudskaruina, naru{enog i zapu{tenog zdravstvenogstanja, {to je posljedica njegovog ìvota u

bijegu i neredovne medicinske njege.Me|utim, tokom boravka u Scheveni-

ngenu Mladi} je sara|ivao sa ljekarima,

slu{ao njihove savjete i redovno uzimaoterapiju. Sedamdesetogi{nji Mladi} je zboglak{e upale plu}a u oktobru pro{le godinehospitalizovan u holandskoj bolniciBornovo. Mjesec dana ranije, na njegovoinsistiranje, operisan je u bolnici Tribunala.Mladi}u se ha{ki doktori operisali herniju.Pored toga, ha{ki zubari imali su pune ruke

posla. Kako je Mladi} do{ao prili~nozapu{tenih zuba, popravili su mu {to je tre-

balo i uradili protetiku. Istina, dva mo`danaudara na Mladi}u su ostavili traga, uspore-

na psihomotorika i oduzetost jedne strantijela su trajne.

Pro{le nedjelje bosanska javnost justanovila da Mladi} ima gestikulacijlu|aka jer pokazuje nepristojne geste.

Kamere nisu snimile tu Mladi}evugestu, ali su ga novinari i javnost u sudnicvidjeli kako povla~i prstom preko grla, kanoèm, u znaku prijetnje. To je navodno

bila njegova reakcija na provokaciju i prostorije u kojoj su bile ~lanovi porodic`rtava i ène Srebrenice. Predsjednic

24.5.2012. I 2

Pi{e: MIRHA DEDI]

HOLIVUDSKA TRANSFORMACIJA Radovan Karadì} je poslije hap{enja vratio svoj prepoznatljivi izgled i u Haagu izlije~iosr~ane probleme



udruènja “Majke Srebrenice” M je tu gestu protuma~ila kao prijet-

nju i simuliranje klanja. “, kazala je

Suba{i}eva. Me|utim, izvor iz Mladi}eveodbrane za na{ list tvrdi da to nije bilaMladi}eva namjera, ve} je ta gestakulacijaunaprijed dogovorena s advokatima. KakoMladi} ima upalu prostate, on ne moè

izdràti duè od sat vremena bez odlaska uWC te je Mladi}, pokazuju}i prstom nagrlo, svojim advokatima navodno htio re}ida mu je “do{la voda do grla” i da traè

pauzu. Me|utim, to je protuma~eno nadruga~iji na~in.

No vratimo se ostalim ha{kim optuè-nicima koji su se tokom boravka u ha{kom

pritvoru zahvaljuju}i medicinskoj njezi, bavljenju sportom i redovnoj ishrani tako-re}i preporodili.

Ve}ina ha{kih optuènika, kako tvrdina{ izvor iz Ha{kog tribunala, èle {toljep{e izgledati u sudnici i teè da vrate svoj

ratni izgled, odnosno da izgledaju kao u vrijeme njihove najve}e slave.

Potpuni preporod u Scheveningenu jedoìvio i general Z . On jesredinom 2007. u Haag preba~en na nosili-ma u polusvjesnom stanju. Njegovozdravstveno stanje je bilo katastrofalno. Od

posljedica dva mo`danog udara ovaj gene-ral, koji se godinama skrivao od Ha{kog tri-

bunala, lije~io se ~ajevima, a pomagale sumu, kaè, i amajlije. Ha{ki tribunal je

saop{tio da je lije~ni~ki tim ocijenio dazdravstveno stanje optuènog Tolimiraozbiljno, krhko, veoma zabrinjavaju}e i daTolimir odbija da sara|uje s ljekarima.Tolimir je zbog cerebralnih i sr~anih prob-lema bio pod 24- satnim nadzorom. Ljekarisu od njega traìli i da nosi narukvicu koja}e mu pratiti sr~ani ritam. Me|utim,Tolimir se tome o{tro usprotivio i kazao damu u lije~enju pomaù ~ajevi koje dobija izSrbije i molitve, te da ne pristaje da muugra|uju ~ipove u tijelo jer se tome proti-vio i I ?! Tolimir je pisao i pod-neske sudu zbog oduzimanja sna i ugradnje~ipova. “

, naveo je u pod-nesku sudskom vije}u Tolimir.

Protivno njegovim metodama lije~enja,Tolimir je pod pritiskom ha{kih ljekara

po~eo uzimati terapiju. Na{ izvor iz Ha{kog

tribunala tvrdi da je Tolimir potpuno zdrav~ovjek, da su otklonjene sve tegobe sa koji-ma je do{ao u Haag i da je u posljednjih petgodina dobio preko deset kilograma.

I R je sredinom 2008.godine preba~en u Haag u prili~no lo{emstanju. “

,kaè na{ izvor. Me|utim, disciplinovaneosobe poput Karadì}a u pritvoru orga-niziraju ìvot s obavezama i odre|enim ras-

poredom. U zatvorskim uslovima bitno je prisiljavati se na po{tovanje rasporeda, u{to se ubraja i redovno vje`banje, kako bi se

o~uvanjem tjelesne kondicije i spremnostiodràlo i koliko-toliko normalno stanjeduha. Karadì} je u tome, po svemu sude}i,uspio. On se bavi manje zahtjevnimsportovima jer, kako kaè, nema dovoljno

vremena zbog toga {to se sam brani. Ofrizera traì da ga {i{a “onako kako jeizgledao tokom devedesetih”. Isti zahtjev jimao i u Beogradu kada su ga uhapsili

Naime, od zatvorkog brice, koji mu jodsjekao dvije pletenice vezane na tjemenuduga~ke pedesetak centimetara, traìo je dmu frizura ima oblik po kojem je bio pre

poznatljiv. Istina, nadriljekar D je prava holivudska transformacija ha{kooptuènika Radovana Karadì}a. Njegovo

preru{avanje je bilo fascinantno. Po zanimanju “duhovni istraìva~“ ili “bijeli mag”Karadì}a je imao egzibicionisti~kih

kockarskih sklonosti. Lije~io je druge urinom i tvrdio da ga je i sam pio. No, zajedno sa izgledom, Karadì} je dok se skrivau Beogradu zapustio i svoje zdravlje. Poreurina, lije~io se sa dva metalna viska koja j

I 24.5.201222

HA[KI PREPORODGeneral Zdravko Tolimir rije{io je sve svoje zdravstvene probleme u Scheveningenu i vidno

pove}ao teìnu

OD [UMSKOG ÔVJEKA DO HA[KOG [MINKERA Goran Hadì} se u Haagu bavi svim dostupnim sportovima i vodi ra~una o svom izgledu



sam napravio. Ina~e, Karad i} je reli-giozan, ~ita Bibliju, nosi krst oko vrata iima dvije ikonice s likovima Isusa Hrista zakoje smatra da imaju nadnaravne mo}i.

, pos lj ednj i ha{kioptuènik, kada je doveden u beogradskiSpecijalni sud na saslu{anje prije izru~enjaHa{kom tribunalu izgledao je kao {umski~ovjek. Zapu{tene brade i kose, blijed, satamnim podo~njacima, u sivoj staroj maji-ci… Hadì} je sa novom enom s kojom jeimao malo dijete ìvio na Fru{koj Gori,gdje je i uhap{en. Me|utim, ubrzo nakondolaska u Haag doveo se u red. Zapu{teni

stomak zategao je u teretani. Ina~e Hadì}se bavi svim u Haagu dostupnim sportovi-ma. Pored fitnesa u teretani, redovno igrako{arku, mali nogomet, rukomet i tenis.Preplanuo, kratko pod{i{ane frizure, bez

vi{ka kilograma, gotovo bez novih bora nalicu, Hadì} kao da nije u situaciji koja bi prosje~ne ljude bacila u te{ku depresiju.Oduzimanje slobode i boravak u pritvoru zanekoliko je ha{kih optuènika bilo tolikostresno da su po~inili suicid, me|utimGoran Hadì} izgleda utrenirano i ni~im neodaje teìnu situacije u kojoj se nalazi.

, najve}i ha{ki cirkuskimajstor, gotovo deset godina svojim opstruk-cijama svjesno produàva su|enje u Haagu.On je optuìo Tribunal da njegovo su|enje

planira okon~ati tako {to }e “sa~ekati daoptuèni umre”, a sve to ilustrovao je detalji-ma medicinskih procedura kojima je pod-vrgnut i koje mu tek sljeduju. Godinama jetvrdio da njegove aritmije i sr~ane tahikardi-

je postaju sve ve}i problem, i da je zbog tog podvrgnut i elektro{okovima.

U [e{eljevom medicinskom izve{taju bilo je ipak i vedrijih tonova. Prema njegovim rije~ima, stanje jetre popravilo mu sotkad jede isklju~ivo konzerviranu i suvuhranu - {to je, opet, podsje}anje na startvrdnje kako u Tribunalu poku{avaju da gotruju.

U prvih nekoliko mjeseci ove godinsu|enje [e{elju se ~esto prekidalo, izvje{taji o njegovom zdravstvenom stanjusu bili kontradiktorni. Njegovi radikalikao i ljekari iz Beograda (ginekolozi!) koj

je [e{elj sam izabrao da ga pregleda, tvrdisu da je njegov ìvot ugroèn i da ga ubija

ju u Haagu. [e{elju je u me|uvremenuugra|en pejsmeker i njegovo stanje pot

puno je normalizovano. U martu, kada j pred Ha{kim tribunalom po~elo izno{enjzavr{ne rije~i Vojislava [e{elja, optuènoza najteè ratne zlo~ine u Hrvatskoj, Bosni Hercegovini i Vojvodini, ni{ta u

[e{eljevom nastupu nije ukazivalo da munedostaje snage i àra kakvu ima od po~etka su|enja. Na{ izvor iz Ha{kog tri bunala tvrdi da je [e{elj nekoliko puta u bolnici bio preba~en preventivno, zbognaglog skoka pritiska, ali da ni u komslu~aju nije bio ugroèn njegov ìvot[e{elj u Haag do{ao sa sr~anom aritmijomkoja je pogor{ana u posljednje vrijemnakon {to je ~etni~ki vojvoda oteào za ~aktrideset kilograma. “

, tvrdi na{ dobro upu}eni izvor.

I nakon sedam godina iza re{etaka general A izgleda besprijekorno

bez suvi{nih kilograma i bora, preplanuo zategnut. Sedam godina provedenih

pritvoru Ha{kog suda na izgledu AntGotovine nisu ostavile puno traga. Popu

pravog bonvivana, uhva}en tokom ve~ere urestoranu na Tenerifima, Gotovina je utrenutku hap{enja bio oli~enje {minkera nodmoru u turisti~kom ljetovali{tu. Preplanuo, u bijeloj ko{ulji, uz vino na stoludo~ekao je policajce kojima je bez vidljiv

nervoze dopustio da mu stave lisice sprovedu ga u pritvor. Njegovo posljednj

pojavljivanje pokazalo je da nije puno promijenio svoj imid` u odnosu na onaj dok je bio na slobodi. Hrvatsk general uredno j pod{i{an, zategnut, s obaveznom ko{uljomu hla~ama. Samo ima malo vi{e sijedihKao profesionalni vojnik, cijeli je ìvo

posve}ivao pa`nju svojoj kondiciji fizi~koj snazi. Danas, s pedeset i sedamgodina, djeluje jednako fit kao i kada jeu{ao u pritvor Scheveningena. Na{ izvokaè da Gotovina redovno odlazi u teretanui da je zatvorski prvak u tenisu.

24.5.2012. I 2

SPORTOM DO SAVR[ENOG IZGLEDA General Ante Gotovina ima vojnu disciplinu kada je njegov izgled u pitanju

MANIPULACIJE ZDRAVSTVENIM STANJEMVojislav [e{elj ima istu zdravstvenu skrb kao i drugi ha{ki optuènici, ali on svjesno naru{avasvoje zdravlje



Na prijedlog ministra unutarnjih poslova MUHAMEDA BUDIMLIĆA, VladaSarajevskog kantona donijela je odluku o određivanju datuma koji će seproslavljati kao Dan policije; novinar SB donosi detalje ove skandalozne

Budimlićeve odluke, ali i sramotnog načina na koji ministar Budimlić dijelinaknade za liječenje odabranim poslušnicima

SRAMOTNA PORUKAMINISTRA BUDIMLI]A

SARAJEVSKIM POLICAJCIMA“U aprilu 1992. godine trebali ste biti neutralni!

“



Ministar unutarnjih poslova Kan-t on a Sa ra je vo M

nastavio je sa jednostranim, samovoljnim inezakonitim potezima. Nakon

{to je nedavno zaposlio skoro pedeset novih

administrativaca, me|u kojima su i ro|aciBudimli}evih partijskih drugova, federal-nog premijera N i njegovogkantonalnog kolege F , kao i

prijatelji njegovog badè i polit i~kogza{titnika D , ministra

prometa i komunikacija, Budimli} jeodlu~io sarajevskim policajcima, uz pomo}

premijera Musi}a i M , predsjednice Skup{tine Sarajevskog kan-tona, odrediti i datum koji }e slaviti kaosvoj praznik.

Naime, Vlada Kantona Sarajevo je nasvojoj 66. sjednici, odrànoj dvadesetogaprila, predloìla odluku o utvr|ivanjuDana policije Kantona Sarajevo. OdlukaVlade oti{la je na potvrdu predsjedniciKantonalne Skup{tine Mirjani Mali} anjome se utvr|uje kako bi se, umjesto{estog aprila, od naredne godine kao Dan

policije trebao obiljeàvati 29. avgust,datum koji nema nikakvog simboli~nogzna~aja za sarajevske policajce. Obrazlo-ènje ovakve odluke dao je ministar unutarnjih poslova M .Poja{njavaju}i kako je MUP Kantona

Sarajevo jedini organ unutarnjih poslova uFederaciji BiH koji nema datum koji bi seobiljeàvao kao Dan policije, formirao jekomisiju koja je trebala predloìti datum,

program aktivnosti i na~in obiljeàvanjaDana policije, vode}i ra~una da datumobiljeàvanja nema bilo kakvu negativnu

povezanost sa doga|ajima iz historije BiH.Budimli}eva je komisija jednoglasno

predloìla 29. avgust. Tog je dana 1189.godine, naime, napisana Povelja Kulina

bana, najstariji do sada prona|eni bosanskidokument. Povelja je, {to je op}epoznato,napisana bosan~icom i njome je tada{njivladar ban Kulin sa Dubrova~komrepublikom regulirao trgova~ke odnosegarantiraju}i Dubrov~anima bezbjednost nateritoriju koji je kontrolirao. Iako je ovajdatum primjereniji, recimo, obiljeàvanjuDana dràvnosti BiH ili, u najmanju ruku,Vanjskotrgovinske komore BiH, Komisija

je ipak uspjela na}i povezanost ovog danasa policijskim aktivnostima. Povelja sesmatra dokazom suverenosti BiH asuverenost se, smatraju u Budimli}evojkomisiji, brani i oruànom silom, vojskom i

policijom, pa se tako moè obiljeàvati i

kao zvani~an dan sarajevske policije?!

Ovakav prijedlog Budimli}eve komisijeizazvao je zgraàvanje sarajevskih

policajaca. Ne samo zbog ~injenice da nikood njih nije bio ~lan Budimli}eve Komisijekoja je odlu~ivala o odre|ivanju datumakoji bi slavili kao svoj praznik, nego i zbogtoga {to su {esti april oduvijek smatralisvojim najzna~ajnijim datumom. Tog jedana 1992. godine napadnuta policijskaakademija na Vracama, ubijen je petna-estogodi{nji pitomac a zarobljeni su i

mu~eni profesori i u~enici koji su se u njoj

nalazili na {kolovanju. Isto tako, zna~ajandatum za sarajevske policajce, koji ne èlda proslavljaju “neutralan“ datum jer nisu

bili neutralni kada su branili Sarajevo Bosnu i Hercegovinu, svakako je i 18. majkada je 1992. godine postrojeno 70

policajaca iz sarajevskog Starog gradaSkoro u isto vrijeme su i ostale policijskstanice izvr{ile postrojavanje svojih

pripadnika, pa je ovaj datum veomzna~ajan u historiji policije.

No, odre|ivanje datuma koji bi s proslavljao kao dan policije samo je jedan unizu Budimli}evih poteza koji je izazvaognjev sarajevskih policajaca. Naime, beikakvih konsultacija Budimli} je odlu~idva policijska vozila donirati sarajevskimvatrogascima. Rije~ je o jednom Golfu A5 dostavnom vozilu Caddy a oba automobilkoriste pripadnici Odjeljenja kriminalisti~ke tehnike. Ministra Budimli}a to ipak nij

sprije~ilo da oba auta donira vatrogascima Ilidè, {to zna~i dodatno slabljenje ionakotehni~ki minorno opremljenih policajaca inspektora. Ako se zna kako za 2011godinu nije okon~ana niti jedna javnnabavka kojom bi se kupila oprema z

policajce, nije te{ko zaklju~iti kako se nradi ni o ~emu drugom nego o namjernomslabljenju policije koja ova vozila korist

prilikom uvi|aja. No, najskandaloznijodluka ministra Budimli}a ipak nije vezanza odre|ivanje datuma dana policije ildoniranja vozila. Rije~ je, ipak, o njegovoodluci od dodjeljivanju nov~ane pomo}

kao naknade za lije~enje te{kih bolesti. Ovnaknada propisana je zakonom

policijskim slu `benicima KantonSarajevo, no ministar Budimli} ndodjeljuje je policajcima kojima je naknadzaista potrebna kako zbog njihovog, tako zbog te{kog zdravstvenog stanja pripadniknjihovih porodica. Budimli} je, tako

be{}utno odbio potpisati odluku o naknadza te{ko oboljelo dijete policajca kojsvako nekoliko mjeseci mora na operaciju

produljenja aorte kako bi mogao imatnormalan dotok krvi u mozak. Ali je zato

beskrupulozni Budimli} bez ikakvih problema odlu~io potpisati rje{enje dodjeli tri pla}e novouposlenoj radniciina~e sestri sekretara ministarstva E

. Naknada joj je ispla}ena ka pomo} za oca koji, ina~e, osim uobi~ajenihstara~kih problema, ne pati ni od kakvozbiljnije bolesti. Tako }e, zahvaljuju}{irokoj ruci ministra Budimli}a, porodicZahiragi} na kraju ovoga mjesecazahvaljuju}i pla}ama i naknadama, bit

bogatija za vi{e od petnaest hiljada marakaA policajac, otac te{ko bolesnog djetetasnalazit }e se sam kako bi na{ao nova

neophodan za operaciju.

24.5.2012. I 2

Pi{e: NEDIM HASI]Foto: MILUTIN STOJÊVI]

PRVI PENDREK SARAJEVA Sramotnu odluku ministra Budimli}a u djelotreba provesti Mirjana Mali}, predsjednicaSkup{tine Kantona Sarajeva



Sa vrlo malom, ali za pobjedudovoljnom razlikom, T

}e u narednih pet godina biti na ~elu dràve kojom je posljednjih osam godina “{efo-

vao“ lider DS-a B . [okantno je to bilo iznena|enje za gotovo sve one koji setretiraju kao bolji poznavaoci politi~kih pri-lika, jer je Boris Tadi} ve} bio vi|en utre}em predsjedni~kom mandatu.

Nikoli} je pobijedio Tadi}a u gotovonemogu}im uslovima. Tadi} je sa 34 mili-ona eura zakupio sate i sate televizijskogvremena za svoje spotove, {tampani mediji

bili su pod potpunom njegovom kontrolom,unajmio je najbolju markentin{ku ekipu,upregnuo ~itav sistem Srbije, ali i poredsvega toga je pora en. Gra|ani su ve} 6.maja te{ko kaznili Demokratsku stranku~ija je lista osvojila 11 posto manje (polamiliona glasova) nego na izborima 2008.godine. Taj trend je nastavljen i u drugomkrugu predsjedni~kih izbora.

Nikoli} je od Demokrata progla{en zaopasnost po Srbiju, optuèn je za mra~nu

politiku, za povratak u devedesete, kritiko-

van da je oko sebe okupio ljude sa potjerni-ca (B ), osobe koje su{urovale sa zemunskim klanom, biv{esaradnike M i, na koncu, da

je kupio fakultetsku diplomu.

Činjenica je da je Tomislav Nikoli} politi~ar ~iju su biografiju obiljeìle prijesvega krvave devedesete godine, koje

proveo kao desna ruka ha{kog optuènika. Vi{e od dvadeset godina prisutan je na politi~koj sceni Srbije, asamo posljednje tri i po proveo je nezavisanod Vojislava [e{elja. Njegovu politi~ku

biografiju ve}im djelom “krase“ one bojekoje vaè i za samog [e{elja, a odnose se naideologiju ekstremnog nacionalizma, ratne

pokli~e, negiranje zlo~ina i genocida uSrebrenici. Kao nacionalista i pristalicaVelike Srbije, Nikoli} se ‘90-ih godina

borio u ratu u Hrvatskoj i veli~ao. Zbog izuzetnih

zasluga u otad`binskom ratu Vojislav [e{elj

ga je 1993. godine na Romaniji proglasiovojvodom. Nakon progla{enja uputili su sena Pale kod R . No,uprkos svemu 2009. godine uspje{no se predsudom odbranio od optu`bi da je u~estvovaou ratnim zlo~inima. N , koja ga

je optuìla da je kao palamilitarac u~estvo-vao u istrebljenju Hrvata u selu Antin,morala je za klevetu platiti 200 hiljadadinara. Poznato je i to da mu je [e{elj od1998. do 2000., u saradnji sa Milo{evi}em,dopustio da obavlja funkcije potpredsjedni-ka srpske, a potom jugoslovenske Vlade.

Me|utim, prije tri i po godine Nikoli} je

napravio radikalan zaokret. Osnovao jenovu stranku i odrekao se ekstremnognacionalizma jer je “shvatio da je njegovdotada{nji {ef Vojislav [e{elj u Hagu izgu-

bio dodir sa stvarno{}u”. Srpska napredna

stranka prihvatila je proevropski stav s politikom koja se prakti~no ne razlikuje od

politike DS-a. Analiti~ari naklonjeni Tadi}u

“uàsnuti su ~injenicom da novi predsjednik Srbije ima pro{lost ekstremnognacionaliste”, me|utim da se stvar selektivno posmatra, govori ~injenica da je I

, bliski saradnik Tadi}a u skoro pro{losti, bio portparol Slobodana Milo{evi}a tokom ratnih godina. Ne treba zaboraviti ni da je jedan od Tadi}evih koalicionih partnera stranka Jedinstvena Srbija~iji je lider D bi

blizak Arkanov saradnik.Pitanje Nikoli}eve li~ne i politi~k

transformacije na stalnom je testu, a posebno sada, kada je izabran za prvog ~ovjek

Srbije. Koliko njegova pro{lost optere}ujnjegovu politi~ku budu}nost, profesorickomentari{e na slijede}

na~in:“Kada slu{am sve na{e medije i DS

zaista, da nisam ìvela u Srbiji, stekla bihutisak da je Tomislav Nikoli} vodio svratove od Vukovara do Srebrenice, a za tovreme gospodin Da~i} sedeo u manastiru vezao goblen. Dakle, Tomislav Nikoli} nijcve}ka, to je ~ovek kojem ja nikada ne}udati glas zbog onoga {to je radio

podràvao devedesetih, al i Tomislav Nikoli} nisu devedesete. Devedesete su

Ivica Da~i} i Slavica \uki} Dejanovi}. Pne moèmo iskrivljavati pro{lost zato jer sunam oni prijatniji koalicioni partneri, a ovnam ne odgovaraju. I to je ono {to je narodSrbije rekao ovim glasanjem.”

I 24.5.201226

Nakon izbora Tomislava Nikolića za predsjednika Srbije uslijedila su velikapreviranja na političkoj sceni Srbije koja će za posljedicu, po svemu sudeći, imatiodlazak Borisa Tadića u političku ilegalu; naša novinarka analizira kakva će bitipolitika predsjednika Srbije TOMISLAVA NIKOLIĆA prema regionu te na koji

način novoizabrani predsjednik namjerava da sastavi vladu

ÊTIRI SCENARIJA TOMISLAVANIKOLI]A ZA POTPUNOOVLADAVANJE SRBIJOM

Boris Tadi} je tek nakon izbornog poraza shvatio da munajve}i neprijatelj nije Toma Nikoli}, nego strana~ki

kolega, gradona~elnik Beograda Dragan \ilas

Pi{e: MIRHA DEDI]



DUG PUT OD VOJVODEDO EVROPEJCA

Novi predsjednik Srbije TomislavNikoli}, koji }e sve~ano biti

inaugurisan 10. juna, tvrdi da ne}eodstupiti sa evropskog puta



Tomislav Nikoli}, novoizabrani pred-sjednik Srbije, nakon inauguracije predlo-ì}e J , potpredsjed-nicu SNS-a, za mandatara koji treba da sas-tavi vladu.

Dosada{nji zamjenik predsjednikaSNS-a A naslijedi}eTomislava Nikoli}a na ~elu ove partije, jer }e nakon stupanja Nikoli}a na du`nost

predsjednika Srbije automatski biti aktivi-rana njegova, ranije najavljena, ostavka.Kako na{ list saznaje, naprednjaci surazradili nekoliko scenarija po kojima }eoni sastaviti vladu, a da bi u tome uspjeli,

predstoji te{ki pregovori koji }e, smatraju

upu}eni, trajati do septembra. Nakon izbora Tomislava Nikoli}a za predsjednika Srbije, dogovor o formiranjuvlade koji su sklopili Tadi} i Ivica Da~i}stavljen je pod znak pitanja. Analiti~arismatraju da postoji mogu}nost da se Da~i}

prikloni Nikoli}u, {to bi bilo sasvim prirod-no jer su bili koalicioni partneri tokomdevedesetih. Ukoliko se to ne desi,

Nikoli}u }e se vjerovatno priklonitiDa~i}evi koalicioni partneri - K PUPS i Jedinstvena Srbija DraganaMarkovi}a Palme. Tako sudbinu nove vladeSrbije u svojim rukama ne drì Ivica Da~i},

ve} kako navodi na{ dobro obavije{ten

izvor, njegov koalicioni partner JovanKrkobabi}.

Ukoliko SNS dogovori koaliciju saDSS-om, URS-om na ~ijem je ~elu M

i pet predstavnika manjina (bezMa|ara), poziv za ulazak u vladu dobi}ePUPS, koji sa svojih 12 mandata donosive}inu od 127 poslanika. Kontakti izme|uSNS-a i PUPS-a postoje jo{ odranije.

Uslov za to je da Nikoli}evu ve}inu podrì i 16 poslanika URS-a Mla|ana

Dinki}a. Matematika kaè da SNS ima 73mandata. Ako se tome doda 21 poslanik DSS-a, kao i petoro predstavnika manjina(minus Ma|ari, koji su u izbornoj no}i

ponovili da }e ostati uz Borisa Tadi}a i DS)i pomenutih 12 uz PUPS-a, odnosno 16 izURS-a, SNS dolazi do 127 poslanika, {to jedovoljno za formiranje nove vlade.

Tre}a opcija je da Vladu Srbije budesastavljena od velike koalicije - Tadi}evog

DS-a i Nikoli}evog SNS-a. To rje{enje bi,

kako navodi isti izvor, bilo po mjerme|unarodne zajednice. Ukoliko pak dseptembra Nikoli} ne uspije da se dogovorsa koalicionim partnerima, on }e kao predsjednik Srbije na jesen raspisati nove parlamentarne izbore na kojima }e, smatra ondobiti vi{e glasova nego u maju.

U centrali Tadi}eve Demokratske stranke, kako na{ list saznaje, nakon objavlji

vanja rezulata predsjedni~kih izbora uslijedio je pravi rijaliti {ou, sa psovanjem

plakanjem, urlanjem, vrije|anjem… Najve}a stranka koja je do sada dràla sve nivovlasti u Srbiji pretrpjela je teàk poraz kad

je Tadi} izgubio na svim izborima i t~injenica mjenja sve. Odmah su po~elme|usobne optu`be ko je kriv za porazPodatak koji svima bode o~i jeste da jTadi} izgubio izbore u Beogradu za oko 2

hiljada glasova, a da je u prvom izbornom

I 24.5.201228

TOMA SIGURAN DA ĆE SASTAVITI VLADU:Naprednjaci su razradili nekoliko scenarija po kojimaće oni sastaviti vladu, a da bi u tome uspjeli, predstoji

teški pregovori koji će, smatraju upućeni, trajati doseptembra

NAJUTICAJNIJI DEMOKRATA JEGRADONAÊLNIK BEOGRADA \ILASNakon izbornog neuspjeha Borisa Tadi}a, njegovstrana~ki zamjenik Dragan \ilas postao je“gigant“ u DS-u i “neformalni broj jedan“

NAJUTICAJNIJI DEMOKRATA JEGRADONAÊLNIK BEOGRADA \ILASNakon izbornog neuspjeha Borisa Tadi}a, njegovstrana~ki zamjenik Dragan \ilas postao je“gigant“ u DS-u i “neformalni broj jedan“



krugu sa 11 hiljada vodio ispred Nikoli}aVe} u izbornoj no}i krenula su optuìvanjda stranka u Beogradu nije dovoljno u~inilza svog predsjednika. Ni druga struja oku

pljena oko potpredsjednika Tadi}evog DS-agradona~elnika Beograda Dnije ostala du`na. Traìla je Tadi}evuostavku na mjesto predsjednika DS-a, kak

bi na njegovo mjesto do{ao vispreni \ilas

Naime, Tadi}ev strana~ki zamjenik Dragan\ilas postao je “gigant“ u DS i “neformalni broj jedan“.

, poznati beogradskadvokat, kaè za “SB” da ga uop{te ne ~ud{to su Tadi}eve demokrate doìvjele porana izborima.

“Zastra{ivali su gra|ane ve}im zlomtvrdili da }e se zemlja, ukoliko pobed

Nikoli}, suo~iti sa katastrofom, bi}e zaustavljen meteorski put Srbije ka Evropskouniji. Nisu isklju~ivali ni rat!

Prilikom poslednjih izbora, Demokratska stranka, sam Tadi}, njihovi bira~i i nji

hovi mediji, {irili su ideju da njihovkonkurenti ne smeju pobediti. Ne da nmogu pobediti ili da ne bi bilo dobro d

pobede, ve} bukvalno da ne smeju da pobede. I normalno, kada se to ipak dogodilodrè se kao da se desilo ne{to moralnnedopustivo. Profesorka Zagorka Golubovi} je zaklju~ila da je za rezultat izbora krivnarod i zapretila mu da }e emigrirati

Neshvatljivo je da se poraèna strana sad pita: gde su na{a 2 procenta koji su namnedostajali da pobedimo? Odakle im uop{tideja da su imali ta dva procenta?

Dana{nji gubitnici kao da nikada nisu

stvarno shvatili klju~nu demokratsku idejusmenjivosti vlasti. Po{to su smatrali da suim bira~i iz izbora 2008. zagarantovani, u

protekle ~etiri godine, vo|eni èljom d pro{ire bazu, po~eli su da vrbuju bira~svojih protivnika. Činili su to uglavnomklize}i udesno, prema nacionalisti~kimopcijama. Pri tom nisu mislili da to moìmati ikakve posledice na njihovu zagarantovanu bazu. Nisu mislili na to ni kada jdono{ena Deklaracija o Srebrenici, iz koj

je izba~ena re~ genocid, sve samo da se n bi zamerili strankama i protivnicima kojgenocid negiraju. Nisu mislili na to ni kad

su, {to i danas ~ine, Kosovo nazival ju`nom srpskom pokrajinom i obe}aval“o~uvanje suvereniteta i teritorijalnointegriteta Srbije”, ni onda kada su, s

puno uvaàvanja, podràvali Dodika~oveka koji radi na dezintegraciji BiH, nonda kada su potpisivali Deklaraciju onacionalnom pomirenju sa SPS-omstrankom koja se nikad nije jasno i potpunodrekla svoje pro{losti i svoga predsednikMilo{evi}a, ni onda kada su izjedna~aval“dva bola”, bol za Milo{evi}em i bol zZoranom \in|i}em. Nisu mislili na to nkada su pomogli Tomislavu Nikoli}u

24.5.2012. I 2

Ovih dana postavlja se pitanje kakav}e biti odnos Milorada Dodika, predsjed-nika RS-a, prema novoizabranom pred-sjedniku Srbije, s obzirom da je Dodikotvoreno podrào Tadi}a, pa ~ak i u~estvo-vao u njegovoj kampanji. Pokazalo se nakraju da je njegov va{arski anga`man biopun proma{aj, te da Dodik ne uìva velikupodr{ku u Srbiji, kako se to pogre{no sma-tralo do sada. [tavi{e, on u Srbiji nemanikakvu politi~ku teìnu, jer da je druga~ije

i Tadi}ev rezultat bio bi povoljniji.U izbornoj no}i Dodik je, me|utim, bio

siguran u Tadi}evu pobjedu. U ve~ernjimsatima spremao se da avionom ode doBeograda i uveli~a Tadi}evo veselje.Me|utim, ve} u 20. 15 iz Beograda mu je

javljeno da ne kre}e na let jer prvi izbornirezultati govore da je Nikoli} u zna~ajnojprednosti. Dodik je otkazao let a zatimnazvao Tadi}a i tje{io ga da predsjedni~kafunkcija nije isto {to i izvr{na vlast.

Milorad Dodik se vratio saerodroma kada je čuo da jeNikolić pobijedio

REZIGNIRANIDODIK OSTAOKOD KU]EMilorad Dodik, predsjednik

RS-a, ostao je kod ku}e u no}i20. maja kada je saznao da jeTadi}, u ~ijoj je izbornojkampanji u~estvovao,izgubio na izborima

DA LI ]E JORGOVANKA BITI PRVA PREMIJERKA SRBIJETomislav Nikoli} povjeri}e mandat za sastav vlade svojoj dugogodi{njoj strana~koj kolegici

Jorgovanki Tabakovi}



biv{im radikalima u neiskrenom pres-vla~enju u Evropejce, ni onda kada su}utali o politi~koj pozadini atentata na\in|i}a, ni kada su izjedna~ili ~etni~ki i

partizanski pokret, fa{izam i antifa{izam,ni onda kada su, preko dràvnih organa,zapo~eli proces rehabilitacije kvislingaDraè Mihailovi}a. Nisu razmi{ljali o

posledicama svojih postupaka ni onda kada

su tolerisali besprimernu korupciju u sop-stvenim redovima. Ra~unali su da ‘na{i bira~i’ to ne}e primetiti jer je uspostavljena puna kontrola nad medijima”, zaklju~ujeadvokat Popovi}.

Pitanja koja su otvorena nakon Nikoli}e-ve pobjede su kako }e se on sna}i na pros-toru za koji ga vezuju uglavnom ratneuspomene i da li }e izviniti za zlodjelainspirisana ideologijom koju je dugo zastu-

pao i branio.

“Veliko je pitanje kakav }e zapravo biti Nikoli} koji je do samo pre nekoliko godi-na u Skup{tini Srbije nosio majcu sa likomha{kog optuènika Ratka Mladi}a. Potvrdanjegove navodne posve}enosti miru i nas-tavku evropskih integracija Srbije bila bi dahitno obrati pa`nju na dokazane ~injenice izvojne biografije aktuelnog na~elnikaGeneral{taba VS Ljubi{e Dikovi}a i uskladu sa svojim nadle`nostima ga za

po~etak razre{i du`nosti, te da se javnozaloì da se {to pre otkriju i pravdi priveduMladi}evi jataci, bez obzira da li oni bili

predstavnici organa dràve Srbije ili ne”,

kaè J iz Centra za evroatlantskestudije iz Beograda.Srbijanski mediji i analiti~ari naklonjeni

Tadi}evim demokratama ovih dana tvrde da je za Srbiju najbolje da se u Srbiji uspostavikohabitacija i da DS oformi vladu ~iji }e

premijer biti Boris Tadi}.Predsjednik Socijaldemokratske unijer

, pak, kaè da su iskustva sa prethodnim kohabitacijama bila vrlo nega-tivna, ~ak traumatska.

“Prvi period kohabitacije zapo~eo je januara 2001. godine izborom Zorana\in|i}a za predsednika Vlade Republike

Srbije. Ako je politi~ki a ne personalnisukob sa Ko{tunicom, tada{njim

predsednikom SR Jugoslavije, u po~et-ku bio skriven od o~iju javnosti, on jeeksplodirao izru~enjem Milo{evi}asudu u Hagu, kada je Ko{tunicaoptuìo vladu Srbije za ‘veleizdaju’. Okakvoj kohabitaciji se posle togamoglo govoriti? Zapo~eo je bespo{te-dni politi~ki rat, koji }e se zavr{ititragi~nim ubistvom Zorana \in|i}a.Pokazalo se da kohabitacija dve pot-

puno suprotne politi~ke opcije ne samoda nije mogu}a ve} i da je Milo{evi}evo

nasle|e spremno na politi~ko ubistvo da bizaustavilo demokratske promene u Srbiji.Druga kohabitacija je jednogodi{nja vladaDS — DSS, ~iji predsednik je bio Ko{tunica,a predsednik Srbije Boris Tadi}. Ovakohabitacija se simboli~ki zavr{ila paljen-

jem dàmije i nekoliko ambasada uBeogradu, nakon mitinga protesta zbog

progla{enja nezavisnosti Kosova. I politi~kom laiku je bilo jasno ne samo da jenasilje delom orkestrirano od vlasti, ve} ida je policija svojom pasivno{}u omogu}ila

da se zapali ambasada SAD-a. Demokratskstranka imala je jednostavnu dilemu — ili du|e u otvoreni politi~ki sukob sa zapadomili da izazove prevremene izbore, koje suKo{tunica i njegovi politi~ki saveznicizgubili sa vrlo malom razlikom. Ironija jda je prakti~no potpuno nereformisanSocijalisti~ka partija Srbije tada omogu}ilTadi}u da formira vladu. Tako su se dv

prethodne kohabitacione vlasti u Srbij pokazale kao potpuno neuspe{ne”, ka`Kora}.

On ima velike rezerve kada je u pitanju Nikoli}eva politika prema zemljama uregionu.

“Čovek koji je obe}ao da }e d promeni stan da ne bi ìveo u bulevaruZorana \in|i}a dobio je priliku da predstavlja Srbiju u zemlji i svetu. Dug je pu

pre{ao od [e{eljevog zamenika, ali ga joduì put ~eka. [to pre shvati da je dobisamo uslovnu podr{ku gra|ana Srbije, to}e biti ve}e {anse da Srbija relativno

bezbedno iza|e iz politi~ke krize koja joneminovno sledi. Ali se varaju oni koj

misle da }e ovaj izbor za predsednikSrbije biti bez posledica na krhkodnose u regionu i poloàj Srbije usvetu. Srbija je jo{ jednom pokaza

la da je samo nekriti~ki odno prema neposrednoj pro{lostmogao da dovede na vlas~oveka koji je hvalio RatkMladi}a i u~estvovao kadobrovoljac u ratnim zbivanjima. Pravo pitanje za Srbiju nijkako je ovaj ~ovek izabran, vekako je mogu}e da je ova

~ovek u{ao u drugi krug predsedni~kih izbora? Kad

odgovori jasno na ovo pitanjeSrbija }e zapo~eti svoj stvarni demokratski razvoj”, kaè Kora}.

I 24.5.201230

TOMA SLAVI POBJEDUTrijumf narodnjaka u drugomkrugu predsjedni~kih izbora

TOMA SLAVI POBJEDUTrijumf narodnjaka u drugomkrugu predsjedni~kih izbora

POLITI^KI KRAHBORISA TADI]A Sve su ja~i pritisci na Borisa Tadi}ada nakon izbornog poraza podneseostavku na mjesto prvog ~ovjekaDemokratske stranke

POLITI^KI KRAHBORISA TADI]A Sve su ja~i pritisci na Borisa Tadi}ada nakon izbornog poraza podneseostavku na mjesto prvog ~ovjekaDemokratske stranke



Avionesreća u Zalužanima, u kojoj je poginulo pet mladića, otvorila je pitanjeodgovornosti rukovodstva i nadležnih inspekcija Direkcije civilne avijacije BiH

(BHDCA), državne agencije čiji posao je, između ostalog, da vodi računa osigurnosti aviosaobraćaja, aerodroma i letjelica registrovanih u BiH. Sudeći premainformacijama do kojih smo uspjeli doći, amaterizam, nestručnost i opšte rasulo u

procesu rukovođenja savršen su “recept“ za avionske nesreće

I BHDCA SNOSI ODGOVORNOSTZA AVIONESRE]E SA

TRAGI^NIM POSLJEDICAMA

NEMANJAGORONJA

KO ]E ODGOVARATI?Padobranstvo je bilonjihov `ivot, ali i smrt

KO ]E ODGOVARATI?Padobranstvo je bilonjihov `ivot, ali i smrt



Unedjelju, 20. maja, u padu sport-skog aviona “Cessne 182 SkyHawk“ u Zaluànima na stazu zaautomobilske trke kod BanjaLuke poginulo je pet osoba.

Tijela N , tandem mastera i

nastavnika padobranstva, pilota Ai padobranaca Si S , kojima je ovo

trebao da bude prvi pravi skok, potpunosu izgorjela nakon {to se avion sru{io izapalio odmah nakon polijetanja. Tijelo

, sportskog padobranca, prona|eno je na tlu, a sahranjen je usrijedu na banjalu~kom Novom groblju.Specijalista sudske medicine doktor

izvr{io je obdukciju tijela.Prema njegovim rije~ima, ~etiri tijela su u

potpunosti ugljenisana u avionu, a bit }e

24.5.2012. I 3

Pi{e: MIRSAD FAZLI]

Glavni inspektor BHDCA Salko Begi}bio je na ~elu Komisije koja je sa~inilazvani~an izvje{taj o uzrocima padapredsjedni~kog aviona tipa Beechcraft king u kojem je krajem februara 2004.godine poginuo makedonskipredsjednik Boris Trajkovski.Advokat porodice BorisaTrajkovskog Ignat Pan~evskinavodno je do{ao do dokaza da

je izvje{taj Komisije na ~ijem~elu je bio Begi} bio poslatmakedonskim vlastima na

“friziranje“, odnosno“usagla{avanje“, {to predstavljakrivi~no djelo i zbog ~ega bidràva BiH, odnosno kreatoriizvje{taja mogli snositi krivi~nu

odgovornost. Pravo je pitanje kakoBHDCA nema niti jednog educiranoginspektora iz oblasti inspekcije aerodromai letili{ta nego koristi usluge penzioneraSalke Begi}a.

Salko Begić, penzionisani pripadnikArmije BiH, glavni inspektorBHDCA!

Obaveza BHDCA je provo|enjestru~nog i inspekcijskog nadzora

aerodroma i letjelica, ali zbog malogbroja ljudi i njihove neadekvatne

obu~enosti stru~ni nadzor skoro da i

ne postoji, a inspekcijski je upitan!

ALENCRNALI]

BORISTRAJKOVSKIPredsjednik Makedonije poginuoje prilikom padanjegovog aviona ublizini Stoca

BORISTRAJKOVSKIPredsjednik Makedonije poginuoje prilikom padanjegovog aviona ublizini Stoca

VATRENA STIHIJA êtri od pet mladi}a izgorjeloje u poàru nakon padaaviona koji se nije mogaogasiti neispravnim aparatima

VATRENA STIHIJA êtri od pet mladi}a izgorjeloje u poàru nakon padaaviona koji se nije mogaogasiti neispravnim aparatima



potrebna DNK analiza da bi se utvrdiota~an identitet svih `rtava.

Prvi zvani~ni detalji o uzroku tragedije bit }e poznati do kraja sedmice, a istragu }e provesti stru~na Komisija koju je formiraloMinistarstvo saobra}aja i komunikacijaBiH. “O

“, izjavio je ministar

koji je za predsjednikaspomenute Komisije imenovao svogsavjetnika za civilnu avijaciju O

, biv{eg direktora BH Airlinesa .Prema Kuli}evim rije~ima, na licu mjesta

prikupljeni su ostaci motora aviona koji su poslani na vje{ta~enje, a zatraèno je da sei gorivo kori{teno prilikom pada avionaispita na isti na~in. “T

“, rekao je Kuli}. U

Banju Luku su doputovali i nadle`ni izsrbijanske kompanije Gas aviation izSmederevske Palanke koja je registrovaladva aviona Padobranskog kluba Banjaluka,“Utva 66“ i “Cessna 182“.

Me|utim, prije nego {to je stru~naKomisija iza{la u javnost sa mogu}imuzrocima tragi~nog pada aviona u Zalu-ànima, na{ izvor iz Direkcije civilneavijacije BiH (BHDCA) navodi kako suuzroci vi{e nego o~iti. “P

“, rekao je na{ izvor koji smatra da krivicu za padaviona u Zaluànima snosi i rukovodstvoBHDCA, kao i nadle`ne slu`be ove dràvneinstitucije ~ije je sjedi{te u Banjoj Luci.

A da do tragi~ne nesre}e u Zaluànimanije do{lo slu~ajno, svjedo~i i izjava jednogod ~lanova Padobranskog kluba. “C

“ Prema navodimana{eg sagovornika, prema specifikaciji

proizvo|a~a, u konkretnom slu~aju “Ces-sne“, model 182 Sky Hawk, mogu}e je dakoristi i bezolovni benzin MB95, alispecifikacijom proizvo|a~a jasno sudefinisani sastav i karakteristike bezolov-nog benzina koji se moè koristiti. “N

“,kaè na{ sagovotnik koji je ubije|en da jekori{}enje “obi~nog“ bezolovnog benzinakupljenog na lokalnim benzinskim pumpa-

ma dovelo do za~epljenja ventila, gubitkakompresije i mogu}e kobnog pada aviona uZaluànima. Osim kori{}enja neodgova-

raju}eg goriva, avion “Cessna“ bio je “amaterski“ prepravljen, odnosno bilo mu juklonjeno sjedi{te kopilota, a skinuta su mu

I 24.5.201234

Pad aviona u Zaluànima koji je odnio

pet ìvota nije prva, a vjerovatno, ne}e bitini posljednja avionesre}a sa tragi~nimposljedicama. Krajem juna 2008. godine upadu motorne jedrilice Vivat nedaleko odOlova ìvot su izgubili biv{i na~elnikviso~ke op}ine Kenan Jusufba{i} ikamerman televizijske stanice iz KaknjaNihad Feti}. Ni Jusufba{i} nije imaodozvolu za “arial work“ (pruànje usluga izzraka), a nezakonito je instalirao kamerukojom je snimao svadbu iz zraka, te jetragi~no zavr{io zbog nepravovremeneakcije od strane BHDCA. Dvije godine

kasnije, u septembru 2010., poginuo je

Jasmin Fazli} ~iji se avion marke Mooney sru{io na ku}u Mirsada Buljuba{i}a uBiha}u. Nije poznato da se BHDCA ikadazvani~no oglasila o uzrocima i razlozimapada ovih aviona sa tragi~nimposljedicama. Ali, “inspektori“ i uposleniciove dràvne institucije u prilici su dasvakodnevno vide oglas na zgradiMe|unarodnog aerodroma Sarajevo, ukojem izvjesni Fahrudin Kre{talica nudipanoramske letove sa poluispravnimavionom “Cessna 172“ bez ikakvedozvole, a sve to dobro napla}uje!

Avioni padaju, ljudi ginu, nadležnišute

KOBNI AVIONNeprimjerena registarska oznaka

E7-SEX koju je odobio BHDCA

KAD AVIONI PADAJUJasmin Fazli} smrtno je

stradao kada se njegov avionsru{io na ku}u Mirsada

Buljuba{i}a

KAD AVIONI PADAJUJasmin Fazli} smrtno je

stradao kada se njegov avionsru{io na ku}u Mirsada

Buljuba{i}a



i desna vrata, {to je zna~ajno uticalo naaerodinami~ke karakteristike aviona.“T

“, tvrdina{ izvor koji vjeruje da avion Cessna nije

pro{ao kroz tu proceduru.

Tako|e, upitna je bila i sigurnostsportskog aerodroma u Zaluànima, koji jedobio saglasnost BHDCA u skladu saPravilnikom o ispunjavanju uslova zakori{}enje sportskog aerodroma. “O

“, tvrdi na{ sagovornik. Premanjegovim rije~ima, inspekcija aerodromaobavlja se najmanje dva puta godi{nje i po

potrebi u skladu sa procjenom rizika, a da li je obav ljena inspekcija aerodromaZaluàni, te{ko je re}i. Da jeste, onda biaparati za ga{enje poàra bili u ispravnom,a ne u neupotrebljivom stanju, u kakvom suzate~eni nakon pada aviona.

Nestru~nost i amaterizam BHDCAvidljivi su i kod registracije Cessne 182 SkyHawk koja je odnijela pet ljudskih ìvota.

Naime, zvani~na oznaka ovog aviona bila je E7-SEX. “

, ka e na{ sagovornik.To nije jedini propust koju je na~inila

Direkcija civilne avijacije BiH. Naime,iako je sporni avion Cessna 182 Sky Hawk

padobranski klub koristio u komercijalnesvrhe, skok je ko{tao 300 KM, morao je

imati dozvolu za “arial work“ (pruànjeusluga iz zraka), ali nije. Njima je izdatouvjerenje za privatnu namjenu aviona, {toumnogome olak{ava “operacije“ registr a-cije i osiguranja zrakoplova, o cijeni da i negovorimo. Svima nama dobro je poznato dasu od{tetni zahtjevi vi{emilionski kada sesru{i avion kori{ten u komercijalne svrhe.Kako je “Cessna“ bila registrovana za

privatnu namjenu, tako }e se i porodicestradalih u ovoj tragi~noj nesre}i moratizadovoljiti vrlo skromnim iznosom koji }eim mo`da biti ispla}en, {to sigurno ne}e bitidovoljno da im ublaì gubitak najdraìh.

24.5.2012. I 3

Direktor Direkcije civilne avijacije

BiH \or|e Ratkovica, ~ija porodicaìvi u Beogradu, nikada nije preselio uBiH iako je na ~elu ove dràvneinstitucije ve} punih devet godina!Ratkovica svaki vikend, uz slu`beninalog, putuje u Beograd, a da bi muputovanje bilo ugodno za potrebeBHDCA, (~itaj vlastite) kupio je dvanova terenska vozila. Kada je ministarsaobra}aja i komunikacija DamirHadì} vidio vozni park Ratkovice,direktoru je odmah naredio da se unjegovu voznu “ergelu“ prebaciterenac marke Nissan - Pathfinder. Za

razliku od oskudnih stru~nih kvaliteta,Ratkovica “zadovoljava“ sve drugekriterije tipi~nog balkanskog direktora:slu`beno vozila neograni~eno koristiu privatne svrhe, tro{kovi repreze-ntacije u pravilu prema{uju prosje~nupla}u inìnjera, a i moderne tehno-logije prirasle su mu srcu, osobitomoderni i skupi mobiteli.

Direktor Ðorđe Ratkovica ostao bezNissana Pathfindera

\or|eRatkovica



Dok zemlje Evropske Unije zbog“blagotvorne” fleksibilizacijetrì{ta rada biljeè najve}u stopunezaposlenosti mladih u posljed-njih 12 godina (prema {okantnom

izvje{taju Me|unarodnog ureda rada, svaki peti mladi Evropljanin je nezaposlen),Bosnu i Hercegovinu polako snalazi sudbi-na zemalja sa kapitalisti~ke periferije. Sauni{tenom/rasprodatom/nekonkurentnomindustrijom, sasje~enom proizvodnjom,

armijom nezaposlenih (i radnika “nacrno”),

preoptere}enim javnim sektorom i glo-maznom birokratijom, ona vi{e ne moèopstati bez velikog zaduìvanja s ciljemspre~avanja sveop{teg kolapsa. Iako jeBiH, djelovanjem stranog komercijalnog

bankarskog sektora, ve} izloèna tipi~nom“isisavanjem” kapitala sa periferije ka cen-tru, daljnje “isisavanje” i “mjere {tednje”,kao posljedica prethodno spomenutog sta-nja, tek bi mogle uslijediti.

BiH, odnosno njeni entiteti nisu u sta-nju vratiti ni prvi dio tran{e (800 miliona odukupno 2 milijarde 384.49 miliona KM)

preuzete od Me|unarodnog monetarnog

fonda stand-by aran`manom 8. jula 2009.

Federacija bi do 30. juna teku}e godine, ukamatu od 3,07 posto, morala vratiti 43, 5miliona KM, a RS 21,5 miliona KM. Cijelkredit, sa vi{im ili niìm kamatama, mor

biti ispla}en do 2016., s tim da 2013., ukamatu od 3,31 posto, MMF-u valja vratit~ak 329.71 milion KM. Budu}i da je zentitetske birokrate vra}anje i 43, 5 milionKM misaona imenica, sa MMF-om }e smorati pregovarati, ili o reprogramiranjukredita, ili o preuzimanju druge tran{kredita od milijardu i 584,49 miliona KM.

Sve se ovo de{ava u situaciji kada jfinansijska ki~ma BiH (komercijaln

banke), kreditna sredstva od 15 milijard

I 24.5.201236

Bosna i Hercegovina, odnosno njeni entiteti nisu u stanju vratiti ni prvi diotranše preuzete od Međunarodnog monetarnog fonda stand-by aranžmanom 8. jula 2009.; Federacija bi do 30. juna tekuće godine, uz kamatu od 3,07 posto,

morala vratiti 43,5 miliona KM, a RS 21,5 miliona KM, dok cijeli kredit, sa višimili nižim kamatama, mora biti isplaćen do 2016., s tim da 2013., uz kamatu od

3,31 posto, MMF-u valja vratiti čak 329.71 milion KM. Koje posljedice slijede?

CRNI SCENARIO U PET ÎNOVA

Pi{e: VUK BAÂNOVI]

OPET ]E NASTRADATI ONI KOJI NAJMANJE IMAJUPolitiku “stezanja kai{a” i “mjera {tednje” ne}e osjetiti privilegovani birokrati

OPET ]E NASTRADATI ONI KOJI NAJMANJE IMAJUPolitiku “stezanja kai{a” i “mjera {tednje” ne}e osjetiti privilegovani birokrati



KM podijelila na na~in da ve}ina (50 posto)otpada na nenamjenske kredite za stimu-laciju potro{nje koja odlazi na uvozne

proizvode ili (40 posto) na trgovinu, {toostavlja vrlo malo prostora za razvoj indus-trije i, uop{te, proizvodnih i uslu`nih djelat-nosti koje bi pobolj{ale razmjenu BiH sasvijetom. Budu}i da sredstva MMF-a nisuuzeta radi investicija, ve} odràvanja glo-

mazne administracije, isplate plata u javnom sektoru, te penzija i invalidnina,te{ko da }e, s obzirom na rokove pla}anja,dovoljan dio novca dovoljno brzo biti inve-stiran u bilo kakvu proizvodnju, ili velike

javne radove, koji bi potakli zapo{ljavanje.Svakako da }e sistemska kriza kapitalizmau Evropi dodatno oteàti takve aktivnosti, a

pogotovo predvi|eni BDP rast BiH u 2012.od 0 posto i, jedva, 1 posto u 2013. Prematome, crni scenario, kao posljedica daljnjegzaduìvanja kod MMF-a i “mjera {tednje”,mogao bi, u pet ta~aka, izgledati ovako:

Politiku “stezanja kai{a” i “mjera {ted-nje” ne}e osjetiti privilegovani birokrati imaterijalno obezbije|eni poslu{ni klijenti,koji razna socijalna davanja primaju radi

pukog statusa borca ili ratnog vojnoginvalida, a ne zbog siroma{tva ili neza-

poslenosti. Mjere {tednje, odnosno “auster-ity” kakav se name}e Gr~koj, u Bosni iHercegovini bi svakako osjetili oni najsl-abiji: slabo pla}eni radnici, penzioneri inezaposleni, jednom rije~ju svi oni ~iji jefizi~ki otpor lako suzbiti. Ovome svakako

kumuje nepostojanje baze podataka omaterijalnom stanju primatelja socijalne pomo}i, koja je glavni razlog bespotrebnogodljeva budètskih sredstava. Budu}i da

postoje}a kompradorska vlast u FederacijiBiH i RS-u mora sa~uvati privilegovane

poloàje svoje baze: klijentilisti~ke birokr a-tije i prije svega se pobrinuti za dobre plateu represivnom aparatu, ona }e pri}i lin-earnom rezanju, od kojeg }e najvi{e nastra-dati oni koji, ionako, najmanje imaju.

Privatizacija niza preduze}a u kojimavlada ima vlasni~ki udjel ve} je predvi|enaProgramom rada agencije za privatizaciju uFederaciji BiH sa planom privatizacije za2012., kao i Planom privatizacije dràvnogkapitala za 2012. koji je izradilaInvesticiono-razvojna banka RepublikeSrpske. Tako je u Federaciji BiH za privati-zaciju 2012. predvi|en dràvni kapital u

prethodno sistematski uni{tavanim firma-ma: “KTK” d.d. Visoko, “Krivaja” d.d.Zavidovi}i, “@eljezara Zenica”, “Agro-

komerc” d.d. Velika Kladu{a, “Vitezit” d.d.Vitez. Uz to, Vlada }e, “kada se steknuuslovi”, pokrenuti “postupak prodaje i za

preduze}a koja u svojim po~etnim bilansi-ma iskazuju djelomi~no ili u cjelini ista

prava i obaveze i isti kapital”. Tako }e,zbog daljnjeg zaduìvanja i vra}anja dugo-va, na red za privatizaciju svakako do}i:“[ipad export — import” d.d. Sarajevo,“Unis-udruèna metalna industrija” d.d.Sarajevo, “Aluminij” d.d. Mostar, “Ener -goinvest” d.d. Sarajevo, “Hidrogradnja”d.d. Sarajevo i “Remontni zavod Travnik”

d.d. Travnik. Vlada }e prodavati i svojedionice u “Bosnalijeku” d.d. Sarajevo,“Sarajevo-osiguranju” d.d. Sarajevo, “Ene-rgopetrolu” d.d. Sarajevo i “Fabriciduhana” d.d. Sarajevo. U Republici Srpskoj}e se privatizirati strate{ka preduze}a,“Fabriku motora za specijalne namjene”a.d. I. Sarajevo, “Fabriku specijalnih trans-misija” a.d. I. Sarajevo, “ZRAK” a.d.Tesli}, “FAMOS - Fabrika motora” a.d. I.Sarajevo, “Kosmos” a.d. Banja Luka,“Tehni~ki remont” a.d. Bratunac, R@R “Ljubija” AD Prijedor, “Orao” a.d.Bijeljina i mnoga druga manja preduze}a,

uklju~uju}i ~ak i javne veterinarske stanic{irom Republike Srpske. Tako|er trebnapomenuti da je RS ve} odavno prodalsvoj telekom i naftnu rafineriju, dok Plan

privatizacije dràvnog kapitala za 2012napominje da je Agencija za privatizacijuBiH nadle`na i za privatizaciju udjeldràvnog kapitala u: JP “ElektroprivredaBiH d.d. Sarajevo, JP “Elektroprivreda HZHB” d.d. Mostar, JP BH “Po{te” d.o.oSarajevo, JP “Hrvatske po{te” d.o.oMostar, JP “BH Telecom” d.d. Sarajevo, JP“Hrvatske telekomunikacije” d.d. Mostar

Nesumnjivo je da }e vra}anje kreditMMF-u ubrzati rasprodaju ovih preduze}a~ime }e “prvobitna akumulacija” zapo~et

podràvljenjem javnog dobra, uni{tavan jem i rasprodajom industrije biti dovr{en privatizacijom profitabilnih, ali birokratizovanih dràvnih preduze}a.

Rasprodaja javnih preduze}a ne}zna~iti samo isisavanje ostvarenih profitizvan BiH i onemogu}avanja reinvestiranju korist dru{tva, ve} i masovna otpu{tanj

24.5.2012. I 3

DEZINTEGRACIJA ZEMLJEU stanju sveopšteg finansijske nestabilnosti, ne bi bilonimalo začuđujuće da vladajuće kompradorske mafije,nesposobne da regulišu potraživanja MMF-a, izađu uprvi plan sa politikama “nacionalnog interesa”,okrivljujući “one druge” za sveopšti kolaps, zagovara-

jući radikalna secesionistička ili ratna rješenja



“bespotrebne” radne snage, pri ~emu }euhljebljenici i ro|aci partokrata automatski

biti u boljem poloàju i zbrinuti, dok }eonima bez {tele preostati ulica. Ovo ne}ezna~iti samo dodatni pritisak na budètzbog socijalnih izdataka za novu armijunezaposlenih, koji }e se naravno ‘pokrivati‘daljnjim sredstvima MMF-a, ve} i uni-{tavanje potro{nje, {to }e izazvati lan~anu

reakciju smanjivanja prodaje i proizvodnje,{to }e dalje diktirati daljnje smanjivanjanadnica i otpu{tanja u javnom i privatnomsektoru. Nije zgoreg dodati da daljnje

pove}anje siroma{tva, zna~i i podizanjestope kriminaliteta, razli~itih sumnjivih

biznisa, izrabljiva~kog rada “nacrno”, a posebno maloljetni~ke delinkvencije u potrazi za korom hljeba u ve}im urbanimcentrima.

Masovna nezaposlenost uzrokovana

“mjerama {tednje” i privatizacijama drà-vnih preduze}a }e, prirodno, izazvatimigraciju u zemlje gdje se radna snaga ivje{tine mogu prodati po povoljnijimuslovima ili za bilo kakvu cijenu. Ovo ne}evaìti samo za ve} obu~ene radnike istru~njake, ve} i za diplomirane studente,magistrante i doktorante razli~itih nauka.Ukoliko BiH ve} ima zabrinjavaju}i stre-

pen odljeva mozgova, on }e se u novo-nastaloj situaciji intenzivirati. Bolnice,ambulante, preostale javne ustanove i obra-zovne institucije, koje su ionako deficitarne

potrebnim, a pretrpane podobnim strana-

~kim kadrom, tako }e jo{ vi{e stagnirati i biti progla{avane “nefunkcionalnim”, kako bi se i same pripremile za privatizaciju idaljnji paket “mjera {tednje”, odnosnootpu{tanja i smanjivanja plata onima koji }e

biti suvi{e nemo}ni da se spase pomo}ustranke ili utjecajnih prijatelja ili klijenata.Drugim rije~ima, kolaps javnih slu`bi,nemogu}nost njihovog oporavka, ili barem

brze prekvalifikacije radne snage, mogao birezultirati potpunom kataklizmom.

Debakl lijevo-liberalnih, odnosno soci- jaldemokratskih politi~kih stranaka, koje sukumovale zaduìvanju dràve, a time imasovnim privatizacijama i otpu{tanjima,otvaraju vrata desni~arskom ekstremizmu i

populizmu. Neizbje`no iskaljivanje bijesamase kroz socijalne nerede }e svakako

postati plijenom manipulatora, kao i uvijek u vrijeme sistemskih kapitalisti~kih kriza.Ovakvom scenariju bi mogla pogodovati i

politi~ka nestabilnost koja }e nastatiizlaskom Gr~ke iz eurozone, te potonu}em[panije, Portugala i Italije u jo{ dublju rece-

siju. Scenario u kojem politi~ke oligarhije, ustrahu od bijesa gomile, intenziviraju propa-gandu nacionalisti~ke netrpeljivosti nijenov. U stanju sveop{teg finansijske nestabil-nosti, ne bi bilo nimalo za~u|uju}e da

vladaju}e kompradorske mafije, nesposob-ne da reguli{u potraìvanja MMF-a, iza|u u

prvi plan sa politikama “nacionalnog intere-sa”, okrivljuju}i “one druge” za sveop{tikolaps, zagovaraju}i radikalna secesioni-sti~ka ili ratna rje{enja. U tom trenutku,mnoge }e politi~ke maske pasti ili biti zami-

jenjene. To bi, eventualno, mogla biti prilikaza ljevicu, prvenstveno za SDP, da se rije{i

balasta korupcije, nacionalizma i patriotiz-ma i, po ugledu na gr~ku SYRIZU, stane uodbranu radni~kih prava, a protiv plja~kezemlje i nacionalisti~kih manipulacija imistifikacija odgovornosti za kolaps.

U odnosu naspram BiH i drugih zemaljkapitalisti~ke periferije, jasno je {ta je ulogMMF-a. Radi se o imperijalisti~kom finansi

jskom àndaru koji postoji isklju~ivo kako b

osigurao da sve ekonomije zemalja periferij promoviraju otvorenost trgovine i tokovkapitala u korist dràva kapitalisti~kog jezgraTo MMF, me|utim, ne ~ini svjetskom zav

jerom mra~njaka, ve} jednostavno nu`no{}“tranzicije” za zemlje koje su u nemogu}nostda se takmi~e sa jezgrom, ali moraju obezbi

jediti potro{nju za njihove proizvode, {to ~inzaduùju}i se u inostranstvu. Da bi ovo izb

jegla, BiH mora pribje}i potpunom redizajnsvoje ekonomske politike, {to postoje}e globalne i lokalne politi~ko-ekonomske prilike nomogu}avaju. Predstoje nam, definitivnovrlo zanimljiva vremena.

I 24.5.201238

KOPAJTE OVDJESiroma{ni smo, a takvi}emo, izgleda, i ostati



Nakon gr~kih parlamentarnih izbo-ra odrànih {estog maja radikalnaljevi~arska koalicija Syriza posta-la je druga po veli~ini snaga u par-lamentu - dobila je 52 mandata u

parlamentu na temelju 16,78 posto glasova(~etiri puta vi{e u odnosu na izbore odràne2009.). Ni jedna stranka nije osvojilave}inu, niti uspjela formirati koaliciju. Iako

je Syriza u koalicionim kombinacijama postala klju~an faktor, sama nije uspjelanapraviti ljevi~arsku vladu, a na pregovo-rima kod gr~kog predsjednika K

nije bila spremna na ustupke.Osim toga, uz njih je tokom pregovora stalaDemokratska ljevica, koja nije pristala navladu bez Syrize. Novi izbori zakazani su za17. juni i smatraju se odlu~uju}im da li }eGr~ka ostati u eurozoni ili ne. Nakon njih bi

tridesetsedmogodi{nji Tsipras mogao bitinovi premijer. Ali, koliko je Gr~ka nepred-vidiva govori i to {to se posljednjih dana

procjenjuje da }e, u strahu od zaustavljanjasvih finansijskih aran`mana sa EU-om i

posljedica zbog toga, tokom narednogmjeseca u ovoj zemlji rasti popularnost

proevropskih stranaka.

Tridesetsedmogodi{nji harizmati~ni politi~ar u usponu, koji je ovih dana krenuona turneju po Francuskoj i Njema~koj, biv{i

lider Komunisti~ke omladine, koji se prije{est godina kandidirao i za gradona~elnikaAtine, uveliko se priprema za nove izborekoji bi mu mogli donijeti premijerskomjesto. @eli uspostaviti koaliciju lijevihstranaka koje se protive mjerama {tednje(pobjedni~ka stranka za izborima u Gr~kojdobija dodatnih pedeset mjesta), {to bi mu

itekako pomoglo da puno lak{e sastavikoaliciju. On poru~uje: “

Majske izbore je dobio upozorenjima da na primjeru Gr~ke me|unarodne finansijskeinstitucije sada testiraju koliko i kako

dru{tvo moè ìvjeti bez plate, socijalne pravde i op}eg dobra, te da se iz njegovezemlje èle izvu}i proizvodnja i javna

bogatstva. Doma}i radnici bi ostali bezza{tite rade}i za malu platu, a strani investi-tori u Gr~koj ne bi morali platiti ni porez.Me|utim, Brisel je uvidio da se gr~ki narodne}e samo predati i dalje slu{ati njihove

naredbe. Pogotovo sada, kada se kriz pro{irila jugom Evropske unije i takvim brutalnim mjerama prijete {irom Evrope

, poru~ivao je on uo~i izbora napravio pun pogodak. Gr~ki glasa~irevolitrani smanjenjem plata i mirovina, t

pove}anjem poreza koje su traìli me|unarodni kreditori u zamjenu za tzv. spasonosni paket podr{ke propaloj ekonomiji zeml

je, kaznili su dvije vladaju}e stranke nagradile Tsiprasa. Iznena|enje rezultatim

je bilo veliko za sve, Syriza, koja je tri godina ranije imala tek 4,6 odsto bira~kog tijelasada je dobila gotovo 17%. glasova. Nov

I 24.5.201240

Pi{e: DANKA SAVI]

Ako se potvrde predviđanja uoči novih parlamentarnih izbora u Grčkoj,tridesetsedmogodišnji lider radikalne ljevice Alexis Tsipras, koji želi poništiti

dogovor o mjerama štednje sa institucijama EU-a i MMF-om, mogao bi postati ipremijer ove zemlje

SUDBINA EURA U RUKAMA VO\EGR^KE RADIKALNE LJEVICE

ALEXIS TSIPRAS: “Ako pobijedimo, otvaramo put

za cijelu Evropu.“

OBE]ANJA KOJA NE MOGU BITI ISPUNJENA Alexis Tsipras je na majskim izborima postigao veliki uspjeh najavljuju}i ostanak Gr~ke ueurozoni, uz odbijanje me|udràvnih obaveza o mjerama {tednje



demokratija, iako prva po glasovima, s 20 posto glasova, dobila je zapravo 16 postoglasova manje nego na pro{lim izborima.

Gotovo preko no}i, Tsipras je postaosveprisutan i u evropskim medijima, kojiovih dana prenose Tsiprasove poruke danjegova koalicija nije antievropska snaga.

Za francuski Paris Match, koji je nedavno objavio razgovor sa njim, to je“~ovjek od kojeg strahuje Evropa.”

U Gr~koj je Tsipras postigao veliki poli-ti~ki uspjeh obe}avaju}i zapravo ne{to {to

je nespojivo: ostanak Gr~ke u eurozoni, uzodbijanje me|udràvnih obaveza koje je

prethodna vlada potpisala. @eli poni{titi

dogovor o mjerama {tednje sa institucijamaEU-a i Me|unarodnim monetarnim fon-dom, jer “Grci takvu {tednju ne mogu

preìvjeti“. Grci se jo{ nadaju da ipak moguostati u eurozoni i bez po{tivanja takodrasti~nih uvjeta koje su nametnuli EU iMMF. To je i vodilo radikalnu ljevicu sveve}em usponu, ali nema odgovora kako }eosigurati Gr~koj prijeko potreban novac. Uzemlji vlada haos, niko ne èli povratak nadrahmu, ali ne èli ni ubita~ne mjere {ted-nje. Jedan od nau~nih instituta (ELIAMEP)zaklju~uje da u gr~kom dru{tvu “trenutno

pomalo vlada shizofrenija”. U takvoj

situaciji, Tsipras se nada da bi mu noviizbori mogli donijeti i 20 posto glasova idolazak Syrize na prvo mjesto. Otkako

stranke nisu uspjele formirati vladu nakon

parlamentarnih izbora, izlazak Gr~ke izeurozone sve se ~e{}e spominje. Povjerenik EU-a za trgovinu K najavio jeda Evropska komisija i Evropska centralna

banka stvaraju scenarije za slu~aj gr~kogaizlaska. U me|uvremenu, kako je objavlj-eno, njema~ka kancelarka A ,koja se ranije jako suprotstavljala toj ideji,

predloìla je da se referendum o ostankuGr~ke u eurozoni odrì zajedno s parlamen-tarnim izborima raspisanim za juni.

U strahu od mogu}eg napu{tanja eura,ve} ove sedmice, kako prenose agencije,gr~ke {tedi{e, kao i u ne{to manjem broju

{tedi{e u ostalim ju`nim dràvama euro-

zone, po~ele su povla~iti svoje uloge iz banaka. Iako, kako se predvi|a, u na~elu,neke dugoro~ne posljedice napu{tanjaeurozone nisu posve negativne, kratko-ro~ni u~inci bili bi te{ki, kako za doma}utako i za globalnu ekonomiju. Gr~ka bi u

posteuro razdoblju morala uvoziti hranu igorivo, svakodnevni ìvot sveo bi se narazmjenu roba i usluga, a vlada ne bi mogla

platiti radnike na na~in koji oni èle.Analiti~ari predvi|aju propast banaka koje

bi se morale nacionalizirati, a dru{tveninemiri u Gr~koj bili bi neizbje`ni. Gr~ke

banke bi uvo|enjem drahme do{le na ivicu

kolapsa, jer sve potpisane ugovore u eurima moraju da po{tuju, a poslova}e sa drahmom, koja bi devalvirala bar 50 posto

Novca za plate i mirovine ne bi bilo i pri jetila bi opasnost od totalne blokad javnog sektora. Tsipras ovih dana upozorava da bi prisilan izlazak Gr~ke iz eurozone “Evropu doveo u veliku opasnost”Za subotnje izdanje International HeralTribunea , on kaè:

Posljednja istraìvanja pokazuju da sGrci itekako pla{e {ta bi se dogodilougroàvanjem zajedni~ke valute i uvo|enjem moratorija na ve} prihva}ene kreditnaran`mane. Prema posljednjim istraìvanjima javnog mi{ljenja, Syriza je posljednjihdana izgubila sedam posto podr{ke bira~aiako je i dalje najpopularnija stranka, ali j

broj neopredijeljenih porastao.

24.5.2012. I 4

Odgovaraju}i nedavno na pitanje novi-nara Paris Matcha kako misli dobiti vi{esocijalnu Evropu, Tsipras kaè: “Sadasmo u situaciji koja je kao tre}i svjetskirat. To je rat izme|u onih koji proizvodebogatstva, to jest radnika i, s drugestrane, bankara, onih koji imaju kapital.Slu~ajnost je da je Gr~ka sada na prvoj

liniji. Dakle, vodimo borbu. Kucnuo je~as: ljudi èle da vrijednost rada pobije-di vrijednost kapitala. Naravno, konzer-vativne strane }e odolijevati, kako uGr~koj tako i u Briselu. Borba bi moglabiti èstoka. I odmah dolazi i povratnira~un. Ali, ako pobijedimo, otvaramoput za cijelu Evropu.”

“Ovo je rat između onih kojiproizvode bogatstva i onih kojiimaju kapital”

GRČKA UOČI JUNSKIH IZBORA: Procjenjuje se da će,u strahu od zaustavljanja svih finansijskih aranžmanasa EU-om i posljedica zbog toga, tokom narednogmjeseca u ovoj zemlji rasti popularnost proevropskihstranaka, iako je Syriza i dalje najjača stranka

BORBA ZA BOLJUEVROPUAlexis Tsipras kaè da uslu~aju da pobijedi

njegova vizija otvorit }ese put za velike promjenena starom kontinentu



NA SUMMITU UCHICAGU BiH NIJEDOBILA POZIV

ZA MAPU zavr{noj deklaraciji, {efovi dràva ivlada ~lanica NATO-a pozdravljaju

“zna~ajan napredak” u BiH ostvarenposljednjih mjeseci (posebno uspostavuVije}a ministara i sporazum o registri-ranju nepokretne vojne imovine), a poli-ti~ki ~elnici u BiH su pozvani da budukonstruktivni u primjeni sporazuma bezodga|anja kako bi {to prije pokrenuliprvi Akcijski plan za ~lanstvo (MAP).NATO je na samitu u Chicagu najavioda }e pozvati Makedoniju u~lanstvo ~im se postigne rje{enje sporaoko imena s Gr~kom.

REZANJE PLATAPRVI POTEZ NOVEFRANCUSKE VLADENova francuska vlada na svom }e prim-

jeru gra|anima pokazati kako je sprem-na na sve neophodno da bi oìvjeliekonomski rast i umanjili utjecajedu`ni~ke krize na Francusku. Tako jeodlu~eno da }e plate predsjednikadràve i svih ministara biti umanjene za30 posto.

EVROPA, ODMAH

kaè Marieluise Beck, poslanica Zelenih u

Marieluise Beck, poslanica Zelenih u Bundestagu, u

razgovoru za SB govori o potrebi jačanja evropskogprisustva u BiH i hitnoj potrebi ispunjavanju uvjetakako bi BiH dobila kandidatski status

BECK: “Pregovore sa Evropskdržava BiH”

NJEMA^KA PODR[KA BiHMarieluise Beck, poslanicaZelenih u Budnestagu, od2005. godine je na ~eluGrupe prijateljstvaBundestaga SRNjema~ke s BiH

NJEMA^KA PODR[KA BiHMarieluise Beck, poslanicaZelenih u Budnestagu, od2005. godine je na ~eluGrupe prijateljstvaBundestaga SRNjema~ke s BiH



NORVE[KA SEUSTAVOMODREKLA RELIGIJE^lanovi svih sedam stranaka u

norve{kom parlamentu, (me|u njima ipredstavnici Kr{}anske demokratskestanke i Konzervativne stranke) podràlisu u Oslu povijesnu odluku prema kojojNorve{ka postaje sekularna dràva.Norve{ki parlament zbog nje je donionovi ustavni zakon kojim se odvajacrkva od dràve. Vlada ove zemlje vi{ene}e sudjelovati u imenovanju biskupa icrkvenog starje{ine, a ova skandinav-ska dràva postaje sekularna, bezslu`bene religije.

SANINO I BRESSOU POSJETI BiHPredsjednica Odbora regija EU-aMercedes Bresso i generalni direktor uGeneralnoj direkciji Evropske komisijeza pro{irenje Stefan Sanino boravili suu BiH od 20. do 23. maja i sa pred-stavnicima vlasti i liderima politi~kihstranaka u Sarajevu, Banjoj Luci iMostaru razgovarali o klju~nim pitanji-ma evropskih integracija i ulozi regionaunutar EU-a. Odbor regija EU-a jeskup{tina regionalnih i lokalnih pred-stavnika EU-a, koja sa svojih 344 ~lanaiz svih 27 zemalja ~lanica EU nastojiuklju~iti regionalne i lokalne vlasti izajednice koje predstavljaju u procesodu~ivanja u EU i informirati ih o poli-tikama Unije. Odbor regija moè ulagatiàlbe Evropskom sudu pravde ako sunjegova prava naru{ena ili ako vjerujeda neki zakon EU-a naru{ava principsubsidijarnosti ili ne po{tuje regionalne ilokalne vlasti.

Bundestagu, koja je od 2005. godine na~elu Grupe prijateljstva Bundestaga SR

Njema~ke s BiH, ~ija je delegacija nedavno boravila u Sarajevu. Njema~ka vlada je jedna od zemalja

koje zagovaraju raspravu o smanjenjuOHR-a i njegovog izmje{tanja izvanzemlje. Oko pitanja budu}eg statusa OHR-aina~e nema jedinstvenog stava unutar Vije}a za provedbu mira. Ona osobnosmatra da je prerano za zatvaranje Ureda ida “on jo{ uvijek igra va`nu ulogu na putuuspostavljanja potpuno i u~inkovito funkci-onalne dràve“ jer “sve dok Dayton nijezamijenjen Ustavom koji jam~i cjelovitostBiH i funkcioniranje dràvnih institucija u

skladu s evropskim demokratskim standa-

rdima i vladavinom prava, OHR, uklju-~uju}i i bonske ovlasti, }e biti potr eban.“

Ja~anje Delegacije EU-a u Bosni i Her -cegovini “vaàn je signal u pravomsmjeru“, koji zna~i da }e EU uloìti punosnage, potrebna finansijska sredstva istru~nost u ovoj zemlji. “

Prije dolaska uBiH, Beck je u~estvovala na aprilskom zas-

jedanju PACE-a, te podsje}a da je tok omnedavne posjete BiH T ,glavni tajnik Vije}a Evrope, vrlo jasno

poru~io da niti Vije}e Evrope niti Evropskaunija ne}e priznati sljede}e op}e izbore,

bez provedba presude u slu~aju Sejdi}-Finci.

Kandidatski status, (koji BiH, vrlo jeizvjesno, ne}e dobiti do kraja godine)sljede}i je veliki i vaàn korak koji bi bio

pozitivan signal svima {irom Evrope isvijeta da BiH se kre}e u pravom smjeru.Beck napominje da bi se njegovimdobijanjem pove}alo povjerenje i osiguralaulaganja u zemlju, koja su sa stopomnezaposlenosti od oko 28 posto (neki podaciukazuju na ~ak 40 posto), prijeko potrebnaBiH. Osim toga, kandidatski status zna~i da

je dràva spremna za po~etak pregovora

koji vode ka ~lanstvu u EU. “

Na kraju, “ustavne promjene tako|er }e biti neizbje`ne zadobivanje statusa punopravnog ~lanstva u

EU“. (D. Savi})

unijom može voditi samo

Stefan

Sanino



BUSINESS înovnici u BiH najskuplji u regiji Demantiran gubitak bankarskog sektora Prodaja ili reprivatizacija Hypo banke Tmuran prvi kvartal 2012. godine

Udio tro{kova za pla}e administrati-vnog aparata BiH u bruto doma}em

proizvodu (BDP) jedan je od najve}ih na podru~ju Evrope i centralne Azije, navodise u pro{logodi{njoj analizi Svjetske banke

pod naslovom “BiH - pregled javnih rasho-

da i institucija“. Prema podacima iz 2010.godine, BiH je na pla}e ~inovnika izdva- jala 12,9 posto BDP-a, ravno dva puta vi{enego Slovenija!

U proteklih pet godina tro{kovi pla}a u javnom sektoru porasli su za 2 procenta -sa 11,1 u 2006. na 13,1 u 2011. godini.

Prosje~ne pla}e zaposlenih u admi-nistr ativnom aparatu BiH za 40 posto suve}e od prosje~nih pla}a zaposlenih urealnom sektoru. Činovnici u BiH zara|ujuneuporedivo vi{e od svojih kolega udràvama regije. Činovnici u Srbiji,naprimjer, u prosjeku zara|aju 22 posto

vi{e od uposlenih u realnom sektoru tedràve, a u Hrvatskoj i Sloveniji tek 16 posto vi{e.

Visina pla}e nije, me|utim, ni jedini ani najva`niji element zavidno visokogsocijalnog standarda uposlenih u adimi-strativnom aparatu dràve. Činovniciuìvaju ~itav niz drugih privilegija okojima uposleni u realnom sektoru mogusamo sanjati.

Pa ipak, uposleni u dràvnim institu-cijama BiH stupili su u jednosatni “{trajk upozorenja“ koji bi mogao prerasti ugeneralni {trajk administrativnog aparata

ako poslodavac - Vije}e ministra BiH -ustraje na odluci o smanjenju pla}a svimzaposlenim za 4,5 posto. Čelnici (ina~eodli~no organiziranih) sindikalnih organi-zacija uglas daju podr{ku najavljenimmjerama {tednje, no tako|er tvrde da treba

{tedjeti na materijalnim tro{kovima a ne(samo) na pla}ama, pogotovo ne samo na pla}ama uposlenih u dràvnim institu-cijama BiH koje su navodno u prosjekuznatno niè od pla}a uposlenih u entitet-skim, pa ~ak i u nekim kantonalniminstitucijama.

Najavljeno kresanje pla}a za 4,5 postodio je preuzetih obaveza iz kreditnogaran`mana BiH s MMF-om iz 2009.godine. Podsje}amo, BiH je dobila

povoljan kredit MMF-a, ali je istovremeno preuzela i obavezu da pla}e svim uposle-nim u administrativnom aparatu smanji za

10 posto.Raniji kreditni aran`man s MMF-omobustavljen je upravo zbog ~injenice daBiH nije u potpunosti realizirala svoj dio

preuzetih obaveza, a posve je izvjesno da}e MMF i kod zaklju~ivanja novogkreditnog aran`mana insistirati na rezanjutro{kova administrativnog aparata, i to nasvim razinama vlasti.

Otpor kresanju pla}a nesumnjivo bi biomanji ako bi se pla}e u jednakom procentusmanjile svima, uklju~uju}i i dràvnefunkcionere ~ije su sramotno visoke pla}eostale netaknute.

Neto profitbankarskog sek-

tora BiH 142,3miliona KMKao grom iz vedrog neba odjeknula je

vijest objavljena po~etkom sedmice uve}ini bh. medija da je bankarski sektor BiH 2011. godinu okon~ao s rekordnimgubitkom u iznosu od 124 miliona KM.Tim prije {to se novinar pozvao na izjavuguvernera Centralne banke BiH K

koji je rekordan poslovni gubitak bankarskog sektora doveo u kontekst

zabrinjavaju}eg porasta tzv. nekvalitetnihkredita. Kozari} je naime izjavio da su“lo{i“ krediti plasirani preduze}ima igra|anima dostigli zabrinjavaju}u razinuod 12,6 posto “{to je najve}i postotak nekvalitetnih kredita jo{ od 2002. godine“.

Na svu sre}u, vijest nije potpuno ta~na, barem ne u dijelu koji se ti~e profita bankarskog sektora u 2011. godini. Premaoficijelnim podacima Centralne bankeBiH, bankarski sektor u protekloj godiniostvario je vi{e nego solidan neto profit uukupnom iznosu od 142,3 miliona KM.Gubitak u iznosu od 124 miliona KM, koji

je “pripisan“ 2011. godini, odnosi se na period 2010. godine kada je bankarskisektor, prvi put u posljednjih deset godina,

poslovao s gubitkom. Lavovski diogubitka u 2010. godine napravila je samo

jedna banka (HYPO) koja je ume|uvremenu dokapitalizirana finansijsk -om intervencijom austrijske banke-majke.Ve} naredne, 2011. godine, bankarskisektor je ponovo poslovao s profitom(142,3 miliona KM) koji je bio neznatnomanji od rekordnog profita iz 2008. godineu iznosu od oko 150 miliona KM. No,drugi dio vijesti naàlost je ta~an.

Nekvalitetni krediti plasirani privredi igra|anstvu i dalje su rasli pa su u prvomkvartalu godine dostigli zabrinjavaju}urazinu od 12, 6 posto. Ve}e procentualnou~e{}e nekvalitetnih kredita u regiji jeregistrirano samo u Crnoj Gori (22,6

posto) i Srbiji (16,9 posto).Trenutna razina lo{ih kredita jo{ uvijek

nije alarmantna za bankarski sektor BiH, budu}i da su komercijalne banke visokokapitalizirane i likvidne. O tome, poredostalog, svjedo~i i pro{logodi{nji neto

profit bankarskog sektora BiH u iznosu od142,3 miliona KM.

Plaće činovnika za 40 postoviše od plaća u realnom sektoru



Austrijska Hypo banka odlu~ila je u paketu prodati svojih {est banaka na prostoru biv{e Jugoslavije a za prodaju jezaduèna Deutsche banka . Prvi ~ovjek

Hypo banke G potvrdio je u nedavnoj izjavi prodaju {est banaka na prostoru ex-Jugoslavije i otkrio “po~etnucijenu“ za {est banaka u iznosu od 1,5milijardi eura. Kranebitter je tako|er rekaoda ne dolazi u obzir pojedina~na prodaja

banaka, odnosno da }e Hypo traìtiinvestitora spremnog da preuzme svih {est

banaka u paketu. Kranebitter je tako|er otkrio da me|u potencijalnim kupcima {est

banaka vidi investitore iz Rusije, Turske i jugoisto~ne Azije, dakle s prostora nakojem se bankarska kriza proteklih godinaskoro nije ni osjetila.

Hypo banku je pokosila bankarskakriza jo{ u prvom talasu krajem 2008.godine, ali jo{ vi{e mutna sprega politike i

biznisa. Na prostoru biv{e Jugoslavije,Hypo banka je stekla golemu imovinunominalno vrijednu desetak milijardi eura,no stvarna, trì{na vrijednost imovineneuporedivo je nià od nominalne. Rije~ jeo velikom broju nekretnina, gra|evinskihobjekata i tvrtki koje je Hypo banka

preuzela od insolventnih investitora koje je prethodno obilato kreditirala.

Nakon otkrivanja finansijske rupe,

Hypo banku je najprije preuzeo njema~ki bankarski div BLB, no dvije godine kasnije,nakon uloènih nekoliko milijardi eura,BLB se povukao prepustiv{i Hypo bankuaustrijskoj vladi za samo jedan euro. Potom

je i Austrija u Hypo banku uloìla golema

sredstva iz dràvnog budèta, {to se nije pretjerano dopalo Briselu, koji zahtijeva daHypo banka vrati novac natrag ako seustanovi da su prekr{eni evrounijski propisi.

Upravo zbog toga Hypo banka poù-ruje prodaju (odnosno reprivatizaciju)

svojih {est banaka na prostoru ex-Jugoslavije, koje raspolaù s 255 po-dru`nica.

U svim dràvama ex-Jugoslavije, Hypo banka zauzima jednu od prvih pet pozicijana bankarskom trì{tu.

Dramati~an pad izvoza BiHregistriran u prva tri mjeseca 2012.

godine, u iznosu od 10,6 posto, presudno je utjecao na padindustrijske proizvodnje, ali i na rast

broja nezaposlenih i pad brojazaposlenih.

Ovaj nepovoljni trend uRepublici Srpskoj traje ve} punih 10mjeseci a u Federaciji BiH ne{tokra}e - od prije ~etiri mjeseca.

Od decembru 2011. godine domarta 2012. godine broj zaposlenihosoba u Federaciji BiH smanjen jeza 2.930, dok se broj nezaposlenih uistom razdoblju pove}ao za 4.400!

Hypo banka traži kupce u Rusiji i Turskoj

Broj zaposlenih pada - nezaposlenih raste

POTRAGA ZA INVESTITORIMA

Za {est banaka na prostoruex-Jugoslavije Hypo banka

traì 1,5 milijardi eura



Čelni ljudi PREVENT GRUPE u BiH protekle su nedjelje otvorili svoju novutvornicu u Goraždu, u kojoj će se praviti presvlake za Volkswagenov GOLF A7;otvaranjem tvornice u Vitkovićima, osnivač i čelnik “Preventa“ NIJAZ HASTORse odužio rodnom gradu, ali i pokazao na koji način zajedno mogu funkcionirati

patriotizam i poduzetništvo

PRAZNIK U GORAŽDU“Otvaranjem tvornice sa 800 zaposlenih Prevent grupa

pokazala politi~arima kako se na Drini gradiBosna i Hercegovina“

MILIONSKA INVESTICIJA UGORA@DUNijaz Hastor, ~elnik Prevent grupe , ~iji segodi{nji obrt mjerimilijardama eura,otvorio je novutvornicu u svomrodnom gradu



Bio je to dan koji }e Gora`de dugo

pamtiti. Od ranih jutarnjih sati,kolone autobusa, oko sedamdesetvozila iz cijele BiH, u kojima senalazilo oko pet hiljada radnika

uposlenih u tvornicama Prevent grupe ,

najve}eg privatnog poslovnog sistema u jugoisto~noj Evropi, slijevale su se uGora`de kako bi uveli~ali sve~anuceremoniju otvaranja tvornice u obli`njimVitkovi}ima. U ovoj tvornici radit }e se

presvlake za novi Golf A7 , ~ija se promocija o~ekuje ove jeseni. Svaki noviGolf proizveden u tvornicama Volksw a - gena imat }e u sebi ugra|ene presvlake izGora`da. Preventova tvornica u Gora`duzapo{ljava oko 800 radnika a, kako kaù uovoj grupaciji, plan je do kraja godinezaposliti jo{ 300 ljudi. Pored presvlaka zaGolf , u narednoj se godini planira i

proizvodnja dijelova za Volvo S60 , kao iru~nih ko~nica za BMW i sve }e se izvozitiza trì{te zapadne Evrope. Tvornica senalazi na povr{ini od oko osam hiljadakvadrata i svojim kapacitetima lako moè

podmiriti sve narud`be za Golf A7 . Prijesve~anog otvorenja tvornice, ~lanoviuprave Preventa donirali su sredstva zaopremanje i rekonstrukciju tamo{njeg vrt-i}a Sunce , a obi{li su i ambulantu uVitkovi}ima ~iju je izgradnju vrijednu 300hiljada maraka sufinasirala ova grupacija.

Nakon sve~anog otvorenja pogona uVitkovi}ima odràn je turnir u malom

nogometu i druènje uz ro{tilj za uposle-nike Preventa i goste. No} je protekla uodli~nom koncertu D , koncertukoji je bio Preventov poklon Gora`danima.Vlasnik Preventa , najve}e privatne

poslovne grupacije u jugoisto~noj Evropi, je sa svojim suradnicima, a uz

prisustvo Bi N otvorio novu

tvornicu presvlaka. “

, istakao je A predsjednik Uprave Preventa. Sve~anom otvaranju su,kao {to smo rekli, prisustvovali i pred-sjedavaju}i Predsjedni{tva BiH Bakir Izetbegovi}, kao i predsjedavaju}i Vije}aministara BiH Vjekoslav Bevanda. “

, kazao je Bevanda. “

24.5.2012. I 4

Pi{e: NEDIM HASI]Foto: MARIO ILIÎ]

Posjeta nakon donacijegora`danskom vrti}u

Posjeta nakon donacijegora`danskom vrti}u

NIjaz i Kenan Hastorsa Dinom Merlinom

Vjekoslav Bevanda, NijazHastor i Bakir Izetbegovi}nakon otvaranja tvornice



, dodao je Izetbegovi}.Prevent grupacija posluje u Bosni iHercegovini od 1999. godine i otvara jednonovo radno mjesto svaki dan. Zajedno saASA grupacijom, najzna~ajniji je privatni

poslovni sistem u Bosni i Hercegovini i

me|u vode}ima u regiji. Lider je uautomobilskoj industriji i vode}i bh.izvoznik. S novom tvornicom u Vitk o-vi}ima, Prevent grupa se u~vrstila na

poziciji najve}eg privatnog poslodavca uregiji, s ukupno ne{to vi{e od 18.000uposlenih radnika, od kojih je najve}i broj(vi{e od pet hiljada) uposleno u BiH, uPreventovim pogonima za proizvodnjuautodijelova, prodajnoj mreì i servisimaASA, Mojoj banci , osiguranju i drugimorganizacijama koje posluju pod zajedni-~kim krovom Grupe. Prevent je u BiH

zapo~eo s radom 1999. godine s ukupno 50

uposlenih radnika, nakon ~ega je prakti~nosvake godine izgradio novu ili kupio nekuod postoje}ih tvornica autodijelova. U

posljednjih nekoliko godina, Prevent jimao nekoliko zapaènih akvizicija usvijetu: kupio je tvornicu sjedi{ta Eybl ssjedi{tem u Austriji, koja ima proizvodn

pogone u Njema~koj, Ma|arskoj, Slova~k oj, Rumuniji; kupio je i veliku tvornicu z

preradu koè u Francuskoj te tvornicu RIOglass za izradu automobilskog stakla, kao tvornicu RWB u Njema~koj, koja jspecijalizirana za proizvodnju automobil

skih sjedi{ta.

I 24.5.201250

Ulaz u gora`danskutvornicu

Proizvodnjapresvlaka zanove Golfove

Proizvodnjapresvlaka zanove Golfove

Dino Merlinsa radnicamaPreventa predpo~etak koncerta

Dino Merlinsa radnicamaPreventa predpo~etak koncerta

Posjeta mali{animaobnovljenog vrti}a

êlni ljudi Preventa IOp}ine Gora`de

Vi{e od 800 radnikazaposleno je u

Vitkovi}ima

Vi{e od 800 radnikazaposleno je u

Vitkovi}ima



FADIL VOKRRIPočetkom ove nedjelje međunarodna nogometna asocijacija FIFA dopustila je

nogometnoj reprezentaciji KOSOVA igranje prijateljskih međunarodnih utakmica;FADIL VOKRRI (52), predsjednik Nogometnog saveza Kosova, u razgovoru za

SLOBODNU BOSNU govori o dugom putu do međunarodnog priznanja,talentiranim kosovskim mladićima koji danas igraju za reprezentacije drugih

država i odnosima s Fudbalskim savezom Srbije

KOSOVSKI KORAK OD SEDAM MILJA



Svoje je nogometno ime izgradioigraju}i u dresu beogradskogPartizana . Bila je to generacijakluba kojem se pridruìo 1986.godine nakon pogibije Di odlaska u inozemstvo Z

. F u Beograd je stigao izPri{tine u kojoj je za {est godina igranja postigao 55 golova. Odli~na preporuka daga u svoje redove dovede tim u kojem sutada nositelji igre bili F ,

, V ,… U tri sezone prije odlaska

prvo u Francusku a zatim i u Tursku, Vokrri je postigao 18 golova i sa Partizanomosvojio Kup Mar{ala Tita , u finalu koje je1989. godine igrao protiv mostarskogVeleà . Rezultat je bio 6:1 a ~etvrtiPartizanov gol je postigao Vokrri.

Kasnije, kada je ve} obavljao du`nost predsjednika Nogometnog saveza Kosova ,kazao je kako su godine u Partizanu bilenajljep{e u njegovoj nogometnoj karijeri.

, sje}ase Vokrri. Za reprezentaciju Jugoslavijeigrao je nekoliko utakmica, od 1984. do1987. godine. Jedna od onih koju i danas

pamti je ona iz oktobra 1987. godine, kada je na sarajevskom stadionu Grbavica , pod palicom selektora I , postigaodva gola u pobjedi od 3:0 protiv SjevernihIraca. Tre}i je iz jedanaesterca dodao F

. “

, kaè Vokrri za na{ list.

Godinama je ve} predsjednik Nogome t - nog saveza Kosova a sredinom ove sedmice

bio je vjerojatno najsretniji ~ovjek u tojzemlji. Naime, Izvr{ni odbor FIFA-eodobrio je Kosovu igranje prijateljskihutakmica pod njezinim grbom. Veliki je tokorak za Vokrrija i Nogometni savezKosova prema kona~nom priznanju kojezna~i i igranje u kvalifikacijama za velikanatjecanja. “

, kaè nam

Fadil Vokrri. “

Ufebruaru 2008. godine Kosovo je proglasiloneovisnost, ali i dalje nije ~lan Ujedinjeninaroda. Priznalo ga je dosad 90 dràvaMe|u njima nije Bosna i Hercegovina. “

52 I 24.5.2012

“Dan kada je FIFA dopustila da Kosovo moè igratime|unarodne utakmice je najsretniji u mom ìvotu, sret-

niji od onog kada sam u Sarajevu dao dva gola Ircima“

Pi{e: NEDIM HASI] PRIZNANJEZA KOSOVOFadil Vokrri sa

predsjednikom FIFA-eSeppom Blatterom

FE[TA U PRI[TINIKosovo s nestrpljenjemi{~ekuje prvu me|unarodnuutakmicu svoje reprezentacije

FE[TA U PRI[TINIKosovo s nestrpljenjemi{~ekuje prvu me|unarodnuutakmicu svoje reprezentacije



, tvrdiVokrri. “

FIFA i Evropskanogometna federacija (UEFA) nisu dosad

priznavale reprezentaciju Kosova, niti sudopu{tale klubovima iz te zemlje da igrajuutakmice pod kosovskom zastavom.Kosovu je sada dopu{teno igrati prijateljskedvoboje protiv ~lanica FIFA-e. Prijedlog jeu ponedjeljak iznio predsjednik FIFA-e

, a Izvr{ni odbor ga je dankasnije usvojio unato~ protivljenju delegataiz UEFA-e. “

,smatra Vokrri. “

“

“

Ovakva odluka, dakako, jo{ uvijek nezna~i da Kosovo smije igrati u kvalifik a-cijama za evropska i svjetska prvenstva.

No, reperezentacija moè, kako poja{njavaVokrri, igrati protiv reprezentacija zemaljakoje su priznale Kosovo. “

, jasno je poru~io FIFA-in generalni sekretar J

, poja{njavaju}i klju~ne motivedono{enja ovakve odluke. “

Najpoznatiji primjeri igra~a koji su ro|eni ili porijeklomsa Kosova su su zvijezde {vicarskereprezentacije V , G

ili mladi X koji }e odnaredne sezone igrati za minhenski Bayern.S druge strane, L ili B

igraju za Albaniju. Njima bi,ukoliko ikada Kosovo postane ~lanicaFIFA-e, bio omogu}en prelazak i igranje zakosovsku reprezentaciju. “

, kaè Vokrri

Vokrri ka e da jo{ uvijek ne znime protivnika s kojim }e Kosovo odigratsvoju prvu me|unarodnu utakmicu, ne znse ni to da li }e Kosovare s klupe predvoditkarizmati~ni M , koji danas u Pri{tini uìva ogroman ugled, obzirom da je ovaj tim, sredinom ‘80-ihgodina pro{log stolje}a, spasio od ispadanju Drugu ligu. Ali ono {to se zna jeste da }ese ta utakmica igrati na najve}emkosovskom stadionu, onom u Pri{tiniTamo gdje je Vokrri i po~eo svoj nogometn

put koji }e ga kasnije, preko Beograda

voditi do francuskog Nimesa , istanbulskogFenerbahcea te ponovo do francuskihklubova, Bourgesa i Montluçona.

, kaè Vokrri. U me|uvremenu

odmah nakon {to je FIFA Kosovu odobriligranje prijateljskih utakmica, reagirao jFudbalski savez Srbije . Predsjedniksrbijanskog Saveza zatim potpredsjednik Igeneralni sekretar Z hitno suse sastali sredinom sedmice prvo s

predsjednikom UEFA-e Ma zatim i sa ~elnicima FIFA-e, kojim

su kazali kako odluka o dopu{tanju igranjutakmica reprezentaciji Kosova im

. Stogsu dobili obe}anje kako }e odluka FIFA-

biti vra}ena na razmatranje ~lanovimnjezinog Izvr{nog komiteta. Takve reakcijes druge strane, Vokrrija nimalo ne ~ude nitzabrinjavaju. “

kaè, zaklju~uju}i: “

24.5.2012. I 5

BEOGRADSKI DANIVokrri je dres Partizana

nosio tri godine i bio jedanod najboljih napada~a

tada{nje Jugoslavije

BEOGRADSKI DANIVokrri je dres Partizana

nosio tri godine i bio jedanod najboljih napada~a

tada{nje Jugoslavije



Reditelj O , iako mu je tek trideset i {est godina, odavno je

prestao brojati nagrade koje jeosvajao, valjda, gdje god je reìrao.

Niti uop{te fizi~ki mo e sti}i nasve~ane ceremonije, pa se zahvaliti ìriju,

publici, ansamblu, znate kako to ve} ide. Evo,recimo, na 11. festivalu bosanskoherce gova~ke drame u Zenici nagra|en je za dvije predstave:Mrzim istinu i Pismo iz 1920 , ali doBosanskog narodnog pozori{ta u tom gradunije mogao do}i ni u mislima, jer se nakon

premijere predstave Zoran \in|i} u Ateljeu212 u Beogradu 18. maja, odmah vratio uZagreb, gdje je po~eo rad na novoj predstavi.

, veliOliver Frlji} na po~etku na{eg razgovora.

Jako mi je va`no da govorim o negativ-nim stvarima iz recentnije povijesti, koje su

jo{ uvijek hipoteka ovih prostora. Cijeliregion se jo{ uvijek gu{i u naslije|u ratovaiz devedesetih i privatizacije koja je tekla

paralelno s njima ili do{la nakon njih, akoja je bila izgovor za najbezo~niju plja~kudru{tvene imovine.

Nema recepta ili ga, barem, ja nemamPoku{avam govoriti o onome {to mzanima i na}i za to adekvatan scenski jezik

Tijekom rada u Kranju na predstavi Trsestre razgovarao sam s kompozitoricom

o projektu Zoran \in|i}koji sam htio realizirati za desetogodi{njicuatentata na biv{eg premijera Srbije. Negdju to vrijeme predstava Otac na slu`benom

putu gostovala je u Ljubljani. Irena jrekla za ovu ideju i on je rekao d

ne bi trebali ~ekati do sljede}e godine, negoto raditi odmah.

Pa, tu nema klasi~nog dramskog tekstaJa donosim razli~itu dokumentarnu gra|urazgovaram puno sa sudionicima projektaali i ljudima koji su u ovoj ili onoj vezi temom na kojoj radim. Iz svega toga s

polako po~inje stvarati gra|a predstave

Rad na ovakvim projektima je uvijek

I 24.5.201254

Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]Foto: MARIO ILIÎ]

Zagrepčanin iz Travnika, OLIVER FRLJIĆ, već nekoliko godina je najangažovaniji,

a za mnoge i najkvalitetniji reditelj mlađe generacije u regionu; u petak, 18.maja, u beogradskom Ateljeu 212 održana je premijera njegove nove predstave“Zoran Ðinđić“ koja, što je Frljić i rekao u intervjuu našem magazinu, pokušava

govoriti jednim drugačijim scenskim jezikom

INTERVIEW

Oliver Frljić regionalna teatarska zvijezda

NEŠTO DRUGAČIJE:Ovo je predstava kojapokušava govoriti jednimdrugačijim scenskim

jezikom; ona ne prikazujeneke fikcionalne likove uisto tako fikcionalnim

dramskim situacijama

Srbijansko dru{tvo je jo{

uvijek odre|eno nespremno{}uda se kriti~ki suo~i s doga|ajimaiz najnovije povijesti



UVA@ENIGOSTUJU]IREDITELJOliver Frlji} nabalkonu Velike scene Ateljea 212u Beogradu

UVA@ENIGOSTUJU]IREDITELJOliver Frlji} nabalkonu Velike scene Ateljea 212u Beogradu



turbulentan, jer uz stvari iz novije povijesti

projekt propituje i stavove svojih sudionika,na~in na koji su oni kriti~ki ili nekriti~kiformirani. Na kraju se uvijek ocjenjuje

predstava, ali je ovdje i proces jednakovaàn. Poku{avam stvoriti okvir u kojem ne

potvr|ujemo stanje stvari, nego ga nanajbolji mogu}i na~in problematiziramo.

Meni je bilo poprili~no jasno {to Z predstavlja u politi~koj misli i praksi

Srbije, ali i cijelog regiona. On predstavlja jasan prekid s onim {to je bila dominantna politi~ka matrica do 5. oktobra 2000. godine.U srbijanskom dru{tvu prisutna su dvadiskursa o \in|i}u. Jedan je onaj pljuva~ki,koji negira bilo {to {to je napravio, i koji glasnoili pre{utno pozdravlja atentat koji je izvr{en nanjega. Drugi je nekriti~ko glorifikatorski, kojine dopu{ta da se na bilo koji na~in dovedu u

pitanje njegov lik i djelo. Ja sam potra io jedannovi rakurs koji bi zaobi{ao ova dva diskursa.Zoran \in|i} je ishodi{te ovog projekta, odnjega polazim, ali onda poku{avam govoriti osrbijanskom dru{tvu danas koje je, naàlost,

jo{ uvijek odre|eno nespremno{}u da sekriti~ki suo~i s doga|ajima iz najnovije

povijesti i svojom ulogom u njima.

Postojali su razli~iti problemi. Najprije,ovo je predstava koja poku{ava govoriti

jednim druga~ijim scenskim jezikom. Ona

ne prikazuje neke fikcionalne likove u isto

tako fikcionalnim dramskim situacijama,ve} liniju sukoba gradi na relaciji izme|uizvo|a~a i publike. Izvo|a~i se cijelovrijeme, direktno i agresivno, obra}aju

publici. To nije nikakva novost. Rije~ je o postupcima koji su odavno u{li u repertoar kazali{nih gesti. Ali u ovom slu~aju se ~inida je predstava, osim jednog konzervati-vnog politi~kog mi{ljenja, vrlo precizno

pogodila i jedno izrazito konzervativnokazali{no mi{ljenje.

Dio publike je odmah na kraju predstave napustio dvoranu. Drugi dio jeostao i freneti~no aplaudirao. Publika se

podijelila i mislim da je to dobro. Ovonije predstava koja tretira kazali{te kao

prazan buròaski ritual u kojem dolazimou teatar da bi kroz la`ne suze na sceniaplaudirali svojoj ideji {to bi kazali{tetrebalo biti.

Da. I jako mi je drago da je do{la na premijeru, jer je to svemu dalo jednu drugu

dimenziju.

Pozitivno je to {to kazali{te preuzimodre|ene funkcije koje pojedine dru{tveninstitucije o~igledno nisu u stanju ispunitiU dru{tvu u kojem sudska vlast ni{ta ne radna otkrivanju politi~kih nalogodavac\in|i}evog ubojstva, dobro je da se baremu kazali{tu podsjeti institucije {to je njihovzada}a. Pozitivna je i borba protiv zaboravaKazali{te nas tjera da ne zaboravimo onooko ~ega je od strane glavnih politi~kihaktera stvoren konsenzus, da se gurne potepih kako ne bi smetalo kod novih/starih

neprincipijelnih koalicija... Puno je tog pozitivnog {to sam ~uo.

Moram priznati da do sada nisamrazmi{ljao o gostovanjima. Za sada mzanima koliko }e ova predstava potrajati nrepertoaru Ateljea 212.

“ ”

Mislim da ti epiteti vi{e zna~e onim

koji me na taj na~in etiketiraju, nego meni

I 24.5.201256

OZBILJAN PRISTUP INSCENACIJI: Ja donosimrazličitu dokumentarnu građu, razgovaram puno sasudionicima projekta, ali i ljudima koji su u ovoj ilionoj vezi s temom na kojoj radim; iz svega toga sepolako počinje stvarati građa predstave

DVA PUTA U ATELJEU 212Frlji} je do sada u uglednoj beogradskoj teatarskoj ku}i reìrao predstave Otac na slu`benom putu (lijevo) i Zoran \in|i} (desno)



Tako se mojim radom ne moraju bavitiozbiljno, nego senzacionalisti~ki.

Do 2000. sam imao kazali{nu skupinuLe cheval, sastavljenu od kolega od kojihnikome kazali{te nije bila uà specijalnost.Kroz ovaj okvir smo zadovoljavali svojekazali{ne afinitete. Me|utim, kako sukolege zavr{avale svoje studije, sve jemanje bilo vremena i interesa za Le cheval,tako da sam na kraju ostao sam. U tomtrenutku mi se u~inilo da bi, ukoliko seèlim nastaviti baviti teatrom, najlak{e biloupisati Akademiju koja, barem u kontekstuinstitucionalnog kazali{nog ìvota uHrvatskoj, daje jednu smije{nu, ali potrebnulegitimaciju. I tako sam se 2001. upisao na

ovu instituciju.

Ne znam gdje su limiti, ali meni se ve}u vi{e navrata ~inilo da sam rekao sve {tosam imao re}i i da je vrijeme da se po~nem

baviti ne~im drugim. Ma|arski redatelj B je nakon svog zadnjeg filma Torinski

konj rekao da je reìja kao gradnja ku}e.Gradite ku}u od pet katova i kad steizgradili peti kat, nema smisla da je gradite

i dalje. Izgleda da ja ipak jo{ uvijek nisamstigao do svog petog kata.

Nagrade ne brojim, ali mi je svak priznanje koje dobije Pismo iz 192 posebno drago, jer se jo{ uvijek sje}ammedijskog lin~a kojem smo i ta predstava

ja bili izloèni prije njezine pro{logodi{nj premijere na sarajevskom MESS-u razli~itih poku{aja da se ista ugasi.

S gospodinom Hnakon svih laì koje je rekao i medijskih

podmetanja, nemam potrebu za bilo kakvimoblikom komunikacije.

Otac putuje jako puno. Do sada smo bilu Sarajevu, Rijeci, Ljubljani, Zagrebu... Sadotvaramo Sterijino pozorje u Novom SaduPublika jako voli ovu predstavu i, {to je bilideja od samog po~etka, nitko je ne gleda u

odnosu na istoimeni film.

24.5.2012. I 5

Junak na{e pri~e ro|en je 1976. uTravniku. Zavr{io je prvo filozofiju ireligijsku kulturu, a potom je diplomirao na

Odsjeku za kazali{nu reìju i radiofoniju Akademije dramske umjetnosti u Zagrebu.Sredinom devedesetih osnovao je

amatersku kazali{nu skupinu Le cheval, asara|ivao je i sa mnogim drugim grupamana zagreba~koj nezavisnoj sceni. Jo{ zavrijeme studija reìrao je u pulskomIstarskom narodnom kazali{tu i Teatru&TD u Zagrebu. Poslije toga je, ovako binajpreciznije bilo re}i, reìrao mnogopredstava u mnogo pozori{ta u mnogogradova i sudjelovao na mnogim festiva-lima i osvajao mnoge nagrade.

Oliver Frlji} trenutno je najzna~ajniji

reditelj mla|e generaciju u okvirunekada{nje SFRJ. Neslu`beno je regiona-lna teatarska zvijezda. Ali to se, svijetlaobraza, moè re}i i - slu`beno, pogotovood premijere predstave Otac na slu - benom putu u beogradskom Ateljeu 212pro{le godine. U ovu ku}u vratio sereìjom predstave Zoran \in|i} , koja jepremijerno izvedena pro{log petka.

Dva fakulteta i bezbroj nagrada

U DRU[TVU CECE BOJKOVI]

I beogradska gluma~ka elita iznimno cijeni rediteljski dar Olivera Frlji}a



Doista se nisam mogao na~uditikada sam prije nekoliko danaotkrio da prodekan L samojim stavovima izre~enim na

pro{loj sjednici Nau~no-nastav-nog Vije}a i u Otvorenom pismu upu}enom~lanovima Vije}a polemizira u neakade-mskim publikacijama: u intervjuima koje je

gotovo istovremeno dao sedmi~nimmagazinima Dani i Bosna . Kakav je torukovodilac Fakulteta koji ne uvaàvasvoje kolegice i kolege u raspravi koja se

prije svega ti~e akademske zajedniceFakulteta? Najprije sam iskusio uskra}iva-nje rije~i u raspravi u Vije}u, potomignoriranje svog pismenog obra}anjaglavnom oponentu u raspravi oko “slu~ajaAlispahi}“, pa na kraju jo{ i diskvalifikacijei denuncijacije koje moj uvaèni kolega s

Fakulteta {iri u novinama ~iji urednici nsmatraju da bi u svakoj va`nijoj raspravtrebalo ~uti i drugu stranu. Jo{ kada ssjetim da mi je Lovrenovi} odmah nakofamozne sjednice, kada sam jo{ vjerovao d

je u pitanju nesporazum koji moèmo lakizgladiti, usred razgovora okrenuo le|a

pred nosom zatvorio vrata svog kabinetaonda se nisam imao ~emu ~uditi,

pogotovo ne onome {to sam pro~itao da jizjavio u novinama.

Treba li da pojasnim razlog svog ponovnog pismenog obra}anja ~lanovimVije}a? Akademska zajednica treba bitkomunikativna zajednica rasprave ntemelju argumenata, a ne birokratsko tijelglasanja prema spontanim naklonostimsvojih ~lanova. Uvjeren sam da se i porednajbolje volje na vije}ima Fakulteta nikadne}e mo}i raspravljati onako razlo`no odgovorno kao {to bi se to mogli posti}i

pogotovo kada je rije~ o va`nim pitanjimoko samih temelja na{eg akademskogzajedni{tva - u forumu pismenog saobra}anja kakvo nudi nova tehnologija virtualnkomunikacije. Uostalom, takva praksa jve} odavno za ivjela na uglednim univerzitetima u svijetu.

Podsje}am na razlog spora: nije usvojenIzvje{taj jer je zna~ajan broj kolegica kolega glasao PROTIV. Glasanje juslijedilo nakon kra}e rasprave o izvje{tajukojeg je pro~itao profesor Rizvanbegovi} uime komisije koja se pred Vije}em pojavilkao opunomo}eno ekspertno tijelo. Jedin

argument koji se mogao ~uti prije glasanjiznio je prodekan Lovrenovi}, a glasio je prema njegovoj vlastitoj naknadnoformulaciji: “gospodin Alispahi} ve} du`vrijeme u javnosti {iri govor mr`nj

protkan nacionalizmom, {ovinizmom rasizmom“. (Dani , br. 779, str. 17, prvstupac; Bosna , br. 810, str. 56) Odmahnakon glasanja poku{ao sam ustvrditi da jrije~ o opasnom presedanu, jer nismo mogl~uti niti jedan jedini argument protiv

pozitivne ocjene koja stoji u Izvje{taju, alsmo mogli ~uti mi{ljenje o nepodobnostkandidata da u|e u na{u akademsku

zajednicu. [ta je drugo mogla biti izjav prodekana Lovrenovi}a nego negativnocjena kandidatove moralno-politi~k

podobnosti? Ako je to bio presudan razloza glasanje PROTIV, onda smo na malvrata u rad Vije}a uveli moralno-politi~ku

podobnost. Da li to moèmo sebi dopustit~ak i kada bi imali najbolje razloge dsumnjamo u ne~iju moralnost i politi~kopredjeljenja? Da li Vije}e treba da sudi pouzoru na pravosudne institucije, a pogotovoonda kada pravosu|e zakaè? Ili bi Vije}trebalo da se bavi samo pitanjima morala

Na koji na~in bi to trebalo da ~ini? Da stva

I 24.5.201258

POŠTENO,

PRODEKANE!

Profesor Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevudr. UGO VLAISAVLJEVIĆ poslao je otvoreno pismonašem magazinu, u kojem reagira na izjave prof. dr.DUBRAVKA LOVRENOVIĆA iz prošlog broja “SB“ utekstu o FATMIRU ALISPAHIĆU, za kojeg Lovrenović

smatra da zbog širenja govora mržnje ne može stećizvanje doktora humanističkih nauka; pismo prof.Vlaisavljevića objavljujemo u cijelosti

SAMOOTVORENO

Ugo Vlaisavljevi}tvrdi da Dubravko

Lovrenovi}poku{avaobmanuti

javnost

Pi{e: UGO VLAISAVLJEVI]



prepusti ljudima koji imaju istan~anu iuzoritu savjest, komesarima za moral? Ili bitrebalo formirati ekspertna tijela za moral:komisije i komitete? Kako predstaviti naVije}u materijal koji sumnji~i kandidata(usmeno, onako kako je to u~inioLovrenovi} na protekloj sjednici ili

pismeno, sa odabranim citatima, kako je tou~inio u popularnoj {tampi)? U nekom

posebnom izvje{taju? A ko bi prikupljao tajmaterijal? Mo`da niko bolje od tajne policije? Da li bi ga trebalo proslijediti~lanovima akademske zajednice prijevije}anja? Da li svima ili samo onima kojisu povjerljivi? Da li bi bilo dobro uspecijalnim televizijskim emisijama pustititajne snimke privatnih razgovorakandidata, da zna {ira javnost da li jekandidat humanista ili rasista? [ta akonadle`ni komitet bude pristran? Pod

paskom neke partije i njene ideologije? Ko}e “komitetlije“ i “komesare“ kontrolirati io njima pisati izvje{taj? Da li nadle`ni

ministar ili komandir policije? [ta ako otome bukne nerje{iva rasprava u parlamentu? Itd.

Uvjeren sam da se o pitanju “izvanred-nog stanja“ kada neke na{e kolegice ikolege smatraju da se mora procjenjivati

politi~ka i moralna podobnosti kandidata za pr is tup akademskoj zajedn ici moranapokon raspraviti s krajnjom ozbiljno{}u iakademskom odgovorno{}u. Slu~ajAlispahi}, koji je ustalasao javno mnijenje,

pokazuje da je rije~ o neodlo`nom pitanju.Lovrenovi} ne sumnja da je svojim

istupom protiv li~nosti kandidata motivirao

druge da glasaju kao i on. U svomenaknadnom novinskom obra}anju javnostion je prigovor o nepodobnosti kandidatau~inio jo{ teìm: Alispahi} je “prononsiranirasista, antisemita i negator Holokausta“,

primjer “pisanja u duhu najcrnjih rasnihteorija“, od Plav{i}ke se razlikuje samo utome {to (jo{) nije osu|en, itd. Jo{ nasjednici Vije}a sam ustvrdio da se o

politi~kim stavovima i moralnim nazorimaAlispahi}a ne moè raspravljati, makar imali i najbolje razloge da ih èstokoosu|ujemo i s gnu{anjem odbacujemo.Tada smo mogli ~uti od Lovrenovi}a da

tako ne{to moè tvrditi samo neko ko nije pro~itao Zakon o visokom obrazovanju.Ovaj argument sam uzeo kao veoma vaàni pomno pretraìo sve zakonske akte kojireguliraju rad Vije}a da bi se pokazalo daod toga nema ni{ta (pa sam zaradiouvredljivu etiketu “licemjernog legaliste“).O tome sam pisao u Otvorenom pismu.O~ito je i sam Lovrenovi} prebirao pozakonima i propisima, pa je do{ao do istogzaklju~ka. Indikativno je da o tome ni{ta negovori u svojim intervjuima, osim na

jednom mjestu koje svakako treba navesti:“Pozivam se na aktualne zakonske propise,

koji se odnose na Univerzitet u Sarajevu ina eti~ki kodeks Univerziteta. S drugestrane pozivam se tako|er na vlastitusavjest.“ (Dani br. 779 str. 18, prvi stupac)

U ~asu kada se kao odgovornirukovodilac Fakulteta trebao i morao

pozvati na odre|ene ~lanove vaè}ihzakona i propisa, Lovrenovi} je javnosti

poturio ovu posve neodre|enu adresu.

Koliko je ona sumnjiva, najbolje potvr|ujenjeno ùrno krpljenje: pridodat je eti~kikodeks, a onda jo{ i vlastita savjest! Radiuvjerljivosti trebalo je i redoslijed

promijeniti, pa }e Lovrenovi} pompoznoustvrditi: “savjest je ispred svakog zakona“;“Zakon je promjenljiv, savjest nije!“ [ta naovo re}i a ostati ozbiljan? Mo`da:“gospodo pravnici, molim vas pravite va{ezakone slu{aju}i savjest gospodinaLovrenovi}a!“ Zaklju~ak je, dakle, daupori{ta za ocjenjivanje moralno-politi~ke

podobnosti u zakonima jo{ nema, ali bi gauskoro moglo biti. Dotle se trebamoosloniti na Lovrenovi}evu savjest, ali i na(opet neodre|eno imenovan) eti~ki kodeks.Ali, izgleda da ni kodeks nije dobar, jer i na

njegove poèljne prepravke upu}ujeLovrenovi}. Na opravdanu sumnju novina-rke da pozivanje svih u~esnika u sporu nasvoju vlastitu savjest “otvara mogu}nostzloupotreba“, Lovrenovi} odgovara: “Na-

prot iv. Smatram da iz ovog slu~ajauniverzitetska zajednica moè izvu}i jakokorisne poruke u smislu izgradnje iusavr{avanja zakonskih propisa, kojireguliraju kodeks pona{anja na Univer -zitetu.“ (Dani , ibid.)

“ “

Odatle slijedi da Lovrenovi} sumnja dane samo Zakon nego i postoje}i Eti~kikodeks ne uspijevaju na zadovoljavaju}ina~in regulirati “pona{anje na Univer -zitetu“. Dok se to ne desi, opet ostaje samo

prodekanova izo{trena i uzorita moralnasvijest. Imali se, pak, ta svijest pozvati nane{to opipljivo i pouzdano? Bogme, ima!To su “etablirane istine op}e~ovje~anskenaravi“, a njih je “u svojih 10 teza ona~elima humanizma saèo I “.Lovrenovi} tvrdi da se ne moè ste}i “tituladoktora humanisti~kih znanosti“ ako senema “kristalno jasan stav“ prema ovim

istinama i tezama. Prema tome, samoosvjedo~eni humanisti mogu doktorirati

bar dok Lovrenovi} odre|uje ko moè a kone moè u}i “pod krov Filozofskogfakulteta“. Nacionalistima, {ovinistima rasistima ulaz ostaje zabranjen. (Neki su sipak provukli, a Lovrenovi} se ne libi da iimenuje: R i Vlaisavljevi}!Ulazak u akademsku zajednicu se ne b

stoga razlikovao od pristupanja Lighumanista, a pretpostavljao bi prisegu nadSupekovim tezama. Ali ko bi to nadgledao

ili Dubravko Lovrenovi}Zar prodekan doista ne vidi da se pretvoriou politi~kog komesara koji bdije namoralom akademske zajednice nad kojom

je stekao vlast? Zar ne zna da i odluke kr{enju Eti~kog kodeksa Sarajevskoguniverziteta donosi Eti~ki komitet, a n

prodekani po svome naho|enju? Jokrupniji previd je ovdje u igri: eti~ki kodek

na kojeg se on poziva (pi{u}i ga malimslovom) vaì za nastavnike i uposlenikUniverziteta, a ne za kandidate popuAlispahi}a. Od Zakona i Kodeksa ostadtako na isturenom poloàju samo Savjest

Koliko daleko je u svome moraliziranjusklon da ode prodekan, vidi se i po tome {t je sebi predvidio i ulogu Velikog sve}enikUniverziteta: veli da bi mo`da promijeniosvoje mi{ljenje ako bi se Alispahi} iskren

pokajao za svoje grijehe! (Dani , str. 18drugi stupac)

Tvrdim, dakle, da je prodekanLovrenovi} doveo u zabludu one koji sglasali o Izvje{taju, jer je ustvrdio drasprava o “podobnosti teme i kandidata

podrazumijeva i razmatranje moralne politi~ke podobnosti kandidata, a da onakoji to osporava ne poznaje Zakon

visokom {kolstvu. U svojim intervjuimLovrenovi} sada poku{ava obmanut

javnost izvan akademske zajednice, jeteì{te rasprave prenosi na pitanje oAlispahi}evim politi~kim gledi{timaoptuùju}i ga za rasizam. Pritom pro{irujsvoju optu`nicu, terete}i i svoje kolege

profesora Rizvanbegovi}a i mene, zsau~esni{tvo i kolaboracionizam. (Bosna

br. 810, str. 59, prvi stupac) Postavlja s pitanje ko }e preispitati moralnu i politi~kuodgovornost prodekana Lovrenovi}a kadovaj na taj na~in djeluje izvan akademskzajednice.

24.5.2012. I 5

ARGUMENTACIJA I KOMUNIKACIJA:Akademska zajednica treba biti komunikativnazajednica rasprave na temelju argumenata, a nebirokratsko tijelo glasanja prema spontanimnaklonostima svojih članova



M

lada sarajevska umjetnica N(27) karikaturom s

po~ela baviti, kako sama kaèiz potrebe da pobjegne oakademskog realizma. Prv

karikirane skice-portrete svojih prijatelja poznanika, ~lanova porodice, po~ela jcrtati prije nekoliko godina i odatle je svkrenulo - ono {to je u po~etku bila samozabava i bijeg od klasi~nog akademskogcrteà preraslo je u ozbiljno, profesionaln

bavljenje karikaturom, a Ninin zanimljivi originalni stil sve vi{e je prepoznat hvaljen i van granica Bosne i Hercegovine

, kaè Nina.Ve}ina karikaturista nerijetko }e s

poàliti da mediji u BiH i regionu dana“nemaju sluha“ i ne daju dovoljno prostorza objavljivanje karikatura. înjenica je d

je karikatura u javnom prostoru kod na

generalno zapostavljena, pa ipak, na{

I 24.5.2012

MALO NAS JE,ALI JE GADNO

KAD “UGRIZEMO“!

Sarajevska umjetnicaNINA HADŽIĆ (27) usvojim karikaturamaprikazuje kako “obične“,anonimne ljude, tako i

javne ličnosti i bh.političare koji za njupredstavljaju nepresušniizvor inspiracije; saNinom smo razgovarali onjenoj ljubavi premakarikaturi, satiričnimprikazima političke

situacije u BiH,osjetljivom balansuizmeđu dobre karikature ipogrešne interpretacije...

60

Pi{e: MAJA RADEVI]

KRITIKA DRU[TVA NINE HAD@I]Zadatak karikaturiste jeda kombinovanjem ironijei humora prikaè realnustvarnost, kaè Nina

KRITIKA DRU[TVA NINE HAD@I]Zadatak karikaturiste jeda kombinovanjem ironijei humora prikaè realnustvarnost, kaè Nina



sagovornica za veoma kratko vrijeme privukla je pa`nju javnosti i medija iuspjela stvoriti sebi prostor za predsta-vljanje onog {to radi. Svoje karikature dosada je izlagala u Sarajevu, Tuzli, Beo-gradu, Pri{tini, Amsterdamu, Skoplju... Je li

za uspjeh presudan rad, talenat, upornost ilisve to skupa?

, pri~a NinHadì}.

Ve} neko vrijeme Nina objavljuje politi~ke karikature na portalu Buka

, samo su neku moru ìvopisnih likova ovda{njih

politi~ara koji za nju, kako kaè, predstavljaju kontinuiranu inspiraciju: “

Politi~ka karikatura, za razliku od klasi~nih portreta, zahtijeva poseban osje}aj usmislu interpretacije odre|enih doga|aja li~nosti. “

kaè Nina. “

Karikatura kao satiri~ni izraz i komentar dru{tvenih zbivanja neizbje`no j

predmet rasprava, posebno u “osjetljivomdru{tvu kao {to je bosanskohercegova~koInterpretacija politi~kog, nacionalnogvjerskog, u karikaturi ~esto otvara pitanj

24.5.2012. I 6

NAJZAHVALNIJI ZA KARIKIRANJEPredstavnici politi~ke vlasti u BiH uvijek su “zgodna i dozvoljena tema”



gdje je granica “dobrog ukusa“ i na kojemnivou se satira pretvara u uvredu ili

poniènje. Prije nekoliko mjeseci RijasetIslamske zajednice u BiH veoma je o{troreagovao na jednu karikaturu M

, nazivaju}i je “agresivnom, prijete}om i poniàvaju}om“.

(Ibrahimpa{i}, op.a.) j

,kaè Nina. “

, dodaje NinaHadì}.

Ova umjetnica trenutno priprema novu

izlo`bu karikatura uz fotografije “origin-

alnih“ modela po kojima su ra|ene. Mnogo je razli~itih shvatanja i tuma~enjkarikature, a Nina nam je za kraj otkrilnjenu definiciju: “

I 24.5.201262

Nina Hadì} prije parmjeseci boravila je u Kanadi,gdje ju je Galerija “Stoneworx“iz Calgaryja ugostila kao prvu

rezidentnu umjetnicu.“Umjetni~ki puristi su

notorni po svom te{komprihvatanju novih medija istilova, ali je Nina formalnim{kolovanjem, u kombinaciji saumje{no{}u koju pokazuje udigitalnim crteìma, postiglaupravo to. Ninin stil odràvakrhku ravnoteù izme|uilustrativne umjetnosti iklasi~nog portreta, te timestvara sopstvenu ni{u u svijetuumjetnosti“, navodi se, izme|u

ostalog, uobrazloènju Galerije koja jeugostila bh. umjetnicu.

“Galerista Douglas

McKinnon primijetio je mojekarikature koje postavljam naFacebooku , politi~ke iobi~ne, i predloìo mi je dapostavim svoju samostalnuizlo`bu u njegovoj galeriji,{to sam ja rado prihvatila.Tamo sam se zaista predivnoprovela, uspjeli su merazmaziti na sve mogu}ena~ine, a izlo`ba je bilaodli~no posje}ena i jako jedobro pro{la, tako da su mojiradovi sada tamo u stalnoj

postavci Galerije, zajedno sajo{ par kanadskihumjetnika“, pri~a Nina.

Tokom svog boravka u

Kanadi sa jo{ nekolikoumjetnika radila je na izradidesetometarskog murala, koji

je zami{ljen kao projekatumjetnika iz dva razli~itasvijeta: poslijeratne Bosne iKanade, zemlje mira iprosperiteta. “Mural se sastojiod dijelova koji prikazuju rat imir. Ratni dio inspirisan jedoga|ajima iz Bosne iHercegovine, a kori{tene suve}inom ratne fotografije iztog doba, dok sam ja

istovremeno poku{ala daobjasnim kako su ljudipreìvljavali u ratu. Centralnidio je prikaz ~eliste Sarajeva,Vedrana Smailovi}a, kakosjedi i svira okruènkosturskim glavama inotama. Zadnji dio uglavnomprikazuje li~ni pogled

umjetnika na mir; tu suprikazi ena, sirena, cvije}a,livada, djece... Mural senalazi u zakrivljenomhodniku jednog officea, patako osoba koja èli dastigne do vrata mora pro}ipored murala gledaju}i prvoratne scene, scene nasilja istrahota, a zatim dio samirom, koji na kraju zavr{avasa majkom koja nje`no drìsvoje dijete u naru~ju“,obja{njava Nina Hadì}.

“ “

Susret umjetnika iz dva različita svijeta

POZNATA LICA U ORIGINALNOJ NININOJ VIZURI1. Novinar Tarik Kapetanovi}; 2. Pjesnikinja i novinarka Nermina Omerbegovi}; 3. Reditelj iglumac Quentin Tarantino

1 2 3



Crno-bijela fotografija na kojojlegendarna M zavod-ni~ki gasi svje}icu na ro|en-danskoj torti sa natpisom Cannes 65 , jo{ od 16. maja kras i

veleljepni ulaz u Théâtre Lumiere, festiva-lsku palatu i izloge uzdu` i poprijekoKroazete . U znak po~asti, 65. Cannes Festival kao svoje za{titno lice odabrao je“najzanosniju plavu{u na svijetu”, ~iji su

filmovi podstakli i jo{ uvek podsti~u ma{tumiliona zaljubljenika u filmsku umjetnost.Ovakav gest - nimalo slu~ajan, u maju senavr{ava 50 godina od misteriozne smrtislavne glumice, filmske ikone koja je, usvojoj 36. godini, 1962. preminula u LosAngelesu.

“ ”

I po{to je ove godine, pogledav{i ogroman broj prijavljenih filmova, prema sopstve-nom priznanju rekao 1.650 puta “ne” isamo 50 “da”, direktor i selektor Cannes Festivala , zajedno sa

legendarnim G , za takmi~enje za Zlatnu palmu odabrao je 22 filmame|u kojima i ona sa potpisima vi{estrukihkanskih povratnika i laureata, me|u kojimsu i J , M

, D , K , A , C

, M ... Za sve~ano otvaranje bio je rezervisan filmMoonrise Kingdom, ameri~kog reditelj

sa Bu glavnim ulogama, dok

je ~ast da 27. maja zatvori festival pripal posljednjem filmu C Théres

I 24.5.201264

Naša saradnica je i ove godine u Cannesu i prisustvuje šezdeset i petom izdanjunajvećeg filmskog festivala na svijetu; u znak počasti, “65. Cannes Festival” kao

svoje zaštitno lice odabrao je “najzanosniju plavušu na svijetu”

Pi{e: DUBRAVKA JOVANOVI] (Cannes)Foto: REUTERS



Desqueyroux , u kojem glavnu ulogu igrafrancuska zvijezda A .

Po~etak ovogodi{njeg Cannesa je biodruga~iji od mnogih prethodnih, saameri~kim bu~nim i agresivnim blockbu-sterima {to stvaraju nervozu. Stigav{i saMoonrise Kingdom (Kraljevstvom izlaze-}eg mjeseca), filmom za veliku i maludjecu i za sve one koji jo{ nisu “ugasili”

djetinje u sebi, uvijek razigrani ameri~kireditelj Wes Anderson donio je dobro i

prili~no sentimentalno raspoloènje. Nje-gova “feel good” filmska pri~a, koju jenapisao zajedno sa R ,sinom F , emotivnosmje{tena izme|u radosti i melanholije, aobojena nje`nim humorom, u gledaocima

budi sje}anja na detinjstvo. Uz to, kada se

na velikom platnu uz dje~ji zaljubljeni par imale skaute iz ljetnjeg kampa u nekojnedo|iji u Novoj Engleskoj 1965. godine,vide i lica Brucea Willisa, F

, E , BillaMurraya, H i Tu izvrsno odigranim ulogama prili~nosmotanih odraslih bi}a, ugo|aj koji stvaraovaj izvrsno snimljen i retro-dizajniran film

je prijatan i pozitivan.Dok je Prorok , novi film Jacquesa

Audiarda i njegovog vjernog koscenaristeThomasa Bidegana - R|a i kost , velikavje{ta~ka konstrukcija sa puno providnih

kalkulacija sa ciljem da se fasciniragledalac, zama|ija potencijalni kupac ioraspoloè stanovnici Cannesa u kojem je isnimljena ova “vi{e od ìvota” drama.Dodu{e, osnovica Audiardove pri~e nije nilo{a ni nezanimljiva - imigrant Ali, samo-hrani otac petogodi{njeg dje~a~i}a i biv{i

bokser, sticajem okolnosti upoznaje Stép-hanie (M ), trenera orki-kitova ubica u zabavnom vodenom parku. I

jedno i drugo su ljudi ~udesnih karaktera,zanimljivi i krajnje neobi~ni. Ali iz ~istamira po~inje da se bavi takmi~enjem uuli~nim, ilegalnim boks-me~evima, Stépha-nie tokom {oua kit-ubica odgrize obje nogei sve {to potom slijedi, uklju~uju}i ispa{avanje malog sina od davljenja po{to je

propao kroz led, prili~no je dramatur{knemotivisano i vje{ta~ki nakalemljeno.

Istog dana vi|en je i prvi film iz budu}“rajske trilogije” austrijskog reditelj

. Njegov Raj: ljubav j pomalo ekscentri~an, ali u svakom slu~aju provokativan film o sredovje~noj austrijskoj èni (M ), koja putuje uKeniju da na|e ljubav, slijede}i mnog

svoje evropske vr{njakinje u avanturamtipi~nim za klasi~ni i sve popularnijseksualni turizam. Prikazan je i ne mnogubjedljiv film Poslije bitke egipatskogreditelja Y , o doga|ajima i ljudima sa trga Tahrir , posljedicama iznevjerenim o~ekivanjima poslije “arapskog prolje}a”.

Prvi kanski vikend protekao je u znakutematski sna`nih, kompleksnih, autenti~nihi sumornih filmova, od kojih je svakzasluìo po{tovanje. Autor Gomore

italijanski reditelj Matteo Garrone, unovom filmu nazvanom Reality fokusira sna italijansku zalu|enost “rijaliti programima”, naro~ito Velikim bratom. I to tako{to kroz pri~u o mladom napuljskomvlasniku ribarnice, koji na sve na~in

poku{ava da u|e u televizijski {ou, govormnogo toga o orvelovskom dru{tvu ukojem svi ìvimo, o paralelnom svijetu ukojem se gubi dodir sa realno{}u, ìvi usopstvenim iluzijama pomije{anim ssvakodnevnim banalnim slikama sa televizije {to pruàju la`nu nadu o boljem

pravednijem i sitom ìvotu.Do sada je najvi{e kontroverznih ocjen

kriti~ara izmamio rumunski film Iza brdCristiana Mungiua. Rumun je i ovim

24.5.2012. I 6

“ ”

KANSKO

PROLJEĆE

Za “Zlatnu palmu“ ove godine se borevi{estruki povratnici i laureati: Audiard, Haneke,

Salles, Cronenberg, Loach, Kiarostami, Mungiu,

Resnais, Garrone...



filmom potvrdio svoj talenat i izvrsanrediteljski osje}aj za tmurni realizam. Film

je predug (152 minuta), ali da se njegovusporeni ritam moè pravdati èljom zasinhronizacijom sa stvarnim manastirskimìvotom, u ~ije je fizi~ko i psiholo{kookrilje smje{tena neuobi~ajena ljubavnafilmska pri~a o dvije djevojke koje suzajedno odrastale u siroti{tu, od kojih je

jedna monahinja. Mungiuov Iza brda , koji preispituje odnos i tenzije izme|u duhov-nog i svjetovnog, grupnog i individualnog,religijskog i nereligijskog, dozvoljenog inedozvoljenog u ljubavi, prije svega jeinteligentan, grozni~avo insinuativan ikompleksan film, koji }e te{ko komuni-cirati sa {irom publikom, ali }e za filmofile

biti prava poslastica.I publici i kriti~arima veoma se dopao

film Lov danskog autora T, intrigantna, dramatur{ki mo}na, sjajno

i glumljena i snimljena pri~a o modernomlovu na vje{tice, kolektivnoj histeriji i

njenim posljedicama po pojedinca.Vinterbergov junak Lukas (izvrsni M), omiljeni nastavnik u dje~ijem

vrti}u, suo~i}e se sa najgorom mogu}omno}nom morom - la`nom optu bom zaseksualno zlostavljanje dece, zbog ~ega }e

pro}i kroz pravu psihi~ku, pa i fizi~kutorturu svojih najboljih prijatelja i komple-tne lokalne zajednice. A ~itava ova ljudskagolgota prouzrokovana je zapravo jednimishitreno donijetim zaklju~kom dje~ijeg

psihologa, poklonika koncepta potisnutememorije, koji je bujnu ma{tu petogodi{njedjevoj~ice pogre{no “preveo” i tako pokre-

nuo “virus” koji je veoma brzo “zarazio”malu zajednicu na sjeveru Danske. Zani-mljiv i uzbudljiv film, sa izvrsnom atmo-sferom.

Najbolje ocjene kriti~ara do sada jedobio film Ljubav , legendarnog MichaelaHanekea. Rije~ je o jednoj od ljep{ihljubavnih pri~a na velikom ekranu.U kamernoj atmosferi, u prostorima jednog

pariskog stana iznenada }e se promijenitidnevna rutina osamdesetogodi{njeg sklad-nog bra~nog para, Georgesa i Anne, penzi-

onisanih u~itelja muzike. Kraj ìvota jezakucao na vrata, Anna je doìvjelamo`dani udar i vi{edecenijska ljubav jesada na provjeri. No, ljubav je ja~a odsvega, i od ìvota i od smrti. I vreme{ni ividno fizi~ki ruinirani Georges preuze}e nasebe sav teret svakodnevne njege i brige osvojoj nepokretnoj i krajnje nemo}nojAnni. Iz minuta u minut, iza sata u sat, izdana u dan, do kraja. To je ljubav. Uglavnim ulogama su vanserijski J

i E , dok je usporednoj ulozi sopstvenim ìvotomzauzete k}erke koja ìvi u inostranstvu,

vi|ena i I . Hanekeov film jevelika posveta ljubavi, ali i hommage ìvo-tu koji neumitno prolazi.

Smjenjivali su se zatim nova egzisten-cijalisti~ka djela filmskih klasika poputAlaina Resnaisa, B ,Abbasa Kiarostamija, Kena Loacha.Britanskom maestru Kenu Loachu ovo je

11. put da se takmi~i za Zlatnu palmu . Njegov An|eoski dio je duhovit, {armantani optimisti~an film. Nepopra vljivi ljevi~ar isocrealista je ponudio savremenu bajku omogu}em ostvarivanju socijalne pravde i

jednakih {ansi za sve i to kroz dovitljivosro~enu pri~u o grupi mladih glazgovskihluzera, kojima je jo{ ro|enjem dodijeljenasudbina konstantnog upadanja u nevolje.Me|utim, Loach sa svojim odanim scena-ristom P nudi izlaz imogu}nost boljeg ìvota.

Humora, {arma ali i nje`nosti u pristuputemi, ne nedostaje ni iranskom reditelju

Abbasu Kiarostamiju, koji je svoj film Kazaljubljen snimio u Japanu i uloge povjerioizvanrednom japanskom veteranu T

i mladoj R , ~ijljepota plijeni sa filmskog platna. Kiarostami se bavi ljubavnim iskramostarjelih i od dru{tva zanemarenih ljudkoji su nadomak vje~nog odlaska. Novo

talasni modernista, legendarni francuskreditelj Alain Resnais, koji proslavlja svojih89 godina ~vrsto stoje}i na nogama najavljuju}i ~ak svoj novi projekat, uCannes se vratio sa filmom Jo{ ni{ta nistvidjeli , magi~nom mje{avinom teatrauspomena i stvarnog ìvota grupe glumackoji u artificijelnom svijetu dijele estetskzadovoljstva izazvana sje}anjima nsopstveno u~e{}e u predstavi Euridik(prema gr~kom mitu o Orfeju i Euridiki)Svaki od 13 Reneovih glumaca, a me|unjima su i M , S(Resnaisova supruga), P

I 24.5.201266

[ALU NA STRANUAkterice filma Lov Thomasa Vinterberga



, igra samog sebe i ali i lik iz predstave u kojoj je svojevremeno igrao.Zanimljiva i na trenutke ~ak impresivna

Resnaisova igra sa refleksijama na pro{lost,ljubav i smrt.Za po{tovanje i aplauze je i film Ti i ja

italijanske legende, filmskog maga Ber -

narda Bertoluccija (71) koji je prikazan vankonkurencije. Bertolucci, koji je poslijemo`danog udara posljednjih godina u

invalidskim kolicima, novi film je snimao prema romanu N . Rije~ je o intenzivnoj pri~i o 14-godi{njem Lo-renzu koji neo~ekivano dolazi u bliski

kontakt sa svojom mnogo starijom polusestrom Olivijom, koja je heroinskzavisnik. Takmi~arskoj grupi, pak, dana

(srijeda, 23. maj) priklju~io se i filmAustralijanca A Ubij ihnje`no sa B u glavnoj uloziFilm se od komedije do realisti~kog nasilj

prebacuje u roku od svega nekolikosekundi, najnoviji gluma~ki poduhvat BradPitta izaziva ravnodu{nost, pa je sve tzajedno uzrokovalo da je reakcija na krajunovinarske projekcije bila potpuna ti{ina.

Takmi~i se i francuski film Holy Motorsa E , K

, ~iji je autor pomalozaboravljeni L , nekada{nj

predvodnik takozvanog filma od izgled

osamdesetih godina pro{log vijeka. Poslijtrinaest godina pauze Carax se ponovvratio filmu, ali ne i u Cannes. U danu kad{aljemo ovaj tekst na programu su filmovWaltera Sallesa, CDavida Cronenberga. Jo{ malo se broji dkraja i ve~eri kada }e se saznati ko jdobitnik Zlatne palme na 65. Cannesu , ~emu odlu~uje ìri na ~elu sa N

kao predsjednikom i ~lanovimme|u kojima su i britanski glumac E

, njema~ka glumica Di francuski modni kreator J.

6

“ ”

Film Djeca Aide Begi}, kojise takmi~i u paralelnomprogramu Izvjestan pogled (Certain Regard), nai{ao je naizvrstan prijem i publike i

kritike, i ispra}en je srda~nimaplauzom. Kriti~arka uglednogameri~kog filmskog ~asopisaVariety Alissa Simon izme|uostalog je napisala:

“Razorena porodica sluì kao metafora o{te}enog dru{tva u Djeci Sarajeva,ambicioznom drugom dugometra`nom igranom filmu bosanske rediteljke i scenaristice Aide Begi}, ~ija je centralna tema ovdje izgubljeni moralni kompas zemlje kojaostaje zarobljena u mu~no sporoj tranziciji iz stanja rata.’Rezervirana’ za otvaranje Sarajevo Film Festivala u julu,

ova pri~a o dvoje siro~adi izbjegava tradicionalni narativni tok, nude}i umjesto togakomad ìvota jednog momentau vremenu. Sna`na drama je pristupa~nija od prvijencaBegi}eve, Snijega, i trebala bi doprijeti do {ire, ali ipak probirljivije umjetni~ke publike.”

Simon je tako|enapomenula i sljede}e:“Ponovo sara|uju}i sa svojim suprugom, snimateljem Erolom Zub~evi}em ,Begi}eva bira vizualni stil i ritam koji je potpuno druga~iji od njenog prvog filma. Dok u Snijegu imamo duge stati~ne kadrove i svijetle boje, Djecase odvijaju uglavnom no}u, uz nervoznu kameru iz ruke koja

je gotovo u stalnom pokretu.

Zrnaste slike sugeri{u dokumentarizam koji odgovaravideo-snimcima kori{tenim zaprikaz Rahiminih sje}anja.Ostali tehni~ki aspekti su solidni, iako }e mi{ljenja biti podijeljena oko upotrebe klasi~ne muzike na po~etku i na kraju filma.”

“ ”

Alissa Simon: “Film Djeca je snažna drama koja jepristupačnija od prvijenca Begićeve, Snijega, i trebalabi doprijeti do šire, ali ipak probirljivije umjetničke publike”

24.5.2012. I

ZVIJEZDA JEUVIJEK ZVIJEZDA Brad Pitt je u Cannesu

predstavio svoj novi filmUbij ih nje`no

SJAJNO U CANNESUGlumac Ismir Gagula, rediteljicaAida Begi} i glumica Marija Piki}

SJAJNO U CANNESUGlumac Ismir Gagula, rediteljicaAida Begi} i glumica Marija Piki}



Popularna glazba u nekoliko dana

bilje i tu ne odlaske nekih od svojihnajva`nijih aktera. Koji su svojiminstrumentalisti~kim, izvo|a~kim iautorskim doprinosima definitivno

odredili neke od pravaca u razvoju popularneglazbe, u~estvovali u kreiranju pjesama koje}e se prodati u milionima primjeraka, dobiti zanjih brojne nagrade, uklju~no sa presti`nimGramm yjima i nastupati diljem svijeta. Prvonas je 13. maja napustio bas gitarista D

, potom je ~etiri dana potomoti{la nekrunisana kraljica disco muzike

, a na koncu je samo tri dana poslije svoju dugogodi{nju bitku sa rakomizgubio pjeva~ i autor R , jedan odtrojice bra}e koji su bili dio svjetski

popularnog sastava Bee Gees , i koji su tako|er svojim skladbama i izvedbama izveli discomuziku na svjetsku pozornicu.

“ ”

Dobro, pita}ete se, za{to je vaàn i {to je

to vrijednoga odsvirao Donald “Patak” Dunn,

pa da o njemu moramo pisati sa po{to-vanjem? Dio ritam sekcije memfi{kestudijske mafije poznate pod nazivomBooker T.& MG’s on je svojim basiranjemdefinitivno odredio soul i R&B zvuk koji sestvarao pod okriljem etikete Stax i kasnijeAtlantic . Dakle, primarno crna~kih popglazbenih idioma, pa neke ~udi da je“Patak” bio bijele puti, kao i njegov kolegana gitari S , dok su orgulja{

i bubnjar A bilitamne puti. U prvoj polovici ‘60-ih oni

biljeè nisku instrumentalnih hitova, odkojih je najpoznatiji onaj pod nazivomGreen Union (jedini koga Donald Dunnnije snimio!), a potom su temeljni diostudijske “mafije” koja snima instrumen-tane podloge za svjetske soul i R&B uspje-{nice poput I’ve Been Loving You Too Long (1965.) i (Sittin On) The Dock of the Bay (1967.) O , Knock onWood (1967.) E , Born Under a Bad Sign (1967.) A i In the Midinght Sun (1965.) velikog W

.Upravo to kombiniranje crna~kih i

bjela~kih utjecaja }e definirati njihov

specifi~ni i nadaleko prepoznatljivi stil, a

precizne, inovativne i nagla{eno melodijske, ali i funky bas dionice Donalda Dunnsu bila ona neizostavna miro|ija bez koje tmagije ne bi bilo. Uspjesi iz ‘60-ih snastavljaju i u narednim desetlje}ima, bilona koncertima i turnejama, suradnjom sstarim suradnicima, ali i brojnim posjetam

poznatih pop pjeva~a, u rasponu od R , S , T , B

ili E , koji su na svojim plo~ama snimljenim u memfi{kim studijima èljeli dobiti taj karakteristi~ni “crna~ki” {tih. I nemali broj njih je bio iznena|enkad je vidio da su basista i gitarista bijeliali kad su zasvirali, bilo je jasno da se rado najboljim od najboljih.

Onda je do{ao 1980. legendarni filmBlues Brothers , u komDonald Dunn igra, jelte, samoga sebe izgovara ~uvenu repliku:

, sa istom ekipomobilazi i svijet, nekoliko puta dolazi i u ovkrajeve, a sa Ericom Claptonom }e tako|e

pohoditi Jugoslaviju, da pokaè barem disvoga nevjerovatnog znanja. Godine 1992

je sa MG’s -ima upisan u The Rock and Rol

Hall of Fame , iste je godine na turneji s

I 24.5.201268

Pi{e: OGNJEN TVRTKOVI]

U samo sedam dana ovaj svijet napustili su glazbenici koji su mijenjalimuzičku povijest; naš saradnik piše o Donni Summer,

Donaldu “Ducku” Dunnu i Robinu Gibbu

NEUSTRAŠIVI TRIO

Bee Gees : Barry, Maurice i Robin Gibb

Donna SummerDonna Summer



Dylanom i sa N , a 2007.dobija Grammyja za ìvotni doprinosglazbi. Dio njihove ekipe je bila i duva~kasekcija znana pod nazivom Memphis Horns . Naàlost, kad sam devedesetegodine posjetio Memphis Booker T... MG’s su bili na turneji, a Memphis Horns su ne{to

snimali u Nashvilleu, tako da susret sa timhudaju}im legendama nije bio mogu}.Donald “Duck” Dunn nas je napustio u 70.godini ìvota.

Sedamdesete }e godine definitivno biti u znaku disco muzike, koju je sasvojim saradnicima izvodila nekrunisanakraljica disco podija Donna Summer.Ro|ena prije 63 godine kao LaDonnaAdrian Gaines u Bostonu, ona prolaziuobi~ajenu glazbenu putanju - pjevanje

po crkvenim zborovima, odu{evljenje

Motown zvukom ènskih vokalnih grupa, prvi nastupi sa rock grupama i uspje{naaudicija za Hair Musical , koji je

po~etkom ‘70-tih dovodi u München,gdje sa uspjehom nastupa u vi{e teatarskih

produkcija. Onda slijedi susret sa italijan-skim producentom G

, sa kojim snima prve plo~e, zakoje }e tekstove pisati P .

Nakon prvih lokalnih uspjeha, Moroder kreira pjesmu Love to Love You Baby sama{iniziranim sintetizatorskim zvukom,sa nagla{eno seksualnim pjevanjem ikricima Donne Summer, i eto nove

uspje{nice koja u Americi biljeì drugomjesto na top listama 1976. godine.

A njeni izrazito erotski nastupi, kojiizazivaju kontroverze, promoviraju je uPrvu damu ljubavi , dok 17-minutna verzijaiste pjesme na 12-in~nom singleu rastura posvim svjetskim disco podijima. Slijede dva“zlatna” albuma: A Love Trilogy i Four Seasons of Love , te naredne godine i

koncept plo~a I Remeber Yesterday , kojaizbacuje definitivni disco single I Feel Love , kojim Giorgo Moroder odre|ujene{to {to su drugi formulirali kao trance- like dance elektronica . Naredne godine jena prvim pjestima ameri~kih top lista sa

pjesmom McArthur Park ,a slijede uspje{nice Hot Stuff , Bad Girls iNo More Tears , te u~e{}e u filmu Thank God It’s Friday u kome pjeva pjesmu Last Dance , koji joj obezbje|uje Grammyja ,koga }e zaraditi i za pjesmu Hot Stuff .

Kasnije snima i stilski raznovrsnije plo~e, radi sa Quincy Jonesom, te engle-

skim producentskim trijom Stock, Aitken,

Waterman. Njeni se diskografski uspjesinastavljaju i ‘80-ih, a zadnji puta se penje narang liste sa pjesmom To Paris With Love 2010. godine. Ipak, ma{inizirani ritmovi,sintetizatori, repetitivne robotizir ane muzi~-ke fraze i elektronske ritam ma{ine koje je zanju producirao Giorgio Moroder, definira}e

jedan stil u muzici, ne samo disco, nego ielektro pop i trance, i house muziku, koji }ekasnije na}i odjeka u novijim radovimaengleskih i ameri~kih elektro-pop sastava iimati utjecaja sve do danas.

Nekoliko dana poslije Donne Summer napustio nas je i Robin Gibb, jedan odtrojice bra}e (ostala dvojica su B injegov brat blizanac M , koji je umro2003. od zapetljaja crijeva!) Gibb, koji suformirali jednu od najuspje{nijih grupa uhistoriji popularne muzike - onu sa nazivom

Bee Gees . Ro|eni u velikoj obitelji, jo{ dva brata blizanca i sestra, koju je predvodiootac koji je bio bandleader na otoku Man -samostalan distrikt neovisan o VelikojBritaniji - oni se sele prvo u Englesku, a

potom i u Australiju, da bi se vratili nazadkao Bee Gees i ‘60-ih i ‘70-ih zabiljeìliseriju iznimnih uspje{nica, u kojima

podjednako do izraàja dolaze autorski potencijali sve trojice bra}e i njihovotroglasno pjevanje. Prvo slijedi New York Mining Disaster 1941, 1967., koja se penjena top liste potpomognuta novcem njihova

producenta R , a neza-

boravn e To Love Somebody , Massachusetts , potom World , Words , I’ve Got Tget Message To You i druge balade ih

postavljaju rame uz rame sa Beatlesima drugim velikim grupama iz tog perioda.

Ipak, na prijelazu u sedamdesete onnaprosto gube na snazi, nemaju pjesme ntop listama, ène se (Maurice sa poznatom

pjeva~icom iz [kotske L ), po~inju radit

samostalno kao autori/producenti/pjeva~sa manje ili vi{e uspjeha. Robin je solisti~knajvi{e profitirao, potom se ponovokupljaju i rade sa producentom A

iz Atlantica i okre}u se ne{t“crnijoj” varijanti muzike koja im u prvo

polovici ‘70-tih obezbje|uje ponovne ulaskna top liste sa karakteristi~nim falsett

pjevanjem Barryjevim. Ve} sredinom ‘70ih oni su blizu disco muzici, koja je jedankrak imala u crna~kim plesnim diverzi

jama, pa ih njihov stari producent RoberStigwood, sad u filmskoj industriji, zove durade muziku za film Saturday Night Feve

1977. sa J u naslovno

ulozi. Soundtrack iz tog filma je iznjedrioneke od definitivnih disco uspje{nicakakve su How Deep Is Your LoveStayin’Alive i Night Fever . Plo~a s

prodaje u vi{e od 30 miliona primjerakaIstu formulu ponavljaju i na plo~ama n

prijelazu iz ‘70-ih u ‘80-te, sa sli~nim

uspjehom. Slijedi i rad sa drugim pjeva~ima, potom novi filmovi popuStayin’ Alive , Sgt.Papper Lonely HeartClub . Sve u svemu, 200-injak milion

prodanih plo~a, uspjeh kakav biljeè samooni najbolji i najpopularniji.

Posljednjih godina Robin je malo radio posebno nakon {to mu je prije godinu i podijagnosticiran rak debelog crijeva i jetreIpak je i dalje pisao muziku, nekada ssvojim sinom, sa kojim je nedavno dovr{iosimfonijsku skladbu Requiem for Titati(izveo BBC Symphonic Orchestra be

pozitivnih reakcija!), a zadnju je plo~u

izdao pro{le godine pod nazivom 5St.Catherine’s Drive . Imao je 62 godinkad je umro, a njegova bolest i trpljenje u

bolnici posljednjih dana su digli na nogcijelu englesku pop javnost i uop}e biltema dana. Ne treba ni re}i da smo i mi uJugoslaviji dijelili ljubav spram njihovih

pjesama i sa uìtkom gledali filmove zkoje su pisali muziku, da i ne govorimokolikog su uspjeha pjesme iz disco periodimale odjeka na na{im dance floorovimaIsto kao i oni vr{njakinje mu po godinama suborca na istim pozornicama, DonnSummer.

24.5.2012. I 6

Donna, Donald i Robin odredili su neke od pravacau razvoju popularne glazbe!

Donald “Duck” Dunn



KULT MARKETMACCABEES

Given To theWild

Indie rockeri iz ju`nog LondonaMaccabees izdali su novistudijski albumpod nazivomGiven To the Wild . I to nakontrogodi{njestanke i albuma

Wall of Arms . Novi materijal ~ini trinaestpjesama, a potpisuje ga izdava~ka ku}aFiction Records .

M. WARD

A WastelandCompanion

Naravno, rije~ je opopularnomkantautoruMatthewuWardu injegovomnovommaterijalu podnazivom A

Wasteland Companion. Matthew je dugojglazbenoj karijeri sura|ivao sa R.E.M.-omi Bruceom Springsteenom. Na albumuse nalazi dvanaest novih pjesama, uizdanju Bella Uniona.

BIG DEAL

Lights OutNovi albumgrupe Big Deal nosi nazivLights Out .Londonskiglazbeni duoAliceCostelloe iKaceyUnderwood

snimili su dvanaest novih indie poppjesama, koje ~ine ovaj zanimljivi album.Radi se o pjesmama ljubavnog karaktera,interpretiranim mu{ko-ènskim vokalima.Album potpisuje izdava~ka ku}a Mute .

Sarajevska grupa B izdala jedrugi studijski album Kako je Billy

poku{ao da preplovi svjetska mora i {ta mu se sve desilo na tom putu . Nekako se ~ini dase momci, dok su sastavljali playlistu zanovi materijal, nisu mogli dogovoriti u kom

pravcu i}i.Radi se o CD-u kojeg bi se vrlo te{ko

moglo svrstati u odre|eni glazbeni ànr.Album otvara pjesma Rastanak , koja bi posvim glazbenim kriterijima spadala u pop,

slijedi Kapetan, koji vu~e na kultni rije~ki band Let 3 , dakle radi se o rock stvari. Uistom ritmu, ili barem sli~nom je i sljede}astvar Horizont , dodu{e ne{to malo “mek{a”.

Na po~etku Sirene u uvodnom dijelu stje~ese dojam da }e zagrmiti Prodigy , me|utimumjesto da uslijedi crescendo dobili smoni{ta, tj. funky ritam sa nejasnom basvo`njom uz potpuno neprikladan tekst.

Peta pjesma, Billly sanja , najblià jedionicama U2, zasluùje pozornost i upravo

je to ono {to su momci trebali razvijati i na~emu su trebali graditi album. Izvrsna ritamsekcija, mo}na energija, odli~na harmonija,

i kona~no - refren. Slijedi povratak uletargiju u pjesmi Vjetar , malo {tiha EKV-a

je jedino vrijedno pomena. Pobuna jesedma kompozicija na albumu, koja dobrimdijelom podsje}a na radove \

, samo {to su umjesto pjevljivogi jednostavnog Bala{evi}a Andoli stvar zakomplicirali uglazbiv{i prozni tekstmornarske pri~e.

Da se razumijemo, ima glazbenika kojimogu uglazbiti i jelovnik iz restorana dadobro zvu~i, ali su takvi vrlo rijetki. Skok jedruga po kvaliteti stvar na album, iako kaoi Kapetan neodoljivo podsje}a na Naftu -

Leta 3 . Deveta pjesma Pluto je zalutala nalbum, jer se radi o ambijentalnoj glazbkoja nema nikakve veze s ostatkom albumi svoje mjesto, uz malo bolju produkcijuna{la bi zasigurno na albumu sjajnoMostarca S . Albumzavr{ava Tlo , koja s pjesmama KapetanSkok ~ini jednu cjelinu.

Rezime je kako se radi o bandu koji imizuzetan potencijal, samo ga uz pomoiskusnijeg producenta treba praviln

kanalizirati kako bi se dobio kvalitetafinalni proizvod, naravno ukoliko ne èlostati u lokalnim glazbenim okvirima. BillAndol pod hitno moraju prona}i glazben

pravac po kome }e biti prepoznatljivi. Uove dobronamjerne kritike, ubudu}e beopsjednutosti {umovima vjetra, {kripomstarih brodskih vrata i {umovima valova uuvodima pjesama.

(M. Ili~i}

MUZIKA

“Kako je Billy pokušao da preplovi svjetska mora...”, drugistudijski album sarajevske grupe “Billy Andol”

TOP LISTA(iz “Top 40” BH radija 1)

1. Orbital: Wonky (ft. Lady Leshurr)2. We Have Band: Where are your

people? 3. The Do: Gonna be sick 4. Seye: White Noise 5. Clock Opera: Belongings 6. DJ Food vs. Amorphous

Androgynous (ft. Natural Self): The electric images

7. The Black Keys: Gold on the ceiling 8. Gravenhurst: Circadian 9. Madeon: Icarus 10. Gorillaz, James Murphy & Andre

300: DoYaThing

BI]E BOLJETRE]I PUTSarajevski band Billy Andol

nije se proslavio s drugimalbumom

Kud plovi ovaj brod



Ovo je novi film G . Uglavnim ulogama su H , M

, R i S .Film je britansko-ameri~ka drama produci-rana 2011. godine.

Annabel Cotton (Mia Wasikowska),naàlost, ima zavr{ni stadij raka na mozgu.Izrazito je sna`na i hrabro se nosi s tim.Enoch Brae (Henry Hopper) je njenvr{njak, koji nosi traumu iz djetinjstva.Roditelji su mu stradali u nesre}i. On jeostao da ìvi. Ono {to ga prati kroz ìvot

jeste to da su roditelji pokopani, a on nijemogao biti na sprovodu. @ivot mu nemasmisla. [to je jako zanimljivo, on opstajetako {to odlazi na tu|e sprovode. Tako

poku{ava na}i utjehu. Njih dvoje se i upoznaju ne jednom

sprovodu. Naravno, on nije poznavao preminulog. Enoch ima i zanimljivog prijatelja Hiroshia (Ryo Kase), duh jednogkamikaze. U ovoj pri~i prepunoj smrtiljubav je ono {to }e zna~iti @ivot. Restless (Nespokojni) je svoju premijeru doìvio uEgiptu. J , koji je napisao scenario,i koproducentkinja Bzajedno su studirali u New Yorku. Tamo jeLew napisao ovu pri~u kao dramu. Bryce jeglumila u predstavama s Lewom i tjerala gada tu dramu preto~i u scenario. Film sesnimao u Portlandu.

Prikazan je i u Un Certain Regard selekciji Cannes Film Festivala . Film su

producirali k}erka i otac Bryce Dallas i RonHoward. Wasikowska se samo za ovaj filmo{i{ala na kratko. D je skladaoglazbu za ovaj film.

Gus Van Sant je ameri~ki pisac,glazbenik, fotograf i naravno reìser, te

scenarist. Dobitnik je dvije Zlatne palme na

Festivalu u Cannesu za film Elephant , anjegov film Dobri Will Hunting dobio jedva Oscara (za najbolju sporednu ulogu iscenario). Uglavnom ga, kao i u ovomfilmu, zanimaju za dana{nji svijetdisfunkcionalni likovi s margine dru{tvakoji se bore za svoje ciljeve. Zanimljivo mi

je spomenuti da je s njim u razred i{aote jo{ neki ~lanovi sjajnih

. Najdraì mu je reìser . No, na njega su utjecali i, S , A

, J , B . Maloljudi zna da je on reìrao spot za pjesmuUnder The Bridge Red Hot Chili Peppersa .

(D. Jane~ek)

KINO KRITIKA

Film “Restless” (SAD, 2011.), reditelja Gusa van Santa

24.5.2012. I 7

KULT MARKETBOGATI I ÛDNI

Alfred Hitchcock Igrani film iz1932.,

velikogmaga filmaAlfredaHitchcocka.Mladi bra~nipar dolazido mnogonovca.

Kre}u na put oko svijeta. Sva{ta }e sedesiti nakon toga. âk }e se i brodnasukati. Film se prikazivao i podnaslovom Isto~no od [angaja. Ocjena: 4

BRAT I SESTRA

Daniel BurmanArgentinski filmiz 2010. godine.Scenarij jeprema vlastitomromanu napisaoDiegoDubcovsky.Susane jeagantica zanekretnine koja

je strasno posve}ena svojoj karijeri.

Marcos je njen brat. Zlatar po zanimanju.Marcos je mnogo vremena proveo brinu}ise o njihovoj majci. Nakon njene smrtiodlazi u Urugvaj te shva}a da nijeprekasno da ivi svoje snove. Ocjena: 4

CARAVAGGIO

Derek JarmanReìju i scenario ovogfilma iz 1986.potpisuje Derek

Jarman, sjajna i divnaumjetni~ka figura,naàlost, preminula.Film prikazuje itradicionalno ikonzervativnobiografijurenesansnogumjetnika

Michelangela Merisa Da Caravaggia. ANigel Terry tuma~i naslovnu ulogu.Lopovi, prostitutke, ubojstvo, gluhonijemodijete, tro{enje... sve su to stvari kojih sedoti~e pri vizualnom pri~anju ove pri~e.

Ocjena: 5

AMERI^KI BOX OFFICE

1. The Avengers (Joss Whedon)2. The Hunger Games (Gary Ross)3. Think Like a Man (Tim Story)4. The Lucky One (Scott Hicks)5. Dark Shadows (Tim Burton)

TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA

1. Avanture Tintina (Steven Spielberg,Columbia Pictures, Paramount Pictures,Blitz film i video)

2. Monty Python i Sveti Gral (Terry Gilliam& Terry Jones, 20th Century Fox / Blitzfilm i video)

3. Tajni ìvot ku}nih pomo}nica (TateTaylor, DreamWorks SKG/Continentalfilm)

4. ]elija 211 (Daniel Mozon, Canal+Espana, Canal+, Blitz film i video)

5. Parada (Sr|an Dragojevi},Delirium/Blitz film i media)

Smrtno ozbiljno

GUS, GUSDisfunkcionalni likovis margine dru{tva



KULT MARKETAUTOMOBILI

Range Rover

Novi Range snimljen je tokom testovanedaleko od sjedi{ta Land Rovera sakamufla`nim naljepnicama koje, ipak,otkrivaju neke nove dizajnerske detalje.Ukupne dimenzije automobila su na nivouaktuelnog modela.

MOTOCIKLI

KTMKTM jepredstavioosvjeèneuzdanike linijeEXC-F/EXC iSX-F/SX za2013. godinu.Cijela gamaEXC-F/EXC

doìvjela je sitnepromjene. Svi EXC modeli imaju novuglavu agregata, 6-brzinski mjenja~, te sudvotaktni modeli dobili elektri~ni pokreta~.

DESIGN

Renault EspaceRenault je osvje io Espace , koji se usada{njem obliku prodaje ve} devet godina.Spoljne izmjene idu u pravcu pribliàvanjaizgleda Renaultovom aktuelnom stilu itrebalo bi da produè prodajni vijek modelado premijere nasljednika. Od lansiranjamodela prije 28 godina Espace je prodat u1,2 miliona primjeraka.

U drevnoj tradiciji olimpizma kojuodre|uje i paljenje plamena i no{enje bakljedo mjesta gdje se takmi~e najbolji sportisti,smatra se da je sve zapo~elo 776. godine

p.n.e. kada su odràne prve gr~ke anti~keigre. Neki histori~ari tvrde, me|utim, da su sesli~na takmi~enja odràvala jo{ od 13. Veka

p.n.e. U po~etku je na tim igrama odràvanasamo trka na jedan stadij, a kasnije se

program {irio, pa su se stari Grci takmi~ili ina dionicama od dva i 24 stadija, u pank -ratonu (kombinacija boksa i hrvanja), klasi~-nom hrvanju, petoboju, pesni~enju i ostalimdisciplinama.

Manifestacija je poprimila takav zna~ajda su u anti~ko vrijeme periode Olimpijada(~etiri godine) primjenjivali kao jedan odmetoda za obra~unavanje vremena, {to sedjelimi~no nastavilo i kroz srednji vijek. Kraj

jednih igara ozna~avao je po~etak noveOlimpijade koji je trajao do po~etka narednihigara. Na Igrama u anti~koj Gr~koj mogli suda u~estvuju samo Grci, ènama takmi~enjenije bio dozvoljeno, a sportisti su se od 720.godine p.n.e. nadmetali potpuno goli. Ideju ooìvljavanju modernog olimpizma pokrenuo

je francuski baron P , poslije poraza svoje zemlje u francusko-pruskomratu 1870 - 1871. godine. On se zalagao zazajedni{tvo me|u narodima i nadmetanjemladih ljudi na sportskom, a ne bojnom

polju, {to je po~eo da se realizuje 1894.godine, kada je na kongresu odrànom naUniverzitetu Sorbona u Parizu formiranMe|unarodni olimpijski komitet. To tijelo jedobilo zadatak da organizuje Igre u Atini, a za

njegovog predsjednika izabran je Grk

. Na Prvim OI modernodoba u Atini 1896. u~estvovali su sportisti isamo 15 zemalja, {to je, ipak, predstavljalsolidnu osnovu za razvijanje zna~ajnome|unarodnog sportskog pokreta.

MOK je, po zavr{etku manifestacijeodlu~io, uprkos velikom protivljenju Grkada se slijede}e igre odràvaju u drugimzemljama i to je bio jedan od klju~nih razlog

{to je ta manifestacija brzo stekla ogromn popularnost {irom svijeta. Vremenom su O prolazile kroz razne faze i razli~ita isku{enjaIgre u Parizu 1900. i Sent Louisu 1904. bilsu u sjenci velikih svjetskih izlo`bi koje sorganizovane u tim gradovima i trajale sskoro po pet mjeseci. London, koji je ovgodine tre}i put doma}in OI, prvi put je to bi1904. godine, a igre su trajale ~ak {esmjeseci. Glavni britanski grad bio je doma}iolimpijcima i 1948. godine, trebalo je da se

prema odluci iz 1939. igre 1944. odrè Londonu, ali je to odgo|eno zbog rataProgram igara je ograni~en na 15 danaodnosno pola mjeseca, od Los Angeles1932. godine.

Od 1924. godine odràvaju se i Zimskolimpijske igre. Prve su odràne u Chamonixu u Francuskoj. U historiji olim pizm

bilo je i te{kih trenutaka. Tako je OI 1936. Berlinu, zloupotrijebio A , koji j

poku{ao da ih iskoristi za afirmacijnacionalsocijalizma. Najtragi~niji doga|azbio se 1972. na igrama u Minhenu, kada s

palestinski teroristi, ~lanovi organizacije Crnseptembar , ubili 11 Izrealaca, a ukupno je bi17 mrtvih.

(Priredio N. Hasi}

SPORT

Na putu ka Londonu

Drevna tradicija olimpizma

OLIMPIJSKIPLAMENSvake ~etvrtegodine iz Atine

kre}e na put kagradu doma}inunarednihOlimpijskihigara



i A su ljubavni par, a da suzakonske prilike u Hrvatskoj liberalnije,zvali bismo ih i bra~nim. Ne samo da bihtjele pravno regulirati svoju vezu, negotako|er èle dijete koje bi jedna od njihrodila, i da mu obje budu majke. Zvu~i

prili~no jednostavno, ali se pred tihnekoliko crtica o njihovoj ljubavi i zajedni-~koj budu}nosti isprije~ilo puno slu`benih,ali i onih drugih zapreka, pi{e I zaDeutsche Welle .

Medicinski potpomognuta ili umjetnaoplodnja je posljednjih mjeseci top-temadràvne politike u ogledu s izrazitijekonzervativnim dru{tvenim strujama uHrvatskoj. No, iskre frcaju ve} pri uop}e-nom tematiziranju umjetne oplodnje kao(ne)prihvatljive prokreacijske metode, akamoli kad na red stignu pitanja homose-ksualnog roditeljstva. Premda Zakon odiskriminaciji principijelno brani manjineod neravnopravnosti, pa tako i one {to se

izdvajaju seksualno-orijentacijski, realna

praksa je bitno druk~ija. “Poznati su namslu~ajevi djece homoseksualnog roditelja, skojim ona ìve u njezinoj ili njegovojistospolnoj zajednici. Problemi s okolinom

postoje, ali treba naglasiti da je u Zagrebuto puno manje izraèno negoli drugdje. S

punim desetlje}em odràvanja Gay Pridea je, pored razvoja tolerantnijeg dru{tva,odre|enu ìvotnu dob dosegnula i gener a-cija homoseksualaca koji sad razmi{ljaju osvoj djeci. A generalno, Crkva se isposta-vlja kao glavni dru{tveni uzro~nik nega-tivne atmosfere prema tom pitanju. Ona se

protivi bitnim aspektima medicinski po-

mognute oplodnje kod heteroseksualnih parova, a da ne govorimo o homosek -sualnim parovima“, obja{njavaju Ana iMarija.

Obje su visoko obrazovane, dugo suzajedno, vole se i dobro se slaù. Planiranjezajedni~kog roditeljstva im predstavlja - {tagod ko mislio o tome - prirodan nastavak njihovog odnosa. Ostvarenje svog sna,ipak, sklone su potraìti u inostranstvu,svjesne da bi se ~ekanje na povoljnu klimuu Hrvatskoj moglo otegnuti. Od pro{le

jeseni istraùju mogu}nosti za podvrga-vanje medicinski pomognutoj oplodnji u

raznim evropskim zemljama koje za tonude bolje izglede: ê{ka, Ma|arska,Makedonija, Danska, Nizozemska... “Vje-ro jatno }emo se ubrzo odlu~iti na tretman unekoj od tih zemalja“, govore Ana i Marijaza Deutsche Welle i dodaju: “No, time smorije{ile samo dio problema. Brinu nas ireakcije na{ih obitelji, naravno, iako oneznaju da smo lezbijke. Ali, vjerujemo da }eto ve} nekako do}i na svoje. Ono {to namdalje slijedi, u {irem dru{tvenom okviru,

jest neizvjesnost oko budu}nosti pravaistospolnih roditelja u Hrvatskoj. Zasad, uslu~aju smrti biolo{ke majke, tj. one koja jerodila dijete, njezina ga partnerica nema

pravo usvojiti. Na to bi ve}e pravo uHrvatskoj imao ~ak i davatelj sjemena.“

Stvari se ipak polako mijenjaju - hr -vatski premijer Z nedavno jenajavio po~etak izrade Zakona o registri-ranom partnerstvu, koji bi zainteresirane

parove mogao pribliìti zajedni~kom homo-seksualnom roditeljstvu. Smatra se da jeMilanovi} za taj ~in vje{to iskoristioglobalno razvikani iskorak predsjednikaSAD-a B prema homoseksu-alnoj populaciji.

(Priredila: M. Radevi})

Drugačije roditeljstvo

LIFESTYLE

Rasprave o umjetnoj oplodnji u Hrvatskoj

24.5.2012. I 7

KULT MARKETNJEMA^KA

BolKori{tenjemtehnologije

skeniranja njema~kinau~nici su utvrdilida ljudi kojimapa`nju privu~e ne{todrugo moguzaustaviti signale oboli, koji se sa vrhaki~menog stubaprenose na gornje

dijelove mozga. Volonteri su morali uraditilagani ili te{ki test memorisanja slova doksu im ruke bile izloène bolnim nivoimatoplote. Oni koji su radili teì test osje}alisu manje boli, pi{e Daily Mail .

SRBIJA

KafaVi{e od polovinegra|ana Srbije budise uz pomo} kafe,bilo da je uùrbanoispijaju prije posla, saprijateljima u kafi}u,ili natenaneprelistavaju}i novine,pokazala je analiza

Agencije zaistraìvanje trì{taGfK. Srbi u prosjeku

popiju jednu i po {oljicu kafe tokomprijepodneva, a navike ne mijenjaju nivikendom, kada je jutarnja kafa tako|erneizostavna.

FACEBOOK

Bez zabraneKori{tenje

Facebookauskoro bimoglo dabudedozvoljeno imla|ima od13 godina,pi{e

britanska {tampa. Facebook za sada imaograni~enje starosti korisnika, ali tazabrana bi mogla biti ukinuta s obziromda je „javna tajna“ da sajt koriste i djecamla|a od 13 godina, sa ili bez dozvole inadzora roditelja, rekao je Simon Milneriz britanskog ogranka ove kompanije.

LIBERALNIJI ZAKONIHrvatski premijer Zoran Milanovi} najavio jepo~etak izrade Zakona o registriranompartnerstvu



KULT MARKETENGLESKA

Rhian Sugden

Svoju karijeru modela je zapo~ela 2006.godine kao Djevojka s tre}e stranice bri-tanskog tabloida The Sun . Ovih dana jepotpuno gola pozirala za web site Body In Mind.

SADSara JeanUnderwood

Sara ponosno nosi titulu Playboyeve ze~ice. Kako bi pokazala da i vje`banjemoè biti jako seksi, snimila je goli{avieditorijal za Men’s Fitness magazine.

IZRAEL

Bar RefaeliDobila je jo{ jedno priznanje. Bar jeprogla{ena najseksi ènom 2012., prema

izboru ~itatelja Maxima. Odmah iz Bar nanajseksi listi smjestila se glumica OliviaMunn, a tre}e mjesto pripalo je MiliKunis.

Film o sredovje~noj èni koja putuje uAfriku kako bi se seksala sa kenijskim igolimauzburkao je festival u Cannesu. Paradise: Love

je prvi dio trilogije austrijskog reditelja Ui obra|uje temu seks turizma koji je

sve popularniji me|u bogatim sredovje~nimEvropljankama. Na gala premijeri u Cannesu

pojavila se i glavna glumica Mkoja tuma~i 50-godi{nju Austrijanku. Ona je

prethodno glumila samo u pozori{tu, a ovo joj je prva velika filmska uloga.

Mnogo je scena u kojima je naga, a pojedine kadrove je snimala sa kenijskimmomcima s plaè. Tvrdi da ni u jednomtrenutku nije osu|ivala pona{anje glavne

junakinje. Po njenom vi|enju, film istra ujeènsku usamljenost i na~in na koji ljudi kojeeksploatiraju kod ku}e putuju u inozemstvo i

po~inju da eksploatiraju druge. Seidl tvrdi dase trudio da evropske i afri~ke likove posmatraokom antropologa. Kritika u Cannesu je

pokazala opre~na mi{ljenja. Jedni su zgro enieksploatacijom Afrikanaca, drugi kaù da seradi o psiholo{ki plitkom scenariju, dok tre}iveli~aju hrabrost glavnih glumaca. Premarije~ima autora, film je zami{ljen kao trilogijau kojem svaki dio prikazuje jednu sestru kojaodlazi na odmor i traì ljubav. Stoga se prvi dioi zove Ljubav , drugi }e se zvati Nada , a tre}iVjera . Druga dva dijela ve} su pri zavr{etku, a

premijerno }e biti prikazana na jesen. Koliko je u Keniji ìgolo razvijeno zanimanje,najbolje svjedo~i znanje engleskoga, pa ~ak injema~koga jezika koje posjeduju lokalnilovci na bogate Europljanke. Seidlova glavna

junakinja prolazi sve faze tih odnosa: od

izbora me|u nasrtljivim ponu|a~ima usluga preko uvjeravanja u la nu romansu i navodn potrebu za finansijskom pomo}i bolesnim~lanovima obitelji, do otrjeènjenja i poniènja, ali i ponovnog po~etka. Koliko god ssredi{nji dio pri~e ~ini predvidljivim, toliko jzapravo zanimljivo vidjeti kako je glavn

junakinja, plavokosa sugarmama , svjesnsvoje neprivla~nosti, a opet ìvi u uvjerenju dzgodni mladi}i nisu s njom samo zbog novcaSvi znaju o ~emu se radi, a ipak se sv

pretvaraju da je to ne{to drugo.Ulrich Seidl ro|en je u Be~u 1952.,

odrastao je u gradu Hornu u donjoj AustrijStudirao je novinarstvo, povijest umjetnosti dramu u Be~u, uzdràvaju}i se raznoraznim

poslovima, prije no {to je u dobi od 26 godinupisao studij na presti`noj Be~koj filmskoakademiji. Prvi film, dokumentarac Einsvie rzig snimio je 1980. godine, a nakon kontr overzi koji je izazvao idu}im filmom, Der Ba

(1982.), satiri~nim portretom maturalne za bave u svom rodnom gradu, Seidl je ljubaznzamoljen da napusti Akademiju. Godine 1990vra}a se na scenu dugometra`nim dokumentarcem Good News , da bi u sljede}ih desegodina snimio jo{ sedam, {to filmskih {ttelevizijskih dokumentaraca, te za svoj ra

primio brojna priznanja i nagrade.Za film Mit Verlust ist zu rechnen dobio j

1993. posebnu nagradu ìrija amsterdamskoIDF-a, a 1999. nagradu publike Sarajevo filmfestivala za film Models . Hundstage , njego

prvi igrani film, osvojio je Srebrnog lava nvenecijanskoj Mostri 2001. godine.

(Priredio N. Hasi}

Kenijski žigolo

CRVENI FENJER

Kontroverzna filmske trilogija Ulricha Seidla

I 24.5.2012

PARADISE: LOVEScena iz filmaaustrijskog rediteljanagra|ivanogi u Sarajevu

PARADISE: LOVEScena iz filmaaustrijskog rediteljanagra|ivanogi u Sarajevu



[esti Festival ìdovskog filma otvoren je20. maja u zagreba~kom kinu “Europa“

projekcijom francuskog filma Sarin klju~ , filmskom adapta-

cijom istoimenog me|unarodnog bestselleraautorice T .

“Festival ìdovskog filma sveobuhvatan je projekt koji uklju~uje gra|ane svih dobnihskupina u {iroko promi{ljanje razloga i

posljedica nacizma, ali i prenosi poruku onu`nosti tolerancije i razumijevanja da se tocrno povijesno poglavlje vi{e nikada ne bi

ponovilo. Filmski je medij mo}an alat u{irenju spoznaja, a ovaj Festival sad ve}tradicionalno pro{iruje znanje publike oholokaustu, povijesti, ìdovskom na~inuìvota i obi~ajima“, kaè direktorica Festivala

.Uz igrane filmove novije produkcije,

ovogodi{nji festivalski program obogatile su ikratke i dokumentarne forme, kao i brojnianimirani filmovi koji na umjetni~ki

jedinstven na~in progovaraju o toleranciji i prihva}anju razli~itog, ne odmi~u}i se odteme kojoj je Festival ìdovskog filma

posve}en - holokaustu i sudbini stradalih unacisti~kim reìmima. “Festival je ve} {estugodinu zaredom sjajna platforma znanja oistini holokausta, ali i o nadi, brizi za druge,ljudskoj snazi, o svim onim potencijalima isnagama koje ~ovjeka ~ine ~ovjekom i koje

bri{u svake religijske, rasne, seksualne i

kulturolo{ke predrasude“, naglasila je Nata{aPopovi}.

Festival je u kinu “Europa“ otvorio njegov po~asni predsjednik i jedan od osniva~a,

svjetski poznati producent B .“Ovo je ve} {esta godina zaredom da u

Zagrebu gradimo spomenik toleranciji. Zamog nedavnog boravka u SAD-u, bio samizuzetno ponosan {to su gra|ani izi{li na ulicei suprotstavili se neonacisti~kim skupinama.Bez demagogije, uistinu volim ovu publiku,sve one koji od prvog dana dolaze na ovajFestival. Posebno sam odu{evljen izlo`bomkoju smo realizirali u sklopu Festivala - rije~

je o izlo`bi Dva lica romske stvarnosti autorice Nevenke Lukin. Ta je izlo`ba uskladu s na{om temeljnom idejomtolerancije“, kaè Lustig, koji je i sam kaodje~ak preìvio strahote koncentracionoglogora. “Kad sam izi{ao iz logora, nisam biotolerantan, nisam imao povjerenja u ljude. No,

jednom pri likom, kada smo krajemosamdesetih snimali seriju Rat i sje}anja uSAD-u, redatelj Dan Curtis ~itao je ìdovskumolitvu za mrtve. Odjednom sam iza svojihle|a ~uo glasno {mrcanje i vidio da svinjema~ki ~lanovi filmske ekipe pla~u. U tomtrenutku, shvatio sam da je mr`nja iza nas i da

je sada vrijeme mira i ljubavi prema bli`njem.Svi oni koji streme prema istim ciljevima su

prijatelji ovog Festivala“, zaklju~io je Branko

Lustig. (M. Radevi})

Spomenik toleranciji

PREKO EX-YU GRANICA

Šesti Festival židovskog filma u Zagrebu

24.5.2012. I 7

KULT MARKETRIJEKA

Duh vremenaFotoklub Rijekapredstavlja najbolje

fotografije objavljeneu 2011. godini uhrvatskim medijima,na izlo`bi u GalerijiPrincipij . Me|uovogodi{njimlaureatima su DamirSen~ar iz Hine (prva nagrada u

kategorijama “doga|aj” i “reportaà”),Darko Mihali} iz Globusa (kategorija“svakodnevni ìvot”), te BoìdarVuki~evi} iz Cropixa (najbolja sportskafotografija).

BLED

“Falsifikator“Reditelj GoranMarkovi}zavr{avasnimanje svognovog filmaFalsifikator ,tople iuzbudljivepri~e o

~ovjeku ~iji se li~ni pad prepli}e sa padomsvijeta u kojem ìvi, Jugoslavije i titoizma.Ekipa je ovih dana radila u selu [e{kovciu Republici Srpskoj, nakon ~ega sele nanekoliko dana na Bled u Sloveniji, gdje }ebiti snimljeni posljednji kadrovi.

CETINJE

GalerijaCrnogorskipremijer Igor

Luk{i} 18.maja sve~ano je otvorio novugaleriju naCetinju, kojanosi ime slikara

i akademika Miodraga Dade \uri}a(1933 - 2010). Na inauguracionoj izlo`bi uimpresivnom objektu na ~etiri nivoapredstavljeni su, izme|u ostalih, PetarLubarda, Milo Milunovi}, Vojo Stani},Marina Abramovi}, Ilija [o{ki}, JarmilaVe{ovi}, kao i umjetnici mla|e generacijeTadija Jani~i}, Danijela Mr{ulja iNatalija Vujo{evi}.

MO] FILMSKOG MEDIJA Organizatori Festivala, na ~elu sa poznatim producentom Brankom Lustigom, kroz filmprenose poruke o razumijevanju i dru{tvu bez predrasuda



U ÊTIRI OKABH. INFO

U nedjelju, 20. maja, navr{ilo se 155godina od smrti fra Ivana Frane Juki}a. UBanjoj Luci je tim povodom poloèn lovorovvijenac pored njegove biste. Fra Ivan je bio

i prosvjetitelj, putopisac, autor-urednik iizdava~ djela narodne predaje i tradicije,arheolog i muzeolog, istori~ar i geograf,enciklopedista.

Ostajemo u Banjoj Luci. Front Stage organizuje koncert Hladnog piva! Koje }ete,uz hladno pivo, mo}i gledati i slu{ati natvr|avi Kastel , 2. juna. Nema tu vi{enekakvih specijalnih najava, sve je ve}odavno poznato: Hladno pivo ne znarazo~arati! Ulaznice za koncert ovezagreba~ke punk atrakcije mogu se kupiti

po cijeni od 15 KM.

Tre}a izlo`ba umjetni~ke fotografijeFoto-video kluba Valter otvorena je 21.maja, u galeriji Novi hram u Sarajevu.Publici se predstavilo dvadeset autora sa~etrdeset i {est fotografija, ra|enih u kolor icrno-bijeloj tehnici. Selektor je bioakademski fotograf iz Sarajeva DènatDrekovi}.

Evo nas na jo{ jednoj izlo`bi fotografija,

koja je otvorena isti dan kada i ovaprethodna. Dakle, Udruènje Natura AS izKonjica priredilo je u Zavi~ajnom muzejuDrugu izlo`bu amaterskih fotografija BiH .Bilo je prijavljeno 238 radova, a za ovuizlo`bu odabrano je dvadeset. Progla{en jei najbolji autor: Amir Kehi} iz Bugojna.

U Bosni i Hercegovini ponovo jeStra{ni. Milomir Kova~evi}. Drag i ~estgost... Ma ne, doma}in, iako ve}sedamnaest godina ìvi u Parizu. Njegovanova izlo`ba: Moji prijatelji iz St. Tropeza,

bi}e otvorena 24. maja, u 11 sati, u Zavodu Drin Fojnica. Ako ste negdje u blizini,slobodno navratite.

Doma}in 4. me|unarodnognau~no-stru~nog skupa Edukacija zabudu}nost je, 24. i 25. maja, Pedago{kifakultet Univerziteta u Zenici. Njihov cilj je,izme|u ostalog, “dati pregled i neku vrstusinteze onih dostignu}a u razli~itimnau~nim disciplinama i stru~nim oblastima”.Sudjeluje 186 autora i koautora.

Izlo`bom: Sarajevska vije}nica, jo{ jednom, arhitekte N

; 22. maja otvorena je tradicio-

nalna manifestacija Dani Sarajeva u Beogradu .

, izjavila je A , direktorica sarajevskogureda Inicijative mladih za ljudska

prava : “

Dani Sarajeva u Beogradu traju do26. maja.

Razbijanje predrasuda

ALMA MAŠIĆ, direktorica sarajevskog ureda“Inicijative mladih za ljudska prava”

NEDŽAD PODŽIĆ POĆKO, organizator“1. Sarajevo Beer Festivala”

NED@AD POD@I] PO]KO“Na 1. Sarajevo Beer Festivalu u~estvuje ~etrnaest pivarskih brendova”



AMINA ČIKIĆ-ERTEM, organizatorica muzičkog projekta“Drum Sounds of Sarajevo”

Moralo se naprosto i to jednomdogoditi. I Sarajevo }e, kao i svakinormalan grad, imati Beer Festival ! Prvoizdanje bi}e odràno 8. i 9. juna, u Metalcu .

, najavljuje N , organizator 1.Sarajevo Beer Festivala : “

E, pa, pivopije, do|ite u Metalac , da ba{ vidimo kolikovas/nas ima. I hvala organizatoru {to se sjetio svojih uvaènihsugra|ana. Ulaznice su ve} u prodaji: 15 KM za oba dana, a 10za jedan.

U Stambolu na DJ Partyju...

Dru{tveno odgovorne pivopije!

Da. Nakon izuzetno uspje{neorganizacije muzi~kog projekta DrumSounds of Istanbul , koji je uz podr{kuTurksih Ziraat Bank Bosnia organiziran proteklog novembra u

prostorijama Art kina Kriterion uSarajevu, odlu~ili smo da nastavak

pri~e o kulturno-muzi~koj razmjenidvije zemlje, Bosne i Hercegovine iTurske, ovog puta premjestimo uIstanbul. Glavni cilj muzi~kog

projekta Drum Sounds of Sarajevo ,koji }e se odràti 26. maja u Istanbulu,

jeste spajanje mladih muzi~ara iz dvijezemlje, razmjena iskustava teuspostavljanje njihove saradnje.

Planiramo da u izuzetno prijateljskomokruènju goste iz Bosne i Hercegovineupoznamo, te im pribliìmo tursku kulturu.Upoznavaju}i ih sa tradicionalnim i novimtokovima u turskoj muzici, na{i gosti iz Bosne i

Hercegovine }e imati priliku pokazati svojamuzi~ka umije}a te na taj na~in prenijeti da{ak urbanog muzi~kog izri~aja zemlje iz koje dolaze.

Na muzi~kom doga|aju Drum Sounds of Sarajevo nastupit }e A aka B te

aka Z , obojica predstavnici sarajevske alternativne scene.Realizaciju muzi~kog projekta Drum Sounds of Sarajevo podrào je Turkish Airlines .



Rat za rog

Oko roga nosoroga, koji na crnom trì{tu dostiè cijenuzlata, vodi se krvava krivolovna bitka. Danas je samo petvrsta preìvjelo na podru~ju Afrike i isto~ne Azije, a sve

zbog krivolova. Iako su za{ti}ena vrsta, nosorozi se masovnoubijaju isklju~ivo zbog njihovih rogova koji postiù visokucijenu. Koriste se u tradicionalnoj kineskoj medicini, a naBliskom istoku njima se ukra{avaju ceremonijalni bodeì. Naprvoj liniji fronta ju`noafri~kog nemilosrdnog i prljavog rata okonosoroga, tokom kojeg je od 2006. godine ubijeno vi{e odhiljadu nosoroga, poginulo je oko 22 krivolovca, a vi{e od 200njih uhap{eno tokom pro{le godine samo u Ju`noafri~kojRepublici. U sredi{tu ovog krvavog konflikta je nosorogov rog,

cijenjeni sastojak tradicionalne azijske medicine. Iako na crnomtrì{tu cijene veoma variraju, pro{le jeseni su prodavci uVijetnamu postizali cijene u rasponu od 33 do 133 dolara pogramu. Ova gornja je dvostruko ve}a od cijene grama zlata, amoè da prema{i i cijenu grama kokaina. Iako se podru~je nakojem ìve dvije afri~ke vrste – bijeli i njegov sitniji ro|ak, crninosorog – svelo prije svega na ju`nu Afriku i Keniju, njihovapopulacija se ohrabruju}e pove}ala. Bijelih nosoroga je 2007.godine bilo 17.470, dok se populacija crnih nosorogaod sredine devedesetih skoro udvostru~ila na 4.230primjeraka.

Za za{titare prirode ti su brojevi predstavljalitrijumf. Tokom ’70-ih i ’80-ih godina krivolov jedesetkovao ove dvije vrste. Onda je Kina zabranila

upotrebu nosorogovog roga u tradicionalnoj medicini,a Jemen je zabranio njegovo kori{tenje za izradu dr{kiceremonijalnih bodeà. Izgledalo je da sve ukazuje nato da dolaze bolji dani. Ali, 2008. godine je brojustrijeljenih nosoroga u Ju`noafri~koj Republicisko~io na 83, u odnosu na samo 13 koliko ih jeubijeno tokom 2007. godine. Do 2010. godine taj broj

je porastao na 333, a pro{le godine je prema{io 400.Traffick, mreà koja prati trgovinu divljim ìvotinjama,ustanovila je da ve}i dio trgovine rogovima sada vodido Vijetnama, {to je zaokret koji se podudara sa{irenjem glasina da jedan visoki vijetnamskizvani~nik koristi rog za lije~enje od karcinoma.

Svjetsko crno trì{te cvjeta, posebno u Ju`noj

Africi. Godine 2009. tamo su nakon opasnosti odizumiranja vrste zabranili ubijanje nosoroga, nokrivolovci ne odustaju. Samo pro{le godina napodru~ju Ju`ne Afrike ubijeno je vi{e nosoroga negou cijelom desetlje}u. Situacije je tako ozbiljna da je

ju`noafri~ka vlada u oùjku angaìrala vojsku unacionalnom parku Kruger gdje je pro{le godinakrivolovom usmr}eno 169 nosoroga. No, krivolovci suse zbog svega okrenuli na privatne posjede. JohnHume uzgaja nosoroge na vlastitoj farmi i posljednjetri godine sam uklanja rogove nosorozima kako ih sene bi do~epali krivolovci. Hume je uvjeren kako biproblem ublaìla legalizacija trgovine rogovima.Primjerice, da bi ubio nosoroga koji je u njegovu

vlasni{tvu Hume mora traìti dozvolu od vlasti. Nosorog setada, zajedno s rogom, moè izvesti iz zemlje kao trofej iproces je potpuno zakonit. No postoje i farmeri kojima se neda traìti dozvola pa u suradnji s krivolovcima ubijaju nosorogeisklju~ivo zbog rogova.

Jedan nosorogov rog na Tajlandu, u Vijetnamu ili Kini ko{tai do milion dolara. Kupci smatraju da rog ima magi~nu snagu ilije~i bolesti poput malarije, epilepsiju ili trovanja. Uvjereni dalije~i sve, od glavobolje do karcinoma, a naro~ito probleme sapotencijom, Vijetnamci su naprosto opsjednuti nosorogovimrogom, supstancom ~iji je sastav sli~an sastavu ljudskihnoktiju, ali ~iji gram u ovoj dalekoisto~noj zemlji ko{ta vi{e od

grama kokaina. Nosorogov rog je u tradicionalnoj kineskojmedicini odavno cijenjen zbog svojih (nedokazanih) ljekovitihsvojstava, ali u Vijetnamu se ovoj popularnosti u novije vrijemepridruìla i fama da samljeven u prah ovaj ro`nati izra{taj lije~irak, kao i ~injenica da je za klasu novope~enih bogata{a skupinosorogov rog postao neka vrsta statusnog simbola, poputGucci torbi ili Maybach automobila.

Priredio: Nedim Hasi}



Tog 30. maja ro|eni su i Zdravko ôli}ôla i Bla` Baka Sli{kovi}, ali i PetarVeliki, Vladimir Nazor, Benny Goodman.No, ostanimo na prvoj dvojici. Ovaj napo~etku niza, ro|en 1951., bio je i ostaoveliki pjeva~, a drugi, ro|en osam godinakasnije, bio je veliki fudbaler.

U drugoj polovini sedamdesetih godina ubiv{oj Jugoslaviji od ôle je jedinopopularniji bio Josip Broz Tito! Legendarnibeogradski TV voditelj Mi}a Orlovi} prijetio

je u borbi za drugo mjesto, ali nikako nije

uspijevao zauzeti tu poziciju. ôla je 1973.predstavljao tada{nju dràvu na Evroviziji uLuxembourgu, pa je 1975. objavio prvistudijski album Ti i ja, da bi onda na skalipopularnosti ex-estrade nadma{io i Bijelo dugme . I danas je u formi. I danas je nanjegovim koncertima i cika i vika ènske~eljadi, kao onomad na turneji Putuju}i zemljotres .

Baka nikada nije bio odgovoran i ozbiljankao ôla. Ko zna gdje bi mu bio kraj da jesportski pretpostavio no}nom ìvotu. A igrao

je lopte kao malo ko na ovim prostorimaNastupao je za Vele` , Hajduk , bio pe~albi... I u reprezentaciji Jugoslavije jeigrao, naravno. Bio, izme|u ostalog, i trenefudbalske reprezentacije BiH.

Sli{kovi} je trenutno trener H[KZrinjski i ìvi, razumije se, u Mostaruôli} je stanovnik Beograda. Dvojac je tkoji je i igrao i pjevao. I pjevaju jo{ uvijekSamo je pitanje: kada, kako, za{to, gdje za koju lovu? ôla, izgleda, bolje prolazi...

Pi{e: DINO BAJRAMOVI]

ôla i Baka dva su svijeta razli~ita

ZDRAVKO ÔLI] BLA@ SLI[KOVI]Lopta ili mikrofon?Svejedno je kad siuspje{an



^im potpi{em ugovor iz kojeg se vidida je pisanje profesija, a ne hobi. [tetu.

Nosim, ali je uvijek pojedem usput.

Ne sekirajte se, bi}e gore. L j ud i v je r u j u

i u g l u p l je s t va r i.

Politi~kog neistomi{ljenika.

Bio bih grudnjak.

Ako usrani ne}e potoku, ni potok ne}eusranom.

Ne znam plesati kako gluhi sviraju.

K ao ze k o u { u mici.

Bio sam suv i{e mali d a bih san jaot ak o d osad ne snov e.

Dobre higijenske uslove.

Nisam, ali sam zamalo postaoekonomista.

[ta me briga.

Treba imati`ivaca za to.

Je l’ to ono sa glet lampom?

Nudizam.

Ne z na m { ta je bo l je, a l i z na m { ta je l je p {e.

@ v a k u. K a d t i nek o post a v i g lu po pit a n je - uba ci{ je u ust a i ` v a ~e{.

N abacio bih nek om g imi f a jv .

by ALMIR PANJETA

SRÐA N ŽAGO VEC:

“Ne sekira j te se, biće gore”

Bio sam kova~ gvo`|a, mjesto visokogegipatskog sve{tenika je bilo ve} zauzeto.



Odvjetni~ki ured RobertLeko - Uredni{tvu

Damir Leko nikada nijekontaktirao DaliboraMilasa, niti ga osobnopoznaje

(“Koalicija za reket – Lijanovi}evreketa{ Damir Leko od vlasnika tvrtkeElektro Milas traìo pola milijuna KMmita”, SB, br. 808)

U 808. broju tjednika “Slobodna Bosna”od 03.05.2012. godine, ~iji je izdava~dru{tvo “Pres-sing” d.o.o. Sarajevo,objavljen je tekst pod nazivom “Koalicija zareket – Lijanovi}ev reketa{ Damir Leko odvlasnika tvrtke Elektro Milas traìo polamilijuna KM mita”, a u kojem tekstu suiznijete neistinite ~injenice, odnosno prone-

seno je izraàvanje neistinite ~injenice.U konkretnom slu~aju, kao direktno

prozvani, Damir Leko isti~e da nikada nijekontaktirao gsp. Dalibora Milasa, niti gaosobno poznaje. U takvim okolnostima nije,niti mogao traìti bilo kakvu navodnuprotuuslugu za eventualno produljenjeposlovne suradnje ili sklapanje novogugovora o poslovnoj suradnji, a posebno neu iznosu koji va{ novinar navodi ukonkretnom novinskom ~lanku.

Tako|er nije jasno kako je mogu}e, usituaciji kada je doti~ni gsp. Milas navodno ocijeloj situaciji izvjestio predsjednika HSP-a

BiH, predsjednika Vlade F BiH, predsjednikeHDZ-a BiH i HDZ-a 1990, kao i predstavnikekatoli~ke crkve, da va{ novinar nije biospreman, niti je poku{ao ishoditi izjavu, atime i potvrdu svojih navoda od bilo koga od6 ili vi{e naprijed navedenih, a spreman jeiznijeti konkretnu neistinu.

Navedene tvrdnje u gornjem ~lankupotpuno su neistinite, neosnovane i proizvo-ljne, iznesene isklju~ivo s namjerom da sepovrijedi ~ast i ugled Damira Leke te je takvimpostupanjem povrije|ena njegova osobnost.

Slijedom svega navedenog, pozivamvas da u prvom slijede}em broju va{eg lista

na istovrijednom mjestu bez skra}ivanjaobjavite ovaj demanti.

Pored navedenog demantija traìmo daobjavite i ispriku na na~in da se dru{tvo“Pres-sing” d.o.o. Sarajevo, kao izdava~tjednika “Slobodna Bosna”, ispri~ava DamiruLeki zbog objavljivanja neistinitih informacijau ~lanku “Koalicija za reket – Lijanovi}evreketa{ Damir Leko od vlasnika tvrtke ElektroMilas traìo pola milijuna KM mita”, te isteinformacije ispravlja na na~in da isti~e kakoobjavljene informacije nisu istinite.

Odvjetni~ki ured Robert Leko

Ragib Omanovi} - Uredni{tvu

Vašem novinaru nisamrekao da je Salko Obhođašnalogodavac krađe iskrivanja 34,7 kilogramaplatine i 228 kilogramasrebra

(“Platinasta groznica trese Gora`de”,SB, br. 797)

Va{ novinar Mirsad Fazli} objavio je~lanak u broju 797 lista Slobodna Bosna od16.02.2012. godine tekst pod naslovom“Platinasta groznica trese Gora`de”.

Na kraju navedenog teksta napisano je“Salko Obho|a{ je nalogodavac poni{tenjaprivatizacije Hemijske industrije “AzotVitkovi}i, kao i kra|e i skrivanja 34,7 kg

platine i 228 kilograma srebra, tvrdi direktorRagib Omanovi}.“

Podnosilac ovog demanta, direktorHemijske industrije Azot Vitkovi}i RagibOmanovi} isti~e da je razgovarao sa Va{imnovinarom Mirsadom Fazli}em na okolnostinestanka platine i srebra iz Azota Vitkovi}i ufebruaru 2012. godine, te da istom nijerekao da je “Salko Obho|a{ nalogodavackra|e i skrivanja 34,7 kilograma platine i228 kilograma srebra koji su nestali izBazne hemije Azot Vitkovi}i”.

Podnosilac demanta Ragib Omanovi}traì da se objavi ovaj demant u listu

Slobodna Bosna da va{em novinaruMirsadu Fazli}u nije rekao da je SalkoObho|a{ nalogodavac kra|e i skrivanja34,7 kilograma platine i 228 kilogramasrebra, kako je to objavljeno u broju 797lista Slobodna Bosna od 16.02.2012.

Podnosilac demanta Ragib Omanoviostaje kod pismenog podneska broj 25/1od 15.02.2011. godine, koji ste vi objavili va{em listu Slobodna Bosna od 16.02.2012godine, upu}eno kao pismo namjere komesaru KMUP-a BPK-a Gora`de i direktoruFederalnog MUP-a F BiH Sarajevo, iz kojegpisma se vidi da ne stoje navodi da jeoptuìo Salka Obho|a{a o skrivanju, kra|

platine i srebra.Omanovi} Ragib

Mirsad Fazli} - RagibuOmanovi}u

Posjedujem audio snimaknašeg razgovora, iz kojeg

je jasno koga Vi smatrateglavnim krivcem za

nestanak platineGospodine Omanovi}u,

Reagujete na tekst koji je objavljen prijvi{e od tri mjeseca, {to dovoljno govori oozbiljnosti Va{eg demantija. Jedino {to jsporno u spomenutom tekstu jeste koga stVi naveli kao nalogodavca kra|e i skrivanjaplemenitih metala iz Bazne hemije AzoVitkovi}i. Vi tvrdite da niste, a ja kaèm d

jeste, za to optuìli biv{eg premijera Bosanskopodrinjskog kantona Salku Obho|a{

jer posjedujem audio snimak na{eg razgov o

ra, iz kojeg je jasno koga Vi smatratglavnim krivcem.

S po{tovanjem,

Mirsad Fazli}

24.5.2012. I 8

REAGIRANJA

Nadzorni odbor (NO) devastiranekompanije Bazna hemija (BH) Azot Vitkovi}i iz Gora`da, na~elu sa Idonio je odluku da raspi{e na-

gradu za povrat platine koja je iz te firmenestala krajem jula2006. godine. “

kaè R , direktor i jedan od dioni~ara Azota Vitkovi}i. Premanjegovim rije~ima, raspisivanje nagradenije javno objavljeno zbog postojanja

bojazni ~lanova NO-a da bi pojedinci tomogli zloupotrijebiti i optuìti ~lanove NO-ada su raspisali nagradu kako bi je uru~ilisami sebi, jer prema tvrdnjama Omanovi}a,“izuzeta“ platina, vrijedna oko 4 milionaKM, jo{uvijek je u Gora`du!

“ “

Prije godinu dana, polovinom februara2011. godine, direktor BH Azota RagibOmanovi}, uz saglasnost menad`menta,uputio je pismo uznemiruju}eg sadràja naadrese policijskog komesara BPK E

, direktora Federalne uprave policije(FUP)D , tada{njeg glavnogtuìoca Tuìla{tva BiH M ,direktora Direkcije za koordinaciju polici-

jskih tijela H i direktoraSIPA-e M .

I 16.2.2012.30

Bazna hemija (BH) Azot Vitkovići iz Goražda nagradit će sa 10 procenata tržišnevrijednosti (4 miliona KM) ukradene platine onoga ko im ustupi vjerodostojnu

informaciju koja će ih dovesti do mjesta gdje je plemenita kovina skrivena, a kojase, prema tvrdnjama direktora Ragiba Omanovića, nalazi u Goraždu

PLATINASTA GROZNICAGODINAMA TRESE GORA@DE

“Salko Obho|a{ je nalogodavac poni{tenja privatizacijeHemijske industrije Azot Vitkovi}i, kao i kra|e i

skrivanja 34,7 kilograma platine i 228 kilogramasrebra“, tvrdi direktor Ragib Omanovi}

Pi{e: MIRSAD FAZLI] NE ZNA SALKOUZET MALKO

SalkoObho|a{,biv{i

ministar uVladiFBiH ibiv{ipredsjednik Vlade BPK

kaè se, izme|u ostalog,u pismu Omanovi}a upu}enom na navedeneadrese.

Uslijedili su brojni sastanci, a premanavodima Omanovi}a, na sastanku satuìocem Bara{inom ovaj je prisutnimanedvosmisleno stavio do znanja da seukradena platina nalazi u Gora`du i da se onamora vratiti zakonitim vlasnicima. PremaOmanovi}evoj tvrdnji, najdramati~niji sasta-nak imao je sa direktorom FUP-a DraganomLuka~em. “

prepri~ava Omanovi} svoj razgovor saLuka~em. Salko Opho|a{, uprkos najavamaOmanovi}a, nije kidnapovan, ali je zatoSkup{tina dru{tva izglasala, a Nadzorniodbor potvrdio raspisivanje nagrade za

povrat nestale platine.Ina~e, nestanak 34,7 kilograma platine,

228 kilograma srebra i 28 grama rodijuma i

16.2.2012. I 31

PISMO (ZLE) NAMJEREDirektor RagibOmanovi} upozoriojeagencije za provo|enje zakona da }esamoinicijativnoprivesti lopove ukolikoonini{ta ne preduzmu

PLJA^KA VRIJEDNA 17MILIONA MARAKA

Bazna hemija Azot izrata jeiza{la neo{te}ena,a nakon

rata temeljitooplja~kana odlokalnihvlastodràca



Vi znate za{to smo najbolji!

Obavje{tavamo vas da pretplatu za sljede}ih 6 ili 12 mjeseci moète izvr{iti na na{ ra~un:502012000-00168-06000004215 Raiffeisen bank, Sarajevo, Danijela Ozme 3, Bosna i

Hercegovina, SWIFT CODE: RZBABA2S, IBAN: BA391610600000421543 s naznakom za Pres-Sing

d.o.o. Sarajevo, odnosno da po{aljete ~ek u nazna~enom iznosu na na{u adresu:

Pres-Sing d.o.o., “Slobodna Bosna”, êkalu{a ~ikma 6, 71000 Sarajevo

Molimo da nam dostavite kopiju uplatnice, ime iprezime, ta~nu adresu i kontakt telefon.

Cijena pretplate:Za Evropu Godi{nja: 180 EUR

Polugodi{nja: 90 EUR

Za SAD, Kanadu i Afriku Godi{nja: 360 USD(avio po{ta) Polugodi{nja: 180 USD

Za ostale zemlje van Evrope Godi{nja: 500 USD(avio po{ta) Polugodi{nja: 250 USD

E-mail adresa je: [email protected]

PRETPLATITE SE NA ON-LINE VERZIJUSLOBODNE BOSNE

Slobodna Bosna vam nudi pretplatu na on-line izdanje pod vrlo povoljnim uvjetima:

polugodi{nja pretplata 20 eura, godi{nja pretplata 35 eura!!!

Tako|er, uz kompletne sedmi~ne novine ~itaocima nudimo arhivu svih ranijih brojeva, iscrpan

servis dnevnih vijesti te besplatan pristup svim izdanjima biblioteke Slobodna Bosna!

Detaljnije upute potraìte na na{oj web straniciwww.slobodna-bosna.ba

slobodna bosna [broj 811, 24.5.2012]

Documents