slobodna bosna [broj 869, 4.7.2013]

7/28/2019 Slobodna Bosna [broj 869, 4.7.2013]

http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-869-472013 1/84I

www.slobodna-bosna.b

SPEKTAKL U VI[EGRADU:“ ANDRI] - KUSTURICA - GOETHE - DOD


http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-869-472013 2/84



OBRAT U FEDERALNOJVLADIDESNICA PONOVO U

TABORU LJEVICENakon propalog plana rekonstrukcije VladeFederacije BiH, SDP u partnerstvus Lijanovi}ima svu energiju usmjerava na

preuzimanje kontrole nad javnimi dràvnim preduze}ima

NASER ORI]OD GAZIMESTANA DO HAGA I

NAZADBiografska knjiga „Naser, od Gazimestana doHaga i nazad“ o ratnom komandantu obraneSrebrenice NASERU ORI]U javnosti }e bitipredstavljena 4. jula: „SB“ objavljuje kako je uprolje}e 1995. pro{ao prvi Ori}ev susret s gen-eralima Rasimom Deli}em, EnveromHadìhasanovi}em, Seadom Deli}em i glavnimlogisti~arom ARBiH Halidom êngi}em, {ta jeu ratu „osvojio“ Fikret Prevljak, za{to su vojniobavje{tajci i agenti AID-a vodili istragu protivNasera Ori}a i kako je preìvio pla}ene ubo-

jice Zijada Turkovi}a

SLUÂJ „BOSNALIJEK“AHMED @ILI], PREDSJEDNIK

NADZORNOG ODBORA BOSNALIJEKAAhmed @ili} predsjednik jednog od dva(i)legalna nadzorna odbora Bosnalijeka zana{ list govori o sumnjivim poslovima irazli~itim interesnim grupama uBosnalijeku, i nepremostivim razlikama

kako me|u ~lanovima same Vlade FBiHtako i izme|u Vlade i najve}egpojedina~nog vlasnika Bosnalijeka, investi-cijskog fonda Haden SA iz Luksemburga,koji je nekada{njeg zastupnika Bosnalijekau Rusiji Nedima Uzunovi}a proglasio zav.d. direktora

KOLIKE SU MINISTARSKEKESEIL

,SI BOS IL

,SI HAD@IJA

Revizorski izvje{taji koje je sa~inila Glavnaslu`ba za reviziju RS-a na ~elu sa DU[KOM[NJEGOTOM, a u koje je na{ list napravio

uvid, pokazuju koja su ministarstvanedoma}inski tro{illa budètski novac, te da

je najve}i rastro{nik u RS-u pro{le godine bionjen predsjednik MILORAD DODIK

TRA@IMO “KRIVCA”OLAKO OBORENI SAJTOVIOni nemaju lica, nemaju imena, nemajuadresu... Oni su svuda, gledamo ih, a ne vidi-

mo. Oni su ANONYMOUS, jedan od najkontro-verznijih pokreta koji se pojavio krajem pro{log

tisu}lje}a; Sru{ili su web stranice svih vlada,obavje{tajnih slu`bi na svijetu i ostalineotkriveni. U ~emu je tajna i {ta krije ta maska

SLAVKO VUÛREVI],NA PRIJESTOLJUTREBINJSKI IZAZOV DODIKUSLAVKO VUÛREVI], gradona~elnik Tre-binja, koji je prije desetak dana proglasiopredsjednika Srbije Tomislava Nikoli}a

po~asnim gra|aninom ovog grada, za na{ lisgovori o skandalu koji je tom prilikom izazvavladika Grigorije, prijateljstvu s Nikoli}em tkriminalu Milorada Dodika u RS-u i Srbiji

U DOBRU I ZLU“BRAZILSKO PROLJE]E I JESEN”Brazil }e sljede}e godine biti doma}in

“Svjetskog fudbalskog prvenstva”, a 2016. idoma}in “Ljetnih olimpijskih igara”; pobjeda

doma}ina za godinu dana i {esta titula svjet-skog prvaka mogla bi na, bar privremeno,smirivanje pobunjenog stanovni{tva utjecati puno odlu~nije od svih policijskih palica,{titova, suzavaca i megafonskih ultimatuma

4.7.2013. I SLOBODNA BOSNA

SLOBODNA BOSNAnezavisna informativna revija

IZDAVA^Pres-Sing d.o.o. Sarajevo

Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI]Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI]

Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI]

Ure|uje redakcijski kolegij

NovinariSuzana MIJATOVI], Danka SAVI],

Mirha DEDI], Nedim HASI],Mirsad FAZLI], Dino BAJRAMOVI],

Maja RADEVI]Grafi~ki urednik: Edin SPAHI]

DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI]

Lektor: Sedina LONÂRI]

Sekretar redakcije: Edina MU[OVI]

Marketing i prodaja: Amela [KALJI]e-mail: [email protected]

Fotografija: Milutin STOJÊVI], Mario ILIÎ]

Revija izlazi sedmi~noTelefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895

Adresa: êkalu{a ~ikma 6, Sarajevo

Transakcijski ra~uni1610000015710034 - Raiffeisen BANK

HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213BOR BANKA d.d. 1820000000147912

MOJA BANKA d.d.137-042-60011444-55

List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila uMinistarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednimbrojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja

nauke, kulture i sporta od 12.6.2001.

[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac.Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju.

PDV broj 200333040003e-mail: [email protected]

SADR@AJ www.slobodna-bosna.b

38

28

30

34

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini

Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH


http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-869-472013 4/84SLOBODNA BOSNA I 4.7.20134

PROPALE KARTE DOJAKARTE

Parlamentarnadelegacija BiH

bacila u vjetar27.000 KMPremda je slu`beno putovanje

vi{e~lane delegacije Parlamentarneskup{tine BiH u Indoneziju, koje je biloplanirano od 25. do 30. juna, ume|uvremenu otkazano, za avionskekarte je, ipak, pla}eno blizu 27.000 KM?!U posjetu glavnom gradu Indonezije -Jakarti, trebali su putovati predsjedavaj-u}i Zastupni~kog doma Parlamenta BiHDenis Be}irovi}, dopredsjedavaju}i

Milorad @ivkovi} i njihov kolega MateFranji~evi}. Pored trojice zastupnika, uparlamentarnoj su delegaciji jo{ bilirukovoditeljica Sektora za me|unarodneodnose i protokol Mirsada Bukari}-Kova~evi}, {ef Slu`be za informiranjeZlatko Vukmirovi} i prevoditeljicaDubravka I{ut-Pavlovi}. Tako|er je bilodogovoreno da Be}irovi} i @ivkovi}putuju business, a ostali ekonomskomklasom. Kako, me|utim, od posjetaIndoneziji nije bilo ni{ta, otkazane susamo avionske karte za business-klasu,rezervirane za Denisa Be}irovi}a i

Milorada @ivkovi}a. Za preostale ~etirikarte, koje su kupljene mjesec danaranije, uredno je pla}eno oko 27.000KM, iako se putnici nisu makli izSarajeva. (S.M.)

Samo tri mjeseca od formiranja vlade«novih impulsa» do{lo je do potpunog lomaizme|u Milorada Dodika i njegove najve}euzdanice, premijerke @eljke Cvijanovi}.

Da postoje razmimoilaènja izme|udvoje ~elnih ljudi RS-a, moglo se zaklju~itii po tome {to se Dodik u posljednjih dvade-

setak dana u javnosti ne pojavljuje u pratnjiêli~ne lejdi, {to je bilo gotovo pravilo.

Dodiku je, kako tvrdi na{ dobro obavije{teni izvor, prekipjelo kada je dobio ~vrstedokaze da se Cvijanovi}ka otrgla od nje-govog uticaja i da u razgovorima s evrop-skim zvani~nicima, ali i kolegama iz VladeRS-a, ~esto isti~e da je broj jedan u izvr{nojvlasti. Pored toga, Cvijanovi}ka je bezznanja {efa po~ela ministrima u Vladi RS-anametati stroga pravila pona{anja.

“Dodikov uticaj je bio vidljiv ufunkcionisanju svih dosada{njih premijera,

a naro~ito je bio izraèn u ‘vladi noviimpulsa’ zato i ne ~udi njegova burna reakcija kada je saznao za ‘izdaju’. PCvijanovi}ki je sasuo rafal uvreda i te{kirije~i, naprosto je izgubio glavu”, kaè zSB izvor iz vrha SNSD-a.

Dodik je u o{troj prepirci Cvijanovi}k

dao do znanja da je on centralna li~nost odre|ivanju strate{kih pravaca Vlade RS-ada ga mora ubudu}e obavje{tavati o svimsastancima koje ima s resornim ministrim

Tako|er je upozorio da njena autonomnost u radu, naro~ito kada su u pitanjme|unarodni kontakti, ne dolazi u obziDodik je jednom od svojim najbliìh saradnika kazao da je Cvijanovi}ka u kratkomroku autsajdersku poziciju zamijenila premijerskom, ali da je isto tako brzo moè izgubiti.

(M.Dedi}

Dodik Željki Cvijanović:

“Našoj ljubavi je kraj”

VLADA “NOVIH IMPULSA” NA ISPITU

MINI MARKET

VLAST, TO SAM SAMO JA Milorad Dodik svaki oblik autonomnosti @eljke Cvijanovi} tuma~i kao izdaju

Milorad @ivkovi}



FOTO NEDJELJE MILUTIN STOJÊVI]


MOJA KNJIGA, MOJABRIGA

Denis Be}irovi}odlu~io da sam

prodaje knjigukoju je {tampaou ZagrebuSuradnja s predsjedavaju}im Zastupni-~kog doma Parlamenta BiH DenisomBe}irovi}em skupo je, kako sada stojestvari, ko{tala Bo{nja~ku nacionalnuzajednicu (BNZ) Hrvatske. Iako je BNZ,u suradnji s Med`lisom Islamskezajednice Zagreb i sarajevskim Institut-om za historiju, pro{le godine objavio

Be}irovi}evu knjigu „Islamska zajednicau BiH za vrijeme avnojevske Jugoslavije(1945.-1953.)“, taj im je izdava~kiprojekat zadao goleme brige. Za razlikuod drugih autora sa kojima su uBo{nja~koj nacionalnoj zajedniciHrvatske sura|ivali do sada, DenisBe}irovi} je inzistirao da sam prodajesvoje knjige, mada je pravilo da seprodajom bavi izdava~. Zbog toga jereagirao potpredsjednik BNZ-a DèvadJogun~i}, koji je tuzlanskog znanstve-nika prijateljski podsjetio koliko su truda,vremena i novca uloìli kako bi njegova

knjiga bila od{tampana i adekvatnopromovirana, te da je red da barem manjidio zarade pripadne i izdava~u. No, daBe}irovi}eva blamaà bude jo{ gora,vlastite knjige èlio je prodavati i uHrvatskoj, prije nego {to se dao u potraguza kupcima u BiH. (S.M.)

MINI MARKET

Događaji sedmice

Protesti pred Parlamentom BiH

Dan policije FBiH

Ulazak Hrvatske u EU

Denis Be}irovi}



Te{ke, pri tom ne~itljive, zakukuljene-zamumulje-ne, obi~nom puku neuhvatljive, {ifrirane poruke posljednjih mjeseci razmjenjuju Bakir Izetbeg-

ovi}, ~lan Predsjedni{tva Bosne i Hercegovine i potpredsjednik Stranke demokratske akcije, i FahrudinRadon~i}, ministar sigurnosti BiH, predsjednik Strankeza bolju budu}nost. O ~emu se tu, zapravo, radi, je li posrijedi rutinska, uobi~ajena “bura u ~a{i vode”, ili se,ipak, radi o dubinskom, strate{kom sukobu, te{ko je

i{~itati iz zamr{ene komunikacije koja bi, napokon, trebala dobiti sudski epilog; Izetbegovi} je, usred te medi- jsko-politi~ke razmjene vatre tuìo Fahrudin Radon~i}azbog intervjua datog Ve~ernjem listu , pa bi se, pret- postaviti je, ~itava stvar trebala/morala rasvijetliti na jedino mjerodavnom mjestu - na sudu.

“Dajte, ljudi, ako smo ljudi, nemojmo da idemo uekstremitete”, briljantna je usmena minijatura nekogseljaka iz Srbije, “doma}ina” kako se sad brendira

narodna mudrost, koju je zabiljeìo/ukori~io pisac

Milovan Danojli}. Htio je seljak re}i ekstremizam, pispali ekstremiteti, ali u osnovi sve je to isto jedna~enj po zvu~nosti, a pogotovo smislu.

Fahrudin Radon~i} sa pozicije dràvnog ministrsigurnosti, medijskog magnata, formalnog {efsigurnosnih slu`bi, {to nije samo neuobi~ajeno

nego je nedopustivo, ka`njivo, utuìvo u ovla{ndemokratski provjetrenim reìmima, dokazuje krimina“dinastije Izetbegovi}”. Na njegovoj, Radon~i}evoj

nezavisnoj Alfa televiziji vrti se turbo ekstra “speciareport”, video klip na kojem Halida Izetbegovi}Bakirova mater, a Alijina supruga, na krajnje neprim jeren, va{arski na~in prikuplja u Turskoj neke paredragocjenosti… za potrebe odbrane BosneHercegovine. Nepristojno je, bezo~no, a da se pristoja~ovjek ne uplete u odvratnu mreù nekrofilije, poganosladostra{}a, eventualni kriminal obitelji Izetbegovidokazivati, ilustrirati na aktivnostima gospo|e Halid

Izetbegovi}. Milion razloga za to postoji, od kojih jSLOBODNA BOSNA I 4.7.20136

NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

Bakir Izetbegović ne ostaje dužan Fahrudinu Radončiću, pa javnost snekakvog stranačkog skupa informira da je Stranka demokratskeakcije snažno pomogla utemeljenju Dnevnog avaza. Čije su pare, počijem nalogu i sa kakvim konačnim ciljevima ustupljene Radončiću?Imao sam, a još uvijek mi je “u pričuvi”, zlu ne trebalo, nisam sigu-

ran da je u eventualnoj sudskoj utakmici relevantan taj dokument ukojem crno na bijelo piše da Stranka demokratske akcijepreventivno/interventno daje deset miliona maraka.Moram biti vrlooprezan, neutuživ; kad je usred rata uhapšen Fahrudin Radončić izzatvora ga je glatko iščupao Bakir Izetbegović; bili su to dani ponosai slave. Ko je, uopće, formacijski, zakonski, Radončić tada, iz čega crpiautoritet; u nekom intervjuu veli tajkun iz Plava/Gusinja da je “stot-injak puta sjedio sa “predsjednikom Alijom Izetbegovićem”

SUKOB NA BO[NJA^KOJ DESNICI:

BITKA OKO ALIJINOG JORGANA

Pi{e: SENAD AVDI]

Fahrudin Radon~i} i Bakir Izetbego



najva`niji onaj medicinski; ali o tome se u boljedrè}im ku}ama,dru{tvima, ne pri~a, ne polemizira, ne raspravlja.

Bakir Izetbegovi} ne ostaje duàn Fahrudinu Radon~i}u, pa javnost s nekakvog strana~kog skupa informira da jeStranka demokratske akcije sna`no pomogla utemeljenju

Dnevnog avaza . îje su pare, po ~ijem nalogu i sa kakvim

kona~nim ciljevima ustupljene Radon~i}u? Imao sam, a jo{ uvijek mi je “u pri~uvi”, zlu ne trebalo, nisam siguran da je u even-tualnoj sudskoj utakmici relevantan taj dokument u kojem crnona bijelo pi{e da Stranka demokratske akcije preventivno/inter-ventno daje deset miliona maraka. Moram biti vrlo oprezan,neutuìv; kad je usred rata uhap{en Fahrudin Radon~i} iz zatvo-ra ga je glatko i{~upao Bakir Izetbegovi}; bili su to dani ponosai slave. Ko je, uop}e, formacijski, zakonski, Radon~i} tada, iz~ega crpi autoritet; u nekom intervjuu veli tajkun iz

Plava/Gusinja da je “stotinjak puta sjedio sa “predsjednikom

Alijom Izetbegovi}em”.Trebalo bi, dapa~e, moralo bi na ~istinu izvesti, za po~etak

porijeklo, genezu trvenja Bakira Izetbegovi}a i FahrudinRadon~i}a. Jednom sam se usred ratnih sradanja zatekao u predvorju kabineta Alije Izetbegovi}a i vidio kako njegov sin Bakiiz neke sehare uzima uàsno veliku koli~inu para,“sitni obli pa`nje”, prema narodu “Prozor-Rame”. Ne}u da budem jednos

tran; kaù mi da je veliki biznismen Radon~i} na ~elu sa suprugom “kitio” uposlenike kovertama.

Isa jedne, Izetbegovi}eve, a pogotovu sa druge, Radon~i}evstrane, pri~a gubi tlo pod nogama; ima je onoliko koliko im pravne dràve.Posao je politi~ara da formiraju pravni okvir unutar kojeg j

manje-vi{e jednostavno ustanoviti krivi~nu odgovornost BakirIzetbegovi}a i Fahrudina Radon~i}a. Nije to posao kojim }e s

baviti povr{ni, nedorasli sveznaju}i, novinski besposli~ari.4.7.2013. I SLOBODNA BOSNA

NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

a|aju se oko Alijinog nezasluènog naslije|a

DANI PONOSA I SLAVEFahrudin Radon~i}, Senad [ahinpa{i}[aja i Bakir Izetbegovi}



ÊTVRTAK, 27. JUNI@ao mi ameri~kog zvi`da~a

EDWARDA SNOWDENA koji je planetar -noj javnosti podastro milijarde dokumenatao nevalja{tinama kojima se bavila njegova

biv{a firma - ameri~ka {pijunska zajednica. Ne zna de~ko gdje }e uto~i{te na}i, koja }ega zemlja primiti, a koja uhapsiti i izru~itiameri~kim vlastima.

Sau~estvujem skromnim iskustvom saSnowdenom. Negdje tokom rata zvao merahmetli NED@AD UGLJEN na dobrovolj-ni razgovor u republi~ki SDB povodomza{ti}enih, strogo povjerljivih dokumenatakoje sam koristio i objavio: “Samo priznajda si papire dobio od Munje Alibabi}a izavr{ili smo.” “Nisam, nema govora”,

poku{avam biti duhovit u tom nimalougodnom policijskom ozra~ju, “dokumentesam dobio od drugog ~ovjeka”. “Kojeg,reci kojeg”, uporan je Ugljen. “Jednog, nezna{ ga ti i da mu kaèm ime, ni{ta ti ne}ezna~iti”, {ereteski odgovorim. “Zna{ da bi

mogao nastradati zbog te svoje zaje ban-cije”, ustane ljutito Ugljen.

Dvije godine kasnije nastradao je,krvolo~no likvidiran, Nedàd Ugljen...

PETAK, 28. JUNILamentira mi danas jedan iskreno

zabrinuti, postariji bo{nja~ki intelektualac,kako unutar “bo{nja~kog korpusa” nema“moralne vertikale”; on to vi{e onako iz

personalnog ugla (p)osmatra. Ozbiljnikandidati za “moralnu vertikalnost”, poputakademika Muhameda Filipovi}a, Abdula-ha Sidrana, Zlatka Lagumdìje... potro{ilisu svoje kredite.

Da, zbilja, uistinu, zbog ~ega bi seuop}e “moralna vertikalnost” vezivala uzimena i prezimena a ne uz institucije,

projekte, programe. Za{to, recimo, simbol“bo{nja~ke vertikalne moralnosti” ne bi biosvjetski poznati i priznati “vertikalnimaraton” u R adon~i}evom Tornju !?

SUBOTA, 29. JUNIKomentira prije desetak godina, kad je

Slovenija ulazila u Evropsku uniju, moj prijatelj iz Zagreba EDO POPOVI], pisac,oporo-duhovito: “Hvala Bogu, neka smo sei njih napokon rije{ili.” Za dan-dva iHrvatska je ~lanica Evropske unije. Srbija

je ju~er dobila prili~no rastegljiv, ali ipak ~vrst datum za po~etak pregovora sa

Briselom. Crna Gora je ve} duboko u pregovorima. Makedoniji podme}e nogeGr~ka. Kosovo je na dobrom putu. Uh, dasvi oko nas ho}e oti}i u Evropsku uniju, pada mi napokon ostanemo sami kod ku}e!

NEDJELJA, 30. JUNIIzgleda da sam se nemalo prevario prije

nekoliko nedjelja kada sam kriti~ki (nipo{to potcjenjiva~ki!) na ovom mjestu pisao oneprovjerenoj genijalnosti brazilske nogomet-ne zvijezde NEYMARA. De~ko je svakuutakmicu Kupa Konfederacija (pa i ovuve~era{nju protiv [panjolske) odigraosavr{eno, bez gre{ke. Tje{i me {to su i ve}iumovi i nogometni znalci u povijesti imalitakvih krivih procjena. Recimo, ]iroBlaèvi} je obe}ao da }e “progutati trenerskudiplomu ako R obert Prosine~ki ikada postaneigra~”. A ]irin omiljeni diktator, predsjednik svih hrvatskih predsjednika, besprijekorni,neupitni nogometni autoritet FRANJOTU\MAN, pri~aju njegovi suradnici, pitaose o svemu, pa i o inozemnim poja~anjimaDinama . Gledao tako Tu|man desetak kazetakoje su slali menadèri potencijalnihDinamovih poja~anja, pravio dubokoumnu

“trijaù”, pa veli tada{njem svom potr~ku,nekakvom Zlatku Canjugi: “Ovogakrivonogog Brazilca nipo{to da nisi kupio;

pojma on nema.” “Krivonogi Brazilac” sezvao RIVALDO i godinu-dvije nakon {to ga

je Tu|man otpisao progla{en je za najboljegnogometa{a svijeta.

Eto, niko nije savr{en, kako Tu|man,tako ni ja!

PONEDJELJAK, 1. JULIRODITELJSKA PA@NJA! “Nataknem

te na kurac i Tebe i Tvoje koeficijente jer sidiletant... Na svakom mjestu }u javnogovoriti o tvojim marifetlucima i ‘otrovnojljubavi za Bo{njake i Hrvate‘ i raskrinkatitvoj balijski latinluk i me{etarstvo.” Ovo jekratki isje~ak iz primitivne, ko~ija{ke,odvratne SMS poruke koju je reìser SULEJMAN KUPUSOVI] poslao minist-ru kulture i sporta Kantona Sarajevo IVICI[ARI]U, a ovaj meni na jednom finom,otmjenom derneku ve~eras, u {oku inevjerici pokazao. “Ali, molim te”, predvi{e svjedoka me zamolio [ari}, “nemoj tomedijski zloupotrijebiti.”

Ne}u, nema govora, obe}am; ali, opet, progovori iz mene osje}aj za puls/bilo

javnosti: taj Kupusovi}, supstancijaln primitivac, retro/{atro-uli~ar, uzurpato pozori{no-kazali{nog prostora, reìsedènaze ALIJE IZETBEGOVI]A

podizanja mostarskog STAROG MOSTAkolumnista Avaza , ratni bjegunac, koji j

bio talentiran (kaù) toliko davno da je sam zaboravio, jeste paradigma (ovo samfino rekao) bh. kulturne scene: resiledìjstva, red nepristojnosti, nekolikredova bahatosti i siledìjstva, podebljaninepismeno{}u - tako se moè foto-robotomformirati slika “prosje~nog kulturnoradnika” u BiH. Kupusovi} je, me|utimispotprosje~an!

UTORAK, 2. JULI Nekako me uhvati tuga i nezasluèn

saàljenje kad vidjeh da je ministavanjskih poslova BiH ZLATKO LAGUMD@IJA danas u slu`benu posjetu primisandà~kog vjerskog poglavicu MUAMERA ZUKORLI]A. Koliko ju~er Lagum

dì ja se po Zagrebu druìo sa ozbiljnimevropskim i regionalnim diplomatamaKoliko prekju~er (u nedjelju) motao se okhrvatske kolegice VESNE PUSI]

bezrazlo`no se satima smucao, cerekao, nMarkovom trgu tijekom proslave prijema

povodu ulaska Hrvatske u Evropsku unijuKoliko u subotu moglo ga se vidjeti nStradunu, u Dubrovniku, na koncertSeverine, uprili~enom istim povodom. Aonda se, ministar, napokon morao vratiti “surovu realnost” i svesti na realnu

prikladnu “diplomatsko-konzularnumjeru: efendija iz bratskog Sandàk

Zukorli} je pravi kalibar, nepogre{iva mjerugleda, statusa, presti`nosti diplomatLagumdìje!

SRIJEDA, 3. JULIInterno, me|u ljubiteljima dobre {ege

ovih se dana pri~a kako je serijski ubicZIJAD TURKOVI] traìo izuze}e nadle`nosudija Suda BiH IZE TANKI]A a predloìda Tanki}a zamijeni THEODOR MERON

prekaljeni, pravodoljubivi predsjednik Tri bunala u Haagu. Ako je dobrodu{ni ameri~ksudija oslobodio Jovicu Stani{i}a, FrenkijSimatovi}a, Mom~ila Peri{i}a... zacijelo b

na{ao razumijevanja i za komandnu odgovornost Zike Turkovi}a za ubistva pet-{est ljudza {ta ga se tereti. Sitnica.

[irokogrudi predsjednik Ha{kog tri bunala danas potpisuje nalog da se za dvmjeseca sa izdràvanja zatvorske kaznoslobodi MOMÎLO KRAJI[NIK, osu|ena dvadeset godina zatvora zbog ratnizlo~ina, iz razloga “izuzetno dobrovladanja” i “spremnosti na resocijalizac

ju”. Kakva o{troumna ludost , kakvdelikatna igra nje`nih pravosudnih perlkakva figura misli: nepatvoreni OXIMERON!!

SLOBODNA BOSNA I 4.7.20138

SVAKA MI JE ZLATNA; SEDAM DANA & LJUDI



VLAST I POVLASTICE

Salem Mari},prvi ~ovjek SDAu GV Mostar,upisao se uinvalidePredsjednik Kluba Bo{njaka u Gradsk-om vije}u Mostara Salem Mari} odskorase, na iznena|enje njegovih radnihkolega, vozi u novom automobilu kojiima nalijepljenu oznaku za invalide. No,kako je Mari} prav i zdrav, i nije imaonikakvih ozbiljnijih ozljeda, sumnja se da je predstavnik bo{nja~kih vije}nika uGradskom vije}u Mostara uz novo vozilo,

„kupio“ i invalidsku potvrdu. Na taj je na~in,vjerojatno, stekao „zakonsko pravo“ nazna~ajne financijske olak{ice (nepla}anjecarine i poreza), koje su predvi|ene zaprave a ne la`ne invalide. (S.M.)

MINI MARKET

Na prijedlog federalnog ministra pravde, SDP-ovca Zorana Mikuli}a, nadu`nost novog direktora Kazneno-

popravnog zavoda u Sarajevu imenovan je K enan Kapo, sada ve} biv{i komandir Policijske stanice Vogo{}a. Za nagli uzletu skromnoj karijeri policajca Kape,nedvojbeno, najzaslu`niji je njegovnekada{nji kolega, smijenjeni ministar sarajevske policije Muhamed Budimli}.

Njih su se dvojica, podsjetimo, „zbliìli“u vrijeme obnove zgrade PS Vogo{}a,koja je ko{tala ~ak 780.000 KM, zbog~ega je komesar MUP-a Kantona

Sarajevo Vahid ]osi} traìo da se izvr{i provjera utro{ka sredstava. Istragu protivKenana Kape i Muhameda Budimli}a

pro{le je godine pokrenula Federalnauprava policije, odnosno Kantonalnotuìteljstvo u Sarajevu. Istraga jenaknadno pro{irena, budu}i da seispostavilo kako je ista gra|evinska firmarenovirala policijsku zgradu u Vogo{}i,ku}u ministra policije Budimli}a usarajevskom Aerodromskom naselju ivikendicu dràvnog ministra prometa ikomunikacija Damira Hadì}a.

(S.M.)

OBNOVIO ZGRADU, DOBIO NAGRADU

Čime je Kenan Kapozaslužio izbor za direktora

KPZ Sarajevo

Kemal âu{evi}, biv{i direktor Upraveza indirektno opor ezivanje, ve}inu svogslobodnog vremena, kojeg ina~e imanapretek, provodi ubje|uju}i istra`neorgane, prijatelje i poznanike u svojunevinost.

Naime, âu{evi}a Tuìla{tvo BiHsumnji~i da je u svojstvu direktora UIO-a urazdoblju od 2006. do 2009. godineiskori{tavao svoj slu`beni poloàj kako biostvario imovinsku korist, {to je za

posljedicu imalo nano{enje {tete budètuBiH od gotovo 5,5 miliona KM. S obziromda je âu{evi} u kratkom roku postaovlasnik {est stanova, dva poslovna prostorai 20 dunuma zemlje u Sarajevu, ~ijavrijednost je procijenjena na 1,8 milionaKM, u njegovu pri~u o nevinosti povjerovat}emo ako nam otkrije tajnu kako je saukupno ostvarenim prihodima od 695hiljada KM kupio nekretnine vrijedne 1,8

miliona KM. (M.F.)

ŠTO JESTE OSTAĆE, ŠTO NIJE OTPAŠĆE

Kemal Čaušević ima težakzadatak: mora dokazati kako je za695 hiljada KM kupio nekretnine

vrijedne 1,8 miliona KM

Kemalâu{evi}

SalemMari}



DOK PLAKAO SAM JA,SMIJALA SE TI SI

Izetbegovi}ogor~en

pribliàvanjemSDA i SBB-aPro{losedmni~ni razgovori partijskihdelegacija SDA i SBB-a razli~ito suprihva}eni i protuma~eni u dvije partije.U SBB-u ne kriju zadovoljstvo, smatrajuda je partija „dodatno pro{irila koalicionikapacitet“, dok su u strana~kom kriluSDA koji je pod utjecajem zamjenikapredsjednika Bakira Izetbegovi}arazgovori s Radon~i~evom do~ekani nano`: smatraju da je SDA opasno

ugrozila vlastitu vjerodostojnost.Izetbegovi}eve pristalice smatraju da jecijelo strana~ko rukovodstvo moraloustati u za{titu Bakira Izetbegovi}a, ane da tr~i u zagrljaj njegovom krvnikuFahrudinu Radon~i}u, koji gamjesecima ~ere~i na stranicama Avaza.No, Tihi}eve prista{e ne prihvataju ovuargumentaciju: tvrde da se na isti na~inpona{ao i Izetbegovi} prije nekolikogodina kada je Radon~i}ev Avaz izbroja u broj demolirao Tihi}a! (S.B.)

PRO ET CONTRA


MINI MARKET

FADILAMEMI[EVI]

PredsjednicaDru{tva zaugroènenarode

DAMi{ljenja sam da je to dobrobez obzira na sve problemekoji postoje i radi robne

razmjene. Dobro je imati EU nagranici i to bi trebalo da budepoticaj na{im politi~arima da ioni urade brzo ono {to trebakako bi BiH u{la u EU.

ENVER PU[KA

Reìser

NEMi{ljenja sam da se ulazak

Hrvatske u EU ne moèpozitivno odraziti na BiH. Miuvijek o~ekujemo da namdoga|anja u okruènju ne{topozitivno donesu, a nikako dase okrenemo sebi i da u sebitraìmo pozitivno.

ALMIR TERZI]

Novinar“Oslobo|enja“

DAOdrazit }e se jer se o~ekuje dave}ina proizvodnih kapacitetaiz RH bude preba~ena u BiHzbog niìh poreza, dostupnostii konkurentnosti na trì{tima

zapadnog Balkana. Dovoljno jepogledati da se ve} uùrbanograde ogromne poslovne zoneupravo u op}inama koje suizme|u RH i BiH.

ADMIR KAPOPredsjednik Udruènja„Kupujmodoma}e“

DA/NEStandard u RH }e postati vi{i i to

je {ansa za BiH kada jepoljoprivreda u pitanju i razmjenaodre|enih roba. Granica RH }ebiti zatvorena za sveproizvo|a~e animalnog porijeklatako da }emo ulaskom RH u EUizgubiti jedan dio trì{ta.

DINO ABAZOVI]

Profesor naFPN-u

DA/NERepublika Hrvatska pokazala

je da se, ukoliko se preciznoradi, bez obzira na pote{ko}esituacija moè politi~ki zarelativno kratko vrijemeizmijeniti. Ulazak RH u EU

donijet }e ~itav niz birokratskihproblema i nisam siguran da }ena{i politi~ari imati u doglednijevrijeme relevantan odgovor naulazak RH u EU.

SR\AN VULETI]

Reìser

DA/NEPrije svega, èlio bih ~estitatina{im kom{ijama ulazak u EU i

poèljeti im sre}u. Smatram da je na nama da li }emo topretvoriti u pozitivno ilinegativno iskustvo. Samo dane bude kao u onoj ruskojposlovici - mislili smo najbolje aispalo je kako je ispalo.

b y M A R I O B R A N C A G L I O N I

S E D M I c N I P O G L E D U K R I V O

O G L E D A L O

V

Da li će se ulazak Hrvatske u

EU pozitivno odraziti na BiH?

Priredila: Ma{a ]osi}

BakirIzetbegovi}



OBRAT U FEDERALNOJ VLADI

Nakon propalog plana rekonstrukcije Vlade Federacije BiH, SDP u partnerstvus Lijanovićima svu energiju usmjerava na preuzimanje kontrole nad javnim

i državnim preduzećima

“MINI REKONSTRUKCIJA”SDP }e s koalicionim partnerima

poku{ati preuzeti kontrolu nad profitabilnimkompanijama



Gotovo je izvjesno da }e aktuelnisaziv Vlade Federacije BiH ostatina okupu cijeli ~etverogodi{njimandat. Neslavno su okon~ani svi

poku{aji SDP-a da rekonstruiraizvr{nu vlast i uskladi je s novom parlament-ar nom ve}inom, pa }e se u posljednjoj godini~etverogodi{njeg mandata SDP sa svojimnovim koalicionim partnerima fokusirati na

preuzimanje glavnih ekonomskih resursa - javnih preduze}a i profitabilnih kompanija uve}inskom ili djelimi~nom dràvnomvlasni{tvu.

KUPOVINA VAZALARije~ je zapravo o aktiviranju ranijeg

plana koji je u vrhu SDP-a osmi{ljen jo{ u junu pro{le godine, kada je federalni ministar Desnica Radivojevi} pod nikad nerazja{nje-nim okolnostima otkazao poslu{nost partij-skoj centrali SDA i potpisao vjernost SDP-u.Radivojevi} je po hitnom postupku elimini-

ran iz Vlade Federacije BiH, nakon ~ega jSDP bezuspje{no poku{avao da grehabilitira i ponovno instalira u izvr{novlasti. Ono {to nije po{lo za rukom trgovcu

amateru Zlatku Lagumdìji, uspjelo j profesionalnom trgovcu Jerku Ivankovi}Lijanovi}u, koji je preko predsjednikFederacije BiH @ivka Budimira osigura

povratak Radivojevi}a u ministarsku foteljuna taj na~in preuzeo „zlatnu dionicu“

podijeljenoj Vladi Federacije BiH: u kojooba tabora imaju podjednak broj glasova (8

pa se ni jedna odluka ne moè donijeti be

4.7.2013. I SLOBODNA BOSNA 1

DESNICA PONOVO U TABORU LJEVICE

ULTIMATUMSDP OSTAJE BEZ PARLAMENTARNEVE]INE AKO HDZ-u NE USTUPI HT

MOSTAR A SBB-u BH TELECOM!

SDP preko Lijanovi}a i Radivojevi}a osiguraoprevlast u Vladi Federacije BiH

Pi{e: ASIM METILJEVI]

JEZIÂK NA VAGIPrevlast u vladi FBiH SDP

je ostvario uz pomo} JerkaLijanovi}a i Desnice

Radivojevi}a



suglasnosti Desnice Radovojevi}a, koji bespogovorno izvr{ava naredbe svog politi~kog patrona Jerka Lijanovi}a.

OSIGURANA PREVLASTTo se pokazalo i na posljednjoj sjednici

Vlade Federacije BiH, kada je uz podr{kuRadivojevi}a SDP pomeo sve rukovodnekadrove SDA u kazneno-popravnimzavodima i na njihova mjesta instalirao kad-rove HDZ-a.

To je bila samo proba za puno ozbiljnijuakciju koju SDP-a namjerava poduzeti unarednim sedmicama u tijesnoj koordinaciji sJerkom Lijanovi}em i njegovom lutkom nakoncu, Desnicom Radivojevi}em.

Prva na redu je Fabrika duhana Sarajevos kojom SDP od ranije ima vrlo ozbiljn

planove. Federalni premijer Nermin Nik{i}ministar poljoprivrede Jerko Lijanovine~elno su dogovorili izbor novo

Nadzornog odbora FDS-a, u kojem }interese dràvnog kapitala ubudu}e {tititi dv~lana - Ivica Knezovi}, ~lan NS Radom z

boljitak, i Jasmin Jaganjac, kandidat SDP-aneprikriveni lobista Tvornice duhana Rovinjkoja ve} dulje vremena nastoji preuzeti FDi potpuno ovladati duhanskim trì{tem BiH

Na prvoj narednoj sjednici VladFederacije BiH inicirat }e izbor novi~lanova nadzornih odbora u jo{ deseta

profitabilnih javnih kompanija i preduze}a ve}inskim dràvnim kapitalom, me|u kojim

je i HT Mostar, BH Telecom, Elektro privreda HZHB, Energoinvest, BH GasRazvojna banka FBiH itd.

Kao nagradu za vjernost ~etvero~lanokoaliciji, HDZ bi trebao preuzeti kontrolnad nekoliko profitabilnih preduze}a Hercegovini, me|u kojima su najvredniji HMostar i Elektroprivreda HZHB, dok bi SBBFahrudina Radon~i}a zadobio djelimi~nkontrolu nad BH Telecomom, Energoinvestom i Razvojnom bankom FederacijBiH.

U svim kadrovskim kombinacijam pojavljuju se i kandidati veletrgovca JerkLijanovi}a, koji preko ministra DesnicRadivojevi}a u rukama drì klju~ kadrovskirje{enja Vlade Federacije BiH i nastoj

obilato naplatiti naglo ste~enu mo}. Ustvorenoj ravnoteì nemo}i izme|u SDA SDP-a, Lijanovi} se pojavljuje kao jezi~ak nvagi - nekada na strani SDA a nekada nstrani SDP-a, ali uvijek u skladu s na~elom„ko da vi{e“.

Od prije dvadesetak dana Lijanovi} ssvrstao uz bok SDP-a, {to jer vjerovatn

posljedica u~estalih susreta ~elnika SDA HDZ-a Tihi}a i ôvi}a, i najavljene obnov

partnerstva dvije dominantne partij bo{nja~kog i hrvatskog naroda, u kojem ne} biti mjesta za liliputanske partije kakva jLijanovi}eva NS Radom za boljitak.


OBRAT U FEDERALNOJ VLADI

Federalni mjinistar Desnica Radivoj-evi} bespogovorno izvr{ava naloge svogpoliti~kog i finansijskog za{titnika JerkaLijanovi}a. U vazalni poloàj premaLijanovi}u doveli su ga golemi dugoviprema bankama koje je djelimi~no

napravio sam a djelimi~no njegovarastro{na porodica. Golemi dug DesniceRadivojevi}a prema bankama preuzeo jeLijanovi}, naravno pod uvjetom daRadivojevi} zauzvrat bespogovornoizvr{ava njegove politi~ke naloge.

LIJANOVI]EVA LUTKA NA KONCU

Desnica Radivojević u dužničkomropstvu

Prema zvani~nim podacima koje smo

dobili u federalnom Ministarstvu finansija,samo tri kompanije u vlasni{tvu dràveuplatile su dividendu u federalnu blagajnu za2012. godinu: BH Telecom 100 miliona KM,Aerodrom Sarajevo 3,5 miliona KM i LutrijaBiH 3 miliona KM. Sva ostala javna i

dràvna preduze}a, koja su poslovala s

golemim profitom, nisu uplatila ni prebijenumarku. Profit je ili vje{ta~ki umanjen ili je pakusmjeren na „kapitalne investicije“, uz punusuglasnost ~lanova nadzornih odbora koji uovim preduze}ima ne {tite interes dràvenego stranke koja ih je kandidirala.

DR@AVNA PREDUZE]A POD STRANA^KOM KONTROLOM

Samo tri preduzeća uplatiladividendu u federalnu kasu

PODJELA KOLAČA: Federalni premijer Nermin Nikšić iministar poljoprivrede Jerko Lijanović nečelno sudogovorili izbor novog Nadzornog odbora FDS-a, u

kojem će interese državnog kapitala ubuduće štititi dvačlana - Ivica Knezović i Jasmin Jaganjac



K

ontroverzni ratni komandantArmije BiH Naser Ori}, koji je u25. godini preuzeo du`nostzapovjednika obrane Srebrenice,u knjizi „Od Gazimestana do

Haga“ govori o svom djetinjstvu,anga`manu u Specijalnoj jedinici MUP-aSrbije, povratku u BiH u ljeto 1991. Nakonvi{egodi{nje {utnje, Ori} obja{njava za{to

je i po ~ijem nare|enju u prolje}e ‘95.iza{ao iz Srebrenice, otkriva kako jetada{nji zapovjednik Drugog korpusaArmije BiH general Sead Deli} sprije~io

pomo} opkoljenim Srebreni~anima, iznosidetalje o svom hap{enju, boravku u

pritvorskoj jedinici Ha{kog tribunala i o tri

neuspjela atentata.NIKOME NIJE STALO DO

SREBRENICE I @EPEI tako, mjesec i osamnaest dana od

izdavanja naredbe da iza|em iz Srebrenice,18. aprila 1995. godine, do{ao je helikopter i preba~eni smo na slobodnu teritoriju. Samnom su jo{ odletjeli R amiz Be}irovi},na~elnik {taba 28. divizije, R amoârdakovi}, na~elnik {taba 285. èpske

brigade, Smajo Mandì}, komandant 283. brigade, te Hajrulah Hasanovi}, SenahidJahi}, Ejup Goli}, Me{a Mali}... Bez

ijednog ispaljenog metka na nas pro{ao jelet od Igri{nika iznad @epe do Zenice. Kadasmo poletjeli, i{li smo direktno prekoVelikog @epa, gdje je bila vojna baza.Helikopterom smo preletjeli Mladi}evukomandu u Crnoj Rijeci. Sletili smo u

@eljezaru u Zenici. Iza{ao sam na asfalt, paonda struja, voda, hrana, kafi}i. Do~ekujenas general Enver Hadìhasanovi}. Prvo{to je bilo: „Ja sam general, na~elnikGeneral{taba Armije BiH. E, ja imam mo},ako treba, da vas sve pohapsim.“ Rekao

sam: „Taman, pohapsite nas, da ostanemoìvi.“ A to su sve doprinijele podvale IbranaMustafi}a i Huse Salihovi}a iz Srebrenice.Kasnije }u u Hagu, kada se u tomzatvorenom dalekom gradu na|emo nikrivi, ni du`ni, zajedno general Hadì-hasanovi} i ja, saznati mnoge stvari.Hadìhasanovi} }e mi otvoriti o~i u Hagu.Shvati}u da sam i o njemu imao predrasu-de, da mi se cijelo vrijeme spremalo velikozlo, da se vodio èstok specijalni rat protivmene, i to najbrutalni jim metodama.Dolaskom na slobodnu teritoriju, odmahsam shvatio da niko nije imao afiniteta da

brani narod u Podrinju. Jednostavno, bili sulokalisti~ki nastrojeni. Ne}u du{u grije{iti ire}i da je bilo ko {ta rekao protiv naroda,nego ti jednostavno zaklju~i{ da nikomenije puno stalo do naroda u Srebrenici i@epi. Bili smo u Komandi, a u jutarnjimsatima krenuli smo prema Kaknju, jer smotrebali u Tuzlu. Po{to sam ve} bio ~inovanu ~in brigadira, a nisam imao ~inove, AsimDàmbasovi} je skinuo svoje ~inove i daomi ih. Hadìhasanovi}u sam predstaviosvoje saradnike, a on je uputio kritiku {to jesa mnom po{ao i Ramiz Be}irovi}.

Me|utim, Ramiz je krenuo da zajednonapravimo plan deblokade Srebrenice i dase, naravno, vrlo brzo obojica vratimonazad. U me|uvremenu je stigaokomandant General{taba general R asimDeli}, koji nam je omogu}io da se

helikopterom prebacimo na Vi{}u, a ondsmo preba~eni u Komandu Drugokorpusa, gdje smo bili primljeni kokomandanta Seada Deli}a. U General{tabuARBiH, naravno, poku{avaju da glumkako imaju sve pod kontrolom, kako n

rati{tima sve besprijekorno funkcioni{eMe|utim, na jednom sastanku vidi{ da ni{tod toga nije kako se predstavlja. Ho}e da s

potuku generali Vahid Karaveli} i R amiDrekovi} zato {to Karaveli} u toj zonodgovornosti Prvog korpusa ne}e d

pomjeri liniju nekih 500 metara. Kada samvidio kako oni funkcioni{u, shvatio sam dsmo se mi u enklavi slagali mnogo bolje neuporedivo gorim i teìm uslovima. Bisam u Tuzli kada je Hase Tiri} traìodre|enu svotu para da on sa svojim Crnimlabudovima zauzme relej na Majevici. Tadsam prvi put ~uo da se daju pare za akcije

PO LOGISTIKU KOD HAD@IJE ÊNGI]AKada sam do{ao u Sarajevo, bio sam

Hrasnici kod Fikreta Prevljaka, koji je tad bio komandant 12. divizije Prvog korpusARBiH. I prvo {to mi je Fikro pokazao jMercedes [erifa Konjevi}a od 550kubika, kojeg je mobilisao za svoje potrebePa onda pet dìpova, pa ure|ena kancelarijkao u NATO {tabu. Sjetio sam se onih na{idrvenih ohrndanih stolica u komandi Srebrenici, stare {umarske torbe koju samimao kao komandant. Pitao sam ga: „[ta }

ti Fikro [erifov Mercedes, zna{ li koliko otro{i goriva, a ratni su uslovi?“ Sje}am se jedan me drag prijatelj tih dana odveo Logisti~ki {tab Armije BiH u Visoko kohadìje Halida êngi}a. Bilo je tamo jonekih ljudi. Do{li smo s namjerom da o


NASER ORI]

Priredila: SUZANA MIJATOVI]

Biografska knjiga „Naser, od Gazimestana do Haga i nazad“ o ratnom komandantuobrane Srebrenice NASERU ORIĆU javnosti će biti predstavljena 4. jula: „SB“

objavljuje kako je u proljeće 1995. prošao prvi Orićev susret s generalimaRasimom Delićem, Enverom Hadžihasanovićem, Seadom Delićem i glavnim

logističarom ARBiH Halidom Čengićem, šta je u ratu „osvojio“ Fikret Prevljak,

zašto su vojni obavještajci i agenti AID-a vodili istragu protiv Nasera Orića i kako je preživio plaćene ubojice Zijada Turkovića

NASER ORI], MIROTVORAC

“U Hagu sam spa{avao Tihomira Bla{ki}a od IviceRaji}a, Sefera Halilovi}a od Gojka Jankovi}a,

Jovicu Stani{i}a od Vojislava [e{elja“


http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-869-472013 17/844.7.2013. I SLOBODNA BOSNA 1

OD GAZIMESTANA DO HAGA I NAZAD

KONTROVERZNA BIOGRAFIJA Naser Ori} je karijeru zapo~eo kao policajac u Beogradu,nastavio kao komandant ARBiH u Srebrenici, ali je poslijenekoliko godina proveo u pritvorskoj jedinici Ha{kogsuda i Centralnog zatvora u Sarajevu



êngi}a dobijem kakve logistike za svojuvojsku. Do{ao je i komandant brigade kojime htio fascinirati kako oni vode operacije,akcije, bitke... Pu{taju mi VHS snimkeneke borbe i ovaj komandant kaè: „GledajNasere! Sad }e{ vidjeti jednog mogkomandanta bataljona, to je najbolji borackojeg imamo. Takav se vi{e ne ra|a.“Pojavi se nekakav, akcija ide, a on sageoglavu, dig’o iznad glave pu{ku i pucanasumice. Ne vidi ni gdje puca, niti ima{anse da vidi ~etnika. Ja tu izletim i kaèm:„Ako vam je ovaj najbolji, kakvi su tekostali?“ Ovaj prijatelj me udara po nogamada stanem sa pri~om, ali je ve} bilo kasno.Vidim ja, zahatari{e mi. Kaè hadìja „da}e vidjeti za logistiku“, ali znao sam da odtoga ni{ta biti ne}e.

OPERACIJA „GUBER“, TAJNI PLANORI]EVE DISKREDITACIJE

Poslije pada Srebrenice krenule su svevojne, obavje{tajne i civilne strukture,

zdruènim snagama sa tada{njim polit-i~arima, da me degradiraju. Pravili su plan i

program mog prislu{kivanja, pa su mi onda prikrili orden „Zlatni ljiljan“, koji sam jo{1994. godine dobio. U knjizi „MonografijaZlatni ljiljani“ imaju moji borci, koji su gadobili zajedno sa mnom, ali mene nema,iako sam zasluèno dobio to priznanje. Srbisu svjesni genocida koji su po~inili nakonokupacije Srebrenice i njihov projekat za

budu}nost je, pored negiranja genocida, poku{aj balansiranja zlo~ina, tako da sulansirali pri~u „kako smo mi pobili 3.500civila u Podrinju“. Tako|er, prvi ljudiArmije BiH, posebno Drugog korpusa,svjesni su svoje krivice zbog toga {to ni{tanisu poduzeli da pomognu braniteljimaSrebrenice, ako ni{ta, da im olak{aju taj putsmrti, tako da je i njima itekako odgovaralosvaljivanje krivice na mene i mojesaradnike, kako bi bili amnestirani za svojuodgovornost. Svi su imali svoje razlogezbog kojih bi im odgovaralo da ja dobijem20 godina zatvora u Hagu, da moji ljudi

budu optuèni za pad Srebrenice, zaraznorazne doga|aje i situacije koje su imse pri{ivale. Na ~elu akcije mog uni{tavanjaod strane na{ih slu`bi, koja je nazvana„Guber“, bili su: Hazim Ran~i}, Pa{agaMe{i}, Mehmed @ili}, Amir Ahmi},general Jusuf Ja{arevi}, Himzo Popovi},Bahrija Dautovi}, Halil Tahto, KemalGurda, Mehmed Brki}, Hakija Ba{ali}...Postoji izvje{taj tada{njeg ministra MUP-aTuzlanskog kantona Hazima Ran~i}a, gdjekaù: „Sve vi{e i vi{e raste animozitetprotiv civilnog i vojnog vrha Federacije ipolitike BiH od strane izbjegli~kepopulacije na ~elu sa Naserom Ori}em.“Onda {efovi vojnih slu`bi, tog odsjekacivilne bezbjednosti, traè od predsjednika

Alije Izetbegovi}a i {efa AID-a K eme

Ademovi}a da se protiv mene i mojihnajbliìh saboraca otvore istrage. Traìle suse podobne osobe koje }e davati izjave

protiv mene, koje }e za tu uslugu bitinagra|ivane. Napisali su kako u tom pravcutraè da se zavede operativno pra}enje,metode, istrage. Predsjednik Izetbegovi} toodobrava, misle}i da postoji stvarno nekianimozitet, da mi ho}emo da uru{imodràvu, da spremamo pu~... Me|utim, ni{taod toga nije mi bilo ni u mislima. Kasnije}e se to pokazati kroz mitinge koji su se

de{avali. Pokaza}e se kada predsjednik

Izetbegovi} do|e pred narod iz Podrinja pred hiljade majki koje su ostale besinova, koje su traìle istinu o svojimnestalim, koje su po~ele kriviti i na{u vlasza tragediju. Narod je po~eo galamiti Mejdanu u Tuzli, ne daju Aliji da govori. Jiza|em na binu, pa zaustavim tu lavinusmjerenu protiv predsjednika, i kaèmokupljenoj masi: „Nemojte kriviti ovo~ovjeka.“ Kad se vra}ao u Sarajevorahmetli Alija je govorio jednom svomsaradniku: „Vidjel’ ti kako Naser iza|pred narod i jednim pokretom ruke iumiri. Jesil’ vidio kako ga svi slu{aju, kaje iza{ao ni muha se nije ~ula.“

HAG, DOK ÊKA[ SABAH SA[EJTANOM

Svaki mjesec je me|u zatvorenicim bilo verbalnih sukoba, koji su prijetili d prerastu u fizi~ke obra~une. Jednom prilikom je Momir Nikoli} poku{ao distu~e generala Dragomira Milo{evi}a

komandanta Sarajevsko-romanijskog kor pusa Vojske RS. Bilo je to negdje u sabah Nikoli} mu je opsovao majku i rekao: „Vste oficiri JNA uni{tili moj ìvot, vi ste nanaveli na zlo.“ Nakon toga se desio sukoizme|u Ivice Raji}a iz HVO-a KiseljakPa{ka Ljubi~i}a i generala TihomirBla{ki}a. Bilo je to 2004. godine. To je bil

ba{ dobra frka. Upao sam me|u njih, uspiih razdvojiti i sprije~iti bitku. Posva|ali sse zbog prebacivanja odgovornosti zzlo~ine jednih na druge. Ivica Raji} je nkvarnjaka, s le|a, poku{ao da udari generalBla{ki}a, ja sam ga uhvatio za ruku

blokirao. Nakon toga Bla{ki} je oti{ao koupravnika i sve mu ispri~ao. Sje}am se da sse Dragomiru Milo{evi}u trepu{ke podvi jae, a od svih Srba niko ne vidi dobro. Onda juzmem pincetu, stavim ga u krilo i vadimmu jednu po jednu trepu{ku. U neko dobon se po~e smijati i kaè: „Stani. Da msada moja èna vidi, ne bi mogla da verujda mi Naser Ori} vadi trepu{ke, a u ratu m1993. imao na ni{anu u Zelenom JadruPrije bi se zaklela da }e{ mi oko izvaditi, ne trepavicu.“ Kada je u Hag do{ao Jovic


NASER ORI]

MILOŠEVIĆEVETREPAVICE: Sjećamse da su se DragomiruMiloševiću trepuškepodvijale, a od svih Srbaniko ne vidi dobro. Onda

ja uzmem pincetu, stavimga u krilo i vadim mu

jednu po jednu trepušku

AGENTI AID-a NA TAJNOMZADATKUDugogodi{nji oficir za vezu sa Ha{kimtribunalom Amir Ahmi} rukovodio je akcijommedijske kompromitacije Nasera Ori}a



Stani{i}, glavni obavje{tajac SlobodanaMilo{evi}a, Vojislav [e{elj se bio naloìoda ga istu~e, tako da smo od straneupravnika bili zamoljeni da, ako do|e dotoga, po{to sam bio fizi~ki najspremniji,

pomognem straàrima da ih razdvoje, jer bi bio preveliki skandal da se u zatvoru takone{to desi. Bili su tu i fo~anski krvniciRadovan Stankovi} i Gojko Jankovi}. Jedne

prilike general Sefer Halilovi} je zagu`vao.Gledali smo neke djevojke na spotovima,

bili su tu R amu{ Haradinaj, Momir Nikoli},Halilovi}, Stankovi}, Jankovi} i ja. Izdosade, nemamo {ta da radimo, pa gledamote djevojke i govorimo: „Ova je ènska zamene, ova za ovoga.“ Me|utim, Sefer je tukvarnja~ki uletio i dobacio kako se mi nerazumijemo u ène, da je najbolje daJankovi}a o tome pitamo. U tom momentunisam skontao da je to Sefer rekao Gojkuzato {to fo~anski monstrum ima optu`nicu

za silovanje Bo{njakinja u Fo~i. Me|utim,

Jankovi} je to skontao i sad on kaè:„Nekome bi ja mogao mamicu j......“ Sefer

je brzinski ustao i oti{ao u telefonskugovornicu, a govornica je odmah naspramstraàra, ko biva tu je najsigurnije. Ko do|etamo za njim da ga napadne, straàri }evidjeti i reagovati.

NA METI TURKOVI]EVIH SNAJPERISTABilo je jutro, 6. juna 2011. godine.

Krenuo sam za Tuzlu kada sam dobio pouzdanu SMS poruku da ne idem u Tuzlui da izbjegavam Sarajevo, jer taj dan trebam

biti likvidiran „po principu Cace“. Znaosam da ova poruka nije nimalo bezazlena.Bila je prijateljska i dobronamjerna.Odre|ena grupa od pet ljudi trebalo je dame ubije i da sve to objasni na na~in kakosam pruào oruàni otpor prilikomhap{enja, te da su me ubili uzvra}aju}i navatru. Zvao sam taj dan i SDA, zvao

ministra sigurnosti BiH Sadika Ahme o-

vi}a, niko ni{ta nije znao. Sje}am se da samtaj dan zvao sve bliè prijatelje i otprilikim govorio: „Ja nisam ni Caco, ni bilo koAko ova dràva i ova vlast ho}e da melimini{e, ja se ne mogu boriti protiv togaAko to ho}e ~etnici, onda }u se boriti, a znam kako se boriti sa njima.“ Nakonekoliko dana izolacije na tajnoj lokacij

pojavio sam se na obiljeàvanju 20 godinod formiranja Patriotske lige, 10. jun2011. u Domu policije u Sarajevu. Nedugnakon toga, dobijam informaciju iTuìla{tva BiH da sam trebao biti likvidiraod grupe Zijada Turkovi}a. Ubica iBijeljine Milenko Laki} Laki trebao mubiti u naselju [ip. Oni su upali u jednnedovr{enu ku}u kod Gradskog grobljBare, gdje su me trebali odraditi snajperomdok sjedim u ba{ti restorana Din-don. Iaksu tu danima boravili, nisu se usudili pucat

Naser Keljmendi mi je prenio da mi ssprema likvidacija, te da se pripazim jer szovem Naser. U {ali sam rekao Keljmendij

da je red da on ide prvi, jer je starij

Ispri~ao mi je da mu Turkovi} pripremlikvidaciju. Preko svojih kanala i prijatelju Beogradu raspitivao sam se o MilenkLaki}u. Kada sam oti{ao na izlo`bu pasa Tuzlu, sreo sam Zorana Veli~kovi}a kogsam pitao za Laki}a. Veli~kovi}, specijala

poznat i po nadimcima Jastreb i Tica, reka

mi je kako nema teorije da on puca na meni da se radi o ~ovjeku koji za to nijsposoban, da je narkoman. Zoka je potomnazvao Laki}a, nakon ~ega mi je rekao dsam bio u pravu i da tu ima ne{to, ali da one zna {ta. Laki}u je dao moj broj telefonaa meni njegov. Laki} me nazvao i rekao dto nema veze sa mnom, da se ne pla{imRekao sam mu da znam da su u stanu nCiglanama, da nosaju perike i preru{avajse. Laki se zbunio kada sam rekao da znamda su na Ciglanama. Tada je me|u njimnastao haos, jer su mislili da mi neko injihove grupe daje informacije i da je krtic

u njihovoj grupi.


OD GAZIMESTANA DO HAGA I NAZAD

FOTOGRAFIJA KOJA JE OBI[LA SVIJETNjema~ki fotoreporter Filip Recklinbhausem kao jedini strani izvje{ta~ iz opkoljene

Srebrenice snimio je fotografiju Ori}a dok nosi ranjenog suborca [efku Salihovi}a

HA[KA (NE)PRIJATELJSTVA Naser Ori} se u Sheveningenu ~esto sukobljavao s Jovicom Stani{i}em, sa Tihomirom Bla{ki}em je bio prijatelj



Ve} neko vrijeme po kuloarima se{apu}e o sentimentalnoj romansifederalnog premijera NerminaNik{i}a s najbliòm suradnicomzaposlenom u mostarskom uredu

Vlade Federacije BiH Zerinom Dèko. Onikoji bolje poznaju premijera Nik{i}a snevjericom vrte glavom: tvrde da se radi onajprimitivnijem mahalskom ogovaranjukoja neizostavno prate sve uspje{ne ljude iz

javnog ìvota. Tako|er tvrde da je Nik{i}izrazito privrèn svojoj porodici i da nikadanije bio sklon izvanbra~nim izletima.

Drugi pak tvrde da je sam premijer snekoliko neopreznih postupaka doprinio{irenju ovih glasina. Pored ostalog navode~injenicu da je upravo premijer Nik{i} ispuniodavna{nju èlju Zerine Dèko da se izsarajevskog preseli u mostarski ured VladeFederacije BiH, i to ba{ u vlastiti kabinet.Ro|ena MostarkaZerina Dèko desetak posli je-ratnih godina radila je u Sarajevu, u Slu`bi zazajedni~ke poslove Vlade Federacije BiH, ive} dulje vremena bezuspje{no je traìla

premje{taj u Mostar. @elju joj je ispunio premijer Nik{i}, smjestiv{i je u svoj mostarskiured u koji navra}a rijetko - najvi{e dva puta u

mjesec dana.Glasine o navodnoj romansi Nermina Nik{i}a s atraktivnom Mostarkom po~ele

su se {iriti krajem protekle godine, kada j procurila informacija o raspodjeli tzvteku}ih rezervi premijera FBiH. Rije~ je „diskrecionom fondu“ u iznosu od 15hiljada KM, koji federalni premijer tro{

prema vlastitom naho|enju. Me|u korsnicima ovog diskrecionog fonda nalazi si Zerina Dèko: 27. novembra 2012godine, „na ime finansijske podr{ke“ Nik{i} joj je odobrio isplatu 1.500 KM. Bio jto okida~ koji je uskoro pokrenuo cijellavinu mahalskih tra~eva i ogovaranjaosobito unutar opozicionih krugova.


S K A N D A L N E D J E L J E

Pi{e: EMIR HOD@I]

Opozicija lansirala glasine da je Nikšić u sentimentalnojvezi sa svojom najbližom suradnicom Zerinom Džeko

Neuvjerljiv pokušaj moralnog diskreditiranja premijera Nikšića

@RTVE MAHALSKOG OGOVARANJA Zerina Dèko i Nermin Nik{i}



„Najbolja za{tita interesa Bosnalijeka,njegovih dioni~ara i zaposlenika, po{tova-nje zakonitosti i transparentnost radanjegovih organa korporativnog upravljanjamotivi su mog ulaska u Nadzorni odborBosnalijeka. Me|utim, ovi ciljevi ne}e semo}i ostvariti bez uklju~enja pravosudnihorgana, jer je Bosnalijek ‘ozbiljnobolestan‘“, kaè na po~etku na{eg razgov-ora Adhmed @ili}, predsjednik jednog, oddva, (i)legalna nadzorna odbora (NO)Bosnalijeka.

KR^MA BEZ KR^MARAPretpostavljam da su istim motivom

vo|ena i jo{ dva novoizabrana ~lana NOBosnalijeka?

Novi „tro~lani“ NO Bosnalijeka kojim ja predsjedavam, a u koji su u{li i ZdenkoMihajlovi} i Fahir Barakovi}, kojemnedostaju jo{ dva ~lana, prije nepunih desetdana odrào je svoju konstituiraju}usjednicu. Bosnalijek je izazov, a vrijeme

pokazuje da Bosnalijek postaje paradigmasame dana{nje Bosne i Hercegovine jer jesve sadràno u ovoj mikrosituaciji. Dakle,

prisustvo raznih interesnih grupa, vi{egodi-

{nje nezakonitosti u poslovanju kompanije,lo{i unutarkorporativni odnosi, korupcija,

pranje novca, razni oblici kriminala,uklju~uju}i i organizirani kriminal, ku povi-na dionica Bosnalijeka sredstvimaBosnalijeka kojima netransparentno inezakonito rukovode interesne skupineokupljene oko Hadena, korumpiranostnadle`nih institucija koje „se prave slijepe igluhe“ na ove nezakonitosti... Ovdje se, kaoi u nekim drugim slu~ajevima, jasno vidi da

je Vlada FBiH podijeljena i po ovom pitanju. Ima li lijeka za (F)BiH, pokazat }e„slu~aj Bosnalijek“, koji jeste i treba daostane kompanija sa perspektivom, a kojumnogi uni{tavaju tretiraju}i je kao „plijen“

ili „kravu muzaru“ u rukama odre|eniinteresnih skupina.

Kako komentari{ete deklarativnpristanak predstavnika Hadena EdinDizdara da dva mjesta u NO Bosnalijekprepusti Vladi FBiH i Libijskom fondu?

Neozbiljnim. Data je od osobe li{enlegaliteta i legitimiteta u BosnalijekuMe|utim, znakovito je, za Dizdara ka„glasnogovornika Hadena“, da velikodu{n

predlaè da Haden sa 29,96 posto vlasni{tvBosnalijeka ima kontrolu nad 60 postmjesta u Nadzornom odboru Bosnalijekakoji ima pet ~lanova. U prilog ovoj bahatostgovori ~injenica da na „HadenovojSkup{tini Bosnalijeka nije prihva}enijedan kandidat za ~lana NO iz reda malidioni~ara koji su tada kontrolirali oko 4

posto dionica u Bosnalijeku.

Ko je trenutno na ~elu UpravBosnalijeka, odnosno da li postoji i ko jdirektor Bosnalijeka?

[efik Handì} imenovan je v.ddirektorom Bosnalijeka od strane NO nsjednici odrànoj 24. maja 2013. godineDan kasnije, 25. maja, u kafani je odrànSkup{tina Bosnalijeka na kojoj je imenovaHadenov NO u sastavu: Konstantin ZvelovEdin Dizdar, Bernadin Alagi}, Mirn

Sijer~i} i Vedad Tuzovi}, iza kojih stojSLOBODNA BOSNA I 4.7.201322

SLUÂJ „BOSNALIJEK“

Razgovarao: MIRSAD FAZLI]

INTERVIEW

Ahmed Žilić predsjednik jednog od dva(i)legalna nadzorna odbora Bosnalijeka

“Nedim Uzunovi} nije upisan ni kao

v.d. direktor ni kao ovla{teno liceBosnalijeka i nezakonite su sve pravneradnje koje je do sada preduzeo“

PORATNI PLIJEN: Ima lilijeka za FBiH, pokazat će„slučaj Bosnalijek“, koji

jeste i treba da ostanekompanija sa perspek-tivom, a koju mnogiuništavajutretirajući je kao „plijen“

ili „kravu muzaru“

za naš list govori o sumnjivim poslovima i različitim interesnim

grupama u Bosnalijeku, i nepremostivim razlikama kako među članovima sameVlade FBiH tako i između Vlade i najvećeg pojedinačnog vlasnika Bosnalijeka,investicijskog fonda Haden SA iz Luksemburga, koji je nekadašnjeg zastupnika

Bosnalijeka u Rusiji Nedima Uzunovića proglasio za v.d. direktora



AHMED @ILI], PREDSJEDNIK NADZORNOG ODBORA BOSNALIJEKA

LEGALN“ILEGALAC

Ahmed @ili}sarajeskadvokat

predsjedniNadzorno

odborBosnalijek



anonimni vlasnici fonda Haden. Protuzako-nitim rje{enjem Komisije za vrijednosne

papire FBiH 20. juna u njen registar upisano je ovih pet nelegalnih i nelegitimnih~lanova “Hadenovog” NO Bosnalijeka.

Naime, ~lanovi Komisije su ovaj upisizvr{ili svojim nezakonitim rje{enjem

protivno presudi Vrhovnog suda FBiH.

Kaète da je rije{enje Komisijeprotivzakonito i da Komisija ne po{tujepresudu Vrhovnog suda FBiH. Moète linam to pojasniti?

U obrazloènju presude Vrhovnog sudaFBiH od 04. aprila 2013., u predmetuBosinvest protiv Komisije izme|u ostalog,stoji: „Komisija, odnosno njeni ~lanovi nemogu da nastave s obavljanjem du`nosti i

odlu~ivanjem nakon isteka mandata na kojisu izabrani. înjenica da je tuèna(Komisija) samostalna specijalna institucijaFederacije koja u interesu investitora i

javnosti osigurava i nadzire primjenu i provo|enje zakona i drugih propisa uemisiji i prometu vrijednosnih papira, ni ukom slu~aju ne daje ovla{tenje njenim~lanovima kojima je istekao mandat danastave s radom i odlu~ivanjem, bez obzira

na negativne posljedice na trì{tu kapitala uFederaciji BiH, koje mogu nastati dok se neimenuju novi ~lanovi komisije” Ohrabru ju-}e je za ukupno deprimiraju}e stanje uFBiH da je ovom presudom Vrhovni sudFBiH, po{tuju}i na~elo vladavine prava,

poslao vi{e nego jasan signal ne samoKomisiji za vrijednosne papire FBiH, negoi svim upravnim, pravosudnim i ostaliminstitucijama koje u okviru svojihnadle`nosti odlu~uju o Bosnalijeku.Stajali{te Vrhovnog suda FBiH treba daobavezuje i nadle`ni Op}inski sud uSarajevu kada budu donosili odluke u

postupcima koji se odnose na nerije{ena pitanja vezana za Bosnalijek.

TALA^KA KRIZA Na koje postupke mislite?Ima ih nekoliko. Bez èlje da pre judici-

ram stvar ili da uti~em na sudskunezavisnost i nepristrasnost, a javnosti radi,èlim da pojasnim i nadalje ukaèm: NedimUzunovi} nije upisan kod registarskogOp}inskog suda u Sarajevu niti kao v.d.direktor, a niti kao ovla{teno liceBosnalijeka. Slijedno tome, nezakonite su

sve pravne radnje koje je nakon

nezakonitog i nasilni~kog upada u upravnuzgradu Bosnalijeka preduzeo Uzunovi} kaokvazidirektor Bosnalijeka, a pogotovu jer time nije “dovedeno u red” stanje uBosnalijeku.

Upis kod registarskog suda imakonstitutivno dejstvo. Raspolaèmdokazima da je ovla{teni predstavnik fondaHaden Edin Dizdar izjavio da je on“sprije~io upis direktora Nedàda Poli}a u

sudski registar” i da on “zadràva” sve predmete “u ladicama sudija” koje je pokrenuo Bosnalijek. Prema zakonskom pravu prvenstva, Registarski sud treba danajprije rje{ava podneseni prijedlog za upis[efika Handì}a od 18. juna u svojstvu v.d.direktora Bosnalijeka. Zahtjev za upis

Nedima Uzunovi}a kao direktora Bosnalije-

ka zaprimljen je 1. jula kod registarskoOp}inskog suda u Sarajevu.

Vi smatrate da je ulazak Nedim

Uzunovi}a u Bosnalijek nasilni~ki upad?Apsolutno. I ne samo to. Tim ~inom poslata je zabrinjavaju}a i poraàvaju} poruka jer nakon “dvije uprave pod jednimkrovom Bosnalijeka”, slobodno mogu re}da su se pojavile i “dvije paralelnnaoruàne skupine pod jednim krovom“, {t

predstavlja udar na pravni poredak. Naimenao~igled bh. javnosti, pod datimokolnostima “dviju uprava pod jednimkrovom Bosnalijeka”, za{titarska ku}a SASecurity d.o.o. iz Sarajeva dopu{ta slobodkretanja samo Hadenovim ~lanovimUprave pod vodstvom “vr{ioca du`nosti

Nedima Uzunovi}a. Istovremeno, Uzunovi}, SAS Security i grupa njima odanizaposlenika drè kao taoce zato~en~lanove Uprave [efika Handì}a i BojanKebea, ~lana NO Mirjanu Lasi} kao sekretara dru{tva Melihu Begovi}, kojim

je zabranjeno kretanje, kojima je onemogu}eno da dostave bilo kakvu po{tu. Uzaludn

24

SLUÂJ „BOSNALIJEK“

Ho}ete re}i da je investicioni fondHaden parama Bosnalijeka kupovaodionice te kompanije?

Prema informacijama dobivenim odUprave Bosnalijeka, na sjednici NO kojase odràla 27. juna, izgleda da novac zakupovinu dionica Bosnalijeka poti~e odprovizije koju je pla}ao Bosnalijek zaprodaju svojih proizvoda na ruskom trì{tu.Navodno, 10 procenata od bruto prodajena trì{tu Rusije pla}alo se firmi na Kipru.Nije mi poznato ko su vlasnici firme naKipru, ali prema tvrdnjama Uprave

Bosnalijeka to su fizi~ka lica iz Proteka,ekskluzivnog zastupnika za trì{te Rusije idoma}a fizi~ka lica. Taj novac sa Kiprapreba~en je u Luksemburg, gdje je isjedi{te Hadena. O~ito ogroman zadatakstoji pred odgovornim pravosudnimistra`nim strukturama koje bi trebaleutvrditi ko su vlasnici Hadena, {ta su imciljevi i da li su vlasnici Hadena biv{iuposlenici Proteka koji sada rade zaRusku kompaniju Imperia Farma, te da lisu i oni u~estvovali u raspodjeli novca odprovizije na Kipru!?

TRAGOVI NOVCA

Rusija, Kipar, Luksemburg...


TALAČKA KRIZA: Uzunović, SAS Security i grupa njimaodanih zaposlenika drže kao taoce zatočene članove

Uprave Šefika Handžića i Bojana Kebea, člana NOMirjanu Lasić kao i sekretara društva Melihu Begović

OPSADNO STANJEPolicija pred kapijomBosnalijeka



je Uprava Bosnalijeka raskinula ugovor saSAS Securityjem a zaklju~ila drugi sanovom za{titarskom agencijom koja “stoji

pred kapijom”.

Tvrdite da su „va{i“ ~lanovi Uprave iNO taoci za{titarske firme i NedimaUzunovi}a?

Pitam se na osnovu kojih diskrimi-niraju}ih kriterija se SAS Securityopredijelio da stane na stranu Hadenove,Uzunovi}eve uprave, a da na isti na~in netretira i ~lanove legalne, zato~ene UpraveBosnalijeka? O ovom debaklu pravnedràve i pojavi nove izvaninstitucionalne

policije obavije{teni su Ministarstvosigurnosti BiH, MUP FBiH i MUP KS.Izgleda da je potrebno da se desi incidentda bi reagirali, ili su interesne skupine kojestoje iza Hadena mo}nije i od nadle`nihinstitucija vlasti, ili su pak i pojedinci iznadle`nih institucija vlasti uklju~eni unasilje i gruba kr{enja zakona koje

provode eksponirani i neeksponiraniza{titnici Hadenovih interesa u Bosna-lijeku.

Iz Va{ih odgovora jasno je da nistespremni na kompromis sa najve}im pojedin-a~nim vlasnikom Bosnalijeka, Hadenom, okojem se zapravo vrlo malo zna?

Firma Haden je firma „po{tanskosandu~e“. Me|utim, na osnovu izjave

Nedima Uzunovi}a, koji se la`no predstav-lja kao vr{ilac du`nosti direktoraBosnalijeka, date ruskom „Komersantu“,Hadenovi predstavnici zauzeli su ve} ~etiriod pet mjesta u NO bosanskog proizvo|a~alijekova te dodaje, citiram „da je dogovoriosa Vladom Bosne i Hercegovine, koja

posjeduje 22 posto Bosnalijeka, omogu}nosti da Haden otkupi taj paket po

pravu prvenstva, odnosno pravu pre~ekupnje.

Na taj na~in, ukupan dio Hadena uBosnalijeku u perspektivi moè ~initi 52

procenta vlasni{tva“. NO kojem sa ja na~elu zatraìt }e od Vlade FBiH da sezvani~no o~ituje da li postoji dogovor izme|u Hadena i Vlade o ~ijem postojanju

javnost u Rusi ji (dez)informira NedimUzunovi}? Dakle, Vlada FBiH mora se

javno o~itovati ako postoji takav„dogovor“, ko ga je ispred Vlade FBiH

zaklju~io i za{to on nije transparentno predo~en javnosti, te za{to se o istomnikada nije izjasnila Vlada. Tako|e, traìt}emo i stajali{te premijera Nermina

Nik{i}a, za kojeg ~ujem da }e sutra(04.07.2013.) na inicijativu Uzunovi}a,

posjetiti Bosnalijek. Ukoliko takavdogovor ne postoji, onda se Vlada FBiH

mora javno ograditi od ovakvih medijski podmetanja i laì Uzunovi}a. Dakle, kad je u pitanju fond Haden, bit }u malo cini~ai postavit }u nagradno pitanje za nadle`nvlasti u BiH koje se bave pranjem novca, ono glasi: koje je porijeklo oko 30 milionKM kojim je Haden kupio 29,96 postdionica firme Bosnalijek, odnosno, ima tu i sredstava porijeklom iz samog Bosnal

jeka?

Da li }e Bosnalijek biti jo{ jedan nizu primjera lo{e tranzicije?

Procesom privatizacije dràva jizgubila ve}inski paket, a time i mogu}nosda aktivno upravlja kompanijom. Ova

primjer nije usamljen, te taj isti recep pronalazimo u jo{ nekoliko strate{kikompanija. Usitnjena vlasni~ka strukturostavila je prostora za mnoge malverzacijod strane upravljaju}ih struktura, a samimtim i procesom preuzimanja ve}insko

paketa dionica Bosnalijeka. U proteklim

godinama svjedoci smo stalnih (ne)uspjeli poku{aja preuzimanja Bosnalijeka, {to juvijek sa sobom povla~ilo dosta medijsk

pozornosti jer se radi o velikim interesimaOvaj je poku{aj tipi~an po tome {to jzorno lo{ primjer preuzimanja po balkansk om receptu - neko te kupi tvojimnovcem.


AHMED @ILI], PREDSJEDNIK NADZORNOG ODBORA BOSNALIJEKA



Dodikov kabinet tokom pro{legodine potro{io je ~ak 9.766.321KM, a revizori su mu i poredtolike rastro{nosti iskazali pozi-tivno mi{ljenje.

Upu}ene to i ne ~udi jer je budètSlu`be predsjednika Milorada Dodika goto-vo pet puta ve}i od budèta koji su imalinjegovi prethodnici.

U izvje{taju o reviziji finansijskihizvje{taja Slu`be predsjednika RS-a za2012. godinu, koji je uradila Glavna slu`ba

za reviziju RS-a, navodi se da je Slu`ba predsjednika Dodika pro{le godine samo za plate sedamdeset zaposlenih potro{ila 2,39

miliona KM, dok je za razne uslugeutro{eno ~ak 6.561.429 KM.

Zanimljivo je da je Dodik na rashode zateku}a odràvanja ove godine potro{io 40

posto novca vi{e nego pro{le godine, a titro{kovi se odnose na odràvanje ~ak 18automobila u iznosu od 192.032 KM. Odtog iznosa je oko 50 hiljada KM potro{enosamo na autogume. Za gorivo Dodikovihlimuzina dodatno je utro{eno 219 hiljadaKM, dok je na osiguranje automobila izd-vojeno oko 50 hiljada KM. To u ukupnomzbiru daje cifru ne{to ve}u od pola miliona

maraka. Me|utim, dodamo li toj cifri jo362 hiljade maraka koliko je utro{eno znabavku devet novih automobila ko

autoku}e Promoters Co iz Banje Lukedolazimo do famozne cifre od oko miliomaraka utro{enih samo na limuzine.

DODIK DUPLIRAO BROJ ZAPOSLENIHOvaj revizorski izvje{taj otkriva da j

sistematizacijom predvi|eno da DodikovSlu`ba ima 35 radnih mjesta, ali da je nnjima raspore|eno ~ak 70 izvr{ilaca. Tukazuje da je Dodik na jedno radno mjest

primao po dva uposlena!Za rad nakon radnog vremena, re pre

zentacije i medalje Dodikov kabinet j


KOLIKE SU MINISTARSKE KESE

Pi{e: MIRHA DEDI]Foto: MARIO ILIÎ]

Revizorski izvještaji koje je sačinila Glavna služba za reviziju RS-a na čelusa DUŠKOM ŠNJEGOTOM, a u koje je naš list napravio uvid, pokazuju koja suministarstva nedomaćinski trošilla budžetski novac, te da je najveći rastrošnik

u RS-u prošle godine bio njen predsjednik MILORAD DODIK

DODIK SAMO NA LIMUZINE PRO[LEGODINE POTRO[IO MILION MARAKA!

NAJSKUPLJI VOZNI PARK Dodikov kabinet raspolaè budètom

od 10 miliona KM, od ~ega se najvi{e tro{i naautomobile i njihovo odràvanje



potro{io nevjerovatnih pet miliona ili, pre-ciznije, 5.072.082 KM. Na prijeme i pok-lone Dodik je potro{io 292,9 hiljada KM.Glumcima, pjeva~ima i plesa~ima koji su

bili angaòvani na proslavi Dana RepublikeDodikov kabinet je isplatio 89,5 hiljadaKM. Za ordene i medalje izdvojeno je 135hiljada KM.

Kada je rije~ o reprezentacijama,

najvi{e novca je potro{eno u restoranuPalate Republike, koji ina~e pripadaMinistarstvu trgovine i turizma. Tokom2012. godine za i}e i pi}e u ovom restoranu

potro{eno je 234 hiljade maraka, me|utimovo ministarstvo je refundiralo 180 hiljadaKM od pomenute sume.

Dodikova pratnja i obezbje|enje, kojisu ina~e pripadnici MUP-a RS-a, dobili su

pro{le godine ukupno 187,5 hiljada KM.Veliki dio novca predsjednik Milorad

Dodik potro{io je na razne humanitarneakcije iako su za to “nadle`na” resornaministarstva.

DODIK KAO HUMANITARACPrema revizorskom izvje{taju, Slu`ba

predsjednika je u 2012. godini za projekat podr{ke humanitarnim i radnim akcijama i projekat podr{ke za izgradnju objekata zadjecu izdvojila 4.213.175 KM. Za prvi pro-

jekat je utro{eno 2.754.599 KM, a dok je udrugi projekat uloèno 1.454.976 KM.

Tako je Dodik iz predsjedni~kog budèta povodom vaskr{njih praznika

izdvo jio 150.000 KM za 150 socijalnougroènih porodica i porodica kojima je

potrebna pomo} u lije~enju ~lanova porodice. Najbolje u~enike u RS-u, njih202, nagradio je sa ukupno 202.000 KM,dok je u Me|unarodnoj nedjelji djeteta za228 novoro|en~adi izdvojio 114.000 KM.Za lije~enje 73 bolesne djece pruèna je

pomo} od 105 hiljada KM.Dodik nije àlio ni na dje~ijim vrti}ima,

pa je za sanaciju krova dva vrti}a u BanjojLuci izdvojio 330 hiljada KM. O tro{kuDodikovog kabineta klimatizovana su dvasprata u banjalu~kom Klini~kom centru, za{ta je izdvojeno 460 hiljada KM.

Slu`bom, odnosno kabinetom predsjed-nika Dodika rukovodi generalni sekretar Sini{a Karan, ina~e biv{i {ef finansijskogobavje{tajnog odjela SIPA-e, koji je ujedno,kako stoji u revizorskom izvje{taju, i nared-

bodavac za kori{}enju sredstava i za svojrad odgovora isklju~ivo predsjednikuDodiku.

U okviru Dodikovog kabineta nalaze seBiro za odnose sa javno{}u i protokol pred-

sjednika. Revizori su ocijenili da ukupna

imovina Dodikove slu`be iznosi 20,4 mili-ona KM nabavne vrijednosti, odnosno 18,2miliona sada{nje vrijednosti. Od togaiznosa vrijednost zgrade Predsjedni{tva

iznosi 15,5 miliona KM, a vrijednost auto-mobila 661 hiljadu KM.Dok revizori nisu imali primjedbi na

poslovanje Slu`be predsjednika, mi{ljenje srezervom dali su Akademiji nauke i umjet-nosti RS-a, na ~ijem ~elu se nalazi R ajkoKuzmanovi}, biv{i predsjednik RS-a.Obrazlaù}i svoje mi{ljenje, revizori sunaveli da su ispla}ene akademske nagrade utoku 2012. godine za 24.504 KM bile ve}eod visine nagrada definisanih StatutomAkademije.

Osim toga, navedeno je u izvje{taju, uhotelu Bosna u Banjoj Luci kori{}ene suusluge smje{taja i ugostiteljske usluge zaakademike ~ije je mjesto boravka izvanRepublike Srpske u iznosu od oko 46.688KM bez provedenog postupka javnihnabavki.

Revizori su Akademiji preporu~ili daubudu}e po{tuje Zakon o javnim nabavka-ma BiH, bez obzira {to akademici najvi{evole da budu smje{teni u najve}em banjal-u~kom hotelu.

Revizorski izvje{taj otkriva da je za

zgradu Akademija nauka i umjetnosti RS-a

izdvojeno ~ak {est miliona KM. Pri tome jsama zgrada pla}ena tri miliona maraka, a njenu adaptaciju je uloèno dodatnih 3,milion KM.

KUSTURICI CIJELI GRANTZA ANDRI]GRAD

Ministarstvo trgovine i turizma jtako|e dobilo mi{ljenje s rezervom. Ov

ministarstvo je cijeli kapitalni grant zrazvoj turizma proslijedilo Emiru Kusturici! U izvje{taju s rezervom Slu`be zreviziju RS-a navodi se da se evidentiranjem sredstava kojim se finansira izgradnjnaselja Andri}grad kroz rashode granta koj

je obezbjedila Vlada RS-a ne obezbje|ujinformacije o finansijskim izvje{tajima,

pregledu imovine, obaveza i izvora, u~e{}u Vlade RS-a preko Ministrastvtrgovine i turizma u realizaciji Andri}gradaTa~nije, da se ne zna {ta je Vladinoodnosno koliko pripada RS-u. Kapitalnimgrantom za razvoj turizma ovo ministarstv

je u iznosu od ~etiri miliona marakfinansiralo izgradnju Andri}grada. Grant jrealizovan na osnovu Ugovora o finansranju Druge faze Andri}grada, zaklju~enoizme|u ovog ministarstva i Andri}gradd.o.o. Vi{egrad. Navedeni ugovor poziva si na Ugovor o osnivanju privrednodru{tva Andri}grad, u kojem Vladu~estvuje sa 24.5 posto udjela. Ministarstv

je bez ugovora i provedenog postupk javne nabavke nabavljalo materijale z

potrebe Ugostiteljskog servisa u vrijednosod 255.245 KM. Bez ugovora je nabavljani gorivo od Nestro Petrola u iznosu o65.685 KM.

Vlada RS-a ne samo da je novac poresk ih obveznika prebacila na ra~un Kusturcine firme, ve} je tu istu firmu oslobodilobaveze raspisivanja tendera za nabavkmaterijala i odabir izvo|a~a radova, ~ime j

projektu “Andri}grad” dodijelila statudràvne tajne.

Ministarstvo zdravstva RS-a tre}u godinu zaredom dobilo je mi{ljenje sa rezer

vom. Pritom je tokom 2012. godine napravilo minus od 60 miliona KM, {to je zdvadeset miliona vi{e u odnosu na 2011godine.

Me|utim, ovakvi minusi i ne ~udobzirom da je samo za bijeljinsku bolnicSveti vra~evi, koju je Dodik prilikomotvaranja po~etkom nedjelje proglasio najmodernijom u regionu, ovo ministarstv

pro{le godine izdvojilo 20 miliona maraka Novac je upla}en izvo|a~u radova, firmWamed Standortentwicklung und Engi e e

ring iz Be~a.


IL, SI BOS IL, SI HAD@IJA

TAJNA SREDSTVA ZA ANDRI]GRADMinistarstvo trgovine RS-a Kusturici uplatilo4 miliona KM



TRA@IMO “KRIVCA”

Oni nemaju lica, nemaju imena, nemaju adresu... Oni su svuda, gledamo ih, a nevidimo. Oni su ANONYMOUS, jedan od najkontroverznijih pokreta koji se pojaviokrajem prošlog tisućljeća; Srušili su web stranice svih vlada, obavještajnih službi

na svijetu i ostali neotkriveni. U čemu je tajna i šta krije ta maskakoja ih simbolizira?

AGRESIVNI “ANONIMUSI“

“Anonymous je ideja! Ne postojilider, ne postoji glava“

NIGDJE IH, A SVUGDJE IH“Anonimusi” poku{avaju ru{itikonvencije, sisteme i zablude, au tome ponekad i uspiju

j



Slobodna Bosna uspjela je do}i doaktivista pokreta Anonymous uBiH. Posljednjih petnaestak danaaktivnosti Anonymousa na podru-~ju na{e dràve su se poja~ale.

Svakodnevno padaju web stranice dràvnihinstitucija, entitetskih, kantonalnih... Traìlismo razlog i traìli smo “krivca”. Na{li smo iodgovore. Pojedinci koji se u BiH bave ovimdru{tvenim anga`manom vode se idejom: Mi ne zaboravljamo, mi ne opra{tamo! Njihovrad za potrebe ovog teksta pratili smo skorodvije sedmice, a preko prilago|enih linkova,

potpisnica ovog teksta mogla je da “zaviri” unjihove ra~unare i da gleda kako se lakoobaraju sajtovi dràvnih i ostalih institucija.

IDEJA VODILJAPovoda je mnogo. Jedan od njh kaè -

glavni je nepravda koju vlast nanosigra|anima koji su ih birali. Kap koja je prelila punu ~a{u gor~ine bila je smrt tromjese~ne bebe Berine Hamidovi}, kojoj kantonalnoministarstvo nije moglo na}i 1.700 maraka zaoperaciju i kojoj je posmrtno dodijeljenJMBG. Na{ sagovornik i kako se naziva“simpatizer” Anonymousa (jer u ovoj skupininema vo|e, ili druga~ije re~eno “ni glave nirepa”) navodi da su “gra|ani BiH taoci

pogre{ne politike od rata naovamo i da jeru{enje sajtova samo jedan na~in na koji se oni

bore za prava svakog pojedinca. Sajtovi su padali i prije, samo {to se tome nije pridavalo

nikakvog zna~aja, ve}inom jer nisu bilireklamirani preko medija. Ja sam simpatizer Anonymousa . Pomagao sam taj pokret odsamog za~etka. Prvi anonymous IRC serveriza whyw epro test .com sam ja obezbijedioskupa sa nekolicinom prijatelja, jo{ 2007.godine. Morate shvatiti jedno: Anonymous jeideja... ne postoji lider, ne postoji glava”.

Ne smatra organizaciju ~iji je “simpati-zer” anarhi~nom. Samo iskrenom, a onikojima istina ne odgovara, kaè - nisu njihov

problem. Ali zato problem svakog pojedinca

doìvljavaju kao kolektivni. Priznaje da jeu~estvovao u ru{enju sajtova i poru~uje:“Vlasti bilo koje dràve na svijetu, bez obzirakolika oni bili elita i koliko bogatstvo imali,

ne mora zna~iti automatski da posjedujuznanje i alate kako bi mogli da u~estvuju iodgovore na Anonymous metodologiju rada.Svjedoci smo mnogih propalih poku{aja: odvelikog kineskog firewalla, preko Egipta, pado NSA i SAD-a. Izgubili su svaku bitku.” A

problema u BiH je i previ{e da bi se samo bavili ru{enjem sajtova. “I svi oni”, tvrdi na{sagovornik, “zasnovani su na problemuneure|ene dràve, nerije{enim odnosima nasvim nivoima vlasti, koji su kona~no izvani~no doveli do prve `rtve ovakvogsistema - tromjese~ne bebe ~iji je ìvot‘zagubljen’u tromoj birokraciji, nesposo bno-

sti vlasti da obavlja svoj posao i najve}em problemu, kako oni to vide: nacionalnim podjelama, koje dràvljane BiH dijele, posredstvom izabranih predstavnika vlastikoji ne znaju i ne}e da rade svoj posao, aliopstaju na podizanju me|unacionalnihsukoba.“

Kao i svi Anonymousi u svijetu, ni na{i uBiH nisu druga~iji. Politika i vlast su metekoje istraùju, ispituju i koje optuùju,

poku{avaju}i na}i adekvatna rje{enja. Sli~nokao i u Brazilu, kada je na ulice Rio de

@aneira prije desetak dana, pod maskamAnonymousa , iza{lo milion stanovnika sam

jer im je poskupjela karta za gradsksaobra}aj! Razlike nema ni u BiH. Vladaju}

elita, je prema mi{ljenju na{eg sagovornikakriva za sve nerije{ene probleme, jer nemajni truna volje da iste rije{e. I oni nudrje{enja. Vra}anje Ustava Republike BosneHercegovine iz 1991. godine, odnosndràvu bez entiteta i kantona. [tavi{eangaìrali su i advokata i svjetskog ekspertza Ustavno pravo Francisa A. Boyla“Anonymous posjeduje dokaze da je u BiH

po~injena prevara po svim zakonima na kojse te iste elite pozivaju. Povelja UN-a kojgarantira da niko nema pravo da mijenjunutra{nje ure|enje neke zemlje ~lanice j

prekr{ena od strane istih tih ~lanica kada je

pitanju Republika BiH.” Ono na {ta s pozivaju jesu vi{e politi~ko- pravni aksiomali i pitanja. Jedno od njih je: ko je ikome da

pravo da se suspenduje Ustav BiH iz 1991zbog kojeg je, kako tvrde, i izvr{ena agresijna BiH od strane susjednih republika.

SVJESNI SVOJE SNAGEDrugo, hipoteti~ko pitanje koj

postavljaju jeste: kako susjedne republikvole re}i da to nije bila agresija neggra|anski rat? Za{to su onda u tom slu~ajgaranti mira u Daytonskom i Va{ingtonskom

sporazumu Zagreb i Beograd kao glavncentri i gradovi republika? Za koga oni tgarantiraju da “ne}e pucati”, ako oni nkontroliraju nikog na teritoriji RepublikBiH?, pitaju se Anonymousi . Naravno, n{tede ni me|unarodnu zajednicu, koja iz BiHsamo izvla~i {ta moè, ne donose}i nikakvnove ideje, ve} odràvaju zacementiranstanje iz 1995., koje nikada nije do krajdore~eno! Osnovna teza koju zastupaju jestda nijedan mirovni sporazum u svijetu nemovlasti da mijenja ve} postoje}e ustavnure|enje dràve na koju se odnosi. “Zatraìtosniva~ke akte takozvane Federacije i

takozvane Republike Srpske pa pro~itajte {t4.7.2013. I SLOBODNA BOSNA 3

OLAKO OBORENI SAJTOV

Pi{e: NA\A DIKLI]

Anonymousi tvrde da sa ljiljanimanemaju namjeru da vrije|aju nikoga. Nana{e opaànje da je pod zastavom saznakom ljiljana u ratu pobijeno i 33 tisu}e

bosanskih Srba kaù: “Ljiljani su simbolBosne ve} vi{e od tisu}u godina. Postojena tisu}e dokaza i dokumenata, artifaka-ta i ste}aka i ~ega sve ne i u kamenuzapisano hiljadu godina datirano ugljikompa to opet nekima nije dovoljno.” Na na{utvrdnju da su ljiljani za jedne simboldràvnosti BiH i podsje}anje na dinastiju

Kotromani}, a za druge, pogotovogra|ane RS-a, surovi podsjetnik na rat ibrojne zlo~ine, uvjeravaju nas da su onizalaù da se svi zlo~ini kazne, nebitno ko

ih je i pod kojim obilje`jem po~inio.Samo tako bi se izbjegla dalja

politizacija, nagla{avaju, podsje}aju}i ida je u prvobitnom Na~ertaniju IlijaGara{anin govorio o tri vrste Bo{njaka iliBo{njana, stanovnika BiH, ali i TomislavNikoli}, predsjednik Srbije prije mjesecdana!

MOGU]E UVREDE

Kako kome mirišu ljiljani



tamo pi{e. Ko, kada i gdje ih je osnovao ikako su se zvali. Kad je u pitanju osnivanjeFBiH pozivam vas da citirate ~lan 1.izvornog Va{ingtonskog sporazuma i onda }eslika biti kristalno jasna jer }e narodukona~no biti jasno da je takozvana FBiHnedosanjana NDH, a da je ovaj manji entitet

plan za sastavni dio Velike Srbije. ^lan 1.izvornog Va{ingtonskog sporazuma glasi:‘Ovo je pravni okvir za uspostavu NDH‘“,tvrdi jedan od na{ih sagovornika, o~iglednodobro podu~en od Boyla, koji je zastupao iBiH u sporu BiH protiv Republike Srbije zaagresiju i genocid.Tvrde tako|er da je dràvaBiH izdana od strane “samozvanih predsjed-nika koji nikad nisu pobjedili ni na odabiru za

predsjednika razreda, a kamoli Republike”. No, da li je njihova ideja utopisti~ka i

preradikalna? Da li su dràva BiH i njenistanovnici spremni da se vrate korak unatrag,da bi mo`da dobili funkcionalniju vlast koja}e ih ~uti i bez protesta i bez ru{enja sajtova?Anonymousi tvrde da jesu i da su dràvljani

BiH postali svjesni svoje snage. Njihovorje{enje za postoje}e stanje zasniva se naideji da svi oni koji èle Republiku BiH nadan izbora iza|u i spale svoj glasa~ki listi}.Tako }e prakti~no nastati situacija da }esistem glasati sam za sebe. A izbori su opetlegitimni i legalni. Isto, prema njihovojzamisli treba u~initi i sa listi}em za popisstanovni{tva. Oni tvrde i da mo`da njihovaideja djeluje utopisti~ki, ali potcrtavaju da seisto tako promijenio i Ustav RBiH, jer je itada trebala dvotre}inska ve}ina kao i sada,ali da su tada, pred sam rat, za ove promjeneglasali i srpski poslanici u tada{njoj Skup{tini

Republike BiH. Naravno, kriti~ka o{trica im je uperena i na djelovanje me|unarodnezajednice u BiH.

Tvrde da se u BiH mije{aju interesiraznih lobija kojima ovakvo stanje odgovara.Smatraju da je postdejtonska BiH masovna

praonica para za razne lobije, me|unarodneorganizacije, entitete, kantone, pa i samudràvu. “Da li je ikad iko u ovoj dr avi

postavio pitanje za{to, naprimjer, kupacdobije fiskalni ra~un na kojem pored iznosaod deset maraka stoji oznaka E, umjestoBAM? Kad ih pitate za{to je to tako, onikaù da je E klasifikacija roba koja setarifira. A ispisuje se odmah iza numeri~kogiznosa kao ime valute koja se pla}a. To jesamo jedna mala, sitna, fina nebuloza prekokoje se stranim dràvljanima za pravdanjetro{kova u BiH daje deset eura umjesto desetmaraka, ‘jer tako pi{e na ra~unu‘ i sve pozakonu”.

Na posljednje proteste koje su podr ava-li na sebi svojstven na~in, gledaju iz svoje

perspektive i smeta im {to nekom drugomsmeta zastava sa obilje`jima “ljiljana”.Isti~u da je to sve propisano Ustavom RBiHkoji je “bespravno i kriminalno suspendiran

potpisom ~ovjeka koji nije imao mandat da

takvo {ta u~ini”, ali nagla{avaju i da svinaredni protesti koji nemaju za cilj RBiH }e

propasti. “Jedino RBiH ima tu teìnu, i

kapacitet, da se bori sa okupatorima, prevarantima, laòvima i ostalim {ljamomkoji se nakotio za ovih dvadeset i kusur godina. Po~ev od prvog kabineta prvog

~ovjeka, pa nadalje. A RBiH je danas ja~nego ikad”, nagla{avaju AnonymousOsvr}u}i se na Beboluciju , smatraju da s

rezultati odli~ni, ako ni zbog ~ega on barem {to su ljudi iza{li i ukazali n probleme koje ih mu~e ve} osamnaesgodina.


TRA@IMO “KRIVCA”

Nama je ào {to je mala Berina bila`rtva sistema i borimo se da se to nikadnikom ne ponovi. To samo govori obe{}utnosti i gluposti sistema kojitrenutno vr{i teror nad svojimstanovni{tvom i valjda }e ta djevoj~ica

probuditi barem malo savjesti u

prosje~nom stanovniku BiH gdje god seon nalazio. Da stane i da se zamisli...Berina je `rtva sada, a mi smo `rtve ovogi ovakvog sistema od rata naovamo,navode Anonymousi .

TEROR NAD STANOVNI[TVOM

Berina je svjedok bešćutnostisistema

F o t o: Al mi rP an j e t a



“Uskoro }e se otkriti najve}e plja~ke uregionu iza kojih stoji Milorad Dodik. Ono{to }e se tada otkriti baci}e u zaborav IvuSanadera i sav kriminal koji se u posljednjevrijeme otkriva u Srbiji”, kaè za SlobodnuBosnu Slavko Vu~urevi} (PDP), gradona-~elnik Trebinja. Vu~urevi} je u Trebinju

napravio potpuni zaokret kada je rije~ o politici koju je vodio Dodikov SNSD,zbog ~ega mu politi~ki protivnici pripi-su ju autonoma{tvo , a zbog dobrih odno-

sa sa zvani~nim Beogradom i “na pred-nja{tvo” .

Gospodine Vu~urevi}u, Vi ~esto iznositekritike na ra~un Milorada Dodika, pred-sjednika RS-a. [ta mu najvi{e zamjerate?

Zamjeram mu to {ta je klasi~ni pre-varant, politi~ki laòv, {to je grabe`ljiv inezasit. Jednostavno, on je jedna negativna

politi~ka figura i lo{ ~ovjek. Ne vidim ni{ta pozitivno {to bih mogao da kaèm oMiloradu Dodiku kao predsjedniku RS-a, a

prema onome kako se do sada pona{ao, nikao ~ovjeku. On nema nijednu pozitivnucrtu koja ga krasi i po kojoj ga neko moè

poznati na ovom prostoru. Dodik je jednraskala{ena li~nost, {erif koji moè sve.

DODIK JE OPLJA^KAOTREBINJE DO TEMELJA

Dodik je pokazao otvoreno neprija eljstvo prema Trebinju, odnosno trebinjskimvlastima. Zbog ~ega?

Zato {to je svojom politikom oplja~kaTrebinje do temelja, uni{tio privredu omogu}io svojim tajkunima da po~inogromnu plja~ku Trebinja. Dodik je osiroma{io Trebinje i isto~ni dio RS-a kako bizgradio poslovne imperije, po~ev od svoje

pa do svojih prvih saboraca i saradnika. T


SLAVKO VUÛREVI], BUNTOVNIK NA PRIJESTOLJU

SLAVKO VUČUREVIĆ, gradonačelnik Trebinja, koji je prije desetak danaproglasio predsjednika Srbije Tomislava Nikolića počasnim građaninom ovog

grada, za naš list govori o skandalu koji je tom prilikom izazvao vladika Grigorijeprijateljstvu s Nikolićem te kriminalu Milorada Dodika u RS-u i Srbiji

DODIKOV NAJLJU]I KRITIÂRPi{e: MIRHA DEDI]

DODIKOVA IMPERIJA OD SEDAM BUD@ETA “Iza najve}e plja~ke na Balkanu stoji Milorad Dodik koji jepotro{io sedam budèta od 1,6 milijardi i jedan Telekom”



je jedna ekipa ljudi kod koje ne postojiodgovornost, koji ne poznaju interes naro-da. Me|utim, uskoro }e do}i vrijeme kada}e se utvrditi {ta je Dodik stekao krimi-nalom, plja~kom i klasi~nom otima~inom, a{ta svojim radom.

Vladika Grigorije je ignorisao pred-sjednika Nikoli}a prilikom njegove posjeteTrebinju, {to je, ne samo u Srbiji, protu-ma~eno skandaloznim. Vladika je napraviopresedan u dosada{njoj praksi i predsjedni-ka Srbije nije do~ekao kako to protokolnalaè. Kako Vi tuma~ite ovakvo pona{a-nje vladike Grigorija i {ta iza njega zapravostoji?

To nije bilo korektno, nije kulturno, nicivilizovano. Nije u duhu crkve, niti uduhu odnosa crkve i dràve. Da li iza togastoji vladikina velika ljubav premaMiloradu Dodiku i Borisu Tadi}u, ili veli-ka mr`nja prema Tomislavu Nikoli}u, to bitrebalo da odgovori sam Grigorije. Meni je

drago da su gra|ani Trebinja srda~no prih-vatili predsjednika Nikoli}a, da je onoti{ao puna srca {to se ti~e grada, a onikoji su smatrali da treba da ga bojkotuju na

bilo koji na~in, neka snose svake kon-sekvence. Svako svoj krst nosi, a narod jesve svjesniji da li vladika svoj krst nosi

pravo ili krivo.

Postoje informacije po kojima jevladika slao emisare ~iji je zadatak bio dagra|ane nagovore da ne izlaze na TrgSlobode i ne do~ekuju Nikoli}a?

Takvih poku{aja bilo je od ljudi izSNSD-a, ali i iz crkve. Me|utim, preko 10hiljada ljudi je do{lo da pozdravi predsjed-nika Nikoli}a. Dakle, oni nisu uspjeli ni{ta

da poremete. Naprotiv, otkrili su se samooni koji su imali lo{e namjere prema tomdoga|aju od kojeg Trebinje o~ekuje puno.

Naime, Nikoli} je pred 10 hiljada Tre bi-njaca obe}ao da }e teret Trebinja ponijeti na

svojim le|ima, da se ne}e povijati i da jespreman za godinu dana ponovo da do|e dase izvr{i inventura {ta je uradio i koliko je

pomogao Trebinju. Ja o~ekujem da }esvoja obe}anja ispuniti jer je poznat kao~ovjek od rije~i. Pored toga, dio svog ivota

proveo je u Trebinju i emotivno je vezan zaovaj grad. U periodu od 1974. do 1979.

godine radio je na jednom od najve}ihgra|evinskih poduhvata u Trebinju, izgrad-nji Hidroelektrane âpljina, zatim naure|enju korita i obala rijeke Trebi{njicenizvodno prema HE âpljina. Za ovaj grad

Nikoli}a veù i prijateljske veze, a osimtoga ovdje u Trebinju se oènio Bosankomi dobio dva sina.

Da li ste razgovarali sa Nikoli}em

kako Srbija konkretno moè pomo}Trebinju?Sigurno je da }e njegova posjeta imat

politi~ke, ekonomske i kulturne i svakdruge reperkusije i da }e u Trebinje u narednom periodu do}i investicije koje }e biti inicirane od Nikoli}a. On }e sugerisati svojimministrima i velikom broju biznismena investitora da u svoje destinacije, poreSrbije, uklju~e i Bosnu i Hercegovinuodnosno Trebinje. To su ljudi koji se bav

privredom i poljoprivredom, energijomdobijenom od vjetra i sunca, te tekstilnom metalnom industrijom. Siguran sam da }em

iz ovih oblasti dobiti odre|en broj investitora koji }e omogu}iti razvoj ove regije.

U javnosti se moè ~uti da Nikoli}evposjeta Trebinju predstavlja podr{ku Vam


TREBINJSKI IZAZOV DODIKU

“Odbrani}emo Trebinje i Hercegovinuod Dodikove lopovske vlasti, a tog plja~ka{a

raskrinkati pred narodom“

SKANDAL VLADIKE GRIGORIJA “Ponašanje vladikeGrigorija nije bilo korektno, kulturno, ni civilizovano.Da li iza toga stoji velika ljubav prema Miloradu Dodikui Borisu Tadiću ili velika mržnja prema TomislavuNikoliću, treba da odgovori sam Grigorije”

BOJKOT IZ UBJE\ENJA Vladika Grigorije i Milorad Dodik ujedinjeni u borbi protiv Nikoli}a



kao gradona~elniku. Da li se slaète s tim?Meni imponuje ako je do{ao zbog

mene, me|utim Nikoli} je do{ao prven-stveno zbog gra|ana. Ne radi se o podr{cimeni li~no ve} podr{ci Trebinju i Herce -govini. Pri tom, on je svojom posjetom

pokazao da ni~im ne naru{ava integritetBiH niti bilo kojeg politi~kog po jedinca.

Na~elnici koji su vlast preuzeli odSNSD-a nakon lokalnih izbora upozoravajuda su u op{tinskim kasama zatekli katastro-falno stanje i prezaduènost. U kakvom stestanju Vi zatekli Trebinje nakon SNSD-ove vlasti?

SNSD-ova, odnosno Dodikova, vlast uTrebinju je bila uspje{na samo u laìma iobmanama tipa izgradnje “Trebinje resor-ta”, trebinjskog aerodroma, brzih pruga...Dok je SNSD bio na vlasti u Trebinju je od

2004. do 2012. tridesetak preduze}a progutao ste~aj, odnosno u posljednjih petgodina imali smo jedanaest ste~aja velikihkolektiva. Za vrijeme njihove vladavineizgubili smo oko pet hiljada radnih mjesta.Trebinje je svedeno na svega 4.700 radnih

mjesta. Pored toga, u ustanovama kojima jegradska administracija osniva~ napravljeno je dva miliona maraka deficita. Jednostav-no, ni{ta {to bi se moglo okvalifikovatidobrim za grad Trebinje u prethodnom

periodu nije ura|eno. To je ogroman balastkojeg mi ne moèmo da se oslobodimo i taneprijateljska politika SNSD-a i MiloradaDodika prema Trebinju i dalje se provodi.Zlo~in koji su zapo~eli 2004. godine nas-tavljaju i danas. Me|utim, mi u Her cegovi-ni imamo obi~aj da kaèmo - ni~ija nije dozore gorjela, pa }e se i ova koju MiloradDodik nosi uskoro ugasiti.

Zbog Va{eg otpora prema politiciMilorada Dodika pri{ivaju vam etiketuautonoma{a?

Ja se borim za svoj narod i svojegra|ane, i protiv plja~ke koju predvodiMilorad Dodik. Ukoliko se uzme u obzir dase za ~etiri godine na podru~ju Elektrokra-

jine u Banjoj Luci ukrade godi{nja proiz-vodnja Hidroelektrane na Trebi{njici, onda

je jasno da }u braniti od takve lopovskevlasti i Trebinje i Hercegovinu. Ne}u se ni

jednog momenta libiti da to nazovem prav-

im imenom. Ja jesam autonoma{ u odnosu

na lopove koji su okupljeni oko vrhaSNSD-a, ali ne u odnosu na narod Krajinekoji pati isto kao {to patimo mi uHercegovini. Istina, mi znatno vi{e jer jeDodik velikom broju svojih tajkunaomogu}io da “lopovi{u” zajedno s njim i da

ono {to sluì za dobro naroda sluì za dobronjihovih porodica. Me|utim, oti{ao jeSanader, oti{ao je Dodikov prijateljMiroslav Mi{kovi}, oti}i }e i Dodik i njego-

va bulumenta koja ga je pratila u plja~kkoja se moè nazvati sigurno najve}om istoriji Balkana. Vrlo brzo }e se otkriti da sse silni milioni i milijarde slivali iz budètu njihove dèpove. Potro{ili su sedam

budèta od po 1,6 milijardi i jedan TelekomUspjeli su da uni{te kompletnu privredu Republici Srpskoj. Dodik i njegovi tajkuni kriminalci velikog ranga mora}e stati prelice pravde, na isti na~in kao {to se to danaradi u Srbiji. Tada }e se otkriti sve o njihovoj plja~ki, {vercu cigareta, nafte trgovini ljudi.

Trgovinu ljudima vezujte za DodikaPa to se otkrilo prilikom provokativno

nastupa momka sa nekog hrvatskog radijkoji se Dodiku predstavio kao premijeZoran Milanovi}. Kada ga je on pitao ima kakvo ènsko za njega, Dodik mu j


SLAVKO VUÛREVI], BUNTOVNIK NA PRIJESTOLJU

NIKOLIĆEVA POMOĆ TREBINJCIMA “Nikolić je pred

10 hiljada Trebinjaca obećao da će teret Trebinjaponijeti na svojim leđima i da je spreman za godinudana ponovo da dođe da se izvrši inventura šta jeuradio i koliko je pomogao Trebinju”

RASKRINKAVANJE DODIKA “SNSD-ova vlast u Trebinjuje bila uspje{na samo u

obmanama tipa izgradnje’Trebinje resorta’,trebinjskog aerodroma,brzih pruga”

NIKOLI] U TREBINJUSrbijanski predsjednik u Trebinje dovodiinvestitore



odgovorio da ima jedno mjesto gdje }e gaodvesti, zna~i da on zna i da nudi svomkolegi. [ta je to nego trgovina bijelimrobljem? ûdi me da su preko toga pre{li iTuìla{tvo i MUP RS-a.

Odbijanje predsjednika RS-aMilorada Dodika da se tokom boravka uTrebinju sastane s Vama kao gradona~elni-kom, nai{lo je na osudu kako partije kojojpripadate, tako i opozicije i ve}eg dijelajavnosti. Koliko takvo pona{anje {aljeporuku o podjeli gra|ana Republike na par-tijski podobne i nepodobne?

Milorad Dodik je podijelio RepublikuSrpsku na vi{e na~ina. Na razvijene i nerazvi-

jene, na ~lanove SNSD-a i one koji to nisu, nasiroma{ne, bogate i ekstremno bogate, na onekoji su spremni baviti se kriminalom i onekoji nisu. To je jedini trag koji }e ostaviti u

politi~kom ivotu Republike Srpske , a koji }ese se ipak razbiti njemu o glavu i njegovoj

porodici, jer sve {to je stekao mora}e da

dokaè. Poznato je da mu pamet nije ja~astrana, {to govori da nije mogao da stekneonoliko bogatstvo od svog novca. Ja sam ga

prozvao politi~kom i ljudskom kukavicom jer onaj koji nije spreman da se sa svojim neisto-mi{ljenicima su~eli nije ni{ta drugo negokukavica. Njemu kao takvom je izazivanjestalnih sukoba sa Sarajevom jedini izlaz.

DOBRI SUSJED TOMISLAV NIKOLI]

Vi ste Tomislava Nikoli}a pro-glasili po~asnim gra|aninom Trebinja,jer ste se uvjerili u njegove dobre namj-

ere prema BiH. Moète li nam re}i kakoon razmi{lja o Bosni i Hercegovini? Nikoli} je rekao da èli Bosni i

Hercegovini potpuni napredak i da Srbija nina koji na~in ne}e ugroàvati niti ometati

svoje susjede u procesima integracije prema Evropskoj uniji. Podvukao je da èli potpuno da afirmi{e odnose Srbije sa BiH ito na uzajamnom po{tovanju i povjerenju.

Bili ste i u posjeti Beogradu. Kako stetamo do~ekani i da li ste tom prilikom raz-govarali s predsjednikom Nikoli}em oDodikovim poslovima u Srbiji?

U Beogradu ìvi najve}a kolonija

Trebinjaca, ~ak 22 hiljada ljudi su porijek-lom iz Trebinja. Gotovo jedno Trebinje je uBeogradu. Mnogi od njih zauzimaju visoke

pozicije u vlasti. Pri~ali smo o na~inima nakoje Srbija moè pomo}i Trebinju. Nar av-

no da o Dodiku nisam pri~ao, to je za mengubljenje vremena.

Da li znate ne{to o Dodikovom krimina u u Beogradu?

Pri~a se da ga ima u mnogim privatizacijama sa Miroslavom Mi{kovi}emDraganom \uri}em, ali i sa mnogim drugim tajkunima. Otvori}e se ta knjiga kak

je on stvorio sebi imperiju a Re pu blikSrpsku doveo do propasti. Ne mora svakgra|anin RS-a da ima vilu na Dedinju kaon, ali treba da ima bar svaki dan za hljeb

Narod i sirotinja kojim on rukovodi su potpunom kolapsu. Gra|ani su ga prozrelito }e se pokazati ve} na slijede}im izborma.

Pretpostavljam da Vi posjedujetdokumentaciju o mahinacijama koje jpo~inila SNSD-ova vlast u Trebinju?

Postoji dokumentacija, ne{to smo otoga objavili, a ne{to }emo tek publikovat

Na tim plja~kama vidi se kako se novac prelivao. To je posao koji ~eka nekog novogAleksandra Vu~i}a u Republici SrpskojPozitivna stvar je {to postoji potpuno opred

jeljenje svih opozicionih stranaka u RS-da se ovaj kriminal nesagledivih razmjerotvori. To }e se otvoriti mo`da i prije izbora, jer sve ovo miri{e na neko novo prolje}koje }e se desiti u RS-u. Uostalom, to sstudenti iz Banje Luke i najavili, odnosndjeca sirotinje koju su oni oplja~kali i nazvali ih kopiladima. Upravo ta kopilad bi}novi “vu~i}i” u RS-u pred koje }e morati dstane i Dodik i njegov portparol Rajko Vasi

i mnogi dodici i vasi}i u RS-u.

4.7.2013. I SLOBODNA BOSNA3

TREBINJSKI IZAZOV DODIKU

Vama je stalo do saradnje saSarajevom i to ste pokazali prilikom

susreta sa gradona~elnikom IvomKom{i}em...?

Posjetio sam Sarajevo, sreo se sagradona~elnikom Kom{i}em i predsjed-nikom kantonalne Vlade. Bo{njaci Trebinjamogu biti dobra spona izme|u Sarajeva iTrebinja. Ja sam preko trebinjskih Bo{njakai do{ao do gradona~elnika Sarajeva i pred-sjednika kantonalne Vlade. Oni su tako|ebili u posjeti kod mene u Trebinju. Mislim dasmo otvorili jednu dobru, zdravu pri~u i da}e Sarajeva i Trebinje uskoro po~eti privred-no da sara|uju.

Po~eli ste Trebinje da otvarate iprema susjednim op{tinama, Dubro-

vniku, Herceg Novom… Na koji na~inuspostavljate saradnju?Prilikom posjete Tomislava Nikoli}a u

Trebinju bilo je nekoliko novinara iz Dub-rovnika koji su me intervjuisiali. Ja samposlao poruku da èlim saradnju igradona~elnik Andro Vlahu{i} je odmahreagovao. Kazao je i da se njegove stranepostoji isto raspolaènje. Me|utim, gra|aniDubrovnika i Trebinja su oti{li mnogo daljeu toj saradnji od nas politi~ara. To se vidikada pro|ete Trebinjem koje je punoDubrov~ana, a isto tako i na{i Trebinjcirado odlaze u Dubrovnik.

TREBINJE, SARAJEVO, DUBROVNIK

Trebinje je svugdje gdje žive Trebinjci

DODIKOV SNSD OPUSTO[IO TREBINJEDobrosav ]uk, biv{i na~elnik Trebinja, iza sebe je ostavio tridesetak preduze}a u ste~aju i pehiljada radnih mjesta manje



U DOBRU I ZLU

BRAZIL IDE,

BRAZILU SE NADAM

Brazil će sljedeće godine biti domaćin “Svjetskog fudbalskog prvenstva”,a 2016. i domaćin “Ljetnih olimpijskih igara”; pobjeda domaćina za godinu

dana i šesta titula svjetskog prvaka mogla bi na, bar privremeno, smirivanjepobunjenog stanovništva utjecati i puno odlučnije od svih policijskih palica,

štitova, suzavaca i megafonskih ultimatuma



Kup konfederacija , odigran uBrazilu od sredine do kraja juna,koji je prije nekoliko danazavr{io spektakularnom pobje-dom doma}ina nad aktualnim

evropskim i svjetskim nogometnim{ampionima, [pancima, trebao je biti lijepanajava i idili~an uvod u Svjetsko fudbalsko

prvenstvo , koje }e se u toj zemlji odràti uovom dijelu sljede}e godine, a donekle i u

Olimpijske igre , kojima je najve}a zemljaJu`ne Amerike doma}in dvije godinekasnije. Ali, sada se sportski i politi~kifunkcionari, i mnogi drugi, nadaju da ni2014. ni 2016. ne}e biti reprize ovihdoga|aja, i to ne zbog onoga {to se

de{avalo na sportskim terenima nego zbomasovnih, gnjevnih i povremeno nasilnih nemilosrdno suzbijanih, demonstracija velikom broju brazilskih gradova.

SRD@BA PROTIV VLASTI Na {esnaest utakmica Kup

konfederacija , koji je uz doma}ina svjetske prvake okupio i {ampione svake o{est FIFA-inih (kontinentalnih) konfederacija, postignuto je 68 golova, u prosjekvi{e od ~etiri po me~u, na {to su samdonekle utjecala tri velika poraza Tahitija0-10 od [panaca, 0-8 od Urugvaja, te 1-od Nigerije, kad su simpati~ni okeanijskautsajderi s vi{e sre}e proslavili jedin

postignuti pogodak nego {to su tugovazbog svih primljenih. Tih 16 utakmica jeuìvo na stadionima, gledalo ukupno 80hiljada ljudi, od toga 73.000 finale nMaracani , u kojoj je Brazil osvojio tre}titulu zaredom, a ukupno ~etvrtu od dosaodigranih sedam kupova konfederacija

kojima se mogu pridodati i dva prethodnkupa kralja Fahda . To je, me|utim, bilo puno manje od broja ljudi koji su se priklju~iljutitim uli~nim protestima, u kojima ju~estvovalo ukupno vi{e od dva milionBrazilaca, pri ~emu je najve}i takav skup, Rio de Janeiru, bio okupio tristotinjahiljada demonstranata, a u Sao Paulu, BelHorizonteu i Manausu bilo ih je odjednom

po stotinjak hiljada, u drugim gradovima p20, 30, 50 hiljada...

Ponovno poskupljenje javnog gradsko prijevoza bilo je paljenje fitilja koji jizazvao eksploziju masovnih protesta,

kojima je poginulo najmanje petero ljudozlije|eno nekoliko stotina, a uhap{eno jovi{e. Mnogi ljudi nisu voljni pla}ati svvi{e za autobus, voz i metro, ali i za mnogdruge osnovne usluge, dok dràva tro{milijarde na pripremu velikih svjetskisportskih manifestacija. Masa stanovniknezadovoljna je i presporim rje{avanjem

problema, pa i nerijetko ponovnim pogor{anjem uslova u zdravstvu, {kolstvuìvotnoj infrastrukturi, i to pogotovo urbanim centrima koji ~esto obuhvataju nepregledne sirotinjske favele, u kojima jìvot surov, teàk i jeftin, a ni gladovanj

nije nepoznanica. Srd`ba protiv vlasti dràvnih, regionalnih i lokalnih - dodatno juve}ana skoro svakodnevnim saznanjima

ponekom slu~aju korupcije, podmi}ivanjaklijentelizma, nerijetko upravo u sklop~esto vrlo izda{nih poslova oko priprem


“BRAZILSKO PROLJE]E I JESEN

Pi{e: AHMED SALIHBEGOVI]

Ogor~enost mase “Mundijalom“

moè ublaìtijedino - njegovo osvajanje



Mundijala i Olimpijade . Bijes zbog togasilno je narastao kad je dràvni Parlament

pripremio zakon koji bi znatno smanjioovlasti nadle`nog ministarstva u istragama ika`njavanju takvih slu~ajeva.

Brazilci su “doga|anje naroda” nazvali“brazilsko prolje}e”, po uzoru na “arapsko”u proteklih nekoliko godina, odnosno“brazilska jesen”, jer je na ju`noj polovici

planeta upravo zavr{avala jesen i po~elazima. Nametnuo se i naziv “salatni revolt”odnosno “ocatni ustanak”, zato {to sudemonstranti ~esto nosili sir}e kako biublaìli djelovanje suzavca kojim su ihzasipali policijski specijalci, ali je i no{enjeocta na mjestima i u vremenimademonstracija postalo razlog za pretres i

pritvaranje. Iako se ne moè isklju~itinjihovo rasplamsavanje nekom novomvarnicom ili provokacijom s bilo kojestrane, izgleda da je glavnina bar ovog valademonstracija ve} pro{la, pa je sre}a da nije

bilo vi{e `rtava s obzirom na nakupljene

frustracije i “logiku mase”.Odràvanje stabilnosti, uz ispunjenje{to je vi{e mogu}e zahtjeva s ovih protesta,

ostaje glavna zada}a sada{nje predsjednice.Dilma Vana Rouseff, k}i bugarskog

prevodioca, bila je i sama u mladosti proganjana zbog ljevi~arskog aktivizma (pai gerilskog), zatvarana i mu~ena, i mnoginjeni ideali nisu daleko od svjetonazora sovih demonstracija, ali se ~ini da joj ipak nedostaje harizma i snaga koju je imao njen

prethodnik na ~elu dràve Luiz Inacio daSilva, slavni i vrlo omiljeni Lula. Kad je on

preuzimao tu funkciju, prvog dana 2003., prema njegovom “pretjeranom ljevi~are-nju” bili su sumnji~avi komentatori bliskisvjetskim centrima kapitalizma, npr. udnevnom listu Financial Times i sedmi~ni-ku The Economist .

PLURALNA, DINAMI^NA ZEMLJAVe} tokom prvog ~etverogodi{njeg

mandata, me|utim, i oni su mu po~eli priznavati i centristi~ku odmjerenost idràvni~ku mudrost, i efikasnost u dovo|e-nju Brazila do pozicije osme svjetskeekonomske sile, a da pritom nije odustao odsolidarnosti s najpotrebnijima, uklju~uju}i

programe Fome Zero ~iji je cilj iskorjenji-vanje gladi i ekstremnog siroma{tva. Usklopu toga je razvio i mreù pomo}i Bolsa Familia u kojima roditelji dobivaju nov~ane

i druge poticaje da redovito {koluju i

vakciniraju djecu, da unaprijede higijenskei druge ìvotne uslove, da nove generacije i

iz tih ku}eraka mogu dobiti bolje pla}ene poslove i manje ru{evne domove.I u dobru i u zlu, Brazil je velika, po

mnogo ~emu pluralna, dinami~na zemlja inacija puna energije, krajnosti i

proturje~nosti, ritma i opu{tenosti, dobroraspoloènih ljudi ali i opasnih kriminalnih

bandi, te{kog rada i leèrnog ljen~arenja, brzo rastu}ih metropola i jo{ uvelikeneistraène amazonske dùngle, uli~nihkarnevala i provincijskih plantaà, crkvene

pobo`nosti i divlje raskala{enosti... To jeujedno i vjerovatno najve}a smjesaevropskih i mediteranskih, afri~kih i

azijskih, starosjedila~ko ameri~kih idoseljeni~kih naroda, bijelaca i crnaca,mulata i meleza, u svim kombinacijama.Tamo{nji su ljudi potomci Indijanaca ali iimigranata iz svih dijelova svijeta,uklju~uju}i ponajvi{e Evropu, iz koje

pogotovo Portugal i Italiju, ali i [paniju i Njema~ku itd. Puno je i Arapa, pogotovo sistoka Mediterana - iz Sirije i Libana. Nijemali broj ni Jevreja, a tu su i neke odnajve}ih japanskih zajednica izvan Japana.Me|u crncima neki su potomci robovadovo|enih iz Afrike, ali drugi su useljavalii kasnije.

Ta se raznolikost, i ~arobni potencijal

narodnosnih i rasnih kombinacija, ogledaji u svjetski priznatim brazilskim manekenkama. Naprimjer, Elisandra Tomacheski j

poljskog porijekla, Aline Nakashim japanskog i portugalskog, Daniella Sarahyba arapskog, Alessandra Ambrositalijanskog i poljskog, a Giselle Bündchenza koju Naomi Campbell i Claudia Schiffetvrde da je jedini preostali supermodedana{njeg svijeta, je brazilska Njemica. Oreklamnoj magnetskoj mo}i i prepoznatlj

vosti nekih od tih èna svjedo~i i AdrianLima, udata za srbijanskog ko{arka{a MarkJari}a - nakon {to je turska odjevna kom panija Mavi Jeans s tom Brazilkom sklopilugovor da svojim likom utjelovi njihov brend

prodaja im je ve} u prvom kvartalu pro{lgodine porasla za 50%.

PET R-ovaMnogi vjeruju da se poneki detalj svak

od tamo isprepletenih nacija, te sinergijkoja se dobiva njihovim udruìvanjemogleda i u igri brazilskih nogometnireprezentacija, jo{ od “zlatne ere” u kojosu Garrincha, Vava, Jairzinho, Didi i ostagenijalci, me|u kojima je Pele bio najve}osvojili tri svjetska {ampionata od 1958. d1970., pa preko “majstora koji su imali svosim sre}e” s po~etka 80-ih, kad Zicodoktor Socrates, Eder, Falcao, Juniorekipa nisu do{li do vrha koji su pmnogima zasluìli, sve do nekoliko minigeneracija R-ova (R omario, R onaldoRivaldo, R onaldinho, R obinho...) od kojisu neki na prijelazu milenija zgrabili jodva svjetska kupa, drugi bili “nedovoljnnajbolji”, a sada su “neki novi klinci”

predvo|eni iznimno talentiranim


U DOBRU I ZLU

BRAZILSKI GRAS: Ponovno poskupljenje javnoggradskog prijevoza bilo je paljenje fitilja koji je izazvaoeksploziju masovnih protesta, u kojima je poginulonajmanje petero ljudi, ozlijeđeno nekoliko stotina,a uhapšeno još više

PET PUTA PRVACI SVIJETA Reprezentacija Brazila osvojila jeovogodi{nji Kup konfederacija

PET PUTA PRVACI SVIJETA Reprezentacija Brazila osvojila jeovogodi{nji Kup konfederacija



“ubojitim” Neymarom, u pohodu i na {estutitulu. Brazilci }e vas upozoriti da “fud bal-ska bajka” te zemlje ne po~inje sa “crnim

biserom” Peleom, jer je jo{ 30-ih godina20. vijeka briljirao “crni dijamant”Leonidas. Upozorit }e vas oni i da je pet

dosad osvojenih titula planetarni{ampiona puno manje nego {to su trebave} imati. Italija ima ~etiri takve titule, Brazilci su uvjereni da su bar dva od t~etiri naslova trebala biti njihova - 1982. [paniji, ~ega se mnogi i sami sje}amo, ali1938. u Francuskoj, kad je selektokatastrofalnom procjenom “odmaraoLeonidasa za finale, a u to vrijeme nije bilmogu}nosti uvo|enja igra~a “s klupe” kanakon {to jednom utakmica po~ne, pa tfinale nisu vidjeli nakon tijesnog poraza oItalijana, te je Leonidasu ostalo jedino

pobjedi za tre}e mjesto posti}i jo{ dva golauz ranijih pet.

Iako tada nisu jo{ bili ni ro|eni, nisu sdeseci miliona tamo{njih navija~a pomiri

jo{ ni s porazom 2-1 od Jugoslavije 1930., nsa ispadanjem od [panije u prvoj utakmic1934. godine. A i na ve}inu prvenstav

poslije II svjetskog rata imaju primjedbe. U[vicarskoj 1954. su ve} u ~etvrfinal“naletjeli” na ma|arsku “laku konjicu”, pnekima najbolju mom~ad svih vremena. OKocsisove i Puskasove “lake konjice” punslabija Ma|arska, ali i Portugal predvo|esjajnim Eusebiom, bili su im fatalni ve}grupnoj fazi 1966. u Engleskoj. U

Njema~koj ih je 1974. porazila prvCruijffova Holandija a zatim za tre}e mjesti Latova Poljska. Brazilci, od kojih su mnogtada “gubili nerve”, sje}aju se “kao da je bil

ju~er” prvenstva 1978., kad je doma}iArgentina “usko~ila” u finale vrlsumnjivom visokom pobjedom 6-0 naPeruom u utakmici u kojoj su “stizali” gorazliku. Jo{ i danas “carioce” raspravljajkoliko je kriv bio perunaski golma(porijeklom Argentinac), a koliko je to bilzbog po{iljke hrane i druge pomo}i koju jargentinska hunta potajno slala peruanskomreìmu. Na nekima od recentnih mundijal

bili su nezadovoljni ~ak i kad su pobje|ivaako igra nije bila dovoljno driblerskarasplesana, egzibicionisti~ka, dakle uìtak zgledanje, prepri~avanje i poku{aje opona{anja...

Neusporedivo najvi{e, me|utim, “boliih poraz u zadnjoj utakmici prvenstv1950., kad su poveli po~etkom drugo

poluvremena, ali je do kraja Urugvaj dadva gola i preoteo im titulu, a 200.000 ljudna Maracani ostalo u nijemom {oku. Uzemlji u kojoj nogomet ve}ini ljudi nij“najva`nija sporedna” nego najva`nijstvar u ìvotu, u dràvi u kojoj i vladaju}

partije ra~unaju}i na euforiju ~estorganiziraju nacionalne izbore odmanakon velikih fudbalskih natjecanja,

poslodavci radnicima dopu{taju gleda prijesnose utakmica, pobjeda doma}ina zgodinu dana, i {esta titula, mogla bi na ba

privremeno smirivanje jo{ zanemarenodijela stanovni{tva utjecati i puno odlu~nijod svih policijskih palica, {titova, suzavac

i megafonskih ultimatuma.


“BRAZILSKO PROLJE]E I JESEN

Brazil, jedina nacija koja je u~estvovalana svim dosada{njim svjetskimnogometnim prvenstvima, imao je u tomedonekle olak{an posao tako {to za prviKup Julea Rimeta nije ni bilo kvalifikacija, akasnije su toga bili po{te|eni nekoliko putakao svjetski prvaci. Ta odredba je ume|uvremenu ukinuta, pa se npr.[panjolci sada moraju izboriti za plasmaniako su aktualni {ampioni, no ostalo jepravilo o direktnom plasmanu doma}inana zavr{ni turnir. Brazilci, koji su se“plasirali” jo{ kad su dobili organizaciju

ovog prvenstva, sada znaju da }e im se natome natjecanju pridruìti Australija, Iran,Japan i Ju`na Koreja, najuspje{niji uazijsko-australskim kvalifikacijama. Jo{ sumnoge mom~adi, pa i Bosna i Hercego-vina, nadomak toga cilja, ali jo{ nisudovr{ile posao. Ozbiljno u igri je i Alìr podvodstvom Vahida Halilhodì}a.

A u politi~kim trendovima Brazil seuli~nim protestima donekle svrstao uzTursku i Egipat. U Kairu i Istanbulusuprotstavljene su dvije ogromne maseljudi, a to koja je reìmska a kojarevolucionarna ovisi i o tome “od kojegmomenta po~nete ra~unati najnovijuhistoriju”, a i vojska je “uvijek negdje blizu”.Brazilu, pak, zasad ne prijeti povratak podhunte koje su ga terorizirale decenijama,niti su toliko uobli~ene “dvije polovinenaroda”.

Neki sociolozi isti~u sli~nost ovih

slu~ajeva, a i ranijih drugdje - ustanke ipreokrete ne izaziva “pad na dno” negopo~etak uzdizanja, kao npr. zadnjih godinaturske i brazilske ekonomije, te se najvi{ene bune oni koji su na dnu ni oni na vrhu,nego slojevi iz sredine, koji idu “navi{e”, alibrzinom koju vi{e ne smatraju zadovolja-va ju}om.

POLITI^KI I SPORTSKI TRENDOVI

Reprezentacije dovršavajukvalifikacije, a velegradovima sekotrljaju revolucije

PR[TI NA SVE STRANE

Scena sa Karnevala u Rio de Janeiru



HRVATSKI PUTKA EU

S ulaskom Hrvatske Evropska unijase {iri sedmi put u svojoj povijesti, aHrvatska je jedina uz Gr~ku koja ulazi

sama. Zahtjev za ~lanstvo u EU,Hrvatska je podnijela 2003. godine.Status dràve kandidatkinje Hrvatskoj jedodijelilo Evropsko vije}e sredinom2004. godine. Pregovori o ulasku zapo-~eli su u oktobru iste godine. Hrvatska je zavr{ila pristupne pregovore 30. jula2011. godine te je 9. decembra 2011.godine potpisala Ugovor o pristupanjukako bi postala 28. ~lanica. Referendumo pristupanju Hrvatske EU odràn jepo~etkom 2012. godine i na njemu se66% glasa~a izjasnilo u korist pristupan- ja.

LITVANSKOPREDSJEDA-VANJE EU-om

S prvim danom jula, {estomjese~nopredsjedanje EU-om preuzela je Litva, anajva`niji zadaci koji je ~ekaju suvi{egodi{nji budèt EU-a i summitIsto~nog partnerstva. Litvu ~eka posaona vi{egodi{njem budètu EU-a za raz-

doblje od 2014. do 2020., dovr{avanjeposla oko bankovne unije te ja~anjefiskalne discipline zemalja ~lanica.

Plan preuzimanja evropske prav-ne ste~evine (ACQUIS-a) zaoblast poljoprivrede, usvajanjestrategije ruralnog razvoja BiH iuspostava operativne struk ture

za IPARD, uvjeti su koje BiH mora ispuni-ti kako ne bi izgubila mogu}nost dobijanja

bespovratne pomo}i EU. Suspenzija projekata finansiranih iz IPA sredstava, kao i

rizik da BiH bude isklju~ena iz IPA Iinstrumenta, bila bi pogubna po oblas

poljoprivrede jer bi u tom slu~aju EU pomo} transformaci ji sektora poljo privrede bila uskra}ena kroz narednisedam godina, upozorava za na{ list PejJanji}, pomo}nik federalnog ministra z

poljoprivredu. Procjene eksperata govor

da bi finansijska pomo} kroz IPA II u BiH

Ukoliko bi IPA II sredstva za BiH narednihgodina bila nedostupna BiH, posljedice za

domaću poljoprivredu i prehrambenu industrijubile bi pogubne

Procjene eksperata govore da bi finansijska pomoć kromiliona eura godišnje, a BiH riskira da ovu pomoć izg

Litva

EU U I[ÊKIVANJU ODGOVORA OD BH. VLASTISuspenzija dva IPA projekta produèna je do polovine rujna2013. godine, do kada EU o~ekuje da }e bh. vlasti post}idogovor oko IPARD strukture

EVROPA, ODMAH



Tako|er, fokusirat }e se na stvaranje jedinstvenog energetskog trì{ta, digi-talnog trì{ta, te provedbu odluke o borbiprotiv nezaposlenosti, posebno mladih.Litva tako|er èli posti}i napredak okopitanja pro{irenja s Turskom i zemljamazapadnog Balkana, te pitanja trgovinskih

pregovora sa SAD-om i Japanom. Litvu}e 1. januara 2014. na ~elu EU-a nasli- jediti Gr~ka.

“GARANCIJE ZAMLADE” U EU

Evropski plan za zapo{ljavanjemladih, pro{le sedmice predstavljen uBriselu, predvi|a da se izdvoji {est milijardi eura za dvije godine kako bi sepobolj{ali fondovi u ekonomskom sek-toru. U 13 zemalja eurozone neza-

poslenost mladih ispod 25 godina prelazi25 posto. ,,Garancija za mlade“ predlaèmladima struku ili posao u svakoj zemljiEU-a, ~etiri mjeseca po zavr{etku studija ili gubitku posla. Nezaposlenostmladih bila je glavna tema samita EU-a.Evropski lideri saglasili su se u Briseluda se izdvoji osam milijardi eura pomo}iza otvaranje radnih mjesta za mlade.

[PIJUNIRANJE

UGRO@AVATRGOVINSKISPORAZUMEU-a I SAD-a

êlnici Francuske i Njema~keotvoreno su kritizirali SAD zbog {pijuni-ranja predstavni{tava EU-a i zatraìli dato odmah prestane. Njema~ki medijinavode da vlada u Berlinu smatra da suodnosi povjerenja naru{eni, te da se

me|usobno povjerenje mora ponovnouspostaviti. BBC podsje}a da je dràvnitajnik SAD-a John Kerry aferu sprislu{kivanjem, koju je razotkrio biv{ioperativac CIA Edward Snowden,prokomentarao rije~ima da aktivnostivezane uz za{titu nacionalne sigurnostinisu neuobi~ajene u me|unarodnimodnosima. Du`nosnici EU-a tako|er suupozorili da bi najnovija afera moglaozbiljno ugroziti pregovore o sporazumuo trgovini izme|u SAD-a i EU-a, koji sesmatra najve}im sporazumom te vrste usvijetu.

za oblast poljoprivrede mogla biti od 25 do30 miliona eura godi{nje (odnosno 150-200 miliona eura u sedmogodi{njem raz-doblju) namijenjenih izravno poljo privred-

nicima i prehrambenoj industriji. Rije~ je o bespovratnim sredstvima za podr{ku inves-ticijama, zapo{ljavanju i osiguravanju rastakonkurentnosti doma}ih proizvo|a~a.

“IPARD struktura u Bosni i Hercego-vini je od po~etka predmet spora izme|ugledi{ta EU-a, Federacije BiH i BD, sjedne strane, i Republike Srpske, s drugestrane. Naime, pozivaju}i se na ustavniustroj BiH, RS insistira na uspostavi triplatne agencije i tri upravlja~ka tijela zaIPARD a od dràvne razine o~ekuje jedinokoordinaciju sustava. Ovo je neprihvatljivo

za EU stranu jer je u suprotnosti sa posto-je}im ACQUIS-om iz ove oblasti.” On

podrazumijeva uspostavu dràvneAgencije za pla}anja, upravlja~kog tijela

na dràvnoj razini, te delegiranjeodre|enih funkcija (prikupljanje zahtjeva,administrativna kontrola i kontrola naterenu) entitetima i Distriktu Br~ko, ali ovonije prihvatila Republika Srpska.

“Strategija ruralnog razvoja BiH jejedan od uvjeta za nastavak IPA pomo}i anjeno dono{enje definirano je ~lankom 12.Zakona o poljoprivredi, prehrani i rural-

nom razvoju BiH. Prijedlog strategije nijepripremljen, ali je trebao biti ra|en uokviru suspendiranog projekta IPA 2008.Sada je pod znakom pitanja jer je suspenz-ija IPA projekata produèna za dodatnih 81dan, do polovine rujna 2013. godine.Pomo}nici ministara za poljoprivredu sadràvne, entitetske i Br~ko Distrikta razineusuglasili su prijedloge tekstova potrebnihodluka koje treba potpisati ministar vanjs-ke trgovine i ekonomskih odnosa nadràvnoj razini. Unato~ tome {to nije bilospornih detalja, odluke nisu potpisane ve}

duè od dva mjeseca, {to opet ukazuje naprvi uzrok problema a to je politi~ka razi-na, u cijelom ovom slu~aju politika kojuprovodi Republika Srpska”, dodaje PejoJanji}. On podsje}a da je CAP, zajedni~ka

poljoprivredna poli tika, u nadle`nostiBrisela a ne zemalja ~lanica pa je timeapsurd jo{ ve}i jer Republika Srpska nedozvoljava prijenos nadle`nosti na BiH

premda }e nakon ulaska u EU Bosna iHercegovina svoje ingerencije za vo|enje

poljoprivredne politike morati prepustitinadle`nim EU institucijama.

u BiH za oblast poljoprivrede mogla iznositi od 25 do 30toga što nije ispunila uvjete za njeno dobijanje



BUSINESS Ivica Todori} priprema “izlaznu strategiju” Plinovod TAP vaàn za Bosnu a osobito za Hercegovinu

Luksemburg na vrhu, Bugarska na dnu tabele

Lo{ kreditni rejting dràva regije

Hrvatski Agrokor u vlasni{tvu IviceTodori}a najvjerovatnije }e preuzeti slove-na~ki trgovinski lanac Mercator bez i

jednog eura dodatnog zaduìvanja. Prema pisanju slovena~kih medija, Agrokor }enakon preuzimanja Mercatora osnovatinovu tvrtku pod nazivom Adria Retail , uokviru koje }e poslovati Agrokorov malo-

prodajni lanac Konzum i slovena~kiMercator. U novoj firmi Todori} bi imao 51

posto vlasni{tva a preostali dio vlasni{tva pripao bi njegovim partnerima - One Equity Capitalu i EBRD-u, koji bi novoos-

novanu tvrtku dokapitalizirali s oko 400miliona eura. Na ovaj na~in Todori} bi bezvlastitog novca preuzeo kontrolni paket uslovena~kom Mercatoru, no zauzvrat bisvojim partnerima prepustio 49 posto vlas-ni{tva u novoosnovanoj firmi. Ukratko, uzamjenu za preuzimanje ve}inskog vlas-ni~kog paketa Mercatora, Todori} }e

partnerima, One Equity Capitalu i EBRD-u, ustupiti 49 posto svog Konzuma.

Agrokor Ivice Todiri}a optere}en jegolemim dugom prema kreditorima od oko3 milijarde eura, i dugom prema do bavlja-~ima u iznosu od oko jedne milijarde eura.

S tako velikim dugom, koji je ve}i odcjelokupnog dràvnog duga BiH, Todori}nema prostora za novo kreditnozaduìvanje i njegovo preuzimanje Mercat-ora zapravo je po~etak velike rasprodajeAgrokor ovog poslovnog carstva koja }euslijediti ve} u 2014. godini. To je i biouvjet pod kojim su One Equity Capital iEBRD pristali na dokapitalizaciju novos-novane firme Adria Retail. Upravo }e AdriaRetail (dakle Konzum i Mercator) prva

promijeniti vlasnika, a prema nekim speku-lacijama Todori} }e ovu firmu ponuditi bel-

gijskom trgovinskom lancu Delhaize , koji je pro{le godine za 900 miliona eura preuzeo trgovinski biznis MiroslavaMi{kovi}a na Balkanu. Iz ove transakcijeMi{kovi} je izvukao oko 300 miliona eura,a preostali iznos novca od oko 600 milionaeura potro{en je na pla}anje duga premakreditorima i dobavlja~ima.

Todori}ev dug vi{estruko je ve}i odduga Miroslava Mi{kovi}a, i najbogatijiHrvat bio bi prezadovoljan ako bi proda-

jom Adria Retaila uspio pokriti barem polovinu duga prema bankama i do ba-vlja~ima.

PlinifikacijaHercegovine

Plin iz azerbejdànskog polja Shah

Deniz dopremat }e se u EvropuTransjadranskim cjevovodom (TAP),~iji jedan krak vodi i prema ~etiridràve Balkana -Albaniji, Crnoj Gori,Hrvatskoj i BiH. Konzorcij za razvojazerbejdànskog naftnog polja ShahDeniz objavio da je izme|u TAP-a iNabucca Westa izabrao TAP, koji }e

preuzimati azerbajdànski plin uTurskoj i transportirati ga preko Gr~kei Albanije pa po dnu Jadranskog morado juga Italije. Krak plinovoda premaBalkanu polazi iz Albanije, proteè se

preko Crne Gore i Hrvatske, a spojnata~ka za BiH bit }e u Plo~ama.Ostaje upitno ho}e li se balkanski krak

plinovoda protezati dalje do Slovenije iItalije ili }e zavr{iti u BiH i Hrvatskoj.

No izvjesno je da je BiH osigurala jo{ jedan dobavni pravac plina koji }ekonkurirati postoje}em plinovodu izRusije preko Ma|arske i Srbije.

Plinovod TAP vaàn je za cijeluBiH, a osobito je vaàn zaHercegovinu, odnosno za mostarskiAluminij i Elektroprivredu HZHB , ~iji~elnici ve} dulje vremena zagovarajuizgradnje plinske elektrane u Mostarukoja bi istovremeno proizvodila elek-tri~nu energiju za Aluminij i toplinskuenergiju za mostarska doma}instva. Naovaj na~in plin iz Azerbejdàna bio bimaksimalno iskori{ten a i njegova cije-na bila bi osjetno nià jer bi se tro{ioravnomjerno tokom cijele godine a ne

samo u zimskom razdoblju.U tom pravcu trebao bi krenuti iglavni grad BiH, koji krajnje nera-cionalno tro{i skupi plin iz Rusije zazagrijavanje doma}instava.Svojevremeno je Vlada Federacije BiHzagovarala izgradnju plinske elektranenadomak Sarajeva kogeneracijskogtipa, koja bi dakle proizvodila i elek-tri~nu i toplotnu energiju. Na taj na~inSarajevo bi godi{nje u{tedjelo najmanje100 miliona KM!

Todorić će za dvije godineprodati “Konzum” i Mercator”

Priredio: ASIM METILJEVI]



Prema podacima Eurostata , evropskog statisti~kog ureda, oìvotnom standardu gra|ana Europske unije, Hrvatska kao najnovi-

ja ~lanica EU-a zauzima 25. poziciju na listi kupovne mo}istanovnika Evropske unije. Luksemburg je ubjedljivo prvi na ovojlisti, a tri posljednja mjesta zauzimaju Hrvatska, Rumunija iBugarska. Prvoplasirani Luksemburg ima vi{e od dva i po puta vi{iBDP po stanovniku mjereno paritetom kupovne mo}i od prosjekaEvropske unije, a slijede Austrija, Irska, Holandija i [vedska, sBDP-om po stanovniku mjereno paritetom kupovne mo}i oko 30

posto iznad prosjeka EU-a.Hrvatska je u grupi dràva s Litvom, Estonijom, Poljskom,

Ma|arskom i Latvijom, ~iji je BDP po stanovniku izme|u 30 i 40 posto ispod evropskog prosjeka.

Gra|ani Rumunije i Bugarske i dalje su najsiroma{niji me|u

stanovnicima Evropske unije s paritetom kupovne mo}i ne{to vi{eod 50 posto ispod prosjeka Europske unije. No, dok je u Hrvatskoj od 2009. zabiljeèn pad sa 62 na 61

posto prosjeka EU, Rumunija i Bugarska su u posljednje ~etirigodine ostvarile rast BDP-a po stanovniku za dva odnosno tri pos-totna boda na 49 odnosno 47 posto prosjeka EU. Hrvatska je 2011.godine bila bolje rangirana i od Litvanije, ali ova pribalti~ka dràvanapravila je snaàn skok prema sredini evropske ljetvice.

Po stvarnoj individualnoj potro{nji Hrvati su na 59% prosjekaEU-a. Rije~ o pokazatelju mjerenom prema paritetu kupovne mo}i,koji pokazuju ukupnu potro{nju doma}instava, bez obzirafinansira ju li ih sami gra|ani, dràva ili neprofitne organizacije.

Najve}u stvarnu potro{nju unutar EU ima Luksemburg sa 141% prosjeka, dok je Slovenija na 79%. Cijene u Hrvatskoj su na 67%

EU prosjeka, a niè cijene ima {est zemalja EU-a, uklju~uju}iMa|arsku, Poljsku, Slova~ku, Rumuniju, Bugarsku.BiH se na ovoj listi nalazi pri samom dnu, s individualnom

potro{njom od svega 35 posto evropskog prosjeka, ali i s cijenamakoje su jo{ uvijek ispod 60 posto evropskog prosjeka.

Sve dràve nastale raspadom Jugosla-vije, izuzev Slovenije, imaju nizak,

odnosno {pekulativni kreditni rejting.Investicioni kreditni rejting ozna~ava seslovima A do zaklju~no „BBB“, a neinve-sticioni ili {pekulativni kreditni rejtingozna~ava se slovima „BB“ do zaklju~no„D“.

Trenutni rejting BiH „B stabilan“ niì je od kreditnog rejtinga Hrvatske,Makedonije, Srbije i Crne Gore. Me|uovim dràvama, najmanje lo{ kreditnirejting ima Hrvatska „BB+ stabilan“ isamo je jo{ jedan korak dijeli od prelaskau dru{tvo dràva s investicionimkreditnim rejtingom.

Hrvatska na 25. mjestu u EUpo kupovnoj moći stanovništva

Kreditni rejting BiH najgori u regijiDugoro~ni kreditni rejting zemalja biv{e

Jugoslavije (Standard&Poor’s)

Bosna i Hercegovina B/stabilan

Crna Gora BB-/stabilan

Hrvatska BB+/stabilan

Makedonija BB-/stabilan

Slovenija A-/stabilan

Srbija BB-/stabilan



NOVE NADE, NOVE SNAGE

Bosanska kompanija Krompir.ba, koju su pokrenuli mladi i sposobni FojničaniAlmir i Amel Mukača, za kratko vrijeme je napravila pravi bum u prodaji

organskog povrća u BiH i postala odličan primjer drugima kako se sa domaćimresursima mogu napraviti sjajne stvari

Bra}a Muka~a, mladi bosanski poduzetnici, dokazalisu da BiH ima sjajnu budu}nost za razvoj organski

uzgojenog vo}a i povr}a

ORGANSKO POVRĆE -MADE IN BOSNIA



Pri~a koja slijedi pou~na je za sve -

bra}a Almir i Amel Muka~a nisu~ekali da im, u ova te{ka vreme-na, neko na|e posao, ve} su samizasukali rukave - pokrenuli su

kompaniju koja se bavi proda jom svjeègorganskog povr}a koje gra|anima Sarajevadostavljaju na ku}na vrata. Na ideju da

pokrene stranicu a poslije i kompanijuKrompir.ba Amel Muka~a do{ao je nanagovor starijeg brata Almira koji je putuju}iIrskom 2009. godine vidio kako uli~ni proda-va~i pored ceste u kesama prodaju svjeèorganski uzgojeno povr}e. Kada se vratio sa

puta, iznio je ideju bratu Amelu koji je izhobija po~eo da prodaje kese sa povr}emljudima i da ih donosi na ku}ne adrese.

FACEBOOKOVE POHVALE

ZA KROMPIR.BAKako je vrijeme prolazilo, hobi je postao unosan posao, a Amel najmla|idirektor male kompanije. Krenuli su saradom 2010. godine i napravili stranicu nadru{tvenoj mreì Facebook bez koje, kakokaù, sumnjaju da bi danas bili ovo {to jesu.“Na Facebook kao na~in komuniciranja sapotencijalnim kupcima odlu~ili smo se jerje dostupan svima i pokriva veliki diopopulacije koja zna {ta je dostava i koja elida im se dostavi na ku}na vrata“, kaèMuka~a. Ova dru{tvena mreà uvrstila ih jena svoje studio stranice, kao prvi brend iz

Bosne i Hercegovine koji na inovativanna~in koristi Facebook. Da registruju firmukao poljoprivrednu zadrugu uspjeli su2012. godine, i sa kesa punih svjeèuzgojenog organskog povr}a pre{li su na

pakete. Pakete sa povr}em nazvali suZelenara i odredili cijenu od 20KM. Uzelenari su ponudili razli~ito organskiuzgojeno povr}e teìne {est do sedamkilograma. Ponuda paketa mijenja se tri

puta u sedmici ina Facebookuse moè na}i

ponuda povr}akoja tog dana ideu paket. Zelenarumoète naru~iti natri na~ina. Jedan od tihna~ina je da pozovete brojkoji se nalazi na Facebook stranici, moète naru~iti prekoemaila na [email protected], te

poslati sms na jedan od navedenih brojeva.

D@EMOVI I SOKOVISVJETSKE KVALITETE, A NA[I

Kao i svaki po~etak, i po~etak ovimladih ljudi bio je pun uspona i padova„Na samom po~etku imali smo punproblema sa dobavlja~ima robe jer ljudi spuni nepovjerenja i par puta sam se zapitakako dalje, ali kad su vidjeli da smo ozbiljn

i da èlimo da radimo, da svoje obavezprema njima izmirujemo na vrijemeuspostavili smo uspje{nu suradnju. Moj

porodica proizvodi fojni~ki krompir pored njih sura|ujemo sa poljoprivrednic ma iz Mostara i Fojnice. Od EkoMozaika

koji su prepoznali na{ potencijal i koji namèle pomo}i, otkupljujemo povr}e i vo}e kojstavljamo u na{e pakete. U ponudi imamdèmove i prirodne sokove od zove i mente kojpravi gospo|a Barbara Mirkovi}-Delimehi}Narud`be imamo ne samo iz Sarajeva nego iz cijele BiH, {to nam dosta govori koliksmo pogodili sa prodajom organskuzgojenog vo}a i povr}a“, kaè Amel.

Krompir.ba ve} ima konkurenciju ntrì{tu, a u budu}nosti planiraju pro{iri

posao i na korpe sa organski uzgojenimvo}em koje polako uvode kroz tre{nje

jagode koje stavljaju u zelenaru.

20.6.2013. I SLOBODNA BOSNA4

WWW.KROMPIR.BA U AKCIJ

Pi{e: MA[A ]OSI]

Krompir.ba sklopio je ugovor safarmerima iz Podrinja i isto~ne Bosne odkojih }e nabavljati {ljive, jabuke i kru{ke, aostalo vo}e za ovu tvrtku proizvodit }efarmeri iz Hercegovine. Ideja da ljudimapovr}e donose na ku}na vrata, kako kaèAmel, potekla je po uzoru na dostavlja~epizza, namje{taja i online kupovine.

„Znalo nam se desiti da ljudi nisu

ku}i i da nas zamole da dostavuodgodimo za dva sata, da sepopnemo na 15 sprat bez lifta, {tonama nije predstavljalo problem, i dana kraju opet uspijemo dostavitizelenaru do kraja na{eg radnog dana.Na{ adut jeste odnos sa klijentom ikvalitet robe koju nudimo u zelenari“,isti~e Amel.

BRA]A MUKAÂ IDU DALJE

U ponudi Krompir.bauskoro će biti i voće

KAKO JE POKRENUT KROMPIR.BA:

Amel Muka~a realizovao je ideju starijegbrata Almira koji je putuju}i Irskom vidiokako uli~ni prodava~i prodaju svjeèorganski uzgojeno povr}e



FRANJO MIHALI]

Najtrofejniji jugoslovenski atletičar FRANJO MIHALIĆ (93) primio je nagradu zaživotno djelo - doprinos sportu drugog „Festivala sportskog filma“ na Zlatiboru;

legendarni sportski as za „SB“ govori o svojoj bogatoj karijeri i najvećim uspjesi-ma te otkriva da danas često osjeća kao da ne pripada nigdje, iako je trčao pod

zastavama četiri države - od Kraljevine Jugoslavije i NDH, preko SFRJ, do Srbije

Crne Gore...

MIHALIĆ, TRKAČ KROZSTOLJEĆA I REŽIME

FRANJO MIHALI], TRKA^ BEZ PREMCA U~estvovao je na 1.075 trka na zvani~nim takmi~enjima,pretr~ao preko 165.000 kilometara, postavio 22 rekorda...

“Ante Paveli} me je vrbovao za usta{ki pokret,a Titovi komunisti za Partiju; izvla~io sam se

na sport i takmi~enja“



Sve do pro{le godine redovno jetr~ao i uìvao u tome jednako kao i

prije vi{e od sedam decenija, kada je prvi put zakora~io na atletskustazu. Franjo Mihali}, najve}i

atleti~ar biv{e Jugoslavije, sada ve} „gazi“

94. godinu ìvota, a tr~anje je i dalje njegovnajve}i smisao i motivacija. Na planinuZlatibor do{ao je pro{log vikenda zajedno sasvojom suprugom, prvi put nakon mnogogodina, kako bi primio nagradu za ìvotnodjelo - doprinos sportu koju su mu dodijeliliorganizatori 2. Festivala sportskog filma .

„Drago mi je {to su me se sjetili. Nekadasam trenirao na ovim terenima i stazama, odUìca do Zlatibora. Ovdje su bile najboljestaze za tr~anje u Jugoslaviji i ~esto smo tudolazili na pripreme. Odràvala se i trka nakojoj sam osam puta osvojio prvo mjesto“,govori Mihali}.

OD NOGOMETA DO ATLETIKEFranjo Mihali} ro|en je 1920. godine u

selu Ludina (dio Kutine). Njegov otac Josip bio je kroja~, a majka Veronika doma}ica.Franjo je bio deseti od dvanaestero bra}e isestara.

„U Kutini sam proveo prvih par godinaìvota, a onda smo se preselili u Zagreb. Tusam po~eo da se bavim tr~anjem“, pri~aMihali}. „Ali tr~anje nije prvi sport kojimsam se bavio. Najprije sam zavolio nogometi 1936. po~eo sam igrati za lokalni klubGrafi~ar. Porodica je bila siroma{na i brojna

i vrlo rano sam se morao zaposliti, tako dasam sa 16 godina po~eo raditi kao pripravniku {tampariji. Od prve pla}e kupio sam bicikl,onda sam po~eo trenirati biciklizam. Biosam vrlo uspje{an u tome, natjecao sam senekoliko godina za biciklisti~ki klub Olimp iosvajali smo nagrade na takmi~enjima...“

U svijet atletike u{ao je, kako kaè,sasvim slu~ajno. „U Zagrebu su se sve dopo~etka Drugog svjetskog rata odràvaleRadni~ke sportske igre. Kros je bio krajemaprila na Savskom nasipu i u~estvovali susvi sportski savezi iz Hrvatske sa svojimpredstavnicima. Tu sam prvi put tr~ao za NKGrafi~ar i osvojio sam drugo mjesto me|uoko 200 takmi~ara. Izgubio sam samo zajedan metar u fini{u od pobjednika“, sje}a seMihali}.

Sve do tog krosa nije, kaè, ni sam znaoda moè tako dobro tr~ati. Pridruìo seAtletskom klubu Concordia i nakon samonekoliko mjeseci treninga postavio svoj prvidràvni rekord na 5.000 metara, a ubrzozatim i dràvni rekord na 10.000 metara. Rat

je Mihali} proveo u Zagrebu. NakonKraljevine Jugoslavije, stigla je Nezavisnadràva Hrvatska, a Franjo je nastavio tr~ati.U to ratno vrijeme osvojio je nekoliko

me|unarodnih takmi~enja i tri puta su ga proglasili najboljim hrvatskim sporta{em.Do tada je ve} stekao status vrhunskogsportiste i to mu je, sje}a se Mihali},

pomoglo kako bi izbjegao ~lanstvo u

usta{kom pokretu. “Tr~ao sam tada kaopredstavnik NDH, ne krijem to, takva suvremena bila… Nije me niko pitao ho}u li iline}u. Sretao sam se s Antom Paveli}emnekoliko puta, kao i poslije rata s Titom...Pored Paveli}eve ku}e sam ~esto prolaziotreniraju}i na putu za Sljeme. @eljeli su da seu~lanim u usta{ki pokret, ali ja sam to izbje-gavao pravdaju}i se sportom, treninzima inastupima, i svakog dana samo bih protr~aopored usta{ke komande u Zvonimirovojulici“, prisje}a se Mihali}.

Iako je za NDH donio ~etiri pobjede same|unarodnih takmi~enja, nekoliko tur bu-

lentnih doga|aja iz privatnog ìvota posebn je obilje ilo to vrijeme. Franjin prvi treneMilco Dobrin bio je Jevrej i morao je nosiDavidovu zvijezdu. Imao je zabran

prisustvovanja sportskim takmi~enjima, p

je Franjine nastupe za vrijeme rat posmatrao kroz ogradu stadiona, a na kraj je spas prona{ao bijegom u VenezueluFranjo se tada prvi put i ozbiljnije zaljubio u Boènu Jurkovi}, koja je stanovala n[alati, a na kraju je zavr{ila u logorJasenovac... Po zavr{etku rata, Franjinkarijera nastavila je i}i uzlaznom putanjomU atletici je prakti~no osvojio sve {to sosvojiti moglo - u~estvovao je na 1.075 trkna zvani~nim takmi~enjima, pretr~ao prek165.000 kilometara, postavio 22 rekorda„osvojio preko 100 kilograma medalja“desetine puta tr~ao rame uz rame sa velikim


MARATONAC TRÎ JO[ JEDAN KRU

Pi{e: MAJA RADEVI]

STOTINU KILOGRAMA MEDALJA I PEHARA Mihali} je u atletici osvojio prakti~no sve {to se moè osvojiti



atletskim imenima, Zatopekom i Mimoun-om... A najve}i uspjeh u karijeri za Mihali}a

predstavlja srebrna medalja koju je osvojiona Olimpijskim igrama u Melbourneu, 1956.godine.

VRHUNAC KARIJERE„Olimpijada u Melbourneu bila je

vrhunac moje sportske karijere“, govoriFranjo. „Bilo je pakleno vru}e, 42 stepena,asfalt se topio... Francuz Alain Mimoun jeistr~ao prvo mjesto, a ja sam dao sve odsebe, znaju}i {ta ta medalja zna~i za mojuzemlju.“

Drugi posebno vaàn uspjeh zaMihali}a desio se dvije godine kasnije,1958. na Bostonskom maratonu. Pobijedio

je na utrci i ostavio prethodnog {ampionaJohna J. Kelleya na drugom mjestu srazlikom od gotovo pet minuta, atre}eplasiranog Einna Pulkkinena sa vi{eod 11 minuta. Rezultat 02:25:54 bio je novirekord staze, pet minuta bolji od onog

ostvarenog godinu ranije. Bostonskimaraton te godine tako|er je odràn uvrelom ljetnom danu. Mihali}ev uspjeh utr~anju po takvim uslovima pripisuje senjegovoj neobi~noj navici treninga usredini dana, izme|u podneva i 14 sati. Injegova figura odudarala je od gra|eslavnih atleta. Artur Taka~ za njega jegovorio da je apsolutno najve}i hrvatskitrka~ svih vremena. Mihali} pamti i titulena svjetskom krosu u Parizu (1953), Atini,Tokiju, Bostonu, Moskvi, Londonu, SaoPaolu... Poslije prvog krosa u Parizu nakojem je osvojio prvo mjesto, vra}ao se u

Beograd spava}im kolima u kojima je bio iMo{a Pijade, tada potpredsjednik VladeJugoslavije.

„Mo{a Pijade mi je pokazao ~lanak ijednih francuskih novina i poàlio se: ‘Mopoliti~ki boravak u Parizu propra}en jsamo kratkom informacijom, a tebi s

posvetili cijelu stranu!“Sli~no kao usta{e u Drugom svjetskom

ratu, Mihali}a su kasnije i komunistnagra|ivali diplomama i peharima vrbovali ga da postane ~lan Partije. U tvrijeme najtrofejniji jugoslovenski atleti~ave} se preselio iz Zagreba u Beograd, gdji danas ìvi. Godine 1947. premje{ten je Beograd na poziv novih jugoslovenskivlasti da se pridruì sportskom klub

Partizan. Dobio je dobro pla}en posao dobre uslove za trening, pa je odlu~io da strajno nastani u Beogradu, gdje se ubrzoènio i postao otac. Franjo se ~esto poàkako je nastupao pod zastavama ~etirdràve - od Kraljevine Jugoslavije i NDH

preko Jugoslavije, do Srbije i Crne Gore - danas, kaè, ponekad osje}a kao da n

pripada nigdje. „Prije nekoliko godinoti{ao sam u Zagreb, tamo me je trebaprimiti Antun Vrdoljak, koji je bio ~laMe|unarodnog olimpijskog odbora. Iako jrekao da }e me primiti, kad smo do{li konjega, opravdao se obavezama i nije èlini da me vidi. To mi je veoma te{kpalo...“, govori Mihali} i dodaje kako Beogradu, ipak, „pristojno ìvi“. U ku}mu i dalje ~esto dolaze novinari, raspitujse kako je i traè od njega da se prisje}„zlatnih“ vremena. Navrate i kolegsportisti, istina, malo rje|e...

„Sada imam 93 godine i punim 94-tuDonedavno sam se dobro osje}ao, mogasam jo{ uvijek tr~ati i tr~ao sam sve dpro{le godine. Onda je po~ela da me bonoga i sada vi{e ne mogu da tr~im. Ali i daljnastojim da {to vi{e hodam, kre}em s

koliko mogu...“, kaè Franjo Mihali}.


FRANJO MIHALI]

SREBRO NA OLIMPIJADI ZA JUGOSLAVIJUMihali} (prvi zdesna) na Olimpijskim igrama u Melburnu 1956.

NAJVEĆI USPJEH:„Olimpijada u Melbourneubila je vrhunac mojesportske karijere. Bilo jepakleno vruće, asfalt setopio... Francuz AlainMimoun je istrčao prvomjesto, a ja sam dao sve od

sebe, znajući šta ta medaljaznači za moju zemlju“

ZASLU@NI SPORTISTA Franjo Mihali} na Zlatiboru je dobio priznanjeza doprinos sportu



Zvani~ni je protokol nalagao daobiljeàvanje okon~anja prve fazegradnje po~ne ta~no u podne, 28.

juna, na Vidovdan. Prvaci SNSD-a,lokalni tajkuni, ruski ambasador u

BiH Bocan-Har~enko... popili su po ko zna

koje pi}e dok helikopter, dva i po satakasnije, nije zagrmio iznad Drine. Kojitrenutak poslije odnekud se stvorio i EmirKusturica, za kojeg se cijelo jutro tvrdilo da

jo{ uvijek nije stigao u Andri}grad. Poùrio je sa suradnicima do parkinga na kojem seo~ekivalo predsjednika iz helikoptera. Ne{tokasnije, kada je predsjednik RS-a MiloradDodik stigao u neizbje`nom Audiju , orkestar truba~a iz Uìca nervozno je ~ekao da sazna{to da sviraju. „Otpisane. Nek’ svirajuOtpisane!“, naredio je Kusturica suradnici-ma. Desetak truba istovremeno je zagrmilo~uvene tonove Milivoja Markovi}a. Hljeb i

so, rakija, zdravica. Zagrljaj Kusturice iDodika koji se odmah zaputio na nekakavvaàn sastanak u obli`njem kafi}u, aKusturica na prvi sastanak Upravnog odboraAndri}evog instituta. Sa neizbje`nimsrpskim akademskim bardom MatijomBe}kovi}em i ostalima.

POVUCI - POTEGNITutanj Otpisanih ozna~io je kraj prve faze

gradnje Andri}grada, projekta Emira Kustu-rice i Vlade Republike Srpske na pro{irenojadi na Drini, stotinjak metara od ~uvene}uprije. U dvije godine, u milionski vrije-

dnom projektu, izgra|eni su trgovi NikoleTesle i Petra Petrovi}a Njego{a, {etali{teMlada Bosna, Gradska ku}a ispred koje jeAndri}eva statua, uz nju i Andri}ev institut,crkva... Do Andri}eve statue izgra|eno jenekoliko malenih ku}a, u razli~itim stilovi-ma, u kojima su kino, suvenirnice, picerije,

biblioteka Ili-ili , galerija, kafi}i... „Otvorili

smo u januaru ove godine i za sada smo

zadovoljni“, pri~a prodava~ica u radnji sasuvenirima. „Posao ide dobro, mada neprodajemo dovoljno onoga {to bismo èljeli.Turisti uglavnom kupuju suvenire sAndri}evim likom, dok mi nudimorukotvorine koje su istinska vrijednost ovogkraja.“ Po~elo je ujutro, osve{tavanjem crkveSvetog kneza Lazara. Sagra|ene za jedva dvamjeseca, kazat }e u Vi{egradu ponosno.Unutarnji radovi nisu okon~ani, tek su zidovigrubo omalterisani, a treba urediti i trg ispredcrkve. Na otvaranje podsje}a i ikona koju su

poslali vjernici iz Rusije. Na njoj stoji da su je poklonili ruski dobrovoljci koji su ratovalina ovim prostorima i da je poklonjena uspomen na njihove „uspjehe“. Zadovoljanizgledom crkve bio je i hercegova~ki vladikaGrigorije, koji se kasnije negdje sa svitomizgubio. Iznad kina Dolly Bell je muralautorice Bisenije Tere{~enko na kojem sulikovi Kusturice, Dodika, Branka ]opi}a...koji vuku konopac dok sve to s interesom iz

prikrajka posmatra Novak \okovi}. Kad

utihnu uì~ke trube, sa razglasa uglavnomsvira Chan Chan kubanskog Buena VistSocial Club . Cijene su mnogo niè nego Sarajevu, pica je ~etiri marke, dvije kafe dvije mineralne tri i po markeVi{egra|anima je Andri}grad stoga postaomiljeno mjesto za {etnju i kafu. Gradnja nijgotova, kraj je tempiran za Vidovdan naredngodine, do kada bi trebali biti zavr{en

podzemni parking, ulica Tomasa Mana, hotei hostel te Univerzitet i Akademija lijepiumjetnosti. „Danas je ovo generalna proba z2014. godinu“, pri~a nam Kusturica. „Tad}e biti izvedena jedna velika priredba koja }se ticati pro{losti i budu}nosti. Tada }e bitpotvr|eno kako su Milorad Dodik i VladRS-a napravili pravi potez {to su, zajedno smnom, ustanovili jedan ovakav projekaTe{ka su vremena za sve male narodemislim da }e ovaj narod da opstanzahvaljuju}i dobrim projektima. Ovo je jedaod takvih.“


ANDRI]GRAD KOD EMIRA NEIMARA

Pi{e: NEDIM HASI]Foto: MARIO ILIÎ]

Prošlog petka u Višegradu je na prilično skroman, prigodničarski načinobilježeno „puštanje u pogon“ ANDRIĆGRADA, graditeljsko-umjetničkog projekta

režisera EMIRA KUSTURICE; reporteri „SB“ bili su na licu mjesta

VIDOVDAN JE, A JA NISAMS ONIM KOGA VOLEM

Veliki neimarski projekat Emira Kusturice u Vi{egradupoku{ali su uveli~ati Milorad Dodik i Matija Be}kovi}

IVO IMA, GOETHE NEMA Bista nobelovca Andri}a na centralnom trgu



DO\OH, VIDJEH, POBLIJEDI

EMIR KUSTURICA Pro{lonedjeljna sve~anost bila je uvou grandioznu priredbu 2014. godinekojom se `eli kazati ”prava” istina opo~etku Prvog svjetskog rata



Pro{log petka niko od desetina posjetite-lja ili gostiju (me|u najva`nijima su biliDragan Davidovi}, direktor RTRS-a iliSlobodan Stankovi}, gazda Integral inìnjeringa ) nije razmi{ljao o kontroverzikoja od juna 2011. godine prati ovajKusturi~in projekat. Posebno kada je u

pitanju novac kojim se finansira izgradnja, alii podjela vlasni{tva u firmi Lotika koja

upravlja Andri}gradom. Valjda je zbog togaKusturica u razgovoru sa Be}kovi}em iostalim srbijanskim akademicima stalno

potcrtavao va`nost postojanja firme i na~inna koji ona upravlja gradom. Podsjetimo,Op}ina Vi{egrad je suvlasnik u ovom

projektu 24,5 odsto, isti je udio VladeRepublike Srpske, a ve}inski vlasnik od 51odsto je Kusturi~ino preduze}e Lotika. Vlada

RS-a i Op}ina u Andri}grad su uloìli blizosam miliona eura. Klju~ni je problem, kad

je finansiranje u pitanju, to {to je Vlada RS- prije dvije godine donijela odluku da za prvfazu izgradnje Andri}grada izdvoji skoro {esmiliona maraka iz budèta ({to mo`da i nijsporno), a da, pri tome, ne primijeni Zakon

javnim nabavkama, {to je bila du`na. [to jitekako sporno. Time je Vlada ve}insk


ANDRI]GRAD KOD EMIRA NEIMARA

Ulica Mlade Bosne Kino Dolly Bell

Ulaz u Andri}grad Turisti iz Srbije

Vi{egradska ada Knjiàra Ili-ili



privatnu firmu oslobodila zakonom obavez-nog raspisivanja tendera za nabavkumaterijala i odabir izvo|a~a radova. Onda suse, nakon pobjede na lokalnim izborima,ohrabrili i lokalni SDS-ovci i sve ~e{}e po~eli

postavljati pitanja i traìti ra~une za gradnju,tvrde}i kako Kusturica u projekat ~iji jeve}inski vlasnik nije uloìo niti marke. Ilievra.

„Op{tina je do sada za Andri}grad dalasedam miliona sa kamatom, plus infrastruk-turno zemlji{te na prostoru od oko 30.000kvadrata. U dosada{njem poslovanju mi smodali svoj dio, Vlada RS-a je dala svoj, sada jered na Kusturicu da i on ne{to uloì. Nas neinteresuje na koji na~in }e on to ostvariti.Me|utim, ispada da mi dobijamo dvijezgrade u vlasni{tvo, a samo jednu na kori{}e-nje. I onda mi kao ozbiljni ljudi postavljamopitanje koliko te zgrade vrijede i {ta zna~i tihsedam miliona koje smo do sada dali. Mitraìmo da vidimo da li smo ispunili kvotu od24,5 posto i koliko do kraja izgradnjeAndri}grada Op{tina eventualno treba jo{ daizdvoji novca. Da vidimo da li Op{tinauop{te to moè podnijeti, jer imamo 3.000

nezaposlenih, 2.500 hiljade penzionera“,kazao je za SB Miroslav Koji}, ~elnik vi{egradskog SDS-a.

IDE MILE SA JO[ JEDNIM DRUGOMI onome ko ne zna procente vlasni{tva i

na~in na koji se finansira gradnja, jedna posjeta Andri}gradu dovoljna je da shvati ko je tu, zapravo, gazda. Autoritativan ikarizmati~an, jednim pokretom ruke, ilikratkim naredbodavnim re~enicama uposle-nima odre|uje {ta da rade. I svi slu{aju,unifomirani u majicama sa logom Andri}-grada, bez pogovora. Vi{egra|ani na kafi ilidvije grupe turista, srbijanska i ruska, tiskalisu se da vide isklju~ivo „neimara“ Kusturicu.I pomno su pratili, upijali njegovu izjavunovinarima. Dodik ih nije zanimao. Ustvari

jeste, jednog od gra|evinara koji se proguraome|u novinare i pitao moè li i on ne{to re}i.„Ne moè{“, odbrusio mu je Dodik svojim

prepoznatljivim tonom. Ne{to kasnije,majstor je uspio pitati ho}e li za njega injegovu porodicu od 15 ~lanova u kojoj samoon radi, biti kakvog posla. „[ta je rekao Mile,ho}e li vam pomo}i?“, pitali smo kasnije.

„Ma kakvi!“, odgovorio je. Iz Dodika isijavagresivna negativnost, da li zbog stalnimigrena ili hroni~nog kokuzluka koji krijumotavaju}i ga u svakodnevni celofan borbza opstanak RS-a, no svaka mu je izjava n

pragu sva|e. Izgleda doslovno, kako je tneko pametno primijetio, kao osoba koja j

pojela sama sebe. I sada te{ko vari ostatke„Danas moèmo da svjedo~imo o napretkkoji se ovdje ostvaruje. To moè vidjetsvako ko je dobronamjeran. Onaj ko nijenjemu i ne vrijedi pokazivati“, kazao nam jDodik. „Ovo je dio faze koju smpredvidjeli, do kona~nog cilja i 2014. godinkada bi ovo trebalo da zavr{imo i predamovom narodu na upotrebu. Ovo je jedan oneimarskih poduhvata Emira Kusturice zistorijsku identifikaciju koji je podràjavnim sredstvima RS-a i Op{tine Vi{egradAli je ~injenica da je u ovaj rad najvi{ugra|ena Emirova volja. Zahvalan sam mubilo je mnogo trenutaka kada je billogi~nije odustati nego i}i dalje, ali on to nij

u~inio. Drago mi je {to sam imao priliku dsara|ujem s njim na ovom projektu, ovo jnjegovo vizionarsko djelo posve}eno IvAndri}u, posve}eno prije svega ovomnarodu, na{oj kulturi, na{oj identifikaciji na{em opstanku na ovim prostorima. Ni{tbolje to ne}e obezbijediti nego ovakvprojekti.“

GETE PLAÊ U VIHORU RATA...Kusturica je relaksiraniji, nasmijanij

Trudi se ugostiti svakoga ko je do{aosvakome dati izjavu, makar i tr~e}i. Ali i znda se ne treba puno odmicati od onoga o

~ijeg je potpisa ovisilo finansiranje gradnje„Meni je sve iscrpljuju}e“, kaè namKusturica. „Glavna stvar u kosmosu jenergija. Ne samo ova koju koristimo danaza avione i helikoptere nego ljudska energijaOna je presudna u tome. Kao {to je Dodikovenergija drì ~itavu Republiku Srpsku stvara ambijent u kojem neko moè a neko nmoè ne{to da napravi. Mislim da je ovnajbolja potvrda da zapravo dobra energijstvara dobra djela.“ Dodaje kako jnajva`nija institucija u Andri}gradu Institukoji treba da li~i na Geteov institut. „S tim {tGete nema svoj grad, a Andri} ga ima“, ka`

nam Kusturica. „Najva`nija stvar je da smaterijalizovala veza izme|u RS-a i Srbijedva ministarstva su potpisala ugovor kojimse obezbijedilo registrovanje dràvne firmeOvim se otvara prostor za sopstvenmi{ljenje, za perspektivu, za sve onzna~ajno {to za sobom arhivi nose. I za svono {to danas posebno poku{avaju a to jrevizija istorije kojom se zapravo èli okidaza Prvi svjetski rat prebaciti na na{ prst. Austvari, prava istorija, ne ona idealizovannego ona prava, zna da je to rat koji jspreman s druge strane a da smo mi bili samusputna faza.“


DO\OH, VIDJEH, POBLIJEDI

Nakon hitrog obilaska izgra|enog,

Kusturica i Dodik zaputili su se u ba{tu naobalu Drine na kafu. Oni koji nisu bili unajblièm dru{tvu mogli su tra iti mjesto unekom od okolnih kafi}a. Kada budeokon~ana gradnja, ako sve bude teklo poplanu, kaè Kusturica, u Andri}gradu }e bitizaposleno 200 ljudi. „Pogledajte, ve} sada

ima oko 120 zaposlenih. S tim {to kod nas

sve to uglavnom ide na megalomaniju.Imate one koji kaù da je to malo, a stvarje promjene mentaliteta i ambijenta kojegta arhitektura istorijski sugeri{e. O razvojuod turskog perioda do danas. Posebno stim akcentom ideje da se Visoki De~aniprebace u Vi{egrad.“

PRETPRISTUPNO HUMANO PRESELJENJE

Visoki Dečani bit će preseljeni uVišegrad!?

GAZDE ANDRI]GRADA Emir Kusturica i Milorad Dodik



Festival sportskog filma na Zlati bo-ru jedinstven je doga|aj na

prostoru biv{e Jugoslavije. Ideja ospoju umjetnosti i sporta sa domin-antno socijalno angaìranim filmo-

vima koji zorno ilustruju kako se zahvalju- ju}i sportu mogu prevazi}i i najteè

prepreke, na jednom mjestu okupila je malitim entuzijasta predvo|enih direktoromFestivala Mihailom Todorovi}em i umje-tni~kim direktorom Jovanom Markov }em,a ~lanovi Savjeta Festivala su i ko{arka{Vlade Divac i reditelj Emir Kusturica. Uokviru ovogodi{njeg ~etvorodnevnog festi-valskog izdanja, od 29. juna do 2. jula,

publika je imala priliku vidjeti 33 ostvarenjaiz 17 zemalja. Organizatori Festivala su s

obzirom na skroman budèt uspjenapraviti zaista atraktivan program i public

ponuditi neka od najzanimljivijih ostvarenjsportskog filma iz cijelog svijeta.

„BOBI FI[ER“ I DRUGE PRIÊ„Kada prvi put organizujete filmsk

festival, uvek se moète ‘izvu}i’ na entuzijazam, ali sa drugim festivalskim izdanjem je ve} druga~ije - morate pa`ljiv


SPORT I UMJETNOST

Pi{e: MAJA RADEVI]

Zlatibor je po drugi put bio domaćin međunarodnog Festivala sportskog filma,

jedinstvenog događaja na Balkanu, u okviru kojeg su tokom četiri dana prikazana33 ostvarenja iz 17 zemalja; legendarni hrvatski atletičar FRANJO MIHALIĆ (94)

slovenački košarkaš IVO DANEU (75) i čuveni srbijanski reditelj PURIŠAÐORÐEVIĆ (89) bili su među sportsko-rediteljskim asovima bivše Jugoslavije koj

su pohodili ovogodišnji Festival

FILMSKI HOMMAGESPORTSKIM LEGENDAMA

DOKUMENTARAC OKONTROVERZNOM[AHOVSKOMMAJSTORUOpelo za Bobija Fi{era srbijanskog rediteljaIgora Stevanovi}a bio jejedan od zapaènijihfilmova na ovogodi{njemFestivalu sportskog filma



osmisliti ceo program, bez izgovora iopravdanja“, kaè Jovan Markovi}. „Pritome, te{ko}e su ostale iste, ako ne ~ak ive}e od pro{logodi{njih. Poku{ali smo dauz pomo} na{ih prijatelja iz celog svetaprona|emo {to bolje filmove iz razli~itihzemalja i da obuhvatimo {to ve}i brojsportskih disciplina. Ve}ina filmova koji sena ovaj ili onaj na~in bave sportskomtematikom govore o fudbalu, a tu su i

ko{arka, atletika, {ah...“Filmovi prikazani na Festivalu govore io dobrim i o lo{im stranama profesionalnog

bavljenja sportom. Sport mo`da najbolje pokazuje kako neko ko je ro|en obes pra-vljen i siroma{an moè da se izdigne iznadmo}nika i povla{tenih. Svi znamo kako jeatleti~ar Jesse Owens pobjedom u Berlinusvojevremeno ponizio Hitlerov rasizam, adanas Usain Bolt i trka~i iz Sjeverne Afrike

pobje|uju preskupo pla}ene sportiste iz bogatih zemalja, govori Markovi}. Odrecentne produkcije, me|u filmovima

prikazanim u takmi~arskom programuzlatiborskog Festivala posebno se izdvajaOpelo za Bobija Fi{era reditelja IgoraStevanovi}a (2010), dokumentarac u kojem

prijatelji i saradnici legendarnog {ahistegovore o njegovoj karijeri, te otkrivajudetalje iz privatnog ìvota kontroverznogmajstora koji je ve}inu svog ìvotnogvijeka proveo u paranoji i samoizolaciji.Zbog me~a koji je 1992. odigrao saBorisom Spaskim u Herceg Novom dok suSrbija i Crna Gora bile pod sankcijama,Fi{er je zavr{io u zatvoru jer je kaodràvljanin SAD-a prekr{io ameri~ke

zakone. Tu je i izvrsni Gol u reìji SergijaAgustija iz Sierra Leonea, pri~a o ljudimanastradalim u ratu i nesre}ama, koji su

primorani da se koriste {takama, ali uprkostome se aktivno bave sportom bore}i se na

taj na~in za dostojanstven ìvot. O tomkako sport povezuje ljude i kulture govorsrbijanski dokumentarac @ivotna trka reìji Mladena Mati~evi}a i koprodukcijSrbije i Japana, koji prati trojicu maratonaca iz Etiopije koji su emigrirali u Srbiju nadi za boljim ìvotom... Pored pomenutoOpela za Bobija Fi{era , publika je imal

priliku vidjeti jo{ nekoliko biografskifilmova posve}enih sportskim legendama od mlade nogometne zvijezde CristianRonalda, ~iji je ìvotni put i profesionalnuspjeh prikazao portugalski autor DanieOliviera u jednosatnom dokumentarcu, pdo jedinog filma koji je ove godine nZlatiboru predstavljao Bosnu i Hercegovinu, dokumentarca o popular nomfudbaleru Nikoli Niki}u u reìji BorislavKla~ara i Dragane Erjavec.

Prve festivalske ve~eri, organizatori sdodijelili po~asne nagrade za ìvotno djelo doprinos sportu i umjetnosti. A laureati s


„SB“ NA FESTIVALU SPORTSKOG FILMA

Najmla|a dobitnica nagrade zadoprinos sportu 2. Festivala sportskog filma na Zlatiboru je poznata srpskaatleti~arka Olivera Jevti}. Olivera je iz

Uìca, ima 35 godina i brojne osvojenenagrade iza sebe, ali i dramati~nu,„filmsku“ ìvotnu epizodu iz Kenije, kada jekrajem 2007. treniraju}i za maraton naOlimpijadi u Pekingu umalo izgubila ìvot.Jevti}eva se tada sa svojim treneromSlavkom Kuzmanovi}em pripremala zaOlimpijadu, a dok je zajedno sa ostalimsportistima boravila u kampu u Eldoretu, ublizini granice s Ugandom, na ulicama

Kenije izbio je rat zbog borbe za vlast naizborima koji su se odràvali u to vrijeme.Pobunjenici su upali i u kamp u kojem subili Kuzmanovi} i Jevti}eva. Po~eo je haos.

„Ulice su bile prekrivene le{evima.Gledali smo kako pobunjenici u crkvuuvode ène i decu i ìve ih spaljuju“,pri~a Olivera.

Od sigurne smrti njenog trenera i njuspasio je Kenijac Stenli Kirputi, atleti~arkojeg su nekoliko godina kasnije ugostili uUìcu. Za osvetu, jer je pomogao bijelcima,pobunjenici su Kirputiju ma~etom odsjekli~etiri prsta na ruci.

OLIVERA JEVTI], NAJBOLJA SRPSKA ATLETIÂRKA

„Sport me je umalo koštao života“

DRAMA U KENIJINajtrofejnija srpska

atleti~arka 2007. jedvaje uspjela pobje}i izpakla gra|anskog rata

SUSRET STARIH PRIJATELJA Mir~eta Vuji~i} i Puri{a \or|evi},ponovo zajedno nakon 40 godina



zaista vrhunska ekipa: najbolji jugoslovenskiatleti~ar svih vremena, 94-godi{nji FranjoMihali}, slovena~ki ko{arka{ Ivo Daneu(75), koji je 1970. na Svjetskom prvenstvusa reprezentacijom Jugoslavije osvojio zlato,najstariji ìvu}i srbijanski reditelj Mladomir

Puri{a \or|evi} (89), ~iji su filmoviBiciklisti i Kros Kontri tako|er prikazani naFestivalu ... Njih trojica bili su istinskezvijezde ovogodi{njeg Festivala , koji su

publiku vratili u neka ljep{a vremena, auprkos poznim godinama zadivili svojomvitalno{}u, energijom i sjajnim smislom zahumor. „Franjo (Mihali}, op.a.) i ja sada smotakore}i u mrtvoj trci“, kaè Puri{a\or|evi}, te skromno dodaje kako nijesiguran da li je ba{ on trebao dobiti nagraduza ìvotno djelo: „Mo`da su se organizatorimalo prera~unali, kao i ìri svojevremeno uVeneciji...“

58

SPORT I UMJETNOST

Grand Prix drugog Festivala sportskog filma za najbolji film pripao je njema~ko-austrijskom ostvarenju Zlatna jesen ureìji Jana Tenhavena. Ovaj inspirativnidokumentarac govori o atleti~arima koji suve} zagazili u desetu deceniju ìvota i sapuno duha se pripremaju za svojeOlimpijske igre. Nagrada Dinko Tucakovi} za najbolju reìju pripala je turskom autoruMirabbasu Khosraviju za reìju filmaImam , dok je u kategoriji Sport i humanost nagra|en film @ivotna trka MladenaMati~evi}a. Me|unarodni ìri u sastavuNikolaj E. Porohovnik (Rusija), VanjaDementijeva (Bugarska), ArzuMamedova (Azerbejdàn) i Gordan Mati}(Srbija) dodijelio je i nekoliko specijalnihnagrada. Za uspje{no ekranizovanjenacionalne tradicije u sportu nagra|en jeazerbejdànski film ôvgan u reìji RafigaKuliyeva, slovena~ki film Ivo Daneu reditelja Metoda Peveca dobio jepriznanje za poseban doprinos istorijisporta, a bjeloruski Ja sam sre}na zapodsticanje ìvotnih vrijednosti kroz sport.Specijalna nagrada za najbolju kamerudodijeljena je Aleksandru Martinovu iAndreju Antipenku, snimateljimaukrajinskog filma Biti bez mane koji govorio proslavljenoj bra}i Kli~ko. Posthumno jenagrada dodijeljena istaknutom reditelju,filmskom teoreti~aru i kriti~aru DinkuTucakovi}u, koji je pomogao u pokretanjuFestivala, a priznanje su primile njegovasupruga Maja i k}erka Lana. Na otvaranjuFestivala prikazan je Tucakovi}ev filmZaboravljeni Grand Prix , u ~ijoj jerealizaciji u~estvovao i srbijanski ministar

kulture i informisanja Branislav Petkovi}.„Sport je uvek dobra inspiracija za

umetnike, a Dinko je zaista bio velikiumetnik. Imao sam priliku li~no da seuverim u to rade}i sa njim. Doneo sammu dokumentarnu gra|u o Grand Prix -ukoji se desio u Beogradu 3. septembra1939. godine. Bio je to jedini Grand Prix na svetu koji je odràn za vreme rata,nakon {to su Nemci 1. septembra tegodine upali u Poljsku. Taautomobilska utrka u to vremeizgledala je potpuno nestvarno...Paralelni kadrovi trke i ru{enja Evropeu filmu su Dinkovo delo“, ispri~ao jeministar Petkovi}.

FESTIVALSKI LAUREATI I @IRI

„Grand Prix“ za dokumentarac „Zlatna jesen“


NAJBOLJI FILMNjema~ko-austrijsko ostvarenjeZlatna jesen pri~a je

o atleti~arima upoznim godinama

POSTHUMNO PRIZNANJEDinko Tucakovi}

LEGENDA EX-YU KO[ARKEIvo Daneu dobio je specijalnopriznanje za doprinos sportu



\or|evi}, koji je svoju karijeru po~eokao fudbaler ~a~anskog Borca , na filmu je

proveo vi{e od 65 godina i reìrao 18dugometra`nih igranih, vi{e od 50 kratkih i

pet televizijskih filmova. Prve lekcije o

filmu nau~io je od Slavka Vorkapi}a, a publici na Zlatiboru otkrio je kako je odfudbala „pre{ao“ na film: „Svi mi u ìvotuimamo mnogo autogolova. Na jednojutakmici u Ni{u, kada smo trebali da u|emou Saveznu ligu, Puri{a je, eto, dao autogol...Taj autogol me je odveo da radim prvo uPolitiku kao novinar, a posle i na film, gdesam tako|er postigao nekoliko auto-golova.“ Puri{a je, naime, ubije|en da suneki od njegovih najranijih filmova, koje sukriti~ari proglasili zapaènima, „o~ajnolo{i“. Ipak, obradovalo ga je {to se na

Zlatiboru prvi put nakon 40 godina susreosa glavnim glumcem iz svog filma Kros Kontri , natur{~ikom i lokalnom zvijezdomMir~etom Vuji~i}em. Mir~eta je poredKros Kontrija igrao u jo{ desetak filmova.Svojevremeno je „predavao raport“slavnom R ichardu Burtonu u Bici na Sutjesci , a imao je, kako kaè, i ponuda danastavi karijeru u Holivudu, ali ih je sve

principijelno odbio.„Volio sam rodno selo, imao obaveze,

bio sam familijaran... Da sam oti{ao uHolivud, bogzna {ta bi bilo. Ali nije me tozanimalo. Ja sam po{ten ~ovjek, prost

seljak, uvijek sam tako ìvio i ìvim idanas“, veli Mir~eta, jedini glumac me|udrvosje~ama.

NAJVE]I TEZGARO[I U JUGI

Me|u gostima Festivala ove godine bili sui glumica Jelena @igon, filmski producent i biv{i dugogodi{nji direktor beogradskogFEST-a Milo{ Paramenti} i Aleksandar Aca

Bo{kovi}, reditelj ~uvenog Poslednjeg krugu Monci (1989) sa Draganom Nikoli}emVesnom Stanojevi} i Danilom BatomStojkovi}em u glavnim ulogama. Nakon {t

je snimio Moncu , jedan od najuspje{niji jugoslovenskih filmova svih vremenaBo{kovi} vi{e nikada nije ponovio takauspjeh. „Mi smo u to vreme bili najve}tezgaro{i u Jugoslaviji“, sje}a se Mi{Paramenti}, producent filma. „Aca se posluspeha Monce okrenuo snimanju televizijskispotova i reklama, osnovao je svojproducentsku ku}u i njegovi spotovi su danas me|u najkvalitetnijima u SrbijNedavno smo razgovarali o jednom novomfilmskom projektu, ali vide}emo...“, govorParamenti}.

Pored filmskog programa, publika nZlatiboru imala je priliku vidjeti i dvije izlo`be

postavku Olimpizam u Srbiji Olimpijskomuzeja iz Beograda te Likovna kolonija RTS-— Zlatibor , povodom 120 godina organizovanog turizma na Zlatiboru. Organizatori s

posebno zadovoljni {to su ove godine nFestival doveli i predstavnike medija iz ve}inzemalja ex-Jugoslavije (sa kolegom iVe~ernjeg lista smo prigodno, uz baklavu

proslavili ulazak Hrvatske u EU), a kao {to jered, posljednju rije~ dajemo direktoru FestivalaMiodragu Crnom Todorovi}u. „Nadamo se d}emo slede}e godine imati jo{ kvalitetnijprogram, a planiramo i pro{iriti projekcije njo{ nekoliko dvorana, te organizovati projekcijna otvorenom“, najavljuje Todorovi}. DirektoCrni ne voli dràti velike govore, kao ni ostataekipe, ali su zato napravili filmski festival kojsvojom neformalnom atmosferom, kvalitetnim

programom i prekrasnim planinskim am bi jentom u kojem se odràva polako, ali sigur no, vezauzima zna~ajno mjesto na mapi kulturnimanifestacija u regionu.


„SB“ NA FESTIVALU SPORTSKOG FILMA

FESTIVALSKA PUBLIKA NA PROJEKCIJAMA Me|u gostima zlatiborskog Festivala bila je i glumica Jelena @igon



IZ OBITELJSKE MANUFAKTURE

Do 5. jula u Neumu traje FESTIVAL ANIMIRANOG FILMA - NAFF, u čiji su“Takmičarski program” ove godine uvrštena četrdeset i dva u svijetu nagrađivanafilma; prvi čovjek ovog festivala, JURINKO RAJIČ, između ostalog govori o svojoj

velikoj borbi da očuva “Festival” u našem jedinom gradu na moru

MAJSTORIANIMATORSKOGESNAFFA

Jurinko Raji~: “NAFF je za Guinnessovu knjigu rekorda “



Ni{ta nisu pogrije{ili na njema~-kom hidrometeorolo{kom porta-lu: Wetter . U subotu, 29. junaovog Ljeta Gospodnjeg, tako sunas “obavijestili”, u Neumu }e u

rano poslije podne grmiti, sijevati, padati, plju{tati, a ne{to kasnije }e se iznad ovog

jedinog bosanskohercegova~kog gradi}a namoru nadviti, kao }umur, crni oblak, madanije sigurno da }e “poku{ati” rashladiti rajuispod sebe. Ali }e prijetiti. Upravo se zbog te“prijetnje” direktor Festivala animiranog filma - NAFF u Neumu, Jurinko Raji~, nijeusudio otvorenje osme animatorske smotre uvlastitoj organizaciji uprili~iti na otvorenom,na terasi Hotela Sunce , ve} smo morali me|‘hotelske zidove, kako ne bi “izginuli”.

NELE I [PANCI“Od prvog dana podrào nas je tada{nji

ministar kulture i sporta u Vladi FBiH

Gavrilo Grahovac. Kao {to nas sada podràva aktuelni federalni ministar kulturei sporta Salmir Kaplan. I to je ono {to drìovaj festival, definitivno. Ve} tri godine nas

podràva i Fondacija za kinematografiju FBiH , pa Eronet i Elektroprivreda HB -a, ali

mi je najdraè {to NAFF-u, kao jednom odsvojih najja~ih projekata, ve} pet godina

podr{ku daje Ambasada SAD-a u BiH. Jer,SAD i jeste kolijevka animiranog filma, pati je satisfakcija kada te podràva takavneko, razumije se u to {to ti radi{, a onda jo{i do|e u Neum”, govori nam Jurinko Raji~,tre}eg dana NAFF-a, a ovogodi{nji Festival otvorio je ata{e za informisanje AmbasadeSAD-a Phillip Beekmann. Koji se, kao imnogi drugi gosti NAFF-a, mogao uvjeriti

kako Jurinko Raji~ na raspolaganju nema“fizikanere”, tako da je primoran da, uzmalu pomo} svojih prijatelja, dosta toga,

bukvalno, iznese na svojim le|ima. Jarani,koje para kupit’ ne moè, pomogli su mu,red je, da iz hotela na terasu prebaci stolice,

jer drugu no} su se stekli uslovi za gledanjecrtanih filmova na svjeèm vazduhu, uzmore. Jedan od njegovih prijatelja “fizika-nera” je i Nedàd Begovi}, sarajevskireditelj, animator, inovator, koji je uispomo} htio pozvati i ~etvero~lani tim{panskih animatora, svojih kom{ija nakonaku u ku}i Raji~evih. “Sad }u im ja re}i:

Haj’mo, ba, [panci, malo iznositi stolice. Akad oni pitaju: Za{to?, ja }u njih upitati: Pa,zato {to ste pravili film, niste valjda mislilida }u ga stoje}i gledati?”, izusti, a smijehmu otplovi sve do Velikog {kolja. A kad

Neleta, to je njegov nadimak za, opet,

prijatelje, upitasmo, onako ozbiljno, {ta jto {to Jurinka Raji~a drì da se bori i pati z

NAFF i s NAFF-om, on re~e: “Ja ne znam{ta ga drì. Neki entuzijazam, valjda, strasosje}aj... On je misionar, koji radi ve}stvar nego {to se to mo`da ~ini! U jekturisti~ke sezone u Neumu se de{ava vrlozbiljna kulturna ~injenica. NAFF j

poseban festival, na kojem si, naprimje pro{le godine imao dva Mikea: prvi, R eiss jedan je od pet potpisnika Simpsonovih,

drugi, Murphy, je radio animacije zGospodara prstenova i Harryja PotteraPravi, zajebani, svjetski igra~i! Kojim

pripada i Borivoj Dovnikovi} Bordo, jedaod najve}ih ìvih autora animacije, koji jisto tako pro{le godine do{ao u Neum.Osmi NAFF traje do 5. jula. “Sve {tvrijedi u regiji, a vezano je za animiranfilm, do{lo je do sada u Neum. Maru{i}Blaèkovi}, Bordo, pokojni Majdak, ondStani}, Dovnikovi}... I svi su oti{zadovoljni. A stekli smo i tridesetak~etrdeset prijatelja, va`nih ljudi iz svijetanimacije, koje sigurno ne bi nikada n

upoznali da nije NAFF-a. Pazi, ako su ti posljednje dvije godine do{li oskarovac BiPlympton, potom Mike Reiss i MikMurphy, a dogodine dolazi Joan C. Gratzdobitnica Oscara za najbolji animirani filmi jo{ tri puta nominirana, koja nam je ovgodine poslala svoj film, pa jo{ neki do|uo svom tro{ku, onda je to stvarno golemo!”veli Raji~.

Tri su selektora odabrala ~etrdeset i dvfilma, koliko }e ih ukupno, u Takmi ~ar skom

programu , biti prikazano na ovogodi{njem NAFF-u: glumica iz Sara jeva AminBegovi}, prodekan Akademije umjetnosti Banjoj Luci Predrag Solomun i sarajevskreditelj Vlatko Filipovi}. “Na adresu NAFFa pristiglo je vi{e od ~etiri stotine filmova, u Takmi~arski program uvr{tena s~etrdeset i dva. U principu, nema tu velikdileme, filmovi se uvijek sami nametnu. A

biraju se po vrsti festivala. NAFF je jedaotvoreni festival, koji nije tematski. Zna~imamo sve vrste animiranog filma. Kada i

biramo vodimo ra~una i o tome da se ovafestival doga|a u turisti~kom mjestu. Ovgodine imamo od ~isto estetskih filmovakoji se bave estetikom samom po sebi, d

visokoangaòvanih filmova, koji se bav4.7.2013. I SLOBODNA BOSNA 6

FESTIVAL ANIMIRANOG FILMA U NEUMU

Pi{e: DINO BAJRAMOVI]Foto: NAFF, PREDRAG SOLOMUN

VESELO NA OTVARANJUAta{e za informisanje Ambasade SAD-a Phillip Beekmann i direktor NAFF-a Jurinko Raji~

KellerkindON OF copy Smetlji{te



aktuelnom situacijom u svijetu. Ve}inom suteme ekologija i propast svijeta na taj na~in,ili ratovi, ili su to, da tako kaèm, post-apokalipti~ni filmovi”, obja{njava AminaBegovi}. ^lanovi, pak, stru~nog ìrija su:Jasna @alica, glumica i profesorica naAkademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu,Kre{imir [ego, novinar i knjièvnik, slobodniumjetnik iz na{e dràve, te bugarski autor ireditelj Pencho Kunchev. Filmovi saovogodi{njeg NAFF-a producirani su u Bosnii Hercegovini, Francuskoj, [paniji, SAD-u,Bugarskoj, Rusiji, Latviji, Slova~koj, Finskoj,Srbiji, Ma|arskoj.

KRENULI PA STALIFascinantna je ~injenica da su na

Festivalu animiranog filma u Neumu od2006. pa naovamo prikazani animiranifilmovi iz sedamdeset i {est dràva svijeta!Ve}ina nas ni ne zna da se u toliko dràvauop{te produciraju crtani filmovi. “Gdje se

prave to je i do{lo u Neum. Zna{, krozgradi} od tri tisu}e stanovnika ‘pro|u’filmovi iz sedamdeset i {est dràva... Imalismo divno iskustvo, da je prvi afganistanskianimirani film ikada napravljen premijerno

prikazan upravo na na{em festivalu”, isti~edirektor NAFF-a. Pro{le godine BiH nijeimala svoj film u Neumu. Imali smo

Jorgovan, iz obiteljske manufakture Raji~:autori su Aleta, Sanja i Jurinko. No, sukobinteresa, znate kako to ve} ide. Ali, BiH niove godine ne bi imala svoj film na NAFF-uda Raji~ nije odlu~io da prikaè Jorgovan, stim da ga stru~ni ìri ne}e ocjenjivati.Sukob interesa, neko }e re}i, ali {ta }emo sobrazom dràve? Nema potrebe da se ljutitena njega! “Bosna i Hercegovina ima stra{an

potencijal, me|utim animirani film je skupigra. Jedan minut klasi~ne animacije ko{tminimum petnaest hiljada maraka. Zna~i d

bi za pet minuta filma svaki autor trebadobiti bar 75.000 KM. Po{to nemamnovca, pa Fondacija to {to ima nekakrasporedi, ti dobije{ osamnaest do dvadese

posto, a dalje se snalazi. U posljednjih {essedam godina sigurno je petnaest autor


IZ OBITELJSKE MANUFAKTURE

Predrag Solomun je

prodekan Akademije umjetnostiu Banjoj Luci, po strucimontaèr, direktor je programaFestivala animiranog filma utom gradu i selektorovogodi{njeg NAFF-a.

[ta je Vama i {ta jenama NAFF?

NAFF je za mene stvarnolijepo festivalsko mjesto, i zadruènje sa animatorima, i zapro{irivanje kontakata i veza sadrugim ljudima koji se bave ovom

vrstom umjetnosti, ali i svakakopregled ponude onoga {to sede{ava na svjetskoj animatorskojsceni. Ali, prije svega, NAFF jemjesto gdje se uz jednu finu iopu{tenu atmosferu ljudi susre}ui druè, i razmjenjuju iskustva.NAFF za Bosnu i Hercegovinutreba imati veliki zna~aj, jer jekoncipiran kao festival

animiranog filma u jedinom

bosanskohercegova~kom graduna moru i od Studija Neum , koji je jedini u na{oj dràvi imaoradionice i {kolu crtanog filma.Shodno tome, potrebna je i punove}a podr{ka, sa svih nivoavlasti. Kako bi, jednostavno,Festival dobio ve}u snagu izna~aj kakav i zasluùje.

Pri~ali ste mi da }e naAkademiji umjetnosti u BanjojLuci uskoro biti osnovanSmjer animirani film .

Da. Od Ministarstvaprosvjete i kulture u VladiRepublike Srpske dobili smolicencu za osnivanje tog smjera.Najvjerovatnije }emo u {kolskoj2014./2015. godini upisati prvuklasu studenata na Smjer animirani film . Taj smjer jespona dramskih i likovnihumjetnosti, koje mi imamo u

sklopu na{e Akademije, pa}emo ga tako i pozicionirati.Prilikom pravljenja konceptaveliku pomo} smo dobili odAkademije likovnih umjetnosti izZagreba, a svojim savjetimapuno su nam pomogli Jurinko

Raji~ i njegova ekipa.

Kada }e biti odrànovogodi{nji Festival animiranog filma u BanjojLuci?

Od 23. do 28. oktobra.

MR. PREDRAG SOLOMUN, SELEKTOR NAFF-a

NAFF je mjesto gdje se u opuštenoj atmosferi ljudisusreću i druže

POKRET I ANIMACIJA

Nedàd i Amina Begovi} na predavanju Jasne @alice

Predrag Solomun



po~elo raditi film, pa stalo. I ja sam me|unjima - prije osam godina po~eo sam raditifilm o Me|ugorju, zavr{io pet od ukupnodvadeset minuta koliko bi film trebao trajatii vi{e sredstava nemam. U Francuskoj,naprimjer, jedan autor dobije sredstva zafilm od kojih moè ìvjeti i raditi desetgodina. Pet ljudi koji su pro{li kroz mojKamp crtanog filma napravili su filmove,ali mislim da se vi{e nikada ne}e upustiti utakvo {to”, tvrdi Jurinko Raji~.

PA KOD NJAVRE NA FILMOVE...E, da, Raji~ spomenu svoj Kamp

crtanog filma u organizaciji svog Studija Neum iz kojeg je i nastao NAFF. Naàlost,Kamp vi{e ne postoji. Prije nekoliko godinanaprosto ga je preuzelo, da ne upotrijebimoneku teù rije~, Ministarstvo kulture isporta FBiH. Te je, zbog nestru~nog inekompetentnog vo|enja, sve to tako brzo ineslavno propalo, ve} nakon dvije sezone.Ipak, ne}emo sada previ{e o tome, da nekvarimo neumsku idilu. Mislite li,gospodine Raji~u, da organizuju}i NAFFradite sizifovski posao? “Mislim! Ali, jasam u animaciji trideset godina i vi{e se iztoga ne mogu izvu}i. Isto kao {to se izFestivala ne mogu izvu}i. Bila bi sramota,nakon {to smo prikazali filmove izsedamdeset i {est dràva, kada bih ugasio

NAFF. A samo ga jednom ne odrì - nemaga vi{e. Mi u posljednje dvije godine u

Festival ulazimo bez ijedne jedine marke,sve na obraz, a ~ekaju}i realiziranje tenderana koje smo aplicirali. A na{i suradnici~ekaju da im plati{. Me|utim, sa~uvao siobraz, pa ljudi imaju strpljenja. Jednomsam rekao da }u NAFF odràti u restoranuLaguna , kod Dragana Njavre, gdje objedujugosti Festivala . Primi}u ku}i dvadeset ljudi,

Njavro }e nas hraniti, a mi }emo piti, i pla}ati, i gledati filmove”, odgovara Raji~.

Idemo taksativno: iz sedamdeset i {estzemalja su prikazani filmovi na NAFF-u dosada, svake godine je vi{e od ~etiri stotinefilmova iz ~etrdeset i pet dràva u DVD

playerima selektora i u mjestu od 3.000

stanovnika, {to je za Guinnessovu knjigu rekorda . “I svake godine autori iz barem petzemalja doputuju u Neum o svom tro{ku. Usu{tini, u organizaciji bilo kojeg Festivala radi minimalno dvadeset ljudi, a na NAFF-u samo moja supruga, k}erka i ja. Od~etrdeset i dva filma koji su ove godine ukonkurenciji za nagrade njih ~etrdeset jeosvajalo nagrade na svjetskim festivalimaanimiranog filma. A pro{le godine su svifilmovi iz Takmi~arskog programa ,~etrdeset i sedam ukupno od pet stotina

prijavljenih, bili nagra|eni, a ~ak i ve}inafilmova iz na{e druge sekcije - Panorama .

Najbolje je pro{le godine napisaonovinar Dragan Marijanovi} u Oslo bo |e - nju - parafrazirat }u ga: Da je ovoliko film- o va, ovakve kvalitete i od ovakvih autora

prikazano u Beogradu, taj grad bi se digao

na noge ”, kaè Jurinko Raji~. Ovogodi{nji NAFF objektivno ko{ta 130.000 KM. A,Raji~ ga, subjektivno, “i{~eprka” za upolamanje. Ako mu ne{to uplate. Sve ostalo je

- obraz. I sve u cilju najbolje turisti~k propagande koju je Neum ikada imao! Jero NAFF-u je u svijet oti{lo dvadeset i dvsata TV priloga. Da ostalo nspominjemo...

Te{ko jeste, kako stvari stoje bi}e joteè, ali 9. NAFF }e sigurno biti odrànZato {to je oskarovka Joan C. Gratz, a n

preporuku jo{ jednog oskarovca, BillPlymptona, najavila svoj dolazak

potvrdila sudjelovanje u stru~nom ìriju. Otom potom. A u trenutku kada se ovaj broSlobodne Bosne pojavi na ulicamSarajeva, gosti 8. NAFF-a ve} }e biti n“krstarenju” Neumskim i Stonskim zaljevom. Poslije }e se iskrcati na splav, prek

puta Neuma, ali na na{oj teritoriji, gdje } prisustvovati Mu{ulijadi .

Na programu su {koljke i vino u 2D

3D formatu. Ako ste tamo, zna~i i da st blizu Evropske unije. Samo malo otplivajt pa komotno moète u Hamburg. Spakova}vam i koju mu{ulu, nek’ se na|e na putu...


FESTIVAL ANIMIRANOG FILMA U NEUMU

TIM ZA SVE FESTIVALE ANIMIRANOG FILMA ^lan ìrija, bugarski autor i reditelj Pencho Kunchev (lijevo); ènski dio tima NAFF-a predvo|en Sanjom Raji~-Banjac (desno)



Za sve je kriv onaj nesta{ni DadoDìhan! Pripremao je kulturne

programe u na{oj ambasadi uLondonu i jedanput je doveonekakvu grupu sa pjeva~icom.

Uklju~ili su se i krenuli èstoko da naszabavljaju zanimljivom kombinacijom ska

plesnih ritmova, punk energije i folk elemenata izme|u. I svi smo se rasplesali, aonda me je Dado upoznao sa pjeva~icom.Prvo mi je rekla ime i prezime i to da je izDubrovnika, ja sam promptno reagirao pitav{i

je tko joj je on - ona odgovorila da joj je otaci trajno prijateljstvo je odmah uspostavljeno.

PLESNOST I RASPOJASANOSTGrupa se zvala The Penny Black

Remedy , a ona je bila Marijana Hajdar-

hodì}. A otac joj Hamo, legendarni pjeva jo{ legendarnijih Dubrova~kih trubadurastric joj veliki glumac Izet. Upitao sam jodakle joj ime, a mislio sam da }e modgovoriti kako mi je odgovorila: njen jotac snimao sa Trubadurima prekrasn

pjesmu Marijana glasovitog dubrova~kokantautora Vlaha Paljetka, stigla je vijest studio da se rodila curica; ime nije ntrebalo traìti, jer se samo nametnulo, mad

je bilo i drugih prijedloga.


MARIJANA, TEBE ]U ÊKAT JA...

Pi{e: OGNJEN TVRTKOVI] (London)

Grupa TPBR iz Londona nedavno je objavila svoj drugi album “Inhale... Exhale...OK, Now You Can Panic!”; pjevačica ovog benda je MARIJANA HAJDARHODŽIĆ,

čiji je otac HAMO pjevao u “Dubrovačkim trubadurima”, koji su, upravo uLondonu, predstavljali Jugoslaviju na pjesmi “Evrovizije” 1968. godine

MARIJANA NAŠE MLADOSTIOtac Marijane Hajdarhodì} je Hamo, legendarnipjeva~ jo{ legendarnijih “Dubrova~kih trubadura“, a stric

joj veliki glumac Izet

PERSPEKTIVNI BAND IZ LONDONA Marijana Hajdarhodì} (prva zdesna) pjeva~ica je The Penny Black Remedyja



Slijedio je poziv za prvi gig u jednomklubu i u mojim se rukama na{ao i njihov

prvi CD No One’s Foult But Your Own (iz-dan na vlastitoj etiketi Soundinista , 2009.),koji mi je ve} nakon prvog slu{anja

potvrdio da se radi o potentnom novomlondonskom sastavu, punom energije,vesele plesnosti i raspojasanosti. Marijanau sastavu pjeva i svira udaraljke, {kotskigitarista K eith M. Thomson je tako|er solo

pjeva~ i autor svih pjesama, bubnjar dolaziiz Holandije i odaziva se na ime Vilco vanEijk, dok je bas gitaru u to vrijeme dràoSteve Nelson - jedini Englez. Dakle,multikulturalan sastav kakav je mogu}samo u Londonu. A takva je bila i muzikana prvom CD-u - eklekti~na, vesela, sautjecajima koji su dolazili odavde i odande,sa vi{eglasnim pjevanjem i sa dva glasa u

prvom planu, te sa pro{irenim line-upomna koncertima (duva~i!). A na njima jevladala uobi~ajeno urnebesna atmosfera, saodanom publikom koja ih je pratila iz giga

u gig (ra~unaju}i i mene, naravno!).Onda sam otvorio odli~no designiranbooklet koji je i{ao uz CD i ostaozaprepa{ten: plo~a je snimana, produciranai komplet ura|ena u Zagrebu, ~ak i jegrafi~ki design bio rezultat napora jednoghrvatskog tima. Opa, ovo ve} postajeinteresantno, rekao sam sebi, jedan od

perspektivnih mla|ih londonskih sastavakoristi tehnolo{ku (i glazbeni~ku!) bazu una{em okolju. Marijana to jednostavnoobja{njava: ona je i{la, kao i svadubrova~ka djeca, u ~uvenu glazbenu {koluLuka Sorko~evi} , s njom su bili jo{ neki

polaznici, sa kojima se, naravno, oku{ala iu sviranju rock glazbe, potom su se razi{li,ali ostali u kontaktu. R obert Nappholz se

prebacio u Zagreb, otvorio vlastiti studio ivodio odli~nu grupu Fali V , a truba~

jazzisti~kih sklonosti Dèmal Caki} jeokon~ao Akademiju i postao ~lanDubrova~kog gradskog orkestra , uz stalnusuradnju sa sarajevskim jazz krugom. Onase 1993. prebacila u London da tamonastavi pjeva~ku karijeru. I tako seMarijana Hajdarhodì} vratila na “mjestozlo~ina”, jer je njen otac Hamo saDubrova~kim trubadurima daleke 1968.

pjevao na Eurovision Song Contestu uelitnoj londonskoj dvorani Royal Albert Hall prekrasnu pjesmu \ela Jusi}a Jedandan i dobacio ~ak do {estog mjesta.

POVRATAK “NA MJESTO ZLOÎNA“Veza London-Zagreb-Dubrovnik je

brzo uspostavljena. Odletilo se u glavnigrad Hrvatske i tamo u studiju Debelji sa

producentom Robertom Nappholzemsnimila plo~a. Kojoj je nemjerljiv doprinosdala i truba u koju je duvao Dèmal Caki},te jo{ niz onih koji su ih gostili, posudiliinstrumente i pomogli na ovaj ili onaj

na~in. Nitko, osim mo`da Chrisa

Eckmanna, nije na taj na~in uspostaviomost izme|u svjetske rock scene i doma}ihsnaga sa prostora ex-Jugoslavije. I isplatilose, a to potvr|uje {armantna Marijana urazgovoru koji smo vodili ovih dana. Rizik

je bio veliki, ali po izdavanju plo~e do{li suuspjesi - nekoliko nagrada za alternativnerock grupe, nastupi po londonskim klu bo-vima, ali i na pozornicama velikih festivala,recimo dva puta Glastonburyja , te sve ~e{}iodlasci u Europu, uz gostovanja na koncer t-ima onih velikih, recimo Buzzcocksa .

Potom snimanja za program BBCradija, nekoliko video uradaka, singleovi -grupa je sve vrijeme mojih dodira s njimaodavala dojam organizirane i vorkoholi~necjeline, sa autorom velikih potencijala,muzi~ki spremne i sa logisti~kom podr{k -om niza suradnika.

I onda nam je proslije|ena vijest da je ugrupu umjesto originalnog basiste do{ao

nitko drugi doli veteran londonske punk

scene Paul Smith, nekada u UK Subs Flaying Padovanis , sa kojim su ve

odranije imali dodira, bilo na koncertima ili drugdje. Generacij

ispred, ali veteran pun energijei uz to odli~an kom pozitoVe} prije njegova odlaskTPBR su se iznova uputili Zagreb, da sa istim, zaprav

pro{irenim sastavom suradniksnime drugi CD.

Marijana sama priznaje da j prvi odlazak bio istinski rizik, ali s

pokazalo itekako isplativ, pa je billogi~no vratiti se “na mjesto zlo~ina”. Save} sa kapitalom grupe koja vi{e nije n

po~etku i koja ima reputaciju mladosastava velikih potencijala. Tim prije {to jKeith M. Thomson naprosto izbacivao isebe gomilu odli~nih pjesama grade}i ih nvlastitoj poetici plesne muzike i tekstovkoji su znali biti i mra~ni i govoriti tamnim zakucima ljudske psihe i dru{tva

kome ìvimo. Iza neobaveznosti muzi~k podloge pjesme su se nakon vi{e slu{anjdoìvljavale kao vi{eslojne skladbe koje u

punkerski potisak tjeraju i na razmi{ljanjeZaboravili smo i ovo: TPBR su nastupali Hrvatskoj i Sloveniji i to u paketu sodli~nim surf sisa~kim sastavom ThBambi Molesters , a oti{li su i do rodnograda Marijane Hajdarhodì}, Dubrovnikada bi svirali u Lazaretima . Ovih smo dani{li po londonskim klubovima

prisustvovali promociji drugog CD-TPBR-a, neobi~na naslova: Inhale.Exhale... OK, Now You Can Panic! , ope

na njihovoj vlastitoj etiketi Soundinista udistribuciju Cadiz Music Ltd ), koji }e prodaju do}i tek sredinom narednomjeseca. Deset pjesama sa plo~e pokazujrast grupe - i izvo|a~ki i producentski autorski potencijala sastava.

U Zagrebu se radilo i sa grupomduva~a, uglavnom mla|ih jazzista, koje nkoncertima zamjenjuju The Horns of FuryDèmal Caki} je dao neizmjeran doprinofinim jazzisti~kim bojenjima u baladYou’ll Thank Me In The Morning u kojo

blista Marijana u ulozi solo pjeva~icenekoliko pjesama ima {irinu zvuknajboljih engleskih ska sastava iz vremenetikete Two Tones , od kojih su se neki

posljednjih nekoliko godina slavodobitnvratili na scenu (Madness i drugi!), a nkoncertima - urnebes i sing-a-long pjevanjod prve do posljednje pjesme.

E, sad, prve su pozitivne kritike ve pale, grupa se sprema na velike koncertefestivale i u Engleskoj i po Europi, posebnu Francuskoj, Holandiji i u Njema~koj radna novim spotovima i vrijedno koncertira plondonskim klubovima. Pa sretno MarijanHajdarhodì} i ekipi iz TPBR-a i da nam

uskoro do|ete i do Sarajeva, zar ne?


ZA SVE JE KRIV D.D@

BIĆE NEŠTO OD NJIH:Marijana sama priznaje da

je prvi odlazak u Londonbio istinski rizik, ali sepokazalo itekako isplativ,pa je bilo logično vratitise “na mjesto zločina”.Sad već sa kapitalomgrupe koja više nije napočetku...



ELEMENTALNO KVALITETNO

Regionalna glazbena hip hop scena

prema svim pokazateljima u stal-nom je padu. A nije niti ~udo {tosu hip hoperi na zalasku, jer suuglavnom kazali ono {to su imali.

Generalno gledaju}i, odràli su se oninajbolji i najkvalitetniji. Jedan od tihnajkonstantnijih, najiskrenijih i najkvalitet-nijih zasigurno je i hrvatski band Ele me nt al.

KUGLE, I TO ZLATNEPrije nekoliko dana na popularnom

internetskom kanalu za razmjenu videosadràja You Tubeu “svjetlo dana” ugledao

je njihov novi glazbeni videouradak.Spotom za pjesmu Po mojoj mjeri zagreba~ki su glazbenici najavili izlazak i

promociju novog albuma U redu je . Na slu`benim stranic-ama banda u kratkomobra}anju publici stojisljede}e: “Nakon nekoliko mjeseci rada u studiju napokon vam predstavljamo svoj prvi singl s novog albuma! Singl se zove PoMojoj Mjeri i ozna~ava na{ novi po~etak koji zapo~injemo novim albumom U redu je. Pje sma je kon- ci pirana kao omnibus tri pri~e koje

povezuje zajedni~ka misao na refrenu pjesme.” Najavni singl kratko je prokome-ntirala i pjeva~ica Elementala MirelaPresilac Remi: “Kroz tri pri~e, htjela sam u slu{ateljima osvijestiti neke situacije kroz koje ène prolaze na svakodnevnoj bazi.Pjesma je pisana kao storytelling, ali u njoj nema ni{ta bajkovito - ovo je realnost, bez uljep{avanja .” Elemental je kona~no ustudio u{ao tri godine nakon albumaVertigo , koji je pokupio uglavnom

pozitivne kritike. Pored pjeva~ice Remi, tu je i uvjetno re~eno drugi glas Luka Trali}Shot, a backline ~ine gitarist ErolZejnilovi}, basist K onrad Lovren~i},klavijaturist Davor Zano{ki, bubnjar IvanVodopijec uz prate}i vokal Vide Manestar.

Glazbeni po~eci Elementala vezani su

za 1998., a prvijenac Moj, njegov, njensvijet su objavili dvije godine kasnije.

Isprva, Elemental je bio raptrio, dok posljednjih {estgodina djeluju kao sedmorka.

Godine 2005. grupa je nomini-rana za hrvatsku diskografskunagradu Porin u tri kategorije,a iste godine Remi dobivanagradu Zlatna Koogla zanajbolji vokal. Spot za pjesmuTako lijepa je 2006. nagra|enMagdalenom za najbolji spot,a 2007. Elemental dobiva

Zlatnu Kooglu za spot Iz dana u dan. Njihov album Male stvari je Hrvatska diskografska udruga nagradila srebrenom

plo~om za broj prodanih primjerakaalbuma. No, vratimo se mi recenziji novog

albuma U redu je .

FANKY VODEAlbum sadrì dvanaest novih pjesama, a

otvara ga Balkana . Uvodni fanky ritam uzdominaciju bass gitare i bubnja izvrsno seuklopio u fraze koje pri~aju jednostavnu

pri~u kroz tekst: “Ne vjerujem nikome

potro{ili ste me, politi~ari rade samo zasebe... u zemlji be~kih konju{ara.” Refren

je univerzalan i moè se odnositi na bilokoju od zemalja u okruènju, a glasi. “S ovestrane balkana, sre}a nije bogom dana, ovo

je zemlja rana i pustih obe}anja.” Elemental

nastavlja èstoko i u pjesmi Po mojoj mjerRemi i ekipa u borbi za dostojanstvo ravnopravnost spolova bore se stihovima“Ovo nije svijet po mojoj mjeri... Bila sam

uz tebe kad si bio nula, danas mlad

menadèr i dalje si nula, obraz ti je |oncipele ti skupe, voli{ se zavla~iti u tu|

male rupe...” Slijede solidne pjesme St jedan razlog protiv i No` , na kojimElemental lagano klizi iz hip hopa u fankvode.

Najbolji fanky ulaz, pak, ima pjesmNeustra{ivi . âk i gitare odli~no odra|uj

posao uz zvuk nezaobilaznog gitarskog vavah efekta. Sve pohvale i basisti KonradLovren~i}u na izvrsnoj bass vo`nji, koja jnaprosto potkovala pjesmu. Nakon ne{tsporije uvodne teme u pjesmi [ok , koja ntrenutke vu~e na old school s po~etka 70-ti

godina pro{log stolje}a, stiè pjesmProkleta ljubav .Malo reggaea nije naodmet, a Proklet

ljubav je upravo u ska ritmu, iako Remi ntoj pjesmi naàlost pomalo zvu~i kaSeverina. Povratak u rock vode uslijedio je

pjesmi Pra{ina . Najbolja pjesma je iz nekorazloga ostavljena za kraj. U redu je zatvaristoimeni album grupe ElementaOptimisti~na je to pjesma koja doslovce pr{tenergijom. Kona~no, Elemental je snimi

jo{ jedan solidan album, a ono {to svakakraduje je da band polako, ali sigurno odmi~od hip hopa i ulazi u fanky vode, koje im p

svemu sude}i izvrsno leè.

Pi{e: MARIO ILIÎ]

Jedan od najkvalitetnijih hrvatskih bandova zasigurno je ELEMENTAL,koji je na sceni već petnaest godina; naš novinar piše o njihovom posljednjem

studijskom albumu U REDU JE

MA, SVE JE U DURE

REMI NA VRHUElemental je i svojim novim albumom potvrdio kultni status na hrvatskoj muzi~koj sceni


http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-869-472013 67/84SLOBODNA BOSNA I 4.7.2013. 6



Ameri~ka doma}ica,supruga i majka trojedjece Ella Rubinstein

bliì se ~etrdesetoj: njen ìvot je miran, sre|en i odvija se umaterijalnom blagostanju

bijele provincije, ali ispod

ispolirane povr{ine zjapi te{ka praznina koje Ella zapravo nijeni svjesna. Poku{avaju}i dazapo~ne karijeru urednice uizdava{tvu, ona na ~itanjedobiva rukopis romana nepo-znatog autora A. Z. ZaharaSlatko svetogr|e . Roman jeinspirisan ìvotnom pri~omvelikog pjesnika islamskogmisticizma Mevlane Dè aludi-na Rumija i njegovim

prijateljstvom sa dervi{omlutalicom [emsom iz Tabriza.Zainteresovana romanom, ali ili~no{}u pisca, Ella po~inje dase s njim dopisuje i u nepo-znatom holandskom pustolovuotkriva blièg sagovornikanego {to je ikad imala usuprugu pored kojeg je proveladecenije. Odu{evljenje i strastzbog pronalaska osobe koja jena{e ogledalo, jednaki su uKon’ji trinaestog kao i uAmerici dvadeset i prvogvijeka. Bijes sredine koja sezbog povezanosti dvoje ljudiosje}a isklju~enom tako|er je

neobi~no sli~an u svim prostorima i vremenima.

Turska knjièvnica Elif[afak je u vremenu op{tegcjepkanja i fasciniranosti parti-kularnostima i odmjeravanjimau razli~itim svjetovima

prepoznala univer zalno i isto.Ona islamsku filozofiju tuma~ii upli}e u svoj tekst

prepoznaju}i u njoj principe primjenjive na ìvot dana{njeg~ovjeka, svejedno gdje on ìvi.Zao{trena granica izme|u

islama i hri{}anstva, Istoka i

Zapada, mu{karaca i èna,afirmisanih i marginaliziranih,

kod [afakove je prevazi|enaljubavlju, istinskim razumije-vanjem i suosje}anjem sa~ovjekom.

Centralna tema romana je

prijateljstvo, specifi~anodnos izme|u dvoje

ljudi koji omogu}ava svakomeod njih da se duhovno razvijaogledaju}i se u onom drugom.Taj duhovni razvoj je nekad

bolan, zahtijeva grubo potiranje svoga ega, odricanje, poniznost. Ljubav proizi{la iz

takvog prijateljstva jespoznajni put, na~in

pribliàvanja Bogu, ona jeafirmisana kao ìvotno na~eloni po ~emu sli~no petpara~komromanti~nom kli{eu. Takvaljubav popunjava prazninu

pred kojom su nemo}ni idru{tveni uspjeh ikonzumiranje i posjedovanje.

Autorica za polazi{te uzimaautenti~nu pri~u o slavnomRumiju ~iji je ugled kaoislamskog u~enjaka bio

ogroman, ali koji se tek kroz

prijateljstvo sa drskim inekonvencionalnim [emsom

otkrio kao pjesnik, jedan odnajve}ih koje svjetska knjièvnatradicija poznaje. Rumijevu

poeziju i [emsovih ~etrdeset pravila ljubavi [afakovainkorporira u svoj tekst i timnovim kontekstom ih primi~e

dana{njoj {irokoj ~itala~koj publici (pa i onoj koja je samonamamljena ljubavnimzapletom izme|u Elle i Aziza).Bilo da traì trivijalnu pri~u o

preljubi, ili istinsku duhovnuhranu zasnovanu na sufijskomshvatanju ljubavi i vjere, ~italac}e uìvati u ovom romanu.Hvale je vrijedan autoricin

uspjeh da spoji razli~ite registrei da pozove razli~ite ~itaoce da preispitaju svoja uvjerenja otome {ta su uspjeh, mo} iljubav.

Roman se lako ~ita,uprkos gustimintertekstualnim refer en

cama, ~estom smjenjivanju perspektiva i paralelnom tokudvije pri~e smje{tene u dvarazli~ita historijska i kulturnaokvira. Poglavlja su kratka,obi~no naslovljena imenom

lika iz kojeg se fokalizira, a jedno od slabijih mjestaromana je prevelikaujedna~enost pojedinih glasov(od epizodnih, sasvim usputnihlikova, do klju~nih) koji bi,sude}i po njihovim

postupcima, trebali me|usobn biti vrlo razli~iti. Autorica ponekad i nagla{eno insistirana jednostavnosti irazumljivosti kojoj `rtvujemagiju poetskog i nedore~enog(tako ljubav sa Azizom mora

biti ostvarena, ali se na kraju

ipak nalazi pone{tomelodramati~an motiv zanemogu}nost njenog trajanja).

Uprkos autoricinom povremenom kalkulisanju unastojanju da roman komu-nicira sa naj{irim krugom~italaca, roman o Rumiju jedobro napisana, topla, pametnknjiga: dok nas vjerski fanaticraznih vrsta èle odbijati jedneod drugih, 40 pravila ljubavi jesuptilno, ali uvjerljivo

podsje}anje na ono {to ljude

zaista povezuje.


Pi{e: ADISA BA[I]

Pohvala duhovnosti, ljubavi, nesvakida{njem prijateljstvu, bezrezervnom otvaranju uma i srca

Elif [afak ro|ena je 1971. uFrancuskoj, a zbog maj~inogposla je od djetinjstva ivjela urazli~itim zemljama. Autorica

je osam romana, me|u ko ji-ma je i me|unarodni best-seler Kopile Istanbula, a pi{ena turskom i engleskom jezi-ku. Spada u najcjenjenijesavremene turske autor(ic)e.

Roman Elif Šafak„Četrdeset pravila ljubavi:roman o Rumiju“(Buybook, Sarajevo, 2013.)

KNJIGA MJESECA

O AUTORICI

Dobro upakovani sufizam za početnike


http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-869-472013 69/844.7.2013. I SLOBODNA BOSNA

6

MARTIN WALSER

PoslednjaGoetheova ljubav

Roman Martina WalseraPoslednja Goetheova

ljubav (Laguna, Beograd,2013.) fiktivna jebiografija njema~kogknjièvnog velikanaJohana Wolfganga vonGoethea. Iako je u svojoj

73. godini toliko slavan da njegov slugakri{om prodaje njegove vlasi, Goetheunije ba{ sve dostupno. On doìvljavaduboku intimnu dramu, zaljubljuje se udevetnaestogodi{nju Ulrike. Uprkosvelikoj razlici u godinama Goethe skupljahrabrost da zatraì njenu ruku, me|utim,ve} ranije je donesena odluka da Ulrike

odlazi: on joj pi{e svoju ~uvenuMarijenbadsku elegiju . Cijena je 13 KM.

INGEBORG BACHMANN iPAUL CELAN

Vrijeme srcaVrijeme srca (NakladaOceanMore , Zagreb,2013.) je knjiga privatneprepiske izme|u dvojevelikih pjesnika njem a-~kog jezika, Ingeborg

Bachmann i Paula Cela-na koji su bili u ljubavnoj

vezi krajem ~etrdesetih i po~etkompedesetih godina pro{log vijeka. K}erkanaciste i nekada progonjeni Jevrejstrastveno su se dopisivali a sa~uvanapisma svjedo~anstvo su o odnosu koji jeimao velikog uticaja na, prije sveganjenu, knjièvnu karijeru. Cijena je 45KM.

RANKO BUGARSKI

Sarmagedon uMesopotamaniji

Lingvista i redovni profe-sor Filolo{kog fakulteta uBeogradu Ranko Bugar-ski u svojoj novoj knjizi{aljivog naziva Sarma- gedon u Mesopotamaniji: leksi~ke skrivalice (XX vek , Beograd, 2013.) bavi

se posebno zanimljivim vrstama novihrije~i. On u prvom dijelu knjige rje~ni~kidonosi skoro 1.000 slivenica, a u drugomdijelu biljeì novije imenice iz àrgonanastale sufiksima... Cijena je 14 KM.

DERVI[ U@IVO

Ljeto u baštiMuzeja

književnosti U petak, 5. jula, u 21.00sat, u ba{tiMuzeja knji -

e v nosti i po -

zori{ne umje -

tnosti (SimeMilutinovi}a7) tuzlanski

glumac Muharem Osmi} izvodi Dervi{ i smrt Me{e Selimovi}a. Ovo je 600. jubilarno izvo|enje Osmi}eve monodrame,

organizator je Teatar Arena, a ulazniceko{taju 5 KM. Ovim sadràjem koji }epostati redovan u Muzeju, zapo~inje serijazanimljivih kulturnih de{avanja planiranihza juli, knjièvnih ~itanja, radionicasevdaha, izlo`bi...

NAGRADA ZA MIR

Bjeloruskinja kojaumije slušati

preživjeleUgledna bjeloruskknjièvnica i novinarka Svetlana Alek sjevi~ dobitnica jovogodi{nje Nagradza mir njema~koDru{tva izdava~koja }e joj u oktobrbiti dodijeljena n

Sajmu knjiga u Frankfurtu (25.000 euraAleksijevi~eva je postala poznata pknjigama zasnovanim na kolaìma intervjusa ljudima koji su doìvjeli ekstremniskustva: pisala je o sovjetskim vojnikinjamu Drugom svjetskom ratu, o preìvjelim~ernobilske katastrofe, o majkama koje sizgubile sinove u afganistanskom ratu...

BR@E, BR@E, BR@E

Ubrzanje vodi površnosti,predrasudama, sukobima

Njema~ki sociolog Hartmut Rosa u svojonovoj knjizi Ubrzanje i otu|enje upozoravda je ubrzanje postala nova rijedana{njice, ~e{}a i od globalizacijeTehnolo{ki razvoj je ubrzao stvari, u~inio dih moèmo raditi vi{e nego prije, a rezulta je, smatra Rosa, osje}aj da nam se pruògromna koli~ina neiskori{tenih mogu}nosti. To je izvor sve u~estalije depresijeburnout sindroma, a {to je jo{ opasnijebrzina je donijela i novu povr{nost, ~iji srezultati otu|enje, predrasude, sukobi prenagle dru{tvene promjene.

IZ KNJI@EVNOG SVIJETAVRIJEME KNJIGE

PET NAJPRODAVANIJIHKNJIGA U SVIJETU

(Amazon)

1. TJenni Rivera: Inquebrantable/ Unbreakable

2. Khaled Hosseini: And the Mountains Echoed

3. George R. R. Martin: A Song of Ice and Fire

4. Dan Brown: Inferno

5. Sheryl Sandberg: Lean In

PET NAJPRODAVANIJIHKNJIGA U BiH

(Knjiga.ba)

1. Khaled Hosseini: A planine su odjekivale

2. Samantha Young: Dublin Street

3. Tracy Chevalier: Poslednji begunac

4. Karim Zaimovi}: Tajna dèma od malina

5. Dario Dàmonja: Ako ti jave da sam pao...



KULT MARKETHAQNocturnals

Evo lijepihvijesti zapoklonikeelektronske

glazbe spo~etka 90-ihgodinapro{logastolje}a.

Japanski duo N-qia i {kotskimultiinstrumentalis Harold Nonoudruìli su snage u zajedni~ki projektkratko nazvan Haq . Iako dolaze izrazli~itog podneblja, i zemljopisno ikulturolo{ki, to im nije smetalo da snimedvanaest pjesama i objave albumNocturnals .

JIM JAMESRegions of Light andSound of God

Rije~ je oprvomsamostalnomprojektuameri~kogglazbenikaJima Jamesa.Album nosi

naziv Regions of Light and Sound of God i sadrì devet pjesama. Jim je

{irem auditoriju poznat iz pri~e okentuckyjevskom rock bandu My Morning Jackets . Tema prvog Jimovogsolo albuma je religija i religioznost, {tose da naslutiti iz naslova albuma.

THE HOLYDRUGCOUPLENoctaury

A sada vijest iza ljubiteljepsihodeli~ne

glazbe. ûpavi~ileanski duoThe Holydrug Couple snimilisu albumNoctaury kojisadrì deset

pjesma. The Holydrug Couple sububnjar Manuel Parra imultiinstrumentalist Ives Sepulveda.îleancima je ovo drugi dugosviraju}ialbum u karijeri, a do sada su vje{tobalansirali na rubu psihodelije i indierocka.

Taman kada su svi pomislili kako jeizvrsni grunge band Alice in Chains zauvijek nestao sa glazbene scene, oni su sevratili, i to sa stilom. Band su osnovali

pjeva~ Layne Staley i gitarist i tekstopisacJerry Cantrella u prijestolnici grungea,ameri~kom gradu Seattleu 1987. godine.

U dugom i plodonosnom razdoblju odkonca ’80-ih godina pro{loga stolje}a dodanas snimili su pet studijskih albuma, alisu se zato okitili brojnim nagradama i

priznanjima, pisali muziku za filmove ièstoko otpra{ili svaku koncertnu turneju.

Naravno, prokletstvo grungea odnijelo je

prvo ìvot Curta Cobaina, frontmenaNirvane , a 2002. preminuo je i osniva~

banda Alice In Chains Layne Staley, da bi posljednja `rtva prije dvije godine bio biv{i basist banda Mike Starr. Nakon Staleyjevesmrti uslijedilo je ~etverogodi{nje zati{je, te

ponovno okupljanje i snimanje albumaBlack Gives Vay to Blue , da bi opetuslijedila trogodi{nja stanka i ponovniulazak u studio. Staleya je zamijenio pjeva~Villiam DuVall, a kona~ni proizvod jealbum The Devil Put Dinosaurs There kojise odnedavno nalazi u prodaji.

Album sadrì dvanaest pjesama, aotvara ga Hollow . Ponovno su tu, èstoki,distorzi~ni riffovi, prljave gitare i mra~nivokali na koje su naviknuli fanovi Alice inChainsa . U istom ritmu nastavlja i pjesmaPretty Done , dok se za pjesmu Stone moère}i kako je “tvrda kao kamen”. Voices jeasocijacija na stare Alice in Chains ioriginalni grunge sound. Kombinacija je to~vrste ritam sekcije, pjevljivih, melodi~nihrefrena, potpomognutih akusti~nim gitara-ma. Naslovna The Devil Put Dinosaurs There ponajbolja je pjesma na albumu.Mra~ni grunge i vje~ito ki{ni Seattle jam-stvo su depresivnoj i mra~noj atmosferi, ali

u isto vrijeme sna`noj energiji kojokruùje Alice in Chains .

Vrijedi izdvojiti akusti~nu pjesmScalpel , kao i distorzi~nu i èstokPhantom Limb . Album The Devil PuDinosaurs There zatvara solidna pjesmumjerenog ritma Choke . Generalno, Alicin Chains vratili su se na velika vrata nsvjetsku glazbenu scenu. Njihov pestudijski album zasluùje visoke ocjene zasigurno }e ostaviti traga na glazbenim toljestvicama. (M. Ili~i}

MUZIKA

Album “The Devil Put Dinosaurs There”, grupe “Alice in Chains”

Alisa se vratila doma

TOP LISTA(iz “Top 40” BH radija 1)

1. Puggy: Last day on Earth (Something small)

2. Deap Vally: Lies 3. Shea: Where did you go 4. Rudimental ft. Elly Eyre:

Waiting all night 5. Tricky ft. Nneka: Nothing Matters 6. Juveniles: Strangers 7. Jagwar Ma: The Throw 8. The Child of Lov: Fly 9. Rascals ft. Professor Green:

Fire Blaze 10. Amplify Dot: Kurt Cobain

SAMO GRUNGE^lanovi banda Alice in Chains



Behind the Candelabra (Iza svije}njaka)ameri~ka je filmska drama, koju je reìraodobro znani, vje{ti filmski autor StevenSoderbergh, a prikazuje pri~u o posljednjihdeset godina ìvota pijaniste WladziuaValentina Liberacea, koji se smatra jednim odnajve}ih zabavlja~a. Fokus pri~e iz tog

perioda je na njegovoj tajnoj vezi koju je imaosa Scottom Thorsonom. A kompletan film je

baziran na Thorsonovim memoarima podnaslovom Behind the Candelabra: My Life With Liberace , iz 1988. i premijerno je prika-zan ove godine na Cannes Film Festivalu ,gdje se “natjecao” za Zlatnu palmu .

Glavne uloge tuma~e sjajni MichaelDouglas te Matt Damon. Michaelu Douglasu

je ovo bila povratni~ka uloga nakon borbe srakom grla, koji je uspio pobijediti. On je

povodom ovog filma rekao: “Najsla|ipoljubac mi je dao Matt. Bilo mi je takoslatko i ugodno.” Douglas, osim {to tuma~iglavni lik, lik vrlog pijanista, ima zanimljivoiskustvo jer je u dobi od dvanaest godinaupoznao pokojnog pijanistu kada je on bio u

posjetu njegovom ocu, K irku Douglasu.Tako|er, Liberace je imao ku}u u PalmSpringsu, u blizini ku}e njegovog oca. Da bise {to vjernije prenio stvarni lik na filmsko

platno, skupa s reìserom je gledao arhivskesnimke pravog Liberacea, a kako Douglasnije pijanist, s u~iteljem klavira je u~iosvirati. Matt Damon tuma~i ulogu Liber ace-ova ljubavnika Scotta Thorsona.

Film je zanimljiv pogled na jednuljubavnu pri~u iz vizure usamljenihmu{karaca, te mu{ko-mu{ke ljubavi. Libe-race se javno pojavljivao s damama te

prikrivao svoj homoseksualizam. Damon jeza ovu ulogu vje`bao da bi mu tijelozadovoljavaju}e izgledalo u scenama u

kojima je gol, a kosu je pustio i obojao u

plavo. Mnoge kriti~are je zadivio svojimtuma~enjem uloge predanog ljubavnika usvijetu droge, ljubomore, paranoje.Holivudski studiji su odbili ovaj film jer im

je bio “previ{e” guy.Iza svije}njaka je napravljen za

bioskope i TV, i iz tog razloga ne moè bitiu konkurenciji za nominaciju za Oscara .Ipak, od Oscara je bitnije da film bude

prikazan {irokim narodnim masama. Oda- bir om ovog filma {aljemo podr{ku svimonim dobrim ljudima, s homoseksualnimsklonostima, koji naàlost ìve u strahu i(li)doìvljavaju neugodnosti zbog toga, kaouostalom, da se ne ograni~avamo, i svimljudima koji osjete isto. (D. Jane~ek)

KINO KRITIKA

Film “Iza svijećnjaka” (SAD, 2013.), reditelja StevenaSoderbergha


KULT MARKETEVILENKODavid Grieco

Evilenko jeigrani filmscenariste iredatelja

DavidaGrieca iz2004., a

dolazi nam iz Italije. Andrej R.Evilenko je stvarni lik, iz istinite pri~e,serijski ubojica, koji je u tada{njemSovjetskom Savezu, osamdesetihgodina pro{log stolje}a, ubio te pojeovi{e od 50 djece! Ubojica ne ostavlja zasobom mnogo tragova, tako da gapolicijski detektiv Lesiev te{ko moèuhvatiti. Angelo Badalamenti jeskladao glazbu za ovaj film. Ocjena: 4

HARUYoshimitsu Morita

Haru je japanskiigrani filmiz 1996.godine.Scenarij i

reìju potpisuje Yoshimitsu Morita.Rije~ je o komediji o prijateljstvu koje jenastalo posredstvom interneta. Haru ina~eradi kao prodava~. Nakon {to ozlijedi noguprovodi vrijeme na chatu. Tamo upoznajeHoshija, a on mu dijeli savjete okoproblemati~ne veze. Postaju dobriprijatelji. Nakon nekog vremena Hoshipriznaje da je ènsko... Ocjena: 4

LEGENDA OPUTERI GUNUNGLEDANGTeong Hin Saw

Legenda o Puteri

Gunung Ledang jemalezijski film iz 2004.godine. Teong HinSaw je autor reìje iscenarija, uzkoscenaristu MamataKhalida. Radnja filma

doga|a se u XV stolje}u i govori ozabranjenoj ljubavi. Naime, hindu princezaGusti Putri s Jave je zaljubljena u ratnikaHanga Tuaha iz Melake. Ona potajnoodlazi s dvora da bi ga vidjela. U njenomodsustvu desi se napad. Jedina nada zamir jeste njihova ljubav. Ocjena: 4

AMERI^KI BOX OFFICE

1.ûdovi{ta sa sveu~ili{ta (Dan Scanlon)2. Svjetski rat Z (Marc Forster)3. ôvjek od ~elika (Zack Snyder)4. Ovo je kraj (Evan Goldberg & Seth

Rogen)5. Majstori i iluzije (Louis Leterrier)

TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA

1. Pet legendi (Peter Ramsey, ParamountPictures, Blitz film i video)

2. Sonja i bik (Vlatka Vorkapi}, Interfilm,Blitz film i video)

3. Hobit: Neo~ekivano putovanje (PeterJackson, Warner Bros. Pictures,Continental film)

4. Zero Dark Thirty (Kathryn Bigelow,Columbia Pictures, Blitz film i video)

5. Atlas oblaka (Tom Tykwer, AndyWachowski & Lana Wachowski,Warner Bros. Pictures/Discovery Film)

NI[TA OD “OSCARA”Film Iza svije}njaka napravljen je za bioskope i TV

Skrivena ljubav



KULT MARKETAUTOMOBILIMazda

Nova generacija Mazde 3 predstavljena je kao japanski konkurent u segmentuporodi~nih hatchbacka koji donosiMazdin Kodo dizajn, SkyActiv tehnolo-giju i nove sisteme povezivanja ekster-nih ure|aja sa automobilom.

MOTOCIKLIBMW

Ova je godina za BMW Motorrad va`nazbog 90. obljetnice, ali i 40. obljetnicepredstavljanja ikone, BMW-a R90S . Akako takva dva jubileja proslaviti negopredivnim konceptom radnog nazivaConcept Ninety .

DESIGNAlfa Romeo

Alfa Romeo je objavio video snimaksvog budu}eg sportskog kupea 4C natrka}oj stazi Baloko, u italijanskomregionu Pijemont. Prve isporuke ovogautomobila uslijedi}e u drugoj poloviniove godine.

Kada je prije deset godina R omanAbramovi~ parkirao svoj tenk ispredStamford Bridà i, kako su konstatovalitada{nji vlasnici, po~eo da ih ga|a krupnimnov~anicama, êlsi je bio u{u{kana,

pomodna varijanta za subotnje popodne,ni{ta vi{e. Istina, italijanska revolucijatokom devedesetih donijela je par trofeja.Genijalnost sina Sardinije \anfranka Zole,kombinovana sa pobjedni~kim mentalitet-om R uda Gulita i vazda fudbalski gladnimLukom Vijalijem jeste bila iskorak, ali hajdeda se ne zamajavamo, prije Romana to su

bile igre za lokalce, pi{e portal sportske.net.Uostalom, êlsi su van granica Engl-

eske lansirali huligani, ne rezultati. HeadHunters su privla~ili budale kao lijepak,fudbal sa tim nije imao nikakve veze. Zbogtoga svaka kritika ruske diktature na Bridùna le|ima nosi oznaku sitni~arenja. Abra-movi~ je kupio igra~ku za 140 milionafunti, ra~unaju}i i dugove koje je otplatio,

povremeno je zaturao po uglovima intere-su ju}i se za ruske k}eri i slikarstvo, ali êlsi

je dobio patinu, danas vrijedi vi{e negoikada prije. Jer, za razliku od 2003. kada binekoga u plavom dresu van prirodnog

okruènja nazvali ekscentrikom, danas je toodora koju }ete na}i u bugarskomljetovali{tu ili srpskoj kladionici, êlsi je

brend planete, te{ka kategorija, ~lan privile-govane kaste. Abramovi~ je osvojio 11trofeja, uz par uloènih milijardi, ra~unaju}itransfere i plate.

Neko }e se prezrivo nasmijati, ali akoovaj vijek u najja~oj ligi na svijetu gledamokao |avolje stolje}e, neka nijansa plave tusigurno postoji. Na kraju krajeva, êlsi jeosvojio tri titule, popunio kupovima sobuza trofeje i naplatio u labu|oj pjesmi velikegeneracije sve u Minhenu. Za tajkuna koji

pre~esto voli da naglasi da je ìvot suvi{e

kratak i da zato tro{i kao da sutra ne postojnije lo{e. Za navija~e, ovaj prelaz oopskurnosti sredine tabele ka zaslje plju

ju}im svjetlima je bajka o kraljevi}u prosjaku. Abramovi~ je spakovao proizvou luksuznu ambalaù, ali je ponudio su{tinu, njegova roba ima kakvo}u, puukus. Da nije tako ne bi trajao u onoj lo`deceniju, ljudi ~iji je novac sumnjiv nikadse ne zadràvaju tamo gdje rezultat nmoè{ da napipa{ rukama. Naravno, ovnije abolicija za vje~nu èlju bogatih d

budu u pravu, da se, po{to presijeksve~anu vrpcu bolnice, do~epaju skalpela

po~nu da operi{u na otvorenom srcu. To {t je Abramovi~ mijenjao trenere je nestr pljenje, to {to je bilo transfer proma{aja, ko inema? Svakako da se prerano oslobodiMurinja, ali Portugalac nigdje nije trajazna~ajno duè. Jasno da je otkaz An}elotij

pokazao da je jedna godina mjerna jedinicnjegove tolerancije, ali zar nije osvojiEvropu naredne sezone?

@rvanj je samljeo brzo i Di Matea, nkraju êlsi je osvojio i Ligu Evrope

Nemojte se smijati, njihova istorija nemluksuz da to takmi~enje odbaci kao nebitno

Kada zabijete nos u istorijske knjige, êl je jedan od rijetkih timova koji je izgravirana svakom evropskom peharu. U ~emu }se razlikovati druga decenija?

Nije tajna da Abramovi~ sada razmi{lja stvaranju kluba. Da li je Murinjo prav~ovjek za to, te{ko je re}i, ali Rus je oopsesije trofejima oti{ao na naredni nivo ovoj vrlo stvarnoj igri, stvaranje fudbalsk{kole. To }e, umjesto novca, zahtijevati ono {tnije osobina ni gazde ni menadèra, spremnoda se proguta sujeta kada se gubi i prihva~ekanje kao dio igre. Ali, utoliko je izazov ve}Abramovi~ je za ovu deceniju pokazao da m

je dorastao... (Priredio: N. Hasi}

SPORT

Abramovičeva decenija u Londonu

Romanove milijardeROMAN ABRAMOVI^Predvodnik milijardera u nogometu



Vi{e od dvije milijarde ljudi pati od problema sa hrkanjem, pojave koja sesusre}e kod oba spola, svih rasa i na svimkontinentima. Statistika pokazuje da je oko60 odsto mu{karaca i 40 odsto èna koji

imaju vi{e od 60 godina sklono ovoj pojavi,a da je sindrom hrkanja dva do tri puta

prisutniji kod pripadnika ja~eg spola.Kako isti~e prim.dr. Novak Vukoje,

otorinolaringolog, pojava hrkanja je u 10 do15 odsto slu~ajeva prisutna i kod djece kojaimaju od tri do {est godina. Uve}ani krajnicisu kod djece glavni uzrok ovih smetnji panjihovim odstranjenjem tegobe prestaju, {tonije slu~aj sa odraslima. Ako se ne preduzmelije~enje, ova pojava traje do kraja ìvota, satendencijom pogor{anja. Tada obi~no ostav-lja posljedice na druge organe. „Hrkanje je

progla{eno za drugu bu~nu neprijatnost koju proizvodi ljudski organizam. Staro je koliko isamo spavanje i nije pod kontrolom na{evolje, pa na njega ne moèmo uticati. Kada se

pojavi, znak je opstrukcije takozvanih gornjih partija vazdu{nog puta.

Primarni faktor za nastanak hrkanja jenaru{en vazdu{ni put od nosa do du{nika. Zahrkanje kaèmo da je uobi~ajeno, ali ne inormalno. Ono je najve}i ‘ubica’ mirnihspava}ih soba. Zbog njega su propali mnogiina~e uspje{ni brakovi. Iz toga se dazaklju~iti da je hrkanje zapravo bolest bra~-nog partnera, bolest slu{aoca, sunovrat ro-mantike, ponor za svaku idilu, ali i krajnji

test koliko volite svog voljenog“, rekao je zaPolitiku dr. Vukoje. Dvije tre}ine ljudi kojisu suo~eni sa ovim simptomom imajutjelesnu teìnu bar 20 odsto iznad normale.Postoji jasna korelacija izme|u pretilosti i

hrkanja, a {to je vrat osobe {iri, problemi susve ve}i. „Gotovo da i ne znam ènu koja netvrdi da njen ìvotni saputnik barem ponekadzahr~e. Zapravo, sve ~e{}e se i mu{karci àleda njihove supruge ‘testeri{u’. Istina je daène re|e hr~u i da je buka koju pri tome

proizvode znatno manjeg intenziteta negokod mu{karaca“, veli dr. Vukoje.

Analiziraju}i u~estalost hrkanja u odnosuna vrijeme spavanja, utvr|eno je da je ononajprisutnije u periodu izme|u 22 i 24 sata,kao i u jutarnjim ~asovima, izme|u ~etiri i{est sati, {to je vezano za ciklus sna. Neki vid

poreme}aja disanja u toku sna ima 30 odstoosoba koje pate od povi{enog krvnog

pritiska. Kod ljudi koji imaju ovaj problemznatno je prisutnija u~estalost saobra}ajnihudesa i povreda na radu.

Idealno rje{enje za bu~ne spava~e dodanas nije na|eno. Medicina jo{ nije

prona{la lijek koji bi pacijentu trajno rije{io problem. Preporu~uje se redukcija tjelesneteìne i njeno dovo|enje u normalu, izbje-gavanje obilnih ve~era i pretjeranogkonzumiranja alkohola, izbjegavanje seda-tiva i sredstava za spavanje, uz vje`banje i{etnje, te spavanje na boku sa uzdignutimuzglavljem.

(Priredila: M. Radevi})

Horor u spavaćoj sobi

LIFESTYLE

Kad hrkanje sve poremeti...


KULT MARKETVELIKABRITANIJABebe

Bebe stare teknekoliko mje-

seci mogu jed-na drugoj da„~itaju“ raspo-loènja, poka-zu ju rezultatinovog istraìva-nja. Nau~nici

su otkrili da one mogu razumjetiemocionalne signale kroz me|usobni„razgovor“ zvucima umjesto govora, ukombinaciji sa facijalnom ekspresijom.Emocije odraslih bebe mogu razumjetikada napune otprilike sedam mjeseci.

UNGlad

Ujedinjenenacijesmatraju da jemogu}e do2015. dosti}icilj smanjenjaza polovicu

udjela stanovni{tva koje pati od gladi usvijetu. Prema novim procjenama,

svaka osma osoba u svijetu ne jededovoljno. Iako su statistike i daljezabrinjavaju}e, ipak je udiopothranjenih osoba u svijetu pao s23,2% od 1990. do 1992. na 14,9% uperiodu od 2010. do 2012. godine.

KINANajve}a zgrada

U kineskomgraduChengduu

izgra|en jeNew Century Global Center ,najve}a

samostoje}a zgrada na svijetu. Sa 500metara duìne, 400 metara {irine i 100metara visine, ova struktura povr{ine 1,7miliona kvadratnih metara moè u sebesmjestiti 20 sidnejskih opera, a gotovo jetri puta ve}a od zgrade Pentagona uWashingtonu. Centar je otvoren 28. juna,a u njemu se nalaze poslovni uredi,hoteli, teatri, tr`ni centri, imitacijamediteranskog sela i vodeni park.

SMRT ZA VEZEZbog hrkanja su propali mnogi brakovi



KULT MARKET[VEDSKAJohanna Lundback

Prekrasna Johanna ponovno nas ~astizavodljivim editorijalom, ovaj put udonjem rublju Nelly .

BRAZILRaica Oliveira

Brazilska ljepotica Raica, koju uvijek radovi|amo u polugolim izdanjima, snimila jenovi editorijal za Victoria’s Secret .

IZRAELBar Refaeli

Jedna od najljep{ih èna na svijetu~esto se u medijima pojavljuje uoskudnim izdanjima. Izraelska ljepoticasnimila je najnoviji editorijal za donjerublje Passionata jo{ jednom pokazav{isvoju odli~nu liniju.

Prije nekoliko mjeseci mladi par uDelhiju napala su ~etvorica ljudi na putuku}i iz ve~ernjeg izlaska. Djevojku su

brutalno silovali i bestijalno izmrcvarili, anjega prebili. On je preìvio, ali 23-godi{njoj studentkinji nije bilo spasa.Zgroèni ovim doga|ajima neki su odlu~ilida uzmu stvar u svoje ruke i za{titite sekoliko je mogu}e. I ne samo u Indiji, pa sena raznim stranama svijeta dovijaju kako dadosko~e nasilnicima. U Indiji je grupamladih osmislila ode}u opremljenu tehni-~kim re{enjima za imobilizaciju napasnika

pod zajedni~kim nazivom SHE („ona“ naengleskom) — {to je akronim za SocietyHarnessing Equipment. Dvoje indijskihstudenata elektrotehnike konstr uisali sutako grudnjak koji aktiviran {alje 82elektri~na {oka u slu~aju neèljenih dodira.Studentkinje Indijskog nacionalnoginstituta za tekstilnu tehnologiju jo{ su2004. kreirale „kaputi} protiv napastova-nja“ koji pu{ta 110 volti, izveden u teksasui akrilu. Studentkinja avijacije Mani{a Mo-han sa svojim koleginicama je konstruisala

prsluk koji, osim {to proizvodi elektri~ni{ok, ima ugra|en GPS kojim se locira rtva,a napadnuta osoba moè poslati policiji

poruku za pomo}.U strahu od uli~nih napada, japanska

dizajnerka Aka Cukioka po uzoru na crne

kostime tradicionalnih nindì kreirala je

„urbanu kamuflaù“. Kao {to su nind`no}u {irile ogrta~e i skrivale se u mrakutako se Akin naizgled obi~ni crveni ogrta~slu~aju opasnosti u trenu rastvara i pretvaru „automat“ za kolu i kikiriki. Po{to je

japanskim {kolama i vr{nja~ko zlostavljan jveliki problem, nudi se i {kolska uniformotporna na ubod noèm, kao i knjiìca suputstvima za majke kako da |ake obukkao male razbojnike da {kolskimnasilnicima djeluju opasnije.

[ve|anke mogu nabaviti cijeli maarsenal hladnog oru`ja u obliku modnisitnica, od ~e{lja koji postaje bode` ispreja za o~i u obliku ruà za usne dukrasnog privjeska koji jednim potezom

postaje sje~ivo.Dvije {vedske tinejdèrke izmislile s

svojevrstan pojas nevinosti, s toliko fazotkop~avanja da se nevje{ti napada~ spetlja `rtva dobije dragocjeno vrijeme. To jneka vrsta obrnutog pojasa nevinosti obja{njavaju — jer dok su njime nekaddrugi kontrolisali ènsku ~ednost, sada jkontroli{u same ène.Britanski The Mirror je ne tako davnizvje{tavao o ènama kineske manjine u Indoneziji, koje pri ve~ernjim izlascima obveznnose pojas nevinosti da sprije~e u~estasilovanja bandi kao politi~ko sredstvo lokalnim sukobima s Indoneànima.

(Priredio: N. Hasi}

Pojas nevinosti u 21. stoljeću

CRVENI FENJER

Moderno osiguravanje čednosti


POJAS NEVINOSTINakon desetlje}a u zaboravu ponovo aktuelan u novom stolje}u



Crnogorska akademija nauka i umjetno-sti objavi}e do kraja godine registar sa preko40.000 rije~i koje }e biti osnov za izradu

prvog Rje~nika crnogorskog na rod nog i knjièvnog jezika . Kako je Vijestima re~eno

iz CANU, Rje~nik }e imati vi{e tomova iuvaàva}e aktuelnu gramatiku i pravopiscrnogorskog jezika. Rad na prvom rje~nikucrnogorskog jezika po~eo je prije dvijegodine, a intenziviran je od aprila 2013.nabavkom savremenog skenera za knjigekoji je novina ne samo u Crnoj Gori nego i usvijetu. Kreiran je i namjenski softver premalingvisti~kim zahtjevima za digitalnuobradu. Planirano je da se nakon zavr{etka

prve faze, u kojoj je angaòvano {eststru~njaka, publikuje registar rije~i koje }e ukasnijoj fazi biti predmet leksikografskeobrade i ure|enja odrednica. Za realizovanjeovog projekta 2011. formiran je Savjet

projekta, za ~ijeg je koordinatora tadaizabrana prof. dr. Tatjana Be~anovi}.

U Savjetu je 17 istaknutih nau~nika istru~njaka iz razli~itih oblasti i to tijelo jedonijelo odluku da izdanje Rje~nika bude}irili~no, uz napomenu da se u kasnijim fazamamoè uraditi i latini~no izdanje „jer Crna Goratreba da njeguje i jedno i drugo pismo“. Bazuza pisanje Rje~nika ~ini Izvornik koji je 2012.izra|en u Institutu za jezik i knjièvnostPetar II Petrovi} Njego{ . Izvornik obuhvata djela izrazli~itih oblasti i disciplina, a sastavljen je od

reprezentativnih ostvarenja crnogorske knji-

èvnosti i djela crnogorskih autora iz razli~itihoblasti. „Taj korpus }e doprinijeti strukturnomi semanti~kom bogatstvu leksike u Rje~niku ,slo enosti i ispr epletenosti zna~enja i raznoli-koj sferi njene upotrebe“, obja{njavaju iz

CANU.Materijal }e, kako navode u CANU,

rezultirati nastankom elektronske bazecrnogorskog jezika koja }e, zajedno saRje~nikom, predstavljati veliki doprinoscrnogorskoj kulturi: „Ovaj korpus moèinicirati neka nova istraìvanja i leksik ogr af -ske poduhvate, a nesporno je i da }eistori~ari jezika, dijalektolozi, etnolozi,kulturolozi u ovom korpusu na}i bogatugra|u kako za pra}enje razvoja crno-gorskog jezika, tako i za kulturnu strati-fikaciju Crne Gore.“ Izrada registrafinansira se od sredstava koje je CANUzaradila na drugim projektima, dok }e za

publikovanje Rje~nika biti potrebna ifinansijska pomo} dràve, kao i ve}i brojkvalifikovanih lingvista, kojih nemadovoljno u Crnoj Gori. „Mi ho}emo jo{

jednom da dokaèmo da smo pouzdan partner i da znamo da radimo. Kadaizradimo registar, uputi}emo ga Vladi, koja}e, ako smatra da treba da se zavr{i posao,finansirati drugi dio projekta“, napominju uCANU, ukazuju}i da je rad na rje~nicima

posao nacionalnih akademija, pa su pojedineakademije u svijetu i osnovane kako bi

izradile rje~nik. (Priredila: M. Radevi})

PREKO EX-YU GRANICA

Rječnik crnogorskog jezika


KULT MARKETPALI]Evropski film

Festival evropskog filma Pali} bi}eodràn od 13. do 19. jula, a bit }eprikazan ukupno 91 film. Jubilarni, 20.Pali} otvori}e film Kongres ArijaFolmana, spoj animacije i igranogfilma, a zatvori}e ga Raj: Nada UlrihaZajdla, zavr{ni dio trilogijeprovokativnog austrijskog reditelja. Zaglavne nagrade takmi~i}e se 12

ostvarenja, me|u kojima i nagra|ivanadrama Krugovi Srdana Golubovi}a.

BEOGRADTesla

Klju~ne scenefilma The Mad Scientist (Ludi nau~nik ) oìvotu NikoleTesle bit }esnimane uSrbiji, nasrpskom jeziku,

izjavio je reditelj filma, AmerikanacMichael Anton za Blic . Anton isti~ekako èli da pri~a bude {to uvjerljivija, a„Tesla je bio Srbin“. Glavnu ulogu ufilmu dobio je srbijanski glumac BrankoTomovi}.

ZAGREBSira, vrhnja…

Hrvatskaumjetnica

Kristina Lekopodijelila je sagrupomproizvo|a~icamlijeka stotinu

sireva i mjerica drugih mlije~nihproizvoda besku}nicima u prihvatili{tuCrvenog krsta u Velikoj Kosnici,povodom ulaska Hrvatske u EU. Ovomakcijom ukazano je na posljediceprivredne krize, a performans ujednopredstavlja realisti~no propitivanje {taHrvatskoj donosi nova politi~ka,dru{tvena i ekonomska promjena.

AKADEMICI NA ZADATKURad na prvom „Rje~niku crnogorskog jezika“ po~eo je prije dvije godine

CANU do kraja godine

najavljuje



U ÊTIRI OKA Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]

BH. INFOI dalje su aktivni u OKC-u Abra{evi}

u Mostaru. U julu su pripremiliraznovrstan program, samo ne}e stati uovu rubriku. U petak, 5. jula, posjetioceCentra o~ekuje slu{aona Reggae Sounds . Dan kasnije svira S.A.R.S., 9.

jula na programu je cirkuska izvedbaCirque rouage iz Francuske, a u~etvrtak, 11. jula, knjièvna ve~erAlmina Kaplana i Adnana @etice itd.

Promocija knjige Damira Babaji}aMoj pogled na ìvot iz kolica zakazana

je za 5. juli, u Plavoj sali Bosanskog kulturnog centra u Tuzli, sa po~etkom u18 sati. Promotori knjige su: {ejh EdibKravi}, doc.dr.sc. Edina [ari} i mr.sc.Senad Mehmedinovi}.

Pisali smo u ovom broju o novomstudijskom albumu zagreba~ke grupeElemental . Ali, nudimo i info vezan zaZenicu. “Tropik d.o.o. i Family Centar Ekran pozivaju vas na bh. promociju{estog studijskog albuma kultnehrvatske hip hop grupe Elemental telive izvedbu muzi~kog video singla Po mojoj mjeri , 6. jula u 17 sati, u Family Centru Ekran u Zenici”.

U Amfiteatru sarajevskog Domamladih , tako|e 6. jula, bi}e nastavljenapromocija progresivnih, mladih,

underground bandova. Ove subotenastupaju punkeri H.B.[. ili Hor Be~kih [nicala iz Trebinja te S.P.U.K. ili Sre}aPojedinca, Uspjeh Kolektiva. Koncertpo~inje u 22 sata, a ulaz je besplatan.Za po~etak, nazivi bandova suimpresivni!

Me|unarodni filmski festival Kratkofil Plus , podsje}amo, odrà}e se od 24. do28. jula u Banjoj Luci, sa dnevnimprojekcijama u Domu omladine i ve~ernjimna tvr|avi Kastel . “U Takmi~arskom programu bi}e prikazana ~etrdeset i ~etiri

filma iz svih krajeva svijeta, a publika }emo}i pogledati i odli~ne filmove urevijalnom programu Festivala”, vele.

êtiri dana kasnije u [irokom Brijegupo~inje 11. West Herzegowina Fest i trajedo 3. augusta. “Festival nastoji potaknutimlade kreativce i autore da stvaraju, teprezentiraju}i svoja djela poti~u i drugeda to ~ine. Organizatori pritom samoosiguravaju infrastrukturu...”, obavijestilisu nas, izme|u ostalog, jo{ davnoorganizatori. A sviraju: S.A.R.S., GoranBare i Majke kao i Letu {tuke .

Svoju koncertnu sezonu 2012./13., au okviru obiljeàvanja devedeset godina postojanja, Sarajevska filharmonija zvani~no }e zatvoriti u subotu, 6. jula u20 sati, u Narodnom pozori{tu Sarajevo.Kada }e po osamnaesti put uprili~itiRamazanski koncert .

“Uprkos ozbiljnim pote{ko}ama sakojima se poput ostalih institucijakulture susrela i Sarajevska filharmonija,sarajevski filharmoni~ari mogu biti vi{enego zadovoljni postignutim uprethodnoj sezoni”, kaè direktorica idirigentica SF-a Samra Gulamovi}:“Osim izuzetnih solista i velikih imenaiz svijeta klasi~ne muzike, koje smougostili u ovoj godini, kona~no moèmore}i da sviramo na instrumentima koji suu na{em vlasni{tvu. Ono na {to smoposebno ponosni jeste broj posjetilaca nakoncertima Filharmonije , to je ve}

profilirana publika koja zna {ta ho}e ikoje je svakim koncertom sve vi{e.Koncertna dvorana vi{e nije ne{to {to bibilo lijepo imati nego postaje neophodnaovome gradu, koji je to ve} odavnozasluìo.”

JU Muzej Sarajeva i Sarajevska filharmonija }e u foajeu Narodnog

pozori{ta za posjetioce koncerta prirediti i izlo`bu Svjedo~enje ljepote , bosanskohercegova~ke umjetnice Me i-he Tepari}.

Ponosni i neophodni

SAMRA GULAMOVIĆ, direktorica“Sarajevske filharmonije”

ERHAD BRKIĆ, menadžer Udruženja“ANEA - Mladi Gračanice”

ERHAD BRKI]“Festival tradicionalnonudi programe zabavnog,edukativnog i kreativnog sadràja”

F o t o : M i l u t i n S t o j ~ e v i }



Imate priliku, kao i ve}ina muzi~ara

u ovim novinama, sami najaviti vlastitikoncert na stadionu Grbavica u Sarajevu,6. jula.

U svakom slu~aju, radujem se tomkoncertu. Ono {to je bitno ista~i jeste da

publiku o~ekuje presjek moje karijere,kroz Bijelo dugme , Vatreni poljubac ,Divlje jagode i moju samostalnu karijeru.A publika }e mo}i i da ~uje svih deset

pjesama sa mog novog studijskog albuma.

Ko }e s Vama tu no} biti na stejdù?Bi}e moja ekipa. To je koncert bez

ikakvih gostiju. Na kraju krajeva, mislim

da je dovoljan razlog do}i na Grbavicu 6. jula moje ime, prezime i nadimak.

No, bio bi red spomenuti imena muzi~ara koji trenutnosviraju s Vama.

Naravno da bi bio red. Ovaj put, samo poimenice: bas gitarusvira Denis, na bubnjevima je ]ibo, na gitari Nihad, a klavijaturesvira Edo. Ne govorim prezimena, ali to su ljudi koji ve} duì nizgodina sviraju sa mnom. înjenica je da }e na koncertusudjelovati kompletna ekipa koja je realizovala moj posljednjiCD. [to se ti~e opreme i tehnike, sve }e biti na zavidnom nivou.Samo {to ja, za razliku od nekih mojih kolega, mada nikome ne

zamjeram, ne obe}avam spektakl. Iako }e

se spektakl u svakom slu~aju desiti!

Intimno, koliko o~ekujete posjetilacatu no} na Grbavici?

O~ekujem onoliko posjetilaca koliko }eih i biti te no}i. Apsolutno ne razmi{ljam otome. Vjerujem da }e do}i svi oni koji

po{tuju moj rad. A ako nekome ni{ta nezna~i Mladen Voji~i} Tifa onda je to njihov

problem, nije moj.

Kakvi su dosada{nji pokazateljiprodaje ulaznica?

Ulaznice se prodaju na ne ba{ nekom

zavidnom niovu. Ali, “udar” o~ekujem utoku sutra{njeg dana (~etvrtak, 4. juli,op.a.), u petak, a i na sam dan koncerta, koji

}e se sigurno desiti i to je ono {to je bitno. Ne pada mi na pametda dijelim karte!

Dobro, Sarajlije ba{ i nemaju obi~aj ulaznice kupovati upretprodaji...

Ba{ me briga da li Sarajlije imaju obi~aj kupovati ulaznice u pretprodaji. Neka kupuju za Bala{evi}a po cijeni od 25 KM.Vjerovatno tada imaju obi~aj. Ali, neka se malo zapitaju zbog~ega smo onda u kurcu!

MLADEN VOJIČIĆ TIFA, muzičar iz Sarajeva

ANEA-MG pod generalnim pokroviteljst-vom Op}ine Gra~anica organizuje peti po redufestival muzike Flavour Fest 2013 , koji }e ovegodine u tom gradu biti odràn od 4. do 6. jula.

“Festival tradicionalno nudi programezabavnog, edukativnog i kreativnog sadràja zadjecu i mlade, a ove godine osim dvije muzi~kebine organizujemo i filmske dokumentarneprojekcije, radionice i izlo`be. Program prvog

festivalskog dana u ~etvrtak 4. jula nudibreakdance, radionicu skupine Dirty AngelsCrew iz Tuzle, izlo`bu radova UdruènjaGra~ani~ko keranje i Udruènja roditelja, djecei mladih sa posebnim potrebama Futura, kao iprojekciju kratkih dokumentarnih pri~a, temuzi~ki nastup ~lanova udruènja ANEA-MG.Muzi~ki program festivala zapo~inje u petak 5.jula, kada }e u Gra~anici po prvi puta gostovatihip hop dvojac iz Beograda, Mikri Maus i Bvana iz Lagune, te na{i~esti gosti i prijatelji Festivala, Frenkie i Baga Sound iz Tuzle. Sobzirom da Festival pruà mogu}nosti i lokalnim grupama, ovegodine na{ grad }e na Festivalu predstaviti hip hop skupinu

Grasschanica Records Crew . Tre}eg festival-skog dana, pak, na elektronskom stageunastupaju Adis (Srebrenik), Espada (Gra~a-nica), John Doe (Tuzla) i Mladen Tomi}(Banja Luka). Tako|er, tre}eg festivalskogdana odràva se program za djecu, kada segradski park u Gra~anici pretvori u zabavnipark sa igrama za djecu, a uz kreativni imuzi~ki program djecu }e uveseljavati i

ma|ioni~ar”, najavljuje Erhad Brki},menadèr Udruènja mladih ANEA izGra~anice.

“Udruènje ANEA - Mladi Gra~anice

ima za cilj promoviranje mladih ljudi puteminicijativa koje }e stimulirati sudjelovanjemladih u ìvotu zajednice, stvaranje prilikaza kreativno i umjetni~ko izraàvanje mladihpromovi{u}i njihova djela, te sudjelovanje u

humanitarnim aktivnostima. U Gra~anici upravljamoOmladinskim centrom ANEA , kao prostorom za edukaciju,informisanje, zabavu i druènje djece i mladih”, veli ErhadBrki}.

Ne obe}avam spektakl, ali }e se sigurno desiti!

Gra~ani~ko promoviranje i stimuliranje



1. Kada }ete organizovati Va{ novisarajevski koncert?

Nakon Tifinog na Grbavici . Bezveze praviti konkurenciju izme|u jedina dva primjerka rock‘n‘rolla u Sarajevu.

14. Da imate 15 minuta vlasti, {ta nebiste u~inili?

Ne bih prihvatio taj posao. Imam malo previ{e obraza da sjedim sa lopovima iubicama u istim zgradama.

19. Tangeili badi}?

S l jed be n i k

sa m n ud iz ma.

21. Poruka ~itaocima na{eg magazina?Posjetite http://najboljibend.bandcamp.com i obradujte svoje u{i najboljimrock‘n‘roll albumom u jako dugo vremena - i Slobodna Bosna ga preporu~uje!

16. S kim biste voljeliotplesati tango?

Rocco ne ple{e.Kukove koristim zadruga~ije radnje.

5. [ta ne morateimati u friìderu?Fla{u viskija. ToRocco drì nano}nom ormari}u.

7. [ta obavezno nosite na plaù?Tebi Rocco izgleda kao neko ko ide na plaù?

Kad budete intervjuisali mog gitaristu Atifa, pitajte ga ovo.

3. Da li ste kao mali sanjali da

}ete biti ljekar op{te prakse?

Gi ne k o logi ja i pa to logi ja s u

medici ns k e g ra ne k o je do laze u

o bzi r k ad je R occo u pi ta n j u.

2. Ima li rock and roll alternativu? I ma. H ig h V olt ag e R ock , t o je ono{t o R occo Rajvosa sv ir a.

4. Kako se osje}ate u Sarajevu?Bolje ja u Sarajevu nego cijeloSarajevo u meni, kao {to je slu~ajsa nekim drugim muzi~arima.

10. Da li je manje - vi{e ili je vi{e, ne d’o Bog, manje?Manje je vi{e: manje odje}e, vi{e ljubavi, manje nota, vi{esmisla u pjesmi, manje sipa{, ali vi{e (duè) pije{.

18. [ta obla~ite kada èliteizgledati moderno?Rocco se ne ravna po modernom.Moderno se ravna po Roccu. A

Roccov imid` je besmrtan.

20. A, begova ili {kembe ~orba?To ona sredstva protiv mamurluka? Pazi, da

bi imao mamurluk, mora{ prestati piti.

17. Osoba koja Vam ide na gang

lije?

M no i na je u p i ta n j u, ne è l i m i me no

je r ne da je m bes p la t n u re k la m u n i k o m

12. Da li je bolje biti lijepi pametan ili ruàn i glup?Ruàn i glup. Ostavlja{manje mjesta razo~arenju,ima{ dobar start urock‘n‘rollu, a ni godinehajcanja ti generalno nemogu ni{ta.

6. Koga biste poveli na pusto ostrvo?^lanove Snake Eatera . Bilo bi lijepoodsvirati koncert za svoju du{u.Muka nam je od punih sala.

8. Da niste to {to jeste, {ta biste bili? Ahmed Buri} iz K a b l o v a . I li d a ses pust imo malo na z eml ju, bar emLemmy Kilmister.

by DINO BAJRAMOVIC

ROCCO RAJ VOSA, sa ra je vs ki m

uziča r:

“ Bo l je ja u Sa ra je v u nego ci je lo

Sa ra je vo u me ni”

9. [ta ste bili upro{lom ìvotu?John Holmes.

13. [ta uradite kad vam pre

puta pre|e crna “Me~ka”?

Nas ta v i m hoda t i. Ne

i m p res io n i ra j u me

a u to mo b i l i. Sa mo z v je r k e

d va to~ k a i l i d v i je noge

.

15. Opi{ite GoranaBregovi}a u tri rije~i?Lo{ porno glumac.



KLIN ÔRBA

Iìrafe su nekada imale kratke vratove... @ivjele su uMakedoniji, svjedo~e fosilne iskopine na lokalitetuStamer kod Del~eva. Potom su se u dijaspori

uspentrale na zelenu granu genetski pobolj{ane vrste. Namati~nu zemlju su po~ele gledati svisoka. Od togzastra{uju}eg pogleda, njihove su kratkovrate sestrestubokom izumrle. Zavr{ile su u masovnim grobnicamanemilosrdne evolucije jer nisu uspjele povjerovati da jenebo sklono onima koji se nikoga osim Boga ne boje.Zapravo, kratkovrate ìrafe nisu ni vjerovale u Boga.

Kad bismo se na glavu nasadili, ovo {to nas ostade uBosni, za nas vi{e nema hoda ukorak s civilizacijom. Sve

je ovo, danas, nazor skrojeni plemenski identitet kratkogvrata. Jedni su, k’o biva, autohtoni narod ~ija sesamoniklost dokazuje dolaskom islama na Balkan, a onidrugi, oni su i tako nebeski, premda mom malom umuostaje mistery za{to, kad su ve} od nebeske tvari, pobi{e

tolike ljude za svoj komadi} zemlje, pa sad dozvoljavajusvaku diskusiju o apstraktnim nebeskim pitanjima, samone, nikad vi{e, o tom svom krvavom komadi}u zemlje.Tre}i su, tako|er, izabrani narod, preko kojeg }e prvi idrugi u malim dozama onju{iti draì europske kulture.Postoje i ~etvrti, takozvani gra|ani, koje je evolucija ve}izbrisala iz mape genetskog razvoja Super-Bosanca, tog

bogolikog stvora kojemu se skra}uje rep a produàvavrat. Samo {to potonji ne znaju da su ispali iz trke, pa se

jo{ di~e svojom repato{}u. Ali, vratimo se prvima, to jest,svako svom ummetu.

U

zmimo, za potrebe ovog teksta, da i mene neki

imam u svoj ummet broji, sam se vrag u meni pita:{ta li nas to ~ini autohtonim, ako smo se u hiljadu-godi{njoj dràvi ukorijenili tek dolaskom nove vjere prije{est stotina godina? Valjda se ho}e kazati, nama idrugima, da je novoprido{la vjera jedino sjeme iz kojegasu nikli autohtoni Bosanci. Ukoliko se ne identificiramo stom vjerom, nema nam opstanka. Na svojoj smo zemljisamo ako smo u svojoj vjeri. Sve je ovo davno vi|eno kodna{e bijele bra}e preko velikih bara: nisu autohtoniIndijanci ili Aboridìni, ve} oni {to stigo{e na njihovuzemlju sa novom mo}nom vjerom, pred kojom je zemljatemeljito obra|ena ma~evima i pu{kama.

Ipak, da mi nije rodice Bibe iz Malmea, mnogo toga

ne bih nikada saznala. Zbog razli~ite duìne vratova, a

time i razine s koje gledamo svijet, na{i doìvljajdomovine se, {to bi rekao \uro, drasti~no razlikuju.

Naravno, bosanska dijaspora je razdijeljena taman onakkako su divljaci snivali i ra~unali da }e ratom raskrojiBosnu. Nemoj da se laèmo, ne postoji bosanska dijaspora

postoji srpska, hrvatska i bo{nja~ka. A mi, koji smo branizemlju od takve podjele, mi smo danas zabludjeli ummekoji, unato~ tolikoj prolivenoj krvi (~ijoj?!), sebi ne dolazDeset dana i no}i trabunjam sa svojom ro|enom dijasporoma od svega {to mi ona mudro zbori uspijevam razabrati samo

jednu poruku: ako se vi ovdje ne okrenete svojim korijenimane ra~unajte na nas. Vi sve svoje bagateli{ete obezvrje|ujete, umjesto da ste svi k’o jedan slo`ni.

Oko ~ega slo`ni, pitam vi{estruko osvije{tenu BibuMo`da oko pjesme Oj, Neume, moje selo maloOko toga da, kod svog ro|enog mora, ni za ìv

glavu ne smijemo ostavljati pare Hrvatima na njihovommoru? Kad bi Neum bio kolik Tokio, ne bi vaskolikummet imao gdje umetnuti svoj pe{kir veli~ine koperdeke za bra~ne krevete i putnu torbu sa na kilu pakovanimkremama za sun~anje, megalomanski trend koji ste vi nama odnjegovali, kaèm. Naravno, i njene i moje rije~zvone uprazno. “Za onog koji vjeruje, obja{njenje nij

potrebno. Za onog koji ne vjeruju, obja{njenje nijmogu}e”, kazao bi Franz Werfel. A ja bih dodala: Dragmoja od Malmea Bibo, sasvim si u pravu, va{ i na

patriotizam se razlikuju. I, opet si u pravu, na{ je nikakav

J

er, vi vjerujete u domovinu u kojoj radost izvire i

{ljivopite od autohtonih {ljiva, iz }evapa i pite isposa~a, iz mirisa ramazanskog somuna, iz lavori}a na{e

mora po kojem plutaju isklju~ivo na{e fekalije... A mi vi{ne vjerujemo da je sre}a imati domovinu u kojoj, uz sv{to smo ve} dali, moramo svojim politi~kim bogovimizdvojiti, izme|u ostalog, i po dvije tisu}ice marakregresa kako bi mogli kiseliti guzove na moru koje jdovoljno daleko nama kratkovratima. Na{ i va

patriotizam se doista razlikuju, jer mi ìvimo sa svojimimamima. To jest, oni ìve i imaju nas. Da nas ja{u i muzu

I da ne brinemo {to su nam repovi sve duì a vratovsve kra}i. Bosanac je samo prolazna genetska formaBo{njaci, Srbi i Hrvati su vje~ni. Pod uvjetom da ìv

svako u svojoj vjeri i svako na svojoj zemlji.

Uzmimo, za potrebe ovog teksta, da i mene neki imam u svoj ummetbroji, sam se vrag u meni pita: šta li nas to čini autohtonim, ako smose u hiljadugodišnjoj državi ukorijenili tek dolaskom nove vjere priješest stotina godina?

RAZGOVORS DIJASPOROMPi{e: FADILA NURA HAVER




Renault Clio Grandtour: Najljep{i gradski karavan

Novi Renault Clio Grandtour posjedujesve kvalitete standardnog modela sapet vrata, od udobnosti i sigurnosti,

preko opse`ne ponude opcija za personali-zaciju automobila, kako izvana tako iiznutra, do pristupa~nih inovativnih tehno-logija, kao {to su kamera za vo`nju unazad,

ulazak u vozilo bez upotrebe klju~a, R-Sound aplikacija, Bass Reflex audio sistem,te R-Link - integrisani touchscreen tablet zainternet komunikaciju.

Atletski izvajano tijelo malog francuskogkaravana unutar kompaktne duìne od4.267 mm sadrì svu funkcionalnost imodularnost, koja se o~ekuje od karavana Bsegmenta, a sa prtlja`nikom osnovnezapremine od 443 litre, koja segmentnim

preklapanjem raste na ~itavih 1.380 litara,Clio IV Grandtour bez problema zadovoljavasve porodi~ne potrebe. Uz to, preklapanjemsuvoza~evog sjedi{ta, omogu}en je prevozpredmeta ukupne duìne od 2,48 metara.

Ponuda motora preuzeta je od standard-nog Clija i podrazumijeva sposobne i {tedljive

pogonske jedinice, koje obe}avaju mnogozabave u vo`nji. To su 1.2 16V benzinac sa75 KS, zatim 0,9-litarski TCe benzinac sa 90KS, te 1,5-litarski dCi dizela{ u izvedbama sa75 i 90 KS. Posebnu pa`nju plijeni 0,9-litarskitrocilindarski turbobenzinac, koji se isti~enaprednim performansama uz prosjekpotro{nje od svega 4,5 litara na 100 km, dok je dCi dizela{ sa 90 KS sa prosje~nupotro{nju od tek 3,6 litara istinski {tedljivac.

Novi Clio je uz identi~nu ponudu motori opreme u odnosu na petovratni modeskuplji za 1.144 KM, pa tako njegove cijenu BiH startaju ve} od 20.999 KM sa PDVom. Za tu cijenu dobija se model pokreta1,2-litarskim 16V benzincem sa 75 Kopremljen razinom Authentique (ABS, ESP

pomo} pri kretanju na uzbrdici, LED dnevnsvjetla, tempomat, elektrificirani prozori retrovizori, prednji i bo~ni zra~ni jastucputni ra~unar) i dodatnim paketom Cool, kona sve navedeno donosi jo{ i klima ure|ajRadio MP3 sa AUX, Bluetooth i USkonekcijom.

Novi Clio Grandtour je, kao i ostali Renaumodeli u BiH, okrunjen garancijom od godina ili 100.000 pre|enih kilometara.

P E T A B R Z I N A

Priredio: Nedim Hasi}

Foto: Mario Ili~i}



REAGIRANJASuvad Isakovi} - Uredni{tvu

ITC je dobio posao na izgradnjioperativnog bloka jer je njegova

ponuda bila najpovoljnija

(“Rekonstrukcija kantonalnih vlada, trgovina mje{ovitom robom”, SB, br. 867)

Uvaàvaju}i va{ profesionalni rad u nezavisnoj informativnoj reviji Slobodna Bosna, uvjereni smda }ete u narednom broju objaviti ovaj demant o neistinama koje su u Va{em listu objavljene preduze}u ITC d.o.o Zenica.

Naime, va{ novinar, pretpostavljamo obmanjen zlonamjernim informatorom, u listu br. 86objavljenom 20.06.2013. godine na 31. stranici, iznio je zaista te{ke optu`be i klevete na ra~upreduze}a ITC d.o.o Zenica.

U tekstu objavljenom na 31. stranici izme|u ostalog navedeno je: ,,... za razliku od premijePlevljaka, koji se namjeravao ’namiriti’ kroz opremanje bolnice, Me{i} je posao zavr{io kroz izgranju. Preko Razvojne banke FBiH Vlada ZDK osigurala je kredit od 10,5 miliona eura za gra|evinsdio projekta, odnosno izgradnju operativnog bloka sa centralnom intenzivnom njegom i centralnoenergetskog bloka Kantonalne bolnice Zenica. Posao je dobila gra|evinska firma ITC d.o.o., s kojom je navodno Me{i}, preko notara Gorana Halida, ve} ugovorio da radnike iz svoje firme VM uposli

spomenutoj kompaniji koji }e raditi za pla}u, a on }e navodno napla}ivati 50 procenata od vrijednosti poslova koje on osigura ITC-u…”

U cilju istinitog informisanja Va{ih ~italaca, kao i Va{eg novinara koji je objavio neistine o na{epreduze}u ITC d.o.o Zenica, iznosimo sljede}e ~injenice:

Upravni odbor JU KBZ je dana 26.04.2011. godine donio Odluku o izboru najpovoljnijeponu|a~a, koji je od osam kvalifikovanih ponuda za izgradnju objekta operativnog bloka JU KBZodabrao ponudu ITC-a iz razloga {to je ista, u skladu s propisanim kriterijima za dodjelu ugovora, bnajjeftinija i iznosila je 4.266.330,78 KM. Sloìt }ete se da je vrijednost na{e ponude znatno manja oiznosa 10,5 miliona eura, kako je navedeno u Va{em listu.

U prilog Vam kao dokaz dostavljamo kopiju Odluke Upravnog odbora JU KBZ o izbonajpovoljnijeg ponu|a~a, broj: 20/1-1-2706 od 26.04.2011. godine. @elimo tako|er napomenuti da u vrijeme dono{enja navedene Odluke kojom je ITC d.o.o odabran kao najpovoljniji ponu|agospodin Mirsad Me{i} i SDP, na ~ijem je ~elu u ZE DO kantonu, bio opozicija.

Navodi o takozvanom ugovaranju zapo{ljavanja radnika VM-a putem notara Gorana Halida stako|er neistina. Napominjemo, da nama nije poznat notar Goran Halid putem kojeg smo ’naimugovorili zapo{ljavanje radnika VM-a. Me|utim, èlimo ista}i da u na{em preduze}u ima zaposlenika koji su prije nekoliko godina bili zaposleni u VM-a. Oni nisu u ITC d.o.o zaposleni preknotara ili posredstvom preporuka bilo koga, nego redovnom procedurom kojom se zaposlenizapo{ljavaju u na{em preduze}u.

Tvrdnja da }e ’naime’ gospodinu Me{i}u biti ispla}eno 50% od vrijednosti poslova koje on osigurITC-u je tako|er notorna neistina, koja za cilj ima diskreditiranje na{eg preduze}a od straninformatora Va{eg novinara.

S po{tovanjem!Generalni direktorDr.sc. Suvad Isakovi}



Vi znate za{to smo najbolji!

Obavje{tavamo vas da pretplatu za sljede}ih 6 ili 12 mjeseci moète izvr{iti na na{ ra~un:502012000-00168-06000004215 Raiffeisen bank, Sarajevo, Danijela Ozme 3, Bosna i

Hercegovina, SWIFT CODE: RZBABA2S, IBAN: BA391610600000421543 s naznakom za Pres-Sing

d.o.o. Sarajevo, odnosno da po{aljete ~ek u nazna~enom iznosu na na{u adresu:

Pres-Sing d.o.o., “Slobodna Bosna”, êkalu{a ~ikma 6, 71000 Sarajevo

Molimo da nam dostavite kopiju uplatnice, ime iprezime, ta~nu adresu i kontakt telefon.

Cijena pretplate:Za Evropu Godi{nja: 180 EUR

Polugodi{nja: 90 EUR

Za SAD, Kanadu i Afriku Godi{nja: 360 USD

(avio po{ta) Polugodi{nja: 180 USD

Za ostale zemlje van Evrope Godi{nja: 500 USD(avio po{ta) Polugodi{nja: 250 USD

E-mail adresa je: [email protected]

U [ T E D I T E N O V A C !

PRETPLATITE SE NA ON-LINE VERZIJUSLOBODNE BOSNE

Slobodna Bosna vam nudi pretplatu na on-line izdanje pod vrlo povoljnim uvjetima:

polugodi{nja pretplata 20 eura, godi{nja pretplata 35 eura!!!

Tako|er, uz kompletne sedmi~ne novine ~itaocima nudimo arhivu svih ranijih brojeva, iscrpan

servis dnevnih vijesti te besplatan pristup svim izdanjima biblioteke Slobodna Bosna!

Detaljnije upute potraìte na na{oj web stranici

www.slobodna-bosna.ba



portal slobodne bosne

slobodna bosna [broj 869, 4.7.2013]

Documents